Poljska

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.24</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Poljska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>812</id>
    <revision>
      <id>3935260</id>
      <parentid>3917161</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:40:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23509" sha1="hb9xmwj041m2z2wvmqpuqiqd6pjfufx" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = Rzeczpospolita Polska
| zvanično_ime                   = Republika Poljska
| ime_genitiv                    = Poljske
| zastava                        = Flag of Poland.svg
| grb                            = Herb Polski.svg
| uzrečica                       = nema
| himna                          = [[Mazurek Dąbrowskiego]]&lt;br /&gt;([[Mediji:Mazurek Dąbrowskiego (official instrumental).oga|poslušaj]])
| mapa                           = EU-Poland.svg
| službeni_jezik                 = [[Poljski jezik|poljski]]
| glavni_grad                    = [[Varšava]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|52|13|N|21|02|E|type:city}}
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Poljske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Karol Nawrocki]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Poljske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Donald Tusk]]
| po_površini_na_svijetu         = 69.
| površina                       = 312.696
| procenat_vode                  = 3,07
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 34.
| stanovnika                     = {{smanjenje}}38,386,000 (Procjena 2019)&lt;ref&gt;Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Ludność. Stan, ruch naturalny i wędrówki ludności w I kwartale 2017 r., stan na 2017. [http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226014634/http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/ErrorH.aspx?aspxerrorpath=%2Fbazademografia%2FTables.aspx |date=26. 12. 2018 }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                        = 123
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           = 11. novembar 1918.
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     = {{povećanje}} $1.353 milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&amp;ey=2010&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=964&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=86&amp;pr.y=13 |title=Poland|publisher=International Monetary Fund |access-date=21. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2020
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = {{povećanje}} $35,651&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = {{povećanje}} 0.872&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20091008110101/http://hdrstats.undp.org/en/countries/country_fact_sheets/cty_fs_POL.html Human Development Report 2009, Poland]. Ujedinjene nacije. Pristupljeno 8. oktobra 2009.&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = {{povećanje}} 27.8
| gini_godina                    = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Poljski zlot|Zlot]] (PLN) (100 groša)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| internetski_nastavak           = [[.pl]]
| pozivni_broj                   = +48
| najveća_tačka_ime              = [[Rysy]]
| najveća_tačka_metara           = 2 473
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             = [[Visla]]
| najveća_rijeka_dužina         = 1 047
| nacionalni_dan                 =
}}
'''Poljska''', službeno '''Republika Poljska''', jest [[Srednja Evropa|srednjoevropska]] država koja graniči s [[Njemačka|Njemačkom]] na zapadu, [[Češka|Češkom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na jugu, [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na istoku,
te [[Litvanija|Litvanijom]], [[Rusija|Rusijom]] (tj. ruskom teritorijom [[Kaliningradska Oblast]]) i [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na sjeveru.

S ukupnom površinom od 312.696&lt;ref&gt;[https://stat.gov.pl/obszary-tematyczne/ludnosc/ludnosc/powierzchnia-i-ludnosc-w-przekroju-terytorialnym-w-2018-roku,7,15.html Główny Urząd Statystyczny, dane za rok 2018, stan na 01.01.2018]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://m.bankier.pl/wiadomosc/Powierzchnia-Polski-wzrosla-o-1643-ha-7603883.html Bankier.pl, Powierzchnia Polski wzrosła o 1643 ha]&lt;/ref&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 69. je najveća država na svijetu i 9. najveća u [[Evropa|Evropi]].
Prema podacima iz 2008, u Poljskoj je živjelo nešto više od 38,5 miliona stanovnika po čemu je 34. država svijeta, 8. najmnogoljudnija država [[Evropa|Evrope]].
[[Unitarna država|Unitarna je država]], podijeljena na 16 administrativnih jedinica prvog nivoa, tj. [[Vojvodstva Poljske|vojvodstava]].

Od početka tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, ranih 1990-ih, Poljska je dostigla visok plasman po pitanju [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksa ljudskog razvoja]] kao i postepeni pomak po pitanju ekonomske slobode. Demokratska je zemlja sa naprednom visokorazvijenom ekonomijom i vrlo visokim životnim standardom. Osim toga, zemlju posjećuje gotovo 16 miliona turista svake godine (2013), što je čini jednom od najposjećenijih zemalja u svijetu. Šesta je po veličini ekonomija u Evropskoj uniji kao i jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Prema Globalnom indeksu sigurnosti za 2014, Poljska je bila jedna od najsigurnijih država za živjeti na svijetu.

[[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Varšava]].

Članica je [[Evropska Unija|Evropske unije]], [[NATO]]-a i mnogih drugih međunarodnih organizacija.

== Etimologija ==
{{Glavni|Naziv Poljske}}
Ime ''Polska'', koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog [[Slaveni|slavenskog]] plemena ''Polanie'' (&quot;oni koji žive na polju&quot;, doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između [[Odra|Odre]] i [[Visla|Visle]], počevši od sredine 6. vijeka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=https://culture.pl/en/article/the-many-different-names-of-poland|title=The Many Different Names of Poland|last=Gliński|first=Mikołaj|date=6. 12. 2016|website=Culture.pl|access-date=31. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Izvor naziva ''Polanie'' dolazi iz praslavenske riječi ''pole'' (polje).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U nekim jezicima, poput [[Mađarski jezik|mađarskog]], [[Litvanski jezik|litvanskog]], [[Perzijski jezik|perzijskog]], [[Ruski jezik|ruskog]] i [[Turski jezik|turskog]], ime države je izvedeno od [[Ljahi|Ljaha]] koji su boravili na krajnjem jugoistočnom rubu današnje [[Malopoljska|Malopoljske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Njihovo ime također potječe od [[Staropoljski jezik|staropoljske]] riječi ''lęda'' (otvoreno zemljište ili ravnica).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Poljske}}

[[Historija Poljske]] počinje dolaskom [[Slaveni|Slavena]] i uspostavljanjem stalnih naselja tokom ranog srednjeg vijeka. Knez [[Mješko I, knez Poljske|Mješko I]], osnivač [[Pjastovići|dinastije Pjast]], se smatra [[de facto]] tvorcem poljske države nakon pokrštavanja 966. Kneževina Poljska je postala srednjevjekovno kraljevstvo tokom vladavine njegovog sina [[Boleslav I, kralj Poljske|Boleslava I]]. Vladavina najuspješnijeg kralja iz dinastije Pjast, [[Kazimir III, kralj Poljske|Kazimira III Velikog]], je označila period ekonomskog prosperiteta i teritorijalne ekspanzije. Vladavina [[Jagelonci|Jagelonske dinastije]] od 14. do 16. stoljeća je donijela bliske veze sa Velikom Kneževinom Litvanijom, što je doprinijelo kulturnoj renesansi i teritorijalnom proširenju koje je kulminiralo uspostavljanjem Poljsko-litvanske unije 1569.

Na svom početku, Poljsko-litvanska unija je bila u mogućnosti da održi nivo prosperiteta postignut tokom vladavine Jagelonske dinastije preko izuzetno sofisticirane plemenske demokratije. Od sredine 17. stoljeća, nakon razornih ratova i pogoršanja političkog sistema došlo je do perioda pada moći. Nakon značajnih unutrašnjih reformi koji su uvedeni krajem 18. stoljeća, posebno Ustava 3. maja 1791, došlo je do stabilizacije unije. Kako ne bi dozvolili dalje jačanje Poljsko-litvanske unije, nakon niza invazija poljsku teritoriju su 1795. podijelili [[Rusko carstvo]], Kraljevina Pruska i [[Habsburška monarhija]]. Od 1795. do 1918, nezavisna Poljska država nije postojala, osim snažnih pokreta poljskog otpora. Nakon neuspjeha posljednje vojne pobune protiv Ruskog carstva u januaru 1863, poljaci su sačuvali svoj identitet preko obrazovnih inicijativa kako bi modernizovali privredu i društvo. Prilika da povrate nezavisnost se ostvarila tek nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kada su ove tri imperijalne sile fatalno oslabile nakon gubitka rata i revolucije.

Druga Poljska republika, osnovana 1918, je postojala kao nezavisna država do 1939. kada su je [[Treći rajh|nacistička Njemačka]] i [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] uništile tokom invazije početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tokom nacističke okupacije Poljske između 1939. i 1945. stradali su milioni poljskih građana. Poljska vlada u egzilu je doprinijela savezničkoj pobjedi kroz sudjelovanje mnogih poljaka u vojnim kampanjama na istočnim i zapadnim frontovima. Napredak [[Crvena armija|sovjetskih snaga]] prema zapadu 1945. je natjerao nacističke njemačke snage da se povuku iz Poljske, što je dovelo do uspostavljanja [[Komunizam|komunističke]] satelitske države poznate kao Narodna Republika Poljska. Do kasnih 1980-ih, reformski pokret [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] je izvršio mirnu tranziciju Poljske sa komunističke države na [[Kapitalizam|kapitalistički]] ekonomski sistem i [[Liberalizam|liberalnu]] parlamentarnu demokratiju. Ovaj proces je rezultirao stvaranjem Treće Poljske republike 1989.

Poljska je 1999. ušla u [[NATO]] savez, a pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 1. maja 2004.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Poljske}}Poljska jest država u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Zauzima površinu od 312.679&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i po površini je 69. država svijeta. Najveći dio države zauzima poljska ravnica, koja se prostire od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na sjeveru do [[Karpati|Karpata]] na jugu. Na sjeveru, Poljska posjeduje dvije prirodne luke, veću u blizini grada Gdańska i drugu na krajnjem sjeverozapadu, u blizini grada [[Szczecin]]a i poljsko-njemačke granice.

Sjeveroistočni dio Poljske je poznat kao Mazursko-jezerski distrikt, sa oko 2.000 jezera, gusto obrastao šumom i rijetko naseljen. Južno od ovog distrikta, centralnim dijelom države prostire se poljska ravnica, do [[Sudeti|Sudeta]] na jugozapadu (poljsko-češka granica) i [[Karpati|Karpata]] na jugu i jugoistoku (na granici sa Slovačkom i Ukrajinom). Centralna ravnica je formirana erozijom [[Lednik|ledenjaka]] tokom [[pleistocen]]skog [[Ledeno doba|ledenog doba]].

Dijeli kopnenu granicu sa sljedećim državama: [[Bjelorusija]] (418&amp;nbsp;km), [[Češka]] (796&amp;nbsp;km), [[Njemačka]] (467&amp;nbsp;km), [[Litvanija]] (104&amp;nbsp;km), [[Rusija]] (preko [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]] u dužini od 210&amp;nbsp;km), [[Slovačka]] (541&amp;nbsp;km) i [[Ukrajina]] (535&amp;nbsp;km). Pomorska je država i izlazi na sjeveru na [[Baltičko more]].[[Datoteka:PolandSzczecinPanorama.JPG|200p|desno|mini|[[Odra]] u [[Szczecin]]]]
Poljski reljef sastoji se gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu [[Sudeti]] i [[Karkonosze]]), te [[Karpati]] i [[Tatra]], gdje je najviši vrh Poljske, [[Rysy]] (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - [[Visla]], [[Odra]] i [[Varta]]. Poljska ima oko 9.300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. [[Mazurija]] je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.
Najveći gradovi su: [[Varšava]], [[Kraków]], [[Gdańsk]], [[Poznań]], [[Szczecin]], [[Wroclaw]]. Osim njih, tu su i [[Babsk]], [[Dziecinów]], [[Jastrzębie-Zdrój]], [[Jeruzal]], [[Końskowola]], [[Kurov]], [[Padniewko]], [[Sopot]], [[Svjetohlovice]], [[Tenczynek]], [[Wieluń]].
[[Datoteka:Rynek Starego Miasta We Wroclawiu (152991773).jpeg|200p|mini|Wroclaw]]
=== Topografija ===
Poljska se prostire 876 kilometara u pravcu sjever-jug i 689 kilometara od istoka ka zapadu. Prosječna nadmorska visina iznosi 173 metara, a samo 3% poljske teritorije, uz južnu granicu, je iznad 500 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Rysy, koja se uzdiže 2.499 metara iznad mora a nalazi se 95 kilometara južno od [[Krakov]]a, unutar planinskog masiva [[Tatre|Tatri]]. Oko 60&amp;nbsp;km &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; poljske teritorije, duž obale [[Gdanjski zaliv|Gdanjskog zaliva]], se nalazi ispod nivoa mora.

=== Statistika ===

* površina - 312.679&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, poređenja radi nešto manja od [[SAD|američke]] savezne države [[New Mexico]]
* granice: kopnena 3.511&amp;nbsp;km i pomorska granica 439&amp;nbsp;km
* Graniči sa: Bjelorusija (418&amp;nbsp;km), Češka (796&amp;nbsp;km), Njemačka (467&amp;nbsp;km), Litvanija (104&amp;nbsp;km), Rusija (210&amp;nbsp;km), Slovačka (541&amp;nbsp;km) i Ukrajina (535&amp;nbsp;km)
* najniža tačka Raczki Elbląskie - 1,8 m ispod nivoa mora
* najviša tačka [[Rysy]] - 2.499 m iznad nivoa mora

=== Klima ===
Poljska ima umjerenu [[klima|klimu]] s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

== Vlada ==

Sadašnji [[ustav]] Poljske donesen je 1997.

[[Predsjednik Poljske|Predsjednik države]] bira se na općim izborima svakih pet godina. On je [[šef države]], najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

[[Premijer Poljske|Predsjednik vlade]] predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (''Zgromadzenie Narodowe'') ima Donji dom (''[[Sejm]]'') s 460 zastupnika i Senat (''[[Senat Poljske|Senat]]'') sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane [[sudstvo|sudstva]] su Vrhovni sud (''Sąd Najwyższy''), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (''Trybunał Konstytucyjny''), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

== Politička podjela ==
[[Datoteka:EC map of poland.png|mini|300p|desno|Mapa Poljske]]

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (''województwa'', jednina ''województwo''):
* [[Velikopoljsko vojvodstvo|Velikopoljsko]] (''Wielkopolskie'')
* [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeransko]] (''Kujawsko-Pomorskie'')
* [[Malopoljsko vojvodstvo|Malopoljsko]] (''Małopolskie'')
* [[Lodzko vojvodstvo|Lodzko]] (''Łódzkie'')
* [[Donjošlesko vojvodstvo|Donjošlesko]] (''Dolnośląskie'')
* [[Lublinsko vojvodstvo|Lublinsko]] (''Lubelskie'')
* [[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]] (''Lubuskie'')
* [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] (''Mazowieckie'')
* [[Opolsko vojvodstvo|Opolsko]] (''Opolskie'')
* [[Potkarpatsko vojvodstvo|Potkarpatsko]] (''Podkarpackie'')
* [[Podlasko vojvodstvo|Podlasko]] (''Podlaskie'')
* [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]] (''Pomorskie'')
* [[Svetokriško vojvodstvo|Svetokriško]] (''Świętokrzyskie'')
* [[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]] (''Śląskie'')
* [[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]] (''Warmińsko-Mazurskie'')
* [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeransko]] (''Zachodniopomorskie'')

=== Gradovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Grad
!Broj stanovnika (2006.)
|Vojvodstvo
|-
|1.
|[[Varšava]]
|1.697.596
|[[Mazovjecko vojvodstvo]]
|-
|2.
|[[Łódź]]
|767.628
|[[Lodzko vojvodstvo|Łódźsko vojvodstvo]]
|-
|3.
|'''[[Krakov|Kraków]]'''
|756.629
|[[Malopoljsko vojvodstvo]]
|-
|4.
|'''[[Wrocław]]'''
|635.932
|[[Donjošlesko vojvodstvo]]
|-
|5.
|'''[[Poznań]]'''
|567.882
|[[Velikopoljsko vojvodstvo]]
|-
|6.
|'''[[Gdanjsk]]'''
|458.053
|[[Pomeransko vojvodstvo]]
|-
|7.
|'''[[Szczecin]]'''
|411.119
|[[Zapadnopomeransko vojvodstvo]]
|-
|8.
|'''[[Bydgoszcz]]'''
|366.074
|[[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo]]
|-
|9.
|'''[[Lublin]]'''
|354.967
|[[Lublinsko vojvodstvo]]
|-
|10.
|'''[[Katowice]]'''
|317.220
|[[Šlesko vojvodstvo]]
|}

== Privreda ==
Prije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], privreda je uglavnom ovisila o [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska [[planska ekonomija]] s naglaskom na [[industrija|industriji]].
Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila [[demokratija]], uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i [[privatizacija]] i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, penzijskog sistema i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

[[Bruto domaći proizvod]] stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u periodu od 2001. do 2002. Približavanje članstva u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.
[[Datoteka:Koniecpolski palace warszawa.jpg|200p|desno|mini|Predsjednički dvorac]]
[[Datoteka:SP-LWD LLBG 11-05-2018b.jpg|200p|desno|mini|Lot Polish Airlines poljska avionska kompanija]]
[[Datoteka:Sąd Najwyższy pl Krasińskich pegazy BK.JPG|200p|desno|mini|Vrhovni sud u Varšavi]]
[[Datoteka:Varso 05.2022.jpg||200p|desno|mini|Finansijski centar u Varšavi]]

== Stanovništvo ==
Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001). 42 grada imaju više od 100.000 stanovnika, a 6 gradova više od 500.000.

Poljska je nekad obuhvatala teritoriju na kojoj je živjelo mnogo naroda, različitih kultura i vjera. [[Drugi svjetski rat]] i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas [[Poljaci]] čine 98% stanovnika, a glavne manjine su [[Nijemci]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]].

[[Poljski jezik|Poljski]], koji spada u zapadnu granu [[slavenski jezici|slavenskih jezika]], službeni je jezik. Većina Poljaka (95%) su [[katoličanstvo|katolici]], a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom su [[pravoslavlje|pravoslavci]] i [[protestantizam|protestanti]].

=== Demografske statistike ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=&quot;2&quot; |                                                      '''Podatci za 2006.'''
|-
|'''Broj stanovnika'''
|''38.622.000''
|-
| colspan=&quot;2&quot; |'''Stanovništvo po godištu'''
|-
|0 — 14 godina
|''16,7%'' (muškaraca 3.319.176; žena 3.150.859)
|-
|15 — 64 godina
|''70,3%'' (muškaraca 13.506.153; žena 13.638.265)
|-
|preko 64 godine
|''13%'' (muškaraca 1.912.431; žena 3.108.260)
|-
| colspan=&quot;2&quot; |'''Srednja starost'''
|-
|U cijelom stanovništvu
|''36,43'' godina
|-
|Muškaraca
|''34,52'' godina
|-
|Žena
|''38,49'' godina
|-
|'''Prirodni porast'''
|''0,028%''
|-
|'''Broj živorođenih na 1.000 stanovnika'''
|''10,78''
|-
|'''Broj umrlih na 1.000 stanovnika'''
|''10,01''
|-
| colspan=&quot;2&quot; |'''Stanovništvo po polu'''
|-
|pri rođenju
|''1,06'' muškaraca/ženi
|-
|ispod 15 godina
|''1,05'' muškaraca/ženi
|}

== Kultura ==
Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. [[Renesansa]] je dovela do procvata poljske kulture, dok je [[reformacija]] ubrzala razvoj književnosti na poljskom. [[Francuska]] je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:
* [[pisac|književnici]] [[Adam Mickiewicz|Mickiewicz]] i [[Henryk Sienkiewicz|Sienkiewicz]], [[Władysław Reymont|Reymont]], [[Witold Gombrowicz|Gombrowicz]], [[Wisława Szymborska|Szymborska]], [[Olga Tokarczuk|Tokarczuk]], [[Czesław Miłosz|Miłosz]], [[Bruno Schulz|Schulz]] i [[Zbigniew Herbert|Herbert]]
* [[režiser]]i [[Andrzej Wajda|Wajda]], [[Agnieszka Holland|Holland]], [[Krzysztof Kieślowski|Kieślowski]] i [[Roman Polanski|Polanski]]
* [[kompozitor]]i [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Henryk Wieniawski|Wieniawski]], [[Mieczysław Karłowicz|Karłowicz]], [[Karol Szymanowski|Szymanowski]], [[Witold Lutosławski|Lutosławski]], [[Grażyna Bacewicz|Bacewicz]], [[Henryk Mikołaj Górecki|Górecki]], [[Krzysztof Penderecki|Penderecki]], [[Marek Stachowski|Stachowski]], [[Krzysztof Komeda|Komeda]] i [[Jan A. P. Kaczmarek|Kaczmarek]]

== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!datum
!bosanski naziv
!lokalni naziv
|-
|1. januara
|[[Nova godina]]
|Nowy Rok
|-
|6. januara
|[[Sveta tri kralja|Bogojavljenje]]
|Święto Trzech Króli,Objawienie Pańskie, Epifania
|-
|promjenjivo
|[[Uskrs]]
|Wielkanoc
|-
|promjenjivo
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|Poniedziałek Wielkanocny
|-
|1. maja
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|Święto Pracy
|-
|3. maja
|[[Državni praznik 3. maja]]
|Święto Konstytucji Trzeciego Maja
|-
|promjenjivo
|[[Duhovi]]
|Pierwszy dzień Zielonych Świątek
|-
|promjenjivo
|[[Tijelovo]]
|Boże Ciało
|-
|15. augusta
|[[Velika Gospa]]
|Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny
|-
|15. augusta
|[[Dan Poljske vojske]]
|Święto Wojska Polskiego
|-
|1. novembra
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|Wszystkich Świętych
|-
|11. novembra
|[[Dan nezavisnosti]]
|Narodowe Święto Niepodległości
|-
|25. decembra
|[[Božić]]
|Boże Narodzenie
|-
|26. decembra
|[[Sveti Stjepan]]
|Boże Narodzenie (Świętego Szczepana)
|}

== Također pogledajte ==
* [[Papa Ivan Pavao II]]
* [[Józef Piłsudski]]
* [[Spisak aerodroma u Poljskoj]]
* [[Padniewko]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Poland}}
{{Wikivijesti|U rudniku &quot;Halemba&quot; poginula 23 rudara}}
* [http://www.poland.gov.pl Službeni portal Poljske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029120855/http://www.poland.gov.pl/ |date=29. 10. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20050822111029/http://www.poland-tourism.pl/ Turistički portal]
* [http://www.kprm.gov.pl KPRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091212163653/http://www.kprm.gov.pl/ |date=12. 12. 2009 }} - predsjednik vlade
* [http://www.prezydent.pl Prezydent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180717145713/http://www.prezydent.pl/ |date=17. 7. 2018 }} - predsjednik države
* [http://www.sejm.gov.pl Sejm] - donji dom parlamenta
* [http://www.senat.gov.pl Senat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090711100525/http://www.senat.gov.pl/ |date=11. 7. 2009 }} - gornji dom parlamenta
* [https://web.archive.org/web/20120624233839/http://www.sn.pl/ Sad Najwyzszy] - Vrhovni sud
* [http://www.numizmatyczny.pl Numizmatyka] - Polish coins
* [https://web.archive.org/web/20191015182354/http://trybunal.gov.pl/ Trybunal Konstytucyjny] - Ustavni sud
* [http://www.eurokonstytucja.pl/ Eurokonstytucja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141101170156/http://www.eurokonstytucja.pl/ |date=1. 11. 2014 }}
* [http://www.europolityka.pl/ Europolityka]
* [https://web.archive.org/web/20050624082909/http://www.euroszansa.pl/ Euroszansa]

{{Poljska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Poljska]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>hb9xmwj041m2z2wvmqpuqiqd6pjfufx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1064</id>
    <revision>
      <id>3935240</id>
      <parentid>3849682</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:01:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3935240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16857" sha1="1lffycmwr1yw29oyen2290jytg2a5d3" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
|izvorno_ime           = Eesti Vabariik
|zvanično_ime          = Republika Estonija
|ime_genitiv           = Estonije
|zastava               = Flag_of_Estonia.svg
|grb                   = Coat of arms of Estonia.svg
|mapa                  = EU-Estonia.svg
|službeni_jezik        = [[Estonski jezik|estonski]]
| državno_uređenje     = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]]
|glavni_grad           = [[Tallinn]]
|vrsta_prve_vlasti     = [[Spisak predsjednika Estonije|Predsjednica]]
|vladar_prva_vlast     = [[Ülle Madise]]
|vrsta_druge_vlasti    = [[Spisak premijera Estonije|Premijer]]
|vladar_druga_vlast    = [[Kristen Michal]]
|po_površini_na_svijetu = 132
|površina              = 45.339
|procenat_vode         = 4,56
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 151
|stanovnika            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.324.820 &lt;small&gt;Procjena 2019&lt;/small&gt;
|gustoća               = 29
|nezavisnost           = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]&lt;br /&gt;[[20. august]]a, [[1991]].
|valuta                = [[Euro]] (EUR)
|vremenska_zona        = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
|himna                 = &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; (&quot;Moja domovina, moja sreća i radost&quot;){{Center|[[Datoteka:US Navy band - National anthem of Estonia.ogg]]}}
|internetski_nastavak  = [[.ee]]
|pozivni_broj          = +372
||bdp_godina=2019|bdp_per_capita=$35.717|bdp_ukupno=$46,590 milijardi|gini=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;30.6|gini_godina=2018|hdi=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.882|hdi_godina=2018}}
[[Datoteka:Arnold Rüütel 2006.jpg|mini|190p|desno|[[Arnold Rüütel]], predsjednik Estonije od 2001 do 2006]]
'''Estonija''' je [[Baltik|baltička]] i [[Istočna Evropa|istočnoevropska]] [[suverena država]] i članica [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Na sjeveru izlazi na [[Finski zaliv]], na zapadu na [[Baltičko more]], a kopnom graniči s [[Latvija|Latvijom]] na jugu (343&amp;nbsp;km) i [[Rusija|Rusijom]] na istoku (338,6&amp;nbsp;km).&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ ''Republika Estonija''] Pristupljeno 13.11.2015.&lt;/ref&gt;
Od [[Švedska|Švedske]] na zapadu odvaja je Baltičko more, a od [[Finska|Finske]] na sjeveru istoimeni zaliv. Sastoji se od kopna i 2.222 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvca i zauzima ukupnu površinu od 45.339&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Tallinn]]. Ukupni broj stanovnika iznosi 1.294.455 (popis iz 2011.).&lt;ref&gt;[http://www.stat.ee/phc2011 '' Rezultati popisa stanovništva u Estoniji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161010065115/http://www.stat.ee/phc2011 |date=10. 10. 2016 }} Pristupljeno 8.3.2016.&lt;/ref&gt;

Najbrojniju etničku grupu čine [[Estonci]] (oko 70%) koji pripadaju [[Baltofinski narodi|Baltofinskoj grupi naroda]], dok su glavne manjine [[Rusi]] i [[Finci]]. Glavna religija je [[protestantizam]].

Službeni jezik je [[Estonski jezik|estonski]], koji pripada [[Ugrofinski jezici|ugrofinskoj porodici jezika]] i vrlo je sličan [[Finski jezik|finskom jeziku]].

Teritorija Estonije je naseljena još od perioda od 6500. godine prije nove ere. Nakon viševjekovne njemačke, danske, švedske i ruskih vladavine, Estonci su doživeli nacionalno buđenje koje je kulminiralo nezavisnošću od Ruskog carstva, nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estoniju je 1940. okupirao SSSR, zatim nacistička Njemačku godinu dana kasnije. Oslobođenjem Istočne Evrope od strane [[Crvena armija|Crvene armije]], Estonija je 1944. ponovo potpala pod sovjetsku kontrolu. 1988. godine, Estonski Vrhovni sovjet je izdao Estonsku deklaraciju o suverenitetu a koja je bila u suprotnosti sa sovjetskom vladom. Nezavisnost je obnovljena 20. augusta 1991. godine.

=== Etimologija ===
Nakon što je Estonija ponovo stekla nezavisnost, 1991. uslijedila je javna debata oko izabranog [[engleski jezik|engleskog]] imena za Estoniju. Sufiks ''–onia'' u imenu ''Estonia'' (ranije također ''Esthonia'') je [[latinski jezik|latinskog]] porijekla, i neki smatraju da podsjeća na istočnu Evropu. Mnogi Estonci se više identifikuju sa sjevernom Evropom i više bi voljeli da njihova zemlja ima ime koje zvuči ''nordijskije''. Najpoznatija alternativa imenu u engleskom jeziku je Estland (''Estland''), što je i naziv za ovu zemlju u većini [[germanski jezici|germanskih jezika]] (na primjer u [[njemački jezik|njemačkom]], [[danski jezik|danskom]], [[norveški jezik|norveškom]] i [[švedski jezik|švedskom]]).

== Historija ==
{{Glavni|Historija Estonije}}
[[Datoteka:Narva asv2022-04 img09 Castle.jpg|mini|250p|desno|Tvrđava Hermann u Estoniji]]
Ljudsko naseljavanje u Estoniji je postalo moguće kada se led iz posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], otopio prije oko 11.000 – 13.000 godina. Najstarija poznata naseobina u Estoniji se nalazi na [[Rijeka Parnu|Rijeci Parnu]] (''Pärnu''), blizu grada Sindi (naseobina Puli (''Pulli''), po selu Puli - na desnoj obali rijeke Parnu). Ona potiče iz sredine 8. vijeka stare ere.

Estonija je primila [[kršćanstvo]] kada su [[njemačka]] &quot;Livonijska braća po maču&quot; i [[Danska]] osvojili ovu zemlju [[1227]]. Među kasnijim stranim silama koje su kontrolisale Estoniju u raznim periodima su bile [[Danska]], [[Švedska]], [[Poljska]] i konačno [[Rusija]] ([[1710]]. ''de facto'', [[1721]]. ''de iure''). Međutim, više klase i viša srednja klasa su ostale prvenstveno baltičko-njemačke do otprilike [[1918]]. Tokom i neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], preostale Nijemce su istjerali [[Adolf Hitler]], a kasnije i [[Josif Staljin|Staljin]].

Nakon pada Ruskog Carstva poslije [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Estonija je proglasila nezavisnost [[24. februar]]a, [[1918]]. Nakon Estonskog oslobodilačkog rata i Sporazuma iz Tartua potpisanog [[2. februar]]a [[1920]], Estonija je održavala ovu nezavisnost tokom 22 godine, i ista parlamentarna vlast je ponovo uspostavljena [[1992]], nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ova vlast je bila sačinjena od [[parlament]]a, zvanog ''Riigikogu'', koga su birali svi građani Estonije preko 18 godina. Rigikogu je raspušten [[1934]]. i zemljom je dekretom vladao [[predsjednik]] Konstantin Pats (''Konstantin Päts'') do parlamentarnih izbora [[1938]].

Estoniju su [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetske snage]] okupirale juna [[1940]]. što je bila posljedica Sporazuma Ribentrop-Molotov ([[1939]].) između [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]] i Sovjetskog Saveza. Mnogi od političkih i intelektualnih vođa su bili ubijeni ili izloženi represiji, uključujući prvog predsjednika Estonije, Konstantina Patsa, koji je deportovan u [[Rusija|Rusiju]]. Estoniju je pod okupacijom držao njemački Treći rajh od [[1941]]. do [[1944]], kada su je Sovjeti oslobodili od Nijemaca i ponovo okupirali. Ova zemlja je ponovo stekla nezavisnost [[20. august]]a [[1991]]. potpisnom revolucijom i raspadom Sovjetskog Saveza. Dan [[20. august]] je sada nacionalni praznik u Estoniji.

Posljednje ruske trupe su iz zemlje izašle [[31. august]]a [[1994]], te je Estonija je stupila u članstvo [[NATO]] pakta [[29. mart]]a, a članica [[Evropska unija|Evropske unije]] je postala [[1. maj]]a [[2004]].

Estonija je potpisala granični sporazum sa Rusijom [[18. maj]]a [[2005]], čime su dvije zemlje neznatno redefinisale granicu koju su dijelile od [[1991]]. Ovaj sporazum je [[Rigikog]]u, estonski parlament, ratificirao [[20. juni|20. juna]] [[2005]]. Međutim, Rusija je odbacila estonsku preambulu ovom zakonu, koja se poziva na neprekinuti pravni kontinuitet estonske države tokom sovjetskog perioda, te se indirektno poziva na sovjetsku okupaciju Estonije, te je objavila je da poništava svoj potpis i da želi da ponovo počne pregovore sa Estonijom.

Estonija je odgovorila da nema potrebe za ponovnim pregovaranjem oko granice i da nema teritorijalne zahtjeve prema Rusiji.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Estonije}}
[[Datoteka:Osmussaar1.jpg|mini|250p|desno|Močvare u Estoniji]]
[[Datoteka:FL-Tallinn.jpg|mini|250p|desno|[[Talin]], glavni grad Estonije]]
[[Datoteka:2TE116-1699 in Tartu.jpg|mini|250p|desno|Estonska željeznica]]
Estonija leži na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]] između koordinata 57,3° i 59,5° N i 21,5° i 28,1° E. Prosječna nadmorska visina je samo 50&amp;nbsp;m, a najviša tačka u državi je Suur Munamagi (''Suur Munamägi'') na jugoistoku (318&amp;nbsp;m).

[[Nafta]] iz škriljaca i nalazišta [[krečnjak]]a, zajedno sa [[šuma]]ma koje pokrivaju 47% zemlje igraju ključne [[ekonomija|ekonomske]] uloge u ovoj zemlji, inače siromašnoj resursima. Estonija leži na preko 1.400 [[jezero|jezera]] (od kojih su većina veoma mala, a najveće, jezero Peipus, (''Peipsi'' na estonskom) pokriva 3.555&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), brojne [[močvara|močvare]], i 3.794 kilometara obale su bogate brojnim zalivima, tesnacima i zatonima. Broj ostrva se procjenjuje na nekih 1.500, od kojih su dva dovoljno velika da čine okruge, Saare i Hiu.

== Vlada ==
Estonija je [[ustav]]na [[demokratija|demokratska]] [[republika]], sa [[predsjednik]]om koga bira jednodomni [[parlament]] (izbori su svake četiri godine). Vladu, ili izvršnu granu, čine premijer, koga nominuje predsjednik, i ukupno 14 ministara. Vladu postavlja predsjednik nakon odobrenja parlamenta.

Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament, Rigikogu (državna skupština), koji se sastoji od 101 člana. Poslanike bira narod na izborima, i oni imaju četvorogodišnje mandate. Vrhovni sud je Nacionalni sud ili Rigikohus (''Riigikohus''), sa 19 sudija, čijeg predsjednika postavlja parlament na doživotnu dužnost, a nominuje ga predsjednik.

[[Internet glasanje]] je već korišteno na lokalnim izborima u Estoniji, a estonski zakonodavci su odobrili [[Internet]] glasanje i za parlamentarne izbore.

Od 2021 predsjednik [[Alar Karis]], od 2024 Predsjednik Vlade [[Kristen Michal]].

== Administrativna podjela ==

{{Glavni|Okruzi Estonije}}
Estonija je administrativno podijeljena na [[Okruzi Estonije|15 okruga]] ([[estonski jezik|estonski]]: množ. ''maakonnad''; jedn. - ''maakond''). Okruzi se dalje dijele na općine koje mogu biti urbane i ruralne.

[[Datoteka:Estonia, administrative divisions - de - colored 2017.svg|mini|400p|Okruzi Estonije]]
Okruzi su sljedeći:
# ''[[Okrug Harjumaa|Harjumaa]]''
# ''[[Okrug Hiiumaa|Hiiumaa]]''
# ''[[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Järvamaa|Järvamaa]]''
# ''[[Okrug Jõgevamaa|Jõgevamaa]]''
# ''[[Okrug Läänemaa|Läänemaa]]''
# ''[[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Pärnumaa|Pärnumaa]]''
# ''[[Okrug Põlvamaa|Põlvamaa]]''
# ''[[Okrug Raplamaa|Raplamaa]]''
# ''[[Okrug Saaremaa|Saaremaa]]''
# ''[[Okrug Tartumaa|Tartumaa]]''
# ''[[Okrug Valgamaa|Valgamaa]]''
# ''[[Okrug Viljandimaa|Viljandimaa]]''
# ''[[Okrug Võrumaa|Võrumaa]]''

== Privreda ==
[[1999]]. godine, Estonija je doživjela najgoru [[privreda|privrednu]] godinu od dobitka samostalnosti [[1991]]. godine. Ova kriza se dogodila najviše zbog velike privredne krize u susjednoj [[Rusija|Rusiji]]. Estonija je postala članica [[WTO]]-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u [[novembar|novembru]] [[1991]]. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Evropske unije, Svjetske banke i Nordic banke, Estonija je završila pripreme za [[EU|Evropsku uniju]] krajem [[2002]]. godine i postala član iste [[1. maj]]a [[2004]]. godine.
Estonija ima brzorastuću privredu, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih firmi otvaraju svoje podružnice u Estoniji, a i djelom zbog tranzita ruske [[nafta|nafte]]. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država je uvela [[euro]] kao valutu [[1. januar]]a 2011. godine.{{starost}}

== Stanovništvo ==
Izvorni [[Estonci]] čine oko 70 % populacije države. Ostalih 30-tak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz [[Rusija|Rusije]]. [[Rusi]] su većinom nastanjeni u glavnom gradu [[Talin]]u i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala [[finska]] manjina.

Službeni jezik je [[estonski jezik|estonski]], koji je blizak [[finski jezik|finskom]] i [[mađarski jezik|mađarskom]]. [[Ruski jezik|Ruski]] je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

=== Etničke grupe ===

Ovo je spisak etničkih grupa u Estoniji po popisu stanovništva iz [[2003]]. godine:

* 68.4% [[Estonci]]
* 25.7% [[Rusi]]
* 2.1% [[Ukrajinci]]
* 1.2% [[Bjelorusi]]
* 0.8% [[Finci]]
* 1.7% ostali

=== Religija ===

Većina Estonaca su protestantske luteranske [[religija|vjeroispovjesti]], iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:
* 15% Estonski luterani
* 14% [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
* 0.5% Baptisti
* 0.5% [[Katoličanstvo|Katolici]]

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i [[Židovi|Židova]], također postoji i grupa neopogana koji su obnovili staru religiji [[Taara]].

== Kultura ==
[[Datoteka:Estonian Folk Dancing.jpg|mini|250p|lijevo|Estonski folklor]]
Prva štampana knjiga na [[estonski jezik|estonskom]] je katekizam koji je štampan [[1535]]. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Wittenberg]]u.
Muzika je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od [[1869]]. u Tartu se održava festival, na kojem danas učestvuje oko 30 hiljada muzičara i pjevača pred preko 200 hiljada ljudi.

== Razno ==
Estonija je do sada (2014) jedina država u kojoj je moguće glasanje preko interneta.&lt;ref name=&quot;h1&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Experten-empfehlen-Estland-Rueckkehr-zu-Papierwahlen-2187352.html ''Stručnjaci preporučuju Estoniji da se vrati na glasanje putem listića''] sa stranice [[Heise]] učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ovakav način zvanično isprobavan kod općinskih izbora, odziv građana je iznosio oko 1 posto.&lt;ref name=&quot;h2&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Estland-waehlt-per-Internet-150638.html ''Estonija glasa preko interneta''] sa stranice ''Heise'' učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Estonski jezik]]
* [[Talin]]
* [[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm|Moja domovina, moja radost i sreća]]
* [[Općine u Estoniji]]
* [[Močvare u Estoniji]]
* [[Rijeke u Estoniji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Estonia}}
* [http://www.estonica.org/ Informacije o Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=13. 4. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20060115221806/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=601&amp;id_projekta=0 Evropski tigar]
* [https://web.archive.org/web/20031203020838/http://www.ciesin.ee/ESTCG/ Vodič kroz Estoniju]
* [http://www.einst.ee/ Estonski institut]
* [http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm Mapa Estonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050204100252/http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm |date=4. 2. 2005 }}
* [http://english.eesti.pl/ Estonia onLine — site o Estoniji]
* [http://www.7is7.com/otto/estonia/ Slike Estonije]
* [https://web.archive.org/web/20060613230253/http://www.unanenestonie.net/ Slike Estonije]
* [http://www.riik.ee/en/ Službena državna stranica]
* [http://www.culture.ee Kulturni događaji u Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514065147/http://www.culture.ee/ |date=14. 5. 2006 }}
* [http://www.ilm.ee/tallinn Uživo iz Estonije]
* [http://www.parks.it/world/EE/Eindex.html Parkovi Estonije]
* [http://www.oldtallinn.com Slike Talina]
* [https://web.archive.org/web/20180805010713/http://estonia2u.com/ Više slika o Starom i Novom Talinu]

{{Baltičke države}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Estonija|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Baltičke države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>1lffycmwr1yw29oyen2290jytg2a5d3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935241</id>
      <parentid>3935240</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:04:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Martin Macha 2111</username>
        <id>126373</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3935241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16731" sha1="jyyu058gokye2tu2pdldwxc4uktowa4" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
|izvorno_ime           = Eesti Vabariik
|zvanično_ime          = Republika Estonija
|ime_genitiv           = Estonije
|zastava               = Flag_of_Estonia.svg
|grb                   = Coat of arms of Estonia.svg
|mapa                  = EU-Estonia.svg
|službeni_jezik        = [[Estonski jezik|estonski]]
| državno_uređenje     = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]]
|glavni_grad           = [[Tallinn]]
|vrsta_prve_vlasti     = [[Spisak predsjednika Estonije|Predsjednica]]
|vladar_prva_vlast     = [[Ülle Madise]]
|vrsta_druge_vlasti    = [[Spisak premijera Estonije|Premijer]]
|vladar_druga_vlast    = [[Kristen Michal]]
|po_površini_na_svijetu = 139
|površina              = 45.335
|procenat_vode         = 4,56
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 151
|stanovnika            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.954 &lt;small&gt;Procjena 2026&lt;/small&gt;
|gustoća               = 30
|nezavisnost           = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]&lt;br /&gt;[[20. august]]a, [[1991]].
|valuta                = [[Euro]] (EUR)
|vremenska_zona        = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
|himna                 = &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; (&quot;Moja domovina, moja sreća i radost&quot;){{Center|[[Datoteka:US Navy band - National anthem of Estonia.ogg]]}}
|internetski_nastavak  = [[.ee]]
|pozivni_broj          = +372
||bdp_godina=2019|bdp_per_capita=$35.717|bdp_ukupno=$46,590 milijardi|gini=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;30.6|gini_godina=2018|hdi=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.882|hdi_godina=2018}}
[[Datoteka:Arnold Rüütel 2006.jpg|mini|190p|desno|[[Arnold Rüütel]], predsjednik Estonije od 2001 do 2006]]
'''Estonija''' je [[Baltik|baltička]] i [[Istočna Evropa|istočnoevropska]] [[suverena država]] i članica [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Na sjeveru izlazi na [[Finski zaliv]], na zapadu na [[Baltičko more]], a kopnom graniči s [[Latvija|Latvijom]] na jugu (343&amp;nbsp;km) i [[Rusija|Rusijom]] na istoku (338,6&amp;nbsp;km).&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ ''Republika Estonija''] Pristupljeno 13.11.2015.&lt;/ref&gt;
Od [[Švedska|Švedske]] na zapadu odvaja je Baltičko more, a od [[Finska|Finske]] na sjeveru istoimeni zaliv. Sastoji se od kopna i 2.222 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvca i zauzima ukupnu površinu od 45.339&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Tallinn]]. Ukupni broj stanovnika iznosi 1.362.954.(popis iz 2026).&lt;ref&gt;[https://stat.ee/en/find-statistics/statistics-theme/population/population-figure]&lt;/ref&gt;

Najbrojniju etničku grupu čine [[Estonci]] (oko 70%) koji pripadaju [[Baltofinski narodi|Baltofinskoj grupi naroda]], dok su glavne manjine [[Rusi]] i [[Finci]]. Glavna religija je [[protestantizam]].

Službeni jezik je [[Estonski jezik|estonski]], koji pripada [[Ugrofinski jezici|ugrofinskoj porodici jezika]] i vrlo je sličan [[Finski jezik|finskom jeziku]].

Teritorija Estonije je naseljena još od perioda od 6500. godine prije nove ere. Nakon viševjekovne njemačke, danske, švedske i ruskih vladavine, Estonci su doživeli nacionalno buđenje koje je kulminiralo nezavisnošću od Ruskog carstva, nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estoniju je 1940. okupirao SSSR, zatim nacistička Njemačku godinu dana kasnije. Oslobođenjem Istočne Evrope od strane [[Crvena armija|Crvene armije]], Estonija je 1944. ponovo potpala pod sovjetsku kontrolu. 1988. godine, Estonski Vrhovni sovjet je izdao Estonsku deklaraciju o suverenitetu a koja je bila u suprotnosti sa sovjetskom vladom. Nezavisnost je obnovljena 20. augusta 1991. godine.

=== Etimologija ===
Nakon što je Estonija ponovo stekla nezavisnost, 1991. uslijedila je javna debata oko izabranog [[engleski jezik|engleskog]] imena za Estoniju. Sufiks ''–onia'' u imenu ''Estonia'' (ranije također ''Esthonia'') je [[latinski jezik|latinskog]] porijekla, i neki smatraju da podsjeća na istočnu Evropu. Mnogi Estonci se više identifikuju sa sjevernom Evropom i više bi voljeli da njihova zemlja ima ime koje zvuči ''nordijskije''. Najpoznatija alternativa imenu u engleskom jeziku je Estland (''Estland''), što je i naziv za ovu zemlju u većini [[germanski jezici|germanskih jezika]] (na primjer u [[njemački jezik|njemačkom]], [[danski jezik|danskom]], [[norveški jezik|norveškom]] i [[švedski jezik|švedskom]]).

== Historija ==
{{Glavni|Historija Estonije}}
[[Datoteka:Narva asv2022-04 img09 Castle.jpg|mini|250p|desno|Tvrđava Hermann u Estoniji]]
Ljudsko naseljavanje u Estoniji je postalo moguće kada se led iz posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], otopio prije oko 11.000 – 13.000 godina. Najstarija poznata naseobina u Estoniji se nalazi na [[Rijeka Parnu|Rijeci Parnu]] (''Pärnu''), blizu grada Sindi (naseobina Puli (''Pulli''), po selu Puli - na desnoj obali rijeke Parnu). Ona potiče iz sredine 8. vijeka stare ere.

Estonija je primila [[kršćanstvo]] kada su [[njemačka]] &quot;Livonijska braća po maču&quot; i [[Danska]] osvojili ovu zemlju [[1227]]. Među kasnijim stranim silama koje su kontrolisale Estoniju u raznim periodima su bile [[Danska]], [[Švedska]], [[Poljska]] i konačno [[Rusija]] ([[1710]]. ''de facto'', [[1721]]. ''de iure''). Međutim, više klase i viša srednja klasa su ostale prvenstveno baltičko-njemačke do otprilike [[1918]]. Tokom i neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], preostale Nijemce su istjerali [[Adolf Hitler]], a kasnije i [[Josif Staljin|Staljin]].

Nakon pada Ruskog Carstva poslije [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Estonija je proglasila nezavisnost [[24. februar]]a, [[1918]]. Nakon Estonskog oslobodilačkog rata i Sporazuma iz Tartua potpisanog [[2. februar]]a [[1920]], Estonija je održavala ovu nezavisnost tokom 22 godine, i ista parlamentarna vlast je ponovo uspostavljena [[1992]], nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ova vlast je bila sačinjena od [[parlament]]a, zvanog ''Riigikogu'', koga su birali svi građani Estonije preko 18 godina. Rigikogu je raspušten [[1934]]. i zemljom je dekretom vladao [[predsjednik]] Konstantin Pats (''Konstantin Päts'') do parlamentarnih izbora [[1938]].

Estoniju su [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetske snage]] okupirale juna [[1940]]. što je bila posljedica Sporazuma Ribentrop-Molotov ([[1939]].) između [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]] i Sovjetskog Saveza. Mnogi od političkih i intelektualnih vođa su bili ubijeni ili izloženi represiji, uključujući prvog predsjednika Estonije, Konstantina Patsa, koji je deportovan u [[Rusija|Rusiju]]. Estoniju je pod okupacijom držao njemački Treći rajh od [[1941]]. do [[1944]], kada su je Sovjeti oslobodili od Nijemaca i ponovo okupirali. Ova zemlja je ponovo stekla nezavisnost [[20. august]]a [[1991]]. potpisnom revolucijom i raspadom Sovjetskog Saveza. Dan [[20. august]] je sada nacionalni praznik u Estoniji.

Posljednje ruske trupe su iz zemlje izašle [[31. august]]a [[1994]], te je Estonija je stupila u članstvo [[NATO]] pakta [[29. mart]]a, a članica [[Evropska unija|Evropske unije]] je postala [[1. maj]]a [[2004]].

Estonija je potpisala granični sporazum sa Rusijom [[18. maj]]a [[2005]], čime su dvije zemlje neznatno redefinisale granicu koju su dijelile od [[1991]]. Ovaj sporazum je [[Rigikog]]u, estonski parlament, ratificirao [[20. juni|20. juna]] [[2005]]. Međutim, Rusija je odbacila estonsku preambulu ovom zakonu, koja se poziva na neprekinuti pravni kontinuitet estonske države tokom sovjetskog perioda, te se indirektno poziva na sovjetsku okupaciju Estonije, te je objavila je da poništava svoj potpis i da želi da ponovo počne pregovore sa Estonijom.

Estonija je odgovorila da nema potrebe za ponovnim pregovaranjem oko granice i da nema teritorijalne zahtjeve prema Rusiji.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Estonije}}
[[Datoteka:Osmussaar1.jpg|mini|250p|desno|Močvare u Estoniji]]
[[Datoteka:FL-Tallinn.jpg|mini|250p|desno|[[Talin]], glavni grad Estonije]]
[[Datoteka:2TE116-1699 in Tartu.jpg|mini|250p|desno|Estonska željeznica]]
Estonija leži na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]] između koordinata 57,3° i 59,5° N i 21,5° i 28,1° E. Prosječna nadmorska visina je samo 50&amp;nbsp;m, a najviša tačka u državi je Suur Munamagi (''Suur Munamägi'') na jugoistoku (318&amp;nbsp;m).

[[Nafta]] iz škriljaca i nalazišta [[krečnjak]]a, zajedno sa [[šuma]]ma koje pokrivaju 47% zemlje igraju ključne [[ekonomija|ekonomske]] uloge u ovoj zemlji, inače siromašnoj resursima. Estonija leži na preko 1.400 [[jezero|jezera]] (od kojih su većina veoma mala, a najveće, jezero Peipus, (''Peipsi'' na estonskom) pokriva 3.555&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), brojne [[močvara|močvare]], i 3.794 kilometara obale su bogate brojnim zalivima, tesnacima i zatonima. Broj ostrva se procjenjuje na nekih 1.500, od kojih su dva dovoljno velika da čine okruge, Saare i Hiu.

== Vlada ==
Estonija je [[ustav]]na [[demokratija|demokratska]] [[republika]], sa [[predsjednik]]om koga bira jednodomni [[parlament]] (izbori su svake četiri godine). Vladu, ili izvršnu granu, čine premijer, koga nominuje predsjednik, i ukupno 14 ministara. Vladu postavlja predsjednik nakon odobrenja parlamenta.

Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament, Rigikogu (državna skupština), koji se sastoji od 101 člana. Poslanike bira narod na izborima, i oni imaju četvorogodišnje mandate. Vrhovni sud je Nacionalni sud ili Rigikohus (''Riigikohus''), sa 19 sudija, čijeg predsjednika postavlja parlament na doživotnu dužnost, a nominuje ga predsjednik.

[[Internet glasanje]] je već korišteno na lokalnim izborima u Estoniji, a estonski zakonodavci su odobrili [[Internet]] glasanje i za parlamentarne izbore.

Od 2021 predsjednik [[Alar Karis]], od 2024 Predsjednik Vlade [[Kristen Michal]].

== Administrativna podjela ==

{{Glavni|Okruzi Estonije}}
Estonija je administrativno podijeljena na [[Okruzi Estonije|15 okruga]] ([[estonski jezik|estonski]]: množ. ''maakonnad''; jedn. - ''maakond''). Okruzi se dalje dijele na općine koje mogu biti urbane i ruralne.

[[Datoteka:Estonia, administrative divisions - de - colored 2017.svg|mini|400p|Okruzi Estonije]]
Okruzi su sljedeći:
# ''[[Okrug Harjumaa|Harjumaa]]''
# ''[[Okrug Hiiumaa|Hiiumaa]]''
# ''[[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Järvamaa|Järvamaa]]''
# ''[[Okrug Jõgevamaa|Jõgevamaa]]''
# ''[[Okrug Läänemaa|Läänemaa]]''
# ''[[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Pärnumaa|Pärnumaa]]''
# ''[[Okrug Põlvamaa|Põlvamaa]]''
# ''[[Okrug Raplamaa|Raplamaa]]''
# ''[[Okrug Saaremaa|Saaremaa]]''
# ''[[Okrug Tartumaa|Tartumaa]]''
# ''[[Okrug Valgamaa|Valgamaa]]''
# ''[[Okrug Viljandimaa|Viljandimaa]]''
# ''[[Okrug Võrumaa|Võrumaa]]''

== Privreda ==
[[1999]]. godine, Estonija je doživjela najgoru [[privreda|privrednu]] godinu od dobitka samostalnosti [[1991]]. godine. Ova kriza se dogodila najviše zbog velike privredne krize u susjednoj [[Rusija|Rusiji]]. Estonija je postala članica [[WTO]]-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u [[novembar|novembru]] [[1991]]. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Evropske unije, Svjetske banke i Nordic banke, Estonija je završila pripreme za [[EU|Evropsku uniju]] krajem [[2002]]. godine i postala član iste [[1. maj]]a [[2004]]. godine.
Estonija ima brzorastuću privredu, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih firmi otvaraju svoje podružnice u Estoniji, a i djelom zbog tranzita ruske [[nafta|nafte]]. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država je uvela [[euro]] kao valutu [[1. januar]]a 2011. godine.{{starost}}

== Stanovništvo ==
Izvorni [[Estonci]] čine oko 70 % populacije države. Ostalih 30-tak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz [[Rusija|Rusije]]. [[Rusi]] su većinom nastanjeni u glavnom gradu [[Talin]]u i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala [[finska]] manjina.

Službeni jezik je [[estonski jezik|estonski]], koji je blizak [[finski jezik|finskom]] i [[mađarski jezik|mađarskom]]. [[Ruski jezik|Ruski]] je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

=== Etničke grupe ===

Ovo je spisak etničkih grupa u Estoniji po popisu stanovništva iz [[2003]]. godine:

* 68.4% [[Estonci]]
* 25.7% [[Rusi]]
* 2.1% [[Ukrajinci]]
* 1.2% [[Bjelorusi]]
* 0.8% [[Finci]]
* 1.7% ostali

=== Religija ===

Većina Estonaca su protestantske luteranske [[religija|vjeroispovjesti]], iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:
* 15% Estonski luterani
* 14% [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
* 0.5% Baptisti
* 0.5% [[Katoličanstvo|Katolici]]

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i [[Židovi|Židova]], također postoji i grupa neopogana koji su obnovili staru religiji [[Taara]].

== Kultura ==
[[Datoteka:Estonian Folk Dancing.jpg|mini|250p|lijevo|Estonski folklor]]
Prva štampana knjiga na [[estonski jezik|estonskom]] je katekizam koji je štampan [[1535]]. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Wittenberg]]u.
Muzika je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od [[1869]]. u Tartu se održava festival, na kojem danas učestvuje oko 30 hiljada muzičara i pjevača pred preko 200 hiljada ljudi.

== Razno ==
Estonija je do sada (2014) jedina država u kojoj je moguće glasanje preko interneta.&lt;ref name=&quot;h1&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Experten-empfehlen-Estland-Rueckkehr-zu-Papierwahlen-2187352.html ''Stručnjaci preporučuju Estoniji da se vrati na glasanje putem listića''] sa stranice [[Heise]] učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ovakav način zvanično isprobavan kod općinskih izbora, odziv građana je iznosio oko 1 posto.&lt;ref name=&quot;h2&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Estland-waehlt-per-Internet-150638.html ''Estonija glasa preko interneta''] sa stranice ''Heise'' učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Estonski jezik]]
* [[Talin]]
* [[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm|Moja domovina, moja radost i sreća]]
* [[Općine u Estoniji]]
* [[Močvare u Estoniji]]
* [[Rijeke u Estoniji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Estonia}}
* [http://www.estonica.org/ Informacije o Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=13. 4. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20060115221806/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=601&amp;id_projekta=0 Evropski tigar]
* [https://web.archive.org/web/20031203020838/http://www.ciesin.ee/ESTCG/ Vodič kroz Estoniju]
* [http://www.einst.ee/ Estonski institut]
* [http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm Mapa Estonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050204100252/http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm |date=4. 2. 2005 }}
* [http://english.eesti.pl/ Estonia onLine — site o Estoniji]
* [http://www.7is7.com/otto/estonia/ Slike Estonije]
* [https://web.archive.org/web/20060613230253/http://www.unanenestonie.net/ Slike Estonije]
* [http://www.riik.ee/en/ Službena državna stranica]
* [http://www.culture.ee Kulturni događaji u Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514065147/http://www.culture.ee/ |date=14. 5. 2006 }}
* [http://www.ilm.ee/tallinn Uživo iz Estonije]
* [http://www.parks.it/world/EE/Eindex.html Parkovi Estonije]
* [http://www.oldtallinn.com Slike Talina]
* [https://web.archive.org/web/20180805010713/http://estonia2u.com/ Više slika o Starom i Novom Talinu]

{{Baltičke države}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Estonija|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Baltičke države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>jyyu058gokye2tu2pdldwxc4uktowa4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935256</id>
      <parentid>3935241</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:22:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3935256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16724" sha1="mcsws9w06h6h849b80d3njwiwg5yk84" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
|izvorno_ime           = Eesti Vabariik
|zvanično_ime          = Republika Estonija
|ime_genitiv           = Estonije
|zastava               = Flag_of_Estonia.svg
|grb                   = Coat of arms of Estonia.svg
|mapa                  = EU-Estonia.svg
|službeni_jezik        = [[Estonski jezik|estonski]]
| državno_uređenje     = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]]
|glavni_grad           = [[Tallinn]]
|vrsta_prve_vlasti     = [[Spisak predsjednika Estonije|Predsjednica]]
|vladar_prva_vlast     = [[Ülle Madise]]
|vrsta_druge_vlasti    = [[Spisak premijera Estonije|Premijer]]
|vladar_druga_vlast    = [[Kristen Michal]]
|po_površini_na_svijetu = 139
|površina              = 45.335
|procenat_vode         = 4,56
|po_broju_stanovnika_na_svijetu = 151
|stanovnika            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.954 &lt;small&gt;Procjena 2026&lt;/small&gt;
|gustoća               = 30
|nezavisnost           = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]&lt;br /&gt;[[20. august]]a, [[1991]].
|valuta                = [[Euro]] (EUR)
|vremenska_zona        = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
|himna                 = &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; (&quot;Moja domovina, moja sreća i radost&quot;){{Center|[[Datoteka:US Navy band - National anthem of Estonia.ogg]]}}
|internetski_nastavak  = [[.ee]]
|pozivni_broj          = +372
||bdp_godina=2019|bdp_per_capita=$35.717|bdp_ukupno=$46,590 milijardi|gini=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;30.6|gini_godina=2018|hdi=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.882|hdi_godina=2018}}
[[Datoteka:Arnold Rüütel 2006.jpg|mini|190p|desno|[[Arnold Rüütel]], predsjednik Estonije od 2001 do 2006]]
'''Estonija''' je [[Baltik|baltička]] i [[Istočna Evropa|istočnoevropska]] [[suverena država]] i članica [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Na sjeveru izlazi na [[Finski zaliv]], na zapadu na [[Baltičko more]], a kopnom graniči s [[Latvija|Latvijom]] na jugu (343&amp;nbsp;km) i [[Rusija|Rusijom]] na istoku (338,6&amp;nbsp;km).&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ ''Republika Estonija''] Pristupljeno 13.11.2015.&lt;/ref&gt; Od [[Švedska|Švedske]] na zapadu odvaja je Baltičko more, a od [[Finska|Finske]] na sjeveru istoimeni zaliv. Sastoji se od kopna i 2.222 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvca i zauzima ukupnu površinu od 45.339&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Tallinn]]. Ukupni broj stanovnika iznosi 1.362.954.(popis iz 2026).&lt;ref&gt;[https://stat.ee/en/find-statistics/statistics-theme/population/population-figure]&lt;/ref&gt;

Najbrojniju etničku grupu čine [[Estonci]] (oko 70%) koji pripadaju [[Baltofinski narodi|Baltofinskoj grupi naroda]], dok su glavne manjine [[Rusi]] i [[Finci]]. Glavna religija je [[protestantizam]]. Službeni jezik je [[Estonski jezik|estonski]], koji pripada [[Ugrofinski jezici|ugrofinskoj porodici jezika]] i vrlo je sličan [[Finski jezik|finskom jeziku]].

Teritorija Estonije je naseljena još od perioda od 6500. godine prije nove ere. Nakon viševjekovne njemačke, danske, švedske i ruske vladavine, Estonci su doživjeli nacionalno buđenje koje je kulminiralo nezavisnošću od Ruskog Carstva, nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estoniju je 1940. okupirao SSSR, zatim [[Nacistička Njemačka]] godinu dana kasnije. Oslobođenjem Istočne Evrope od strane [[Crvena armija|Crvene armije]], Estonija je 1944. ponovo potpala pod sovjetsku kontrolu. 1988. godine, Estonski Vrhovni sovjet je izdao Estonsku deklaraciju o suverenitetu a koja je bila u suprotnosti sa sovjetskom vladom. Nezavisnost je obnovljena 20. augusta 1991.

== Etimologija ==
Nakon što je Estonija ponovo stekla nezavisnost, 1991. uslijedila je javna debata oko izabranog [[engleski jezik|engleskog]] imena za Estoniju. Sufiks ''–onia'' u imenu ''Estonia'' (ranije također ''Esthonia'') je [[latinski jezik|latinskog]] porijekla, i neki smatraju da podsjeća na istočnu Evropu. Mnogi Estonci se više identifikuju sa sjevernom Evropom i više bi voljeli da njihova zemlja ima ime koje zvuči ''nordijskije''. Najpoznatija alternativa imenu u engleskom jeziku je Estland (''Estland''), što je i naziv za ovu zemlju u većini [[germanski jezici|germanskih jezika]] (na primjer u [[njemački jezik|njemačkom]], [[danski jezik|danskom]], [[norveški jezik|norveškom]] i [[švedski jezik|švedskom]]).

== Historija ==
{{Glavni|Historija Estonije}}
[[Datoteka:Narva asv2022-04 img09 Castle.jpg|mini|250p|desno|Tvrđava Hermann u Estoniji]]
Ljudsko naseljavanje u Estoniji je postalo moguće kada se led iz posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], otopio prije oko 11.000 – 13.000 godina. Najstarija poznata naseobina u Estoniji se nalazi na [[Rijeka Parnu|Rijeci Parnu]] (''Pärnu''), blizu grada Sindi (naseobina Puli (''Pulli''), po selu Puli - na desnoj obali rijeke Parnu). Ona potiče iz sredine 8. vijeka stare ere.

Estonija je primila [[kršćanstvo]] kada su [[njemačka]] &quot;Livonijska braća po maču&quot; i [[Danska]] osvojili ovu zemlju [[1227]]. Među kasnijim stranim silama koje su kontrolisale Estoniju u raznim periodima su bile [[Danska]], [[Švedska]], [[Poljska]] i konačno [[Rusija]] ([[1710]]. ''de facto'', [[1721]]. ''de iure''). Međutim, više klase i viša srednja klasa su ostale prvenstveno baltičko-njemačke do otprilike [[1918]]. Tokom i neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], preostale Nijemce su istjerali [[Adolf Hitler]], a kasnije i [[Josif Staljin|Staljin]].

Nakon pada Ruskog Carstva poslije [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Estonija je proglasila nezavisnost [[24. februar]]a, [[1918]]. Nakon Estonskog oslobodilačkog rata i Sporazuma iz Tartua potpisanog [[2. februar]]a [[1920]], Estonija je održavala ovu nezavisnost tokom 22 godine, i ista parlamentarna vlast je ponovo uspostavljena [[1992]], nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ova vlast je bila sačinjena od [[parlament]]a, zvanog ''Riigikogu'', koga su birali svi građani Estonije preko 18 godina. Rigikogu je raspušten [[1934]]. i zemljom je dekretom vladao [[predsjednik]] Konstantin Pats (''Konstantin Päts'') do parlamentarnih izbora [[1938]].

Estoniju su [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetske snage]] okupirale juna [[1940]]. što je bila posljedica Sporazuma Ribentrop-Molotov ([[1939]].) između [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]] i Sovjetskog Saveza. Mnogi od političkih i intelektualnih vođa su bili ubijeni ili izloženi represiji, uključujući prvog predsjednika Estonije, Konstantina Patsa, koji je deportovan u [[Rusija|Rusiju]]. Estoniju je pod okupacijom držao njemački Treći rajh od [[1941]]. do [[1944]], kada su je Sovjeti oslobodili od Nijemaca i ponovo okupirali. Ova zemlja je ponovo stekla nezavisnost [[20. august]]a [[1991]]. potpisnom revolucijom i raspadom Sovjetskog Saveza. Dan [[20. august]] je sada nacionalni praznik u Estoniji.

Posljednje ruske trupe su iz zemlje izašle [[31. august]]a [[1994]], te je Estonija je stupila u članstvo [[NATO]] pakta [[29. mart]]a, a članica [[Evropska unija|Evropske unije]] je postala [[1. maj]]a [[2004]].

Estonija je potpisala granični sporazum sa Rusijom [[18. maj]]a [[2005]], čime su dvije zemlje neznatno redefinisale granicu koju su dijelile od [[1991]]. Ovaj sporazum je [[Rigikog]]u, estonski parlament, ratificirao [[20. juni|20. juna]] [[2005]]. Međutim, Rusija je odbacila estonsku preambulu ovom zakonu, koja se poziva na neprekinuti pravni kontinuitet estonske države tokom sovjetskog perioda, te se indirektno poziva na sovjetsku okupaciju Estonije, te je objavila je da poništava svoj potpis i da želi da ponovo počne pregovore sa Estonijom.

Estonija je odgovorila da nema potrebe za ponovnim pregovaranjem oko granice i da nema teritorijalne zahtjeve prema Rusiji.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Estonije}}
[[Datoteka:Osmussaar1.jpg|mini|250p|desno|Močvare u Estoniji]]
[[Datoteka:FL-Tallinn.jpg|mini|250p|desno|[[Talin]], glavni grad Estonije]]
[[Datoteka:2TE116-1699 in Tartu.jpg|mini|250p|desno|Estonska željeznica]]
Estonija leži na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]] između koordinata 57,3° i 59,5° N i 21,5° i 28,1° E. Prosječna nadmorska visina je samo 50&amp;nbsp;m, a najviša tačka u državi je Suur Munamagi (''Suur Munamägi'') na jugoistoku (318&amp;nbsp;m).

[[Nafta]] iz škriljaca i nalazišta [[krečnjak]]a, zajedno sa [[šuma]]ma koje pokrivaju 47% zemlje igraju ključne [[ekonomija|ekonomske]] uloge u ovoj zemlji, inače siromašnoj resursima. Estonija leži na preko 1.400 [[jezero|jezera]] (od kojih su većina veoma mala, a najveće, jezero Peipus, (''Peipsi'' na estonskom) pokriva 3.555&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), brojne [[močvara|močvare]], i 3.794 kilometara obale su bogate brojnim zalivima, tesnacima i zatonima. Broj ostrva se procjenjuje na nekih 1.500, od kojih su dva dovoljno velika da čine okruge, Saare i Hiu.

== Vlada ==
Estonija je [[ustav]]na [[demokratija|demokratska]] [[republika]], sa [[predsjednik]]om koga bira jednodomni [[parlament]] (izbori su svake četiri godine). Vladu, ili izvršnu granu, čine premijer, koga nominuje predsjednik, i ukupno 14 ministara. Vladu postavlja predsjednik nakon odobrenja parlamenta.

Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament, Rigikogu (državna skupština), koji se sastoji od 101 člana. Poslanike bira narod na izborima, i oni imaju četvorogodišnje mandate. Vrhovni sud je Nacionalni sud ili Rigikohus (''Riigikohus''), sa 19 sudija, čijeg predsjednika postavlja parlament na doživotnu dužnost, a nominuje ga predsjednik.

[[Internet glasanje]] je već korišteno na lokalnim izborima u Estoniji, a estonski zakonodavci su odobrili [[Internet]] glasanje i za parlamentarne izbore.

Od 2021 predsjednik [[Alar Karis]], od 2024 Predsjednik Vlade [[Kristen Michal]].

== Administrativna podjela ==

{{Glavni|Okruzi Estonije}}
Estonija je administrativno podijeljena na [[Okruzi Estonije|15 okruga]] ([[estonski jezik|estonski]]: množ. ''maakonnad''; jedn. - ''maakond''). Okruzi se dalje dijele na općine koje mogu biti urbane i ruralne.

[[Datoteka:Estonia, administrative divisions - de - colored 2017.svg|mini|400p|Okruzi Estonije]]
Okruzi su sljedeći:
# ''[[Okrug Harjumaa|Harjumaa]]''
# ''[[Okrug Hiiumaa|Hiiumaa]]''
# ''[[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Järvamaa|Järvamaa]]''
# ''[[Okrug Jõgevamaa|Jõgevamaa]]''
# ''[[Okrug Läänemaa|Läänemaa]]''
# ''[[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Virumaa]]''
# ''[[Okrug Pärnumaa|Pärnumaa]]''
# ''[[Okrug Põlvamaa|Põlvamaa]]''
# ''[[Okrug Raplamaa|Raplamaa]]''
# ''[[Okrug Saaremaa|Saaremaa]]''
# ''[[Okrug Tartumaa|Tartumaa]]''
# ''[[Okrug Valgamaa|Valgamaa]]''
# ''[[Okrug Viljandimaa|Viljandimaa]]''
# ''[[Okrug Võrumaa|Võrumaa]]''

== Privreda ==
[[1999]]. godine, Estonija je doživjela najgoru [[privreda|privrednu]] godinu od dobitka samostalnosti [[1991]]. godine. Ova kriza se dogodila najviše zbog velike privredne krize u susjednoj [[Rusija|Rusiji]]. Estonija je postala članica [[WTO]]-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u [[novembar|novembru]] [[1991]]. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Evropske unije, Svjetske banke i Nordic banke, Estonija je završila pripreme za [[EU|Evropsku uniju]] krajem [[2002]]. godine i postala član iste [[1. maj]]a [[2004]]. godine.
Estonija ima brzorastuću privredu, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih firmi otvaraju svoje podružnice u Estoniji, a i djelom zbog tranzita ruske [[nafta|nafte]]. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država je uvela [[euro]] kao valutu [[1. januar]]a 2011. godine.{{starost}}

== Stanovništvo ==
Izvorni [[Estonci]] čine oko 70 % populacije države. Ostalih 30-tak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz [[Rusija|Rusije]]. [[Rusi]] su većinom nastanjeni u glavnom gradu [[Talin]]u i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala [[finska]] manjina.

Službeni jezik je [[estonski jezik|estonski]], koji je blizak [[finski jezik|finskom]] i [[mađarski jezik|mađarskom]]. [[Ruski jezik|Ruski]] je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

=== Etničke grupe ===

Ovo je spisak etničkih grupa u Estoniji po popisu stanovništva iz [[2003]]. godine:

* 68.4% [[Estonci]]
* 25.7% [[Rusi]]
* 2.1% [[Ukrajinci]]
* 1.2% [[Bjelorusi]]
* 0.8% [[Finci]]
* 1.7% ostali

=== Religija ===

Većina Estonaca su protestantske luteranske [[religija|vjeroispovjesti]], iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:
* 15% Estonski luterani
* 14% [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
* 0.5% Baptisti
* 0.5% [[Katoličanstvo|Katolici]]

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i [[Židovi|Židova]], također postoji i grupa neopogana koji su obnovili staru religiji [[Taara]].

== Kultura ==
[[Datoteka:Estonian Folk Dancing.jpg|mini|250p|lijevo|Estonski folklor]]
Prva štampana knjiga na [[estonski jezik|estonskom]] je katekizam koji je štampan [[1535]]. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Wittenberg]]u.
Muzika je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od [[1869]]. u Tartu se održava festival, na kojem danas učestvuje oko 30 hiljada muzičara i pjevača pred preko 200 hiljada ljudi.

== Razno ==
Estonija je do sada (2014) jedina država u kojoj je moguće glasanje preko interneta.&lt;ref name=&quot;h1&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Experten-empfehlen-Estland-Rueckkehr-zu-Papierwahlen-2187352.html ''Stručnjaci preporučuju Estoniji da se vrati na glasanje putem listića''] sa stranice [[Heise]] učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ovakav način zvanično isprobavan kod općinskih izbora, odziv građana je iznosio oko 1 posto.&lt;ref name=&quot;h2&quot;&gt;[http://www.heise.de/newsticker/meldung/Estland-waehlt-per-Internet-150638.html ''Estonija glasa preko interneta''] sa stranice ''Heise'' učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Estonski jezik]]
* [[Talin]]
* [[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm|Moja domovina, moja radost i sreća]]
* [[Općine u Estoniji]]
* [[Močvare u Estoniji]]
* [[Rijeke u Estoniji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Estonia}}
* [http://www.estonica.org/ Informacije o Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=13. 4. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20060115221806/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=601&amp;id_projekta=0 Evropski tigar]
* [https://web.archive.org/web/20031203020838/http://www.ciesin.ee/ESTCG/ Vodič kroz Estoniju]
* [http://www.einst.ee/ Estonski institut]
* [http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm Mapa Estonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050204100252/http://www.europe-atlas.com/estonia-map.htm |date=4. 2. 2005 }}
* [http://english.eesti.pl/ Estonia onLine — site o Estoniji]
* [http://www.7is7.com/otto/estonia/ Slike Estonije]
* [https://web.archive.org/web/20060613230253/http://www.unanenestonie.net/ Slike Estonije]
* [http://www.riik.ee/en/ Službena državna stranica]
* [http://www.culture.ee Kulturni događaji u Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514065147/http://www.culture.ee/ |date=14. 5. 2006 }}
* [http://www.ilm.ee/tallinn Uživo iz Estonije]
* [http://www.parks.it/world/EE/Eindex.html Parkovi Estonije]
* [http://www.oldtallinn.com Slike Talina]
* [https://web.archive.org/web/20180805010713/http://estonia2u.com/ Više slika o Starom i Novom Talinu]

{{Baltičke države}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Estonija|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Baltičke države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>mcsws9w06h6h849b80d3njwiwg5yk84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1944.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2683</id>
    <revision>
      <id>3935192</id>
      <parentid>3830318</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[22. juni]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3935192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8780" sha1="muxcqpvpd8hyx2wo8oiwlf6fgm0uktx" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1944.''' (MCMXLIV) bila je prijestupna godina koja je počela u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1944. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 944. godina 2. milenija, 44. godina 20. stoljeća i peta godina 1940-ih.

== Događaji ==
* Osnovan [[Međunarodni Monetarni Fond]] na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima održanoj u [[Bretton Woods]]u.
* U oslobođenom [[Beograd]]u formirana jedinstvena vlada na čelu s Titom, u kojoj su prisutni i predstavnici izbjegličke vlade. Jugoslavija dobija naziv [[Demokratska Federativna Jugoslavija]].

=== Januar===
* [[20. januar]] – Održana [[1. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
* [[2. april]] – Sovjetske trupe prešle rijeku [[Prut]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i ušle u [[Rumunija|Rumuniju]].
* [[4. april]] – Britanske trupe ušle u [[Adis Abeba|Adis Abebu]], [[Etiopija]].

=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[21. august]] – [[7. oktobar]]: Održana [[Konferencija u Dumbarton Oaksu]], na kojoj su izloženi prijedlozi za osnivanje &quot;opće [[Međunarodna organizacija|međunarodne organizacije]]&quot;.

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]], [[Crvena armija]] i [[Kraljevina Bugarska|Druga bugarska armija]] su oslobodili [[Niš]] od [[Nacistička Njemačka|Njemačke]].

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Franklin Roosevelt]] po četvrti put izabran za predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]].
* [[7. novembar]] – [[Drugi svjetski rat]]: Oružani incident između [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]] i [[Crvena armija|Crvene armije]]/[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] u oslobođenom [[Niš]]u od [[Nacistička Njemačka|Njemačke]].
* [[12. novembar]] – Potopljen ''[[Tirpitz]]'', posljednji veliki ratni brod nacističke Njemačke, kod grada [[Tromsø]] na sjeveru [[Norveška|Norveške]].
* [[23. novembar]] – Američka 7. armija pod zapovjedništvom generala Alexandera M. Patca osvojila [[Strassbourg]] i tako se domogla [[Rajna|Rajne]].

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – Sastanak [[Josip Broz Tito|Tito]]-[[Winston Churchill|Churchill]] u [[Italija|Italiji]]. Indirektno priznavanje nove Jugoslavije.

== Rođeni ==

=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Françoise Hardy]], francuska kantautorica, glumica i spisateljica
* [[12. januar]] – [[Vlastimil Hort]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[Njemačka|njemački]] [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[13. januar]] – [[Stuart Freedman]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] eksperimentalni fizičar
* [[18. januar]] – [[Alexander Van der Bellen]], [[Austrija|austrijski]] [[Politika|političar]] i trenutni [[Spisak predsjednika Austrije|predsjednik]] [[Austrija|Republike Austrije]]
* [[24. januar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[25. januar]] – [[Shozo Sasaki]], japanski biatlonac

=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[David J. Wineland]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] fizičar i [[Nobelova nagrada za fiziku|dobitnik Nobelove nagrade za fiziku]]
* [[29. februar]] – [[Ene Ergma]], [[Estonija|estonska]] [[političar]]ka

=== Mart ===
* [[15. mart]] – [[Muhidin Šarić]], bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac
* [[24. mart]] – [[Vojislav Koštunica]], premijer Srbije i predsjednik Demokratske stranke Srbije
* [[28. mart]] – [[Krunoslav Slabinac|Krunoslav Kićo Slabinac]], hrvatski pjevač i gitarist

=== April ===

* [[6. april]] – [[Dunja Rihtman-Šotrić]], bosanskohercegovačka etnomuzikologinja
* [[7. april]] – [[Gerhard Schröder]], njemački političar i državnik
* [[15. april]] – [[Dušica Žegarac]], hrvatska glumica

=== Maj ===
* [[14. maj]] – [[George Lucas]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[Filmski producent|producent]] i [[scenarist]];
* [[15. maj]] – [[Lino Jordan]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[18. maj]] – [[Adila Pašalić-Kreso]], [[pedagog]], član [[ANUBiH]]
* [[20. maj]] – [[Joe Cocker]], britanski pjevač bluza
* [[28. maj]] – [[Jozo Križanović]],  bosanskohercegovački i hrvatski političar

=== Juni ===
* [[22. juni]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[24. juni]] – [[Jeff Beck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[gitarist]]

=== Juli ===
* [[13. juli]] – [[Hansjörg Knauthe]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* 13. juli – [[Stanisław Łukaszczyk]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[22. juli]] – [[Ibrahim Sunday]], ganski nogometaš
* [[28. juli]] – [[Aleksandar Ristić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener

=== August ===
* [[22. august]] – [[Jonathan Chaffee]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* 22. august – [[Dennis Donahue]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[26. august]] – [[Willy Bertin]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Abdulah Sidran]], bosanskohercegovački književnik
* [[17. septembar]] – [[Reinhold Messner]], italijanski planinar, istraživač, pisac i političar
* [[19. septembar]] – [[John Ehrensbeck]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[21. septembar]] – [[Ivan Bijakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Abas Arslanagić]], jugoslavenski rukometni golman i trener

=== Novembar ===
* [[1. novembar]] – [[Ibrahim Kajan]], bosanskohercegovački književnik
* [[7. novembar]] – [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[John Densmore]], američki bubnjar
* [[2. decembar]] – [[Ibrahim Rugova]], bivši predsjednik Kosova i vođa najveće kosovske stranke
* [[13. decembar]] – [[Vladimir Gundarcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[28. decembar]] – [[John Komlos]], američki ekonomski historičar

==  Umrli ==
* datum nepoznat – [[Divna Veković]], prva crnogorska ljekarka, prevoditeljica i književnica

=== Januar ===
* [[1. januar]] – [[František Blažek]], [[Češka|češki]] [[arhitekt]]

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Enes Orman]], [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroj Jugoslavije]].

=== Mart ===
=== April ===
* [[Ahmet Pintul]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[5. april]] – [[Isolde Kurz]], njemačka književnica
* [[7. april]] – [[Kiro Atanasovski]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[14. april]] – [[Mary Adela Blagg]], [[engleska]] [[astronom]]kinja

=== Maj ===
* [[17. maj]] – [[Milena Jesenská]], [[čehoslovačka]] [[novinar]]ka, spisateljica i prevoditeljica

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Niko Anđus]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[23. juli]] – [[Max Nettlau|Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau]], njemačko-austrijski [[Anarhizam|anarhist]], [[historičar]] i biograf
* [[31. juli]] – [[Antoine de Saint-Exupéry|Antoine de Saint–Exupéry]], francuski književnik

=== August ===
* [[6. august]] – [[Marja Grolmusec]], [[Lužički Srbi|lužičkosrspka]] publicistkinja i članica socijalističkog otpora protiv nacističke vlade
* [[23. august]] – [[Abdul Medžid II]], osmanlijski [[sultan]]

=== Septembar ===
* [[20. septembar]] – [[Nikola Bokan]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Erwin Rommel]], njemački feldmaršal
* [[23. oktobar]] – [[Charles Glover Barkla]], britanski [[fizičar]]

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Ranko Šipka]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Decembar ===
* [[13. decembar]] – [[Vasilij Kandinski]], rusko-njemački slikar
* [[30. decembar]] – [[Romain Rolland]], francuski romanopisac, dramatičar i muzikolog

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Isidor Isaac Rabi]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Otto Hahn]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Joseph Erlanger]], [[SAD]]
** [[Herbert Gasser]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Johannes Jensen]], [[Danska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Međunarodni komitet Crvenog križa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1944}}
* https://archive.org/details/TheOfficialChronologyOfTheUSNavyInWorldWarII/page/248
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>muxcqpvpd8hyx2wo8oiwlf6fgm0uktx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1954.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3975</id>
    <revision>
      <id>3935189</id>
      <parentid>3915642</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:39:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[5. maj]] – [[Judith S. Beck]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] i ubutrašnji linkovi</comment>
      <origin>3935189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8842" sha1="esd2wgr6tce2wo7jstzrt3tqtoae0r4" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1954.''' (MCMLIV) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1954. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 954. godina 2. milenija, 54. godina 20. stoljeća i peta godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Utvrđena saglasnost između vlada [[Italija|Italije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[SAD]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] o Slobodnoj tršćanskoj teritoriji.
* Objavljena &quot;Prokleta avlija&quot; [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. &quot;Poštovana deco&quot; Duška Radovića, označava početak novog književnog pristupa djeci.
* U [[Zagreb]]u pokrenut [[Plavi vjesnik]], nedjeljnik na čijim se stranicama, uz kvalitetan uvozni, njeguje i domaći [[strip]] {Maurović, Neugebauer, Radilović, Beker, Dovniković}.
* [[Egipat]]ski predsjednik [[Muhammed Nagib]] je bio prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je, kao [[premijer]] i [[predsjednik]] [[Revolucionarno vijeće|Revolucionarnog vijeća]], preuzeo [[Gamal Abdel Naser]], njegov blizak suradnik prilikom obaranja sa vlasti kralja [[Faruk I|Faruka I]] u julu [[1952]]. godine.
* Pod vodu zaronila prva [[SAD|američka]] [[podmornica]] na [[atomska podmornica|atomski pogon]], koja se zvala ''[[USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus]]''.
* [[22. januar]] – Održana [[11. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[17. maj]] – ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'': [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovni sud SAD–a]] jednoglasno je presudio da je segregacija u javnom obrazovanju neustavna.
* [[4. septembar]] – U [[Amsterdam]]u započela [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 26 država.
* [[25. septembar]] – U [[Amsterdam]]u završena [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[2. decembar]] – [[Amerika|Američki]] [[Senat]] izrekao javni prijekor senatoru Džozefu Makartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su [[komunizam|komunisti]].
* [[8. decembar]] – [[Srbija|Srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pisac|pisci]] i [[lingvist]]i postigli su [[Novi Sad|Novosadski dogovor]] o [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] književnom [[jezik]]u, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma – [[ćirilica]] i [[latinica]] – ravnopravna i da jezik ima zajednički [[pravopis]].

== Rođeni ==
* Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar

=== Januar ===
* [[2. januar]] – [[Jasna Beri|Jasna Ornela Beri]], bosanskohercegovačka glumica
* [[9. januar]]
** [[Mirza Delibašić]], bosanskohercegovačka košarkaška zvijezda
** [[Tomo Vukšić]], [[bosanskohercegovački]] svećenik, vrhbosanski nadbiskup
* [[18. januar]]
** [[Lotfi Bouchnak]],  [[tunis]]ki pjevač, svirač [[Ud (instrument)|uda]] i [[kompozitor]]
** [[Ismeta Dervoz|Ismeta Dervoz - Krvavac]], bosanskohercegovačka pjevačica i TV-voditeljica [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]
* [[24. januar]] – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[6. februar]]
** [[Šimo Ešić]], [[bosanskohercegovački]] dječiji autor
** [[Nenad Milosavljević]], srpski muzičar, [[gitarist]]a i vođa jugoslavenske i srpske grupe rock-grupe [[Galija (grupa)|Galija]]
* [[8. februar]] – [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[11. februar]] – [[Sinan Alimanović]], bosanskohercegovački orguljaš, pijanist, aranžer i kompozitor
* [[13. februar]] – [[Franz Bernreiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[26. februar]] – [[Recep Tayyip Erdoğan]], [[Turska|turski]] [[političar]] i državnik
* [[28. februar]]
** [[Keijo Kuntola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Enver Petrovci]], [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavensko]]-[[Kosovo|kosovski]] glumac

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Jelica Sretenović]], srbijanska glumica
* [[5. mart]]
** [[Venera Černišova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
** [[João Lourenço]], angolanski političar
* [[6. mart]] – [[Josef Hones]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[10. mart]] – [[Arto Sutinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. mart]] – [[Peter Hoag Jr.]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[23. mart]] – [[Vesna Čipčić]], srbijanska glumica

=== April ===
* [[1. april]] – [[Annette O'Toole]], američka plesačica i glumica
* [[7. april]]
** [[Hazim Akmadžić]], bosanskohercegovački književnik
** [[Jackie Chan]], [[Kina|kineski]] [[glumac]], [[režiser]] i [[pjevač]]
* [[8. april]] – [[John Schneider]], američki glumac
* [[9. april]]
** [[Dennis Quaid]], američki [[glumac]]
** [[Eberhard Rösch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[24. april]] – [[Saša Popović]], [[srbija]]nski [[muzičar]], TV-voditelj i preduzetnik

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Judith S. Beck]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== Juni ===
* [[16. juni]] – [[Francisc Forika]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[14. juli]] – [[Erkki Antila]] [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. juli]] – [[Angela Merkel]], njemačka državnica i bivša kancelarka
* [[28. juli]] – [[Hugo Chávez]], venecuelski političar i državnik

=== August ===
* [[7. august]] – [[Rajko Dujmić]], hrvatski muzičar i kompozitor
* [[10. august]] – [[Milena Žic-Fuchs]], hrvatska lingvistica
* [[21. august]] – [[Per Andersson (biatlonac)|Per Andersson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Željko Ivanković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac
* [[30. august]] – [[Aleksandar Lukašenko]], bjeloruski političar i državnik

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Filip Vujanović]], crnogorski političar i bivši predsjednik

=== Oktobar ===
* [[3. oktobar]] – [[Martin Hagen (biatlonac)|Martin Hagen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[5. oktobar]] – [[Bob Geldof]], irski muzičar
* [[10. oktobar]] – [[Fernando Santos (nogometni trener)|Fernando Santos]], portugalski nogometaš i trener
* [[14. oktobar]] 
** [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački  nogometaš
** [[Asim Brkan]], bosanskohercegovački pjevač, muzičar, umjetnik
* [[23. oktobar]] – [[Ang Lee]], filmski režiser porijeklom iz Tajvana

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[10. novembar]] – [[Seada Palavrić]], sudinica [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]]
* [[13. novembar]] – [[Angelo Carrara]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[14. novembar]] – [[Condoleezza Rice]], američka političarka i ministrica vanjskih poslova
* [[17. novembar]] – [[Zora Vidović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] srpska političarka
* [[24. novembar]] – [[Emir Kusturica]], bosanskohercegovački režiser
* [[28. novembar]] – [[Nenad Prodanović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije

=== Decembar ===
* [[16. decembar]] –  [[Isao Yamase]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]]
**[[Masaichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
**[[Shoichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
* [[29. januar]] – [[Edhem Mulabdić]], bosanskohercegovački književnik
* [[9. mart]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja
* [[30. mart]] – [[Fritz Wolfgang London]], njemački [[fizičar]]
* [[7. juni]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptograf
* [[13. juli]] – [[Frida Kahlo]], meksička likovna umjetnica
* [[3. oktobar]] – [[Vera Gaze]], sovjetska astronomkinja
* [[3. novembar]] – [[Henri Matisse]], francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater
* [[29. novembar]] – [[Enrico Fermi]], italijanski fizičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Max Born]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Walther Bothe]], [[Zapadna Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Linus Pauling]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[John F. Enders]], [[SAD]]
** [[Thomas H. Weller]], [[SAD]]
** [[Frederick C. Robbins]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Ernest Hemingway]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[UNHCR]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1954}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>esd2wgr6tce2wo7jstzrt3tqtoae0r4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. februar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4671</id>
    <revision>
      <id>3935141</id>
      <parentid>3896010</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:32:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3935141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5360" sha1="9sz965ncr7c9jwttto3tclustnb4w6l" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''3. februar / veljača (3. 2)''' jest 34. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 331 dan (332 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1963]] – Održano [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|Peto svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Seefeld in Tirol]].
* [[1996]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u.
* [[2014]] – [[Zemljotres]] jačine 6,1 stepen [[Richterova skala|Richterove skale]] pogodio [[Grčka|grčko]] [[ostrvo]] [[Kefalonija|Kefaloniju]] u [[Jonsko more|Jonskom moru]].
* [[2015]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|43. svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] u [[SAD|američkim]] gradovima [[Vail (Colorado)|Vail]] i [[Beaver Creek (skijalište)|Beaver Creek]] u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[Colorado]].

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1437]] – [[Elizabeth Woodville]], engleska kraljica

=== 18. vijek ===
* [[1735]] – [[Ignacy Krasicki]], poljski književnik
* [[1736]] – [[Johann Georg Albrechtsberger]], austrijski kompozitor

=== 19. vijek ===
* [[1809]] – [[Felix Mendelssohn-Bartholdy]], njemački kompozitor i dirigent
* [[1853]] – [[George William Erskine Russell]], britanski političar i pisac
* [[1887]] – [[Georg Trakl]], austrijski liričar
* [[1889]] – [[Carl Theodor Dreyer]], danski filmski režiser
* [[1893]] – [[Gaston Julia]], francuski matematičar
* [[1898]] – [[Alvar Aalto]], finski arhitekt i dizajner

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Luigi Dallapiccola]], italijanski kompozitor
* [[1909.]]
** [[Muriel Mussells Seyfert]], američka astronomkinja
** [[Simone Weil]], francuski filozof
* [[1911]] – [[Jehan Alain]], francuski kompozitor
* [[1917]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka
* [[1921]] – [[Olga Jovičić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1936]] – [[James Bridges]], američki režiser
* [[1939]] – [[Michael Cimino]], američki režiser i producent
* [[1941]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[1946]] – [[Dunja Fališevac]], hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka
* [[1947.]]
** [[Paul Auster]], američki književnik i režiser
** [[Melanie Safka]], američka pjevačica
* [[1948]] – [[Henning Mankell]], švedski pisac
* [[1950.]]
** [[Morgan Fairchild]], američka glumica
** [[Milo Hrnić]], hrvatski pjevač
* [[1951]] – [[Jadranka Matković]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[1960]] – [[Joachim Löw]] je nogometni trener i njemački nogometaš
* [[1964]] – [[Michael Rummenigge]], njemački nogometaš
* [[1971]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka
* [[1972]] – [[Matthias Simmen]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
* [[1982]] – [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1987]] – [[Anamarija Brajdić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka
* [[1988]] – [[Timofej Lapšin]], ruski i [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1991]] – [[Michael Uchebo]], nigerijski nogometaš

== Umrli ==
=== 14. vijek ===
* [[1399]] – [[Ivan, vojvoda od Lancastera]]

=== 15. vijek ===
* [[1451]] – [[Murat II]], [[sultan]] Osmanskog Carstva
* [[1468]] – [[Johann Gutenberg]], njemački izumitelj

=== 19. vijek ===
* [[1831]] – [[Thomas Hope]], engleski pisac
* [[1862]] – [[Jean Baptiste Biot]], francuski fizičar

=== 20. vijek ===
* [[1924]] – [[Woodrow Wilson]], predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1913–1921)
* [[1925]] – [[Friedrich Katzer]], austrijski geolog i mineralog
* [[1945]] – [[Roland Freisler]], nacistički sudija
* [[1956]] – [[Petar Skok]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvistika|lingvist]]
* [[1959.]]
** [[Buddy Holly]], američki rok-muzičar
** [[Ritchie Valens]], američki rok-muzičar
* [[1989]] – [[John Cassavetes]], američki glumac i režiser
* [[1990.]]
** [[Đuro Basler]], jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator
** [[Pa Tepaeru Terito Ariki]], jedna od dvije nositeljice titule ''[[ariki]]'' plemena [[Tākitimu]] na [[Cookova Ostrva|Cookovim Ostrvima]]

=== 21. vijek ===
* [[2010]] – [[Regina Prinzessin von Sachsen-Meiningen]], supruga Otta von Habsburga i titularna carica Austrije, Mađarske, Češke, Hrvatske
* [[2013]] – [[Vanja Albahari]], bosanskohercegovački glumac
* [[2023]] – [[Paco Rabanne]], [[Španija|špansko]]-[[Francuska|francuski]] [[moda|modni]] kreator
* [[2024]] – [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]], čehoslovački biatlonac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|3 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/3/ Na današnji dan (3. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226103834/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/3/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-3/ Na današnji dan (3. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-03]]</text>
      <sha1>9sz965ncr7c9jwttto3tclustnb4w6l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>5. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4805</id>
    <revision>
      <id>3935188</id>
      <parentid>3933783</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:35:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1954]] – [[Judith S. Beck]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] i unutrašnji linkovi</comment>
      <origin>3935188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2782" sha1="k7xbfrgo8okgs0xm85un10cef7yp64m" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''5. maj / svibanj (5. 5)''' jest 125. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (126. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 240 dana.

== Događaji ==
* [[1862]] – Jedan francuski armijski korpus, koji je poslao car [[Napoleon III]], poražen je u bici kod Puebla u počecima francuske intervencije u Meksiku od strane meksičke vojske. Ovaj dan obilježava se kao meksički nacionalni praznik ''Cinco de Mayo''.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1747]] – [[Leopold II, car Svetog rimskog carstva|Leopold II]], njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj

=== 19. vijek ===
* [[1813]] – [[Sören Kierkegaard]], danski filozof
* [[1818]] – [[Karl Marx]], njemački filozof i političar
* [[1864]] – [[Henryk Sienkiewicz]], poljski književnik
* [[1882]] – [[Douglas Mawson]], [[Australija|australijski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a

=== 20. vijek ===
* [[1909]] – [[Miklós Radnóti]], [[Mađarska|mađarski]] [[književnik]]
* [[1911]] – [[Zofia Ridet]], [[poljska]] [[Fotografija|fotografkinja]]
* [[1919]] – [[Georgios Papadopoulos]], [[Grčka|grčki]] [[diktator]]
* [[1954]] – [[Judith S. Beck]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[1955]] – [[Gavrilo Bobar]], [[bosanskohercegovački]] [[privreda|privrednik]] i [[političar]]
* [[1960]] – [[Vlasta Ramljak]], [[hrvatska]] glumica
* [[1966]] – [[Darin Binning]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Dariusz Michalczewski]], [[Poljska|poljski]] [[boks]]er
* [[1976]] – [[Andrew Erickson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1988]] – [[Adele]], [[Britanija|britanska]] [[pjevač]]ica i [[tekstopisac]]
* [[1989]] – [[Emilija Jordanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka

=== 21. vijek ===
* [[2002]] – [[Ajša Rakiševa]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka
* [[2003]] – [[Carlos Alcaraz]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er

== Umrli ==
* [[1821]] – [[Napoléon Bonaparte]], francuski car
* [[1995]] – [[Mihail Botvinik]], [[SSSR|sovjetski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i osnivač čuvene sovjetske škole šaha
* [[2014]] – [[Timothy John Byford]], [[Engleska|engleski]] [[režiser]], [[scenarist]] i autor
* [[2024]] – [[Etelka Kenéz Heka]], [[mađarska]] haiku-pjesnica, spisateljica, književnica, autorka i pjevačica iz Hrvatske

== Praznici ==

* Međunarodni dan babica
* Dan sjećanja na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva u periodu 1992.- 1995.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|5 May}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/5 Na današnji dan (5. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-5/ Na današnji dan (5. maj), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj005]]</text>
      <sha1>k7xbfrgo8okgs0xm85un10cef7yp64m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>20. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4820</id>
    <revision>
      <id>3935194</id>
      <parentid>3847998</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:56:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2014]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3935194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4612" sha1="qubuchkk2hbuyd5sime27szxja5yikc" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''20. maj / svibanj (20. 5)''' jest 140. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (141. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 225 dana.

== Događaji ==
* [[1902]] – Američke trupe napustile [[Kuba|Kubu]] nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsjednik republike bio je [[Tomas Estrada Palma]].
* [[1992]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].
* [[2002]] – [[Istočni Timor]] proglašen nezavisnom državom.
* [[2014]] – Najmanje pet osoba poginulo, a 45 povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog [[voz]]a [[jugozapad]]no od [[Moskva|Moskve]].
* [[2015]] – [[Američka vojska]] počela test letjelice [[X-37B]], koja ima ugrađeni [[ionski pogon]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1656]] – [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]], [[Austrija|austrijski]] [[arhitekt]] i [[kiparstvo|kipar]]

=== 18. vijek ===
* [[1799]] – [[Honoré de Balzac]], francuski [[književnik]]

=== 19. vijek ===
* [[1804]] – [[Mihail Glinka]], [[Rusija|ruski]] [[kompozitor]]
* [[1806]] – [[John Stuart Mill]], engleski [[filozof]] i ekonom
* [[1822]] – [[Frédéric Passy]], francuski humanist
* [[1830]] – [[Hector Malot]], [[Francuska|francuski]] pjesnik
* [[1860]] – [[Eduard Buchner]], njemački [[hemičar]]
* [[1882]] – [[Sigrid Undset]], [[norveška]] [[književnica]]
* [[1883]] – [[Fejsal I]], [[Irak|irački]] [[kralj]]

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Max Euwe]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i predsjednik [[FIDE]]
* [[1908]] – [[James Stewart]], američki glumac i [[oficir]]
* [[1912]] – [[Nereo Rocco]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
* [[1922]] – [[Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV-režiser
* [[1924]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[1928]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska [[Etnologija|etnologinja]]
* [[1935]] – [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]]
* [[1943.]]
** [[Al Bano Carrisi]], italijanski pjevač
** [[Holmfrid Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1944.]]
** [[Joe Cocker]], britanski [[pjevač]]
** [[Rudolph Giuliani]], američki [[političar]] i bivši [[gradonačelnik]] [[New York]]a
* [[1945]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski [[fizičar]] i nobelovac
* [[1946]] – [[Cher]], američka pjevačica i [[glumica]]
* [[1962]] – [[Deborah Nordyke]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1967]] – [[Steve Cyr]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Milica Milša]], srbijanska glumica
* [[1971]] – [[Šárka Kašpárková]], češka atletičarka
* [[1972]] – [[Ademir Zurapović]], bosanskohercegovački [[košarka]]ški sudija
* [[1981]] – [[Iker Casillas]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]ni [[golman]]
* [[1982.]]
** [[Petr Čech]], [[Češka|češki]] [[nogomet]]ni [[golman]]
** [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1987]] – [[Taku Takeuchi]], [[japan]]ski [[skijaš-skakač]]
* [[1992]] – [[Damir Džumhur]], [[bosanskohercegovački]] [[tenis]]er

== Umrli ==
* [[1506]] – [[Kristofor Kolumbo]], [[italija]]nski istraživač i trgovac koji je preplovio [[Atlantski okean]] i doplovio do [[Amerika|Amerike]] [[1492.]]
* [[1622]] – [[Osman II]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
* [[1859]] – [[Josip Jelačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[ban]]
* [[1896]] – [[Clara Schumann]], [[njemačka]] [[pijanist]]ica i [[kompozitor]]
* [[1918]] – [[Ferdinand Hodler]], [[Švicarska|švicarski]] slikar
* [[1947]] – [[Philipp Lenard]], [[Njemačka|njemački]] fizičar
* [[2008]] – [[Hiuaz Dospanova]], [[kazahstan]]ska [[pilot]]kinja
* [[2014]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[2019]] – [[Niki Lauda]], [[Austrija|austrijski]] vozač [[Formula 1|Formule 1]], trostruki svjetski prvak
* [[2021]] – [[Sándor Puhl]], [[Mađarska|mađarski]] [[nogomet]]ni sudija

== Praznici ==
* [[Dan nezavisnosti Istočnog Timora]]
* [[Dan sjećanja (Kambodža)]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|20 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/20 Na današnji dan (20. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-20/ Na današnji dan (20. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj020]]</text>
      <sha1>qubuchkk2hbuyd5sime27szxja5yikc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4855</id>
    <revision>
      <id>3935105</id>
      <parentid>3900350</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1944]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3935105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2592" sha1="oxdo62ydqqnl7xte1q2q8oyozrxa8yh" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''22. juni / lipanj (22. 6)''' jest 173. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (174. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 192 dana.

== Događaji ==
* [[1941]] – [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]]
* [[2006]] – Objavljena verzija 3.0.1 operativnog sistema [[Damn Small Linux]].

== Rođeni ==
* [[1767]] – [[Wilhelm von Humboldt]], njemački mislilac i državnik
* [[1805]] – [[Giuseppe Mazzini]], italijanski revolucionar i osnivač pokreta &quot;Mlada Italija&quot; u 19. vijeku
* [[1855]] – [[Lidija Ceraskaja]], ruska astronomkinja
* [[1885]] – [[Milan Vidmar]], slovenski električni inženjer i šahovski velemajstor
* [[1898]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik
* [[1905]] – [[Vladimir Antolek]], hrvatski i bosanskohercegovački violončelist
* [[1910]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1
* [[1932]] – [[Soraya Esfandiary Bakhtiari]], perzijska ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga perzijskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija
* [[1936]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[1944]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[1949]] – [[Meryl Streep]], američka glumica
* [[1952]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac
* [[1953]] – [[Cyndi Lauper]], američka kantautorica
* [[1961]] – [[Jimmy Somerville]], engleski muzičar
* [[1964]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera
* [[1965]] – [[Suzana Nikolić]], hrvatska glumica
* [[1984]] – [[Janko Tipsarević]], srbijanski teniser

== Umrli ==
* [[1691]] – [[Sulejman II]], sultan Osmanskog Carstva
* [[1961]] – [[Marija Rumunska]], rumunska princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije
* [[1965]] – [[Petar Šain]], bosanskohercegovački slikar
* [[2018]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki bubnjar
* [[2025]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica
* [[2026]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ Na današnji dan (22. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625173048/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ |date=25. 6. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-22/ Na današnji dan (22. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni022]]</text>
      <sha1>oxdo62ydqqnl7xte1q2q8oyozrxa8yh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935191</id>
      <parentid>3935105</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:45:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Unutrašnje linkovanje</comment>
      <origin>3935191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2792" sha1="ld6jcgvbkkh03s4uxtviy4a4yw64ars" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''22. juni / lipanj (22. 6)''' jest 173. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (174. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 192 dana.

== Događaji ==
* [[1941]] – [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]]
* [[2006]] – Objavljena verzija 3.0.1 operativnog sistema [[Damn Small Linux]].

== Rođeni ==
* [[1767]] – [[Wilhelm von Humboldt]], njemački mislilac i državnik
* [[1805]] – [[Giuseppe Mazzini]], [[italija]]nski revolucionar i osnivač pokreta &quot;Mlada Italija&quot; u 19. vijeku
* [[1855]] – [[Lidija Ceraskaja]], [[Rusija|ruska]] [[Astronomija|astronomkinja]]
* [[1885]] – [[Milan Vidmar]], [[Slovenija|slovenski]] električni inženjer i [[šah]]ovski velemajstor
* [[1898]] – [[Erich Maria Remarque]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1905]] – [[Vladimir Antolek]], hrvatski i [[bosanskohercegovački]] [[Violončelo|violončelist]]
* [[1910]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1
* [[1932]] – [[Soraya Esfandiary Bakhtiari]], [[Perzija|perzijska]] ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga perzijskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija
* [[1936]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[1944]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[1949]] – [[Meryl Streep]], američka glumica
* [[1952]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], [[Kanada|kanadski]] glumac
* [[1953]] – [[Cyndi Lauper]], američka kantautorica
* [[1961]] – [[Jimmy Somerville]], [[Engleska|engleski]] [[muzičar]]
* [[1964]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera
* [[1965]] – [[Suzana Nikolić]], [[hrvatska]] glumica
* [[1984]] – [[Janko Tipsarević]], [[srbija]]nski [[tenis]]er

== Umrli ==
* [[1691]] – [[Sulejman II]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
* [[1961]] – [[Marija Rumunska]], [[Rumunija|rumunska]] princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije
* [[1965]] – [[Petar Šain]], [[bosanskohercegovački]] [[Slikarstvo|slikar]]
* [[2018]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki [[bubnjar]]
* [[2025]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica
* [[2026]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ Na današnji dan (22. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625173048/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ |date=25. 6. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-22/ Na današnji dan (22. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni022]]</text>
      <sha1>ld6jcgvbkkh03s4uxtviy4a4yw64ars</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935265</id>
      <parentid>3935191</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:51:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1946]] – [[Kay Redfield Jamison]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3935265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2880" sha1="lp9ha6dr936chs14gqrtxzyel7y72qj" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''22. juni / lipanj (22. 6)''' jest 173. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (174. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 192 dana.

== Događaji ==
* [[1941]] – [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]]
* [[2006]] – Objavljena verzija 3.0.1 operativnog sistema [[Damn Small Linux]].

== Rođeni ==
* [[1767]] – [[Wilhelm von Humboldt]], njemački mislilac i državnik
* [[1805]] – [[Giuseppe Mazzini]], [[italija]]nski revolucionar i osnivač pokreta &quot;Mlada Italija&quot; u 19. vijeku
* [[1855]] – [[Lidija Ceraskaja]], [[Rusija|ruska]] [[Astronomija|astronomkinja]]
* [[1885]] – [[Milan Vidmar]], [[Slovenija|slovenski]] električni inženjer i [[šah]]ovski velemajstor
* [[1898]] – [[Erich Maria Remarque]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]
* [[1905]] – [[Vladimir Antolek]], hrvatski i [[bosanskohercegovački]] [[Violončelo|violončelist]]
* [[1910]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1
* [[1932]] – [[Soraya Esfandiary Bakhtiari]], [[Perzija|perzijska]] ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga perzijskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija
* [[1936]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[1944]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[1946]] – [[Kay Redfield Jamison]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[1949]] – [[Meryl Streep]], američka glumica
* [[1952]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], [[Kanada|kanadski]] glumac
* [[1953]] – [[Cyndi Lauper]], američka kantautorica
* [[1961]] – [[Jimmy Somerville]], [[Engleska|engleski]] [[muzičar]]
* [[1964]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera
* [[1965]] – [[Suzana Nikolić]], [[hrvatska]] glumica
* [[1984]] – [[Janko Tipsarević]], [[srbija]]nski [[tenis]]er

== Umrli ==
* [[1691]] – [[Sulejman II]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
* [[1961]] – [[Marija Rumunska]], [[Rumunija|rumunska]] princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije
* [[1965]] – [[Petar Šain]], [[bosanskohercegovački]] [[Slikarstvo|slikar]]
* [[2018]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki [[bubnjar]]
* [[2025]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica
* [[2026]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ Na današnji dan (22. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625173048/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ |date=25. 6. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-22/ Na današnji dan (22. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni022]]</text>
      <sha1>lp9ha6dr936chs14gqrtxzyel7y72qj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4880</id>
    <revision>
      <id>3935120</id>
      <parentid>3934826</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:03:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3935120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3613" sha1="77wdpcey5fm4y4f3wc5ei8chn61zhjw" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''15. juli / srpanj (15. 7)''' jest 196. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (197. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 169 dana.

== Događaji ==
* [[1916]] – Osnovana [[kompanija]] [[Boeing]], jedna od najvećih aviokompanija na svijetu.
* [[2014]] – [[Brazil]], [[Indija]], [[Kina]] i [[Rusija]] osnovale [[Banka za razvoj BRIC zemalja|Banku za razvoj BRIC zemalja]].
* [[2015]] – Planirana vojna vježba &quot;[[Jade Helm]]&quot; na području [[Florida|Floride]], [[Louisiana|Louisiane]], [[Mississippi]]ja, [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], [[Utah]]a i [[Texas]]a u kojoj učestvuju [[Mornaričke foke]] (Navy SEALs), [[Specijalne jedinice Američke vojske|Zelene beretke]] (Green Berets) i [[Armijski rendžeri]] (Army Rangers).
* [[2016]] – [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Lokaliteti stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] proglašeni su [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1606]] – [[Rembrandt van Rijn]], holandski slikar

=== 19. vijek ===
* cca. [[1802.]] ili [[1803]] – [[Jakob Sabar]], [[Slovenci|slovenski]] [[pisac]] i [[Katolička crkva|katolički]] svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Nicola Abbagnano]], italijanski filozof
* [[1912]] – [[Maguba Sirtlanova]], [[poručnik]] i [[pilot]] [[Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo|Sovjetskog ratnog vazduhoplovstva]]
* [[1920]] – [[Kathryn Adams Doty]], [[SAD|američka]] [[Glumac|glumica]], [[Psihologija|psihologinja]] i [[književnica]]
* [[1930]] – [[Jacques Derrida]], [[francuska|francuski]] [[filozof]]
* [[1937]] – [[Marcus Halliday]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Carl Bildt]], švedski političar i državnik, bivši Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
* [[1950]] – [[Ivo Miro Jović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[političar]]
* [[1953]] – [[Neda Arnerić]], [[srbija]]nska glumica
* [[1963]] – [[Brigitte Nielsen]], [[danska]] glumica
* [[1968]] – [[Krasimir Videnov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Danijela Martinović]], [[hrvatska]] [[pjevač]]ica
* [[1981]] 
** [[Darko Damjanovski]], [[Sjeverna Makedonija|sjevernomakedonski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|nordijski skijaš-trkač]]
** [[Peter Odemwingie]], [[nigerija|nigerijski]] [[nogometaš]];
* [[1987]] – [[Lowell Bailey]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1993]] – [[Jaka Hvala]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]]

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1876]] – [[Aleksander Fredro]], [[poljska|poljski]] dramski pisac
* [[1899]] – [[Georgios Averoff]], [[grčka|grčki]] industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Anton Pavlovič Čehov]], [[rusija|ruski]] književnik
* [[1919]] – [[Hermann Emil Fischer]], [[njemačka|njemački]] [[Biohemija|biohemičar]]
* [[1990]] – [[Zaim Topčić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/15/ Na današnji dan (15. juli), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716160822/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/15/ |date=16. 7. 2006 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-15/ Na današnji dan (15. juli), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli015]]</text>
      <sha1>77wdpcey5fm4y4f3wc5ei8chn61zhjw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1987.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5309</id>
    <revision>
      <id>3935121</id>
      <parentid>3818889</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:03:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3935121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8753" sha1="sszct96fpwo8iaqjnhqck8cu71j5i66" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1987. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXVII]])''' uobičajena je godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1987. godina nove Era i ''Anno Domini'' (AD), 987. godina 2. milenija, 87. godina 20. stoljeća i osma godina 1980-ih.

== Događaji ==
* [[Štrajk]] rudara u [[Labin]]u, jedan od najdužih u poslijeratnom periodu.
* NSK podmeću nacističku ikonografiju na plakatu za [[Dan mladosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leksikon-yu-mitologije.net/slovenski-plakat-za-dan-mladosti/|title=Slovenski plakat za Dan mladosti|last=urednik|date=24. 1. 2014|website=Leksikon YU mitologije|language=en-US|access-date=11. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Univerzijada]] u [[Zagreb]]u, svjetske sportske studentske igre.
* [[Matija Gašpar]] proglašen petmilijarditim stanovnikom Zemlje.
* 9.351 naslov domaćih i 1.268 naslova stranih autora objavljeni u ukupnom tiražu od 68.000.000 primjeraka.
* Objavljen “Hazarski rečnik” [[Milorad Pavić|Milorada Pavića]].
* Oproštajni koncert grupe &quot;Pankrti&quot;: desetogodišnjica yu-punk pokreta.
* [[21. januar]] - Izbija požar u tvornici prehrambenog kombinata ''[[Agrokomerc]]'', što je bio povod za početak [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]].
* [[12. februar]] – Počelo 23. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SAD|američkom]] gradu [[Lake Placid]]u;
* [[25. februar]] – Počelo 4. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju;
* [[24. april]] - Predsjednik Predsjedništva CK SK [[Srbija|Srbije]] [[Slobodan Milošević]] posjetio [[Kosovo]] gdje se u mjestu [[Kosovo Polje]] susreo sa lokalnim [[Srbi]]ma i albanskim funkcionarima. Tokom posjete došlo do sukoba naroda i milicije. Milošević stao na stranu kosovskih Srba, izjavivši &quot;''Niko ne sme da vas bije''&quot;.
* [[3. septembar]] - U kasarni [[JNA]] u [[Paraćin]]u,albanski vojnik Aziz Keljmendi u toku noći pucao iz automatske puške po spavaonici i usmrtio četiri a ranio sedam vojnika. [[Masakr]] potresao čitavu [[SFRJ]].
* [[24. septembar]] - Na čuvenoj Osmoj sjednici CK SK Srbije dužnosti člana Centralnog komiteta razriješen [[Dragiša Pavlović]] koji je javno kritikovao Miloševićevu politiku prema Kosovu. Ovaj događaj bio ključan u dolasku Miloševića na vlast u Srbiji.
* [[7. novembar]] - U [[Tunis]]u, u državnom udaru koji je predvodio premijer [[Bin Ali]], oboren predsjednik države [[Habib Burgiba]].
* [[18. novembar]] - 31 osoba poginula u velikom požaru [[King's Crossa]] - najprometnije postaje podzemne željeznice u [[London]]u.
* [[26. novembar]] - Tajfun usmrtio 270 [[filipini|Filipinaca]] i razorio oko 14.000 kuća.
* [[28. novembar]] - Prilikom pada južnoafričkog aviona &quot;Boing 747&quot; u [[Indijski okean]] blizu [[Mauricijus]]a poginulo je svih 160 putnika i članova posade.
* [[29. novembar]] - Južnokorejski avion &quot;[[Boeing 707]]&quot; sa 115 putnika i članova posade srušio se iznad [[burma|Burme]].U [[Bahrein]]u je potom uhapšena jedna žena koja je priznala da je sjevernokorejski agent i da je postavila eksploziv u avion prema nalogu njene vlade kako bi bile onemogućene Olimpijske igre u [[Seul]]u 1988.
* [[14. decembar]] - [[Ivan Stambolić]],predsjednik Predsjedništva Srbije,razriješen sa dužnosti nakon sukoba sa Miloševićem po pitanju Kosova.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Davide Astori]], italijanski nogometaš
* [[9. januar]] – [[Olena Bilosjuk]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka i političarka
* [[11. januar]] – [[Jamie Vardy]], engleski nogometaš
* [[14. januar]] – [[Marine Bolliet]], [[francuska]] [[biatlon]]ka
* [[16. januar]] – [[Piotr Żyła]], [[Poljska|poljski]] [[skijaš-skakač]]
* [[24. januar]] – [[Luis Suárez]], [[urugvaj]]ski [[nogomet]]aš
* [[30. januar]] – [[Amanda Lightfoot]], britanska [[biatlon]]ka

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Anamarija Brajdić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka
* [[27. februar]] – [[Olga Poltoranina]]. [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Kesha]], američka [[pjevanje|pjevačica]] i [[hip-hop|reperica]]
* [[10. mart]] – [[Emeli Sandé]], škotska pjevačica i tekstopisac
=== April ===
* [[6. april]] – [[Borki Predojević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[19. april]] – [[Marija Šarapova]], [[Rusija|ruska]] [[tenis]]erka
* [[19. april]] – [[Joe Hart]], engleski nogometni golman
* [[22. april]] – [[John Obi Mikel]], nigerijski nogometaš
* [[28. april]] – [[Laure Soulié]], [[francuska]] i [[Andora|andorska]] [[biatlon]]ka
* [[29. april]] – [[Jan Savicki]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac

=== Maj ===
* [[4. maj]] – [[Cesc Fàbregas]], španski nogometaš
* [[5. maj]] – [[Marija Šestić]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] [[pjevačica]] i muzička pedagoginja
* [[7. maj]] – [[Petra Starčević]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka
* [[10. maj]] – [[Emmanuel Emenike]], nigerijski nogometaš
* [[15. maj]] – [[Andy Murray]], britanski [[tenis]]er
* [[20. maj]] – [[Taku Takeuchi]], [[japan]]ski [[skijaš-skakač]]
* [[25. maj]] – [[Kamil Stoch]], [[Poljska|poljski]] skijaš-skakač

=== Juni ===
* [[24. juni]] – [[Lionel Messi]], [[Argentina|argentinski]] nogometaš

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Marina Kovačec]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka
* [[3. juli]] – [[Sebastian Vettel]], [[Njemačka|njemački]] [[automobilizam|vozač]] [[Formula 1|Formule 1]]
* [[15. juli]] – [[Lowell Bailey]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[1. august]] – [[Jakov Fak]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[biatlon]]ac
* [[25. august]]
** [[Amy Macdonald]], škotska pjevačica
** [[Luka Šulić]], hrvatsko-slovenski violončelist

=== Septembar ===
* [[5. septembar]] – [[Admir Ćatović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš
* [[22. septembar]] – [[Tom Hilde]], [[Norveška|norveški]] skijaš-skakač

=== Oktobar ===
* [[21. oktobar]] – [[Ivona Kundert]], hrvatska glumica
* [[30. oktobar]] – [[Laura Spector]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Ana Ivanović]], [[srbija]]nska [[tenis]]erka
* [[9. novembar]] – [[Mari Eder]], finska [[biatlon]]ka
* [[19. novembar]] – [[Clare Egan]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[19. decembar]] – [[Karim Benzema]], [[Francuska|francuski]] nogometaš
* [[21. decembar]] – [[Aldin Šetkić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er

== Umrli ==
=== Januar===
* [[18. januar]] – [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rok-grupe [[Atomsko sklonište]]
* [[25. januar]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš

=== Februar ===
* [[22. februar]] - [[Andy Warhol]], [[Amerika|američki]] slikar, novinar, filmski režiser i producent

=== Mart ===

=== April ===
* [[18. april]] – [[Marko Alaupović]], bosanskohercegovački svećenik i vrhbosanski nadbiskup

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Dalida]], francuska pjevačica i glumica italijanskih korijena
* [[14. maj]] – [[Rita Hayworth]], američka filmska glumica
* [[27. maj]] – [[John Howard Northrop]], američki biohemičar

=== Juni ===
* [[27. juni]] – [[Rato Dugonjić]], bosanskohercegovački političar

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Naim Hadžiabdić]], bosanskohercegovački reis

=== August ===
* [[2. august]] – [[Alfred Tuček]], slovenski i jugoslavenski [[dirigent]] i [[kompozitor]]
* [[7. august]] – [[Mihailo Apostolski]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[17. august]] – [[Rudolf Hess]], nacistički ratni zločinac, bliski Hitlerov saradnik

=== Septembar ===

=== Oktobar ===

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Anka Krizmanić]], hrvatska slikarica, grafičarka i naučna ilustratorica
* [[8. novembar]] – [[Alija Nametak]], bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[J. Georg Bednorz]], [[Njemačka]]
** [[K. Alexander Müller]], [[Švicarska]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Donald J. Cram]], [[SAD]]
** [[Jean-Marie Lehn]], [[Francuska]]
** [[Charles J. Pedersen]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Susumu Tonegawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Joseph Brodsky]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Oscar Arías Sanchez]], [[Kostarika]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Robert M. Solow]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|1987|1987.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>sszct96fpwo8iaqjnhqck8cu71j5i66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1982.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5312</id>
    <revision>
      <id>3935142</id>
      <parentid>3900981</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:33:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Februar */</comment>
      <origin>3935142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10038" sha1="o0w1d3iif8aujq2h07czh0x56k3y87x" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
[[File:1982 Events Collage.jpg|300x300px|mini| U smjeru kazaljke na satu od vrha lijevo: [[Sirijska arapska armija|Sirijska arapska vojska]] i [[odbrambene kompanije]] [[Masakr u Hami 1982|opsjedaju]] [[Hama|Hamu]], ubivši 350–400 civila; uveden je [[Compact disc|kompakt disk]] (CD); tokom snimanja filma ''[[Zona sumraka: Film]]'', helikopter [[UH-1 Iroquois|Bell UH-1 Iroquois]] [[Nesreća u zoni sumraka|se srušio]] na [[Indian Dunes]], ubivši glumca [[Vic Morrow]]a i djecu glumce Myca Dinh Le i Renee Shin-Yi Chen; [[Steven Spielberg]] objavljuje ''[[ET vanzemaljski|ET the Extra-Terrestrial]]'' koji postaje film s najvećom zaradom decenije; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.]] održava se u [[Španija|Španiji]] i osvaja ga [[Italija]]; [[Michael Jackson]] izdaje svoj šesti studijski album, ''[[Triler (album)|Thriller]]'', koji postaje [[Lista najprodavanijih albuma|najprodavaniji album svih vremena]] ; Izrael ponovo [[Libanski rat 1982|napada]] Liban; [[Argentina]] napada [[Folklandska ostrva|Foklandska ostrva]], čime počinje [[Folklendski rat]]]]

'''1982. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1982. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 982. godina 2. milenija, 82. godina 20. vijeka i treća godina 1980-ih.

== Događaji ==
* Predsjednica SIV-a, [[Jugoslavija|jugoslavenske]] vlade, [[Milka Planinc]] donijela paket mjera za [[stabilizacija|stabilizaciju]] [[privreda|privrede]] u krizi.
* Počinje pohod [[Lepa Brena|Lepe Brene]] na jugoslavensku estradnu scenu. Uspon velike mega-zvijezde.
* U [[Zagreb]]u pokrenut politički nedjeljnik &quot;Danas&quot;.
* Premijerno izvedene drame “Hrvatski Faust” [[Slobodan Šnajder|Slobodana Šnajdera]] i “Let u mestu” [[Goran Stefanovski|Gorana Stefanovskog]]. KPGT gostuje u SAD-u sa “Oslobođenjem Skoplja”.
* Objavljen album VIS Idola “Odbrana i poslednji dani”.
* [[Antun Vrdoljak]] snima film “Kiklop” po romanu [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]].
* Film [[Mićo Milošević|Miće Miloševića]] ''Tesna koža'' je najkomercijalniji jugoslavenski film svih vremena. Rekordne posjete u glavnim gradovima – samo u [[Beograd]]u vidjelo ga je više od 500.000 gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/tajne-her-zikine-obitelji/|title=Tajne „her Žikine obitelji“ - Društvo - Dnevni list Danas|date=19. 3. 2012|language=sr-RS|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[10. februar]] – Počelo 19. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SSSR|sovjetskom]] gradu [[Minsk]]u;
* [[19. februar]] - Prvi let Boeingovog modela aviona [[Boeing 757|757-200]]
* [[1. april]] - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] formalno [[Panama|Panami]] vratile [[Panamski kanal]].
* [[2. april]] - [[Argentina|Argentinske]] vojne snage iskrcale se na [[Falklandska ostrva]] (Maldivi), britansku koloniju u Južnom [[Pacifik]]u, koji su čuvala 84 britanska marinca.
* [[16. august]] - Zvanično priznata [[zastava Kanarskih ostrva]]
* [[14. novembar]] - [[Lech Wałęsa]], vođa poljskog pokreta [[Solidarnost]], oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice.
* [[18. novembar]] - [[Duk Koo Kim]] neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u boksačkom meču, nakon 14 rundi sa [[Rayjom Mancinijem]]. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu.
* [[2. decembar]] - Kirurg [[William de Vries]] ugradio je na klinici Univerziteta Juta (Juta University) u [[Amerika|američkom]] gradu [[Salt Lake City]] prvo vještačko srce od [[poliuretan]]a. Pacijent, penzionisani zubar Barney Clark, živio je s tim srcem 112 dana.

== 1982. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[5. januar]] – [[Janica Kostelić]], [[hrvatska]] [[alpsko skijanje|alpska skijašica]]
* [[6. januar]]
** [[Eddie Redmayne]], [[Engleska|engleski]] glumac, pjevač i model
** [[Gilbert Arenas]], američki košarkaš
*[[15. januar]] – [[Emina Jahović]], srbijanska pop pjevačica
* [[21. januar]] – [[Vladislav Veselinov]], [[BiH|bosanskohercegovački]] rukometaš
* [[22. januar]] – [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]
* [[27. januar]] – [[Barbara Ertl]], italijanska [[biatlon]]ka
* [[31. januar]] – [[Helena Paparizou]], [[grčka]] pjevačica

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[9. februar]] – [[Delphyne Peretto]], francuska [[biatlon]]ka
* [[11. februar]] – [[Ľubomíra Kalinová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
* [[12. februar]] – [[Dijana Vidušin]], hrvatska glumica
* [[20. februar]] – [[Ibro Šarić]], bosanskohercegovački [[šah]]ovski [[velemajstor]]

=== Mart ===
* [[11. mart]] – [[Thora Birch]], američka glumica
* [[19. mart]] – [[Carolyn Treacy]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[26. mart]] – [[Mikel Arteta]], španski nogometaš i trener
* [[30. mart]] – [[Philippe Mexès]], francuski nogometaš

=== April ===
* [[14. april]] – [[Fuad Backović Deen]], bosanskohercegovački pjevač
* [[19. april]] – [[Ljudmila Ananka]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[24. april]] – [[Kelly Clarkson]], američka pjevačica i televizijska voditeljica
* [[26. april]]
**[[Tracy Barnes (biatlonka)|Tracy Barnes]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
** [[Lanny Barnes]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[29. april]] – [[Marija Karan]], srbijanska glumica
* [[30. april]] – [[Kirsten Dunst]], američka glumica

=== Maj ===
* [[15. maj]] – [[Marie-Pierre Parent]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
* [[20. maj]] – [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Justine Henin]], belgijska teniserka
* [[3. juni]] – [[Jelena Isinbajeva]], [[Rusija|ruska]] [[skok s motkom|skakačica s motkom]]
* [[9. juni]] – [[Christina Stürmer]], austrijska pop-rock pjevačica
* [[29. juni]] – [[Admir Vladavić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[30. juni]] – [[Amer Delić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er

=== Juli ===
* [[5. juli]] – [[Ivana Bodrožić]], hrvatska spisateljica i pjesnikinja.
* [[10. juli]] – [[Goran Tošić]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-[[srbija]]nski [[tenis]]er
* [[12. juli]] – [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]], češki biatlonac
* [[23. juli]] – [[Ljudmila Kalinčik]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[29. juli]] – [[Allison Mack]], njemačko-američka filmska glumica
* [[31. juli]] – [[Solveig Rogstad]], [[norveška]] [[biatlon]]ka

=== August ===
* [[9. august]] – [[Magda Rezlerová]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[10. august]] – [[Madara Liduma]], latvijska biatlonka
* [[20. august]] – [[Fani Stipković]], hrvatska glumica, novinarka i TV voditeljica

=== Septembar ===
* [[27. septembar]] – [[Lil Wayne]], američki reper

=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]] – [[Kong Yingchao]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka

=== Novembar ===
* [[4. novembar]] – [[Kamila Skolimowska]], [[poljska]] [[Bacanje kladiva|bacačica kladiva]]
* [[6. novembar]] – [[Ann Kristin Flatland]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[12. novembar]] – [[Maksim Čudov]], [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]].
* [[14. novembar]] – [[Gradimir Crnogorac]], bosanskohercegovački nogometaš

=== Decembar ===
* [[5. decembar]] – [[Zina Kocher]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
* [[17. decembar]] – [[Mihaela Purdea]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka
* [[22. decembar]] – [[Ivett Szöllősi]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka
* [[30. decembar]] – [[Kristin Kreuk]], američka glumica

=== Datum nepoznat ===
* [[Samedin Kadić]], bosanskohercegovački filozof, književnik i publicist

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[2. januar]] – [[Nikola Šop]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik

=== Februar ===
* [[7. februar]] – [[Luka Radetić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Mart ===
* [[11. mart]] – [[Salih Alić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[14. mart]] – [[Hansjörg Farbmacher]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško–trčanje|skijaš–trkač]]

=== April ===
* [[8. april]] – [[Branko Grković]], bosanskohercegovački kompozitor i korepetitor

=== Maj ===
* [[29. maj]] – [[Romy Schneider]], austrijska glumica

=== Juni ===

=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Meša Selimović]], bosanskohercegovački književnik
* [[18. juli]] – [[Roman Jakobson]], ruski lingvist i teoretičar književnosti

=== August ===
* [[12. august]] – [[Henry Fonda]], američki glumac
* [[29. august]] – [[Ingrid Bergman]], švedska filmska i pozorišna glumica

=== Septembar ===
* [[14. septembar]] – [[Grace Kelly]], američka glumica i monegaška kneginja

=== Oktobar ===
* [[16. oktobar]] – [[Jakov Gotovac]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[Opera|operni]] dirigent i kompozitor [[Klasična muzika|klasične muzike]]

=== Novembar ===
* [[26. novembar]] – [[Olle Gunneriusson]],  [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Miroslav Špiler]], hrvatski kompozitor i dirigent
* [[24. decembar]] – [[Louis Aragon]], francuski književnik

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Kenneth G. Wilson]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Aaron Klug]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Sune Bergström]], [[Švedska]]
** [[Bengt Samuelsson]], [[Švedska]]
** [[John R. Vane]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Gabriel García Márquez]], [[Kolumbija]]
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Mir]]
** [[Alva Myrdal]], [[Švedska]]
** [[Alfonso García Robles]], [[Meksiko]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[George Stigler]], [[SAD]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|1982}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>o0w1d3iif8aujq2h07czh0x56k3y87x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bahami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5752</id>
    <revision>
      <id>3935221</id>
      <parentid>3833668</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:26:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30199" sha1="9vcm8rjqirdapcyppehlhmvusrol7cq" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bahami
| izvorno_ime                    = Commonwealth of The Bahamas
| ime_genitiv                    = Bahama
| zastava                        = Flag of the Bahamas.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of the Bahamas.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[March On, Bahamaland]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:March On Bahamaland instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = The Bahamas on the globe (Americas centered).svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Nassau]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|25|04|41|N|77|20|19|W|type:city_region:BS-NP}}
| najveći_grad                   = [[Nassau]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna [[ustavna monarhija]]&lt;ref name=&quot;A12&quot;&gt;{{cite web|title=•General situation and trends|work=[[Pan American Health Organization]]|url=http://www.paho.org/english/dd/ais/cp_044.htm|access-date=1 August 2011|archive-date=27 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140427030536/http://www1.paho.org/english/dd/ais/cp_044.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A13&quot;&gt;{{cite news|title=Mission to Long Island in the Bahamas |publisher=Evangelical Association of the Caribbean |url=http://www.caribbeanevangelical.org/newsevents/oldarticles.htm|access-date=1 August 2011|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304083539/http://www.caribbeanevangelical.org/newsevents/oldarticles.htm?id=82|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Monarh (titula)|Monarh]]
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Generalni guverner Bahama|Generalni guverner]]
| vladar_druga_vlast             = Dame Cynthia A. Pratt
| vrsta_treće_vlasti             = [[Premijer Bahama]]
| vladar_treća_vlast             = [[Philip Davis]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Bahama|Parlament]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Parlament Bahama|Senat]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Bahama|Zastupnički dom]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 10. juli 1973.
| površina                       = 13.880
| po_površini_na_svijetu         = 156
| procenat_vode                  = 28
| stanovnika                     = {{Povećanje}} 398.165&lt;ref name=&quot;census2022&quot;&gt;{{Cite book|url=https://cdn.bahamas.gov.bs/tenant/tenantbnsi/documents/2022-Census-2nd-ReleaseHousehold-and-Dwelling-Characteristics--20251020132803.pdf|title=2022 Census of Population and Housing Report 2nd Release|publisher=Bahamas National Statistical Institute|archive-date=20 June 2026|access-date=28 June 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260620200327/https://cdn.bahamas.gov.bs/tenant/tenantbnsi/documents/2022-Census-2nd-ReleaseHousehold-and-Dwelling-Characteristics--20251020132803.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2022
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 171
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 39,8
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 181
| bdp_ukupno                     = {{Povećanje}} $18,989 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/April/weo-report?c=313,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2023&amp;ey=2025&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1|title=World Economic Outlook Database, April 2024 Edition. (The Bahamas)|publisher=[[International Monetary Fund]]|date=10 April 2024|access-date=15 July 2024|archive-date=14 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250214135801/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/April/weo-report?c=313%2C&amp;ds=.&amp;ssd=1&amp;sic=0&amp;br=1&amp;ey=2025&amp;sort=country&amp;ssc=0&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2C&amp;sy=2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2024
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 153
| bdp_per_capita                 = {{Povećanje}} $46.524&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 46
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Povećanje}} $14,390 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2024
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 146
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Povećanje}} $35.257&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 29
| hdi                            = 0,820&lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{Cite web |date=6 May 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6 May 2025 |access-date=6 May 2025 |publisher=[[United Nations Development Programme]]}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = sabilno
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 66
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Bahamski dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC−05:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = [[UTC−04:00]]
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +1-242
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.bs]]
| komentar                       = 
}}
'''Bahami,''' zvanično '''Commonwealth Bahami'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/The-Bahamas|title=The Bahamas {{!}} Map, Flag, Population, Islands, Weather, &amp; History {{!}} Britannica|date=28. 9. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=29. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; su [[ostrvska država]] na [[Karibi|Karibima]], smještena unutar [[Lukajski arhipelag|Lukajskog arhipelaga]] u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. Obuhvata [[arhipelag]] od 700 ostrva i više od 2.500 manjih ostrvaca (grebena) u Atlantskom okeanu, a nalazi se sjeverno od [[Kuba|Kube]], sjeverozapadno od ostrva [[Hispaniola]] (podijeljenog između [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] i [[Haiti|Haitija]]) i ostrva [[Turks i Caicos|Turks i]] [[Turks i Caicos|Caikos]], jugoistočno od američke savezne države [[Florida|Floride]] i istočno od ostrvskog lanca Florida Keys. Glavni i najveći grad je [[Nassau]], smješten na ostrvu [[New Providence]]. Kraljevske odbrambene snage Bahama (Royal Bahamas Defence Force) navode da teritorija Bahama obuhvata 470,000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; okeanskog prostora.

Bahamska ostrva su vijekovima bila naseljena narodima Aravak i Lucayan– ogrankom naroda Taíno koji je govorio aravakanskim jezicima.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook – The Bahamas&quot;&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Bahamas, The|access-date=21 July 2019|year=2019}}&lt;/ref&gt; [[Kristofor Kolumbo]] bio je prvi Evropljanin koji je ugledao ova ostrva; on je 1492, stupivši na ostrvo [[San Salvador (ostrvo)|San Salvador]] (koje su Lukajci nazivali Guanahaní), po prvi put kročio na tlo [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Kasnije je [[Španija|Kraljevina Španija]] odvela autohtone Lukajce na Hispaniolu i tamo ih porobila, zbog čega su Bahamska ostrva, u periodu od 1513. do 1648, bila uglavnom nenaseljena. Godine 1649. engleski kolonisti s Bermuda, poznati kao &quot;Eleuteranski avanturisti&quot; (Eleutheran Adventurers), naselili su se na ostrvu Eleuthera.&lt;ref name=&quot;History of The Bahamas&quot;&gt;{{cite web |title=History of The Bahamas |url=https://www.bahamas.com/our-history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611182518/https://www.bahamas.com/our-history |archive-date=11 June 2022 |access-date=4 June 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Bethell |first=A. Talbot |url=https://books.google.com/books?id=hxKHOopEeqwC |title=The Early Settlers of the Bahamas and Colonists of North America |publisher=Genealogical Publishing Com |year=2009 |isbn=9780806350509 |page=83 |archive-date=5 October 2025 |access-date=28 June 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251005232437/https://books.google.com/books?id=hxKHOopEeqwC |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Bahami su 1718. postali [[krunska kolonija]] Kraljevine Velike Britanije, nakon što su Britanci odlučno suzbili piratstvo. Nakon [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], britanska kruna je na Bahame preselila hiljade američkih lojalista; oni su sa sobom doveli robove i na dodijeljenom zemljištu osnovali plantaže. Od tog perioda pa nadalje, afrički robovi i njihovi potomci činili su većinu stanovništva. Britanci su ukinuli trgovinu robljem 1807. Ropstvo na Bahamima ukinuto je tek 1834, ali su Bahami još 1818. postali utočište u kojem su afrički robovi, pristigli izvan Britanske Zapadne Indije, sticali slobodu.&lt;ref name=1818opinion&gt;[https://archive.org/details/bub_gb_Z70-AAAAYAAJ/page/n556 &lt;!-- pg=259 --&gt; Appendix: &quot;Brigs Encomium and Enterprise&quot;], ''Register of Debates in Congress'', Gales &amp; Seaton, 1837, pp. 251–253. Note: Kada je u februaru 1834. američki konzul pokušao od kolonijalnih zvaničnika (koji su ih oslobodili) ishoditi povratak sjevernoameričkih robova koji su se nalazili na brodu &quot;Encomium&quot;, zamjenik guvernera mu je odgovorio da &quot;u pogledu robova postupa na osnovu mišljenja koje su 1818. britanskom državnom sekretaru dali ser Christopher Robinson i lord Gifford&quot;.&quot;.&lt;/ref&gt; Kraljevska ratna mornarica naseljavala je na ostrva Afrikance oslobođene s ilegalnih brodova za prevoz robova, dok su neki robovi iz Sjeverne Amerike, kao i pripadnici plemena Seminole, bježali na Bahame s Floride. U tom periodu, Bahamci su priznavali slobodu robovima koji su se nalazili na brodovima drugih nacija što bi pristali u njihovu zemlju. Danas crni Bahamci čine 90 posto stanovništva, koje broji 400.516 ljudi.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook – The Bahamas&quot;/&gt;

Bahami su 1973. postali nezavisna kraljevina u okviru Komonvelta, odvojena od Ujedinjenog Kraljevstva. Prvi premijer bio je Lynden Pindling. Na čelu Bahama nalazi se kralj [[Charles III]], a njega zastupa [[Generalni guverner Bahama|Generalni guverner]]. Bahami zauzimaju četrnaesto mjesto u Amerikama po visini bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Ekonomija se zasniva na turizmu i offshore finansijskim uslugama.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/real-gdp-per-capita/country-comparison|title=Country Comparisons: Real GDP per capita|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=9 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405152309/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/real-gdp-per-capita/country-comparison/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako se Bahami nalaze u arhipelagu Lukajan, a ne u Karipskom moru, ipak se smatraju dijelom šire karipske regije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Boswell|first=Thomas D.|title=Understanding the Contemporary Caribbean |chapter=2 The Caribbean: A Geographic Preface|date=2009-07-01|pages=19–50 (19)|chapter-url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/9781685856816-004/html|access-date=2024-09-19|publisher=Lynne Rienner Publishers|doi=10.1515/9781685856816-004|isbn=978-1-68585-681-6}}&lt;/ref&gt; Bahami su punopravna članica [[Karipska zajednica|Karipske zajednice]] (CARICOM), ali nisu dio Jedinstvenog tržišta i ekonomije CARICOM-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Communique issued at the conclusion of the Fourth Meeting of the Conference of Heads of Government of the Caribbean Community, 4–8 July 1983, Port-of-Spain, Trinidad and Tobago|url=http://www.caricom.org/jsp/communications/communiques/4hgc_1983_communique.jsp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150806141305/http://www.caricom.org/jsp/communications/communiques/4hgc_1983_communique.jsp|archive-date=2015-08-06|access-date=2024-09-19|publisher=CARICOM}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Naziv Bahami je preuzet iz španskog jezika, ''baja mar'' (prev. plitko more, oseka).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kids.britannica.com/students/article/The-Bahamas/273060|title=kids.britannica The Bahamas}}&lt;/ref&gt; Ime se često povezuje i sa lokalnim nazivom ''Guanahani, ''čije značenje još uvijek nije objašnjeno.

== Historija ==
Taino narod se doselio na južne dijelove Bahama sa [[Kuba|Kube]] i Hispaniole još u 11. vijeku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blackhistorymonth.org.uk/article/section/pre-colonial-history/taino-indigenous-caribbeans/|title=Taíno: Indigenous Caribbeans}}&lt;/ref&gt; Oni su na Bahamaima poznati kao Lucayani. Smatra se da je prilikom prvog dolaska Kolumba na Bahame 1492. na otocima živjelo oko 30.000 Lucayana. Veliki broj starosjedilaca je umro, nakon dolaska Španaca, ali ne od njihove surovosti prema domorocima, već od slabog imuniteta i različitih bolesti, u prvom redu [[Boginje|boginja]]. Tokom 18. i 19. stoljeća Bahami su bili raj za pirate, uključujući i okrutnog Crnobradog ( Edward Teach). Kako bi uništila &quot;Piratsku republiku&quot;, Velika Britanija je Bahame proglasila kraljevskom kolonijom 1718. Tokom Rata za nezavisnost SAD-a i poznate bitke kod Yorktowna u kojoj je Britanija poražena, španska flota je ušla u glavni grad Nassau i okupirala ga 1722. godine. Prema odredbama Pariskog dogovora iz 1783. Španija se morala povući s Bahama. Britansko carstvo je 1. augusta 1834. ukinulo ropstvo, a na Bahamima je taj proces završio i ranije, 1807.

Tokom 20. vijeka najpoznatija ličnost Bahama je bio Edward VIII, guverner Bahama od 1940-1945. (poznat kao Duke of Windsor).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medium.com/lessons-from-history/how-wallis-simpson-got-king-edward-to-abdicate-without-ever-wanting-to-1a1f4a7a729d|title=How Wallis Simpson Got King Edward to Abdicate without Ever Wanting to|last=MA|first=Maria Milojković|date=16. 9. 2021|website=Lessons from History|language=en|access-date=11. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počelo je i osamostaljivanje Bahama od britanske krune. Već pedesetih godina 20. stoljeća formiraju se prve političke stranke. Britanski parlament je otočje proglasio 1964. kao samoupravljajuće, sa sirom Rolandom Symonetteom kao svojim prvim premijerom. Velikoj pažnji ovog otoka doprinijet će i film, s obzirom na to da su na Bahamima snimana dva poznata filma, treći film Jamesa Bonda, &quot;Thunderball&quot; i film Beatelsa, &quot;Help&quot;.

Godine 1973. Bahami su postali zvanično nezavisna država, ali kao član Commonwaealtha nacija.

== Vlada i politika ==
Bahami su parlamentarna konstitucionalna monarhija kojom upravlja [[kralj Bahama]], [[Charles III]]. Politička i pravna tradicija je jako slična onoj u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].

Politička moć je u rukama dvodomnog parlamenta, koji se sastoji od 38 članova donjeg doma i 16 članova [[Senat]]a. Glava vlade je predsjednik, koji je lider partije, koja ima najviše članova u donjem domu.

Bahami imaju dvopartijski sistem u kojem dominira lijevičarska i desničarska stranka, s obzirom na to da ostale mnogobrojne stranke nisu u mogućnosti osvojiti glasove na izborima za parlamentarnu skupštinu.

Ljudska prava koja su zaštićena Ustavom su: pravo na slobodu govora, štampe, vjere, udruženja i pokreta. Iako se Bahami ne nalaze u regiji Kariba, član su Karipske zajednice.

== Administracija ==
[[Okrug (teritorijalna jedinica)|Okruzi]], tj. distrikti Bahama imaju sistem lokalne samouprave svugdje, osim u Nju Providensu (u kojem živi oko 70% populacije Bahama) kojim upravlja direktno centralna vlada. Ukupno postoji 38 distrikta u kojima se izbori održavaju svakih pet godina.

=== Vojska ===
Bahami nemaju svoju vojsku niti zračne snage. Vojska ove države je uključena u okvir Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama (engl. RBDF- ''Royal Bahamas Defence Force''). RBDF ima zadatak da brani Bahame, čuva njihov integritet, zaustavi trafiku drogom, ilegalna useljavanja, očuva resurse itd. u skladu sa zakonom. RBDF je nastao 31. marta 1980.

=== Zastava ===
[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|thumb|184x184px|Nacionalna zastava Bahama]]
[[Datoteka:Coat of arms of the Bahamas.svg|thumb|230x230px|Grb Bahama]]
''Glavna stranica: ''[[Zastava Bahama]]

Boje i dizajn zastave Bahama simboliziraju sliku i ljude ove države; dizajn označava prirodno okruženje (sunce, pijesak i more) te ekonomski i društveni razvitak. zastava se sastoji iz crnog jednakostraničnog trougla na pozadini koja se sastoji iz tri jednake pruge. Srednja je zlatne boje, a dvije vanjske su submarinsko-plave.

Jaka crna boja predstavlja snagu ujedinjenih ljudi. trokut okrenut prema tijelu zastave simbolizira odlučnost bahamskog naroda u njegovom procesu nezavisnosti. Boje pozadine simboliziraju more i pijesak.

=== Grb ===
''Glavna stranica: ''[[Grb Bahama]]

Grb Bahama opisuje ljude ovog otočja. Bahamski grb sadrži štit sa nacionalnim simbolima u sredini. Štit drže marlin i flamingo, s obzirom na to da su oni nacionalne životinje Bahama. Flamingo stoji na zemlji, dok je marlin na moru. To ukazuje na geografiju države.

Na vrhu štita je školjka, što predstavlja različiti morski svijet bahamskih otoka. Školjka se nalazi na kacigi. U samom centru štita je brod [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]-Santa Maria, koja pliva ispod sunca. Na dnu štita je na transparentu ispisan i moto Bahama ''&quot;Forward, Upward, Onward Together.&quot; (prev. Zajedno, naprijed, više i dalje)''

== Geografija ==
Država leži između  20° i 28° sjeverne geografske širine, i 72° i 80° zapadne geografske dužine. 1864. godine, guverner Bahama je izjavio da se u sklopu kolonije nalazi 29 ostrva, 661 koraljni greben i 2,387 stijena.

Bimini je najbliže ostrvo SAD-u. Ovo ostrvo je poznato i kao kapija Bahama. Inagua je najjugoistočnije ostrvo. Androsovo ostrvo je najveće površinom. Među ostalim poznatim ostrvima ubrajaju se: Eleuthera, Cat Island (Mačije ostrvo), Long Island (Dugo ostrvo), San Salvador Island (Ostrvo svetog spasa), Exuma, Mayaguana... Glavni grad, Nassau se nalazi na ostrvu New Providence.

Sva ostrva su niska i ravna, sa nadmorskom visinom koja rijetko prelazi 20 m. Najviša tačka države je Mt. Alvernia (raniji naziv- Como Hill) na Cat Islandu, s visinom od 63 m.

=== Klima i vegetacija ===
Bahami pripadaju tropskom savanskom klimatu prema Kepenovoj klasifikaciji klima, ili međunarodono poznato kao skupina Aw. Nikada nije zabilježena neka hladnoća niti smrzavanje od niskih temperatura. Razlog ove klime leži u geografskom položaju države. Karipska regija i isturenost prema Atlantiku. Jedan od najznačajnijih faktora klime Bahama je topla Golfksa morska struja koja zapljuskuje obale otoka. Kao u većem dijelu tropskih klimata, pa tako i na Bahamima, sezonske kiše uvijek prati sunčano vrijeme, a ljeto je najsušnije godišnje doba. Bahami su najduži period sušni i sunčani i u prosijeku imaju oko 3000 sati sunčanog vremena godišnje. Razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca je svega 5&amp;nbsp;°C. Bahami su česta meta brojnih tropskih oluja i uragana. 1992. god. uragan Andrew prešao je preko sjevernih otoka, a uragan Floyd je 1999. prešao preko istočnih otoka Bahama.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Prosječne mjesečne temperature
!Januar
23&amp;nbsp;°C
!Februar
23&amp;nbsp;°C
!Mart
24&amp;nbsp;°C
!April
26&amp;nbsp;°C
!Maj
27&amp;nbsp;°C
!Juni
28&amp;nbsp;°C
!Juli
28&amp;nbsp;°C
!Avgust
28&amp;nbsp;°C
!Septembar
28&amp;nbsp;°C
!Oktobar
27&amp;nbsp;°C
!Novembar
26&amp;nbsp;°C
!Decembar
24&amp;nbsp;°C
|}

== Privreda ==
Bahami zavise od turizma, kao glavne privredne aktivnosti. Usluge u turizmu zapošljavaju oko polovinu radno aktivnog stanovništva. Turizam ostvaruje i oko 60% BDP-a. 2012. godine Bahame je posjetilo oko 5.8 miliona posjetitelja. Druga najznačajnija djelatnost je bankarstvo, odnosno financijske usluge, koje ostvaruju oko 15% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]. Bahami imaju jedan od najviših brutosruštvenih proizvoda po glavi stanovnika u Americi. BDP iznosi preko $23.000.

== Stanovništvo==
Na Bahamima živi 391.232 stanovnika (stanje: 2016), od čega je 25,9% mlađe od 14 godina. 67,2% stanovništva je zrelo, tj. između 15-64 godine, a samo 6,9% je starog stanovništva koje ima preko 65 godina. Prema podacima iz 2010. stopa rasta stanovništva je 0,925%. Natalitet je iznosio 17,81‰, a mortalitet 9,35‰. Bahami su migracijama gubili stanovništvo. Tako da je stepen migracije iznosio -2,13‰. Prosječna dužina života je bila 69,87 godina, i to za žene 73.49, a za muškarce 66.32. Stepen fertilnosti je 2.0 djeteta po jednoj ženi.
=== Etničke skupine ===
Na Bahamima živi više etničkih skupina. Afrobahamsko stanovništvo svoje korijene vuče iz Zapadne Afrike. Prvo crnačko stanovništvo na otočju su bili robovi koji su se oslobodili ropstva i došli s bermudskog otoka. Danas je afrobahamsko stanovništvo dominantno na otoku i čini 85% ukupne populacije.

Prema popisu stanovništva iz 2010. na Bahamima je živjelo ukupno 16,598 pripadnika bijele rase. Evrobahamskog stanovništva je bilo 38,000. Evrobahamsko stanovništvo vodi porijeklo od engleskih puritana i američkih lojalista koji su se doselili u periodu tokom Rata za nezavisnost. Danas evropeidi čine 12% populacije. Na samom početku 20. stoljeća nekoliko Grka se doselilo kako bi doprinijeli razvoju industrije. Oni su razvili svoju malobrojnu ali razvijenu grčko-bahamsku kulturu. Danas na Bahamima živi manje od 1% [[Grci|Grka]].

U etničkom smislu ovdje živi 85% afrikanaca, 12% evropeida, 3% azijata i latinoamerikanaca. U religijskom smislu, otok je homogen , jer dominiraju hrišćani. Baptista je oko 35,4%, anglikanaca 15,1%, rimokatolika 13.5%.

Zvanični jezik otočja je engleski, koji pričaju bahamskim dijalektom. 98,2% stanovništva je pismeno, prema podacima iz 1995.

=== Najveći gradovi Bahama ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|1
|Nassau
|New Providence
|238 132
|-
|2
|Freeport
|Grand Bahama
|47 085
|-
|3
|West End
|Grand Bahama
|13 004
|-
|4
|Coopers Town
|Abaco
|9 069
|-
|5
|Marsh Harbour
|Abaco
|5 728
|-
|6
|Freetown
|Eleuthera
|4 222
|-
|7
|High Rock
|Grand Bahama
|3 827
|-
|8
|Andros Town
|Andros Island
|2 318
|-
|9
|Spanish Wells
|Eleuthera
|1 805
|-
|10
|Clarence Town
|Long Island
|1 705
|}

== Sport ==
Sport je prepoznatljiv znak bahamske kulture. Nacionalni sport je jedrenje. Bahamski
== Kultura ==
Kultura Bahama je mješavina afričke, britanske i američke kulture. U manje razvijenim &quot;vanjskim&quot; otocima, popularne rukotvorine uključuju košare spravljene od palminih listova. Isti materijal se koristi za izradnju šešira i torbi koji su omiljeni kod turista. U popularne predmete spadaju i tzv. &quot;voodo lutke&quot;, čija proizvodnja je, međutim, više produkt stranih utjecaja nego domaće kulture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hurbon|first=Laennec|title=Sacred Art of Haitian Vodou|publisher=UCLA Fowler Museum of Cultural History|year=1995|editor-last=Cosentino|editor-first=Donald J.|location=Los Angeles|pages=181–97|chapter=American Fantasy and Haitian Vodou}}&lt;/ref&gt;

Poseban vid zabave na Bahamima predstavlja junkanoo, šarolika ulična parada s muzikom i plesom koja se održava uglavnom u Nassauu na Dan darova i za Novu godinu. Junkanoo se proslavlja i za druge praznike, kao što je Dan emancipacije. Mnoga naselja na Bahamima održavaju tradiciju regata, kada Bahamljani koriste tradicionalne drvene brodove da se otisnu na pučinu i plove jedan ili više dana.

Što se tiče bahamske kuhinje, ona je mješavina karipske, evropske i afričke. Neka naselja na otočju održavaju festivale koji su povezani s određenim tradicionalnim kulturama hrane te regije, kao što su &quot;Festival ananasa&quot; u Gregory Townu.

Bahamska kultura je bogata pričama, legendama, tradicionalnim vjerovanjima i folklorom. Neka od najpoznatijih legendi na Bahamima uključuju i Luscu, morsko čudovište za koje se kaže da živi u impozantnim &quot;plavim rupama&quot; kod Androsa, te čikčarni, sovoliko legendarno biće koje se krije u šumi. Prema legendi, putnik koji sretne čikčarniju i prema njoj se ophodi lijepo, bit će nagrađen srećom, a u suprotnom, nesrećom i teškim vremenima.

Neki od najpoznatijih pisaca Bahama jesu: Susan Wallace, Percival Miller, Robert Johnson, Raymond Brown, O.M. Smith, William Johnson, Eddie Minnis i Winston Saunders.

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
'''Opća historija'''
{{refbegin}}
* Boultbee, Paul G. ''The Bahamas''. Oxford: ABC-Clio Press, 1990.
* Cash, Philip; Don Maples, Alison Packer. ''The Making of The Bahamas: A History for Schools''. London: Collins, 1978.
* Craton, Michael. ''A History of The Bahamas''. London: Collins, 1962.
* Craton, Michael and Saunders, Gail. ''Islanders in the Stream: A History of the Bahamian People''. Athens: [[University of Georgia Press]], 1992
* Collinwood, Dean. &quot;Columbus and the Discovery of Self&quot;, ''Weber Studies'', Vol. 9 No. 3 (Fall) 1992: 29–44.
* Dodge, Steve. ''Abaco: The History of an Out Island and Its Cays'', Tropic Isle Publications, 1983.
* Dodge, Steve. ''The Compleat Guide to Nassau'', White Sound Press, 1987.
* Miller, Hubert W. &quot;The Colonization of The Bahamas, 1647–1670&quot;. ''The William and Mary Quarterly'' 2 no. 1 (January 1945): 33–46. {{doi|10.2307/1920686}}. {{JSTOR|1920686}}.
* Wood, David E., comp., ''A Guide to Selected Sources to the History of the Seminole Settlements of Red Bays, Andros, 1817–1980'', Nassau: Department of Archives
{{refend}}

'''Ekonomska historija'''
{{refbegin}}
* Block, Alan A. ''Masters of Paradise'', New Brunswick and London, Transaction Publishers, 1998.
* Johnson, Howard. ''The Bahamas in Slavery and Freedom''. Kingston: Ian Randle Publishing, 1991.
* Johnson, Howard. ''The Bahamas from Slavery to Servitude, 1783–1933''. Gainesville: [[University of Florida Press]], 1996.
* Storr, Virgil H. ''Enterprising Slaves and Master Pirates: Understanding Economic Life in the Bahamas''. New York: [[Peter Lang (publishing company)|Peter Lang]], 2004.
{{refend}}

'''Društvena historija'''
{{refbegin}}
* Collinwood, Dean. &quot;Terra Incognita: Research on the Modern Bahamian Society&quot;, ''Journal of Caribbean Studies'', Vol. 1, Nos. 2–3 (Winter) 1981: 284–297.
* Collinwood, Dean. &quot;Problems of Research and Training in Small Islands with a Social Science Faculty&quot;, in ''Social Science in Latin America and the Caribbean'', UNESCO, No. 48, 1982.
* Collinwood, Dean. &quot;The Bahamas&quot;, chapters in Jack W. Hopkins, ed., ''Latin American and Caribbean Contemporary Record'', Vols. 1,2,3,4, Holmes and Meier Publishers, 1983, 1984, 1985, 1986.
* Collinwood, Dean. &quot;Writers, Social Scientists and Sexual Norms in the Caribbean&quot;, ''Tsuda Review'', No. 31 (November 1986): 45–57.
* Collinwood, Dean and Steve Dodge. &quot;Political Leadership in the Bahamas&quot;, The Bahamas Research Institute, No.1, May 1987.
* Collinwood, Dean and Steve Dodge. ''Modern Bahamian Society'', Caribbean Books, 1989.
* Collinwood, Dean. ''The Bahamas Between Worlds'', White Sound Press, 1989.
* Collinwood, Dean and Rick Phillips, &quot;The National Literature of the New Bahamas&quot;, ''Weber Studies'', Vol. 7, No. 1 (Spring 1990): 43–62.
* Collinwood, Dean. &quot;The Bahamas&quot;, in ''The Whole World Handbook 1992–1995'', 12th ed., New York: St. Martin's Press, 1994.
* Curry, Jimmy. ''To the Rescue/First Bahamian Rap/Hip Hop Song''. Royal Crown Records, 1985.
* Curry, Jimmy. ''Filthy Rich Gangster/First Bahamian Movie''. Movie Mogul Pictures: 1996.
* Dodge, Steve, Robert McIntire and Dean Collinwood. ''The Bahamas Index'', White Sound Press, 1989.
* Johnson, Wittington B. ''Race Relations in the Bahamas, 1784–1834: The Nonviolent Transformation from a Slave to a Free Society'', Fayetteville: [[University of Arkansas]], 2000.
* Saunders, Gail. ''Bahamas Society After Emancipation''. Kingston: Ian Randle Publishing, 1990.
* Saunders, Gail. ''The Social Life in the Bahamas 1880s–1920s''. Nassau: Media Publishing, 1996.
* Shirley, Paul. &quot;Tek Force Wid Force&quot;, ''History Today'' 54, no. 41 (April 2004): 30–35.
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bahamas}}
{{wikiatlas|the Bahamas}}
* {{Službeni website|http://www.bahamas.gov.bs}}
* {{CIA World Factbook link|bf|Bahami}}

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bahami|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1973.]]</text>
      <sha1>9vcm8rjqirdapcyppehlhmvusrol7cq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beliz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5758</id>
    <revision>
      <id>3935219</id>
      <parentid>3798378</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T06:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17712" sha1="a7drxus09ztf003w3bzs1jjfan5n7hj" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Beliz
| izvorno_ime                    = Belize
| ime_genitiv                    = Beliza
| zastava                        = Flag of Belize.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of Belize.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Land of the Free]]&quot;&lt;br /&gt;(&quot;Zemlja slobodnih&quot;)&lt;br /&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:Land of the Free instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = BLZ orthographic.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Belmopan]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|17|15|N|88|46|W|type:city_region:BZ}}
| najveći_grad                   = [[Belize (grad)|Belize]]&lt;br /&gt;{{coord|17|29|N|88|11|W|type:city_region:BZ|display=inline}}
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Monarh (titula)|Monarh]]
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak guvernera Beliza|Guverner]]
| vladar_druga_vlast             = [[Froyla Tzalam]]
| vrsta_treće_vlasti             = [[Spisak premijera Beliza|Premijer]]
| vladar_treća_vlast             = [[Johnny Briceño]]
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 21. septembar 1981.
| površina                       = 22.966&lt;ref name=CIAFactbookGeography2019&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Belize|section=Geography|date=14 August 2019|year=2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=censusarea/&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 147
| procenat_vode                  = 0,8
| stanovnika                     = 397.483&lt;ref name=&quot;sib2024&quot;&gt;{{cite web |title=Statistical Institute of Belize Presents Key Findings of the 2022 Population and Housing Census |url=https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PressRelease_2024-04-08_CensusLaunch.pdf |publisher=Statistical Institute of Belize |access-date=12 April 2024 |date=8 April 2024 |archive-date=10 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240410122550/https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PressRelease_2024-04-08_CensusLaunch.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2022
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 17,31
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = {{Povećanje}} $6,414 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=258,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=1980&amp;ey=2029&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (Belize) |publisher=[[International Monetary Fund]] |date=10 October 2024 |access-date=2 January 2025 |archive-date=18 August 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250818170100/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?sort=country&amp;br=1&amp;sy=1980&amp;ey=2029&amp;ssm=0&amp;ssd=1&amp;sic=0&amp;scsm=1&amp;ds=.&amp;c=258%2C&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2C&amp;scc=0&amp;ssc=0 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2025
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 180
| bdp_per_capita                 = {{Povećanje}} $15.363&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 123
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Povećanje}} $3,488 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2025
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 179
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Povećanje}} $8.355&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 98
| hdi                            = 0,721&lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{cite web|url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|title=Human Development Report 2025|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=3 May 2025|access-date=10 May 2025|archive-date=6 May 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 115
| gini                           = 53,1&lt;ref&gt;{{cite news |title=Income Gini coefficient |url=http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient |access-date=7 July 2019 |publisher=United Nations Development Programme |archive-date=2 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702161000/http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2013
| gini_nivo                      = visoka nejednakost
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Beližanski dolar]] (BZD)
| vremenska_zona                 = [[UTC−06:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = [[.bz]]
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = +501
| komentar                       = 
}}
'''Beliz''' je [[suverena država]] na sjeveroistočnoj obali [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://help.unhcr.org/belize/about-belize/?lang=en|title=About Belize|website=UNHCR Belize|language=en-US|access-date=10. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Na sjeveru graniči s [[Meksiko|Meksikom]], na istoku s [[Karipsko more|Karipskim morem]], a na zapadu i jugu s [[Gvatemala|Gvatemalom]]. Također dijeli pomorsku granicu s [[Honduras|Hondurasom]] na jugoistoku. Kao dio karipske regije, Belize je član [[Karipska zajednica|Karipske zajednice]] (CARICOM) i [[Karipski Commonwealth|Karipskog Commonwealtha]], odnosno historijske Britanske Zapadne Indije.

Civilizacija [[Maje|Maja]] proširila se na područje Belizea između 1500. p. n. e. i 300. n. e, a cvjetala je sve do oko 1200.&lt;ref name=cs/&gt; Prvi kontakt s Evropljanima ostvaren je između 1502. i 1504, kada je [[Kristofor Kolumbo]] plovio duž [[Honduraski zaliv|Honduraskog zaljeva]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Byrd Downey |first=Cristopher |url=https://books.google.com/books?id=uib9tgEACAAJ |title=Stede Bonnet: Charleston's Gentleman Pirate |date=22 May 2012 |publisher=The History Press |isbn=978-1609495404 |page=44 |access-date=25 March 2016}}&lt;/ref&gt; Evropsko istraživanje započeli su engleski doseljenici 1638. I [[Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] polagale su pravo na ovu teritoriju sve do britanske pobjede nad Špancima u bici kod St. George's Cayea (1798).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Woodard|first=Colin|title=A Blackbeard mystery solved|url=http://republicofpirates.net/blog/2008/05/a_blackbeard_mystery_solved.html|website=Republic of Pirates Blog|access-date=25 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160407103340/http://republicofpirates.net/blog/2008/05/a_blackbeard_mystery_solved.html|archive-date=7 April 2016|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; Godine 1840. postao je britanska kolonija, a 1862. [[krunska kolonija]]. Od tada pa sve do 1973. bio je poznat kao [[Britanski Honduras]]. Belize je stekao nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 21. septembra 1981.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Belize {{!}} History, Capital, Language, Map, Flag, &amp; Facts |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Belize |access-date=25 October 2022 |archive-date=20 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230920012833/https://www.britannica.com/place/Belize |url-status=live }}&lt;/ref&gt; To je jedina kopnena država Srednje Amerike koja je kraljevstvo u okviru Commonwealtha, s kraljem [[Charles III|Charlesom III]] kao monarhom i šefom države, kojeg zastupa guverner.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Belize – British Honduras – Central America |website=Nations Online Project |url=https://www.nationsonline.org/oneworld/belize.htm |access-date=2022-10-25 |archive-date=25 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221025191713/https://www.nationsonline.org/oneworld/belize.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući obilju kopnenih i morskih biljaka i životinja, kao i raznolikosti ekosistema – uključujući prostrane koraljne grebene – Belize zauzima ključno mjesto u Mezoameričkom biološkom koridoru, koji je od globalnog značaja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ecosystem Mapping.zip |url=http://biological-diversity.info/Downloads/Ecosystem%20Mapping.zip |access-date=3 July 2012 |archive-date=12 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110512014016/http://biological-diversity.info/Downloads/Ecosystem%20Mapping.zip |url-status=usurped }}&lt;/ref&gt; Smatra se dijelom i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Karibi|Kariba]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Member Country Profile – Belize |url=http://www.caricom.org/jsp/community/belize.jsp?menu=community |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150218025626/http://www.caricom.org/jsp/community/belize.jsp?menu=community |archive-date=18 February 2015 |access-date=17 February 2015 |publisher=CARICOM}}&lt;/ref&gt;

Zauzima površinu od 22.970&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a broj stanovnika iznosi 397.483 (prema podacima iz 2022).&lt;ref name=est&gt;{{cite web |url=https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PostcensalEstimates_2010-2022_AgeGroup.xlsx |title=Postcensal estimates by age group and sex, 2010–2022 |publisher=Statistical Institute of Belize |access-date=13 December 2022 |format=Microsoft Excel |archive-date=13 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221213174058/https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PostcensalEstimates_2010-2022_AgeGroup.xlsx |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov kopneni dio dug je oko 290&amp;nbsp;km i širok 110&amp;nbsp;km. To je zemlja s najmanjim brojem stanovnika i najmanjom gustinom naseljenosti u Srednjoj Americi. Stopa rasta stanovništva od 1,87&amp;nbsp;% godišnje (procjena iz 2018) druga je najviša u regiji i jedna od najviših na zapadnoj hemisferi. Glavni grad je [[Belmopan]], a najveći grad je [[Belize (grad)|Belize]]. Zemlja ima raznoliko društvo koje čine različite kulture i jezici. To je jedina zemlja u Srednjoj Americi u kojoj je [[Engleski jezik|engleski]] [[službeni jezik]], dok su belizejski kreolski, španski i jezici Maja također široko zastupljeni. Više od polovine stanovništva govori više jezika, što je posljedica raznolikog jezičnog porijekla stanovništva. Zemlja je poznata po svojim septembarskim proslavama i muzičkom žanru &quot;punta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|date=27 January 2012|title=Reid between the lines|url=http://www.belizetimes.bz/2012/01/27/reid-between-the-lines-43/|newspaper=Belize Times|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510141513/http://www.belizetimes.bz/2012/01/27/reid-between-the-lines-43/|archive-date=10 May 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ryan&quot;&gt;{{cite book|last= Ryan|first=Jennifer|year=1995|chapter=The Garifuna and Creole culture of Belize explosion of punta rock|title= Popular Music: Style and Identity|editor1-first=Will |editor1-last=Straw |editor2-first=Stacey |editor2-last=Johnson |editor3-first=Rebecca |editor3-last=Sullivan |editor4-first=Paul |editor4-last=Friedlander |editor5-first=Gary |editor5-last=Kennedy|pages=243–248|publisher=Centre for Research on Canadian Cultural Industries and Institutions |isbn=978-0771704598}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prvi narod koji je osnovao državu Beliz bili su Maje oko 1500. godine prije nove ere. Na osnovu arheoloških analiza, oni su razvili i niz uređenih naselja unutar zemlje. To uključuje ''Caracol'', ''Xunantunich'', ''Lamanai'', ''Lubaantun'' i mnoga druga. Prvi [[Evropa|evropski]] kontakt s Belizom dogodio se 1502. godine kada je [[Kristofor Kolumbo]] ekspedicijom stigao do obale ovog područja. Godine 1638. [[Engleska]] je osnovala prvo evropsko naselje, a tu narednih 150 godina osnovana su i mnoga druga engleska naselja. Godine 1840. Beliz je postao &quot;''[[Kolonija (politika)|Kolonija]] Britanskog Hondurasa''&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mfa.gov.bz/our-history/|title=Our History|website=Ministry of Foreign Affairs|language=en-US|access-date=4. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; a 1862. godine postao je krunska kolonija. Stotinu godina nakon što je postao krunska kolonija, Belize je bio predstavnička vlada Engleske, međutim, u januaru 1964. godine dodijeljena mu je puna samouprava. Godine 1973. ime nacije promijenjeno je iz Britanski Honduras u Beliz, a 21. septembra 1981. godine postignuta je potpuna nezavisnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.belizeembassyusa.mfa.gov.bz/copy-of-about-belize|title=Facts About Belize|website=bze-dc|language=en|access-date=4. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Mayamap.png|lijevo|mini|155x155piksel|Obim civilizacije Maja]]

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Belize,_administrative_divisions_-_en_-_monochrome.svg|lijevo|mini|163x163piksel|Okruzi Belizea]]

== Geografija ==
Beliz je smješten u Srednjoj Americi i graniči se sa [[Meksiko]]m na sjeveru, [[Gvatemala|Gvatemalom]] na jugu i zapadu, a [[Karipsko more|Karipskim morem]] na istoku. Država je prepoznatljiva po najnižoj gustini naseljenosti u Srednjoj Americi sa 14 st/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. ističe se i ekstremnoj biološkoj raznolikosti i prepoznatljivim [[Ekosistemska raznolikost|ekosistemima]]. Na obali se nalazi [[Močvara|močvarna]] obalna ravnica s mangrovskim močvarama. Na jugu i u unutrašnjosti zemlje nalaze se brda i niske planine. Većina zemljišta je nerazvijena i pošumljena listopadnim drvećem. Dio je [[Mezoamerika|mezoameričke]] žarišne tačke biološke raznolikosti i ima mnogo [[Džungla|džungli]], rezervata divljih životinja, različitih vrsta [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te posjeduje najveći pećinski sistem u ovom dijelu Americi. Neke vrste flore i faune karakteristične za Beliz uključuje crnu orhideju, drvo [[Mahagoniji|mahagonija]] i [[tapir]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privreda ==
Beliz ima malu, uglavnom privatnu preduzetničku [[Ekonomija|ekonomiju]] koja se prvenstveno zasniva na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], agroindustriji i [[Trgovina|trgovini]], dok turizam i građevinarstvo u posljednje vrijeme dobijaju na značaju.&lt;ref name=&quot;Maya Homeland&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=6248500|title=Large Oil Field Is Found in Belize; the Angling Begins|last=Burnett|first=John|date=11. 10. 2006|website=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20230412132817/https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=6248500|archive-date=12. 4. 2023|url-status=live|access-date=5. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Engleski jezik|Engleski]] je službeni jezik Beliza, što je naslijeđe njegovog bivšeg statusa britanske kolonije. Beliz je jedina zemlja u Centralnoj Americi u kojoj je engleski službeni jezik. Brojni vrtići, srednje i visokoškolske ustanove u Belizeu pružaju obrazovanje učenicima, uglavnom finansirano od strane vlade. Zemlja ima oko desetak [[List of universities in Belize|institucija visokog obrazovanja]], od kojih je najistaknutija Univerzitet u Belizu, koji je nastao iz Univerzitetskog koledža Beliza osnovanog 1986. godine.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Belize}}
{{wikiatlas|Belize}}
* [https://web.archive.org/web/20110208193548/http://www.belize.gov.bz/ Službeni sajt Vlade Beliz]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bh.html Beliz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513185850/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bh.html |date=13. 5. 2013 }} na CIA World Factbook

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Beliz|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1981.]]
[[Kategorija:Države po kontinentima]]
[[Kategorija:Države svijeta]]</text>
      <sha1>a7drxus09ztf003w3bzs1jjfan5n7hj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935224</id>
      <parentid>3935219</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:29:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>reffix</comment>
      <origin>3935224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18221" sha1="c4oee70nl4bbzkfeheymnhu0wpd907n" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Beliz
| izvorno_ime                    = Belize
| ime_genitiv                    = Beliza
| zastava                        = Flag of Belize.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of Belize.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Land of the Free]]&quot;&lt;br /&gt;(&quot;Zemlja slobodnih&quot;)&lt;br /&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:Land of the Free instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = BLZ orthographic.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Belmopan]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|17|15|N|88|46|W|type:city_region:BZ}}
| najveći_grad                   = [[Belize (grad)|Belize]]&lt;br /&gt;{{coord|17|29|N|88|11|W|type:city_region:BZ|display=inline}}
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna [[ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Monarh (titula)|Monarh]]
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak guvernera Beliza|Guverner]]
| vladar_druga_vlast             = [[Froyla Tzalam]]
| vrsta_treće_vlasti             = [[Spisak premijera Beliza|Premijer]]
| vladar_treća_vlast             = [[Johnny Briceño]]
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 21. septembar 1981.
| površina                       = 22.966&lt;ref name=CIAFactbookGeography2019&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Belize|section=Geography|date=14 August 2019|year=2019}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 147
| procenat_vode                  = 0,8
| stanovnika                     = 397.483&lt;ref name=&quot;sib2024&quot;&gt;{{cite web |title=Statistical Institute of Belize Presents Key Findings of the 2022 Population and Housing Census |url=https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PressRelease_2024-04-08_CensusLaunch.pdf |publisher=Statistical Institute of Belize |access-date=12 April 2024 |date=8 April 2024 |archive-date=10 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240410122550/https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PressRelease_2024-04-08_CensusLaunch.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2022
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 17,31
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = {{Povećanje}} $6,414 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=258,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=1980&amp;ey=2029&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (Belize) |publisher=[[International Monetary Fund]] |date=10 October 2024 |access-date=2 January 2025 |archive-date=18 August 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250818170100/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?sort=country&amp;br=1&amp;sy=1980&amp;ey=2029&amp;ssm=0&amp;ssd=1&amp;sic=0&amp;scsm=1&amp;ds=.&amp;c=258%2C&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2C&amp;scc=0&amp;ssc=0 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2025
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 180
| bdp_per_capita                 = {{Povećanje}} $15.363&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 123
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Povećanje}} $3,488 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2025
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 179
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Povećanje}} $8.355&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BZ&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 98
| hdi                            = 0,721&lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{cite web|url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|title=Human Development Report 2025|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=3 May 2025|access-date=10 May 2025|archive-date=6 May 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 115
| gini                           = 53,1&lt;ref&gt;{{cite news |title=Income Gini coefficient |url=http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient |access-date=7 July 2019 |publisher=United Nations Development Programme |archive-date=2 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702161000/http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2013
| gini_nivo                      = visoka nejednakost
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Beližanski dolar]] (BZD)
| vremenska_zona                 = [[UTC−06:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = [[.bz]]
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = +501
| komentar                       = 
}}
'''Beliz''' je [[suverena država]] na sjeveroistočnoj obali [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://help.unhcr.org/belize/about-belize/?lang=en|title=About Belize|website=UNHCR Belize|language=en-US|access-date=10. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Na sjeveru graniči s [[Meksiko|Meksikom]], na istoku s [[Karipsko more|Karipskim morem]], a na zapadu i jugu s [[Gvatemala|Gvatemalom]]. Također dijeli pomorsku granicu s [[Honduras|Hondurasom]] na jugoistoku. Kao dio karipske regije, Belize je član [[Karipska zajednica|Karipske zajednice]] (CARICOM) i [[Karipski Commonwealth|Karipskog Commonwealtha]], odnosno historijske Britanske Zapadne Indije.

Civilizacija [[Maje|Maja]] proširila se na područje Belizea između 1500. p. n. e. i 300. n. e, a cvjetala je sve do oko 1200.&lt;ref name=cs&gt;
{{cite book
|last= Bolland|first= Nigel
|date= 1993|chapter= Belize: Historical Setting
|chapter-url= https://cdn.loc.gov/master/frd/frdcstdy/gu/guyanabelizecoun00merr_0/guyanabelizecoun00merr_0.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://cdn.loc.gov/master/frd/frdcstdy/gu/guyanabelizecoun00merr_0/guyanabelizecoun00merr_0.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live
|title= Guyana and Belize: Country Studies|editor= Tim Merrill
|publisher= [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]
}}
&lt;/ref&gt; Prvi kontakt s Evropljanima ostvaren je između 1502. i 1504, kada je [[Kristofor Kolumbo]] plovio duž [[Honduraski zaliv|Honduraskog zaljeva]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Byrd Downey |first=Cristopher |url=https://books.google.com/books?id=uib9tgEACAAJ |title=Stede Bonnet: Charleston's Gentleman Pirate |date=22 May 2012 |publisher=The History Press |isbn=978-1609495404 |page=44 |access-date=25 March 2016}}&lt;/ref&gt; Evropsko istraživanje započeli su engleski doseljenici 1638. I [[Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] polagale su pravo na ovu teritoriju sve do britanske pobjede nad Špancima u bici kod St. George's Cayea (1798).&lt;ref&gt;{{cite web|last=Woodard|first=Colin|title=A Blackbeard mystery solved|url=http://republicofpirates.net/blog/2008/05/a_blackbeard_mystery_solved.html|website=Republic of Pirates Blog|access-date=25 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160407103340/http://republicofpirates.net/blog/2008/05/a_blackbeard_mystery_solved.html|archive-date=7 April 2016|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt; Godine 1840. postao je britanska kolonija, a 1862. [[krunska kolonija]]. Od tada pa sve do 1973. bio je poznat kao [[Britanski Honduras]]. Belize je stekao nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 21. septembra 1981.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Belize {{!}} History, Capital, Language, Map, Flag, &amp; Facts |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/place/Belize |access-date=25 October 2022 |archive-date=20 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230920012833/https://www.britannica.com/place/Belize |url-status=live }}&lt;/ref&gt; To je jedina kopnena država Srednje Amerike koja je kraljevstvo u okviru Commonwealtha, s kraljem [[Charles III|Charlesom III]] kao monarhom i šefom države, kojeg zastupa guverner.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Belize – British Honduras – Central America |website=Nations Online Project |url=https://www.nationsonline.org/oneworld/belize.htm |access-date=2022-10-25 |archive-date=25 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221025191713/https://www.nationsonline.org/oneworld/belize.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući obilju kopnenih i morskih biljaka i životinja, kao i raznolikosti ekosistema – uključujući prostrane koraljne grebene – Belize zauzima ključno mjesto u Mezoameričkom biološkom koridoru, koji je od globalnog značaja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ecosystem Mapping.zip |url=http://biological-diversity.info/Downloads/Ecosystem%20Mapping.zip |access-date=3 July 2012 |archive-date=12 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110512014016/http://biological-diversity.info/Downloads/Ecosystem%20Mapping.zip |url-status=usurped }}&lt;/ref&gt; Smatra se dijelom i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Karibi|Kariba]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Member Country Profile – Belize |url=http://www.caricom.org/jsp/community/belize.jsp?menu=community |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150218025626/http://www.caricom.org/jsp/community/belize.jsp?menu=community |archive-date=18 February 2015 |access-date=17 February 2015 |publisher=CARICOM}}&lt;/ref&gt;

Zauzima površinu od 22.970&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a broj stanovnika iznosi 397.483 (prema podacima iz 2022).&lt;ref name=est&gt;{{cite web |url=https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PostcensalEstimates_2010-2022_AgeGroup.xlsx |title=Postcensal estimates by age group and sex, 2010–2022 |publisher=Statistical Institute of Belize |access-date=13 December 2022 |format=Microsoft Excel |archive-date=13 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221213174058/https://sib.org.bz/wp-content/uploads/PostcensalEstimates_2010-2022_AgeGroup.xlsx |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Njegov kopneni dio dug je oko 290&amp;nbsp;km i širok 110&amp;nbsp;km. To je zemlja s najmanjim brojem stanovnika i najmanjom gustinom naseljenosti u Srednjoj Americi. Stopa rasta stanovništva od 1,87&amp;nbsp;% godišnje (procjena iz 2018) druga je najviša u regiji i jedna od najviših na zapadnoj hemisferi. Glavni grad je [[Belmopan]], a najveći grad je [[Belize (grad)|Belize]]. Zemlja ima raznoliko društvo koje čine različite kulture i jezici. To je jedina zemlja u Srednjoj Americi u kojoj je [[Engleski jezik|engleski]] [[službeni jezik]], dok su belizejski kreolski, španski i jezici Maja također široko zastupljeni. Više od polovine stanovništva govori više jezika, što je posljedica raznolikog jezičnog porijekla stanovništva. Zemlja je poznata po svojim septembarskim proslavama i muzičkom žanru &quot;punta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|date=27 January 2012|title=Reid between the lines|url=http://www.belizetimes.bz/2012/01/27/reid-between-the-lines-43/|newspaper=Belize Times|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510141513/http://www.belizetimes.bz/2012/01/27/reid-between-the-lines-43/|archive-date=10 May 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ryan&quot;&gt;{{cite book|last= Ryan|first=Jennifer|year=1995|chapter=The Garifuna and Creole culture of Belize explosion of punta rock|title= Popular Music: Style and Identity|editor1-first=Will |editor1-last=Straw |editor2-first=Stacey |editor2-last=Johnson |editor3-first=Rebecca |editor3-last=Sullivan |editor4-first=Paul |editor4-last=Friedlander |editor5-first=Gary |editor5-last=Kennedy|pages=243–248|publisher=Centre for Research on Canadian Cultural Industries and Institutions |isbn=978-0771704598}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prvi narod koji je osnovao državu Beliz bili su Maje oko 1500. godine prije nove ere. Na osnovu arheoloških analiza, oni su razvili i niz uređenih naselja unutar zemlje. To uključuje ''Caracol'', ''Xunantunich'', ''Lamanai'', ''Lubaantun'' i mnoga druga. Prvi [[Evropa|evropski]] kontakt s Belizom dogodio se 1502. godine kada je [[Kristofor Kolumbo]] ekspedicijom stigao do obale ovog područja. Godine 1638. [[Engleska]] je osnovala prvo evropsko naselje, a tu narednih 150 godina osnovana su i mnoga druga engleska naselja. Godine 1840. Beliz je postao &quot;''[[Kolonija (politika)|Kolonija]] Britanskog Hondurasa''&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mfa.gov.bz/our-history/|title=Our History|website=Ministry of Foreign Affairs|language=en-US|access-date=4. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; a 1862. godine postao je krunska kolonija. Stotinu godina nakon što je postao krunska kolonija, Belize je bio predstavnička vlada Engleske, međutim, u januaru 1964. godine dodijeljena mu je puna samouprava. Godine 1973. ime nacije promijenjeno je iz Britanski Honduras u Beliz, a 21. septembra 1981. godine postignuta je potpuna nezavisnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.belizeembassyusa.mfa.gov.bz/copy-of-about-belize|title=Facts About Belize|website=bze-dc|language=en|access-date=4. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Mayamap.png|lijevo|mini|155x155piksel|Obim civilizacije Maja]]

== Vlada ==
{{Proširiti sekciju}}

== Političke podjele ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Belize,_administrative_divisions_-_en_-_monochrome.svg|lijevo|mini|163x163piksel|Okruzi Belizea]]

== Geografija ==
Beliz je smješten u Srednjoj Americi i graniči se sa [[Meksiko]]m na sjeveru, [[Gvatemala|Gvatemalom]] na jugu i zapadu, a [[Karipsko more|Karipskim morem]] na istoku. Država je prepoznatljiva po najnižoj gustini naseljenosti u Srednjoj Americi sa 14 st/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. ističe se i ekstremnoj biološkoj raznolikosti i prepoznatljivim [[Ekosistemska raznolikost|ekosistemima]]. Na obali se nalazi [[Močvara|močvarna]] obalna ravnica s mangrovskim močvarama. Na jugu i u unutrašnjosti zemlje nalaze se brda i niske planine. Većina zemljišta je nerazvijena i pošumljena listopadnim drvećem. Dio je [[Mezoamerika|mezoameričke]] žarišne tačke biološke raznolikosti i ima mnogo [[Džungla|džungli]], rezervata divljih životinja, različitih vrsta [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te posjeduje najveći pećinski sistem u ovom dijelu Americi. Neke vrste flore i faune karakteristične za Beliz uključuje crnu orhideju, drvo [[Mahagoniji|mahagonija]] i [[tapir]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Privreda ==
Beliz ima malu, uglavnom privatnu preduzetničku [[Ekonomija|ekonomiju]] koja se prvenstveno zasniva na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], agroindustriji i [[Trgovina|trgovini]], dok turizam i građevinarstvo u posljednje vrijeme dobijaju na značaju.&lt;ref name=&quot;Maya Homeland&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=6248500|title=Large Oil Field Is Found in Belize; the Angling Begins|last=Burnett|first=John|date=11. 10. 2006|website=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20230412132817/https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=6248500|archive-date=12. 4. 2023|url-status=live|access-date=5. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
[[Engleski jezik|Engleski]] je službeni jezik Beliza, što je naslijeđe njegovog bivšeg statusa britanske kolonije. Beliz je jedina zemlja u Centralnoj Americi u kojoj je engleski službeni jezik. Brojni vrtići, srednje i visokoškolske ustanove u Belizeu pružaju obrazovanje učenicima, uglavnom finansirano od strane vlade. Zemlja ima oko desetak [[List of universities in Belize|institucija visokog obrazovanja]], od kojih je najistaknutija Univerzitet u Belizu, koji je nastao iz Univerzitetskog koledža Beliza osnovanog 1986. godine.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Belize}}
{{wikiatlas|Belize}}
* [https://web.archive.org/web/20110208193548/http://www.belize.gov.bz/ Službeni sajt Vlade Beliz]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bh.html Beliz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513185850/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bh.html |date=13. 5. 2013 }} na CIA World Factbook

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Beliz|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1981.]]
[[Kategorija:Države po kontinentima]]
[[Kategorija:Države svijeta]]</text>
      <sha1>c4oee70nl4bbzkfeheymnhu0wpd907n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Periodni sistem elemenata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6901</id>
    <revision>
      <id>3935242</id>
      <parentid>3835906</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24476" sha1="c34xmwuatuj150thde8ig9if9l30mmn" xml:space="preserve">'''Periodni sistem elemenata''' (kraće ''periodni sistem'', skraćenica '''PSE''') predstavlja prikaz svih poznatih [[hemijski element|hemijskih elemenata]], poredanih po rastućem atomskom broju i [[elektronska konfiguracija|elektronskoj konfiguraciji]].&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;Članak &quot;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/451929/periodic-table-of-the-elements Periodic table of the elements]&quot; u enciklopediji Britannici, pristupljeno 30. juna 2017.&lt;/ref&gt; Elementi su postavljeni tako da su oni sa sličnim hemijskim osobinama svrstani zajedno, u istu glavnu i sporednu, a pored podjele po grupama, postoji i podjela po periodama. Periodne sisteme, gotovo identične, nezavisno jedan od drugog razvili su 1869. godine ruski hemičar [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834-1907), a samo nekoliko mjeseci kasnije i njemački hemičar [[Lothar Meyer]] (1830–1895). Periodni sistem ima i historijsku vrijednost za predviđanje otkrića novih elemenata i njihovih osobina. Danas on služi isključivo samo kao pregled.

__SADRŽAJ__
== Periodni sistem elemenata ==
Sljedeća slika prikazuje periodni sistem elemenata u proširenom obliku, koji je danas poznat.
*Perioda se smatra horizontalnim redom ili ćelijom tabele
*Grupe su uspravni redovi tabele.
*Pojam ''ljuske'' se odnosi na model ljuski u atomskoj fizici.

Za svaki element je naveden [[atomski broj]] i [[hemijski simbol]].
Elementi koji pripadaju istoj [[Hemijska serija|hemijskoj seriji]] ili [[grupa periodnog sistema elemenata|hemijskoj grupi]] hemijski su slični.

{{Periodni sistem elemenata}}

== Osnovne karakteristike ==
Raspored atoma u periodnom sistemu u potpunosti se objašnjava [[elektronska konfiguracija|elektronskom konfiguracijom]].

=== Teoretske postavke ===
Izgradnja atoma:
* Svaki [[atom]] se sastoji iz atomskog jezgra i elektronskog omotača (oblaka).
* Svako atomsko jezgro sadrži pozitivno naelektrisane [[proton]]e (najmanje jedan, a do danas poznato do 118). Broj protona u jezgru naziva se [[atomski broj]] te ujedno služi i kao redni broj za određeni atom nekog elementa.
* Svako atomsko jezgro okruženo je elektronskim omotačem. Ako on sadrži tačno onoliki broj (negativno naelektrisanih) [[elektron]]a, koliko pripadajuće jezgro sadrži protona, kaže se da se atom nalazi u električki neutralnom stanju, pošto su električki suprotna naelektrisanja protona i elektrona u atomu jednaka.
* Periodni sistem odnosi se samo na atome koji su u električki neutralnom, elementarnom, stanju.
* Elektroni u atomu mogu se nalaziti samo na takvim putanjama, na kojim imaju određenu udaljenost od atomskog jezgra. Za takve udaljenosti putanja elektrona koristi se pojam elektronska ljuska. U svakoj od njih ima mjesta za tačno određeni broj elektrona.

Neutroni:
* Svako atomsko jezgro, osim [[izotop]]a [[vodik]]a &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H, osim protona sadrži i električki neutralne [[neutron]]e. Za prikaz i sistematizaciju elemenata u periodnom sistemu broj neutrona ne igra nikakvu ulogu. Oni su predstavljeni samo na &quot;mapi nuklida&quot; kao i u detaljnim opisima za svaki nuklid na spisku izotopa.

Atomska masa:
* Za [[atomska masa|atomsku masu]] (ranije nazvana atomska težina) jedino je važna masa protona i neutrona, jer je masa elektrona neuporedivo manja i daje vrlo mali udio ukupnoj atomskoj masi. Atomska masa se vrlo često navodi u prikazima periodnog sistema elemenata, ali za njegov prikaz odnosno raspored elemenata u njemu također ne igra nikakvu ulogu.

=== Elektronska konfiguracija ===
[[Datoteka:Detailiertes Periodensystem mit Elektronenkonfiguration.png|thumb|Detaljni prikaz periodnog sistema sa raspodjelom elektrona po ljuskama]]
Elektronska ljuska najbliža jezgru, zvana ''k-ljuska'', ima najviše dva elektrona, pa prema tome postoje samo dva hemijska elementa čiji atomi imaju isključivo samo ovu ljusku. To su elementi sa rednim brojem 1 ([[vodik]]) i 2 ([[helij]]). Oni u pregledu periodnog sistema zauzimaju gornji, prvi red (koji se naziva i [[Elementi 1. periode|1. perioda]]).

Atomi elementa koji slijedi nakon prva dva ([[litij]], redni broj 3), imaju po tri protona i tri elektrona. Međutim, treći elektron nalazi se usamljen u elektronskoj ljusci iznad ''k-ljuske'', koja se naziva ''l-ljuska''. Ta druga ljuska ima prostora za najviše osam elektrona. Nakon litija, postoji sedam drugih elemenata (sa ukupno četiri do deset protona i isto toliko elektrona) koji zajedno sa litijem sačinjavaju drugi red periodnog sistema odnosno [[Elementi 2. periode|2. periodu]]. Atomi elementa sa rednim brojem 11 ([[natrij]]) imaju po još jednu dodatnu ljusku, koja je iznad ''l-ljuske'' a u kojoj kruži jedan elektron. U toj trećoj elektronskoj ljusci, zvanoj ''m-ljuska'', opet ima &quot;mjesta&quot; za ukupno osam elektrona.{{Napomena|Ne popunjava se u potpunosti sa 18 elektrona, koliki joj je &quot;kapacitet&quot;, već se nakon osmog elektrona popunjava sljedeća ljuska}} U skladu s tim, nakon natrija postoji još sedam elemenata sve do rednog broja 18 ([[argon]]) u trećem &quot;redu&quot; periodnog sistema. To su [[elementi 3. periode]].

Elektroni koji se nalaze u ljusci najudaljenijoj od atomske jezgre nazivaju se vanjski ili valentni elektroni. Oni igraju važnu ulogu u građenju mnogih [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]] iz atoma različitih ili istih elemenata. Broj valentnih elektrona kod elemenata u nekom &quot;redu&quot; (periode) uvijek raste s lijeva na desno kod prve tri periode. Kod atoma vodika i helija postoji jedan odnosno oba elektrona u elektronskoj ljusci su ujedno i vanjski (valentni). Kod atoma elemenata iz druge i treće periode, vanjski elektroni se nalaze u ''l-'' odnosno ''m-ljusci'', tako da naprimjer litij i natrij imaju po jedan, dok [[neon]] i [[argon]] po osam vanjskih elektrona.

Ako se uporede osobine elemenata čiji atomi imaju isti broj valentnih elektrona, može se primijetiti veliki broj sličnosti i podudarnosti. Ove sličnosti naročito dolaze do izražaja kroz poredak elemenata u periodnom sistemu. Elementi koji imaju samo jedan od mogućih osam valentnih elektrona u svojoj vanjskoj ljusci nalaze se na prvim mjestima svoje periode. Na osnovu tako poredanih elemenata proizilazi prva kolona u periodnom sistemu koja se naziva ''prva glavna grupa'', a koja obuhvata elemente poznate pod pojmom [[alkalni metali]]. Elementi koji u svojoj vanjskoj ljusci imaju po sedam valentnih elektrona nalaze se na pretposljednjem mjestu u svojoj periodi. Iz tog rasporeda elemenata proizilazi kolona periodnog sistema koja se naziva ''sedma glavna grupa'', a koja obuhvata elemente pozante pod pojmom [[halogeni elementi]]. Elementi koji u vanjskoj ljusci imaju po osam elektrona, odnosno koji imaju u potpunosti popunjenu vanjsku ljusku, nalaze se na posljednjem mjestu u svojoj periodu, u takozvanoj ''osmoj glavnoj grupi'' te se nazivaju [[plemeniti plinovi]]. Također i za elemente ostalih glavnih grupa postoje opći nazivi, naprimjer [[zemnoalkalni metali]] za elemente druge glavne grupe i [[halkogeni elementi]] za one elemente koji se nalaze u šestoj glavnoj grupi periodnog sistema.

[[Datoteka:Electron affinity of the elements.svg|desno|thumb|Afinitet prema elektronu u zavisnosti od atomskog broja]]
Ovakav raspored elemenata po glavnim grupama vrijedi za prve tri periode ali se prekida od ''četvrte periode'' pa nadalje. U [[Elementi 4. periode|četvrtoj]] i [[Elementi 5. periode|petoj periodi]] također se nalaze atomi sa valentnim elektronima kao i kod drugog elementa u njima (redni brojevi 19 ([[kalij]]) i 20 ([[kalcij]], odnosno 37 ([[rubidij]]) i 38 ([[stroncij]])) samo u vanjskoj ljusci, tj. ''N-'' i ''O-ljusci'', ali je u skladu s njihovim rednim brojevima kod deset sljedećih elemenata (redni brojevi 21 do 30 odnosno 39 do 48) dodatno popunjena pretposljednja vanjska ljuska. Oni u toj ljusci (''M-'' odnosno ''N-ljuska''){{napomena|kod elemenata 4. periode ''samo'' ''M''-ljuska, a kod elemenata 5. periode također i ''M''-ljuska}} imaju &quot;dodatne&quot; kapacitete za najviše deset elektrona, među kojim najmanje jedan može služiti kao valentni elektron, dok se u ''N-'' odnosno ''O-ljusci'' mogu nalaziti najviše dva elektrona. Kolone periodnog sistema koje sačinjavaju elementi u 6. i 7. periodi nazivaju se ''sporedne grupe''. Zbog posebnosti rasporeda elektrona u obje vanjske ljuske, blok elemenata sporednih grupa ne počinje sa prvom nego s [[3. grupa hemijskih elemenata|trećom sporednom grupom]] koja slijedi nakon druge glavne grupe, a prva i druga sporedna grupa ne postoje, te sadrže svaka po tri elementa u svakoj periodi. Kod elemenata sporednih grupa radi se isključivo o metalima, tačnije takozvanim [[prelazni metal|prelaznim metalima]]. Kod svih elemenata koji se nalaze u posljednjoj sporednoj grupi 4. i 5. periode, elementi koji slijede u glavnim grupama imaju već popunjene ''M-'' i ''N-ljuske'' sa 18 elektrona. Za razliku od ovih prelaznih elemenata, a posmatrajući prema rastućem rednom broju, krajnja vanjska ljuska kod elemenata glavnih grupa od 3. do posljednje može biti popunjena sa najviše osam elektrona.

U [[Elementi 6. periode|šestoj]] i [[Elementi 7. periode|sedmoj]] periodi slijede elementi, poredani također prema rastućem atomskom broju, koji pripadaju blokovima sporednih grupa (nakon elemenata 57 ([[lantan]]) i 89 ([[aktinij]]) sa po 14 elemenata u bloku (redni brojevi od 58 do 71 odnosno od 90 do 103). Kod ovih elemenata, treća ljuska posmatrano s &quot;vanjske&quot; strane od jezgre popunjava se elektronima, tj. ''N-'' odnosno ''O-ljuska'',{{Napomena|kod elemenata 6. periode samo ''N-ljuska'', kod onih u 7. periodi također i ''O-ljuska''}} gdje ima &quot;mjesta&quot; za najviše 14 elektrona, dok se u pretposljednjoj ljusci (ljuske ''O'' odnosno ''P'') može nalaziti najviše osam eleketrona, dok u posljednjoj (vanjskoj) ljusci (''P'' odnosno ''Q-ljuska'') ima mjesta za najviše dva elektrona. Pošto je kod ovih 28 elemenata najveći dio razlika u građi atoma i elektronskoj konfiguraciji ograničen na treću vanjsku ljusku, njihove fizičke i hemijske osobine su u velikoj mjeri slične. Iz tog razloga svi ovi elementi se nalaze u trećoj sporednoj grupi, te su poredani također prema rastućem atomskom broju. Opći naziv im je [[lantanoidi]] (elementi u 6. periodi) i [[aktinoidi]] (7. perioda), a ime su dobili prema prvom elementu u njihovoj sporednoj grupi. Kod svih elemenata koji slijede nakon posljednjeg aktinoida i lantanoida u sljedećim sporednim i glavnim grupama, ''N'' i ''O'' ljuske su već popunjene sa 32 elektrona. Iz tog razloga kod elemenata sporednih grupa sa rastućim atomskim brojevima pretposljednja ljuska je popunjena sa najviše 18 elektrona, dok je kod elemenata u glavnim grupama u 6. i 7. periodi posljednja (vanjska) ljuska popunjena sa najviše osam elektrona.

=== Dodatne informacije ===
[[Datoteka:Periodensystem der Elemente.svg|thumb|280px|Periodni sistem sa unesenim podacima o tačkama topljenja, ključanja, atomskim masama, simbolima, atomskim brojevima i gustoćama elemenata]]
Neke osobine elemenata mogu se pronaći prema odgovarajućem mjestu i području periodnog sistema na kojem se taj element nalazi ili se mogu predvidjeti ako je poznato mjesto elementa u PSE:
* [[masa]] - ona raste idući odozgo prema dolje te s lijeva na desno (izuzeci: [[Argon|Ar]] ispred [[Kalij|K]], [[Telur|Te]] ispred [[Jod|I]], [[Kobalt|Co]] ispred [[Nikl|Ni]], [[Torij|Th]] ispred [[Protaktinij|Pa]])
* [[atomski radijus]] - on raste odozgo prema dolje dok opada s lijeva na desno (kod elemenata glavnih grupa)
* [[elektronegativnost]] - opada odozgo prema dolje, a raste s lijeva na desno (izuzetak su plemeniti plinovi)
* [[energija ionizacije]] - opada odozgo prema dolje, a raste s lijeva na desno
* [[metal (hemija)|metalni]] karakter - raste odozgo prema dolje, opada s lijeva na desno
* bazičnost oksida - raste odozgo prema dolje, opada s lijeva na desno
* dijagonalne povezanosti: sličnosti između: [[litij]] – [[magnezij]], [[berilij]] – [[aluminij]], [[Bor (element)|bor]] – [[silicij]]
* [[kontrakcija lantanoida]]

=== Radioaktivni elementi ===
Kao dodatni podaci koje se mogu naći u periodnom sistemu, a koji nemaju veze sa elektronskom konfiguracijom elemenata niti s njihovom pozicijom u periodnom sistemu, su oznake za radioaktivne elemente.

Element 82 ([[olovo]]) je posljednji element sa najvišim atomskim brojem u PSE koji postoji u stabilnom stanju, odnosno koji ima barem jedan neradioaktivan, stabilan [[izotop]] (Pb-208).&lt;ref&gt;Keith Welch, Radialogical Controls Group: ''[http://education.jlab.org/qa/transuranic_01.html Questions and Answers]'', pristupljeno 30. juna 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;johnw&quot;&gt;John Walker: ''[https://www.fourmilab.ch/documents/barely_radioactive/ Barely Radioactive Elements]'', fourmilab.ch, pristupljeno 30. juna 2017.&lt;/ref&gt; Svi ostali elementi s atomskim brojevima od 83 i višim su, bez izuzetka, [[radioaktivnost|radioaktivni]] pa samim tim i nestabilni. Međutim, element 83 ([[bizmut]]) je posebni, granični slučaj čiji jedan izotop ima ekstremno dugo [[vrijeme poluraspada]], pa se u nekim izvorima&lt;ref name=&quot;johnw&quot;/&gt; smatra i stabilnim. Također i među 82 stabilna elementa postoje dva elementa koji su radioaktivni i nestabilni. To su elementi 43 ([[tehnecij]]) i 61 ([[prometij]]), tako da zapravo ostaje 80 stabilnih elemenata koji se mogu naći u prirodi. Svi ostali poznati elementi su radioaktivni.

Od radioaktivnih elemenata, samo su bizmut, [[torij]] i [[uranij]] prisutni u prirodi u većim količinama, a ti elementi imaju vremena poluraspada reda veličine starosti Zemlje ili duže. Svi ostali radioaktivni elementi, osim jednog izotopa plutonija, bilo da nastaju kao međuproizvod raspada u toku jednog od tri prirodna lanca radioaktivnog raspada poput [[radij]]a ili nastaju u rijetkim prirodnim nuklearnim reaktorima odnosno putem spontanog raspada uranija i torija. Elementi s atomskim brojevima većim od 94 mogu se dobiti samo vještačkim putem u laboratorijama, iako oni također mogu nastati sintezom elemenata prilikom [[supernova|supernovi]], ali zbog vrlo kratkih vremena poluraspada do danas nisu nađeni njihovi tragovi u prirodi. Posljednji do danas sintetizirani element je [[oganeson]] s atomskim brojem 118, a čije vrijeme poluraspada iznosi 0,89 ms.

=== Položaj vodika i helija ===
Slijepo sljedeći elektronsku konfiguraciju, vodik (konfiguracije 1s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;) i [[helij]] (1s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) trebali bi se smjestiti u grupe 1 i 2, iznad [[litij]]a ([He]2s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;) i [[berilij]]a ([He]2s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;Gray12&quot;&gt;Gray, T. (2009). ''The Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe'', New York: Black Dog &amp; Leventhal Publishers. {{ISBN|978-1-57912-814-2}} str. 12&lt;/ref&gt; Međutim, takav prikaz se izuzetno rijetko koristi izvan konteksta elektronske konfiguracije: kad su plemeniti gasovi (tada poznati kao ''inertni gasovi'') prvi put otkriveni početkom 20. vijeka, bili su postavljeni u grupu &quot;0&quot; (nula) čime se naglašavalo da do tog vremena nije bila poznata niti jedna reakcija ovih elemenata, a helij se stoga postavljen na vrh ove grupe, jer je također ekstremno hemijski inertan kao i ostali elementi te grupe. Kada je formalno &quot;promijenjen&quot; broj ove grupe, mnogi autori su i dalje nastavili prikazivati helij direktno iznad [[neon]]a u grupu 18, a kao primjer takvog prikaza je i trenutni prikaz periodnog sistema kojeg zastupa [[IUPAC]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/news/IUPAC_Periodic_Table-1May13.pdf|title = IUPAC Periodic Table of the Elements|date = 1. 5. 2013|access-date = 1. 7. 2017|website = iupac.org|publisher = IUPAC|author = IUPAC|archive-url = https://web.archive.org/web/20150822234830/http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/news/IUPAC_Periodic_Table-1May13.pdf|archive-date = 22. 8. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Hemijske osobine [[vodika]]a nisu uopće slične osobinama koje imaju [[alkalni metali]], a koji se nalaze prikazani u grupi 1, pa se na osnovu toga vodik ponekad stavlja na druga mjesta u PSE: jedna od najčešćih alternativa je grupa 17;&lt;ref name=&quot;ScerriJBPC&quot;&gt;{{cite journal |author=Scerri E.|title=Some comments on the recently proposed periodic table featuring elements ordered by their subshells|journal=Journal of Biological Physics and Chemistry|year=2012|volume=12|issue=2|pages=69–70}}&lt;/ref&gt; a jedan od osnovnih činilaca za to je strogo jednovalentna, pretežno nemetalna hemija vodika, a slična [[fluor]]u (elementu koji se obično stavlja na vrh grupe 17) koji je također strogo jednovalentan nemetalnog karaktera. Ipak, ponekad da bi se pokazala osobina vodika da istovremeno ima određene osobine alkalnih metala i halogenih elemenata, istovremeno se prikazuje u dvije pomenute kolone.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Seaborg G.|title=The chemical and radioactive properties of the heavy elements |journal= Chemical English Newspaper |year=1945 |volume=23 |issue=23 |pages=2190–2193}}&lt;/ref&gt; Drugi prijedlog je njegovo stavljanje iznad [[ugljik]]a u grupi 14. Ako se postavi na to mjesto, onda vrlo dobro odgovara trendu povećanja potencijalnih vrijednosti ionizacije te vrijednosti afiniteta prema elektronu, te nije tako daleko ni od trenda rastuće [[elektronegativnost]]i, uprkos činjenici da vodik ne može pokazati četverovalentne osobine težih elemenata 14. grupe.&lt;ref name=&quot;hydrogen&quot;&gt;{{cite journal |author=Cronyn M. W. |title=The Proper Place for Hydrogen in the Periodic Table |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_2003-08_80_8/page/947 |journal=Journal of Chemical Education |volume=80 |issue=8 |date=1. 8. 2003 |pages=947–951 |bibcode=2003JChEd..80..947C |doi=10.1021/ed080p947 }}&lt;/ref&gt; Na kraju, vodik se ponekad postavlja izvan svih postojećih grupa; a na osnovu toga kako se njegove opće osobine značajno razlikuju od svih drugih elemenata: za razliku od vodika, svi drugi elementi grupe 1 imaju ekstremno izražene metalne osobine; dok su elementi 17. grupe obično soli (stoga i naziv &quot;halogeni&quot;); a elementi svih drugih grupa pokazuju određenu viševalentnu hemiju. Drugi element prve periode, helij, također se ponekad prikazuje izvan svih drugih grupa. Osobina koja razlikuje helij od ostalih plemenitih gasova (čak i pored njegove izuzetne intertnosti, vrlo bliske internosti neona i [[argon]]a&lt;ref&gt;{{Cite book|title = Modeling Marvels: Computational Anticipation of Novel Molecules|url = https://books.google.com/books?id=IoFzgBSSCwEC|publisher = Springer Science &amp; Business Media|date = 5. 12. 2008|isbn = 978-1-4020-6973-4|author = Errol G. Lewars|pages = 69–71}}&lt;/ref&gt;) jeste njegova zatvorena elektronska ljuska, jer helij ima samo dva elektrona u svojoj krajnjoj vanjskoj elektronskoj orbitali, dok svi ostali plemeniti gasovi imaju osam takvih elektrona.

== Historija ==
Vremensko određivanje otkrića pojedinih hemijskih elemenata koji su bili poznati još u [[prahistorija|prahistoriji]] ili u [[antika|antici]] nije u potpunosti tačno niti je moguće to precizno odrediti, pa se u mnogim izvorima podaci mogu razlikovati i za više vijekova. Tačnije datiranje otkrića moguće je tek od početka 18. vijeka. Do tada bilo je poznato i opisano dvanaest [[metal (hemija)|metala]]: [[željezo]], [[bakar]], olovo, [[bizmut]], [[arsen]], [[cink]], [[kalaj]], [[antimon]], [[platina]], [[srebro]], živa i [[zlato]] te tri nemetala: [[ugljik]], [[sumpor]] i [[fosfor]].

Većina elemenata otkrivena je u 19. vijeku i naučno opisana i istražena. Početkom 20. vijeka ostalo je nepoznato i neotkriveno još samo deset prirodnih elemenata. Osim njih, tokom 20. vijeka i kasnije otkrivani su samo elementi koje je inače vrlo teško dobiti, vrlo često i radioaktivni. Mnogi od njih ne nalaze se uopće u prirodi, kao proizvod vještačkih procesa koji se odvijaju u [[nuklearna fuzija|nuklearnim reaktorima]]. Naprimjer, u decembru 1994. dobijena su dva vještačka elementa [[darmštatij]] (''eka''-platina) i [[rendgenij]] (''eka''-zlato).

Izvorni periodni sistem je stvoren kad se još nije znao sastav [[atom]]a: ako se elementi slože po [[atomska masa|atomskoj masi]], a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se ''periodno'' kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemački hemičar [[Johann Wolfgang Döbereiner]], koji je [[1829]]. zapazio određeni broj ''trijada'' sličnih elemenata:&lt;ref name=&quot;Döbereiner&quot;&gt;Döbereiner, J. W. (1829), ''Versuch zu einer Gruppirung der elementaren Stoffe nach ihrer Analogie'', Ann. Phys., 91: 301–307. {{doi|10.1002/andp.18290910217}}&lt;/ref&gt;

{| {{Prettytable}} cellspacing=&quot;5&quot;
! colspan=&quot;3&quot; | Neke trijade
|-
! Element
! Atomska masa
! Gustoća
|-
| [[hlor]]
| 35,5&lt;/td&gt;
| 0,00156 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[brom]]
| 79,9
| 0,00312 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[jod]]
| 126,9
| 0,00495 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[kalcij]]
| 40,1
| 1,55 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[stroncij]]
| 87,6
| 2,6 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[barij]]
| 137
| 3,5 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|}

[[Alexandre-Emile Béguyer de Chancourtois]] je 1862. razvio trodimenzionalnu shemu, pri čemu je elemente poredao po rastućoj atomskoj masi u obliku zavrtnja na jednom cilindru (nazvan ''telurski zavrtanj'').&lt;ref name=&quot;saraf&quot;&gt;AEB De Chancourtois (1862): ''Mémoire sur un classement naturel des corps simples ou radicaux appelé vis tellurique'', Compt. Rendus Academie des Sciences (Pariz)&lt;/ref&gt; Zatim je engleski hemičar [[John Alexander Reina Newlands]] [[1865]]. otkrio da se elementi slične vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je uporedio s [[oktava|muzičkom oktavom]],&lt;ref&gt;Newlands, J. A. R. (1865). ''On the law of octaves'', Chem. News, 12, str. 83.&lt;/ref&gt; ali su njegovi savremenici ismijali njegov ''zakon oktava''. Napokon, [[1869]]. godine Nijemac [[Lothar Meyer]] i Rus [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] gotovo su istovremeno napravili prvi periodni sistem, gdje su elementi bili složeni po masi.

Mendeljejev je uz to složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali s osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je predvidio postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem [[19. vijek|19.]] i početkom [[20. vijek]]a. Osim njega, naučnici [[Heinrich Adolph Baumhauer]] i [[Julius Quaglio]]&lt;ref&gt;Renatus, E. (1983). ''Julius Quaglio (1833–1899) und die Geschichte des Periodensystems'' Chemie in unserer Zeit, 17(3), str. 96-102 {{doi|10.1002/ciuz.19830170305}}&lt;/ref&gt; pokušali su periodni sistem predstaviti u spiralnom obliku. U 20. vijeku otkrivena je struktura i građa atoma, pa je periodičnost objašnjena strukturom elektronskih ljusaka.

== Alternativni periodni sistemi ==
Oblik periodnog sistema kojeg je razvio Mendeljejev je danas najšire prihvaćeni. Međutim, postojala su i još uvijek postoje druga rješenja i prijedlozi za alternativni prikaz hemijskih elemenata prema njihovim osobinama.

Skraćeni periodni sistem ne predstavlja alternativni sistem, ali ipak ima znatno drugačiji izgled, gdje su glavne i sporedne grupe izmiješane jedne s drugim.

&lt;center&gt;
&lt;gallery align=&quot;center&quot; widths=&quot;150&quot;&gt;
Kurzperiodensystem der Elemente.png|Skraćeni periodni sistem
Elementspiral.svg|Spirala elemenata koju je razvio Theodor Benfey 1964.
Mendeleev flower.jpg|Periodni sistem u obliku &quot;cvijeta&quot;
Periodic system Stowe format.svg|Prostorni periodni sistem
Periodic system Zmaczynski&amp;Bayley.svg|Periodni sistem Zmaczynskog i Bayleya
Periodic system Pyramid format.svg|Piramidalno postavljeni periodni sistem
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Grupa periodnog sistema elemenata]]
* [[Perioda periodnog sistema elemenata]]
* [[Spisak hemijskih elemenata]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Periodic table}}
* [http://spiralperiodictable.com/ Moderni spiralni periodni sistem Roberta Harrisona]
* [https://web.archive.org/web/20170719150850/http://www.meta-synthesis.com/webbook/35_pt/pt.html#j Alternativni i humoristički prikazi periodnog sistema]
* [http://elements.wlonk.com/ Slikoviti prikaz periodnog sistema elemenata], {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.klix.ba/scitech/nauka/periodni-sistem-dobio-nova-cetiri-elementa/160104036 Periodni sistem dobio nova četiri elementa]
{{PSEnav}}

[[Kategorija:Periodni sistem]]
[[Kategorija:Radovi iz 1869.]]
[[Kategorija:Klasifikacijski sistemi]]
[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>c34xmwuatuj150thde8ig9if9l30mmn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7110</id>
    <revision>
      <id>3935108</id>
      <parentid>3921401</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1292" sha1="nxjooj7smgbuuw7wchckmhm4n9cqnx5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Animal_diversity.png|mini|desno|200px|Raznolikost životinja]]
{{Biologija sidebar}}
'''Zoologija''' je grana biologije koja se bavi proučavanjem [[Životinje|životinjskih]] vrsta, odnosno, oblikom i građom [[Tijelo (biologija)|tijela]] ([[Morfologija (biologija)|morfologija]], [[anatomija]]), životnim aktivnostima ([[psihologija|psihologijom]]), razvojem i porijeklom (uključujući [[paleontologija|paleontologiju]]), nasljednim odlikama ([[genetika|genetikom]]), odnosom s okolišem ([[ekologija|ekologijom]]), rasprostranjenošću ([[zoogeografija|zoogeografijom]]) i ponašanjem životinja.

== Podjela ==

# [[Protozoa]]
# [[Metazoa]]
# [[Mehkušci]]
# [[Zglavkari]]
# [[Protostomije i deuterostomije]]
# [[Bodljokošci]]
# [[Hordate]]
# [[Ribe]]
# [[Vodozemci]]
# [[Reptili]]
# [[Ptice]]
# [[Sisari]]
== Također pogledajte ==
* [[Ektotermija]]
* [[Poikilotermija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Zoology}}
* [http://www.gutenberg.org/browse/loccs/ql Knjige o zoologiji] na [[Projekt &quot;Gutenberg&quot;|Projektu &quot;Gutenberg&quot;]]
* ''[http://digitalcommons.unl.edu/onlinedictinvertzoology/ Online Dictionary of Invertebrate Zoology]''

{{Zoologija}}
{{Biologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zoologija| ]]
[[Kategorija:Grane biologije]]</text>
      <sha1>nxjooj7smgbuuw7wchckmhm4n9cqnx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7633</id>
    <revision>
      <id>3935268</id>
      <parentid>3934807</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3935268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9775" sha1="p8hrcgu6d39y01esh2s6mz0umejlyuf" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

'''1946.''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Oznaka 1946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
* Osnovan [[UNESCO]] (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization).
* Osnovan [[Sarajevski balet]].
=== Januar===
* [[31. januar]] – [[Jugoslavija]] proglašava [[Ustav Federativne narodne republike Jugoslavije|novi ustav]] po uzoru na [[SSSR]] i osniva šest konstitutivnih republika ([[NR Bosna i Hercegovina]], [[NR Hrvatska]], [[NR Makedonija]], [[NR Crna Gora]], [[NR Srbija]] i [[NR Slovenija]]).

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[29. mart]] – Osnovana [[mađarska]] avionska kompanija [[Malév Hungarian Airlines]].
* [[30. mart]] – Održana [[3. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];

=== April ===
* [[1. april]] – Prvom [[Oomladinska radna akcija|omladinskom radnom akcijom]] (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge [[Brčko]] - [[Banovići]].

=== Maj ===
* [[25. maj]] – [[Miroslav Tuđman]], [[Hrvatska|hrvatski]] naučnik i [[političar]]

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[29. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]], o prijedlogu primanja  [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – Nakon 190 dana završena prva savezna [[omladinska radna akcija]] na gradnji željezničke pruge [[Brčko]]-[[Banovići]], duge 190&amp;nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
* [[9. novembar]] – Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom &quot;[[Prodana nevjesta]]&quot; [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]].
* [[19. novembar]] – [[Afganistan]], [[Island]] i [[Švedska]] pristupile [[UN|Ujedinjenim Narodima]].
* [[23. novembar]] – Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je [[Prvi Indokineski rat]]. Komunistički vođa [[Hồ Chí Minh]] proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku [[Vijetnam]], dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], završen je 1975. pobjedom komunista.

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – Skupština [[FNRJ|FNR Jugoslavije]] donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto.
* [[10. decembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 12]], o ''grčkom pitanju'', i međunarodnim posljedicama [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] 
** [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti
** [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]]
* [[2. januar]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[5. januar]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|producentica]] i [[scenarist]]ica
* [[19. januar]]
** [[Dolly Parton]], američka [[kantri-muzika|kantri]]-[[pjevanje|pjevačica]]
** [[Mauri Röppänen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i olimpijski [[Streljaštvo|sportski strijelac]]

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Dunja Fališevac]], hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka
* [[4. februar]]
** [[Ken Thompson]], američki naučnik
** [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla
* [[21. februar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac;

=== Mart ===
* [[8. mart]]
** [[Urs Brechbühl]],  [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
** [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica;
* [[11. mart]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki bubnjar
* [[12. mart]] – [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica;
* [[13. mart]] – [[Marius Falquy]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[19. mart]] – [[Elliot Archilla]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Portoriko na Olimpijskim igrama|Portoriko]]

=== April ===
* [[3. april]] – [[John Morton]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[4. april]] – [[Lars-Göran Arwidson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.
* [[6. april]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog
* [[23. april]] – [[Edith Ackermann]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]
* [[24. april]] – [[Esko Karu]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[David Suchet]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[8. maj]] – [[Borislav Stjepanović]], [[bosanskohercegovački]] [[glumac]] i [[režiser]];
* [[15. maj]] – [[Ann Savage]], [[Britanija|britanska]] [[Astronomija|astronomkinja]]
* [[24. maj]] – [[Tansu Çiller]], [[turska]] [[političar]]ka, prva žena premijerka Republike Turske

=== Juni ===
* [[12. juni]] – [[Jean Manga-Onguéné]], [[kamerun]]ski [[nogometaš]] i reprezentativac
* [[14. juni]] – [[Donald Trump]], američki biznismen i [[političar]], [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45. i 47.]] [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[16. juni]] – [[Rick Adelman]], američki [[košarka]]š i trener
* [[22. juni]] – [[Kay Redfield Jamison]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== Juli ===
* [[6. juli]]
** [[George W. Bush]], američki političar i državnik
** [[Sylvester Stallone]], američki glumac
* [[9. juli]] – [[Bon Scott]], bivši pjevač grupe [[AC/DC]]
* [[22. juli]] – [[Danny Glover]], američki glumac
* [[25. juli]] – [[Ljupka Dimitrovska]], [[Sjeverna Makedonija|makedonska]] [[muzičar]]ka
* [[27. juli]] – [[Rade Šerbedžija]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski, televizijski i pozorišni [[glumac]], [[pjesnik]] i muzičar
* [[28. juli]] – [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]a

=== August ===
* [[10. august]] – [[Rifet Bahtijaragić]], [[bosanskohercegovački]] [[književnik]];
* [[13. august]] – [[Joachim Meischner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac;
* [[19. august]] – [[Bill Clinton]], američki političar i državnik;
* [[25. august]] – [[Olga Hadžić]], [[srbija]]nska [[Matematičar|matematičarka]]

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Beriz Belkić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar;
* [[10. septembar]] – [[Klaus Farbmacher]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[15. septembar]] – [[Terry Morse (biatlonac)|Terry Morse]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[4. oktobar]] – [[Susan Sarandon]], američka glumica
* [[20. oktobar]] – [[Elfriede Jelinek]], [[Austrija|austrijska]] književnica;

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Sally Field]], američka glumica
* [[16. novembar]] – [[Terrence McKenna]], američki [[pisac]] i [[filozof]]
* [[17. novembar]] – [[Terry Branstad]], američki političar i diplomata, 42. guverner Iowe i ambasador SAD-a u [[Kina|Kini]]
* [[20. novembar]] – [[Duane Allman]], američki blues rock [[gitarist]]a i vođa grupe [[The Allman Brothers Band]]
* [[26. novembar]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, [[novinar]] i akademik

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar
* [[5. decembar]] – [[Kazuo Sasakubo]], [[japan]]ski biatlonac
* [[10. decembar]] – [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar;
* [[18. decembar]] – [[Milena Zupančič]], [[Slovenija|slovenska]] glumica
* [[27. decembar]] – [[Joe Kinnear]], [[Irska|irski]] nogometaš i menadžer
* [[29. decembar]] – [[Slobodan Kovačević|Slobodan &quot;Boda&quot; Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista

== Umrli ==
* [[17. januar]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki [[Biologija|biolog]]
* [[24. mart]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist
* [[21. april]] – [[John Maynard Keynes]], engleski [[matematičar]] i [[Ekonomija|ekonomist]]
* [[30. juni]] – [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjalučki rezidencijalni [[biskup]] od [[1912.]] do 1946.
* [[13. august]] – [[Herbert George Wells]], [[Engleska|engleski]] književnik
* [[10. septembar]] – [[Olivér Halassy‎]], [[Mađarska|mađarski]] plivač i [[vaterpolo|vaterpolist]]
* [[15. oktobar]] – [[Hermann Göring]], [[Njemačka|njemački]] feldmaršal
* [[16. oktobar]]
** [[Joachim von Ribbentrop]], njemački političar u doba [[Nacizam|nacionalsocijalizma]]
** [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački [[Nacizam|nacistički]] političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Percy Bridgeman]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[James Sumner]], [[SAD]]
** [[John Northrop]], [[SAD]]
** [[Wendell Stanley]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Hermann Muller]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Hermann Hesse]], [[Švicarska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Emily Green Balch]], [[SAD]]
** [[John R. Mott]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1946}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>p8hrcgu6d39y01esh2s6mz0umejlyuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9545</id>
    <revision>
      <id>3935196</id>
      <parentid>3818561</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T03:23:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55285-64</username>
        <id>186862</id>
      </contributor>
      <origin>3935196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74069" sha1="apfz8lh6jg58zy1w2z568pbzkhdow6a" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
|ime           = Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu &lt;br&gt;Nobelpriset i fysiologi eller medicin (sv)
|slika         = Nobelova nagrada.png
|alt           = Zlatna medalja sa dubljom slikom čovjeka s bradom koji je profilom okrenut u lijevu stranu. Sa lijeve strane čovjeka je tekst &quot;Alfr •&quot; &quot;NOBEL&quot;, a na desnoj strani, tekst (manji) &quot;NAT •&quot; onda &quot;MDCCCXXXIII&quot; gore, a zatim (manje) &quot;OB •&quot; onda &quot;MDCCCXCVI&quot; ispod.
|opis          = Otkrića u fiziologiji ili medicini koja vode ka boljitku čovječanstva
|organizator   = [[Institut Karolinska]]
|lokacija      = [[Stockholm]], [[Švedska]]
|godina        = 1901.
|web_stranica  = [http://nobelprize.org nobelprize.org]
}}
'''Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu''' obuhvata sve laureate u periodu od 1901. do danas. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] ({{jez-sv|Nobelpriset i fysiologi eller medicin}}) je jedna je od pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] koju dodjeljuje [[Švedska kraljevska akademija nauka]] svake godine za izuzetna otkrića u području fiziologije i medicine.

Nagrada nije dodjeljivana tokom devet godina i to od 1915. do 1918, 1921, 1925, i perioda od 1940. do 1942. Bilo je i pet godina za koje je dodjela Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu odgađana za narednu godinu. Nagrada nije dodijeljena 1914, jer je Nobelov odbor za fiziologiju ili medicinu odlučio da niti jedna od nominacija te godine ne ispunjava potrebne kriterije, već je dodijeljena [[Róbert Bárány|Robertu Bárányu]] 1915. godine i računa se kao nagrada za 1914.&lt;ref name=&quot;nobel-1914&quot;/&gt; Ovaj presedan uslijedio je još nekoliko puta kada je nagrada [[Archibald Hill|Archibaldu Hillu]] i [[Otto Fritz Meyerhof|Ottou Fritzu Meyerhofu]] za 1922. dodijeljena 1923. godine,&lt;ref name=&quot;nobel-1922&quot;/&gt; nagrada za 1926. dodijeljena [[Johannes Fibiger|Johannesu Fibigeru]] 1927, nagrada za 1938. dodijeljena Corneilleu Heymansu 1939. dok su [[Henrik Dam]] i [[Edward Adelbert Doisy]] nagradu za 1943. primili naredne 1944.&lt;ref name=&quot;nobel-1943&quot;/&gt;

== Dobitnici nagrade ==
U sljedećoj tabeli data su imena laureata sa nekim osnovnim podacima.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot;
|-
! scope=col | Godina
! scope=col class=unsortable| Slika
! scope=col | Laureat{{ref|1|[A]}}
! scope=col style=&quot;width: 100pt;&quot; | Država{{ref|2|[B]}}
! scope=col class=unsortable | Obrazloženje {{ref|3|[C]}}
! scope=col class=unsortable | Referenca
|-
| 1901.
| [[Datoteka:EmilVonBehring.jpg|75px]]
| [[Emil Adolf von Behring]]
| {{ZID|Njemačka}}
|za rad na serumskoj terapiji, posebno njenoj primjeni protiv difterije zbog čega je poznat kao ''spasilac djece jer je difterija bila glavni uzrok smrti djece''.
| &lt;ref name=&quot;nobel-1901&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1901|url =http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1901/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date =17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1902.
| [[Datoteka:Ronald Ross.jpg|75px]]
| [[Ronald Ross]]
| {{ZID|UK}}
| ''za svoj rad na istraživanju životnih ciklusa parazita malarije koji se razvijaju unutar uzročnika tj. komaraca koji prenose bolest čime je postavio temelje za uspješno istraživanje ove bolesti i metode borbe protiv nje''
| &lt;ref name=&quot;nobel-1902&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1902|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1902/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1903.
| [[Datoteka:Niels ryberg.jpg|75px]]
| [[Niels Ryberg Finsen]]
| {{ZID|Danska}}&lt;br&gt;({{ZID|Farska ostrva}})
| ''doprinos liječenju bolesti, posebno lupus vulgaris, koncentriranim svjetlosnim zračenjem, čime je otvorio novi put u medicinskoj nauci''
| &lt;ref name=&quot;nobel-1903&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1903|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1903/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1904.
| [[Datoteka:Ivan Pavlov nobel.jpg|75px]]
| [[Ivan Pavlov|Ivan Petrovič Pavlov]]
| {{ZID|Rusija}}
| ''kao priznanje za rad na proučavanju fiziologije probave, kroz koje se transformiralo i proširilo znanje o vitalnim aspektima predmetne oblasti''
| &lt;ref name=&quot;nobel-1904&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1904|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1904/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1905.
| [[Datoteka:RobertKoch cropped.jpg|75px]]
| [[Robert Koch]]
| {{ZID|Njemačka}}
| ''za njegova istraživanja i otkrića u vezi sa [[Tuberkuloza|tuberkulozom]]''
| &lt;ref name=&quot;nobel-1905&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1905|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1905/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 1906.
| [[Datoteka:Camillo Golgi nobel.jpg|75px]]
| [[Camillo Golgi]]
| {{ZID|Italija}}
| rowspan=2 | ''kao priznanje za njihov rad na strukturi [[Nervni sistem|nervnog sistema]]''
| rowspan=2 | &lt;ref name=&quot;nobel-1906&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1906|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1906/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Santiago Ramón y Cajal (1852-1934) portrait (restored).jpg|75px]]
| [[Santiago Ramón y Cajal]]
| {{ZID|Španija}}
|-
| 1907.
| [[Datoteka:Charles Laveran nobel.jpg|75px]]
| [[Charles Louis Alphonse Laveran]]
| {{ZID|Francuska|1794}}
|
| &lt;ref name=&quot;nobel-1907&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1907|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1907/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 | 1908.
| [[Datoteka:Ilya Mechnikov nobel.jpg|75px]]
| [[Ilja Iljič Mečnjikov]]
| {{ZID|Rusija}}
| rowspan=2 |''u znak priznanja za njihov doprinos na polju proučavanja mehanizma imuniteta''
| rowspan=2 | &lt;ref name=&quot;nobel-1908&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1908|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1908/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Paul Ehrlich (1926-27 Microbe Hunters).jpg|75px]]
| [[Paul Ehrlich]]
| {{ZID|Njemačka}}
|-
| 1909.
| [[Datoteka:Emil Theodor Kocher nobel.jpg|75px]]
| [[Emil Theodor Kocher]]
| {{ZID|Švicarska}}
|
| &lt;ref name=&quot;nobel-1909&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1909|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1909/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1910.
| [[Datoteka:Kossel, Albrecht (1853-1927).jpg|75px]]
| [[Albrecht Kossel]]
| {{ZID|Njemačka}}
|
| &lt;ref name=&quot;nobel-1910&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1910|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1910/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1911.
| [[Datoteka:Allvar_Gullstrand.jpg|75px]]
| [[Allvar Gullstrand]]
| {{ZID|Švedska}}
| ''za rad na dioptriji oka''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1911&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1911|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1911/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070823060919/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1911/index.html|archive-date=23. 8. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1912.
| [[Datoteka:Alexis_Carrel_02.jpg|75px]]
|  [[Alexis Carrel]]
| {{ZID|Francuska}}
|''za njegov rad na vaskularnim šavovima i transplantaciji krvnih sudova i organa''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1912&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1912|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1912/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930041933/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1912/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1913.
| [[Datoteka:Charles_Robert_Richet_nobel.jpg|75px]]
| [[Charles Richet]]
| {{ZID|Francuska}}
| ''za doprinos na polju [[Anafilaksija|anafilaksije]]''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1913&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1913|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1913/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929225010/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1913/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1914.
| [[Datoteka:Robert_Barany.jpg|75px]]
| [[Robert Bárány]]
| {{ZID|Austro-Ugarska}}
| ''za svoj rad u oblasti fiziologije i patologije [[Vestibularni aparat|vestibularnog aparata]]''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1914&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1914|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1914/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011105140/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1914/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1915.
| colspan=5 rowspan=4 align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| 1916.
|-
| 1917.
|-
| 1918.
|-
| 1919.
| [[Datoteka:Jules_Bordet_nobel.jpg|75px]]
| [[Alexis Carrel]]
| {{ZID|Belgija}}
|''za njegova otkrića iz oblasti imuniteta''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1919&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1919|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1919/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070602135507/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1919/index.html|archive-date=2. 6. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1920.
| [[Datoteka:August Krogh.jpg|75px]]
| [[August Krogh]]
| {{ZID|Danska}}
|''za otkriće mehanizma regulacije kapilarnog protoka''
| &lt;ref name=&quot;nobel-1920&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1920|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1920/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070823060540/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1920/index.html|archive-date=23. 8. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1921.
| colspan=5 align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| rowspan=2 | 1922.
| [[Datoteka:Archibald_Vivian_Hill.jpg|75px]]
| [[Archibald Hill]]
| {{ZID|UK}}
| ''za otkriće koje se odnosi na proizvodnju toplote u mišićima''
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref name=&quot;nobel-1922&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1922|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1922/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102120234/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1922/index.html|archive-date=2. 11. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Otto_Fritz_Meyerhof.jpg|75px]]
| [[Otto Fritz Meyerhof]]
| {{ZID|Njemačka}}
|''za otkriće fiksne veze između potrošnje kisika i metabolizma mliječne kiseline u mišićima''
|-
| rowspan=2 |1923.
| [[Datoteka:Fredrick_banting.jpg|75px]]
| [[Frederick Banting]]
| {{ZID|Kanada}}
| rowspan=2 |''za otkriće inzulina''
| rowspan=2 |&lt;ref name=&quot;nobel-1923&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1923|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1923/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=17. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922025728/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1923/index.html|archive-date=22. 9. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:J.J.R._Macleod_ca._1928.png|75px]]
| [[John Macleod]]
| {{ZID|UK}}
|-
| 1924.
| [[Datoteka:Willem_Einthoven.jpg|75px]]
| [[Willem Einthoven]]
| {{ZID|Holandija}}
|''za otkriće mehanizma elektrokardiograma''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1924&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1924/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1924|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922041108/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1924/index.html|archive-date=22. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1925.
| colspan=5 align=center | ''Nije dodijeljena''
|-
| 1926.
| [[Datoteka:J_Fibiger.jpg|75px]]
| [[Johannes Fibiger]]
| {{ZID|Danska}}
|''za otkriće Spiroptera carcinoma''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1926&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1926/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1926|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930041628/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1926/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1927.
| [[Datoteka:Julius_Wagner-Jauregg.jpg|75px]]
| [[Julius Wagner-Jauregg]]
| {{ZID|Austrija}}
|''za otkriće terapijske vrijednosti malarijske inokulacije u liječenju paralitičke demencije''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1927&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1927/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1927|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070822215200/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1927/index.html|archive-date=22. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1928.
| [[Datoteka:Jules_Nicole.jpg|75px]]
| [[Julius Wagner-Jauregg]]
| {{ZID|Francuska}}
|''za rad u oblasti tifusa''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1928&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1928/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1928|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011084610/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1928/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 |1929.
| [[Datoteka:Christiaan_Eijkman.jpg|75px]]
| [[Christiaan Eijkman]]
| {{ZID|Holandija}}
|''za otkriće antineuritskog vitamina''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1929&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1929/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1929|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930014514/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1929/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Frederick_Gowland_Hopkins_nobel.jpg|75px]]
| Sir [[Frederick Gowland Hopkins]]
| {{ZID|UK}}
|''za otkriće vitamina koji potiču rast''
|-
| 1930.
| [[Datoteka:Karl_Landsteiner_nobel.jpg|75px]]
| [[Karl Landsteiner]]
| {{ZID|Austrija}}
|''za otkriće krvnih grupa kod ljudi''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1930&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1930/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1930|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070818085239/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1930/index.html|archive-date=18. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1931.
| [[Datoteka:Otto_Warburg.jpg|75px]]
| [[Otto Heinrich Warburg]]
| {{ZID|Njemačka}}
|''za otkrića prirode i načina djelovanja respiratornog enzima''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1931&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1931/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1931|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070514061130/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1931/index.html|archive-date=14. 5. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 |1932.
| [[Datoteka:Fredrick_banting.jpg|75px]]
| [[Charles Scott Sherrington]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=2 |''za otkrića u vezi sa funkcijama neurona''
| rowspan=2 |&lt;ref name=&quot;nobel-1932&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1932/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1932|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070708051443/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1932/index.html|archive-date=8. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Edgar_Douglas_Adrian_nobel.jpg|75px]]
| [[Edgar Adrian]]
| {{ZID|UK}}
|-
| 1933.
| [[Datoteka:Thomas_Hunt_Morgan.jpg|75px]]
| [[Thomas Hunt Morgan]]
| {{ZID|SAD}}
|''zbog otkrića koja se tiču uloge koju [[hromosom]] ima u procesu [[nasljeđivanje]]
|&lt;ref name=&quot;nobel-1933&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1933/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1933|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070821164106/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1933/index.html|archive-date=21. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=3 |1934.
| [[Datoteka:George_Whipple_nobel.jpg|75px]]
| [[George Whipple]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=3 |''za otkrića koja se tiču terapije [[Jetra|jetre]] u slučajevima [[Anemija|anemije]]''
| rowspan=3 |&lt;ref name=&quot;nobel-1934&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1934/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1934|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929162516/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1934/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:George_Minot_nobel.jpg|75px]]
| [[George Minot]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:William_P_Murphy.jpg|75px]]
| [[William P. Murphy]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| 1935.
| [[Datoteka:Hans_Spemann_nobel.jpg|75px]]
| [[Hans Spemann]]
| {{ZID|Njemačka}}
|''za otkriće organizacionih centara u procesu [[Embriogeneza|embriogeneze]]''
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1935/spemann/biographical/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1935}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=De Robertis|first1=EM|date=april 2006|title=Spemann's organizer and self-regulation in amphibian embryos|journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology|volume=7|issue=4|pages=296–302|doi=10.1038/nrm1855|pmc=2464568|pmid=16482093}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=2 |1936.
| [[Datoteka:Henry_Dale_nobel.jpg|75px]]
| [[Henry Hallett Dale]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=2 |''za otkrića koja su povezana s [[neurotransmiter]]om
| rowspan=2 |&lt;ref name=&quot;nobel-1936&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1936/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1936|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070912175810/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1936/index.html|archive-date=12. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Otto_Loewi_nobel.jpg|75px]]
| [[Otto Loewi]]
| {{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Austrija}}
|-
| 1937.
| [[Datoteka:Albert_Szent-Györgyi_cropped.jpg|75px]]
| [[Albert Szent-Györgyi]]
| {{ZID|Mađarska}}
|''za otkrića vezana uz procese [[Ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]], s posebnim osvrtom na [[vitamin C]] i katalizu [[Fumarna kiselina|fumarne kiseline]]''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1937&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1937/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1937|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070514060412/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1937/index.html|archive-date=14. 5. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1938.
| [[Datoteka:Corneille_Heymans_nobel.jpg|75px]]
| [[Corneille Heymans]]
| {{ZID|Belgija}}
|''za otkriće uloge koju igraju [[Paranazalni sinusi|sinusni]] i [[Aorta|aortni]] mehanizmi u regulaciji [[Disanje|disanja]]''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1938&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1938/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1938|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930042256/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1938/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1939.
| [[Datoteka:Gerhard Domagk nobel.jpg|75px]]
| [[Gerhard Domagk]]
| {{ZID|Njemačka}}
|''za otkriće [[Antibiotik|antibakterijskih]] učinaka [[prontosil]]a''
|&lt;ref name=&quot;nobel-1939&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1939/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1939|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070518213316/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1939/index.html|archive-date=18. 5. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1940.
| colspan=5 rowspan=3 align=center |''Nije dodijeljena''
|-
| 1941.
|-
| 1942.
|-
| rowspan=2 | 1943.
| [[Datoteka:Henrik_Dam_nobel.jpg|75px]]
| [[Henrik Dam]]
| {{ZID|Danska}}
| ''za otkriće vitamina K''
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref name=&quot;nobel-1943&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1943|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1943/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=28. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103172656/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1943/index.html|archive-date=3. 11. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Edward_A_Doisy.jpg|75px]]
| [[Edward Adelbert Doisy]]
| {{ZID|SAD}}
|''za otkriće hemijske prirode vitamina K''
|-
| rowspan=2 |1944.
| [[Datoteka:Joseph_Erlanger_nobel.jpg|75px]]
| [[Joseph Erlanger]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=2 |''za otkrića koja se odnose na visoko diferencirane funkcije pojedinih [[Akson|nervnih vlakana]]''
| rowspan=2 |&lt;ref name=&quot;nobel-1944&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1944|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1944/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=20. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102120700/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1944/index.html|archive-date=2. 11. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Herbert_Spencer_Gasser_nobel.jpg|75px]]
| [[Herbert Spencer Gasser]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| rowspan=3 |1945.
| [[Datoteka:Alexander_Fleming_1945.jpg|75px]]
| [[Alexander Fleming]]
| {{ZID|UK}}
| rowspan=3 |''za otkriće [[penicilin]]a i njegovog ljekovitog dejstva kod različitih [[Infekcija|zaraznih bolesti]]''
| rowspan=3 |&lt;ref name=&quot;nobel-1945&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1945|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=20. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20070821164424/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/index.html|archive-date=21. 8. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Ernst_Boris_Chain_1945.jpg|75px]]
| [[Ernst Chain]]
| {{ZID|UK}}
|-
| [[Datoteka:Howard_Walter_Florey_1945.jpg|75px]]
| [[Howard Florey]]
| {{ZID|Australija}}
|-
| 1946.
| [[Datoteka:HJ_Muller_1952.jpg|75px]]
| [[Hermann Joseph Muller]]
| {{ZID|SAD}}
|&quot;za otkrivanje proizvodnje mutacija zračenjem X-zracima&quot;
|&lt;ref name=&quot;nobel-1946&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1946|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1946/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=28. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929211857/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1946/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=3 |1947.
| [[Datoteka:Alexander_Fleming_1945.jpg|75px]]
| [[Carl Ferdinand Cori]]
| {{ZID|SAD}}
| rowspan=2 |&quot;za njihovo otkriće toka katalitičke konverzije glikogena&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1947&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1947|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1947/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=28. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20131019071310/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1947/index.html|archive-date=19. 10. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Gerty_Theresa_Cori.jpg|75px]]
| [[Gerty Cori]]
| {{ZID|SAD}}
|-
| [[Datoteka:Bernado_Houssay.JPG|75px]]
| [[Bernardo Houssay]]
| {{ZID|Argentina}}
|&quot;za njegovo otkriće uloge koju [[hormon]] [[Prednji režanj hipofize|prednjeg režnja hipofize]] igra u metabolizmu šećera&quot;
|-
|1948.
| [[Datoteka:Paul Hermann Müller nobel.jpg|75px]]
| [[Paul Müller]]
| {{ZID|Švicarska}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1948&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1948|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1948/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=28. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070514054717/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1948/index.html|archive-date=14. 5. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1949.
|[[Datoteka:Walter_Hess.jpg|106x106piksel]]
| [[Walter Hess]]
| {{ZID|Švicarska}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1949&quot;&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1949|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1949/index.html|publisher=Nobel Foundation|access-date=28. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930035654/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1949/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Moniz.jpg|105x105piksel]]
| [[Egas Moniz]]
| {{ZID|Portugal}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1950.
|
| [[Edward C. Kendall]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1950&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1950/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1950|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011130111/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1950/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Thadeus_Reichstein_ETH-Bib_Portr_10137.jpg|105x105piksel]]
| [[Tadeus Reichstein]]
|  {{ZID|Švicarska}}
|
|-
|[[Datoteka:Philip_Showalter_Hench.jpg|106x106piksel]]
| [[Philip S. Hench]]
|  {{ZID|SAD}}
|
|-
|1951.
|[[Datoteka:Max_Theiler_nobel.jpg|106x106piksel]]
| [[Max Theiler]]
|  {{ZID|Južnoafrička Republika}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1951&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1951/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1951|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011130116/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1951/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|1952.
|[[Datoteka:Selman_Waksman_NYWTScrop.jpg|92x92piksel]]
| [[Selman A. Waksman]]
| {{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1952&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1952/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1952|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929161425/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1952/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1953.
|[[Datoteka:Hans_Adolf_Krebs.jpg|113x113piksel]]
| [[Hans Krebs]]
| {{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1953&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1953/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1953|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070607220439/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1953/index.html|archive-date=7. 6. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Portrait_of_Fritz_Albert_Lipmann_(1899-1986),_Biochemist_(2551001689).jpg|98x98piksel]]
| [[Fritz Lipmann]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1954.
|[[Datoteka:Enders2.jpg|127x127piksel]]
| [[John F. Enders]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-19542&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1954/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1954|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011084701/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1954/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
| [[Thomas H. Weller]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Frederick_Chapman_Robbins_nobel.jpg|106x106piksel]]
| [[Frederick C. Robbins]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
|1955.
|[[Datoteka:Hugo_Theorell_nobel.jpg|106x106piksel]]
| [[Hugo Theorell]]
| {{ZID|Švedska}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1955&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1955/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1955|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011084711/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1955/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1956.
|[[Datoteka:André_Frédéric_Cournand_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[André F. Cournand]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1956&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1956/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1956|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929223109/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1956/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Werner_Forssmann_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Werner Forssmann]]
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|
|-
|[[Datoteka:Dickinson_W._Richards_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Dickinson W. Richards]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|1957.
|[[Datoteka:Daniel_Bovet_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Daniel Bovet]]
|{{ZID|Italija}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1957&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1957/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1957|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929160117/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1957/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1958.
|
|[[George Beadle]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1958&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1958/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1958|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070706121546/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1958/index.html|archive-date=6. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
|[[Edward Tatum]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Joshua_Lederberg_crop.jpg|91x91piksel]]
|[[Joshua Lederberg]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1959.
|
|[[Severo Ochoa]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1959&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1959/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1959|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221163347/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1959/index.html|archive-date=21. 2. 2014|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Arthur_Kornberg_(30828410210)_-_restoration1.jpg|93x93piksel]]
|[[Arthur Kornberg]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1960.
|[[Datoteka:Frank_Macfarlane_Burnet_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Sir Frank Macfarlane Burnet|Frank Macfarlane Burnet]]
|{{ZID|Australija}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1960&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1960/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1960|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070715184243/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1960/index.html|archive-date=15. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Peter_Brian_Medawar.jpg|106x106piksel]]
|[[Peter Medawar]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|1961.
|[[Datoteka:Georg_von_Békésy_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Georg von Békésy]]
|{{ZID|Mađarska}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1961&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1961/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1961|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929142105/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1961/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1962.
|[[Datoteka:Francis_Crick_crop.jpg|82x82piksel]]
|[[Francis Crick]]
|{{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1962&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1962/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1962|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070708050555/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1962/index.html|archive-date=8. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:JamesWatson.png|96x96piksel]]
|[[James Watson]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Maurice_Wilkins_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Maurice Wilkins]]
|{{ZID|Novi Zeland}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1963.
|[[Datoteka:Sir_John_Eccles_Wellcome_L0026812.jpg|95x95piksel]]
|[[John Eccles]]
|{{ZID|Australija}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1963&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1963/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1963|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070716195411/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1963/index.html|archive-date=16. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Alan_Lloyd_Hodgkin_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Alan L. Hodgkin]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Andrew_Fielding_Huxley_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Andrew F. Huxley]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1964.
| [[Datoteka:Konrad_Bloch.JPG|112x112piksel]]
| [[Konrad Bloch]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1964&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1964/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1964|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930014908/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1964/index.html|archive-date=30. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Feodor_Lynen_with_pipette.jpg|107x107piksel]]
| [[Feodor Lynen]]
| {{ZID|Zapadna Njemačka}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1965.
|[[Datoteka:François_Jacob_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[François Jacob]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1965&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1965/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1965|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070912130759/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1965/index.html|archive-date=12. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:André_Lwoff_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[André Lwoff]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
|[[Datoteka:Jacques_Monod_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Jacques Monod]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1966.
|
|[[Peyton Rous]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1966&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1966/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1966|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070929145218/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1966/index.html|archive-date=29. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
|[[Charles B Huggins]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1967.
|[[Datoteka:Ragnar_Granit2.jpg|106x106piksel]]
|[[Ragnar Granit]]
|{{ZID|Švedska}}&lt;br /&gt;{{ZID|Finska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1967&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1967/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1967|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131204095703/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1967/index.html|archive-date=4. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Haldan_Keffer_Hartline_nobel.jpg|106x106piksel]]
|[[Haldan K. Hartline]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| [[Datoteka:George_Wald_nobel.jpg|106x106piksel]]
| [[George Wald]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1968.
|
| [[Robert W Holley]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1968&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1968|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070706142958/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/index.html|archive-date=6. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
| [[Har Gobind Khorana]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| [[Datoteka:Marshall_Nirenberg_2003.jpg|94x94piksel]]
| [[Marshall Warren Nirenberg]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1969.
|[[Datoteka:Max_Delbruck.jpg|121x121piksel]]
|[[Max Delbrück]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1969&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1969/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1969|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203021558/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1969/index.html|archive-date=3. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Alfred_Hershey.jpg|109x109piksel]]
|[[Alfred D. Hershey]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| [[Datoteka:Salvador_E._Luria_ca.1969_(cropped).jpg|100x100piksel]]
| [[Salvador E. Luria]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1970.
|[[Datoteka:Sir_Bernard_Katz.jpg|100x100piksel]]
|[[Bernard Katz]]
|{{ZID|Švedska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1970&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1970/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1970|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224111924/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1970/index.html|archive-date=24. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Ulf_von_Euler.jpg|109x109piksel]]
|[[Ulf von Euler]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Axelrod01.jpg|100x100piksel]]
|[[Julius Axelrod]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|1971.
|[[Datoteka:Earl_Wilbur_Sutherland_Jr.jpg|99x99piksel]]
|[[Earl W. Sutherland Jr.]]
|{{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1971&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1971/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1971|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131010215540/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1971/index.html|archive-date=10. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1972.
|[[Datoteka:Professor_Gerald_M._Edelman_(cropped).jpg|106x106piksel]]
|[[Gerald M. Edelman]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1972&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1972/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1972|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206004007/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1972/index.html|archive-date=6. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Rodney_Robert_Porter.jpg|100x100piksel]]
|[[Rodney R. Porter]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1973.
|[[Datoteka:Karl_von_Frisch_-_Atelier_Veritas,_c._1926.jpg|119x119piksel]]
|[[Karl von Frisch]]
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1973&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1973/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1973|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070819023653/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1973/index.html|archive-date=19. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Konrad_Lorenz.JPG|82x82piksel]]
|[[Konrad Lorenz]]
|{{ZID|Austrija}}
|
|-
|[[Datoteka:Nikolaas_Tinbergen_1978.jpg|89x89piksel]]
|[[Nikolaas Tinbergen]]
|{{ZID|Nizozemska}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1974.
|[[Datoteka:Albert_Claude_1974.jpg|101x101piksel]]
|[[Albert Claude]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1974&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1974/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1974|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131010215510/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1974/index.html|archive-date=10. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Christian_de_Duve_cropped.jpg|75x75piksel]]
|[[Christian de Duve]]
|{{ZID|Belgija}}
|
|-
|[[Datoteka:George_Emil_Palade_2021_stamp_of_Romania_(cropped).jpg|109x109piksel]]
|[[George E. Palade]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1975.
|[[Datoteka:Dr._David_Baltimore2.jpg|113x113piksel]]
|[[David Baltimore]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1975&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1975/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1975|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070910113226/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1975/index.html|archive-date=10. 9. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Renato_Dulbecco_crop.jpg|89x89piksel]]
| [[Renato Dulbecco]]
| {{ZID|UK}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
|-
| [[Datoteka:Howard_Martin_Temin_1975.jpg|94x94piksel]]
| [[Howard M. Temin]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1976.
|[[Datoteka:Baruch_Samuel_Blumberg_by_Tom_Trower_(NASA).jpg|97x97piksel]]
| [[Baruch S. Blumberg]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1976&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1976/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1976|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131010215549/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1976/index.html|archive-date=10. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Daniel_Carleton_Gajdusek_2bw_cropped.jpg|75x75piksel]]
| [[Daniel Carleton Gajdusek]]
| {{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1977.
| [[Datoteka:Roger_Guillemin.jpg|96x96piksel]]
| [[Roger Guillemin]]
| {{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1977&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1977/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1977|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203080133/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1977/index.html|archive-date=3. 2. 2014|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Schally_portrait.jpg|98x98piksel]]
|[[Andrew V. Schally]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Rosalyn_Yalow.jpg|84x84piksel]]
|[[Rosalyn Yalow]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1978.
|[[Datoteka:Werner_Arber_2008.jpg|93x93piksel]]
|[[Werner Arber]]
|{{ZID|Švicarska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1978&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1978/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1978|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20140316004003/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1978/index.html|archive-date=16. 3. 2014|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:37._Tagung_1987_Mediziner_Daniel_Nathans_lächelnd_-_W134Nr.125411c_-_Willy_Pragher_(cropped).jpg|99x99piksel]]
|[[Daniel Nathans]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Hamilton_Smith,_2_(cropped).jpg|75x75piksel]]
|[[Hamilton O. Smith]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1979.
|[[Datoteka:A._M._Cormack.jpg|113x113piksel]]
|[[Allan M. Cormack]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1979&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1979/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1979|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718171652/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1979/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Godfrey_Hounsfield.jpg|94x94piksel]]
|[[Godfrey N. Hounsfield]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1980.
|[[Datoteka:Baruj_Benacerraf_1969.jpg|100x100piksel]]
|[[Baruj Benacerraf]]
|{{ZID|Venecuela}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1980&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1980/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1980|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214204343/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1980/index.html|archive-date=14. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Jean_Dausset_1968.jpg|99x99piksel]]
|[[Jean Dausset]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
|
|[[George D Snell]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1981.
|[[Datoteka:Roger_Wolcott_Sperry.jpg|99x99piksel]]
|[[Roger W. Sperry]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1981&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1981/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1981|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718173032/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1981/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:DHUBEL.jpg|108x108piksel]]
|[[David H. Hubel]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Torsten_Wiesel-7Nov2006.jpg|108x108piksel]]
|[[Torsten N. Wiesel]]
|{{ZID|Švedska}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1982.
|[[Datoteka:Sune_Bergström_3.jpg|100x100piksel]]
|[[Sune K Bergström]]
|{{ZID|Švedska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1982&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1982/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1982|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718022016/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1982/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Bengt_Samuelsson.png|98x98piksel]]
|[[Bengt I. Samuelsson]]
|{{ZID|Švedska}}
|
|-
|[[Datoteka:John_Robert_Vane.jpg|97x97piksel]]
|[[John Robert Vane]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|1983.
|[[Datoteka:Barbara_McClintock_(1902-1992)_shown_in_her_laboratory_in_1947.jpg|75x75piksel]]
|[[Barbara McClintock]]
|{{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1983&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1983/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1983|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718160129/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1983/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1984.
|[[Datoteka:Niels_Kaj_Jerne_1950_crop.jpg|86x86piksel]]
|[[Niels K. Jerne]]
|{{ZID|Švicarska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1984&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1984/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1984|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172014/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1984/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Einweihung_des_Max-Planck-Institutes_für_Immunbiologie_(1990)_(cropped).jpg|131x131piksel]]
|[[Georges J. F. Köhler]]
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}}
|
|-
|[[Datoteka:Milstein_lnp.jpg|75x75piksel]]
|[[César Milstein]]
|{{ZID|Argentina}}
{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1985.
|[[Datoteka:Mike_Brown_2003.jpg|94x94piksel]]
|[[Michael S. Brown]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1985&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1985|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172236/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Joe_Goldstein.JPG|94x94piksel]]
|[[Joseph L. Goldstein]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1986.
|[[Datoteka:Stanley_Cohen_Nobel.webp|101x101piksel]]
|[[Stanley Cohen]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1986&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1986/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1986|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203100744/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1986/index.html|archive-date=3. 2. 2014|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Rita Levi-Montalcini (1986) (cropped).jpg|100x100piksel]]
|[[Rita Levi-Montalcini]]
|{{ZID|Italija}}
|
|-
|1987.
|[[Datoteka:Susumu_Tonegawa_Photo.jpg|103x103piksel]]
|[[Susumu Tonegawa]]
|{{ZID|Japan}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1987&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1987/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1987|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718014635/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1987/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1988.
|[[Datoteka:James_Black_(pharmacologist).jpg|75x75piksel]]
|[[James W. Black]]
|{{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1988&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1988/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1988|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203100316/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1988/index.html|archive-date=3. 2. 2014|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Gertrude_Elion.jpg|90x90piksel]]
|[[Gertrude B. Elion]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:George_H._Hitchings_1988.jpg|86x86piksel]]
|[[George H. Hitchings]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1989.
|[[Datoteka:Nci-vol-8172-300_j_michael_bishop.jpg|110x110piksel]]
|[[Michael Bishop]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1989&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1989/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1989|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718160218/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1989/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:HEVarmus.jpg|100x100piksel]]
|[[Harold E. Varmus]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1990.
|
|[[Joseph E. Murray]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1990&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1990/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1990|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070818042333/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1990/index.html|archive-date=18. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Edward_Donnall_&quot;Don&quot;_Thomas.jpg|77x77piksel]]
|[[E. Donnall Thomas]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1991.
|[[Datoteka:Erwin_neher_2007_lindau.jpg|75x75piksel]]
|[[Erwin Neher]]
|{{ZID|Njemačka}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1991&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1991/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1991|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172655/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1991/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Sakmann.jpg|85x85piksel]]
|[[Bert Sakmann]]
|{{ZID|Njemačka}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1992.
|[[Datoteka:Edmond_Fischer_Nobel_Laureate_1992.jpg|96x96piksel]]
|[[Edmond H Fischer]]
|{{ZID|Švicarska}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1992&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1992/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1992|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131010215641/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1992/index.html|archive-date=10. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
|[[Edwin G. Krebs]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1993.
|[[Datoteka:Roberts,_Richard_John_(1943).jpg|100x100piksel]]
|[[Richard J. Roberts]]
|{{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1993&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1993/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1993|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070818042000/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1993/index.html|archive-date=18. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Phillip_A_Sharp_NIH.jpg|75x75piksel]]
|[[Phillip A. Sharp]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1994.
|[[Datoteka:Alfred_Goodman_Gilman_(cropped).jpg|89x89piksel]]
|[[Alfred G. Gilman]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1994&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1994/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1994|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718161542/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1994/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Rodbell,_Martin_(1925-1998).jpg|80x80piksel]]
|[[Martin Rodbell]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1995.
|[[Datoteka:Ed_Lewis_1986.png|75x75piksel]]
|[[Edward B. Lewis]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1995&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1995/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1995|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172844/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1995/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Christiane_Nüsslein-Volhard_mg_4383.jpg|75x75piksel]]
|[[Christiane Nüsslein-Volhard]]
|{{ZID|Njemačka}}
|
|-
|[[Datoteka:Eric_F._Wieschaus.jpg|85x85piksel]]
|[[Eric F. Wieschaus]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1996.
|[[Datoteka:Peter_C._Doherty_2017.jpg|97x97piksel]]
|[[Peter C. Doherty]]
|{{ZID|Australija}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1996&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1996/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1996|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718171932/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1996/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Rolf_Zinkernagel_Erudite_Conclave_medical_college_trivandrum.jpg|75x75piksel]]
|[[Rolf M. Zinkernagel]]
|{{ZID|Švicarska}}
|
|-
|1997.
|[[Datoteka:Prusiner_1.JPG|75x75piksel]]
|[[Stanley B. Prusiner]]
|{{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1997&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1997/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1997|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131010222022/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1997/index.html|archive-date=10. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1998.
|[[Datoteka:Drfurchgott.jpg|75x75piksel]]
|[[Robert F. Furchgott]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-1998&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1998/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1998|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20131015152133/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1998/index.html|archive-date=15. 10. 2013|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Loius_Ignarro.jpg|96x96piksel]]
|[[Louis J. Ignarro]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Ferid_Murad.jpg|93x93piksel]]
|[[Ferid Murad]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|1999.
|[[Datoteka:Gunter_Blobel_2008_1.JPG|112x112piksel]]
|[[Günter Blobel]]
|{{ZID|SAD}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-1999&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1999/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1999|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172945/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1999/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2000.
|[[Datoteka:Arvid_Carlsson_2011a.jpg|75x75piksel]]
|[[Arvid Carlsson]]
|{{ZID|Švedska}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2000&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2000/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2000|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718015103/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2000/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Paul_Greengard.jpg|86x86piksel]]
|[[Paul Greengard]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Eric_Richard_Kandel.jpg|75x75piksel]]
|[[Eric R. Kandel]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2001.
|
|[[Leland H. Hartwell]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2001&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2001/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2001|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718160029/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2001/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Tim_hunt.jpg|90x90piksel]]
|[[Tim Hunt]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Paul_Nurse_2007.jpg|94x94piksel]]
|[[Paul Nurse]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2002.
|[[Datoteka:Sydney_Brenner_OIST_2008_(33208371153)_(cropped).jpg|96x96piksel]]
|[[Sydney Brenner]]
|{{ZID|Južnoafrička Republika}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2002&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2002/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2002|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172927/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2002/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|
|[[H. Robert Horvitz]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Sulston,_John_Edward_(1942).jpg|94x94piksel]]
|[[John E. Sulston]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2003.
|[[Datoteka:Paul_Lauterbur_2003_cropped.jpg|95x95piksel]]
|[[Paul C. Lauterbur]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2003&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2003/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2003|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718172340/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2003/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Peter_Mansfield_Leipzig.jpg|96x96piksel]]
|[[Peter Mansfield]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2004.
|[[Datoteka:Richard_Axel.jpg|93x93piksel]]
|[[Richard Axel]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2004&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2004/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2004|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070819024142/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2004/index.html|archive-date=19. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:LindaBuck_cropped_1.jpg|113x113piksel]]
|[[Linda B. Buck]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|[[Datoteka:Marshall_2008.JPG|75x75piksel]]
|[[Barry Marshall]]
|{{ZID|Australija}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2005&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2005/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2005|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718014954/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2005/index.html|archive-date=18. 7. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Robin_Warren.jpg|87x87piksel]]
|[[Robin Warren]]
|{{ZID|Australija}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2006.
|[[Datoteka:Andrew_Fire,_Stanford_University.jpg|94x94piksel]]
|[[Andrew Z. Fire]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2006&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2006/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2006|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20070818035546/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2006/index.html|archive-date=18. 8. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Craig_Mello_01.JPG|75x75piksel]]
|[[Craig C. Mello]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2007.
|[[Datoteka:MarioCapecchiFotoThalerTamas2.JPG|114x114piksel]]
|[[Mario R. Capecchi]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2007&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2007/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2007|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011013755/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2007/index.html|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Martin_Evans_Nobel_Prize.jpg|113x113piksel]]
|[[Martin J. Evans]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Oliver_Smithies_HD2009_AIC_Gold_Medal_portrait_(face_crop).JPG|75x75piksel]]
|[[Oliver Smithies]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2008.
|[[Datoteka:Harald_zur_Hausen-press_conference_Dec_06th,_2008-6.jpg|106x106piksel]]
|[[Harald zur Hausen]]
|{{ZID|Njemačka}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2008&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2008/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2008|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20081009040944/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2008/index.html|archive-date=9. 10. 2008|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Françoise_Barré-Sinoussi-press_conference_Dec_06th,_2008-1.jpg|104x104piksel]]
|[[Françoise Barré-Sinoussi]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
|[[Datoteka:LucMontagnier1995_065.jpg|95x95piksel]]
|[[Luc Montagnier]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2009.
|[[Datoteka:GREIDER_Carol_2014_-_Less_vignetting.jpg|100x100piksel]]
|[[Carol Greider]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2009&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2009/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2009|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20091008004217/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2009/index.html|archive-date=8. 10. 2009|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Elizabeth_Blackburn_2009-01.JPG|90x90piksel]]
|[[Elizabeth Blackburn]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:JSzostak.jpg|108x108piksel]]
|[[Jack Szostak]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|2010.
|[[Datoteka:Robert_Geoffrey_Edwards_(2010).jpg|100x100piksel]]
|[[Robert G. Edwards]]
|{{ZID|UK}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-2010&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2010/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2010|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20101006202129/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2010/index.html|archive-date=6. 10. 2010|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2011.
|[[Datoteka:RMSt.jpg|100x100piksel]]
|[[Ralph M. Steinman]]
|{{ZID|Kanada}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2011&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2011/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2011|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005085037/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2011/index.html|archive-date=5. 10. 2011|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Nobel_Prize_2011-Press_Conference_KI-DSC_7512.jpg|75x75piksel]]
|[[Bruce A. Beutler]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Nobel_Prize_2011-Press_Conference_KI-DSC_7584.jpg|113x113piksel]]
|[[Jules A. Hoffmann]]
|{{ZID|Francuska|1794}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2012.
|[[Datoteka:John_Gurdon_Cambridge_2012.JPG|109x109piksel]]
|[[John B. Gurdon]]
|{{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2012&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2012/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2012|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20121011021218/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2012/index.html|archive-date=11. 10. 2012|url-status=live|access-date=28. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Shinya_yamanaka10.jpg|75x75piksel|Shinya Yamanaka]]
|[[Shinya Yamanaka]]
|{{ZID|Japan}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2013.
|[[Datoteka:James_Edward_Rothman.jpg|94x94piksel]]
|[[James E. Rothman]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2013&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2013/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2013|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610221808/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2013/index.html|archive-date=10. 6. 2015|url-status=live|access-date=7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Thomas_c_südhof.jpg|75x75piksel]]
|[[Thomas C. Südhof]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Randy_Schekman_8_February_2012.jpg|86x86piksel]]
|[[Randy W. Schekman]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2014.
|[[Datoteka:John_O'Keefe_(neuroscientist)_2014b.jpg|93x93piksel]]
|[[John O'Keefe]]
|{{ZID|UK}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2014&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2014/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2014|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006212922/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2014/index.html|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live|access-date=7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:May-Britt_Moser_2014.jpg|85x85piksel]]
|[[May-Britt Moser]]
|{{ZID|Norveška}}
|
|-
|[[Datoteka:Edvard_Moser.jpg|75x75piksel]]
|[[Edvard I. Moser]]
|{{ZID|Norveška}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2015.
|[[Datoteka:William_C._Campbell_4983-1-2015.jpg|75x75piksel]]
|[[William C. Campbell]]
|{{ZID|Irska}}
{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2015&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2015/index.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2015|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005173004/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2015/index.html|archive-date=5. 10. 2015|url-status=live|access-date=5. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Satoshi_Ōmura_5086-1-2015.jpg|84x84piksel]]
|[[Satoshi Ōmura]]
|{{ZID|Japan}}
|
|-
|[[Datoteka:Tu_Youyou_5012-1-2015.jpg|75x75piksel]]
|[[Tu Youyou]]
|{{ZID|Kina}}
|
|-
|2016.
|[[Datoteka:Nobel_Laureates_1042_(30647248184).jpg|100x100piksel]]
|[[Yoshinori Ohsumi]]
|{{ZID|Japan}}
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2016/press.html|title=The 2016 Nobel Prize in Physiology or Medicine - Press Release|website=www.nobelprize.org|access-date=4. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2017.
|[[Datoteka:Jeffrey_C._Hall_EM1B8737_(38162359274).jpg|75x75piksel]]
|[[Jeffrey C. Hall]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2017/announcement.html|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2017 - Prize Announcement|website=www.nobelprize.org|access-date=5. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Michael_Rosbash_EM1B8756_(38847326642).jpg|94x94piksel]]
|[[Michael Rosbash]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
|[[Datoteka:Michael_W._Young_D81_4345_(38162439194).jpg|94x94piksel]]
|[[Michael W. Young]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2018.
|[[Datoteka:James_P._Allison_(2015).JPG|110x110piksel]]
|[[James P. Allison]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2018/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2018|date=1. 10. 2018|language=en|access-date=1. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Tasuku_Honjo_201311.jpg|113x113piksel]]
|[[Tasuku Honjo]]
|{{ZID|Japan}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2019.
|[[Datoteka:William_G._Kaelin_Jr._UNIST_CGI_2019_(cropped).jpg|101x101piksel]]
|[[William Kaelin Jr.]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2019&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2019/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2019|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20200523072803/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2019/summary/|archive-date=23. 5. 2020|url-status=live|access-date=7. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Peter_J._Ratcliffe_at_Centro_Cultural_de_la_Ciencia_01_(cropped).png|81x81piksel]]
|[[Peter J. Ratcliffe]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Nobel_9_Dec_2019_012_copy_(49204052292)_(cropped).jpg|75x75piksel]]
|[[Gregg L. Semenza]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2020.
|[[Datoteka:Harvey_J_Alter_2020.jpg|90x90piksel]]
|[[Harvey J. Alter]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2020&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2020/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2020|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20201005113756/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2020/summary//|archive-date=5. 10. 2020|url-status=live|access-date=5. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Prof_Michael_Houghton.jpg|94x94piksel]]
|[[Michael Houghton (virolog)|Michael Houghton]]
|{{ZID|UK}}
|
|-
|[[Datoteka:Charles_M._Rice.jpg|75x75piksel]]
|[[Charles M. Rice]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|[[Datoteka:Dr_David_Julius_by_christopher_michel_in_2022_04_(cropped).jpg|75x75piksel]]
|[[David Julius]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2021&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/uploads/2021/10/press-medicineprize2021.pdf|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004114220/https://www.nobelprize.org/uploads/2021/10/press-medicineprize2021.pdf|archive-date=4. 10. 2021|url-status=live|access-date=4. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Ardem_Patapoutian_by_C_Michel_67.jpg|100x100piksel]]
|[[Ardem Patapoutian]]
|{{ZID|Liban}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
|-
|2022.
|[[Datoteka:Professor_Svante_Paabo_ForMemRS_(cropped).jpg|100x100piksel]]
|[[Svante Pääbo]]
|{{ZID|Švedska}}
|
|&lt;ref name=&quot;nobel-2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/uploads/2022/10/press-medicine2022.pdf|title=The 2022 Nobel Prize in Physiology or Medicine|publisher=Nobel Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003100442/https://www.nobelprize.org/uploads/2022/10/press-medicine2022.pdf|archive-date=3. 10. 2022|url-status=live|access-date=3. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2023.
|[[Datoteka:Katalin_Kariko_light_corrected.jpeg|75x75piksel]]
|[[Katalin Karikó]]
|{{ZID|Mađarska}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;nobel-2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2023/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2023|date=2. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231002202612/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2023/summary/|archive-date=2. 10. 2023|url-status=live|access-date=2. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Drew_Weissman_Life_Science_medalist.jpg|75x75piksel]]
|[[Drew Weissman]]
|{{ZID|SAD}}
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2024.
|[[Datoteka:Ambros3.jpg|75x75piksel]]
|[[Victor Ambros]]
|{{ZID|SAD}}
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2024/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2024 was awarded jointly to Victor Ambros and Gary Ruvkun &quot;for the discovery of microRNA and its role in post-transcriptional gene regulation.&quot;|date=7. 10. 2024|website=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2024|publisher=The Nobel Prize|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007094023/https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2024/summary/|archive-date=7. 10. 2024|url-status=live|access-date=7. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Gruber_Prize_Laureate_Gary_Ruvkun_(cropped).jpg|93x93piksel]]
|[[Gary Ruvkun]]
|{{ZID|SAD}}
|
|}

== Također pogledajte ==
* [[Alfred Nobel]]
* [[Nobelova nagrada]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za hemiju]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju]]
* [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za mir]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Nobel Prize in Physiology or Medicine}}

{{Nobelova nagrada}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Nagrade]]
[[Kategorija:Nobelova nagrada]]</text>
      <sha1>apfz8lh6jg58zy1w2z568pbzkhdow6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tastatura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10934</id>
    <revision>
      <id>3935223</id>
      <parentid>3432119</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:27:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55262-83</username>
        <id>186867</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>3935223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2141" sha1="3mdzr0d485yx7zji98l4lk0nzwm863h" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3935225</id>
      <parentid>3935223</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:29:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3935223|3935223]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-55262-83|~2026-55262-83]] ([[User talk:~2026-55262-83|razgovor]])</comment>
      <origin>3935225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2136" sha1="l7k5ovuixv0dppwyy2y1jkc4ae4mz2a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Qwerty.svg|mini|desno|500p|QWERTY raspored tipki]]
'''Tastatura''' je [[ulazni uređaj]] pomoću kojeg upravljamo [[računar]]om, te unosimo znakove i [[tekst]]. 

Iako današnje tastature sadrže 104 tipke, one mogu izvesti mnogo više znakova i funkcija kombiniranjem postojećih da bi se dobio neki znak ili ostvarila neka naredba. Neke tipke uopće i ne proizvode neki znak, nego služe kao tipke pomoću kojih dobijamo druge znakove i operacije (npr. Ctrl ili Alt). 

== Vrste tastatura ==

Postoji više vrsta tastatura odnosno rasporeda tipki na tastaturi. Najviše korišten je QWERTY raspored (U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] se koristi QWERTZ, dok imamo i francuski AZERTY raspored te mnoge druge) koji se koriste većinom u Americi i Evropi, kao i ostatku svijeta, dok postoje i posebne vrste tastatura namijenjene za arapski, kineski, grčki ili neki drugi [[alfabet]]. Većina današnjih tastatura sadrži tipke sa slovima, numeričke, funkcijske i kontrolne tipke.

== Kako tastatura radi? ==
[[Datoteka:Inside of keyboard1.jpg|mini|desno|220p|Unutrašnjost tastature i njena matrica]]
Unutar tastature se nalazi [[matrica]] na kojoj su poredani gumeni svodovi na kojima se konačno nalaze tipke. Kada je neka tipka pritisnuta ona dodiruje matricu koja potom šalje [[signal]] (u zavisnosti koju tipku smo pritisnuli) koji se dekodira pomoću procesora što se nalazi u tastaturi. Kada se utvrdi koji je signal u pitanju on se šalje putem kabla (koji je priključen na [[matična ploča|matičnu ploču]]) na računar. Konačno, [[operativni sistem]] prihvaća taj dekodirani signal i to je završni čin, tada vidimo rezultat. Sve ovo se, naravno, događa jako brzo te skoro nikad nema kašnjenja u prijenosu signala sa tastature na računar.

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hardwarebase.net/?akcija=hardware&amp;kat=9 Isprobavanje, usporedba i ocjenjivanje tastatura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051228041143/http://www.hardwarebase.net/?akcija=hardware&amp;kat=9 |date=28. 12. 2005 }}


{{Hardver}}
{{Commonscat|Keyboards}}

[[Kategorija:Ulazni uređaji]]</text>
      <sha1>l7k5ovuixv0dppwyy2y1jkc4ae4mz2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nevladina organizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11009</id>
    <revision>
      <id>3935168</id>
      <parentid>3807379</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1846" sha1="olm5gswrboq1am1lj6a6bck5v913zrc" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Nevladina organizacija''' (NVO) je udruženje ili organizacija koja nije pod nadležnošću vlade i čiji osnivač nije država. Zbog toga NVO je uglavnom nezavisna od vlade. Iako se definicija može odnositi na profitne [[korporacija|korporacije]] termin se uglavnom odnosi na društvene, kulturne, pravne i druge grupe koje se zalažu za određene ciljeve koji su prevashodno neprofitni i nekomercijalni. NVO su obično neprofitne organizacije koje dobijaju barem dio svojih prihoda od privatnih donatora.

'''Nevladina organizacija''' ( '''NVO''' ) je entitet koji nije dio [[Vlada|vlade]]. To može uključivati neprofitne i profitne subjekte. Nevladina organizacija može dobiti značajan postotak ili čak sva svoja sredstva iz vladinih izvora. Nevladina organizacija se obično smatra [[Neprofitna organizacija|neprofitnom organizacijom]] koja djeluje djelomično nezavisno od vladine kontrole. Neprofitne nevladine organizacije se često fokusiraju na humanitarna ili društvena pitanja, ali mogu uključivati i klubove i udruženja koja nude usluge članovima. Neke neprofitne nevladine organizacije, poput [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]], mogu djelovati i kao lobističke grupe za korporacije. Za razliku od [[Međunarodne organizacije|međuvladinih organizacija]], koje direktno komuniciraju sa suverenim državama i vladama, nevladine organizacije su nezavisne od njih.

UN izvještaj iz [[1995]]. godine navodi da postoji 29.000 međunarodnih NVO-a. Broj lokalnih NVO-a je daleko veći. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] procjenjuju da na njenom tlu djeluje oko 2 miliona NVO-a, a u [[Rusija|Rusiji]] oko 65.000.

== Također pogledajte ==
* [[Civilno društvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nevladine organizacije| ]]</text>
      <sha1>olm5gswrboq1am1lj6a6bck5v913zrc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Namibija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12941</id>
    <revision>
      <id>3935171</id>
      <parentid>3899303</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53060" sha1="hhndjd1g1gngdrz70cyu0cgdosl20is" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Namibija
| izvorno_ime                    = Republiek van Namibië &lt;br&gt;Republik Namibia
| ime_genitiv                    = Namibije
| zastava                        = Flag of Namibia.svg
| zastava_širina                 = 
| grb                            = Coat of Arms of Namibia.svg
| grb_širina                     = 100px
| vrsta_simbola                  = Grb
| uzrečica                       = Jedinstvo, sloboda, pravda
| himna                          = [[Namibia, Land of the Brave]]
| karta                          = Location Namibia AU Africa.svg
| opis_karte                     =
| širina_karte                   = 200px
| glavni_grad                    = [[Windhoek]] 
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|22|34|S|17|5|E}}
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 = [[engleski jezik|engleski]] (neslužbeni: afrikaans, njemački, [[Kwangali|rukwangali]], [[silozi]], [[setswana]], [[Khoekhoe|damara/nama]], [[herero]], [[oshiwambo]])
| etničke_grupe                  = 49,8% [[Ovambo]]; 9,3% [[Kavango]]; 7,5% [[Damara]]; 7,5% [[Herero]]; 6,4% bijelci; 4,8% [[Nama]];  4,1% mulati; 3,7% [[Caprivi]]; 2,9% [[Bušmani]]; 2,5% [[Bastardi]]; 0,6% [[Tswana]]; 0,9% ostali
| državno_uređenje               = predsjednička republika
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Netumbo Nandi-Ndaitwah]]
| vrsta_druge_vlasti             = Premijer
| vladar_druga_vlast             = [[Elijah Ngurare]]
| nezavisnost                    = od [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]
| nezavisnost_priznato           = 21. mart 1990.
| površina                       = 825.615
| po_površini_na_svijetu         = 34.
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 2.113.007&lt;ref name=2011PrelimCensus&gt;{{cite news|url=http://www.newera.com.na/articles/44193/It-s-Official--Namibia-has-2-1-million-people|title=Stanovništvo Namibije premašilo 2,1 milion|work=&quot;New Era&quot;|archive-url=https://archive.today/20130111205042/http://www.newera.com.na/articles/44193/It-s-Official--Namibia-has-2-1-million-people|archive-date=11. 1. 2013|access-date=17. 3. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2011
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 3,2
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 235
| bdp_ukupno                     = 26.644 $&amp;nbsp;milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=19&amp;pr.y=1&amp;sy=2009&amp;ey=2012&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=728&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a= |title=Namibia |author=MMF |access-date=20. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2022
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = 10.448 $&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = 0.615
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = {{Gubitak}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 128
| gini                           = 59,1
| gini_godina                    = 2015
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Namibijski dolar]] (100 centi) &lt;br/&gt; [[Južnoafrički rand]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]]+2 ([[Srednjoafričko vrijeme|CAST]])
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           =
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| nacionalni_dan                 =
| internetski_nastavak           = [[.na]] 
| pozivni_broj                   = +264
| komentar                       = 
|}}
'''Namibija''', zvanično '''Republika Namibija''' ({{Jez-af|Republiek van Namibië}}, {{Jez-de|Republik Namibia}}), jest država u [[Južna Afrika (regija)|južnom dijelu]] [[Afrika|Afrike]]. Na zapadu izlazi na obale [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], dok na kopnu graniči sa [[Angola|Angolom]] i [[Zambija|Zambijom]] na sjeveru, [[Bocvana|Bocvanom]] na istoku i [[Južnoafrička Republika|JAR]] na jugu i istoku. Iako ne graniči sa [[Zimbabve]]om, dijeli ih nešto manje od 200 metara, u tehničkom pogledu samo granica između Zambije i Bocvane. Dobila je nezavisnost od Južnoafričke Republike 21. marta 1990. godine nakon [[Rat za nezavisnost Namibije|namibijskog rata za nezavisnost]]. Njen najveći grad, ujedno i glavni grad je [[Windhoek]]. Namibija je član [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] (UN), [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričke razvojne zajednice]] (SADC), [[Afrička unija|Afričke unije]] (AU) i [[Commonwealth nacija|nacija Commonwealtha]].

Procjenjuje se da Namibija ima oko 2,1 milion stanovnika. Država ima stabilnu višepartijsku [[parlamentarna demokratija|parlamentarnu demokratiju]]. Poljoprivreda, stočarstvo, [[turizam u Namibiji|turizam]], rudarstvo, naročito kopanje [[dijamant|dijamanata]], [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], srebra i baznih metala, čine temelje namibijske privrede. Zbog vrlo suhe, vruće, gotovo nenaseljene [[Namib|pustinje Namib]], Namibija spada među najrjeđe naseljene države svijeta. Gotovo pola stanovništva živi ispod međunarodnog praga siromaštva, a stanovništvo je teško pogođeno efektima HIV/AIDS zaraze, gdje je gotovo 15% stanovništva zaraženo [[HIV]] virusom (prema podacima iz 2007. godine).

== Etimologija ==
Ime države izvedeno je iz [[Namib|pustinje Namib]], najstarije pustinje na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldwildlife.org/ecoregions/at1315|title=Africa: Namibia {{!}} Ecoregions {{!}} WWF|website=World Wildlife Fund|language=en|access-date=25. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Samo ime ''Namib'' porijeklom je iz [[nama jezik]]a što znači &quot;ogromno mjesto&quot;. Tu riječ za zemlju izabrao je Mburumba Kerina koji je izvorno predložio ime &quot;Republika Namib&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.namibian.com.na/index.php?page=archive-read&amp;id=127811|title=The Man Who Named Namibia- Mburumba Kerina|last=Namibian|first=The|website=The Namibian|language=en|access-date=25. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Prije svoje [[nezavisnost]]i 1990. godine, ovo je područje bilo prvo poznato kao [[Njemačka jugozapadna Afrika]] (''Deutsch-Südwestafrika''), a zatim kao jugozapadna Afrika, što je odražavalo kolonijalnu okupaciju [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoafrikanaca]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Namibije}}
Suho područje Namibije je naseljeno još u prethistoriji, a naseljavali su ga plemena [[bušmani|bušman]]a, damara i namaqua. Od 14. vijeka na ovo područje se doseljavaju bantu crnci tokom širenja Bantua iz centralne Afrike. Postaje [[Njemačko carstvo|njemački carski]] protektorat 1884. godine te ostaje njemačka kolonija do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Godine 1920., Liga naroda daje mandat Južnoafričkoj Republici koja okupira zemlju&lt;ref&gt;[http://www.namib.info/namibia/uk/history/namibia_under_south_africa/index.php Namibia under South African Government], Namib.info, pristupljeno 5.6.2015.&lt;/ref&gt;, nameće joj svoje zakone i od 1948. godine uvodi politiku [[aparthejd]]a.

Ustanci i pritisci afričkih lidera doveli su da UN preuzme izravnu odgovornost za to područje. UN 1973. godine priznaje SWAPO (Jugozapadna afrička narodna organizacija) kao zvaničnog predstavnika namibijskog naroda. Međutim, država ostaje pod upravom JAR još dugi niz godina nakon toga. Nakon što su se dogodili brojni slučajevi nasilja, vlada JAR postavlja privremenu upravu Namibije 1985. godine. Namibija dobija punu nezavisnost 21. marta 1990. godine, osim nad zalivom Walvis i Pingvinskim ostrvima, koji ostaju pod kontrolom JAR do 1994. godine.

== Vlada ==
[[Datoteka:Tintenpalast-Windhoek.jpg|mini|[[Tintenpalast]], sjedište vlade Namibije]]
{{Glavni|Politika Namibije}}

Politika Namibije se odvija u okvirima predsjedničkog sistema, kao predstavnička demokratska republika, gdje je predsjednik Namibije izabran na period od pet godina te predstavlja predsjednika države i predsjednika vlade.&lt;ref&gt;[http://www.content.eisa.org.za/old-page/namibia-constitution Namibian Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704041138/http://www.content.eisa.org.za/old-page/namibia-constitution |date=4. 7. 2015 }}, Electoral Institute for Sustainable Democracy in Africa, pristupljeno 5.6.2015.&lt;/ref&gt;

[[Ustav Namibije]] garantira odvajanje vlasti:&lt;ref name=&quot;Bösl&quot;&gt;{{Cite book|author=Shivute Peter|url=http://www.kas.de/wf/doc/kas_15058-544-2-30.pdf|format=PDF|chapter=Foreword|page=10|title=The Independence of the Judiciary in Namibia|publisher=Macmillan Education Namibia|isbn=978-99916-0-807-5|year=2008}}&lt;/ref&gt;
*izvršnu vlast, koju predstavlja Predsjednik države i Kabinet Namibije.
*zakonodavnu vlast, Namibija ima bikameralni Parlament sa [[Narodna skupština Namibije|Narodnom skupštinom Namibije]] kao donjim domom i Nacionalnim vijećem Namibije kao gornjim domom Parlamenta.
*sudsku vlast, Namibija ima sistem sudstva koji tumači i primjenjuje zakone u ime države.

Iako ustav pretpostavlja višepartijski sistem u vlasti Namibije, stranka SWAPO je potpuno dominantna od nezavisnosti zemlje 1990. godine.&lt;ref&gt;[http://www.swapoparty.org/throw_out_nyamu_motion.html SWAPO:Dominant party?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303222946/http://www.swapoparty.org/throw_out_nyamu_motion.html |date=3. 3. 2016 }}. Swapoparty.org. 12. decembar 2012.&lt;/ref&gt;

===Međunarodni odnosi===
Namibija vodi najvećim dijelom nezavisnu [[Međunarodna politika|međunarodnu politiku]], dijeleći zajedničke stavove sa državama koje su joj pomagale u borbi za nezavisnosti kao što su [[Libija]] i [[Kuba]]. Sa malehnom vojskom i krhkom privredom, osnovne težnje namibijske vlade u međunarodnoj politici odnose se na jačanje čvršćih veza sa državama iz regije Južne Afrike. Namibija je dinamički član [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričke razvojne zajednice]] a zalaže se za veću regionalnu povezanost i integraciju. Namibija je postala 160. član Ujedinjenih naroda 23. aprila 1990. godine. Na dan svoje nezavisnosti, postala je 50. članica nacija Commonwealtha.&lt;ref&gt;[http://africanhistory.about.com/od/eraindependence/a/CmnWealth.htm Africa and the CON] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118232105/http://africanhistory.about.com/od/eraindependence/a/CmnWealth.htm |date=18. 1. 2008 }}. Africanhistory.about.com. 12. decembar 2012.&lt;/ref&gt;

=== Vojska ===
Namibija nema vanjskih neprijatelja u regionu, ali i pored toga troši na oružane snage više od svojih susjeda, uz izuzetak [[Angola|Angole]]. Izdaci za vojsku su porasli sa 2,7% od ukupnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]] u 2000. godini na 3,7% BDP-a u 2009. godini. Nakon što je kupila 12 kineskih [[Chengdu J-7|Chengdu J-7 Airguard]] mlaznih aviona 2006. i 2008. godine, Namibija je nakratko postala najveći uvoznik oružja i vojne opreme u podsaharskoj Africi.&lt;ref name=flying&gt;{{cite news|title=Flying high|author=Hopwood Graham|date=1. 2. 2012|work=insight Namibia}}&lt;/ref&gt;

Ustav Namibije definira ulogu vojske kao &quot;''branioca teritorije i nacionalnih interesa''&quot;. Namibija je osnovala Namibijske odbrambene snage (NOS), koje se sastoje od bivših neprijateljskih strana iz 23-godišnjeg rata: ''Narodna oslobodilačka vojska Namibije'' (PLAN) i ''Jugozapadnoafrička teritorijalna vojska'' (SWATF). Britanci su predložili plan za integriranje ovih vojnih snaga i započeli sa obučavanjem NOS-a, koje se sastoje iz malehnih štabova i pet bataljona.

[[Kenija|Kenijski]] pješadijski bataljon pri misiji UNTAG (''UN grupa za pomoć pri tranziciji'') je ostao u Namibiji tri mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti, pomažući i obučavajući NOS te dajući podršku pri stabilizaciji stanja na sjeveru zemlje. Po podacima namibijskog ministarstva odbrane, u oružanim snagama zemlje nije angažovano više od 7.500 vojnika.

== Geografija ==
[[Datoteka:Namib Desert Namibia(2).jpg|mini|Pješćane dine u pustinji Namib, Namibija]]
{{Glavni|Geografija Namibije}}
Sa površinom od 824.292&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rank Order – Area|publisher=CIA World Fact Book|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|access-date=12. 4. 2008|archive-date=9. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209041128/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Namibija je 34. država svijeta po površini (poslije Venecuele). Teritorija Namibije se prostire najvećim dijelom između 17° i 29° južne [[geografska širina|geografske širine]] (vrlo mali dio je sjeverno od 17° paralele), te 11° i 26° istočne geografske dužine.

Zbog svog položaja između pustinja [[Namib]] i [[Kalahari]], Namibija je država sa najmanje padavina u podsaharskoj Africi.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Land degradation causes poverty |author=Brandt Edgar |newspaper=New Era |date=21. 9. 2012 |url=http://www.newera.com.na/articles/47849/Land-degradation-causes-poverty |archive-url=https://archive.today/20130221032633/http://www.newera.com.na/articles/47849/Land-degradation-causes-poverty |archive-date=21. 2. 2013 |access-date=7. 3. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Političke podjele ===
{{Glavni|Regije Namibije|Izborne jedinice Namibije}}
Namibija je podijeljena na 13 [[Regije Namibije|regija]] i ukupno 107 [[Izborne jedinice Namibije|izbornih jedinica]]. Podjela države definisana je međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:NA]]. Administrativnu podjelu države je predložila Komisija za razgraničavanje, a odobrava je ili odbija [[Narodna skupština Namibije|Narodna skupština]]. Od sticanja nezavisnosti zemlje, Komisija za razgraničavanje se formirala tri puta, posljednji put 2002. godine pod predsjedavanjem [[Peter Shivuta|Petera Shivut]].&lt;ref&gt;{{cite book
|title=Focus on: Khomas Region|chapter=Khomas Region, a constitutional, political and geographical hybrid|author=Matundu-Tjiparuro Mae|publisher=New Era, dodatak |page=3 |date=28. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; Četvrta Komisija za razgraničavanje formirana je u januaru 2013. godine, a očekuje se da će do kraja juna 2013. objaviti rezultate radi pripreme izbora 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2013|title=Composition of the Delimitation Commissions and the major decisions made from 1990 to present|journal=Election Watch|publisher=Institute for Public Policy Research|issue=1|page=2}}&lt;/ref&gt; Regionalni vijećnici se biraju neposredno putem tajnog glasanja (na lokalnim izborima) stanovnika u pojedinim izbornim jedinicama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Namibia National Council |url=http://www.ipu.org/parline/reports/2226.htm|publisher=Inter-Parliamentary Union|access-date=14. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;
[[Datoteka:Namibia, administrative divisions - de - colored.svg|lijevo|390px]]
{| class=&quot;prettytable sortable&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
!Broj || [[Regija]] || Broj stanovnika&lt;br&gt; (2011)&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20121113145359/http://www.npc.gov.na/publications/2011_Preliminary_Result.pdf NAMIBIA 2011 POPULATION AND HOUSING CENSUS PRELIMINARY RESULTS], na stranici www.npc.gov.na, {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; || Površina&lt;br&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || Glavni grad
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 1
| [[Caprivi]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 90.100
| style=&quot;text-align:right&quot; | 14.785
| [[Katima Mulilo]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 2
| [[Erongo]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 150.400
| style=&quot;text-align:right&quot; | 63.539
| [[Swakopmund]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 3
| [[Hardap]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 79.000
| style=&quot;text-align:right&quot; | 109.781
| [[Mariental (Namibia)|Mariental]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 4
| [[Karas]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 76.000
| style=&quot;text-align:right&quot; | 161.514
| [[Keetmanshoop]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 5
| [[Kavango]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 222.500
| style=&quot;text-align:right&quot; | 48.742
| [[Rundu]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 6
| [[Khomas]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 340.900
| style=&quot;text-align:right&quot; | 36.964
| [[Windhoek]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 7
| [[Kunene]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 88.300
| style=&quot;text-align:right&quot; | 115.260
| [[Opuwo]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 8
| [[Ohangwena]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 245.100
| style=&quot;text-align:right&quot; | 10.706
| [[Eenhana]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 9
| [[Omaheke]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 70.800
| style=&quot;text-align:right&quot; | 84.981
| [[Gobabis]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 10
| [[Omusati]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 242.900
| style=&quot;text-align:right&quot; | 26.551
| [[Outapi]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 11
| [[Oshana]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 174.900
| style=&quot;text-align:right&quot; | 8.647
| [[Oshakati]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 12
| [[Oshikoto]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 181.600
| style=&quot;text-align:right&quot; | 38.685
| [[Omuthiya]]
|-
| style=&quot;text-align:right&quot; | 13
| [[Otjozondjupa]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | 142.400
| style=&quot;text-align:right&quot; | 105.460
| [[Otjiwarongo]]
|}&lt;/div&gt;

===Geografska područja===
Pejsaž Namibije se općenito sastoji iz pet geografskih područja, svako sa karakterističnim [[abiotička komponenta|abiotičkim uslovima]] i vegetacijom, uz određena odstupanja i preklapanja unutar njih. Geografska područja Namibije su:
*Središnji plato
*Pustinja [[Namib]]
*Velike južnoafričke strmine (škarpe)
*[[Bushveld]] i
*Pustinja [[Kalahari]].

=== Klima ===
Teritorija Namibije se prostire između 17 i 25 stepeni južne geografske širine, obuhvatajući područje suptropskog pojasa [[Anticiklona|visokog atmosferskog pritiska]]. Njena pretežna klima je suha, u određenim krajevima vlada relativno vlažna klima (prosječne padavine iznad 500mm), preko polusuhe (između 300 i 500&amp;nbsp;mm padavina, što uključuje veći dio Kalaharija), do veoma suhe (padavine od 150 do 300&amp;nbsp;mm godišnje, gdje spadaju tri unutrašnje regije od zapadnih škarpa), i ekstremno suhih obalnih ravnica koji dobijaju manje od 100&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Između tih područja, a na granici sa pustinjom Namib, nalazi se polupustinja u kojoj padne od 100 do 150&amp;nbsp;mm kiše godišnje. Što se tiče padavina, one su dosta neravnomjerno raspoređene po područjima, u intervalima od ispod 100&amp;nbsp;mm godišnje za najveći dio pustinje [[Namib]] do oko 700&amp;nbsp;mm za grad [[Katima Mulilo]] u istočnom dijelu regije Caprivi. Zabilježene su godine kada u pustinji Namib nije palo ni kap kiše (0&amp;nbsp;mm padavina) u toku godine, dok je druga krajnost na istoku zemlje gdje za vrijeme kišnih godina može pasti preko 800&amp;nbsp;mm padavina. Najviše padavina u toku godine padne u vrijeme godišnjih sezonskih kiša, od januara od marta. U tom periodu padne oko 70% svih godišnjih padavina, dok 25% godišnjih padavina pada neposredno prije ili poslije sezonskih kiša. Samo 5% svih padavina otpada na mjesece septembar, oktobar i maj.

Samo u područjima regija [[Kavango]] i [[Caprivi]], zabilježeni su dani u toku sezonskih kiša kada je kiša padala neprestano barem dva dana. Na krajnjem jugozapadu zemlje, u gradiću  [[Rosh Pinah]], gdje su ljetna i zimska godišnja doba gotovo identično topla, odnosno vrlo je malehna varijacija u zimskim i ljetnim temperaturama, tokom najkišovitijih dana vrlo rijetko padne više od 10&amp;nbsp;mm padavina dnevno. Zimske kiše su vrlo predvidljive na jugu regija [[Karas]] i [[Hardap]], što daje vlagu cijeloj okolini. Maksimalne temperature su ograničene nadmorskom visinom cijelog područja, samo na krajnjem jugu države, naprimjer u gradu [[Warmbad, Namibia|Warmbad]] zabilježene su najviše godišnje temperature od oko 45 C.&lt;ref&gt;Paper and digital Climate Section, Namibia Meteorological Services&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Namibije}}

[[Datoteka:Tsumeb-Main Road.JPG|mini|Glavna ulica u gradu [[Tsumeb]]]]

Privreda Namibije je čvrsto povezana sa [[Privreda Južnoafričke Republike|privredom Južnoafričke Republike]] zbog njihove povezane historije.&lt;ref name=&quot;Intelligence1&quot;&gt;{{CIA World Factbook link|wa|Namibia}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Department1&quot;&gt;[http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/namibia.htm Namibia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303221805/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/namibia.htm |date=3. 3. 2016 }} na ''UCB Libraries GovPubs''&lt;/ref&gt; Najveći privredni sektori su [[rudarstvo]] (10,4% od ukupnog bruto nacionalnog proizvoda u 2009.), poljoprivreda (5,0%), proizvodnja (13,5%) i [[turizam]].&lt;ref name=usds&gt;{{cite web
|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5472.htm|title=Background Note:Namibia|publisher=US Department of State|date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

Namibija ima izuzetno dobro razvijen [[bankarstvo|bankarski sektor]] sa modernom infrastrukturom, poput internet bankarstva, mobilnog bankarstva i slično. [[Banka Namibije]] (''The Bank of Namibia'') ili ''BoN'' je centralna banka države koja je odgovorna za sve uobičajene funkcije [[centralna banka|centralne banke]]. Postoje četiri komercijalne banke u Namibiji koje su odobrene za međunarodnu razmjenu novca i kapitala od strane BoN: &quot;Bank Windhoek&quot;, &quot;First National Bank&quot;, &quot;Nedbank&quot; i &quot;Standard Bank&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bon.com.na|title=Bank of Namibia (BoN)|access-date=3. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

Namibija ima vrlo visoku stopu [[nezaposlenost]]i. &quot;Uža nezaposlenost&quot; (koju karakterišu osobe koje aktivno i dugotrajno traže posao sa punim radnim vremenom) iznosila je 20,2% tokom 2000. godine, 21,9% tokom 2004. godine te se popela na 29,4% 2008. godine. Pod &quot;širom nezaposlenošću&quot; (gdje su ljudi koji su odustali od traženja posla) stopa nezaposlenosti je porasla sa 36,7% tokom 2004. godine na 51,2% u 2008. godini. Ove procjene smatraju osobe u neformalnom sektoru kao zaposlene. Ministar rada i socijalnih pitanja Namibije [[Immanuel Ngatjizeko]] je 2008. godine ocijenio ovu studiju o nezaposlenosti &quot;jednom od najboljih i najkvalitetnijih do sada&quot;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120303042203/http://www.namibian.com.na/news-articles/national/full-story/archive/2010/february/article/half-of-all-namibians-unemployed/ The Namibian 4. februar 2010] &quot;Half of all Namibians unemployed&quot; napisao: Jo-Mare Duddy&lt;/ref&gt;, međutim metodologija korištena u toj studiji je naišla na određene kritike.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.newera.com.na/article.php?articleid=41737|title=Mwinga speaks out on his findings|author=Ndjebela Toivo|date=18. 11. 2011|newspaper=New Era|archive-url=https://archive.today/20130112001055/http://www.newera.com.na/article.php?articleid=41737|archive-date=12. 1. 2013|access-date=16. 3. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Procjenjuje se da gotovo pola stanovništva živi ispod međunarodne granice siromaštva od 1,25 US$ dnevno.&lt;ref&gt;[http://hdr.undp.org/en/media/HDI_2008_EN_Tables.pdf ''Human Development Indices''], Table 3: Human and income poverty, str. 35. 1. juni 2009&lt;/ref&gt; Postoji niz zakonskih mjera na snazi koje imaju za cilj smanjenje siromaštva i nezaposlenosti u državi. Donesen je zakon o radu 2004. godine kojim se štite građani od diskriminacije na poslu zbog svog HIV statusa ili u slučajevima [[trudnoća|trudnoće]]. Početkom 2010. godine vladina Komisija za nabavke je objavila da je za učešće na javnim tenderima u Namibiji neophodno da svi nekvalificirani ili polukvalificirani radnici, bez izuzetka, moraju biti državljani Namibije.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120303042154/http://www.namibian.com.na/news/full-story/archive/2010/february/article/tender-board-tightens-rules-to-protect-jobs/ The Namibian 3 February 2010] &quot;Tender Board tightens rules to protect jobs&quot;, napisao: Tileni Mongudhi&lt;/ref&gt;

===Transport===
{{Glavni|Transport u Namibiji}}
[[Datoteka:Sandstorm while driving from Swakopmund to Walfish Bay, 2005.jpg|mini|Put B2 između [[Swakopmund]]a i [[Walvis Bay]]a, Namibija.]]
I pored činjenice da je veći dio zemlje vrlo rijetko naseljen, Namibije ima brojne luke, aerodrome, autoputeve i [[Željeznički transport u Namibiji|uskotračnu željeznicu]]. Ona nastoji postati regionalno transportno čvorište, a zbog svojih pomorskih luka, vrlo je važna za svoje susjede čije teritorije ne izlaze na more. Središnji plato je već odavno postao važan [[transportni koridor]] za gusto naseljene oblasti sjevernog dijela JAR, odakle se u Namibiju [[uvoz]]e četiri petine ukupnih roba.&lt;ref name=&quot;World Almanac 2004&quot;&gt;''World Almanac. 2004''. World Almanac Books. New York, NY&lt;/ref&gt;

===Poljoprivreda===
Približno pola stanovništva Namibije zavisi od poljoprivrede (uglavnom [[samoopskrbna poljoprivreda]]) za svoje potrebe, ali Nambija i dalje uvozi dio [[hrana|hrane]]. Iako je BDP po stanovniku i do pet puta veći od BDP-a po stanovniku najsiromašnijih afričkih zemalja, većina stanovništva Namibije živi u seoskim područjima na ivici egzistencije. Namibija je država sa [[Spisak država po broju gini na svijetu|najvišim odnosom neravnomjerne distribucije]] dohotka na svijetu. Jedan od razloga za to što je vrlo izražena razlika između gradske ekonomije i seoske, pošto se robna razmjena na selu odvija najvećim dijelom beznovčano, u naturi. Podaci o neravnomjernosti distribucije dohotka uzimaju u obzir i osobe čiji život i zarada zapravo ne zavise od formalne privrede.

Oko 4.000, uglavnom bijelaca, komercijalnih farmera ima u posjedu gotovo polovinu cjelokupnog namibijskog obradivog zemljišta.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.nytimes.com/2004/12/25/international/africa/25namibia.html Tensions Simmer as Namibia Divides Its Farmland]&quot;, ''The New York Times'' (25.12.2004.).&lt;/ref&gt; Vlade Njemačke i Velike Britanije su spremne financirati proces [[zemljišna reforma|zemljišne reforme]] u Namibiji, nakon što je ona odlučila započeti [[eksproprijacija|eksproprijaciju]] zemlje od bijelih zemljoposjednika da bi naselila crnce povratnike u Namibiju.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.irinnews.org/report.aspx?reportid=51556 NAMIBIA: Key step in land reform completed]&quot;, IRIN Africa&lt;/ref&gt; Postignut je dogovor o [[privatizacija|privatizaciji]] nekoliko kompanije u narednim godinama, sa nadom da će to ohrabriti neophodne strane investicije.

Nedavno je otkriveno područje na sjeveru Namibije gdje se nalaze velike količine podzemnih voda, nazvano ''Ohangwena II'', a procjenjuje se da bi se iz njega 800.000 stanovnika moglo snabdijevati [[voda|vodom]] narednih 400 godina.&lt;ref name=aqui&gt;McGrath, Matt. [http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-18875385 &quot;Vast aquifer found in Namibia could last for centuries&quot;] ''BBC World Service'' (20.7.2012.).&lt;/ref&gt; Stručnjaci procjenjuju da Namibija ima oko 7.720&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; podzemnih voda.&lt;ref name=afr&gt;McGrath, Matt. [http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-17775211 &quot;'Huge' water resource exists under Africa&quot;] ''BBC World Service'' (20.4.2012.).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=aqmap&gt;{{cite journal|author=MacDonald A M, Bonsor H C, Dochartaigh B É Ó and Taylor R G |doi=10.1088/1748-9326/7/2/024009|title=Quantitative maps of groundwater resources in Africa|journal=Environ. Res. Lett. |volume=7 |page=024009|year=2012|issue=2}}&lt;/ref&gt;

===Rudarstvo===
Dajući 25% ukupnog dohotka Namibije, rudarstvo je najveći pojedinačni sektor u privredi zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nied.edu.na/divisions/projects/SEEN/SEEN%20Publications/Environmental%20Information%20Sheets/Development%20and%20Environment/4.%20Mining%20in%20Namibia.pdf|title=Mining in Namibia|format=PDF|publisher=NIED|access-date=26. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510004055/http://www.nied.edu.na/divisions/projects/SEEN/SEEN%20Publications/Environmental%20Information%20Sheets/Development%20and%20Environment/4.%20Mining%20in%20Namibia.pdf|archive-date=10. 5. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Namibija je četvrti najveći izvoznik rudnih minerala u Africi te [[Spisak država po proizvodnji uranija|četvrti najveći proizvođač]] [[uranij]]a na svijetu. Postoje značajne investicije u rudnike uranija, tako da Namibija ima perspektivu da do 2015. godine postane najveći svjetski izvoznik uranija.&lt;ref&gt;Oancea, Dan. [http://www.infomine.com/publications/docs/Mining.com/Feb2008e.pdf Mining Uranium at Namibia's Langer Heinrich Mine]&lt;/ref&gt; Bogati depoziti aluvijalnih [[dijamant|dijamanata]] daju Namibiji primarni izvor dijamanata naročito visokog kvaliteta.&lt;ref&gt;Oancea, Dan. [http://technology.infomine.com/articles/1/99/deep-sea-mining.undersea-miners.black-smoker/deep-sea.mining.and.aspx Deep-Sea Mining and Exploration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170627093407/http://technology.infomine.com/articles/1/99/deep-sea-mining.undersea-miners.black-smoker/deep-sea.mining.and.aspx |date=27. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt; Iako je zemlja poznata uglavnom po depozitima uranija i dijamanata, industrijski se proizvode brojni drugi minerali i metali poput [[olovo|olova]], [[volfram]]a, zlata, [[kalaj]]a, [[mangan]]a, [[mramor]]a, [[bakar|bakra]], cinka i [[fluorit]]a.

U blizini obale Namibije u Atlantskom okeanu, otkrivene su zalihe [[Zemni plin|prirodnog plina]], za koje postoje planovi da se u budućnosti vade i koriste.&lt;ref name=&quot;usds&quot;/&gt; Po navodima iz knjige ''The Diamond Investigation'', o globalnom tržištu dijamanata, od 1978. godine najveća kompanija koja se bavi dijamantima, [[De Beers]], je kupila većinu namibijskih dijamanata i još uvijek nastavlja sa kupovinom, iz razloga ''da koja god stranka došla na vlast, ona će trebati dijamante za izvor svojih prihoda''.&lt;ref&gt;[http://www.edwardjayepstein.com/diamond/chap1.htm The Diamond Investigation, poglavlje 1], Edward Jay Epstein, u intervjuu sa [[Harry Frederick Oppenheimer]]om, vlasnikom De Beers.&lt;/ref&gt; U Namibiji se koristi naizmjenična [[električna struja]] napona 220 [[Volt|V]]. [[Električna energija]] se uglavnom dobija iz termalnih i hidroelektrana. Određenu ulogu u proizvodnji električne energije imaju i nekonvencionalni izvori. Zbog velikog potencijala i proizvodnje uranija, vlada Namibije ima u planu izgraditi prvu nuklearnu elektranu do 2018. godine, kao i postrojenja za obogaćivanje uranija.&lt;ref name=Saveorsink&gt;{{cite news|title=Uranium: Saving or sinking Namibia?|author=Weidlich Brigitte|newspaper=The Namibian|date=7. 1. 2011|url=http://www.namibian.com.na/news/full-story/archive/2011/january/article/uranium-saving-or-sinking-namibia/|archive-url=https://archive.today/20130111211559/http://www.namibian.com.na/news/full-story/archive/2011/january/article/uranium-saving-or-sinking-namibia/|archive-date=11. 1. 2013|access-date=29. 3. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Turizam===
[[Datoteka:Equus burchelli 4.jpg|mini|Primjer namibijske divljine, [[stepska zebra]], jedan od fokusa turističke ponude]]
[[Turizam]] je jedan od razvijenijih i važnijih sektora u privredi Namibije, a učestvuje u BDP-u zemlje sa oko 14,5%. Od svih zaposlenih, u sektoru turizma rade deseci hiljada radnika (oko 18,2% ukupne radne snage) bilo direktno ili posredno, a broj turista se kreće preko jednog miliona godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|title=A Framework/Model to Benchmark Tourism GDP in South Africa|publisher=Pan African Research &amp; Investment Services|page=34|date=1. 3. 2010|url=http://www.southafrica.net/sat/action/media/downloadFile?media_fileid=29571|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718143151/http://www.southafrica.net/sat/action/media/downloadFile?media_fileid=29571|archive-date=18. 7. 2010|access-date=29. 3. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Namibija je jedna od glavnih odredišta u Africi i poznata je po [[ekoturizam|ekoturizmu]] koji nudi brojne i raznolike ponude u divljinama zemlje.&lt;ref name=goodshape&gt;{{cite news|title=Tourism in good shape – Minister|author=Hartman Adam|newspaper=The Namibian|date=30. 9. 2009|url=http://www.namibian.com.na/index.php?id=28&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=51487&amp;no_cache=1}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni smještajni kapaciteti za prijem ekoturista. Pored toga, razvijen je i sportski lov, na koji otpada oko 14% cjelokupnog turizma u 2000. godini odnosno 19,6 miliona US$. U tom aspektu, fauna Namibije nudi brojne divlje vrste koje su omiljene od strane međunarodnih sportskih lovaca.&lt;ref name=Humavindu&gt;{{cite journal|author=Humavindu, Michael N., Barnes, Jonothan I|title= Trophy Hunting in the Namibian Economy: An Assessment. Environmental Economics Unit, Directorate of Environmental Affairs, Ministry of Environment and Tourism, Namibia|journal= South African Journal of Wildlife Research |volume=33|issue=2|pages= 65–70 |date=1. 10. 2003}}&lt;/ref&gt; Pored toga, ekstremni sportovi poput skydivinga, surfanja po dinama i off-road vožnje su također popularni, a brojne turističke kompanije nude takvu vrstu zabave. Najposjećenija mjesta u Namibiji, između ostalih, su [[Caprivi]], [[Fish River kanjon]], [[Sossusvlei]], park [[Skeleton Coast]], [[Sesriem]], [[Etosha Pan]] i obalni gradovi [[Swakopmund]], [[Walvis Bay]] i [[Lüderitz]].&lt;ref&gt;[http://www.namibiatourism.com.na/namibia-top-attractions/ Namibia top turistička odredišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227102320/http://www.namibiatourism.com.na/namibia-top-attractions/ |date=27. 12. 2016 }}. Namibiatourism.com.na. Pristupljeno 12. decembar 2012.&lt;/ref&gt;

===Troškovi života u Namibiji===
Životni troškovi u Namibiji su relativno visoki zbog visoke cijene roba uključujući i žitarice koje se uvoze. Postoje određeni [[monopol]]i u nekim sektorima uzrokuju visoke stope [[profit]]a i [[inflacija|daljnji rast cijena]]. Glavni grad države, Windhoek, je trenutno{{kada}} rangiran kao 150. najskuplji grad u svijetu za život.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.xpatulator.com/outside.cfm?lid=142|title=Namibia, Windhoek Cost of Living|access-date=30. 3. 2013|archive-date=18. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018162413/http://www.xpatulator.com/outside.cfm?lid=142|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Porez na dohodak]] pojedinaca se primjenjuje na ukupni oporezivi dohodak građana a svi građani se oporezuju progresivnim dodatnim stopama podijeljene po prihodovnim razredima. [[Porez na dodatu vrijednost]] (PDV) se primjenjuje na većinu roba i usluga.&lt;ref&gt;PAYE12 Volume 18 objavljeno od strane Ministarstva financija Namibije&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Namibije}}
[[Datoteka:Herero women.jpg|mini|Grupa [[Herero]] žena u [[Windhoek]]u]]
Namibija ima vrlo slabu [[Gustina naseljenosti|gustinu naseljenosti]], [[Spisak država po gustini naseljenosti|druga je na svijetu]] najrjeđe naseljena država među svim suverenim državama svijeta, odmah poslije [[Mongolija|Mongolije]].&lt;ref name=unpop&gt;{{cite journal | url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_text_tables.pdf | title=World Population Prospects, Table A.1| version=2008 revision  | format=PDF | publisher=Ujedinjene nacije | author=Department of Economic and Social Affairs Population Division | year=2009 | access-date=12. 3. 2009}}&lt;/ref&gt; Većina stanovništva zemlje je narod [[Ovambo]] koji spada u grupu [[Bantu]] naroda, a koji sačinjavaju oko polovinu stanovništva. Ovambo uglavnom žive na sjeveru Namibije, međutim danas naseljavaju gotovo sve gradove u zemlji. Druge etničke grupe su [[Herero]] i [[Himba]], koji govore dosta sličnim jezicima, dok [[Damara]] i [[Nama (narod)|Nama]] narodi pričaju istim ''kliktavim'' jezikom poznatim kao [[khoekhoe jezik]].

Pored većinskog bantu stanovništva, ovdje žive i veće grupe [[Kojsanski narodi|kojsanskih]] naroda (poput Nama i [[Bušmani|Bušmana]]), koji su potomci prvobitnih stanovnika južne Afrike. U Namibiji žive i brojni potomci izbjeglica iz [[Angola|Angole]]. Također, tu žive i dvije manje grupe stanovništva miješane rase mulata i takozvanih Bastarda, koji zajedno sačinjavaju oko 6,6% ukupnog stanovništva zemlje. Broj mulata u odnosu na Bastarde je oko dva naprema jedan. Postoji i manja [[Kinezi|kineska]] zajednica u Namibiji.&lt;ref&gt;[http://www.migrationinformation.org/Feature/display.cfm?id=690 China and Africa: Stronger Economic Ties Mean More Migration], autor: Malia Politzer, ''Migration Information Source'', august 2008.&lt;/ref&gt;

Bijelci (najveći broj njih je [[Portugalci|portugalskog]], [[Holanđani|holandskog]], [[Nijemci|njemačkog]], [[Englezi|britanskog]] i [[Francuzi|francuskog]] porijekla) čine oko 6,4% ukupnog stanovništva Namibije; oni čine drugu po veličini populaciju stanovništva evropskog porijekla u [[Podsaharska Afrika|podsaharskoj Africi]], i u pogledu procenta i ukupnog broja stanovnika, samo ih u Južnoafričkoj Republici ima više.&lt;ref name=CIA&gt;{{cite web |author=Central Intelligence Agency |publisher=The World Factbook |title=Namibia |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/wa.html |year=2009 |access-date=23. 1. 2010 |archive-date=23. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200423100756/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/wa.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Većina bijelaca u Namibiji i gotovo svi mješanci i mulati govore [[afrikaans]] jezik, te dijele sličnu kulturu, religiju i porijeklo kao poput bijelaca i mješanaca u JAR. Manji dio bijelaca (oko 30 hiljada) vode porijeklo direktno od [[njemačka|njemačkih]] kolonista, a zadržali su svoje njemačke kulturne i obrazovne institucije. Gotovo svi portugalski naseljenici došli su u Namibiju iz ranije portugalske kolonije Angole.&lt;ref&gt;[http://www.economist.com/world/mideast-africa/displayStory.cfm?story_id=12079340 Flight from Angola], ''The Economist '' (16.8.1975.)&lt;/ref&gt; Po popisu stanovništva iz 1960. godine u Jugozapadnoj Africi (današnjoj Namibiji) živjelo je 526.004 stanovnika, od čega je bilo 73.464 bijelaca (14%).&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Lalita Prasad Singh|title = The United Nations and Namibia|publisher=East African Publishing House|year = 1980}}&lt;/ref&gt;

Namibija vrši [[popis stanovništva]] svakih deset godina. Nakon sticanja nezavisnosti, prvi popis stanovništva i domaćinstava je održan 1991. godine, dok su naredni održavani 2001. i 2011. godine.&lt;ref name=2001Census&gt;{{cite web|url=http://www.npc.gov.na/census/index.htm|title=Census Summary Results|publisher=National Planning Commission of Namibia|access-date=21. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111224420/http://www.npc.gov.na/census/index.htm|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za prikupljanje podataka o broju stanovnika, koristila se metoda da se računao svaki stanovnik Namibije na dan zakazanog popisa, bez obzira gdje se ta osoba nalazila. Takva metoda se naziva još i ''de facto'' metoda.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201108080754.html|title=Namibia: 2011 Census Officially Launched|author=Kapitako Alvine|date=8. 8. 2011|work=New Era|publisher=via allafrica.com}}&lt;/ref&gt; Za potrebe numeracije i organiziranja popisa, država je podijeljena na 4.042 ''popisna područja''. Ova područja se ne preklapaju s administrativnim granicama radi dobijanja pouzdanijih podataka za potrebe izbornih spiskova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.npc.gov.na/census/index.htm|title=Methodology|publisher=National Planning Commission of Namibia|access-date=21. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111224420/http://www.npc.gov.na/census/index.htm|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema popisu stanovništva i domaćinstava iz 2011. godine, Namibija je imala 2.113.077 stanovnika. U periodu od 2001. do 2011. godine, godišnji prirast stanovništva iznosio je 1,4%, što je pad u odnosu na prethodni desetogodišnji period (1991 - 2001) kada je iznosio 2,6%.&lt;ref name=snapshot&gt;{{cite news|url=http://www.namibian.com.na/news/full-story/archive/2013/march/article/census-gives-snapshot-of-namibias-population/|title=Census gives snapshot of Namibia’s population|author=Duddy Jo Maré|date=28. 3. 2013|newspaper=The Namibian|archive-url=https://archive.today/20130413172159/http://www.namibian.com.na/news/full-story/archive/2013/march/article/census-gives-snapshot-of-namibias-population/|archive-date=13. 4. 2013|access-date=1. 4. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Najveći gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Namibiji}}
{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Namibiji
| ime_države_u_lokativu     = Namibiji
| drž_ref     = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Namibiji
| class       = nav
| int_ime    = Regija
| int_link    = 
| grad_1 = Windhoek | int_1 = Khomas | stan_1 = 322.500 | img_1 = Windhoek aerial.jpg
| grad_2 = Walvis Bay | int_2 = Erongo | stan_2 = 85.000 | img_2 = Walvis Bay aerial.jpg
| grad_3 = Rundu | int_3 = Kavango | stan_3 = 81.501 | img_3 = Ozzys Beerhouse and Eugen Kakukuru Street in Rundu, Namibia, March 2006.jpg
| grad_4 = Helao Nafidi | int_4 = Ohangwena | stan_4 = 43.000 
| grad_5 = Swakopmund | int_5 = Erongo | stan_5 = 42.000 | img_5 = Swakopmund (Namibia).jpg
| grad_6 = Oshakati | int_6 = Oshana | stan_6 = 28.255
| grad_7 = Katima Mulilo | int_7 = Caprivi | stan_7 = 28.100
| grad_8 = Ongwediva | int_8 = Oshana | stan_8 = 27.000
| grad_9 = Okahandja | int_9 = Otjozondjupa | stan_9 = 24.100
| grad_10 = Otjiwarongo | int_10 = Otjozondjupa | stan_10 = 19.614
}}

=== Religija u Namibiji ===
{{Trakasti grafikon
| float = right
| title       = Religija u Namibiji | label_type  = Religija
| data_type   = Procenat %
| bar_width   = 10
| width_units = em
| data_max    = 100
| label1   = [[Kršćanstvo]]
| label2   = Domorodačke religije
| data1    = 85
| data2    = 15
}}
[[Kršćanstvo|Kršćanska zajednica]] čini između 80 i 90% ukupnog stanovništva Namibije, od čega su najmanje 50% [[Luteranizam|luterani]]. Od ukupnog stanovništva procjenjuje se da 10 do 20% slijedi domorodačke religije.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; Misionari su tokom [[1800te|1800tih]] brojne Namibijce privukli ka kršćanstvu. Iako su većinski luterani, brojni su i drugi kršćanski pravci poput [[Katoličanstvo|katolika]], [[metodisti|metodista]], [[Anglikanska crkva|anglikanaca]], pripadnika afričke metodističke episkopalne, holandske reformističke crkve i [[Mormonska crkva|mormona]]. Postoji vrlo malehna islamska zajednica koja broji od 3.000 do 5.000 vjernika.&lt;ref&gt;http://www.ipsnews.net/2009/05/religion-namibia-finding-sanctuary-in-islam/&lt;/ref&gt;

=== Jezik ===
[[Datoteka:NamibiaMehrsprachigkeit.jpg|mini|Iako je engleski zvanični jezik, Namibija je višejezična zemlja, što ilustriraju ovi primjeri natpisa na engleskom, njemačkom, afrikaans i oshiwambo jeziku.]]
Zvanični jezik u državi je engleski. Sve do 1990. godine i proglašenja nezavisnosti Namibije, [[Njemački jezik|njemački]] i afrikaans jezici su također bili zvanični. Davno prije nego što je Namibija proglasila nezavisnost od JAR, SWAPO je odlučio da buduća država treba biti zvanično jednojezična, svjesno birajući ovaj pristup za razliku od susjednih država, što je ocijenjeno kao &quot;smišljena politika etnolingvističke fragmentacije&quot;.&lt;ref&gt;Pütz, Martin. ''Official Monolingualism in Africa: A sociolinguistic assessment of linguistic and cultural pluralism in Africa.'' u: Discrimination through language in Africa? Perspectives on the Namibian Experience. Mouton de Gruyter. Berlin: 1995. str. 155.&lt;/ref&gt; Kasnije, engleski jezik je postao jedini zvanični jezik u Namibiji. Neki od ostalih jezika su dobili status poluzvaničnih jezika tako što je njihova upotreba dozvoljena u osnovnim [[škola]]ma.

Na sjeveru Namibije, većina stanovništva govori oshiwambo jezika kao svoj prvi jezik, dok je u drugim dijelovima zemlje najviše korišten afrikaans. Među mlađom populacijom, najviše se koristi engleski i afrikaans. Oba ova jezika se najviše koriste kao &quot;drugi&quot; jezik a rezervirani su za javnu komunikaciju, iako su &quot;prvi&quot; (maternji) jezici uglavnom ''mali'' lokalni jezici koji se koriste širom zemlje. Većina bijelaca koristi njemački ili afrikaans jezik. Čak i nakon 90 godina od kraja njemačke kolonijalne ere, njemački jezik igra glavnu ulogu kao komercijalni jezik. Afrikaans priča oko 60% bijelaca, njemački oko 32%, engleski oko 7% te [[portugalski jezik]] oko 1%.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; Geografska blizina bivše portugalske kolonije Angole objašnjava relativno veliki broj luzitanista (osoba koji govore portugalski), po popisu iz 2011. godine njihov broj se procjenjuje na oko 100.000 ili 4-5% ukupnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Catherine Sasman |date=15. 8. 2011 |url=http://www.namibian.com.na/index.php?id=28&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=85817&amp;no_cache=1 |title=Portuguese to be introduced in schools|periodical=The Namibian|access-date=24. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravlje ===
Očekivani životni vijek pri rođenju se 2012. godine procjenjuje na 52,2 godine, što spada među najniže u svijetu.&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html?countryName=Namibia&amp;countryCode=wa&amp;regionCode=afr&amp;rank=210#wa CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200523043802/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html?countryName=Namibia&amp;countryCode=wa&amp;regionCode=afr&amp;rank=210#wa |date=23. 5. 2020 }}: Life Expectancy ranks&lt;/ref&gt; Najveći zdravstveni problem u Namibiji je epidemijsko rasprostiranje [[AIDS]]a. Iako je procenat infekcije daleko manji od njihovih istočnih komšija, [[Bocvana|Bocvane]], procjenjuje se da 13,1% ukupnog odraslog stanovništva je zaraženo HIV virusom.&lt;ref&gt;[http://www.hivinsight.com/global?page=cr09-wa-00 Hivinsight.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707115125/http://www.hivinsight.com/global?page=cr09-wa-00 |date=7. 7. 2014 }}, HIV InSite Knowledge Base, Comprehensive, up-to-date information on HIV/AIDS treatment, prevention, and policy from the University of California San Francisco&lt;/ref&gt; U 2001. godini bilo je oko 210.000 osoba koji su bili zaraženi HIV/AIDS virusom a približni broj smrtnih slučaja 2003. godine iznosio je 16.000 osoba. Po podacima UNAIDS izvještaja iz 2011. godine, epidemijsko stanje HIV-a u Namibiji stagnira.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.unaids.org/en/media/unaids/contentassets/documents/unaidspublication/2011/JC2216_WorldAIDSday_report_2011_en.pdf| title = UNAIDS World AIDS Day Report 2011| publisher = UNAIDS| access-date = 24. 2. 2012| archive-date = 1. 6. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20130601011732/http://www.unaids.org/en/media/unaids/contentassets/documents/unaidspublication/2011/JC2216_WorldAIDSday_report_2011_en.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Iako je rasprostranjenost HIV-a među odraslim smanjena, broj siročadi je u porastu. Omogućavanje obrazovanja, ishrane, smještaja i zbrinjavanja ove siročadi palo je na teret države.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aidsinafrica.net/ |title=Aidsinafrica.net |access-date=3. 4. 2013 |archive-date=19. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170919200353/http://aidsinafrica.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:42817 06.JPG|mini|Učenici srednje škole u Namibiji]]
U Namibiji je obavezno osnovno obrazovanje za djecu uzrasta između šest i šesnaest godina. Ovaj vid obrazovanja je besplatan i na teret države. Razredi od prvog do šestog se smatraju osnovnim obrazovanjem (primarnim), dok su razredi od 8. do 12. srednjoškolsko obrazovanje (sekundarno). Po podacima iz 1998. godine, u Namibiji je bilo 400.325 učenika u osnovnim [[škola]]ma i 115.237 učenika u srednjim školama. Odnos broja nastavnika i učenika 1999. godine se procjenjuje na 32:1, dok se 8% ukupnog BDP-a trošilo na obrazovanje.&lt;ref&gt;[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Namibia-EDUCATION.html Encyclopedia of Nations] Namibia- Education&lt;/ref&gt; Razvoj obrazovanja, istraživanje i usavršavanje nastavnog osoblja je centralno organizirano pod okriljem Nacionalnog instituta za razvoj obrazovanja (''NIED'') u gradu [[Okahandja]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nied.edu.na/ |title=National Institute for Educational Development |publisher=Nied.edu.na |access-date=26. 6. 2010 |archive-date=12. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200512213852/http://www.nied.edu.na/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Najveći broj škola u Namibiji je u vlasništvu države, međutim postoji i manji broj privatnih škola koje su također dio nacionalnog obrazovnog sistema. Postoje četiri koledža za obrazovanje nastavnika (kao ''učiteljske škole''), tri koledža za poljoprivredu, koledž za policijske službenike, politehnička škola na nivou univerziteta i [[Univerzitet Namibije]] (državni univerzitet).

=== Sport ===
Najpopularniji sport u Namibiji je [[nogomet]]. [[Nogometna reprezentacija Namibije]] se uspjela kvalificirati za [[Afričko prvenstvo u nogometu 2008.|Afrički kup nacija 2008. godine]], ali se do sada nikad nije kvalificirala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. Međutim, najuspješniji nacionalni tim je reprezentacija države u [[ragbi]]ju. Takmičili su se na četiri svjetska prvenstva u ragbiju: 1999., 2003., 2007. i 2011. godine. U Namibiji popularan je i [[kriket]], a reprezentacija u kriketu je igrala na svjetskom prvenstvu 2003. godine.

Posljednjih nekoliko godina u zemlji se igra i [[inline hokej]]. Ženska reprezentacija u ovom sportu je učestvovala na svjetskom šampionatu 2008. godine. Namibija je domaćin jedne od najtežih maratonskih staza, namibijskog ultra maratona. Najpoznatiji [[Atletika|atletičar]] je slavni [[Frankie Fredericks]], sprinter na 100 i 200 metara. Osvojio je četiri srebrene olimpijske medalje (na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijadama 1992.]] i [[Olimpijske igre 1996.|1996.]]) te nekoliko medalja sa svjetskih atletskih prvenstava.

=== Mediji ===
Iako je po brojnosti stanovništva Namibija relativno mala, ima vrlo veliki broj medija: dvije TV stanice, 19 radio stanica (neračunajući mjesne stanice), pet dnevnih novina, nekoliko sedmičnih i posebnih izdanja. Pored toga, dostupni su i neki strani mediji naročito iz Južnoafričke Republike. Online mediji su uglavnom zasnovani na sadržajima za štampu. Na području zemlje djeluje državna novinska agencija NAMPA ([[Namibia Press Agency]]).&lt;ref name=Rothe&gt;Rothe, Andreas (2010): ''Media System and News Selection in Namibia.'' str. 14-96&lt;/ref&gt;

U usporedbi sa susjednim zemljama, Namibija ima vrlo visok stepen sloboda medija. Tokom posljednjih nekoliko godina, zemlja je najčešće rangirana u gornjoj četvrtini statistike ''[[Reporteri bez granica]]'', gdje je 2010. godine dostigla 21. mjesto.&lt;ref&gt;[http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html Press Freedom Index 2010 – Reporters Without Borders] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721221055/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html |date=21. 7. 2011 }}. En.rsf.org. Pristupljeno 12.12.2012.&lt;/ref&gt; U tom pogledu, Namibija je u istom rangu kao i [[Kanada]], te je među afričkim državama najbolje plasirana.

== Filatelija Namibije ==
{{Glavni|Filatelija u Namibiji}}
[[Datoteka:Namibia independence stamp 1990.jpg|mini|desno|200px|Treća namibijska marka iz prve serije 1990. godine]]
Prve poštanske marke Namibije, izašle su 21. marta 1990. godine, povodom nezavisnosti države. Tiskane su 3 marke, na kojima je simbolički predstavljena karta Namibije, [[Zastava Namibije|zastava]], predsjednik [[Sam Nujoma]], golub mira sa raširenim rukama, te karta Afrike sa položajem Namibije. [[Nominalna vrijednost]] bila im je 18, 45 i 60 [[južnoafrički rand|centi]]. Vrijednost maraka, kao i valuta u to vrijeme je bio [[južnoafrički rand]]. Marke su bile [[nazubljenje|nazubljene]] 14¼:14 i kataloški su (po njemačkom katalogu [[Michel]]) numerisane s brojevima 668-670. Marke u upotrebi prije tog perioda su bile sa imenom [[Jugozapadna Afrika]] (''South West Africa'' i ''Suidwes Afrika'') &lt;ref name=&quot;Michel&quot;&gt;''[[Michel|MICHEL]] Afrika 1993 (M-Z) Übersee Band 3'' Schwanberg Verlag GmbH - München 1993, Njemačka  {{ISBN|3-87858-740-6}} {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Njemačka jugozapadna Afrika]]
* [[Spisak nacionalnih parkova u Namibiji]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Namibia}}
{{Commonscat|Namibia}}
{{wikiatlas|Namibia}}
* {{službeni sajt|http://www.gov.na}} Vlade Namibije
* {{CIA World Factbook link|wa|Namibija}}
* [http://www.bbc.com/news/world-africa-13890726 Namibija] na [[BBC|BBC News]]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=NA Namibija] na &quot;International Futures&quot;

{{Geografska lokacija
|Centar       = Namibija
|Sjever       = [[Angola]]
|Sjeveroistok = [[Zambija]] / [[Zimbabve]]
|Istok        = [[Bocvana]]
|Jugoistok    = 
|Jug          = [[Južnoafrička Republika]]
|Jugozapad    = 
|Zapad        = [[Atlantski okean]]
|Sjeverozapad = 
}}

{{Države Afrike}}
{{Commonwealth}}
{{Afrička unija}}
{{CPLP}}

[[Kategorija:Namibija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države njemačkog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Bivše njemačke kolonije]]</text>
      <sha1>hhndjd1g1gngdrz70cyu0cgdosl20is</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14985</id>
    <revision>
      <id>3935099</id>
      <parentid>3925480</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:46:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3823" sha1="mgp3vlhqstw8loqqzq7obxpkcxzb588" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''15. august / kolovoz (15. 8)''' jest 227. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (228. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 138 dana.

== Događaji ==
* [[1444.|1444]] – Potpisan [[Segedinski mir]] između sultana [[Murat II|Murata II]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] i [[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislava]]. kralja [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]].
* [[1914]] – Otvoren [[Panamski kanal]].
* [[1945]] – [[Japan]] kapitulirao u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[1947]] – [[Indija]] se osamostalila od [[Velika Britanija|Velike Britanije]].
* [[1990]] – [[Jennifer Lawrence]], američka glumica i producentica
* [[1992]]
** [[Izet Nanić]] u [[Bužim]]u formirao 105. bužimsku udarnu krajišku muslimansku brigadu, koja će kasnije postati [[505. viteška brdska brigada]] i postati kičma [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusa ARBiH]].
** Početak [[Operacija &quot;Krug&quot;|Operacije &quot;Krug&quot;]] u općini Goražde sa ciljem razbijanja trostrukog obruča oko Goražda i oslobođenja lijeve obale rijeke Drine i uklanjanja agresorskih artiljerijskih položaja koji su granatirali grad Goražde. Akcija je uspješno završena 28 augusta i oslobođeno je 150 km2(odnosno cijela lijeva obala) i nakon toga je omogućeno pokretanje akcije &quot;Drina&quot;.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1575]] – [[Bartol Kašić]], hrvatski pisac i lingvist

=== 18. vijek ===
* [[1740]] – [[Matthias Claudius]], njemački književnik
* [[1769]] – [[Napoléon Bonaparte]], francuski car
* [[1771]] – [[Walter Scott]], škotski književnik

=== 19. vijek ===
* [[1815]] – [[Georgios Averoff]], grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla
* [[1876]] – [[Aleksandar Belić]], srpski lingvist
* [[1883]] – [[Ivan Meštrović]], hrvatski kipar i arhitekt
* [[1888]] – [[Thomas E. Lawrence]], britanski arheolog (''Lawrence od Arabije'')
* [[1896]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka

=== 20. vijek ===
* [[1923]] – [[Schimon Peres]], izrealski državnik i nobelovac
* [[1930]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja
* [[1934]] – [[Nino Ferrer]], francuski pjevač
* [[1937]] – [[Živko Radišić]], srpski i bosanskohercegovački političar
* [[1943]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Gianfranco Ferré]], italijanski modni dizajner
* [[1945]] – [[Alain Juppé]], francuski političar
* [[1948]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist
* [[1955]] – [[Afag Bashirgyzy]], azerbejdžanska glumica
* [[1961]] – [[Andrew Paul (biatlonac)|Andrew Paul]], [[Australija|australski]] [[biatlon]]ac
* [[1972]] – [[Ben Affleck]], američki glumac

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1498]] – [[Izabela Aragonska i Kastiljska]], portugalska kraljica

=== 20. vijek ===
* [[1942]] – [[Mithat Haćam]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1980]] – [[Giovanni Astegiano]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac

=== 20. vijek ===
* [[2000]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica

=== 21. vijek ===
* [[2014]] – [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser
* [[2026]] – [[Milena Zupančič]], slovenska glumica

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti (Indija, Južna Koreja, Republika Kongo Sjeverna Koreja)
* Dan državnosti Lihtenštajna
* Dan oružanih snaga Poljske
* Dan ustava (Ekvatorska Gvineja)
* [[Velika Gospa]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/15 Na današnji dan (15. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-15/ Na današnji dan (15. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august015]]</text>
      <sha1>mgp3vlhqstw8loqqzq7obxpkcxzb588</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2014.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18795</id>
    <revision>
      <id>3935193</id>
      <parentid>3918660</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T01:50:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[20. maj]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]</comment>
      <origin>3935193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17371" sha1="0dvnkvlzpbfsgcs6u4rg3i6dal3bpe8" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2014. ([[Rimski brojevi|MMXIV]])''' je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 2014. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 14. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 5. decenije 2010-ih.

2014. je označena kao:

* [[Spisak praznika|Međunarodna godina kristalografije]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html|title=United Nations Observances: International Years|date=6. 1. 2015|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150508170503/http://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html|archive-date=8. 5. 2015|url-status=live|access-date=14. 4. 2015|ref=United Nations Observances: International Years}}&lt;/ref&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina porodične poljoprivrede]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina malih otočnih država u razvoju]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina solidarnosti s palestinskim narodom]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unispal.un.org/unispal.nsf/solidarity.htm|title=International Year of Solidarity with the Palestinian People 2014|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140929051526/http://unispal.un.org/unispal.nsf/solidarity.htm|archive-date=29. 9. 2014|url-status=dead|access-date=28. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – Latvija uvela euro i postala osamnaesta članica [[Eurozona|eurozone]].
* [[10. januar]] – Na poddionici Suhodol - Tarčin na [[Koridor Vc|Koridoru 5C]] [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu]] završen proboj [[tunel]]a Suhodol dužine tri kilometra.
* [[22. januar]] – Počela mirovna konferencija &quot;Ženeva 2&quot; nakon trogodišnjeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]].
* [[28. januar]] – [[Zemljotres]] jačine 4,2 stepena Richtera i s procijenjenim intenzitetom u epicentru od šest stepeni Merkalijeve skale zabilježen je oko 1 sat poslije ponoći na području Ivanjske sjeverno od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Zemljotres]] jačine 6,1 stepen [[Richterova skala|Richterove skale]] pogodio je [[Grčka|grčko]] [[ostrvo]] [[Kefalonija|Kefaloniju]] u [[Jonsko more|Jonskom moru]].
* [[7. februar]] – Svečano otvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju.
* [[23. februar]] – Svečano zatvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju.

=== Mart ===
* [[2. mart]] – U [[Los Angeles]]u održana [[86. dodjela &quot;Oscara&quot;]], koju je organizirala [[Američka akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS).
* [[8. mart]] – Malezijski Boeing 777, koji je putovao iz [[Kuala Lumpur]]a do [[Peking]]a sa 239 osoba, neobjašnjivo je nestao iznad Tajlandskog zaljeva
* [[11. mart]] – Parlament [[Autonomna republika Krim|Autonomne republike Krim]] proglasio nezavisnost od [[Ukrajina|Ukrajine]].
* [[16. mart]] – Održani vanredni parlamentarni izbori u Srbiji. Apsolutnu pobjedu odnijela Srpska napredna stranka, čiji je lider [[Aleksandar Vučić]].
* [[31. mart]] – Pet rudara je poginulo a jedanaest povrijeđeno u gorskom udaru u jami [[Raspotočje]] rudnika [[Zenica]]. Nezgoda se dogodila 29 minuta iza ponoći u jamskim prostorijama na dubini između 850 i 900 metara.

=== April ===
*[[6. april]] – Nakon nekoliko teških saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, građani Sarajeva mirnim protestima negodovali zbog nedovoljne zaštite učesnika u saobraćaju, naročito pješaka, te nemarna nadležnih organa u ovoj oblasti.
* [[14. april]] – Teroristička grupa [[Boko Haram]] u Nigeriji je otela približno 276 djevojčica i prodala ih u roblje.
* [[27. april]] – Katolička crkva proglasila [[Ivan XXIII|Ivana XXIII]] i [[Papa Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]] svecima.

=== Maj ===
* [[9. maj]] – Otvorena obnovljena [[Sarajevska vijećnica]]
* [[13. maj]] – Poginulo 299 rudara u eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u blizini turskog grada [[Manisa]]. To je najveća rudarska nesreća u historiji [[Turska|Turske]].
* [[15. maj]] – Velike poplave u Bosni Hercegovini i Srbiji
* [[16. maj]] – Dva helikoptera iz [[Hrvatska|Hrvatske]] stižu u pomoć [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koju su pogodile najveće poplave u posljednjih 120 godina.
* [[17. maj]] – U [[Doboj]]u pronađeno 6 beživotnih tijela ljudi koji su stradali u poplavama.
* [[19. maj]] – Jedna osoba se utopila u poplavama u [[Orašje|Orašju]], [[Bosna i Hercegovina]].
* [[20. maj]] – Najmanje 5 osoba je poginulo, a 45 je povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog [[voz]]a jugozapadno od [[Moskva|Moskve]].
* [[26. maj]] – U [[Željeznička nesreća u Utar Pradešu (2014)|željezničkoj nesreći u Indiji]], država Uttar Pradesh, poginulo je najmanje 20 ljudi kada je putnički voz udario u teretni koji je stajao na stanici.
* [[27. maj]] – [[Ukrajina|Ukrajinska]] vojska krenula u akciju protiv proruskih separatista, više od 100 ubijenih.

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Kamerun]]ski vojnici ubili 40 militanata Boko Harama na granici s [[Nigerija|Nigerijom]].
* [[2. juni]] – [[Španija|Španski]] kralj [[Juan Carlos, kralj Španije|Juan Carlos]] abdicirao nakon 40 godina.
* [[12. juni]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u Brazilu. Prvu utakmicu odigrali su [[Brazil]] i [[Hrvatska]] (3:1).

=== Juli ===
* [[1. juli]] – Početak objavljivanja konačnih rezultata [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]]&lt;ref name=&quot;preliminari_5nov&quot;&gt;[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
* [[8. juli]] – [[Izrael]] najavljuje napad na [[Gaza (grad)|Gazu]], nakon što je navodno [[Hamas]] oteo i ubio tri izraelska tinejdžera. Nekoliko dana kasnije, izraelski vojnici kidnapuju palestinskog mladića i živog ga spaljuju.
* [[15. juli]] – [[Brazil]], [[Indija]], [[Kina]] i [[Ruska Federacija]] osnovale [[Banka za razvoj BRIC zemalja|Banku za razvoj BRIC zemalja]].
* [[16. juli]] – Donesena presuda civilnog apelacionog holandskog suda, kojom, [[Holandija]] je okrivljena za deportaciju i ubistva 300 bošnjačkih muškaraca, koji su nakon [[Genocid u Srebrenici|zauzimanja Srebrenice]] 13. jula 1995. od strane [[VRS|Vojske Republike Srpske]], odvedeni i pogubljeni.
* [[17. juli]] – [[Izrael]] počeo bombardiranje [[Palestina|Palestine]]. Za 4 dana poginulo je više od 500 Palestinaca. Širom svijeta održani su protesti u znak podrške Palestini.
* [[17. juli]] – u [[Ukrajina|Ukrajini]] je [[Let 17 &quot;Malaysia Airlinesa&quot;|oboren]] [[putnički avion]] [[kompanija|kompanije]] ''[[Malaysia Airlines]]''. Nakon što je pogođen, vjerovatno protivvazdušnom raketom, poginulo je 298 putnika.
* [[23. juli]] – Avion kompanije ''[[TransAsia Airways]]'' [[Let 222 &quot;TransAsia Airwaysa&quot;|pao je u naseljeno mjesto]] na ostrvu Penghu ([[Tajvan]]) tokom prinudnog slijetanja. U avionu se nalazilo 54 putnika i 4 člana posade, poginulo je 48 osoba.
* [[24. juli]] – Avion kompanije ''[[Air Algérie]]'' koji je putovao iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]] u [[Alžir]] [[Let 5017 &quot;Air Algérieja&quot;|srušio se]] u [[Mali]]ju. Poginulo je 116 osoba, niko od putnika i posade nije preživio.
* [[26. juli]] – Izraelska i palestinska strana pristale su na 12-satno humanitarno primirje s početkom u 8 sati po lokalnom vremenu.

=== August ===

* [[7. august]] – Vođe Crvenih Kmera Nuon Chea i Khieu Samphan su proglašeni krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđeni na doživotni zatvor od strane Tribunala za Crvene Kmere.
* [[15. august]] – Počeo [[20. Sarajevo Film Festival]]

=== Septembar ===
* 18-[[19. septembar]] – Održan referendum o nezavisnosti [[Škotska|Škotske]]. Građani Škotske glasali ''protiv'' nezavisnosti, sa 55% ''Ne'' i 45% glasova ''Za''.
* [[27. septembar]] – U erupciji planinskog vulkana [[Ontake]] u centralnom dijelu [[Japan]]a, oko 40 osoba je povrijeđeno, a najmanje sedam nestalo
* [[28. septembar]] – U potresu u [[Peru]]u jačine 4,9 stepeni u blizini [[Cuzco]]a poginulo najmanje 7 osoba.
** Protesti u [[Hong Kong]]u: hiljade demontranata izašlo na ulice protestujući protiv vlade u [[Peking]]u koja hoće da ograniči opće pravo glasa na lokalnim izborima.

=== Oktobar ===
* [[12. oktobar]] – Održani sedmi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]

=== Novembar ===
* [[4. novembar]] – Održani izbori za [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat SAD]] i za neke od [[Spisak guvernera američkih saveznih država|guvernera]] saveznih država. [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] su osvojili relativnu većinu u Senatu, te sedam od 10 novih [[guverner]]a.
* [[7. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2014.]] u [[Rusija|ruskom]] gradu [[Soči]]ju.
* [[9. novembar]] – Na neformalnom i neobavezujućem [[referendum]]u u [[Katalonija|Kataloniji]], 80,72% glasača se izjasnilo da želi živjeti u nezavisnoj Kataloniji.
* [[12. novembar]] – Letjelica [[Rosetta (svemirska letjelica)|Rosetta]] [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] sletjela na kometu [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]]. Prilikom slijetanja pojavili su se određeni tehnički problemi koje je zemaljska kontrola misije pokušala otkloniti.
* [[26. novembar]] – Protesti širom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog odluke suda u [[Ferguson (Missouri)|Fergusonu]] da oslobodi policajca koji je ubio jednog afroameričkog tinejdžera.

=== Decembar ===
* [[16. decembar]] – U terorističkom napadu na školu u Pešavaru, Pakistan, ubijeno 148 djece i učitelja.
* [[28. decembar]] – Održani šesti [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|Predsjednički izbori u Hrvatskoj]];

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar===
* [[5. januar]] – [[Eusébio]], portugalski nogometaš;
* [[11. januar]] – [[Ariel Sharon]], izraelski političar;
* [[12. januar]] – [[Zdenko Škrabalo]], hrvatski ljekar, akademik i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske;
* [[25. januar]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[27. januar]] – [[Pete Seeger]], američki muzičar i aktivista;

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Maximilian Schell]], austrijski glumac, režiser i producent;
* [[2. februar]] – [[Philip Seymour Hoffman]], američki glumac
* [[10. februar]]
** [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica
** [[Olga Jevrić]], srbijanska kiparka

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Alain Resnais]], francuski režiser
* [[18. mart]] – [[Dušan Poček]], srbijanski glumac
* [[23. mart]] – [[Adolfo Suárez]], španski političar

=== April ===
* [[17. april]] – [[Gabriel García Márquez|Gabriel Garcia Marquez]], kolumbijanski književnik
* [[26. april]] – [[Tito Vilanova]], bivši španski fudbaler i trener Barcelone
* [[28. april]] – [[Vujadin Boškov]], bivši nogometni trener [[Real Madrid]]a i reprezentacije [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]].

=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Joseph P. Teasdale]], američki političar, bivši guverner Missourija (1977–1981)
* [[10. maj]] – [[Patrick Lucey]], američki političar, bivši guverner Wisconsina (1971–1977)
* [[11. maj]] – [[Martin Špegelj]], hrvatski [[general]] i političar
* [[12. maj]] – [[Hans Rudolf Giger]], [[Švicarska|švicarski]] umjetnik
* [[13. maj]] – [[Malik Bendjelloul]], [[Švedska|švedski]] [[režiser]] [[alžir]]skog porijekla, [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;|dobitnik Oscara]] za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]]
* [[15. maj]] – [[Jean-Luc Dehaene]], belgijski političar
* [[18. maj]] – [[Dobrica Ćosić]], [[srbija]]nski pisac, romansijer i esejista
* [[20. maj]] – [[Sandra Bem]], [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]]

=== Juni ===
* [[2. juni]] – [[Alexander Shulgin]], američki [[hemičar]]
* [[11. juni]] – [[Vlado Jokanović]], [[bosanskohercegovački]] glumac
* [[14. juni]] – [[Predrag Palavestra]], jugoslavenski i srpski književnik i akademik SANU i ANUBiH
* [[18. juni]] – [[Stephanie Kwolek]], američka hemičarka, izumiteljica [[kevlar]]a
* [[30. juni]] – [[Željko Šturanović]], crnogorski političar, bivši premijer Crne Gore

=== Juli ===
* [[7. juli]] 
** [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski nogometaš i trener
** [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar
** [[Bora Todorović]], srbijanski glumac
* [[11. juli]] – [[Tommy Ramone]], osnivač punk rock grupe [[The Ramones]]
* [[12. juli]] – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[13. juli]] – [[Nadine Gordimer]], južnoafrička spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost
* [[18. juli]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar
* [[19. juli]] – [[James Garner]], američki glumac
* [[22. juli]] – [[Risto Punkka]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[29. juli]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik.

=== August ===

* [[4. august]] - [[Vedad Hamšić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pop-šlager pjevač, arhitekta i slikar
* [[10. august]] – [[Kathleen Ollerenshaw]], britanska matematičarka i astronomkinja
* [[11. august]] 
** [[Robin Williams]], američki glumac
** [[Vladimir Beara]], jugoslavenski nogometaš i trener
* [[12. august]] – [[Lauren Bacall]], američka [[pozorište|pozorišna]] i [[film]]ska glumica, supruga [[Humphrey Bogart|Humphreya Bogarta]]
* [[15. august]] – [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser
* [[19. august]] – [[Predrag Palavestra]], jugoslavenski i srpski književnik i historičar književnosti

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Zvonimir Torjanac]], hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac 
* [[25. septembar]] – [[Sulejman Tihić]], bosanskohercegovački političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
* [[28. septembar]] – [[Ljubica Ković]], srbijanska glumica
* [[30. septembar]] – [[Gavrilo Bobar]], bosanskohercegovački privrednik i političar

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Jurij Ljubimov]], ruski pozorišni režiser
* [[20. oktobar]] – [[Oscar de la Renta]], američko-dominikanski modni dizajner
* [[21. oktobar]] – [[Gough Whitlam]], 21. premijer [[Australija|Australije]]
* [[22. oktobar]] – [[Rinat Safin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[25. oktobar]] – [[Jack Bruce]], basist benda Cream
* [[28. oktobar]] – [[Michael Sata]], 5. predsjednik [[Zambija|Zambije]]
* [[29. oktobar]] – [[Klas Ingesson]], švedski nogometaš i reprezentativac

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Veljko Kadijević]], general Jugoslavenske narodne armije i savezni ministar odbrane SFRJ
* [[9. novembar]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[19. novembar]] – [[Mike Nichols]], američki režiser
* [[25. novembar]] – [[Vladimir Gundarcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[27. novembar]] – [[P. D. James]],  britanska spisateljica

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Hans-Dieter Riechel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[5. decembar]] – [[Fabiola de Mora y Aragón]], belgijska kraljica
* [[8. decembar]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[21. decembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kompozitor, pijanist i pjevač
* [[22. decembar]] – [[Joe Cocker]], britanski pop i blues pjevač
* [[23. decembar]] – [[Jeremy Lloyd]], britanski komediograf i scenarist
* [[26. decembar]] – [[Leo Tindemans]], belgijski političar, 43. premijer Belgije
* [[30. decembar]] – [[Luise Rainer]], njemačko-američko-britanska glumica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Isamu Akasaki]], [[Hiroshi Amano]], [[Shuji Nakamura]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Eric Betzig]], [[Stefan W. Hell]], [[William E. Moerner]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija i medicina]] – [[John O'Keefe]], [[May-Britt Moser]], [[Edvard I. Moser]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Patrick Modiano]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Malala Yousafzai]], [[Kailash Satyarthi]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[Jean Tirole]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|2014|2014.}}</text>
      <sha1>0dvnkvlzpbfsgcs6u4rg3i6dal3bpe8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3935106</id>
      <parentid>3934950</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Matematika */ odgovor</comment>
      <origin>3935106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16148" sha1="7mtp7qn9kyzc3mivpajlkahkgspftfb" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
:: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:11, 28 august 2026 (CEST)
:::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:55, 29 august 2026 (CEST)
:::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u &quot;fountain&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 14:26, 29 august 2026 (CEST)
::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:46, 30 august 2026 (CEST)]

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije ==

Pozdrav svima,

Predlažem da na bosanskoj Wikipediji revidiramo stranicu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia:Odricanje_od_odgovornosti_za_zdravstvene_informacije&amp;oldid=2470224 WIKIPEDIA NE DAJE MEDICINSKE SAVJETE], kao verziju odricanja od odgovornosti za medicinske informacije.

Naime, doslovan prijevod postojećeg engleskog teksta &quot;Wikipedia:Medical disclaimer&quot;, odnosi se samo na medicinsko osoblje, a u zdravstvenom sistemu učestvuju i drugi stručnjaci (psiholozi, logopedi, defektolozi i dr.).

Izvorni tekst je prvenstveno formulisan oko pojmova &quot;medicine&quot;, a takav pristup je vjerovatno opravdan za zdravstveni sistem država engleskog govornog područja, ali bi za Wikipediju bs bio preuzak, jer ne odgovara našem zdravstvenom sistemu.

Wikipedia sadrži veliki broj članaka koji se ne odnose samo na klasične medicinske teme nego i na:

* [[mentalno zdravlje]];
* [[psihologija|psihologiju]];
* [[psihoterapija|psihoterapiju]];
* psihološke testove i procjenu;
* bolesti i poremećaje;
* simptome i dijagnostičke postupke;
* lijekove i druge oblike liječenja;
* rehabilitaciju i prevenciju;
* druge teme iz oblasti zdravlja.

Zbog toga smatram da bi upozorenje trebalo obuhvatiti zdravstvene informacije u širem smislu, a ne samo medicinu.

=== Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst ===

'''Širi obuhvat''': Umjesto da se upozorenje odnosi samo na medicinske informacije, novi tekst obuhvata generalno zdravlje, medicinu, mentalno zdravlje, psihologiju, psihoterapiju i srodne oblasti (može se dodatno proširiti drugim zdravstvenim stručnjacima).

'''Uključivanje psihologa i psihoterapeuta''': Ovo smatram posebno važnim. Osoba koja na Wikipediji traži informacije o depresiji, anksioznosti, traumi, poremećajima ličnosti, psihoterapijskim metodama ili psihološkim testovima također može takve informacije pogrešno shvatiti kao individualni stručni savjet. Iz svoje prakse mogu navesti da veliki broj osoba sebe smatra &quot;psihologom amaterom&quot; i imaju pogrešan stav o mentalnim stanjima. Zato se u tekstu navode ljekari i drugi zdravstveni radnici (psiholozi nisu ljekari). Istovremeno se izbjegava tvrdnja da su psiholog ili psihoterapeut u svakom pravnom sistemu nužno medicinski radnik.

'''Jasno razlikovanje informacija od stručnog savjeta''': Tekst naglašava da informacije na Wikipediji ne predstavljaju dijagnozu, preporuku liječenja niti individualni stručni savjet.

'''Upozorenje protiv samodijagnostikovanja i samostalnog mijenjanja terapije''': Dodano je jasno upozorenje da se informacije s Wikipedije ne trebaju koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Predloženi tekst stranice [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]

Molim urednike da pogledaju tekst, a svaki komentar, prijedlog izmjene ili primjedba su dobrodošli. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:58, 2 septembar 2026 (CEST)

:promjenjen jedan link, ja bih brisao zadnji odlomak, mislim da nema potrebe za njim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:20, 2 septembar 2026 (CEST)
::Da, i meni izgleda izgleda viška u tekstu. Ako zajednica bude saglasna sa prijedlogom izmjena, možda bi bilo dobro da dopišemo defektologe, logopede i sl. Jedan dio njih je dio zdravstvenog sistema, a nisu ljekari. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 12:37, 2 septembar 2026 (CEST)

== Your feedback wanted: Remove ''(Language link added:) and similar'' edits from Special:RecentChanges ==
''(Apologies for posting in English. You can help by translating it)''

Hello, I’m Danny from [[:en:w:Wikimedia_Deutschland|Wikimedia Deutschland’s]] [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] team.&lt;br/&gt;
We have been investigating and examining how Wikidata’s use in the [[Special:RecentChanges]] and [[Special:Watchlist]] pages can be made to be more useful, or less ‘noisy’ (fewer edits that have little value to the reader).

We are currently exploring to make a change in the volume and the type of Wikidata edits that appear in these pages, and '''we need your feedback''' to help us ensure this is a positive change for the Wikis and won’t disrupt your workflows.&lt;br/&gt;
Language links are also known as sitelinks or interlanguage links and describe when a Wikidata item is connected to a Wiki, adding it to the language dropdown tool for other connected Wikis.
[[File:Types of Lang Link changes.png|x350px|frame|A variety of &quot;Language Link&quot; edits as seen in the Recent Changes feed]]

The request for feedback is whether you support the removal of these language link edits from the Recent Changes and Watchlist feed, or would you oppose such a change and if so, why?
Please share you thoughts on the dedicated '''[[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|metawiki Talk page]]'''. 

Further information about this change: [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Hide_Language_Link_edits]]

Thank you for any participation or feedback you give, -- [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|User:Danny Benjafield (WMDE)]] 17:16, 22 septembar 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_test_list&amp;oldid=31067455 --&gt;

==  Matematika ==
Ima li neko da  pregleda   članke iz matematike [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 13:42, 13 oktobar 2026 (CEST)

:Pregledano je sve, nekada treba malo više vremena zbog raznih obaveza, ali se sve na kraju pregleda.
:Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:14, 14 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>7mtp7qn9kyzc3mivpajlkahkgspftfb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935107</id>
      <parentid>3935106</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <comment>/* Matematika */ odgovor</comment>
      <origin>3935107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16278" sha1="lqt88ttmc4tnsge7kjmgqjmhgzdpr75" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Alat za patroliranje ==

Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}},

ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. 

Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST)

:hvala, odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:19, 5 august 2026 (CEST)

== Američki mjesec ==
Da napravimo u oktobru maraton [[Wikipedia:Američki mjesec/2026.|Američki mjesec 2026]]? Na fr. wiki je [https://fr.wikipedia.org/wiki/Wikip%C3%A9dia:Mois_am%C3%A9ricain_Wikip%C3%A9dia/2025 oktobru].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:02, 21 august 2026 (CEST)

:Može! [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 21 august 2026 (CEST)

== Septembar ==
Da organiziramo neki maraton u septembru? Nisam ništa našao šta već ima, pa je moj prijedlog da nešto smislimo čega još nema. Da to dogovorimo za koji dan, pa da postavimo na Meti, kao naš prijedlog za septembar? Prijedloge možemo dodati ispod.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

=== Male države ===
==== Za ====
* {{za}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[User:Panasko|Panasko]], 19:30, 21 august 2026 (CEST)
* {{za}} -- &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
* {{za}} --[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:45, 29 august 2026 (CEST)

==== Protiv ====

==== Komentar ====
Da odredimo površinu države ili područja: npr. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini &lt;1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;] (ili još manje) Po tabeli sve manje od [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]...Države poput Andore...--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:12, 21 august 2026 (CEST)

:Do 1000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; mislim da je u redu, imamo onda 50 država u opticaju, što je i više nego dosta. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:23, 24 august 2026 (CEST)
:: Napravio sam [[Wikipedia:Male države i teritorije/2026.|stranicu]] o maratonu, pa ako neko ima ideju za neku grafikú ili sliku nek' je doda.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:11, 28 august 2026 (CEST)
:::Nešto malo sam u Canvi čeprk'o, pa kontam nije loše ispao [[:Datoteka:Male-drzave-i-teritorije-2026.png|ovaj globus]], možda da njega koristimo kao neki grafički element? Ako paše, živ bio dodaj ga ti, nisam maher oko tog uklapanja, da šta ne zafrkam. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:55, 29 august 2026 (CEST)
:::: {{ping|Tulum387}} jesi li za žiri? Da te ubacim u &quot;fountain&quot;? --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:36, 29 august 2026 (CEST)
:::::Možda sljedeće godine, ove ću probat šta konkretno doprinijet kroz kreiranje novih i proširivanje ovih postojećih članaka. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 14:26, 29 august 2026 (CEST)
::::::: Napravljen je [https://fountain.toolforge.org/editathons/wmmd-bs-2026 Edit-a-thons.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:46, 30 august 2026 (CEST)]

=== ''Prijedlog 2'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

=== ''Prijedlog 3'' ===
==== Za ====
==== Protiv ====
==== Komentar ====

== Afrički mjesec ==
... je bio u maju, ali smo ga zaboravili. Da planiramo za 2027?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:19, 21 august 2026 (CEST)

== CEE Technical Village Pump ==

{{int:please-translate}}

[[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]]

The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors.

To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video.

The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&amp;group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&amp;language=en&amp;action=page&amp;filter=&amp;action_source=translate_page help translating it].

Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:09, 26 august 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Prijedlog: Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije ==

Pozdrav svima,

Predlažem da na bosanskoj Wikipediji revidiramo stranicu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Wikipedia:Odricanje_od_odgovornosti_za_zdravstvene_informacije&amp;oldid=2470224 WIKIPEDIA NE DAJE MEDICINSKE SAVJETE], kao verziju odricanja od odgovornosti za medicinske informacije.

Naime, doslovan prijevod postojećeg engleskog teksta &quot;Wikipedia:Medical disclaimer&quot;, odnosi se samo na medicinsko osoblje, a u zdravstvenom sistemu učestvuju i drugi stručnjaci (psiholozi, logopedi, defektolozi i dr.).

Izvorni tekst je prvenstveno formulisan oko pojmova &quot;medicine&quot;, a takav pristup je vjerovatno opravdan za zdravstveni sistem država engleskog govornog područja, ali bi za Wikipediju bs bio preuzak, jer ne odgovara našem zdravstvenom sistemu.

Wikipedia sadrži veliki broj članaka koji se ne odnose samo na klasične medicinske teme nego i na:

* [[mentalno zdravlje]];
* [[psihologija|psihologiju]];
* [[psihoterapija|psihoterapiju]];
* psihološke testove i procjenu;
* bolesti i poremećaje;
* simptome i dijagnostičke postupke;
* lijekove i druge oblike liječenja;
* rehabilitaciju i prevenciju;
* druge teme iz oblasti zdravlja.

Zbog toga smatram da bi upozorenje trebalo obuhvatiti zdravstvene informacije u širem smislu, a ne samo medicinu.

=== Osnovne izmjene u odnosu na prethodni tekst ===

'''Širi obuhvat''': Umjesto da se upozorenje odnosi samo na medicinske informacije, novi tekst obuhvata generalno zdravlje, medicinu, mentalno zdravlje, psihologiju, psihoterapiju i srodne oblasti (može se dodatno proširiti drugim zdravstvenim stručnjacima).

'''Uključivanje psihologa i psihoterapeuta''': Ovo smatram posebno važnim. Osoba koja na Wikipediji traži informacije o depresiji, anksioznosti, traumi, poremećajima ličnosti, psihoterapijskim metodama ili psihološkim testovima također može takve informacije pogrešno shvatiti kao individualni stručni savjet. Iz svoje prakse mogu navesti da veliki broj osoba sebe smatra &quot;psihologom amaterom&quot; i imaju pogrešan stav o mentalnim stanjima. Zato se u tekstu navode ljekari i drugi zdravstveni radnici (psiholozi nisu ljekari). Istovremeno se izbjegava tvrdnja da su psiholog ili psihoterapeut u svakom pravnom sistemu nužno medicinski radnik.

'''Jasno razlikovanje informacija od stručnog savjeta''': Tekst naglašava da informacije na Wikipediji ne predstavljaju dijagnozu, preporuku liječenja niti individualni stručni savjet.

'''Upozorenje protiv samodijagnostikovanja i samostalnog mijenjanja terapije''': Dodano je jasno upozorenje da se informacije s Wikipedije ne trebaju koristiti za postavljanje vlastite dijagnoze, donošenje odluka o liječenju, mijenjanje ili prekidanje propisane terapije niti za odgađanje traženja stručne pomoći.

Predloženi tekst stranice [[Wikipedia:Wikipedia:Odricanje od odgovornosti za zdravstvene informacije]]

Molim urednike da pogledaju tekst, a svaki komentar, prijedlog izmjene ili primjedba su dobrodošli. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 09:58, 2 septembar 2026 (CEST)

:promjenjen jedan link, ja bih brisao zadnji odlomak, mislim da nema potrebe za njim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:20, 2 septembar 2026 (CEST)
::Da, i meni izgleda izgleda viška u tekstu. Ako zajednica bude saglasna sa prijedlogom izmjena, možda bi bilo dobro da dopišemo defektologe, logopede i sl. Jedan dio njih je dio zdravstvenog sistema, a nisu ljekari. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 12:37, 2 septembar 2026 (CEST)

== Your feedback wanted: Remove ''(Language link added:) and similar'' edits from Special:RecentChanges ==
''(Apologies for posting in English. You can help by translating it)''

Hello, I’m Danny from [[:en:w:Wikimedia_Deutschland|Wikimedia Deutschland’s]] [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] team.&lt;br/&gt;
We have been investigating and examining how Wikidata’s use in the [[Special:RecentChanges]] and [[Special:Watchlist]] pages can be made to be more useful, or less ‘noisy’ (fewer edits that have little value to the reader).

We are currently exploring to make a change in the volume and the type of Wikidata edits that appear in these pages, and '''we need your feedback''' to help us ensure this is a positive change for the Wikis and won’t disrupt your workflows.&lt;br/&gt;
Language links are also known as sitelinks or interlanguage links and describe when a Wikidata item is connected to a Wiki, adding it to the language dropdown tool for other connected Wikis.
[[File:Types of Lang Link changes.png|x350px|frame|A variety of &quot;Language Link&quot; edits as seen in the Recent Changes feed]]

The request for feedback is whether you support the removal of these language link edits from the Recent Changes and Watchlist feed, or would you oppose such a change and if so, why?
Please share you thoughts on the dedicated '''[[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|metawiki Talk page]]'''. 

Further information about this change: [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Hide_Language_Link_edits]]

Thank you for any participation or feedback you give, -- [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|User:Danny Benjafield (WMDE)]] 17:16, 22 septembar 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_test_list&amp;oldid=31067455 --&gt;

==  Matematika ==
Ima li neko da  pregleda   članke iz matematike [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 13:42, 13 oktobar 2026 (CEST)

:Pregledano je sve, nekada treba malo više vremena zbog raznih obaveza, ali se sve na kraju pregleda.
:Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:14, 14 oktobar 2026 (CEST)
::pozdrav  hvala [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 16:18, 14 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>lqt88ttmc4tnsge7kjmgqjmhgzdpr75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>South Park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21027</id>
    <revision>
      <id>3935202</id>
      <parentid>3934797</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T05:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>115208</id>
      </contributor>
      <comment>341</comment>
      <origin>3935202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10681" sha1="2bz0nuriexpppad8haz5zln10ll2pjp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour                       = green
| ime serije                     = South Park
| originalni naslov              = South Park
| slika                          = Image:South park sign.svg
| veličina_slike                 = 260px
| opis slike                     = 
| format                         = [[Crtani film|animirani]]/[[komedija]]
| trajanje epizode               = 22 [[minuta|minute]]
| autor                          = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| razvoj                         = 
| izvršni producent              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| glumci                         = [[Trey Parker]] &lt;br /&gt; [[Matt Stone]] &lt;br /&gt; [[Isaac Hayes]] &lt;br /&gt; [[Mary Kay Bergman]] &lt;br /&gt; [[Eliza Schneider]] &lt;br /&gt; [[Mona Marshall]] &lt;br /&gt; [[April Stewart]] &lt;br /&gt; [[John Hansen]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Howell]] &lt;br /&gt; [[Adrien Beard]]
| država                         = {{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik                          = [[engleski]]
| tv kuća                        = [[Comedy Central]]
| početak serije                 = [[13. august]] [[1997]].
| kraj serije                    = 29
| broj epizoda                   = 341 &lt;small&gt;(trenutno)&lt;/small&gt;
| prethodna                      = 
| sljedeća                       = 
| u BiH                          = [[OBN]]
| web_stranica                   = http://www.southparkstudios.com/
| imdb                           = 0121955
}}
'''South Park''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Crtani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997]]. godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]]. Karakteriše je [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju američku kulturu, tabue, te razna aktuelna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa.

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja [[2018]]. je snimljeno 28 sezone i emitirano je 338 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza [[Simpsoni|Simpsona]].

== Historija serije ==
South Park je započeo [[1992]]. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na univerzitetu u Coloradu kreirali kratki [[animirani film]] nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan &quot;Kenny&quot; i neimenovani lik nalik Kyleu 2013.

[[1995]]. član izvršnog odbora tv-kuće [[FOX]], Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao [[božić]]nu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''[[Comedy Central]]'' gdje je serija i emitirana [[13. oktobar|13. oktobra]] [[1997]].

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao proteste raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u [[Florida|Floridi]] [[2000]], osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledalaca dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori South Parka imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istovremeno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]] (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park - republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni.

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==
Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka:
* '''Stanley Randall William &quot;Stan&quot; Marsh''' () je, uz najboljeg prijatelja Kylea, član grupe dječaka i vjerovatno ''najnormalniji'' član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim alter-egom.
* '''Kyle Matthew Broflovski''' je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerovatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. On je najbolji prijatelj Stana, ''vođa'' od djece.
* '''Eric Theodore Cartman''' je najproblematičniji član grupe, često u sukobu sa Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] i [[Seksizam|seksist]]. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije ''All in the Family''.
* '''Kenneth James &quot;Kenny&quot; McCormick''' je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire.
* '''Leopold &quot;Butters&quot; Stotch''' je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lahko manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerovatno [[Optimizam|optimističan]]. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka.

== South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut ==
[[1999]]. napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]], koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a jedna pjesma, ''Blame Canada'' nominovana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio [[Phil Collins]] za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma [[Tarzan]]; to je postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u [[Guinessova knjiga rekorda|Guinessovu knigu rekorda]] kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|South Park (cartoon)}}
* [http://southparkstudios.com Službeni sajt]
* {{imdb title|id=0121955|title=South Park}}

[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:South Park| ]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1997.]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke crnohumorne serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 1990-ih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američki sitkomi iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]</text>
      <sha1>2bz0nuriexpppad8haz5zln10ll2pjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egzibicionizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36435</id>
    <revision>
      <id>3935097</id>
      <parentid>3934028</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:39:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1304" sha1="0w146wne09a5z0afat5qwf4fvct66bn" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Egzibicionizam''' je naglašen kod mnogih ljudi. Impulsivna je aktivnost pokazivanja spolnih organa radi izazivanja uzbuđenja i postizanja spolnog zadovoljstva. Genitalni egzibicionalizam kod muškaraca javlja se u zrelom dobu, na javnim mjestima, pred mladim ili starijim ženama. Gotovo sva djeca prije adolecencije učestvuju u zajedničkim genitalnim igrama.

Egzibicionizam je složena odbrana. Njene posljedice su nastrane crte [[ličnost]]i. 
[[Freud]] ga ponovno objašnjava kastracionim kompleksom. Pokazivanje ohrabruje osobu u vjerovanju da ima [[penis]], zatim agresivnošću, jer pokazivanje zastrašuje druge ljude, ili simbolikom magičnog gesta. Osoba pokazuje ono što bi sama željela da vidi. Samo pokazivanje nije dovoljno za doživljavanje orgazma.
 
Egzibicionisti imaju snažan osjećaj krivice, većinom su spolno nemoćni i sramežljivi. Korijeni egzibicionizma nekad vuku iz slobodnih pokazivanja genitalnih organa u kući, ili ranih odnosa sa djevojčicama. 
Egzibicionizam kod žena se ogleda kroz isticanje grudi, stražnjice, usana, kože.

== Također pogledajte ==
* [[Seks]]
* [[Seksualnost]]
* [[Voajerizam]]

{{Commonscat|Exhibitionism}}

[[Kategorija:Parafilija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Seksualni zločini]]</text>
      <sha1>0w146wne09a5z0afat5qwf4fvct66bn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36949</id>
    <revision>
      <id>3935174</id>
      <parentid>3930569</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27166" sha1="d17nbhc7chbcppqltnud6vjssgubge7" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Narodnooslobodilačka borba
| dio            = [[Drugi svjetski rat]]
| slika          = [[Datoteka:National Liberation War collage.jpg|300px]]
| opis_slike     = Na vrhu, lijevo: [[Ante Pavelić]] posjećuje [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]].&lt;br&gt;Na vrhu, desno: vješanje partizana [[Stjepan Filipović|Stjepana Filipovića]].&lt;br&gt;U sredini, lijevo: [[Josip Broz Tito]] i saradnici.&lt;br&gt;Dolje, lijevo: [[četnici]] i [[Wehrmacht|njemački vojnici]] u selu u Bosni 1944.&lt;br&gt;Dolje, desno: [[Draža Mihailović]] i saradnici.
| datum          = 1941–1945.
| mjesto         = [[Jugoslavija]]
| casus          = 
| rezultat       = 
| posjed         = 
| strana1        = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Jugoslavenski partizani|Partizani]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20px|border]] [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]] &lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Bulgarian Homeland Front.svg|20px|border]] [[Kraljevina Bugarska]] &lt;small&gt;(1944-45)&lt;/small&gt;
| strana2        = '''[[Sile osovine]]''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Treći reich]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] [[Kraljevina Italija (1861–1946)|Kraljevina Italija]] &lt;small&gt;(1941-43)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Hungary (1920–1946).svg|20px|border]] [[Mađarska]] &lt;small&gt;(1941-44)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|border]] [[Kraljevina Bugarska]] &lt;small&gt;(1941-44)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of German occupied Albania.svg|20px|border]] [[Albanija]] (1941-44)&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Nezavisna država Hrvatska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia (1941-1944).svg|20px|border]] [[Nedićeva Srbija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Montenegro (1941-1944).svg|20px|border]] [[Kraljevina Crna Gora]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Četnici]]
| strana3        = 
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Josip Broz Tito]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Milovan Đilas]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Aleksandar Ranković]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Kosta Nađ]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Peko Dapčević]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Koča Popović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Petar Drapšin]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Svetozar Vukmanović Tempo]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Arso Jovanović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|20px|border]] [[Sava Kovačević]] †
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Maximilian von Weichs]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Alexander Löhr]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] [[Edmund Glaise von Horstenau]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] [[Mario Roatta]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Ante Pavelić]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] [[Dido Kvaternik]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia (1941-1944).svg|20px|border]] [[Milan Nedić]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Kosta Pećanac]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Montenegro (1941-1944).svg|20px|border]] [[Sekula Drljević]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of the Slovene Home Guard.svg|20px|border]] [[Leon Rupnik]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Draža Mihailović]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] [[Dobroslav Jevđević]]
| komandant3     = 
| snage1         = 800 000 &lt;small&gt;(1945)&lt;/small&gt;&lt;ref name=perica&gt;{{cite book|last=Perica|first=Vjekoslav| title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States|publish/er=[[Oxford University Press]]|year=2004|page=96|isbn=0195174291}}&lt;/ref&gt;
| snage2         = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px|border]] 321 000&lt;ref&gt;[[#refTomasevich2001|Tomasevich 2001]], p. 255.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] 262 000&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Vucinich|first=Wayne S.|title=Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate|url=https://archive.org/details/reviews-in-european-history_1974-09_1_2/page/274|journal=Reviews in European History|year=1974|month=September|volume=1|issue=2|pages=274|quote=In September 1943, the total strength of the armed forces of the Independent State of Croatia (regular army and Ustashe militia) was about 262,000 officers and men.}}&lt;/ref&gt;
| snage3         = 
| žrtve1         = 350,000 ubijenih; 400,000+ ranjenih&lt;ref&gt;[[#refTomasevich1969|Tomasevich 1969]], p. 120.&lt;/ref&gt;
| žrtve2         = [[Datoteka:Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg|20px|border]] 24 267 ubijenih; 12 060 nedostaje &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.feldgrau.com/stats.html |title=Feldgrau.com |access-date=1. 10. 2010 |archive-date=26. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170326212230/http://www.feldgrau.com/WW2-Germany-Statistics-and-Numbers |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|20px|border]] Najmanje 150 000 ubijenih, 200 000 ranjenih, 300 000 zarobljenih&lt;br /&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px|border]] 166 000 ubijenih, 100 000 zarobljenih
| žrtve3         = 
| napomena       = 
}}
[[Datoteka:Yugoslavia_1941_bs.PNG|mini|250px|desno|Jugoslavija 1941.]]
Na području koje je 1941. pripadalo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao i na područjima s [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] stanovništvom koja su bila u sastavu [[Italija|Italije]] ([[Istra]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Kvarner i [[Zadar]]) te nakon rata pripojena [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Drugoj Jugoslaviji]], razvio se 1941-1945. '''Narodnooslobodilački rat''', uz učešće širih slojeva stanovništva, a na poticaj i pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Rat je odnio brojne žrtve, ali je donio pobjedu [[antifašizam|antifašističkim]] snagama.

Pojam ''narodnooslobodilački rat'' odnosi se na borbu protiv stranih zavojevača i za društvenu preobrazbu u nekim zemljama [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (uključujući i [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]), te na antikolonijalnu borbu naroda Azije i [[Afrika|Afrike]] nakon toga. Odnosi se na borbu koja nije uperena samo protiv stranih zavojevača, nego istovremeno stremi bitnom društvenom i političkom preobražaju ([[revolucija|revoluciji]]), te tokom borbe gradi svoje paralelne organe vlasti.

U slučaju Jugoslavije, KPJ, iako je svoje namjere iz taktičkih razloga često prikrivala, od početka ustanka imala je za cilj ne samo borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača (tzv. [[kvislinzi]] i [[kolaboracionisti]]), nego i osvajanje političke vlasti i socijalističku revoluciju u skladu sa [[komunizam|komunističkom]] ideologijom, koju su prihvaćale stranke članice [[Kominterna|Komunističke internacionale]]. U vrijeme Socijalističke Jugoslavije, termin &quot;narodnooslobodilački rat&quot; imao je naravno apriorno pozitivno značenje, a socijalistička revolucija smatrala se epohalnim historijskiskim napredkom. Objektivno, možemo govoriti o historijskim dešavanjima koja nazivamo &quot;Narodnooslobodilački rat&quot; (NOR) za vrijeme Drugog svjetskog rata, te [[socijalistička revolucija]] za vrijeme rata i poslije njega.

Iako većina svjetskih i domaćih historičara smatra Narodnooslobodilačku borbu jednom od najvećih borbi Drugog svjetskog rata, [[neonacizam|neonacistički]], [[ustaše|ustaški]], [[četnici|četnički]] i slični pokreti je često pokušavaju ocrniti i prikazati kao negativnu.

== Terminologija ==
Savez  komunista Jugoslavije koristila je termin Narodnooslobodilački rat od početka ustanka, 1941. Pojam '''Narodnoslobodilačka borba''' uglavnom se koristio kao sinonim; Borci NOR-a nazivaju se općim imenom [[partizani]]. Često se koristila proširena sintagma ''Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija''.

== Hronologija ==
=== 1941. ===
==== Aprilski rat i okupacija ====
{{Glavni|Aprilski rat}}
Napad na Kraljevinu Jugoslaviju počeo je bez objave rata 6.4.1941, [[Bombardiranje Beograda|bombardovanjem Beograda]] i opštim napadom sa teritorija svih susjednih zemalja (izuzev Grčke). U dvanaestodnevom ratu oružane snage [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] su pretrpjele potun poraz. Kralj i Vlada su 15.4. pobjegli iz zemlje, a dva dana kasnije je potpisana kapitulacija.&lt;ref name=&quot;Redžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=pVCx3jerQmYC&amp;pg=PA116&amp;lpg=PA116&amp;dq=prvo+zasjedanje+avnoja&amp;source=bl&amp;ots=fR61WOv0jQ&amp;sig=Rx4U1T-Zkg6lMIlaK4z6gnkhl28&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwid8_jSoMjZAhVGrRQKHQjADrU4ChDoAQgwMAE#v=onepage&amp;q=prvo%20zasjedanje%20avnoja&amp;f=false|title= 
Enver Redžić: Bosnia and Herzegovina in the Second World War  |work= |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

Jugoslavija je podijeljena na dvije interesne sfere, njemačku i italijansku, i na više okupacionih zona. [[Slovenija|Sloveniju]] su podijelili [[Italijani]] i [[Nijemci]], i pripojili svojim matičnim državama. [[Italijani]] su dobili [[Kosovo]] i zapadni  dio Makedonije, pripojili tzv. &quot;[[Velika Albanija|Velikoj Albaniji]]&quot; i formirali italijanski protektorat. NDH i Kraljevina Italija su potpisali ugovor 18. maja 1941. po kojem Italija je dobila gotovo cijelu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i to: područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoke [[Rab]], [[Krk]], [[Vis]], [[Korčula|Korčulu]], [[Mljet]] i mnoge druge manje, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |title=Vladimir Đuro Degan - Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 2/2008, str. 265.-278. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210830231210/https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |archive-date=30. 8. 2021 |access-date=31. 5. 2020 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Područje današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] je takođe postalo italijanski protektorat. [[Bačka|Bačku]], Baranju i Međumurje dobili su [[Mađari]]. [[Bugari]] su dobili veći dio [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i dio jugoistočne [[Srbija|Srbije]].

Odmah po ulasku njemačkih jedinica u [[Zagreb]], 10.4.1941, [[Slavko Kvaternik]] je, u ime [[Ustaše|ustaškog]] poglavnika [[Ante Pavelić]]a, proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]], koja se prostirala na najvećem dijelu teritorije današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srem]]a.&lt;ref name=&quot;NDH i IZ&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |title= BOSNA I HERCEGOVINA 1941: NOVI POGLEDI - Denis Bećirović, NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA I ISLAMSKA ZAJEDNICA U 1941. GODINI|work= INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU Sarajevo, 2012 1 |access-date= 9. 2. 2018 |archive-date= 17. 4. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180417031855/http://www.iis.unsa.ba/pdf/zbornik_bosna_i_hercegovina_1941_novi_pogledi.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Preostali dio Srbije je bio organizovan u tzv. državu sa [[general]]om [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] na čelu.

==== Ustanci u okupiranoj Jugoslaviji ====
{{Glavni|Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941.}}
Na sednici Politbiroa CK KPJ održanoj 4. 7. 1941. u [[Beograd]]u, odlučeno je da se od sabotaža i diverzija pređe na opšti ustanak i da partizanski rat bude osnovna forma razvijanja ustanka. Na sastanku su pojedini članovi [[Centralni komitet|CK]] upućeni u razne krajeve zemlje radi pomoći u organizovanju i rukovođenju oružanom borbom.
* '''Srbija''' (7. juli) - oružani sukobi počeli su 7. jula, u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]].
* '''Crna Gora''' (13. juli) - oružane akcije počele su 13. jula u kojima je za nekoliko dana oslobođen veći deo [[Crna Gora|Crne Gore]] (izuzev gradova) i zarobljeno 4.000 italijanskih vojnika. Ovo je jedini ustanak u kojem su oružane borbe vođene protiv vojnih okupacionih snaga.&lt;ref name=&quot;VE&quot;&gt;Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd 1975.&lt;/ref&gt; 
* '''Slovenija''' (22. juli) - oružane akcije partizanskih četa otpočele su 22. jula u [[Gorenjska|Gorenjskom]] i [[Štrajerska|Štrajerskoj]].
* '''Bosna i Hercegovina''' (27. juli) - Masovni ustanak otpočeo je 27. jula napadom i oslobođenjem [[Drvar]]a, a ubrzo je obuhvatio [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] i čitavu [[Bosna i Hercegovina|BiH]].&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/207-ustanak-u-drvaru/ Ustanak u Drvaru]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze-2/articles/dr-drago-egovan-srpski-ustanak-u-drvaru-i-srbu-27-ula-1941-godine-protiv-terora-i-genocida-nezavisne-drzhave-xrvatske.html |title=Ustanak u Drvaru i Srbu - HISTORIJA.BA |access-date=31. 5. 2020 |archive-date=4. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804025631/http://jadovno.com/arhiva/intervjui-reportaze-2/articles/dr-drago-egovan-srpski-ustanak-u-drvaru-i-srbu-27-ula-1941-godine-protiv-terora-i-genocida-nezavisne-drzhave-xrvatske.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Oslobođeni su gradovi: [[Bosansko Grahovo]], [[Glamoč]], [[Mrkonjić Grad]], [[Vlasenica]], [[Srebrenica]], [[Maglaj]] i dr.
* '''Hrvatska''' (27. juli) - Prva veća ustanička akcija izvedena je 27. jula napadom gerilskih odreda na [[Srb (grad)|Srb]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je 22. juna formiran i prvi partizanski odred u Jugoslaviji - [[Sisački partizanski odred|Sisački NOP odred]].
* '''Makedonija''' ([11. oktobar) - ustanak je kasnio zbog stava [[Metodi Šatorov|Metodija Šatorova]] da KPJ za Makedoniju priključi Bugarskoj KP. Poslije obrazovanja novog Pokrajinskog komiteta u toku augusta i septembra formirana su tri partizanska odreda. Napadom [[Prilepdki NOP odred|Prilepskog NOP odreda]] na [[Prilep]], 11. oktobra, otpočeo je oružani ustanak.

=== 1942. ===
==== Druga neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Igmanski marš}}
Tokom Prve neprijateljske ofanzive u jesen 1941, Njemačke snage su preuzele kontrolu na teritoriji zapadne Srbije. Radi obezbeđenja eksploatacije rudnog bogatstva u istočnoj Bosni, koje je bilo od značaja za njihovu ratnu privredu, Nijemci su krajem decembra 1941 koncentrisali 718 diviziju na prostoru [[Tuzla]], [[Doboj]], [[Zavidovići]], [[Vareš]], [[Sarajevo]]. Na to ih je primorala situacija u toj oblasti, gde je u to vrijeme, dejstvovalo šest partizanskih odreda (Romanijski, »Zvijezda«, Birčanski, Ozrenski, Majevički i Kalinovički — ukupno 6—7.000 boraca) koji su držali dosta prostranu slobodnu teritoriju sa mjestima: [[Rogatica]], [[Sokolac]], [[Han-Pijesak]], [[Vlasenica]], Drinjača, [[Srebrenica]], [[Bratunac]] i [[Olovo]]) i ugrožavali komunikacije, neprijateljske garnizone i industriske centre u dolinama [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Spreča|Spreče]] ([[Tuzla]], [[Zenica]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]] i [[Kakanj]])

Slijedila je ofanziva protiv partizana u istočnoj Bosni od 15. januara do 23. februara 1942, u jugoslavenskoj historiografiji poznata kao [[Druga neprijateljska ofanziva]]. Ove su operacije presjekle razvoj oružanog ustanka i u istočnoj Bosni i Hercegovini u kojima je pod pritiskom okupatorskih jedinica, značajno potpomognutih kvislinškim snagama (ustaše, četnici), došlo do raspada dobrovoljačkih i većine partizanskih jedinica, a oslobođena teritorija bila je reokupirana.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://znaci.net/00001/151_4.pdf |title=OD FORMIRANJA PRVE PROLETERSKE BRIGADE DO PRVOG ZASEDANJA AVNOJ-a  - OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 1 - |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=24. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191024013144/http://znaci.net/00001/151_4.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==== Treća neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Kozari}}
U periodu  od 1. aprila do 10. maja 1942. u istočnoj Bosni, združene [[Sile Osovine|fašističke snage]] (Nijemci, Italijani, Ustaše) izvele su veliku protivustaničku akciju. Cilj operacije bio je uništenje svih pobunjenika na prostoru između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Drina|rijeke Drine]] u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Operacija je izvedena pod nazivom [[Trio]] simbolizujući saradnju njemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga. Pobunjenicima su naneseni teški gubici, te je među njima došlo do nepovratne podjele na velikosrpski nastrojene četnike i komunističke partizane.

Sredinom aprila 1942. njemačke okupacijske snage, uz pomoć [[Ustaše|ustaških]] i [[Četnici|četničkih]] trupa u ukupnom broju od 40.000 vojnika, pokrenule su ofanzivu čiji je cilj bio uništiti partizanske snage od 4000 boraca na planini Kozari, koje su ugrožavale komunikacije [[Zagreb]]-[[Beograd]], ali i prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjaluci]]. Cilj njemačke ofanzive bilo je i civilno stanovništvo.&lt;ref name=&quot;DHorizonti&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.znaci.net/00003/596.pdf |title= DRUGI KRAJIŠKI NARODNOOSLOBODILAČKI PARTIZANSKI (KOZARSKI) ODRED „MLADEN STOJANOVIĆ“ |work= Nacionalni park Kozara: IZDANO POVODOM PROSLAVE 40-GODIŠNJICE KOZARSKE EPOPEJE |access-date= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Oko Kozare je bio formiran neprijateljski obruč. Četvrtog jula, u jurišu se probilo oko 10.000 ljudi. Ofanziva je završila sredinom jula 1942. Tokom u Bitke na Kozari, stradao je veliki broj civilnog, uglavnom [[Srbi|srpskog]] stanovništva, bilo tokom vojnih operacija ili u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]].&lt;ref name=&quot;oxford&quot;&gt;{{cite book|last=Bosworth|first=R.J.B.|title=The Oxford Handbook of Fascism|url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3|year=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-929131-1|page=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_m4y3/page/431 431]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |title=Nacionalni park Kozara |access-date=4. 6. 2020 |archive-date=8. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308062821/http://www.npkozara.com/v1/index.php/sr-yu/cas-istorije |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
==== Pohod u Bosansku krajinu ====
{{Glavni|Pohod u Bosansku krajinu}}
Rukvodstvo Narodnooslobodilačke borbe, koje je do 10. maja 1942, bilo u [[Foča|Foči]], uspjelo je da formira nove jedinice: [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|Treću proletersku sandžačku brigadu]], [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|Četvrtu]] i [[Peta proleterska crnogorska NOU brigada|Petu proletersku crnogorsku brigadu]] i [[Hercegovački NOP odred]].

Zajedno sa [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prvom]] i [[2. proleterska brigada|Drugom proleterskom brigadom]], ove su jedinice iz rejona [[Zelengora|Zelengore]], počevši od 24. juna 1942, izvršile pokret u zapadnu Bosnu opštim pravcem [[Kalinovik]]-[[Prozor]]-[[Kupres]] - [[Livno]] - [[Bosanski Petrovac]], izvodeći neprestana vojna dejstva. Početkom jula brigade su izvele veliku diverziju na pruzi između [[Hadžići|Hadžića]] i [[Konjic]]a, savladale neprijateljske posade po stanicama, uništile važnija stanična postrojenja, razrušile prugu na više mjesta, kao i sve važnije mostove. Uništeno je i više desetina [[vagon]]a i nekoliko [[lokomotiva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://znaci.net/00001/151_4.pdf |title=POHOD GRUPE PROLETERSKIH I UDARNIH BRIGADA U BOSANSKU KRAJINU I BIHAĆKA OPERACIJA  - OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 1 - |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=24. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191024013144/http://znaci.net/00001/151_4.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tokom pohoda partizani su privremeno zauzimali: [[Konjic]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Prozor]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] i vodili borbe za [[Donji Vakuf]], [[Kupres]]. Krajem avgusta, jedinice preko [[Drvar]]a stižu do [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], a [[Vrhovni štab NOVJ]] se smješta u vagone voza na [[Oštrelj]]u. Tu će uslijediti pripreme za napad na [[Bihać]] i osnivanje [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]].
==== Bihaćka republika ====
{{Glavni|Bihaćka republika}}
{{Glavni|AVNOJ}}
Partizanske snage krajem 1942. zauzimaju [[Bihać]] koji postaje sjedište velikog teritorija pod njihovom kontrolom zvanog [[Bihaćka republika]]. Konsolidacija partizanskih snaga se nastavlja formiranjem većih jedinica kao što su divizije i korpusi, kao i održavanjem osnivačke skupštine [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a koja je Narodnooslobodilačkoj borbi dala politički legitimitet.

=== 1943. ===
==== Četvrta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Neretvi}}
Savezničko iskrcavanje u sjevernoj [[Afrika|Africi]] krajem 1942. uvjerilo je [[Sile Osovine|osovinske]] komandante u mogućnost savezničkoj iskrcavanja na [[Balkan]], pa je zato odlučeno da se partizanske snage likvidiraju angažiranjem dodatnih vojnih resursa.

Prvi takav pokušaj je započeo u januaru 1943 i bio je poznat kao [[operacija Weiss|četvrta neprijateljska ofanziva]]. Njime je likvidirana Bihaćka republika, ali je gro partizanskih snaga uspio ne samo preživjeti, nego i u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]] nanijeti težak poraz četničkim snagama nakon koje one nisu predstavljale ozbiljan faktor u Hercegovini i [[Dalmacija|Dalmaciji]].

==== Peta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Bitka na Sutjesci}}
Osovinske snage su daleko bolje pripremile [[Bitka na Sutjesci|petu neprijateljsku ofanzivu]], u kojoj su uspjele opkoliti i gotovo uništiti partizanske snage.

Preživljavanje Tita i jezgre njegove vojske u [[Bitka na Sutjesci|bitci na Sutjesci]] se kasnije pokazao kao jedan od ključnih događaja rata. Samo nekoliko mjeseci kasnije došlo je do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]]. Partizanske snage su, porazivši prethodno četnike, bile prisutnije u italijanskim zonama od četnika, a i daleko bliže jadranskoj obali i lukama. Zbog toga su bile u prilici razoružati italijanske snage, a i stupiti u kontakt sa zapadnim saveznicima te kasnije od njih primati naoružanje, opremu i drugu pomoć.

==== ZAVNOBiH i AVNOJ ====
{{Glavni|ZAVNOBiH}}

==== Šesta neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Šesta neprijateljska ofanziva}} 
Šesta neprijateljska ofanziva ili zimske operacije 1943/1944 u centralnom dijelu Jugoslavije su popularni nazivi koji su se u SFR Jugoslaviji koristio za niz operacija koje su krajem 1943 poduzele [[Sile Osovine|osovinske]] snage s ciljem da unište [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanske snage]] na područjima na kojima su uspostavile uporišta nakon [[kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]]. Taj naziv je obuhvatao sljedeće veće operacije: 
* Operacija Kugelblitz (&quot;Kuglasta munja&quot;), istočna i centralna Bosna, 
* Operacija Schneesturm (&quot;Snježna oluja&quot;), [[Sandžak]] i istočna Bosna
* Operacija Herbstgewitter (&quot;Jesenje oluje&quot;), južna [[Dalmacija]].

=== 1944. godina ===
==== Sedma neprijateljska ofanziva ====
{{Glavni|Desant na Drvar}}
Njemačka vrhovna komanda je predpostavljala da bi do iskrcavanja savezničkih snaga moglo doći na jadranskoj obali, koje bi uz pomoć partizana ovladale većim dijelom tadašnje Jugoslavije, odakle bi nastupale prema [[Austriji]] i Njemačkoj. Zbog toga je u maju 1944. pokrenuta nova vojna akcije protiv [[Josip Broz Tito|Tita]] i Vrhovnog štaba, poznata kao [[Desant na Drvar]]. Njemačke snage jesu zauzele slobodnu teritoriju u zapadnoj Bosni, ali nisu ispunile postavljeni cilj — uništenje partizanskih centralnih štabova i ustanova.

=== 1945. godina ===
==== Konačno oslobođanje Jugoslavije ====
Od jula do kraja 1944, na tlu Bosne i Hercegovine snage NOVJ zadržale su inicijativu i izvodile uspješna ofanzivna dejstva proširujući oslobođenu teritoriju. Definitivnim oslobođenjem 17. novembra 1944, [[Tuzla]] je postala veoma značajan oslonac ratnih dejstava u konačnom oslobođenju.

Od 12. do 20. oktobra 1944. združene jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] nanijele su njemačkim snagama težak poraz, oslobodile su Beograd, glavni grad [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i veliki dio [[Srbija|Srbije]]. Oslobođenjem Beograda okončana je 1287 dana duga njemačka okupacija glavnog grada Jugoslavije, što je bio uvod u borbe za konačno oslobođenje cjelokupne teritorije Jugoslavije od fašizma.&lt;ref name=&quot;Švarm&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=891549&amp;print=yes |title=Oslobođenje Beograda: Naši tragični, slavni i veliki dani |access-date=3. 6. 2020 |archive-date=3. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200603110346/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=891549&amp;print=yes |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Beograd]] je po oslobođenju postao vojni, politički i administrativni centar i sjedište vlade nove, druge Jugoslavije.

Početkom 1945, njemačke i kvislinške snage držale su Mostar, Sarajevo i dolinu reke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], kuda su se povlačile jedinice njemačke Grupe armija E, te sjeverni deo BiH linijom [[Bijeljina]], [[Doboj]], [[Derventa]], Banja Luka, Bosanski Novi, Bihać. U [[Mostarska operacija 1945.|Mostarskoj operaciji]], od 6. do 14. marta 1945, jedinice [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ|Osmog korpusa]] i 29. hercegovačka divizija oslobodile su [[Nevesinje]], [[Široki Brijeg]], [[Mostar]] i [[Konjic]]. U drugoj polovini marta,  oslobođen je Bihać, a 6. aprila Sarajevo. U borbama do 1. maja 1945, bila je oslobođena cjelokupna teritorija Bosne i Hercegovina.

U Sarajevu je od 26. do 28. aprila 1945. održano Treće zasedanje ZAVNOBiH-a na kojem je ZAVNOBiH proglašen Narodnom skupštinom i formirana prva vlada BiH.

== Literatura ==
* Zbornik NOR-a, tom XII - njemački dokumenti, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd
NAREĐENJE KOMANDE 15. BRDSKOG ARMIJSKOG KORPUSA OD 25. MAJA 1944. PRVOM PUKU »BRANDENBURG« ZA DEBLOKIRANJE OPKOLJENOG 500. SS-PADOBRAN-SKOG BATALJONA U DRVARU, U OPERACIJI »RESELŠPRUNG«1
* DESANT NA DRVAR - Sedma neprijateljska ofanziva  - Nihad Klinčević, prof, 2009

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Drugi svjetski rat}}
{{Teme o BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jugoslavija u Narodnooslobodilačkoj borbi|*]]
[[Kategorija:1941. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1942. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1943. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1944. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1945. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Sukobi u 1941.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1942.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1943.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1944.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1945.]]</text>
      <sha1>d17nbhc7chbcppqltnud6vjssgubge7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kocka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38219</id>
    <revision>
      <id>3935101</id>
      <parentid>3932109</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3176" sha1="pv2mwnegu2i1haauf5ji3zl278t8mdp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hexahedron.svg|thumb|Kocka, [[:Datoteka:Hexahedron.gif|kliknite ovdje]] za rotiranje modela.]] 
[[Datoteka:Platonic Solids Stereo 2 - Cube.gif|mini|desno|200px|Struktura kocke u stereo projekciji.]]
[[Datoteka:Cubo desarrollo.gif|thumb|Razvoj kocke]] 
[[Datoteka:Hexahedron.stl|thumb|3D model kocke]] 
[[Datoteka:Hexahedron.gif|mini|desno|200px|Rotirajića kocka]]
'''Kocka''' je jedno od pet [[Platonova tijela|Platonovih tijela]]. Pripada [[paralelepiped]]ima, to je pravilna četverostrana [[prizma]], koja se sastoji od šest [[Podudarnost (geometrija)|kongruentnih]] [[kvadrat]]a, kao njenih stranica, 12 jednako dugih ivica i osam vrhova u kojima se spajaju tri stranice. Gledano iz ugla, to je šestougao i njegova mreža se obično prikazuje kao krst.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.math-only-math.com/nets-of-solids.html | title=Nets of a Solids &amp;#124; Geometry &amp;#124;Nets of a Cube &amp;#124;Nets of a Cone &amp; Cylinder|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Uopšteno  == 
Kocka ''K'' u [[Vektorski prostor|prostor]] ''R&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;'' može se definisati jednom tačkom ''A = (a&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., a&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;)'' od ''R&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;'', rub kocke dužina ''a'', kao i sa ''n'' [[vektor]]a ''v&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., v&lt;sub&gt;n &lt;/sub&gt;'' koje čine jednu pozitivno orijentisanu [[ortonormalnu bazu]] ''R&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;''. Recimo da je svaka ivica kocke ''K'' [[paralelna (geometrija)|paralelna]] sa tačno jednim različitim vektorom te baze, i da je tačka ''A'' predstavlja ishodište koordinatnog sistema koji je izgrađen ovim vektorima. Svaka tačka ''X = (x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., x&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;)'' kocke ''K'' može zatim biti predstavljen na sljedeći način:

&lt;math&gt;X:A+ \sum_{k=1}^na_k*v_k, a_k\in [ 0, a ]&lt;/math&gt;

Ako se vektori ''v&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ..., v&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;'' uzmu kao vektori koji čine [[bazu (linearna algebra )#Kanonska baza|kanonska baza]] ''R&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt;'', dobijamo: :&lt;math&gt;X: \{ x_i \in [a_i,a_i + a], \; i = 1, ..., n \}&lt;/math&gt;

== Formule ==
ako je ''a'' - dužina ivice

* Zapremina '''V=a&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;'''
* Površina '''P = 6a&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;'''
* Manja dijagonala  &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;
* Veća dijagonala '''D =''' &lt;math&gt;a\sqrt{3}&lt;/math&gt;
* Poluprečnik upisane sfere  
&lt;math&gt;r_u=\frac{a}{2}&lt;/math&gt; 
* Poluprečnik opisane sfere 
&lt;math&gt;r_o=\frac{D}{2} = a\frac{\sqrt{3}}{2}  &lt;/math&gt;

== Svojstva ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova.
* Sve strane kocke su oblikovane kao kvadrat, stoga su dužina, širina i visina iste.
* Uglovi između bilo koje dvije strane ili površine su 90°
* Suprotne ravni ili strane u kocki su paralelne jedna drugoj.
* Suprotne ivice u kocki su paralelne jedna drugoj. 
* Svaka stranica kocke se spaja s četiri druge stranice.
* Svaki od vrhova u kocki spaja se sa tri strane i tri ivice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cuemath.com/measurement/cube/|title=Cube - Shape, Definition, Net, Examples, Formulas|website=Cuemath|language=en|access-date=2025-06-23}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Cubes}}

[[Kategorija:Kocke| ]]
[[Kategorija:Pravilni poliedri]]
[[Kategorija:Prizmatoidni poliedri]]
[[Kategorija:Zapremina]]
[[Kategorija:Zonoedri]]
[[Kategorija:Elementarni oblici]]
[[Kategorija:Platonova tijela]]</text>
      <sha1>pv2mwnegu2i1haauf5ji3zl278t8mdp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>276. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39916</id>
    <revision>
      <id>3935147</id>
      <parentid>3752486</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T20:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1907" sha1="2378ecf3ul9jucmqwtwhckp6rfvc56s" xml:space="preserve">{{godina PNE|276}}Godina 276. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Gurgesa i Klepsine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 478. Ab urbe condita). Oznaka 276. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 276. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[Eratosten]] – [[Grci|grčki]] [[Matematika|matematičar]], [[Geografija|geograf]] i [[Astronomija|astronom]]

== Umrli ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|276 BC}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2378ecf3ul9jucmqwtwhckp6rfvc56s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>277. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39917</id>
    <revision>
      <id>3935148</id>
      <parentid>3654876</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T20:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1831" sha1="8v27r65ysizarrgstxum2n91z99efmc" xml:space="preserve">{{godina PNE|277}}Godina 277. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Rufina i Bruta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 477. Ab urbe condita). Oznaka 277. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 277. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|277 BC}}</text>
      <sha1>8v27r65ysizarrgstxum2n91z99efmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>279. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39919</id>
    <revision>
      <id>3935149</id>
      <parentid>3650980</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T20:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1862" sha1="nobkv3mu1nb9uxgq3pxainc4r8chiby" xml:space="preserve">{{godina PNE|279}}Godina 279. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Publija Sulpicija Saverrija i Publija Decija Musa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 475. Ab urbe condita). Oznaka 279. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi dugi niz godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 279. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|279 BC}}</text>
      <sha1>nobkv3mu1nb9uxgq3pxainc4r8chiby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>280. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39920</id>
    <revision>
      <id>3935150</id>
      <parentid>3651461</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:01:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1838" sha1="sw65cybkahm0rqrk0t7358fq7xcbq0x" xml:space="preserve">{{godina PNE|280}}

Godina 280. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Levina i Korunkanija&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 474. Ab urbe condita). Oznaka 280. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 280. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|280 BC}}</text>
      <sha1>sw65cybkahm0rqrk0t7358fq7xcbq0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>281. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39921</id>
    <revision>
      <id>3935151</id>
      <parentid>3654875</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1856" sha1="fonhamiw0s31hr4557ji2425gpiyemv" xml:space="preserve">{{godina PNE|281}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina 281. prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Barbule i Filipa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 473. Ab urbe condita). Denominacija 281. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 281. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|281 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>fonhamiw0s31hr4557ji2425gpiyemv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>282. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39922</id>
    <revision>
      <id>3935152</id>
      <parentid>3654874</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1853" sha1="q47lmgoeur2h8c7jz1we87y33s6eabr" xml:space="preserve">{{godina PNE|282}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
282. godina prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Luscina i Papa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 472. Ab urbe condita). Denominacija 282. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 282. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|282 BC}}</text>
      <sha1>q47lmgoeur2h8c7jz1we87y33s6eabr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>283. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39923</id>
    <revision>
      <id>3935153</id>
      <parentid>3651464</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:14:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1836" sha1="efqqd6d54i4brfa3ftvn5zqj370z3cy" xml:space="preserve">{{godina PNE|283}}Godina 283. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Dolabele i Maksima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 471. Ab urbe condita). Oznaka 283. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 283. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|283 BC}}</text>
      <sha1>efqqd6d54i4brfa3ftvn5zqj370z3cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>285. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39926</id>
    <revision>
      <id>3935154</id>
      <parentid>3651465</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:15:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1842" sha1="pc4w0gwfx11frz1sh5f10wi19et772u" xml:space="preserve">{{godina PNE|285}}Godina 285. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Kanine i Lepida&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 469. Ab urbe condita). Oznaka 285. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 285. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pc4w0gwfx11frz1sh5f10wi19et772u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>286. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39927</id>
    <revision>
      <id>3935155</id>
      <parentid>3651466</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1846" sha1="0dh53dx7us7rtylfnvsmmla6a0pcb0r" xml:space="preserve">{{godina PNE|286}}{{Godina u drugim kalendarima}}

Godina 286. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Korva (ili Potitusa) i Peta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 468. Ab urbe condita). Oznaka 286. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 286. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|286 BC}}</text>
      <sha1>0dh53dx7us7rtylfnvsmmla6a0pcb0r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>287. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39928</id>
    <revision>
      <id>3935156</id>
      <parentid>3650423</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:18:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="izjfwu0g5vntcnpl6kdy6nb8g6szkjy" xml:space="preserve">{{godina PNE|287}}Godina 287. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Marcela i Rutila&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 467. Ab urbe condita). Oznaka 287. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 287. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|287 BC}}</text>
      <sha1>izjfwu0g5vntcnpl6kdy6nb8g6szkjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>289. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39930</id>
    <revision>
      <id>3935157</id>
      <parentid>3654873</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2210" sha1="5392mdqmjuagvoh3pbddf5frtu7m37j" xml:space="preserve">{{godina PNE|289}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
Godina 289. prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Corvusa i Noctue&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 465. Ab urbe condita). Denominacija 289 pne za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
* Nakon Agatoklove smrti, vladavinu nad Sirakuzom preuzima Iket. Nekoliko Mamertinjana, Agatoklovi plaćenici, odlaze nakon njegove smrti u Mesinu gdje ubrzo postaju utjecajni.
* Pir iz Epira pobjeđuje Pantauha, vojskovođu makedonskog kralja Demetrija i pri tome zarobljava oko 5.000 protivničkih vojnika. Nakon toga prodire u Makedoniju do Edese, ali biva izbačen iz Makedonije

== 289. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|289 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>5392mdqmjuagvoh3pbddf5frtu7m37j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>301. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39942</id>
    <revision>
      <id>3935158</id>
      <parentid>3654945</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1824" sha1="38xugohtgw4y6seu5f7ykau142tmeza" xml:space="preserve">{{godina PNE|301}}Godina 301. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina diktature Corvusa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 453. Ab urbe condita). Oznaka 301. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 301. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|301 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>38xugohtgw4y6seu5f7ykau142tmeza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>303. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39944</id>
    <revision>
      <id>3935159</id>
      <parentid>3654944</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:24:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1841" sha1="pwkxol8e7aw9whuo75h3akp7qr9r4lg" xml:space="preserve">{{godina PNE|303}}Godina 303. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Lentula i Aventinensisa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 451. Ab urbe condita). Oznaka 303. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 303. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|303 BC}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>pwkxol8e7aw9whuo75h3akp7qr9r4lg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>307. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39948</id>
    <revision>
      <id>3935160</id>
      <parentid>3652671</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:26:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="gfkb47gi1erg2777xa3svlggj0paij6" xml:space="preserve">{{godina PNE|307}}Godina 307. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Ceka i Violensa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 447. Ab urbe condita). Oznaka 307. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 307. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>gfkb47gi1erg2777xa3svlggj0paij6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>308. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39949</id>
    <revision>
      <id>3935161</id>
      <parentid>3652672</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:27:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="cgj2m76fiym9q4ytob2rj6otghu3b1y" xml:space="preserve">{{godina PNE|308}}Godina 308. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Musa i Rulijana&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 446. Ab urbe condita). Oznaka 308. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 308. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>cgj2m76fiym9q4ytob2rj6otghu3b1y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>310. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39951</id>
    <revision>
      <id>3935162</id>
      <parentid>3651469</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:28:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1903" sha1="0k6azi2qwvzmmfi3djyrhn2z32ebxi8" xml:space="preserve">{{godina PNE|310}}{{Godina u drugim kalendarima}}

Godina 310. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Rulijana i Cenzorina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 444. Ab urbe condita). Oznaka 310. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 310. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[Aristarh sa Samosa]], grčki astronom i matematičar
* [[Xun Zi]], kineski filozof

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|310 BC}}</text>
      <sha1>0k6azi2qwvzmmfi3djyrhn2z32ebxi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>311. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39952</id>
    <revision>
      <id>3935163</id>
      <parentid>3652673</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:29:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="ogmyfu7kwk5lwb9q7cg8ot963d9x8bc" xml:space="preserve">{{godina PNE|311}}Godina 311. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Bruta i Barbule&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 443. Ab urbe condita). Oznaka 311. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 311. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ogmyfu7kwk5lwb9q7cg8ot963d9x8bc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>312. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39953</id>
    <revision>
      <id>3935164</id>
      <parentid>3650428</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1830" sha1="9tq70g3ernxdvvsrft6jbcatubmbyp0" xml:space="preserve">{{godina PNE|312}}Godina 312. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Korva i Musa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 442. Ab urbe condita). Oznaka 312. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 312. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|312 BC}}</text>
      <sha1>9tq70g3ernxdvvsrft6jbcatubmbyp0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>313. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39954</id>
    <revision>
      <id>3935165</id>
      <parentid>3652674</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:32:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1832" sha1="m9yuhf5bm7mczmh0emkxnck9tefdivo" xml:space="preserve">{{godina PNE|313}}Godina 313. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Kursora i Bruta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 441. Ab urbe condita). Oznaka 313. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 313. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|313 BC}}</text>
      <sha1>m9yuhf5bm7mczmh0emkxnck9tefdivo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>315. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39957</id>
    <revision>
      <id>3935166</id>
      <parentid>3651470</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:33:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1836" sha1="nn9vdsgdytsvdghz05ro39ptjdy2idy" xml:space="preserve">{{godina PNE|315}}

Godina 315. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Kursora i Filona&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 439. Ab urbe condita). Oznaka 315. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 315. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}{{Godina u drugim kalendarima}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|315 BC}}</text>
      <sha1>nn9vdsgdytsvdghz05ro39ptjdy2idy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napoleon III, car Francuske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54918</id>
    <revision>
      <id>3935173</id>
      <parentid>3747863</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:30:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3853" sha1="lrv16v1pz8hqrke39ix62zs19fqsyuh" xml:space="preserve">{{Infokutija Veličanstvo
| Ime             = Napoleon III
| Titula          = Car Francuza
| Slika           = Alexandre Cabanel 002.jpg
| Opis slike      = 
| Vladavina       = 2. decembar 1852 – 4. septembar 1870.
| Krunidba        =
| Prethodnik      = ''[[de facto]]'' [[Louis Eugène Cavaignac]]&lt;br /&gt;''[[de jure]]'' [[Ludovik Bonaparte]]
| Nasljednik      = ''[[de facto]]'' [[Louis Jules Trochu]]&lt;br /&gt;''[[de jure]]'' [[Napoleon Eugenije Bonaparte]]
| Supružnik       = [[Eugénie de Montijo]]
| Djeca           = [[Napoleon Eugenije Bonaparte]]
| Dinastija       = [[Dinastija Bonaparte|Bonaparte]] [[Datoteka:Coat of arms of Buonaparte.svg|30px]]
| Otac            = [[Ludovik Bonaparte]]
| Majka           = [[Hortense de Beauharnais]]
| Datum rođenja   = 20. april 1808
| Mjesto rođenja  = [[Pariz]], [[Francuska]]
| Datum smrti     = 9. januar 1873
| Mjesto smrti    = [[Kent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
}}
'''Napoleon III''' (punim izvornim imenom ''Charles Louis Napoleon Bonaparte''; 20. april 1808 – 9. januar 1873) bio je [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.elysee.fr/en/louis-napoleon-bonaparte|title=Louis-Napoléon Bonaparte|date=15. 11. 2018|website=elysee.fr|language=en|access-date=4. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; od 1848. do 1852, te kasnije francuski [[car]] od 1852. do 4. septembra 1870.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Napoleon-III-emperor-of-France|title=Napoleon III {{!}} Biography, Significance, Death, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=7. 11. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.chateauversailles.fr/discover/history/great-characters/napoleon-iii|title=Napoleon III|date=17. 2. 2023|website=Palace of Versailles|language=en|access-date=4. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204134054/https://en.chateauversailles.fr/discover/history/great-characters/napoleon-iii|archive-date=4. 12. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bio je sin Ludovika Bonapartea i Hortense de Beauharnais, te bratić [[Napoléon Bonaparte|Napoleona I]] i unuk njegove prve supruge [[Joséphine de Beauharnais]]. Protjeran je nakon 1815. Godine 1839. napisao je ''Les idées Napolépniennes'' i bio umiješan u dvije neuspješne pobune 1836. i 1840. Vratio se u [[Francuska|Francusku]] nakon pobjede revolucije 1848. i iskorištavajući vještom demagogijom političko-društvene prilike postigao da bude izabran za predsjednika republike. Ubrzo je pripremio uspješni državni udar 1851. godine, na osnovu kojeg se sljedeće godine proglasio carem.

Za njegove vladavine ubrzan je ekonomski napredak zemlje, uz ostalo i grandioznom rekonstukcijom [[Pariz]]a, i položeni su temelji francuske kolonizacije [[Indokina|Indokine]]. Značajno je pomogao [[Pijemont]]u u borbi protiv [[Austrija|Austrije]] u rat 1859. Pokušavajući spriječiti ujedinjenje [[Njemačka|Njemačke]], 1870. je zaratio sa [[Pruska|Pruskom]], doživio katastrofalan poraz, koji je neposredno izazvao slom njegova režima. Nakon puštanja iz pruskog zarobljeništva emigrirao je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].

== Također pogledajte ==
* [[Bonaparte]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{S-start}}
{{redoslijed
|prije           = [[republika]]&lt;br /&gt;[[Luj-Filip Francuski|Luj-Filip]] kao [[kralj]] 
|naslov   = [[Spisak francuskih vladara|car Francuske]]
|poslije           = [[republika]]
}}
{{S-end}}

{{Francuski vladari}}
{{Predsjednici Francuske}}
{{Commonscat|Napoleon III of France}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1808.]]
[[Kategorija:Umrli 1873.]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Bonaparte]]
[[Kategorija:Francuski vladari]]
[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Francuski predsjednici]]
[[Kategorija:Andorski kneževi (laici)]]
[[Kategorija:Kratkovječni vladari]]</text>
      <sha1>lrv16v1pz8hqrke39ix62zs19fqsyuh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merjem bint Imran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55040</id>
    <revision>
      <id>3935246</id>
      <parentid>3817542</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijene posljednje 2 izmjene teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-10943-85|~2026-10943-85]] i [[Posebno:Doprinosi/Panasko|Panasko]] i vraćeno na izmjenu 3582083 korisnika WumpusBot</comment>
      <origin>3935246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4075" sha1="p71fjgkslvkvrhzojn0e9eo2bzu839r" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Merjem bint Imran''' ([[arapski jezik|arapski]]: مريم ) je žena koju [[Kur'an]] navodi kao majku poslanika [[Isa]]a. Ona je vjerovatno najcjenjenija žena u islamu. Jedina je žena imenom spomenuta u [[Kur'an]]u, u kojem postoji cijela [[Merjem (sura)|sura]] nazvana po njoj. Posljednji [[Allah]]ov [[Muhammed|Poslanik]] ju je spomenuo kao jednu od četiri najbolje žene koje će prve ući u [[Džennet]]. [[Islam]], međutim, poriče božanstvenost Merjeme i Isaa, kao i tvrdnju da je Isa sin Božiji. U Kur'anu je ona nazvana ''&quot;sestrom Harunovom&quot;''. Smatra se da se misli na [[Harun]]a, [[Musa]]ovog brata, na temelju toga što je Merjemin položaj u odnosu na objavu Isau analogan Harunovom položaju u odnosu na Musaa. Poput Haruna, njena funkcija u kontekstu objave više je unutarnja nego izvanjska.

== Djetinjstvo ==

Kur'an kao Merjemina oca imenuje [[Imran]]a, a prema islamskom učenju njena majka je [[Hana bint Fakud|Hana]]. Vjeruje se da Imran i Hana dugo vremena nisu imali djece, te da su već bili u poznim godinama kada je Hana zanijela. Hana je mislila da nosi muško dijete, te rekla: ''&quot;O Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome ja zavjetujem Tebi na službu, pa primi od mene. Ti zaista sve čuješ i znaš!''&quot; ([[Sura]] [[Ali Imran]], 35. [[ajet]]) Međutim, dijete koje je rodila bila je djevojčica: &quot;''Gospodaru moj, rodila sam žensko, a muško nije što i žensko. Dala sam joj ime Merjem. Ja nju i njen porod stavljam pod Tvoju zaštitu od prokletog šejtana.&quot;'' (Ali Imran, 36. ajet)

Merjem je, još kao djevojčica, bila ustrajna u klanjanju. Iz tog je razloga poslana je da živi i uči kod [[Zekerijja]], muža svoje starije sestre (po nekim izvorima Zekkerija je bio muž Merjemine tetke). Ona je običavala boraviti u mihrabu, niši za molitvu u hramu, a kada god bi Zekerijja došao u mihrab gdje je ona boravila, primijetio bi da ima hrane. ''&quot;Odakle ti ovo, o Merjema?&quot;, on bi upitao, a ona bi odgovorila: &quot;Od Allaha! Allah onoga koga On hoće opskrbljuje bez muke.&quot;'' (Ali Imran, 37. ajet)

== Isaovo rođenje ==

Prema vjerovanju, Merjem je sa dvanaest godina, još prije fizičke zrelosti, dosegla mentalnu zrelost i punu čistoću duše. Tada joj dolazi melek Džibril u vidu čovjeka, sa vijestima od Allaha:

&lt;blockquote&gt;

''&quot;O Merjema, Allah te raduje sinom koji je riječju od Njega stvoren, čije će ime biti Mesih, Isa, sin Merjemin. Ugledan i na ovom i na drugom svijetu i jedan od Allahu bliskih! On ce govoriti ljudima i u kolijevci i kada odraste, i jedan je od dobrih.&quot;'' (Ali Imran, 45-46)

Ona reče: ''&quot;Kako ću ja imati dijete, kada me ni jedan muškarac ni dodirnuo nije, a ja nisam bludnica?&quot;'' (Ali Imran, 47.)

&lt;/blockquote&gt;

Merjem tada zanese. Njen narod ju je proglasio bludnicom i protjerao u pustinju. Porođajni bolovi primorali su je da se skloni pod suho palmino stablo, gdje je rodila sina i nazvala ga Isa. Kako nije imala ni vode, ni hrane, Merjem povika: &quot;Kamo sreće da sam ranije umrla i u zaborav pala!&quot;'' (Merjem, 23.) Džibril joj tada reče: ''&quot;Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da ispod tebe poteče potok. Zatresi stablo palmino i prosut će se po tebi datule svježe, pa jedi i pij, i budi vesela.&quot; Džibril joj također reče da se vrati svome narodu i da se šutnjom brani.

Merjem je odnijela sina svoj porodici, koja se razljutila vidjevši ga: ''&quot;O, Merjem, ti koja po čednosti sličiš Harunu, tvoj otac nije bio nevaljalac, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica!&quot;'' Merjem je poslušala Džibrilov savjet i ostala nijema na njihov ukor. Tada se iz kolijevke javi Isa i opravda majku: ''&quot;Ja sam Allahov rob! Učinit će me blagoslovljenim gdje god bio i naredit će mi da, dok sam živ, namaz obavljam i zekat dajem i da majci svojoj dobar budem. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih proživljen!&quot;'' (Merjem, 28-35)

== Također pogledajte ==

* [[Sveta Marija|Kršćansko viđenje Merjeme]]

{{Commonscat|Virgin Mary in Islam}}
{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>p71fjgkslvkvrhzojn0e9eo2bzu839r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935247</id>
      <parentid>3935246</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:36:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4101" sha1="pjt3t3fe9y6i3tlvqpvtptk0yejpk8r" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Merjem bint Imran''' ([[arapski jezik|arapski]]: مريم ) je žena koju [[Kur'an]] navodi kao majku poslanika [[Isa]]a. Ona je vjerovatno najcjenjenija žena u islamu. Jedina je žena imenom spomenuta u [[Kur'an]]u, u kojem postoji cijela [[Merjem (sura)|sura]] nazvana po njoj. Posljednji [[Allah]]ov [[Muhammed|Poslanik]] ju je spomenuo kao jednu od četiri najbolje žene koje će prve ući u [[Džennet]]. [[Islam]], međutim, poriče božanstvenost Merjeme i Isaa, kao i tvrdnju da je Isa sin Božiji. U Kur'anu je ona nazvana ''&quot;sestrom Harunovom&quot;''. Smatra se da se misli na [[Harun]]a, [[Musa]]ovog brata, na temelju toga što je Merjemin položaj u odnosu na objavu Isau analogan Harunovom položaju u odnosu na Musaa. Poput Haruna, njena funkcija u kontekstu objave više je unutarnja nego izvanjska.

== Djetinjstvo ==
Kur'an kao Merjemina oca imenuje [[Imran]]a, a prema islamskom učenju njena majka je [[Hana bint Fakud|Hana]]. Vjeruje se da Imran i Hana dugo vremena nisu imali djece, te da su već bili u poznim godinama kada je Hana zanijela. Hana je mislila da nosi muško dijete, te rekla: ''&quot;O Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome ja zavjetujem Tebi na službu, pa primi od mene. Ti zaista sve čuješ i znaš!''&quot; ([[Sura]] [[Ali Imran]], 35. [[ajet]]) Međutim, dijete koje je rodila bila je djevojčica: &quot;''Gospodaru moj, rodila sam žensko, a muško nije što i žensko. Dala sam joj ime Merjem. Ja nju i njen porod stavljam pod Tvoju zaštitu od prokletog šejtana.&quot;'' (Ali Imran, 36. ajet)

Merjem je, još kao djevojčica, bila ustrajna u klanjanju. Iz tog je razloga poslana je da živi i uči kod [[Zekerijja]], muža svoje starije sestre (po nekim izvorima Zekkerija je bio muž Merjemine tetke). Ona je običavala boraviti u mihrabu, niši za molitvu u hramu, a kada god bi Zekerijja došao u mihrab gdje je ona boravila, primijetio bi da ima hrane. ''&quot;Odakle ti ovo, o Merjema?&quot;, on bi upitao, a ona bi odgovorila: &quot;Od Allaha! Allah onoga koga On hoće opskrbljuje bez muke.&quot;'' (Ali Imran, 37. ajet)

== Isaovo rođenje ==
Prema vjerovanju, Merjem je sa dvanaest godina, još prije fizičke zrelosti, dosegla mentalnu zrelost i punu čistoću duše. Tada joj dolazi melek Džibril u vidu čovjeka, sa vijestima od Allaha:

&lt;blockquote&gt;

''&quot;O Merjema, Allah te raduje sinom koji je riječju od Njega stvoren, čije će ime biti Mesih, Isa, sin Merjemin. Ugledan i na ovom i na drugom svijetu i jedan od Allahu bliskih! On ce govoriti ljudima i u kolijevci i kada odraste, i jedan je od dobrih.&quot;'' (Ali Imran, 45-46)

Ona reče: ''&quot;Kako ću ja imati dijete, kada me ni jedan muškarac ni dodirnuo nije, a ja nisam bludnica?&quot;'' (Ali Imran, 47.)

&lt;/blockquote&gt;

Merjem tada zanese. Njen narod ju je proglasio bludnicom i protjerao u pustinju. Porođajni bolovi primorali su je da se skloni pod suho palmino stablo, gdje je rodila sina i nazvala ga Isa. Kako nije imala ni vode, ni hrane, Merjem povika: &quot;Kamo sreće da sam ranije umrla i u zaborav pala!&quot;'' (Merjem, 23.) Džibril joj tada reče: ''&quot;Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da ispod tebe poteče potok. Zatresi stablo palmino i prosut će se po tebi datule svježe, pa jedi i pij, i budi vesela.&quot; Džibril joj također reče da se vrati svome narodu i da se šutnjom brani.

Merjem je odnijela sina svoj porodici, koja se razljutila vidjevši ga: ''&quot;O, Merjem, ti koja po čednosti sličiš Harunu, tvoj otac nije bio nevaljalac, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica!&quot;'' Merjem je poslušala Džibrilov savjet i ostala nijema na njihov ukor. Tada se iz kolijevke javi Isa i opravda majku: ''&quot;Ja sam Allahov rob! Učinit će me blagoslovljenim gdje god bio i naredit će mi da, dok sam živ, namaz obavljam i zekat dajem i da majci svojoj dobar budem. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih proživljen!&quot;'' (Merjem, 28-35)

== Također pogledajte ==
* [[Sveta Marija|Kršćansko viđenje Merjeme]]

{{Commonscat|Virgin Mary in Islam}}
{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Islam i žene]]</text>
      <sha1>pjt3t3fe9y6i3tlvqpvtptk0yejpk8r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plastika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60009</id>
    <revision>
      <id>3935252</id>
      <parentid>3827565</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:55:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29279" sha1="l61b4ocv7wpis2evclub1rvn41mkac4" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Plastika (višeznačnica)}}
[[Datoteka:Plastic household items.jpg|mini|desno|300px|Kućni predmeti napravljeni od plastike]]
'''Plastika''' je opće ime za širok spektar vještačkih ili poluvještačkih materijala koji koriste polimere&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Nayanathara Thathsarani Pilapitiya|first=P. G. C.|last2=Ratnayake|first2=Amila Sandaruwan|date=1. 3. 2024|title=The world of plastic waste: A review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2772397624000042|journal=Cleaner Materials|volume=11|pages=100220|doi=10.1016/j.clema.2024.100220|issn=2772-3976}}&lt;/ref&gt; kao glavni sastojak i koji mogu biti oblikovani u kalupima ili ekstrudirani u predmete, trake ili vlakna. Ova prilagodljivost, plus širok spektar drugih svojstava, kao što su lagana, izdržljiva, fleksibilna i jeftina za [[Proizvodnja|proizvodnju]], dovela je do njegove široke upotrebe. Plastika se obično proizvodi kroz ljudske industrijske sisteme. Većina moderne plastike je izvedena iz hemikalija na bazi [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] kao što su [[Prirodni plin|prirodni gas]] ili [[nafta]]; međutim, novije industrijske metode koriste varijante napravljene od obnovljivih materijala, kao što su [[kukuruz]] ili derivati [[pamuk]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Life Cycle of a Plastic Product |url=http://www.americanchemistry.com/s_plastics/doc.asp?CID=1571&amp;DID=5972 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100317004747/http://www.americanchemistry.com/s_plastics/doc.asp?CID=1571&amp;DID=5972 |archive-date=17. 3. 2010 |access-date=1. 7. 2011 |website=Americanchemistry.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Također se mogu koristiti za izradu različitih materijala za pokrivanje, [[Termoizolacija|termoizolaciju]], [[Hidroizolacija|hidroizolaciju]], [[cijev]]i i opremu, [[ljepilo|ljepila]] itd.

Korištenjem različitih postupaka pri obradi [[polimer]]a, dobija se širok spektar plastičnih masa. U sastav plastika ulaze: veziva, punioci, plastifikatori, stabilizatori, katalizatori, boje, materije za formiranje porozne strukture i drugo.

Specifične mase plastika se kreću od 1000 do 2000&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;;, dok [[zapremina|zapreminske]] mase zavise od ostvarene poroznosti. Plastične folije, [[linoleum]] i slični materijali uopće ne sadrže pore, dok je poroznost pjenoplasta 95-98%. Najveći broj plastičnih masa je otporan prema djelovanju vode, a također je otporan i na djelovanje vodenih rastvora [[kiselina]], baza i [[so]]li. Plastične mase najčešće nisu postojane prema povišenim [[temperatura]]ma.

Procjenjuje se da je između 1950. i 2017. godine proizvedeno 9,2 milijarde tona plastike. Više od polovine ove plastike je proizvedeno od 2004. U 2020. proizvedeno je 400 miliona tona plastike.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web |last=Environment |first=U. N. |date=21. 10. 2021 |title=Drowning in Plastics – Marine Litter and Plastic Waste Vital Graphics |url=http://www.unep.org/resources/report/drowning-plastics-marine-litter-and-plastic-waste-vital-graphics |access-date=21. 3. 2022 |website=UNEP - UN Environment Programme |language=en}}&lt;/ref&gt; Ako se globalni trendovi u potražnji plastike nastave, procjenjuje se da će do 2050. godine godišnja globalna proizvodnja plastike dostići preko 1,1 milijardu tona.

Uspjeh i dominacija plastike počevši od ranog 20. stoljeća izazvali su široko rasprostranjene probleme okoliša,&lt;ref&gt;{{cite web |date= oktobar 2020 |title=The environmental impacts of plastics and micro-plastics use, waste and pollution: EU and national measures |url=https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/658279/IPOL_STU(2020)658279_EN.pdf |url-status=live |website=europarl.europa.eu}}&lt;/ref&gt; zbog njihove spore stope razgradnje u prirodnim ekosistemima. Većina proizvedene plastike nije ponovo upotrijebljena ili je nesposobna za ponovnu upotrebu, ili je zarobljena na [[deponija]]ma ili ostaje u okolišu kao plastično zagađenje. Zagađenje plastikom se može naći u svim glavnim svjetskim vodenim tijelima, na primjer, stvarajući mrlje smeća u svim svjetskim okeanima i zagađujući kopnene ekosisteme. Od sve do sada odbačene plastike, oko 14% je spaljeno, a manje od 10% reciklirano.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U razvijenim ekonomijama, oko trećine plastike se koristi u ambalaži i otprilike isto u zgradama u aplikacijama kao što su cijevi, vodovod ili vinilne obloge.&lt;ref name=Applications&gt;{{cite journal | vauthors = Andrady AL, Neal MA | title = Applications and societal benefits of plastics | journal = Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences | volume = 364 | issue = 1526 | pages = 1977–84 | date = juli 2009 | pmid = 19528050 | pmc = 2873019 | doi = 10.1098/rstb.2008.0304 }}&lt;/ref&gt; Ostale namjene uključuju automobile (do 20% plastike&lt;ref name=&quot;Applications&quot; /&gt;), namještaj i igračke.&lt;ref name=&quot;Applications&quot; /&gt; U zemljama u razvoju, primjena plastike može se razlikovati; 42% indijske potrošnje se koristi u ambalaži.&lt;ref name=&quot;Applications&quot; /&gt; U oblasti medicine, polimerni implantati i drugi medicinski uređaji su barem djelomično izvedeni od plastike. U svijetu se godišnje proizvede oko 50&amp;nbsp;kg plastike po osobi, a proizvodnja se udvostručuje svakih deset godina.

Prva potpuno sintetička plastika na svijetu bila je bakelit, koju je u New Yorku 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]],&lt;ref name=&quot;Landmark&quot;&gt;{{cite web|last1=American Chemical Society National Historic Chemical Landmarks|title=Bakelite: The World's First Synthetic Plastic|url=http://www.acs.org/content/acs/en/education/whatischemistry/landmarks/bakelite.html|access-date=23. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; koji je skovao termin &quot;plastika&quot;.&lt;ref name=&quot;Landmark&quot;/&gt; Danas se proizvodi na desetine različitih vrsta plastike, kao što su [[polietilen]], koji se široko koristi u ambalaži proizvoda, i [[polivinil hlorid]] (PVC), koji se koristi u građevinarstvu i cijevima zbog svoje čvrstoće i izdržljivosti. Mnogi hemičari su doprinijeli nauci o materijalima plastike, uključujući nobelovca [[Hermann Staudinger|Hermanna Staudingera]], koji je nazvan „ocem polimerne hemije“, i [[Herman Mark|Hermana Marka]], poznatog kao „otac polimerne fizike“.&lt;ref name=&quot;Teegarden 2004&quot;&gt;{{Cite book | vauthors = Teegarden DM |url=https://books.google.com/books?id=0qFQ5OuKoy8C&amp;q=%22father+of+polymer%22&amp;pg=PA58 |title=Polymer Chemistry: Introduction to an Indispensable Science |publisher=NSTA Press |year=2004 |isbn=978-0-87355-221-9 |via=Google Books}}&lt;/ref&gt;

Godine 2020. nova metoda otkrivanja omogućila je istraživačima da otkriju mikroplastiku u ukupno 47 uzoraka ljudskog tkiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Geyer|first=Roland|last2=Jambeck|first2=Jenna R.|last3=Law|first3=Kara Lavender|date=1. 7. 2017|title=Production, use, and fate of all plastics ever made|url=https://advances.sciencemag.org/content/3/7/e1700782|journal=Science Advances|language=en|volume=3|issue=7|pages=e1700782|doi=10.1126/sciadv.1700782|issn=2375-2548}}&lt;/ref&gt; Plastične mase se proučavaju u okviru [[nauka o materijalima|nauke o materijalima]].

== Struktura ==
Većina plastike sadrži organske polimere.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=BnccCgAAQBAJ&amp;q=most+plastics+contain+organic+compounds&amp;pg=PA52|title=General Chemistry| vauthors = Ebbing D, Gammon SD |date=2016|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-305-88729-9|language=en}}&lt;/ref&gt; Velika većina ovih polimera nastaje od lanaca atoma [[ugljik]]a, sa ili bez vezivanja atoma [[kisik]]a, [[dušik]]a ili [[sumpor]]a. Ovi lanci se sastoje od mnogih ponavljajućih jedinica formiranih od [[monomer]]a. Svaki polimerni lanac sastoji se od nekoliko hiljada jedinica koje se ponavljaju. Okosnica je dio lanca koji se nalazi na glavnom putu i povezuje veliki broj ponavljajućih jedinica. Da bi prilagodili svojstva plastike, različite molekularne grupe koje se nazivaju bočni lanci vise od ove kičme; obično se okače za monomere prije nego što se sami monomeri povežu zajedno da formiraju polimerni lanac. Struktura ovih bočnih lanaca utiče na svojstva polimera.

== Svojstva i klasifikacije ==

Plastika se obično klasifikuje prema hemijskoj strukturi okosnice i bočnih lanaca polimera. Važne grupe klasifikovane na ovaj način uključuju [[akril]]e, [[poliester]]e, [[silikon]]e, [[poliuretan]]e i [[Halogenirana plastika|halogenirane plastike]]. Plastika se može klasifikovati prema hemijskom procesu koji se koristi u njihovoj sintezi, kao što je [[kondenzacija]], [[poliadicija]] i umrežavanje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Classification of Plastics |url=http://dwb.unl.edu/Teacher/NSF/C06/C06Links/qlink.queensu.ca/~6jrt/chem210/Page3.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215124919/http://dwb.unl.edu/Teacher/NSF/C06/C06Links/qlink.queensu.ca/~6jrt/chem210/Page3.html |archive-date=15. 12. 2007 |access-date=1. 7. 2011 |website=Joanne and Steffanie's Plastics Web Site |language=en}}&lt;/ref&gt; Također se mogu klasificirati prema svojim fizičkim svojstvima, uključujući tvrdoću, gustoću, vlačnu čvrstoću, toplinsku otpornost i temperaturu staklastog prijelaza. Plastika se dodatno može klasificirati prema njihovoj otpornosti i reakcijama na različite tvari i procese, kao što su izlaganje organskim otapalima, oksidacija i jonizujuće zračenje.&lt;ref&gt;{{cite web | vauthors = Kent R |title=Periodic Table of Polymers |url=http://www.pcn.org/Technical%20Notes%20-%20Periodic%20Table%20of%20Polymers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703034726/http://www.pcn.org/Technical%20Notes%20-%20Periodic%20Table%20of%20Polymers.htm |archive-date=3. 7. 2008 |website=Plastics Consultancy Network |language=en}}&lt;/ref&gt; Druge klasifikacije plastike su zasnovane na kvalitetima relevantnim za proizvodnju ili dizajn proizvoda za određenu svrhu. Primjeri uključuju termoplaste, termosetne, provodljive polimere, biorazgradivu plastiku, inžinjersku plastiku i elastomere.

=== Termoplasti i termoreaktivni polimeri ===
[[Datoteka:Melted plastic.jpg|thumb|Plastična ručka  kuhinjskog pribora deformirana toplinom i djelomično otopljena|272x272px]]

Jedna važna klasifikacija plastike je stepen do kojeg su hemijski procesi koji se koriste za njihovu proizvodnju reverzibilni ili ne.

Termoplasti ne podliježu hemijskoj promjeni svog sastava kada se zagrijavaju i stoga se mogu više puta oblikovati. Primjeri uključuju polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS) i polivinil hlorid (PVC).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Composition and Types of Plastic |url=http://www.infoplease.com/ce6/sci/A0860420.html |url-status=dead |website=Infoplease |language=en |access-date=29. 9. 2009 |archive-date=15. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015093623/http://www.infoplease.com/ce6/sci/A0860420.html }}&lt;/ref&gt;

Termoset, ili termoreaktivni polimeri, mogu se istopiti i oblikovati samo jednom: nakon što se stvrdnu, ostaju čvrsti.&lt;ref&gt;{{Cite book | vauthors = Gilleo K  |url=https://books.google.com/books?id=k_2qLoLA_tgC&amp;q=%C2%A0Thermosets,+or+thermosetting+polymers,+can+melt+and+take+shape+only+once |title=Area Array Packaging Processes: For BGA, Flip Chip, and CSP |date=2004 |publisher=McGraw Hill Professional |isbn=978-0-07-142829-3 |language=en |via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Ako se ponovo zagriju, termosetovi se prije raspadaju nego se tope. U procesu termoreaktiviranja dolazi do nepovratne hemijske reakcije. Vulkanizacija gume je primjer ovog procesa. Prije zagrijavanja u prisustvu sumpora, prirodna guma (poliizopren) je ljepljiv, malo tekući materijal; nakon vulkanizacije proizvod je suh i krut.

=== Amorfna plastika i kristalna plastika ===
Mnoge plastike su potpuno amorfne (bez visoko uređene molekularne strukture),&lt;ref&gt;{{Cite book | vauthors = Kutz M |url=https://books.google.com/books?id=gWg-rchM700C&amp;q=many+plastics+completely+amorphous&amp;pg=PA336 |title=Handbook of Materials Selection |publisher=John Wiley &amp; Sons |year=2002 |isbn=978-0-471-35924-1 |language=en |via=Google Books}}&lt;/ref&gt; uključujući termoset, polistiren i metil metakrilat (PMMA). Kristalna plastika pokazuje uzorak pravilnije raspoređenih atoma, kao što su polietilen visoke gustine (HDPE), polibutilen tereftalat (PBT) i polieter eter keton (PEEK). Međutim, neke plastike su djelimično amorfne i djelomično kristalne molekularne strukture, što im daje i točku topljenja i jedan ili više staklenih prijelaza (temperatura iznad koje je stepen lokalizirane molekularne fleksibilnosti značajno povećan). Ove takozvane polukristalne plastike uključuju polietilen, polipropilen, polivinil hlorid, poliamide (najlone), poliestere i neke poliuretane.

=== Konduktivni polimeri ===

Intrinsically Conducting Polymers (ICP) su organski polimeri koji provode električnu energiju. Iako je postignuta provodljivost do 80 kS/cm u rastezljivom poliacetilenu,[16], ona se ne približava onoj kod većine metala. Na primjer, bakar ima provodljivost od nekoliko stotina kS/cm.[17]

=== Biorazgradiva plastika i bioplastika ===
==== Biorazgradiva plastika ====
Biorazgradiva plastika je plastika koja se razgrađuje nakon izlaganja: sunčevoj svjetlosti ili ultraljubičastom zračenju; voda ili vlaga; bakterije; enzimi; ili vjetrom. Napadi insekata, kao što su voštani i brašnasti crvi, također se mogu smatrati oblicima biorazgradnje. Aerobna degradacija zahtijeva da plastika bude izložena na površini, dok bi anaerobna degradacija bila efikasna u deponijama ili sistemima za kompostiranje. Neke kompanije proizvode biorazgradive aditive za poboljšanje biorazgradnje. Iako se škrobni prah može dodati kao punilo kako bi se neke plastike lakše razgradile, takav tretman ne dovodi do potpunog razgradnje. Neki istraživači su genetski modificirali bakterije da sintetiziraju potpuno biorazgradivu plastiku, kao što je polihidroksi butirat (PHB); međutim, oni su relativno skupi od 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal | vauthors = Brandl H, Püchner P |date=1992 |title=Biodegradation Biodegradation of Plastic Bottles Made from 'Biopol' in an Aquatic Ecosystem Under In Situ Conditions |journal=Biodegradation |volume=2 |issue=4 |pages=237–43 |doi=10.1007/BF00114555 |s2cid=37486324}}&lt;/ref&gt;

==== Bioplastika ====
Dok se većina plastike proizvodi od petrokemikalija, bioplastika se uglavnom proizvodi od obnovljivih biljnih materijala poput celuloze i škroba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nnfcc.co.uk/tools/biochemical-opportunities-in-the-uk-nnfcc-08-008 |title=Biochemical Opportunities in the UK, NNFCC 08-008 — NNFCC |access-date=24. 3. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720183608/http://www.nnfcc.co.uk/tools/biochemical-opportunities-in-the-uk-nnfcc-08-008 |archive-date=20. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Kako zbog ograničenih granica rezervi fosilnih goriva, tako i zbog porasta nivoa stakleničkih plinova uzrokovanih prvenstveno sagorijevanjem tih goriva, razvoj bioplastike je rastuće polje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://packagingeurope.com/bioplastics-growth-report/#:~:text=Packaging%20remains%20the%20largest%20field,total%20bioplastics%20market%20in%202019.&amp;text=According%20to%20the%20report%2C%20global,2.4%20million%20tonnes%20in%202024.|title=Bioplastics industry shows dynamic growth|date=5. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20211104135315/https://packagingeurope.com/bioplastics-growth-report/#:~:text=Packaging%20remains%20the%20largest%20field,total%20bioplastics%20market%20in%202019.&amp;text=According%20to%20the%20report%2C%20global,2.4%20million%20tonnes%20in%202024.|archive-date=4. 11. 2021|access-date=25. 9. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bioplasticsmagazine.com/en/news/meldungen/20181130-becoming-employed.php|title=Becoming Employed in a Growing Bioplastics Industry - bioplastics MAGAZINE|website=www.bioplasticsmagazine.com}}&lt;/ref&gt; Globalni proizvodni kapacitet za plastiku na biološkoj bazi procjenjuje se na 327.000 tona godišnje. Nasuprot tome, globalna proizvodnja polietilena (PE) i polipropilena (PP), vodećih svjetskih petrohemijskih poliolefina, procijenjena je na preko 150 miliona tona u 2015. godini.&lt;ref&gt;{{cite news| vauthors = Galie F |title=Global Market Trends and Investments in Polyethylene and Polyproplyene|url=https://www.icis.com/globalassets/documents/forms/ppf-pdf/global_trends_whitepaper_pp_pe.pdf|access-date=16. 12. 2017|work=ICIS Whitepaper|publisher=Reed business Information, Inc.|date=novembar 2016}}&lt;/ref&gt;

== Industrija plastike ==
Industrija plastike uključuje globalnu proizvodnju, miješanje, konverziju i prodaju plastičnih proizvoda. Iako [[Bliski istok]] i [[Rusija]] proizvode većinu potrebnih petrohemijskih sirovina; proizvodnja plastike je koncentrisana na globalnom Istoku i Zapadu. Industrija plastike obuhvata veliki broj kompanija i može se podijeliti u nekoliko sektora:

=== Proizvodnja ===
Procjenjuje se da je između 1950. i 2017. godine proizvedeno 9,2 milijarde tona plastike, od čega je više od polovine proizvedeno od 2004. Od rođenja plastične industrije 1950-ih, globalna proizvodnja se enormno povećala, dostigavši 400 miliona tona godišnje u 2021. u odnosu na 381 milion metričkih tona u 2015. (bez aditiva).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=Geyer2017&gt;{{cite journal |last1=Geyer |first1=Roland |last2=Jambeck |first2=Jenna R. |last3=Law |first3=Kara Lavender |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |date= juli 2017 |volume=3 |issue=7 |pages=e1700782 |doi=10.1126/sciadv.1700782  |pmid=28776036 |pmc=5517107 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Od 1950-ih došlo je do brzog rasta u upotrebi plastike za pakovanje, u građevinarstvu i drugim sektorima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ako se globalni trendovi u pogledu potražnje plastike nastave, procjenjuje se da će do 2050. godine godišnja globalna proizvodnja plastike premašiti 1,1 milijardu tona godišnje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Plastika se proizvodi u hemijskim postrojenjima polimerizacijom njihovih polaznih materijala (monomera); koje su gotovo uvijek petrohemijske prirode. Takvi objekti su obično veliki i vizualno su slični rafinerijama nafte, s raširenim cjevovodom koji se proteže u cijelom prostoru. Velika veličina ovih postrojenja omogućava im da iskoriste ekonomiju obima. Uprkos tome, proizvodnja plastike nije posebno monopolizirana, sa oko 100 kompanija koje čine 90% svjetske proizvodnje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top 100 Producers: The Minderoo Foundation |url=https://www.minderoo.org/plastic-waste-makers-index/data/indices/producers/ |website=www.minderoo.org |access-date=14. 10. 2021 |archive-date=28. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211228104310/https://www.minderoo.org/plastic-waste-makers-index/data/indices/producers/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovo uključuje mješavinu privatnih i državnih preduzeća. Otprilike polovina ukupne proizvodnje odvija se u istočnoj Aziji, a Kina je najveći pojedinačni proizvođač. Glavni međunarodni proizvođači uključuju:

{{align|left|
* [[Dow Chemical]]
* [[LyondellBasell]]
* [[Exxonmobil]]
* [[SABIC]]
* [[BASF]]
* [[Sibur]]
* [[Shin-Etsu Chemical]]
* [[Indorama Ventures]]
* [[Sinopec]]
* [[Braskem]]
}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin-left: auto&quot;
|+ Global plastic production (2020)&lt;ref name=PlasEU&gt;{{cite web |title=Plastics – the Facts 2020 |url=https://www.plasticseurope.org/application/files/5716/0752/4286/AF_Plastics_the_facts-WEB-2020-ING_FINAL.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211007065614/https://www.plasticseurope.org/application/files/5716/0752/4286/AF_Plastics_the_facts-WEB-2020-ING_FINAL.pdf |archive-date=7. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
! Regija !! Globalna proizvodnja
|-
| [[Kina]] || 31%
|-
| [[Japan]] || 3%
|-
| Ostatak Azije || 17%
|-
| [[NAFTA]] || 19%
|-
| [[Latinska Amerika]] || 4%
|-
| [[Evropa]] || 16%
|-
| [[Zajednica nezavisnih država]] || 3%
|-
| [[Bliski istok]] i [[Afrika]] || 7%
|}

Historijski gledano, [[Evropa]] i [[Sjeverna Amerika]] su dominirale globalnom proizvodnjom plastike. Međutim, od 2010. godine [[Azija]] se pojavila kao značajan proizvođač, a [[Kina]] je imala 31% ukupne proizvodnje plastične smole u 2020. godini.&lt;ref name=PlasEU /&gt; Regionalne razlike u obimu proizvodnje plastike vođene su potražnjom korisnika, cijenama sirovina za [[fosilna goriva]] i investicijama u petrohemijsku industriju. Na primjer, od 2010. godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] uloženo JE više od 200 milijardi američkih dolara u nova postrojenja za proizvodnju plastike i kemikalija, potaknuta niskom cijenom sirovina. I u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] (EU) velika su ulaganja u industriju plastike, koja zapošljava preko 1,6 miliona ljudi s prometom većim od 360 milijardi eura godišnje. U Kini je 2016. godine bilo preko 15.000 kompanija za proizvodnju plastike, koje su ostvarile prihod od više od 366 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U 2017. globalnim tržištem plastike dominirali su termoplasti – polimeri koji se mogu topiti i prerađivati. Termoplasti uključuju polietilen (PE), polietilen tereftalat (PET), polipropilen (PP), polivinil hlorid (PVC), polistiren (PS) i sintetička vlakna, koja zajedno predstavljaju 86% sve plastike.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Miješanje ===
Plastika se ne prodaje kao čista supstanca, već se umjesto toga miješa s raznim hemikalijama i drugim materijalima, koji su zajednički poznati kao aditivi. Oni se dodaju tokom faze miješanja i uključuju supstance kao što su stabilizatori, plastifikatori i boje, koje imaju za cilj da poboljšaju životni vijek, obradivost ili izgled konačnog proizvoda. U nekim slučajevima, ovo može uključivati miješanje različitih vrsta plastike kako bi se formirala mješavina polimera, kao što je polistiren visokog utjecaja. Velike kompanije mogu napraviti vlastito smjesu prije proizvodnje, ali za neke proizvođače to rade treće strane. Kompanije koje su specijalizovane za ovaj posao poznate su kao Mješaći.

Sastavljanje termoreaktivne plastike je relativno jednostavno; jer ostaje tečan dok se ne očvrsne u svoj konačni oblik. Za materijale za termoomekšavanje, koji se koriste za izradu većine proizvoda, potrebno je rastopiti plastiku kako bi se dodali dodaci. To uključuje zagrijavanje na bilo koju temperaturu između 150–320&amp;nbsp;°C. Otopljena plastika je viskozna i pokazuje laminarno strujanje, što dovodi do lošeg miješanja. Zbog toga se miješanje vrši upotrebom opreme za ekstruziju, koja je u stanju da obezbjedi potrebnu toplotu i miješanje kako bi se dobio pravilno dispergovan proizvod.

Koncentracije većine aditiva su obično prilično niske, međutim visoke razine se mogu dodati kako bi se stvorili Masterbatch proizvodi. Aditivi u njima su koncentrirani, ali još uvijek pravilno dispergirani u smoli domaćinu. Masterbatch granule se mogu pomiješati sa jeftinijim polimerom u rasutom stanju i oslobodit će svoje aditive tokom obrade kako bi se dobio homogeni konačni proizvod. Ovo može biti jeftinije od rada sa potpuno složenim materijalom i posebno je uobičajeno za uvođenje boje.

=== Pretvaranje ===
Kompanije koje proizvode gotovu robu poznate su kao pretvarači (ponekad prerađivači). Velika većina plastike proizvedene u svijetu termoomekšava se i mora se zagrijati dok se ne otopi da bi se mogla oblikovati. Postoje razne vrste opreme za ekstruziju koja zatim može oblikovati plastiku u gotovo bilo koji oblik.

* Puhanje filma - plastične folije (nosne vrećice, folije)
* Oblikovanje puhanjem - Mali šuplji predmeti tankih stijenki u velikim količinama (boce za piće, igračke)
* Rotaciono oblikovanje - veliki šuplji predmeti debelih zidova (IBC rezervoari)
* Injekciono prešanje - Čvrsti predmeti (futrole za telefone, tastature)
* Predenje - proizvodi vlakna (najlon, spandex itd.)

Za termoreaktivne materijale proces je malo drugačiji, budući da je plastika tekuća i mora se očvrsnuti da bi se dobili čvrsti proizvodi, ali veliki dio opreme je uglavnom sličan.

Najčešće proizvedeni plastični potrošački proizvodi uključuju ambalažu napravljenu od LDPE-a (npr. vrećice, kontejneri, folije za pakovanje hrane), posude napravljene od HDPE-a (npr. boce za mlijeko, boce za šampon, kade za sladoled) i PET (npr. boce za vodu i druga pića ). Ovi proizvodi zajedno čine oko 36% upotrebe plastike u svijetu. Većina njih (npr. šolje za jednokratnu upotrebu, tanjiri, pribor za jelo, posude za ponijeti, torbe za nošenje) koriste se samo kratko, mnoge manje od jednog dana. Upotreba plastike u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], [[tekstil]]u, [[transport]]u i električnoj opremi također čini značajan udio na tržištu plastike. Plastični predmeti koji se koriste u takve svrhe uglavnom imaju duži vijek trajanja. Mogu se koristiti u periodu od oko pet godina (npr. tekstil i električna oprema) do više od 20 godina (npr. građevinski materijali, industrijske mašine).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Potrošnja plastike se razlikuje među zemljama i zajednicama, pri čemu je neki oblik plastike ušao u živote većine ljudi. Sjeverna Amerika (tj. Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ili NAFTA regija) čini 21% globalne potrošnje plastike, a slijede je Kina (20%) i Zapadna Europa (18%). U Sjevernoj Americi i Evropi postoji visoka potrošnja plastike po glavi stanovnika (94&amp;nbsp;kg odnosno 85&amp;nbsp;kg/stanovniku/godišnje). U Kini je manja potrošnja po glavi stanovnika (58&amp;nbsp;kg/stanovniku/godišnje), ali visoka potrošnja na nacionalnom nivou zbog velike populacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
PET Bottle Water.jpg|PET boca vode
Shampoo1.jpg|Polietilen visoke gustine (HDPE) koristi se za izradu čvrstih kontejnera; Prozirne mogu biti od PET-a
Pulling on the hood of the Tyveck suit (5429334133).jpg|Jednokratna odijela; netkana HDPE tkanina
Registered Mail Royal Mail - Great Britain-Germany 2017 - envelope front side.jpg|Plastične koverte (hdpe)
1682478-poster-1280-plasticbags.jpg|Prozirne plastične kese 
Daujėnų naminė duona.JPG|Omot za hranu (ldpe)
Image-from-rawpixel-id-5957725-original.jpg|Metalizirana polipropilenska folija je uobičajeni materijal za pakovanje grickalica&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. 10. 2021 |title=Sustainable packaging materials for snacks |url=https://www.bakeryandsnacks.com/Article/2013/06/06/Sustainable-packaging-materials-for-snacks |access-date=10. 9. 2022 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20211028142046/https://www.bakeryandsnacks.com/Article/2013/06/06/Sustainable-packaging-materials-for-snacks |archive-date=28. 10. 2021 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Kinder Joy 01.jpg|[[Kinder Joy]] školjka od polipropilena
Red Polypropylene Chair with Stainless Steel Structure.JPG|Stolica od polipropilena
Hanoi Vietnam The-omnipresent-plastic-chairs-01.jpg|Stolice od hdpe
Polistirolo.JPG|Ekspandirana polistirenska pjena (&quot;Thermocol&quot;)
Styrofoam-grey-board.jpg|Ekstrudirana polistirenska pjena (&quot;stiropor&quot;)
Have a Nice Day! styrofoam food container.JPG|Thermocol posuda za hranu za ponijeti
Plastic egg carton.jpg|posuda za jaja (PETE]])
LDPE Foam.jpg|Komad pjene za pakovanje napravljen od LDPE
Urethane sponge1.jpg|Kuhinjski sunđer od poliuretanske pjene
Frying pan.jpeg|Neljepljivo posuđe sa teflonskim premazom
IPhone 5c blue back.jpg|iPhone 5c, pametni telefon sa kućištem od polikarbonata
KelpAquarium.jpg|Rezervoar Monterey Bay Aquarium dubine 10 metara ima akrilne prozore debljine do 33&amp;nbsp;cm koji mogu da izdrže pritisak vode
Plastic tubing.jpg|alt=|PVC cijevi
Pills in blister pack.jpg|PVC pakovanje tableta
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Epihlorohidrin]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Plastics}}

* {{cite web|url=http://americanhistory.si.edu/archives/d8008.htm|title=J. Harry Dubois Collection on the History of Plastics, ca. 1900–1975|work=Archives Center, National Museum of American History, Smithsonian Institution.|archive-url=https://web.archive.org/web/20060212130150/http://americanhistory.si.edu/archives/d8008.htm|archive-date=12. 2. 2006}}
* {{cite web|url=http://www.plasticsintl.com/sortable_materials.php?display=mechanical|title=Material Properties of Plastics – Mechanical, Thermal &amp; Electrical Properties|work=Plastics International|archive-url=https://web.archive.org/web/20170324052637/http://www.plasticsintl.com/sortable_materials.php?display=mechanical|archive-date=24. 3. 2017}}
* {{cite web|url=http://www.plastiquarian.com/|title=Plastics Historical Society}}
* {{cite web|url=http://www.plasticsindustry.org/AboutPlastics/content.cfm?ItemNumber=670&amp;navItemNumber=1117|title=History of plastics, Society of the Plastics Industry|work=plasticsindustry.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20090706054409/http://www.plasticsindustry.org/AboutPlastics/content.cfm?ItemNumber=670&amp;navItemNumber=1117|archive-date=6. 7. 2009}}
* {{cite web|url=https://www.bbc.com/news/magazine-27442625|title=A brief history of plastics, natural and synthetic|date=17. 5. 2014|work=BBC Magazine|vauthors=Knight L}}
* {{cite web|url=http://www.tangram.co.uk/TI-Polymer-Timeline.html|title=Timeline of important milestone of plastic injection moulding and plastics|date=27. 6. 2014|work=Tangram Technology Ltd}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Plastika| ]]
[[Kategorija:Dielektrici]]</text>
      <sha1>l61b4ocv7wpis2evclub1rvn41mkac4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83377</id>
    <revision>
      <id>3935195</id>
      <parentid>3785107</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T03:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1712" sha1="kif5if2im7bj4vh2xgst2qvp9b1vnsa" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Gregorian chant.gif|mini|desno|250px|Primjer korištenja neuma]]
'''Neume''' (nije sigurno da li riječ potiče od grč. ''neuma'' - znak ili od grč. ''pneuma'' - dah) su prvi pismeni znakovi u [[muzika|muzici]].

Javile su se u [[8. vijek]]u, označavali su akcente, a izgledom su podsjećale na strelice.

Razvoj neuma je bio dug i spor. Postepeno su se akcentima počeli dodavati i drugi znakovi - tačkice i kukice. Zatim se uvodi i [[dijastematska notacija]]: neume koje su se uvijek upisivale iznad teksta. Vremenom su se ti znakovi počeli pisati nekad više, a nekad niže u odnosu na tekst, da bi se bolje opisao tok melodijske linije.

Kasnije se dodaju i tzv. ritmički znaci koji su pjevače pobliže upućivali u način interpretiranja. Tako je npr. slovo ''c'' iznad neume označavalo ubrzanje tempa (c = ''celeriter'') a slovo  ''t'' usporavanje (t = ''tenere'').

Veliku prekretnicu čini i dodavanje prvo crvene crte (označavala je ton ''f'' a zapravo je fiksirala tri tona: jedan na crti, jedan iznad i jedan ispod nje) a potom i žute (ton ''c'') 
i crne između njih (ton ''a'').

Kasnije će veliku prekretnicu u notaciji izvršiti [[Guido D'Arezzo]] na samom početku [[11. vijek]]a.

== Izvor ==
*Josip Andreis, ''[https://books.google.ba/books/about/Historija_muzike.html?id=In8LAQAAIAAJ&amp;redir_esc=y Historija muzike]'', (1960.).
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.stanthonysmonastery.org/music/ByzMusicFonts.html
* http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/notation/Neumes.html
* https://web.archive.org/web/20210321082444/http://www.solesmes.com/
{{Commonscat|Neumes}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Muzika]]</text>
      <sha1>kif5if2im7bj4vh2xgst2qvp9b1vnsa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilirija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88472</id>
    <revision>
      <id>3935098</id>
      <parentid>3932033</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:43:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16025" sha1="nx9jqgdra0ob0tg0tvyzzxx7e0kgeit" xml:space="preserve">[[Datoteka:Illyrians (English).svg|mini|desno|Ilirija i plemena Ilira.]]
[[File:Tribes in Ancient Thrace (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Grčke (Makedonija i Epir) na čijoj teritoriji je početkom IV stoljeća pne osnovano Ilirsko kraljevstvo&lt;ref name=&quot;PapazogluD&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH -  KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;]]
'''Ilirija''' ([[grčki jezik|gr]]: Ἰλλυρία; [[latinski jezik|lat]]: Illyria) je naziv [[historija|historijskog]] [[geografija|geografskog]] područja koje su u [[Antika|antičko doba]] naseljavala brojna plemena [[Iliri|Ilira]]. Ilirska plemena imala su zajednički jezik i obitavala su na području koje približno korespondira sa teritorijom bivše [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] i dijela današnje [[Albanija|Republike Albanije]]. Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], postojao je junak Ilirijus, sin Kadma i Harmonije, koji je zavladao cijelom Ilirijom i legenda dalje kaže da je on predak svih Ilira. 
 
Iliri su se doselili na područje zapadnog [[Balkan]]a u X stoljeću p. n. e., dakle, na prelazu iz [[bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]]. U periodu od slijedećih oko hiljadu godina, Iliri su zauzeli teritorije do [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Morava|Morave]].

Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici, a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora, a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri.

Ilirsko pleme [[Dalmati]], od kojeg je i današnje geografsko područje [[Dalmacija]] dobilo svoje ime, naseljavali su veći dio današnje zapadne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Drugo pleme, [[Skordisci]], zapravo miješana ilirsko-keltska grupa, naseljavali su područje današnje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. [[Dardanci]], [[Labeati]], [[Ardijejci]] i [[Taulanti]] su naseljavali područja oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] (južna [[Crna Gora]] i sjeverna [[Albanija]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] ([[Makedonija]]). Pripadnici ilirskih plemena su se bavili uzgojem stoke (pretežno ovce, svinje i koze) lovom, rudarstvom ([[željezo]], [[srebro]], [[zlato]]), raznim zanatima, plovidbom i naravno, ratovanjem.

U ravnicama oko rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka bilo je i drugih miješanih ilirsko-[[kelti|keltskih]] grupa kao što su [[Latobici]] i [[Varciani]]. Historičarima je zapravo uvijek bilo teško odrediti granice Ilirije jer ilirska plemena nisu bila ujedinjena pod jednim kraljevstvom; tek nakon što je njihove prostore osvojio Rim moglo se govoriti o nekim preciznijim granicama, ali ih je Rim ipak odredio prema sopsvenim potrebama. Ilirija je u vrijeme vladavine Rima jedno vrijeme bila provincija [[Ilirikum]], a kasnije je podijeljena na dva dijela: Dalmaciju i [[Panonija|Panoniju]].

==Geografija==
Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora s brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv (Sava, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], Dunav, [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Bojana (rijeka)|Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, srebro i zlato, između ostalog.

==Kraljevi i kraljice, ratovi==
===Uvod===
Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u [[1. milenij|I milenijumu]] nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih [[kolonija]], Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|kraljevstvo]].&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;&gt;{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic - 
On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41|access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa [[Ardijejcima]], koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima.

===Kraljevi===

'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije.&lt;ref name=&quot;PapazogluD&quot;/&gt; Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, rođen je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.&lt;ref name=&quot;Makedonijaa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq#v=onepage&amp;q&amp;f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. a [[Filip II Makedonski]], otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], je uzvratio godinu dana kasnije potisnuvši Ilire do [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]] a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ubijen nakon što je Filip odbio njegovu mirovnu ponudu.

[[Polibije]], grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom &quot;Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων&quot; -  Bardilis iz Ilirije a [[Ciceron]] ga zove &quot;Bardullis Illyrius&quot;.

Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p. n. e. ilirska plemena učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine p. n. e., Iliri su se oslobodili i kralj '''[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji..&lt;ref name=&quot;Popović&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.1stmuse.com/frames/ |title= John J. Popovic – Alexander III the Great of Macedon |work= PROJECT by John J. Popovic |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopædia Britannica, Volume 14 Ilirija Britanska enciklopedija]&lt;/ref&gt;

Krajem III stoljeća p. n. e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i  kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, Crne Gore i [[Hercegovina|Hercegovine]].

U III vijeku p. n. e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (250-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.&lt;ref name=&quot;Zippel&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien |title= Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877 |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Kraljica===

Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a.&lt;ref name=&quot;Zippel&quot;/&gt; Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]]. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu [[Demetrije Hvarski|Demetriju Hvaraninu]], nekadašnjem Teutinom vojskovođi.&lt;ref name=&quot;MesihOrbis&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/258173235/  |title= Salmedin-Mesihovic-ORBIS-ROMANVS-Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije -Prvi ilirski rat, s.346 - Drugi ilirski rat, s. 350  |work= 30, Sarajevo, 2015. |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Posljednji kralj===

Oko 180. godine p. n. e. [[Dalmati]] proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p. n. e., zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p. n. e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.

Rimljani su u svojoj [[Oktavijanovi ilirski ratovi|ekspanziji na Balkanu]] osnovali svoju provinciju [[Ilirikum]] i prodirali sve dalje u unutrašnjost ali Iliri se nisu lako mirili sa dominacijom Rima. U odsudnom ratu između Ilira i Rima koji je trajao od 6. do 9. godine udružena dalmatinsko-panonska plemena pod [[Baton]]om, vođom [[Dezitijati|Dezidijata]], i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži od [[Punski ratovi|Punskih ratova]]. Rim je morao angažovati ne manje od 15 [[legija]] sa pomoćnim trupama i saveznicima iz [[Trakija|Trakije]]; ukupno oko 200.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Rimljanima je trebalo tri godine da uguše ilirski [[Batonov ustanak|ustanak]] čiji su povod bili preveliki porezi i prisilno regrutiranje Ilira u borbu protiv [[germani|germanskog]] plemena [[Markomani|Markomana]]. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]].&lt;ref&gt;Bojanovski, 1988&lt;/ref&gt;

Nešto kasnije, za vrijeme [[bizant]]ijske vladavine, Ilirija je pretrpjela pljačkaške upade [[Barbari|barbara]] sa sjevera i istoka ([[Goti|Vizigoti]], [[Huni]], [[Ostrogoti]]). Nedugo zatim, na Balkan dolaze [[Slaveni]] koji u periodu od 6-8 stoljeća naseljavaju ilirske zemlje asimilirajući njihova preostala plemena na teritorijama današnjih država: [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]].

==Religija==

Iliri su bili [[politeizam|mnogobošci]]. Na sjeveru su imali [[kult]] [[Sunce|Sunca]], u srednjoj Dalmaciji kult [[Mjesec]]a i na jugu kult [[Zmija|zmije]]. Imali su veliki broj bogova; [[Histri]] su obožavali Eia, Melesocus, Boria, Iria; Liburni Anzoticu, (rimska [[Venera (mitologija)|Venera]], Ica, Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog [[Japodi|Japoda]] bio je [[Bindus]], zaštitnik izvora i voda, a povezuje se s rimskim [[Neptun (mitologija)|Neptunom]]. Armatus je bio lokalni bog rata u Dalmaciji. Tu su još bili i Terminus kao zaštitnik meda, Tadenus poistovjećen s [[Apolon]]om, Medaurus itd. Na jugu ilirskog područja poznat je božanski zmijski par Dracon i Draccena. Zaštitnik grada Rhizon (Risan) zvao se Medauras, bog predstavljen kao jahač sa kopljem u ruci. Iliri su prakticirali i prinošenje ljudskih žrtava; prema pisanju antičkog historičara Arijana (oko 86-146. godine) ilirski plemenski vođa Klet je žrtvovao tri dječaka, tri djevojčice i tri crna ovna prije bitke protiv Aleksandra Velikog. Iliri su svoje mrtve sahranjivali najčešće u [[Tumuli|tumulusima]] (tipično za [[željezno doba]]) ili grobnim humkama. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjnima otkriveni su mnogi predmeti smješteni pored posmrtnih ostataka umrlih ilira u tumulusima: oružje, nakit i ukrasi, dijelovi odjeće i glineno posuđe. Iliri su vjerovali da im ovi predmeti trebaju poslužiti u zagrobnom životu. Oko vrata su nosili amulete da bi se zaštitili od uroka i nesreća.

== Literatura ==
*{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 
|isbn = }}
*{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn =  |access-date = 6. 1. 2019 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo  |year = 1988 |isbn = }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |url = http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1969 |isbn =  |access-date=6. 1. 2019 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |archive-date=23. 9. 2018 |url-status = dead }}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20080821022836/http://www.geocities.com/protoillyrian O Ilirima na geocities] 
*[https://web.archive.org/web/20081216050026/http://www.eugubininelmondo.it/storia.html#Romana O posljednjem kralju Ilirije]
*Wilkes, John (1992). The Illyrians. Oxford: Blackwell Press. {{ISBN|0-631-14671-7}}.

&lt;gallery&gt;
Image:Illyrians Ethnogenesis Theories (English).jpg|Etnogeneza Ilira
Image:Illyrii Proprie Dicti aka Illyrians Proper aka Docleatae.svg|Iliri u užem smislu
Image:PAEONIAN_ARDIAEAN_(ILLYRIAN)_DARDANIAN_KINGDOMS_EXTENT_DURING_230_BC.png|Ilirske kraljevine Ilirija i Dardanija
Image:Map of the Kingdom of Agron of the Ardiaei (English).png|Ilirska kraljevina u doba kralja Agrona (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Image:KingdomofTeuta.png|Ilirska kraljevina u doba kraljice Teute (prema grčkom gledištu o južnoj granici Ilirije)
Image:228-220BC-DemetriusofPharos.png|Ilirska država Demetrija Hvarskog (228-220. godine prije nove ere)
|Ilirska kraljevina u doba kralja Gencija (181-168. godine prije nove ere)
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Dalmacija]]
* [[Ilirikum]]

{{Commons|Illyria &amp; Illyrians}}
{{Iliri}}

[[Kategorija:Ilirija|*]]
[[Kategorija:Ilirsko kraljevstvo|*]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]</text>
      <sha1>nx9jqgdra0ob0tg0tvyzzxx7e0kgeit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azija (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88975</id>
    <revision>
      <id>3935167</id>
      <parentid>3513430</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T21:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1660" sha1="hkz40tns1cls5fo52ujo2wqbb6dirb2" xml:space="preserve">'''Azija''' (grč. Ασια) je u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Okeanide|Okeanida]].

Azijini roditelji su [[Okean (mitologija)|Okean]] i njegova sestra [[Tetija (mitologija)|Tetija]]. Ona je žena svog ujaka [[Japet (mitologija)|Japeta]], majka [[Atlant]]a,&lt;ref&gt;Apolodor. ''Biblioteka''.&lt;/ref&gt; koji drži nebo na svojim leđima, [[prometej (mitologija)|Prometeja]], stvoritelja ljudi, [[epimetej (mitologija)|Epimeteja]], stvoritelja životinja i [[Menojtij]]a, kojeg je [[Zeus]] bacio u podzemlje.&lt;ref&gt;[http://www.theoi.com/Titan/TitanisKlymene.html Aaron J. Atsma. KLYMENE]. &quot;''A daughter of Oceanus and Tethys, who became by Japetus the mother of Atlas, Prometheus, and Epimetheus''.&quot;&lt;/ref&gt; 

[[Herodot]] spominje da je kontinent [[Azija]] nazvan po njoj. 

Po [[Evropa (mitologija)|njenoj sestri]] je nazvana [[Evropa]].

Moguće je da je ime ''Azija'' postalo poželjnije u odnosu na Hesiodovu ''Klimenu'' kako bi se izbjegla zabuna s [[Klimena (majka Faetona)|Klimenom]] koja je u nekim izvještajima bila majka [[Faeton|Faetona]] i [[Helije|Helija]], te je morala biti percipirana kao zasebna figura.  [[Herodot]] je zabilježio predanje da je kontinent ''[[Azija]]'' dobio ime po Aziji koju je nazvao ''suprugom'' Prometeja, a ne ''majkom'' Prometeja, što je ovdje možda jednostavna greška, a ne istinska varijanta predanja.&lt;ref&gt;[[Herodotus]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-eng1:4.45.3 4.45.3]&lt;/ref&gt; I [[Acusilaus|Akuzilaj]] i [[Eshil]] u svom ''djelu Okovani Prometej'' nazivali su Prometejevu ženu [[Hesione|Hesionom]].

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Nimfe}}

[[Kategorija:Okeanide]]</text>
      <sha1>hkz40tns1cls5fo52ujo2wqbb6dirb2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bahami</title>
    <ns>1</ns>
    <id>105859</id>
    <revision>
      <id>3935222</id>
      <parentid>1730743</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:26:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="650" sha1="qd3i4flbp3pbewuaqtt6vd53eb3cl1s" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}
{{Stranica_za_razgovor}}

==Bahami ili Bahama?==
Veliki rječnik hrvatskoga jezika (Vladimir Anić, 2003) piše Bahama.
Također u Savjetniku hrvatskoga jezika (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 1999) piše Bahama.
Ima li jedan hrvatski izvor za &quot;Bahami&quot;? [[Korisnik:CudovitiKljunas|CudovitiKljunas]] ([[Razgovor sa korisnikom:CudovitiKljunas|razgovor]]) 12:52, 21 mart 2012 (CET)
:Pa jeste li možda pokušali upitati na hr.wikipediji. Možda oni tamo znaju ima li i gdje ima?--[[Korisnik:CERminator|CER@]] ([[Razgovor_sa_korisnikom:CERminator|&lt;font color=&quot;green&quot;&gt;&lt;small&gt;ask&lt;/small&gt;&lt;/font&gt;]]) 13:30, 21 mart 2012 (CET)</text>
      <sha1>qd3i4flbp3pbewuaqtt6vd53eb3cl1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Beliz</title>
    <ns>1</ns>
    <id>105876</id>
    <revision>
      <id>3935220</id>
      <parentid>1165309</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:01:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="4jqo4dnqoxrjrhrjt9h0l2elwpswzu3" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}
{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>4jqo4dnqoxrjrhrjt9h0l2elwpswzu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpisani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116692</id>
    <revision>
      <id>3935280</id>
      <parentid>3875334</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:31:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2582" sha1="4k2881klrf2axgw70c82vh9nk7kb272" xml:space="preserve">{{Siroče|23|02|2012}}
'''Potpisani''' je srbijanska underground televizijska serija, snimljena u samostalnoj i neovisnoj produkciji [[MK Art Studio|MK Art Studia]] 2007., 2008. i 2010. godine. 
&lt;ref&gt;{{cite news |first=''(I)'' |last=''(Masnikovic)'' |authorlink= |coauthors= |title=''(Prele and Gluhi in &quot;Potpisani&quot;)'' |url=''(&quot;[http://i1001.photobucket.com/albums/af133/asteriksic/PotpisaniuPolitici.jpg]&quot;)''|work=|publisher=(Politika)|date=''(25.1.2009.)''}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=''(I)'' |last=''(Masnikovic)'' |authorlink= |coauthors= |title=''(&quot;Otpisani&quot; become &quot;Potpisani&quot;)'' |url=''(&quot;[http://i1001.photobucket.com/albums/af133/asteriksic/IntervjuuTVREVIJI.jpg]&quot;)''|work=|publisher=(TV Revija)|date=''(30.1.2009.)''}}&lt;/ref&gt;
Premijerno je emitirana na beogradskoj ART televiziji početkom 2009. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=''(Potpisani)'' |url=''(&quot;[http://i1001.photobucket.com/albums/af133/asteriksic/PotpisaniuNovostima.jpg]&quot;)''|work=|publisher=(TV Novosti)|date=''(25.1.2009.)''}}&lt;/ref&gt;
Serija predstavlja parodiju na kultnu jugoslavensku seriju „[[Otpisani]]“ i kao takva prati komične avanture mladih ilegalaca u okupiranom Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Serija je 2010. godine dobila i nastavak - „[[Podbradak potpisanih]]“.

Scenarij i režiju serije potpisuje [[Marko Kovač]].

== Spisak epizoda ==

Serija ima 10 epizoda od kojih su samo prve tri snimljene i emitirane, dok se za snimanje ostalih epizoda čekaju malo povoljniji uvjeti. Spisak epizoda i datum premijernog emitiranja:

# '''Telefonska centrala''' - 25.1.2009.&lt;ref&gt;{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=''(Telefonska centrala)'' |url=''(&quot;[http://i1001.photobucket.com/albums/af133/asteriksic/PotpisaniuAlo-u.jpg]&quot;)''|work=|publisher=(TV Novosti)|date=''(25.1.2009.)''}}&lt;/ref&gt;
# '''Šifra''' - 1.2.2009.
# '''Voz''' (Vlak) - 3.1.2011.
# '''Paja Šiškebab''' - 1.6.2013.
# '''Mobilizacija''' - 4.10.2014.
# '''Logor''' - 22.10.2016.
# '''Garaža, osveta i još ponešto''' -
# '''Treger''' -

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{imdb title|2347132}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=gW1Xo41hhcI Trailer prve epizode (YouTube)]
* [https://web.archive.org/web/20110718021557/http://potpisani.weebly.com/ Zvanični website serije]

[[Kategorija:Srbijanske TV-serije sa početkom prikazivanja 2009.]]
[[Kategorija:Srbijanske TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Srbijanske TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na srpskom jeziku]]
[[Kategorija:Srbijanske humorističke serije iz 2010-ih]]</text>
      <sha1>4k2881klrf2axgw70c82vh9nk7kb272</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Negativan broj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145420</id>
    <revision>
      <id>3935100</id>
      <parentid>3934948</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13043" sha1="6th9p37xhjkboozqs3vejxyt6udfftc" xml:space="preserve">'''Negativan broj''' je bilo koji [[realan broj]] koji je manji od [[nula|nule]]. Takvi [[broj]]evi se često koriste za reprezentaciju količine gubitka ili nedostajanja. Negativan broj je suprotan [[pozitivan broj|pozitivnom broju]], što znači da kada se ova dva broja saberu rezultat iznosi nulu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/53684/|title=Negativni brojevi|date=22. 06. 2012|website=Proleksis enciklopedija|access-date=13. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Simboli ==
Slijedeći simboli se koriste u [[matematika|matematici]] za označavanje [[skup]]ova negativnih brojeva:
* Skup negativnih [[realni broj|realnih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{R}^{-}&lt;/math&gt;
* Skup negativnih [[racionalan broj|racionalnih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{Q}^{-}&lt;/math&gt;
* Skup negativnih [[cijeli broj|cijelih brojeva]]: &lt;math&gt;\mathbb{Z}^{-}&lt;/math&gt; ili &lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;

Za skup [[prirodan broj|prirodnih brojeva]] (&lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;) očigledno ne postoji sličan [[simbol]], sa obzirom da on ne sadrži negativne brojeve.  

Negativni brojevi se često koriste za prikazivanje veličine gubitka ili nedostatka. Dug koji se duguje može se posmatrati kao negativna imovina. Ako određena količina, poput naboja elektrona, može imati jedan od dva suprotna smjera, tada se može izabrati – možda i proizvoljno – da se ti smjerovi razlikuju kao pozitivni i negativni. 

Negativni brojevi se koriste za opisivanje vrijednosti na skali koja ide ispod nule, kao što su Celzijusova i Fahrenheitova skala za temperaturu.  

&lt;math&gt;-(-3) = 3&lt;/math&gt; jer je  negacija negacije  prvobitna vrijednost. Negativni brojevi se obično pišu sa znakom minus ispred sebe. 

−3 predstavlja negativnu količinu veličine tri, a izgovara se i čita kao &quot;minus tri&quot; ili &quot;negativno tri&quot;.

Nasuprot tome, broj koji je veći od nule naziva se pozitivan; za nulu se smatra da nije ni pozitivna ni negativna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mathworld.wolfram.com/Zero.html|title=Zero|last=Weisstein Eric W..|website=Mathworld|access-date=07.10.2026}}&lt;/ref&gt; Pozitivnost broja može se naglasiti stavljanjem znaka plus ispred njega, npr. &lt;math&gt;+3&lt;/math&gt;. 

Uopšteno govoreći, negativnost ili pozitivnost broja naziva se njegovim znakom. Svaki [[Realan broj|realni broj]] osim nule je ili pozitivan ili negativan.

Nenegativni cijeli brojevi nazivaju se [[Skup prirodnih brojeva|prirodnim brojevim]]&lt;nowiki/&gt;a (tj.  &lt;math&gt;0, 1, 2, 3, ..&lt;/math&gt;), dok se pozitivni i negativni [[Skup cijelih brojeva|cijeli brojevi]] (zajedno sa nulom) nazivaju [[Cijeli broj|cijelim brojevima]] . Neke definicije prirodnih brojeva isključuju nulu. U knjigovodstvu se dugovani iznosi često prikazuju crvenim brojevima ili brojem u zagradama, kao alternativni način zapisivanja negativnih brojeva.

== Istorija ==
Negativni brojevi su se koristili u djelu ''Devet poglavlja o matematičkoj umjetnosti'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://people.math.harvard.edu/~knill/teaching/math22a2018/exhibits/gaussjordan/SchwarzNineChapters.pdf|title=A Classic from China: The Nine Chapters|last=Schwartz Randy|date=|website=The Right Angle (Odjel za matematiku Koledža Schoolcraft)|access-date=07.10.2026.}}&lt;/ref&gt; koje u svom sadašnjem obliku datira iz perioda kineske dinastije Han (202. p.n.e. – 220. n.e.), ali vrlo moguće sadrži i mnogo stariji materijal. &lt;ref&gt;Struik, page 32–33. &quot;''In these matrices we find negative numbers, which appear here for the first time in history.''&quot;&lt;/ref&gt;Liu Hui (oko 3. vijeka) uspostavio je pravila za sabiranje i oduzimanje negativnih brojeva. Do 7. vijeka, indijski matematičari poput Brahmagupte opisivali su upotrebu negativnih brojeva. Islamski matematičari su dalje razvili pravila za oduzimanje i množenje negativnih brojeva te rješavali probleme s negativnim koeficijentima. Prije nastanka koncepta negativnih brojeva, matematičari poput Diofanta smatrali su negativna rješenja problema &quot;lažnim&quot;, dok su jednačine koje su zahtijevale negativna rješenja opisivane kao apsurdne. Zapadni matematičari, poput Leibniza, smatrali su da su negativna brojevi nevažeći, ali su ih i dalje koristili u proračunima.

== Brojna prava ==
[[Datoteka:Number-line.gif|lijevo|mini]]
Odnos između negativnih brojeva, pozitivnih brojeva i nule često se prikazuje u obliku brojne prave (brojne linije):

Brojevi koji se na ovoj pravoj nalaze desno su veći, dok su brojevi koji se nalaze dalje ulijevo manji. Zbog toga se nula nalazi u sredini, s pozitivnim brojevima s desne strane i negativnim brojevima s lijeve strane.

Primijetite da se negativan broj s većom apsolutnom vrijednošću (veličinom) smatra manjim. Na primjer, iako je (pozitivno) 8 veće od (pozitivnog) 5, što se piše kao:

&lt;math&gt;8&gt;5&lt;/math&gt;

negativno 8 se smatra manjim od negativnog 5:

&lt;math&gt;-8&lt;-5&lt;/math&gt;

=== Kao rezultat oduzimanja ===
Na negativne brojeve se može gledati kao na rezultat oduzimanja većeg broja od manjeg. Na primjer, negativna trojka je rezultat oduzimanja tri od nule:

&lt;math&gt;0-3=-3&lt;/math&gt;

Uopšteno govoreći, oduzimanje većeg broja od manjeg daje negativan rezultat, pri čemu je veličina rezultata zapravo razlika između ta dva broja. Na primjer,

&lt;math&gt;5-8=-3&lt;/math&gt;

jer je &lt;math&gt;8 - 5 = 3&lt;/math&gt;

== Aritmetika koja uključuje negativne brojeve ==
Znak minus  '''−'''  označava operator kako za binarnu operaciju oduzimanja sa dva operanda (kao u &lt;math&gt;y - z&lt;/math&gt;), tako i za unarnu operaciju negacije s jednim operandom (kao u &lt;math&gt;- x&lt;/math&gt;ili dvaput u &lt;math&gt;-(-x)&lt;/math&gt;). Poseban slučaj unarne negacije javlja se kada ona djeluje na pozitivan broj, u kojem slučaju je rezultat negativan broj (kao u &lt;math&gt;-5&lt;/math&gt;).

Dvosmislenost simbola − uglavnom ne dovodi do dvosmislenosti u aritmetičkim izrazima, jer redoslijed operacija dopušta samo jednu ili drugu interpretaciju za svaki −. Međutim, to može dovesti do zabune i otežati čovjeku razumijevanje izraza kada se simboli operatora nalaze jedan pored drugog. Rješenje može biti stavljanje unarnog minusa u zagradu zajedno sa njegovim operandom.

Na primjer, izraz &lt;math&gt;7 + -5&lt;/math&gt; može biti jasniji ako se napiše kao &lt;math&gt;7 + (-5)&lt;/math&gt;(iako formalno znače potpuno istu stvar). Izraz oduzimanja &lt;math&gt;7 - 5 &lt;/math&gt;  je drugačiji izraz koji ne predstavlja iste operacije, ali daje isti krajnji rezultat.

=== Sabiranje ===
Sabiranje dva negativna broja je vrlo slično sabiranju dva pozitivna broja.

&lt;math&gt;(-3)+(-5)=-8&lt;/math&gt;

Ideja je da se dva duga mogu kombinovati u jedan jedinstveni dug veće vrijednosti.

Kada se sabire mješavina pozitivnih i negativnih brojeva, na negativne brojeve se može gledati kao na pozitivne količine koje se oduzimaju. 

&lt;math&gt;8+(-3)=8-3=5\quad \text{i}\quad (-2)+7=7-2=5&lt;/math&gt;

U prvom primjeru, potraživanje (kredit) od 8 kombinuje se s dugom od 3, što daje ukupno potraživanje od 5. Ako negativni broj ima veću vrijednost, rezultat je negativan:

&lt;math&gt;(-8)+3=3-8=-5\quad \text{i}\quad 2+(-7)=2-7=-5&lt;/math&gt;

Ovdje je potraživanje manje od duga, pa je neto rezultat dug.

=== Oduzimanje ===
Kao što je gore navedeno, moguće je da oduzimanje dva nenegativna broja da negativan odgovor:

&lt;math&gt;5-8=-3&lt;/math&gt;

Uopšteno govoreći, [[oduzimanje]] pozitivnog broja daje isti rezultat kao [[Sabiranje|i sabiranje]] negativnog broja jednake veličine. Dakle,

&lt;math&gt;5-8=5+(-8)=-3&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-3)-5=(-3)+(-5)=-8&lt;/math&gt;

S druge strane, oduzimanje negativnog broja daje isti rezultat kao i sabiranje pozitivnog broja jednake veličine. (Ideja je da je gubitak duga isto što i sticanje potraživanja/kredita.) Dakle,

&lt;math&gt;3-(-5)=3+5=8&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-5)-(-8)=(-5)+8=3&lt;/math&gt;

=== Množenje ===
[[Množenje]] negativnim brojem može se posmatrati kao promjena smjera vektora čija je veličina jednaka apsolutnoj vrijednosti proizvoda (umnoška) faktora. Kada se brojevi množe, veličina proizvoda je uvijek jednaka proizvodu dvije veličine faktora. Znak proizvoda se određuje prema sljedećim pravilima:

* Proizvod jednog pozitivnog i jednog negativnog broja je negativan.
* Proizvod dva negativna broja je pozitivan.

Dakle,

&lt;math&gt;(-2)\times 3=-6&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-2)\times (-3)=6&lt;/math&gt;

Razlog koji stoji iza prvog primjera je jednostavan: sabiranje tri broja &lt;math&gt;-2&lt;/math&gt; zajedno daje &lt;math&gt;-6&lt;/math&gt;:

&lt;math&gt;(-2)\times 3=(-2)+(-2)+(-2)=-6&lt;/math&gt;

Obrazloženje za drugi primjer je složenije. Ideja je ponovo u tome da je gubitak duga isto što i sticanje potraživanja (kredita). U ovom slučaju, gubitak dva duga od po tri zarezom je isto što i sticanje potraživanja od šest:

&lt;math&gt;(-2\text{ duga})\times (-3\text{ po dugu})=+6\text{ potraživanja}&lt;/math&gt;

Konvencija da je proizvod dva negativna broja pozitivan također je neophodna kako bi množenje pratilo distributivni zakon. U ovom slučaju znamo da je:

&lt;math&gt;(-2)\times (-3)+2\times (-3)=(-2+2)\times (-3)=0\times (-3)=0&lt;/math&gt;

Pošto je &lt;math&gt;2 \times (-3) = -6&lt;/math&gt;, proizvod &lt;math&gt;(-2) \times (-3)&lt;/math&gt; mora biti jednak 6.

Ova pravila vode do drugog (ekvivalentnog) pravila — znak bilo kojeg proizvoda a × b zavisi od znaka broja a na sljedeći način:

* ako je a pozitivan, tada je znak proizvoda a × b isti kao znak broja b, i
* ako je a negativan, tada je znak proizvoda a × b suprotan znaku broja b.

Opravdanje zašto je proizvod dva negativna broja pozitivan broj može se uočiti i u analizi kompleksnih brojeva.

=== Dijeljenje ===
Pravila za znakove kod [[Dijeljenje|dijeljenja]] su ista kao i za množenje. Na primjer,

&lt;math&gt;8\div (-2)=-4&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;(-8)\div 2=-4&lt;/math&gt;

i

&lt;math&gt;(-8)\div (-2)=4&lt;/math&gt;

Ako djeljenik (dividend) i djelilac (divisor) imaju isti znak, rezultat je pozitivan; ako imaju različite znakove, rezultat je negativan.

=== Negacija i apsolutna vrijednost ===
Negativna verzija pozitivnog broja naziva se njegovom negacijom. Na primjer, −3 je negacija pozitivnog broja 3. Zbir broja i njegove negacije jednak je nuli:

&lt;math&gt;3+(-3)=0&lt;/math&gt;

To znači da je negacija pozitivnog broja zapravo aditivni inverz (suprotni element) tog broja.

Koristeći algebru, ovaj princip možemo zapisati kao algebarski identitet:

&lt;math&gt;x+(-x)=0&lt;/math&gt;

Ovaj identitet važi za bilo koji pozitivan broj x. On se može proširiti tako da važi za sve realne brojeve tako što ćemo definiciju negacije proširiti na nulu i negativne brojeve. Konkretno:

* Negacija broja 0 je 0, i
* Negacija negativnog broja je odgovarajući pozitivan broj.

Na primjer, negacija broja −3 je +3. Uopšteno govoreći:

&lt;math&gt;-(-x)=x&lt;/math&gt;

Apsolutna vrijednost broja je nenegativni broj iste veličine. Na primjer, apsolutna vrijednost broja −3 i apsolutna vrijednost broja 3 su jednake i iznose 3, dok je apsolutna vrijednost broja 0 jednaka 0.

Slično kao i kod racionalnih brojeva, skup prirodnih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;možemo proširiti na skup cijelih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;tako što ćemo cijele brojeve definisati kao uređeni par prirodnih brojeva (a, b). Sabiranje i množenje možemo proširiti na ove parove pomoću sljedećih pravila:

* &lt;math&gt;(a, b) + (c, d) = (a + c, b + d)&lt;/math&gt;
* &lt;math&gt;(a, b) \times (c, d) = (a \times c + b \times d, \, a \times d + b \times c)&lt;/math&gt;

Na ovim parovima definišemo relaciju ekvivalencije ~ pomoću sljedećeg pravila:

* &lt;math&gt;(a, b) \backsim (c, d)&lt;/math&gt; ako i samo ako je &lt;math&gt;a + d = b + c&lt;/math&gt;

Ova relacija ekvivalencije je kompatibilna sa sabiranjem i množenjem definisanim iznad, pa skup cijelih brojeva &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;možemo definisati kao '''faktor-skup''' (količnički skup)&lt;math&gt;\mathbb{N}^2 / \sim&lt;/math&gt;. To znači da dva para (a, b) i (c, d) smatramo identičnim ako su ekvivalentni u gore navedenom smislu. Primijetite da skup &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;, opremljen ovim operacijama sabiranja i množenja, predstavlja prsten, i zapravo je prototipski primjer prstena.

Također možemo definisati i totalni poredak na skupu &lt;math&gt;\mathbb{Z}&lt;/math&gt;pišući:

* (a, b) ≤ (c, d) ako i samo ako je a + d ≤ b + c.

Ovo dovodi do aditivne nule u obliku (a, a), aditivnog inverza za par (a, b) u obliku (b, a), multiplikativne jedinice u obliku (a + 1, a), kao i do definicije oduzimanja:

&lt;math&gt;(a,b)-(c,d)=(a+d,b+c)&lt;/math&gt;

Ova konstrukcija je poseban slučaj Grothendieckove konstrukcije.

== Jedinstvenost ==
Aditivni inverz nekog broja je jedinstven, što se vidi iz sljedećeg dokaza. Kao što je već spomenuto, aditivni inverz broja definisan je kao vrijednost koja, kada se sabere s tim brojem, daje nulu.

Neka je x broj i neka je y njegov aditivni inverz. Pretpostavimo da je y' još jedan aditivni inverz broja x. Po definiciji:

&lt;math&gt;x+y^{\prime }=0\quad \text{i}\quad x+y=0&lt;/math&gt;

Iz toga slijedi da je x + y' = x + y. Koristeći zakon skraćivanja (kancelacije) za sabiranje, vidi se da je y' = y. Dakle, y je jednak bilo kojem drugom aditivnom inverzu broja x. To znači da je y jedinstveni aditivni inverz broja x.

== Također pogledajte ==
* [[Pozitivan broj]]

==Reference ==
{{Refspisak}}

{{Brojevi}}

[[Kategorija:Brojevi]]
[[Kategorija:Cijeli brojevi]]
[[Kategorija:Elementarna aritmetika]]</text>
      <sha1>6th9p37xhjkboozqs3vejxyt6udfftc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Interpunkcijski znaci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150842</id>
    <revision>
      <id>3935257</id>
      <parentid>3829703</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:29:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4628" sha1="j3q68vkmmh7swiu7vl1y2l76mciiz59" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Interpunkcijski znaci''' ili '''interpunkcija''' ({{lat|interpunctio}} – razlučiti, rastavljati) jesu znaci u pisanom [[jezik]]u koji služe za rastavljanje teksta na [[Rečenica|rečenice]] i rečenične dijelove.

== Interpunkcijski znaci ==
&lt;table cellspacing=&quot;10&quot;&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''.'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[tačka (pravopis)|tačka]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''?'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[upitnik]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''!'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[uzvičnik]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''','''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[zarez]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''';'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[tačka-zarez]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''''''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[apostrof]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''–'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[crta]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''-'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[crtica (pravopis)|crtica]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''&quot; &quot;'''&lt;/big&gt; ili &lt;big&gt;'''» «'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[navodnici]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''‚ ’'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[polunavodnici]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''()'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[zagrade]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''/'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[kosa crta]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''':'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[dvotačka]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''...'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;/table&gt;

== Pravopisni znaci ==
&lt;table cellspacing=&quot;10&quot;&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''.'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[tačka (pravopis)|tačka]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''','''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[zarez]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''';'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[tačka-zarez]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''''''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[apostrof]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''–'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[crta]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''-'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[crtica (pravopis)|crtica]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''()'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[zagrade]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''/'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[kosa crta]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''':'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[dvotačka]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''*'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[zvjezdica (pravopis)|zvjezdica]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''&gt;'''&lt;/big&gt; i &lt;big&gt;'''&lt;'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znakovi porijekla&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''='''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znak jednakosti&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''+'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znak više, plus&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''–'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znak manje, minus&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''†'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;križić&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''×'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;množni križić&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''')'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;luk&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;''':'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znak diobe&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''&quot;'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;znak ponavljanja&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''§'''&lt;/big&gt; ili &lt;big&gt;'''¶'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;odlomak, paragraf&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;br /&gt;Kao pravopisni znakovi mogu poslužiti i:&lt;br /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''&quot; &quot;'''&lt;/big&gt; ili &lt;big&gt;'''» «'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[navodnici]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''‚ ’'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[polunavodnici]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''?'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[upitnik]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;

&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;big&gt;'''!'''&lt;/big&gt;&lt;/td&gt; &lt;td&gt;[[uzvičnik]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;


== Upotreba interpunkcije u bosanskom jeziku ==
U bosanskom jeziku interpunkcija je regulisana pravopisom. Neka od ključnih pravila:

* '''Tačka''' se stavlja na kraju izjavne rečenice, iza rednih brojeva ispisanih arapskim ciframa (npr. ''1. januar''), te iza skraćenica (''dr.'', ''str.'', ''sl.'').
* '''Zarez''' se koristi za odvajanje nabrajanja, apozicija, zavisnih rečenica i umetnutih dijelova, ali se ne stavlja između subjekta i predikata.
* '''Upitnik''' dolazi na kraju svake upitne rečenice, a '''uzvičnik''' na kraju uzvičnih rečenica i imperativa.
* '''Navodnici''' se u bosanskom jeziku pišu u obliku &quot;dolje-gore&quot; (''&quot;ovako&quot;''), za razliku od nekih drugih jezika.
* '''Crtica''' (–) se razlikuje od '''crtice''' (-): crtica je duži znak koji se koristi u dijalogu i za umetanje, dok se kraća crtica koristi u složenicama i rasponima (''1990–2000'').
* '''Dvotačka''' najavljuje nabrajanje, citat ili objašnjenje.

Česte greške u pisanju uključuju pogrešno postavljanje zareza ispred veznika ''i'' i ''ili'', pisanje tačke iza naslova, te zamjenu navodnika ravnim znakovima (&quot; &quot;).

== Također pogledajte ==
* [[Pravopis bosanskog jezika]]
* [[Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]]

== Izvor ==
* Halilović, Senahid, ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka &quot;Preporod&quot;, Sarajevo, 1996.

{{Commonscat|Punctuation}}

== Vanjske veze ==
* [https://kakosepise.ba Kako se piše] — Bosanski pravopisni rječnik s primjerima ispravne upotrebe interpunkcijskih znakova

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Interpunkcija| ]]
[[Kategorija:Tipografija]]</text>
      <sha1>j3q68vkmmh7swiu7vl1y2l76mciiz59</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katarina Podjebradska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174191</id>
    <revision>
      <id>3935170</id>
      <parentid>3805163</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T23:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1789" sha1="h82yq434xmm4ono263vq0moj934wbab" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| datum rođenja         = 11 November 1449
| majka                 = [[Kunigunde od Sternberga]]
| slika                 = Věnceslav Černý - Odchod Kateřiny, dcery Jiříkovy, z domova do Uher.jpg
}}

'''Katarina Podjebradska''', kćerka [[Juraj Podjebradski|Jurja Podjebradskog]], zaručena je s kraljem [[Matija Korvin|Matijašem]] u dobi od devet godina. Njen otac, Juraj Podjebradski je bio češki upravitelj zatvora. On je kralja Matijaša pustio na slobodu, te ga je zbog toga što je bio mogući pretendent na prijestolje zaručio sa svojom kćerkom. [[Matija Korvin|Matijaš]] je tada imao 14 godina.

Matijaš je s Jurjem sklopio ugovor prema kojemu je obećao da će s Jurjem i njegovim sinovima sklopiti vječni savez i kao nagradu isplatiti između 50 000 i 60 000 zlatnih forinti.

Katarina Podjebradska je umrla 8. marta [[1464]]. godine. Nakon porođaja su umrli i majka i dijete.

Matija Korvin je u mladosti izgubio suprugu, [[Elizabeth of Celje|Elizabetu Celjsku]].{{Sfn|Kubinyi|2008}} 1. maja 1463. godine oženio se Katarinom u [[Matthias Church|Matijaševoj crkvi]] &lt;ref&gt;[http://www.destination360.com/europe/huwngary/matthias-church Matthias Church]&lt;/ref&gt; u [[Buda|Budimu]]. Matija je imao osamnaest, a njegova nevjesta trinaest godina. Pregovori o vjenčanju započeli su 1458. godine kada je Katarina imala devet godina. Ubrzo nakon udaje, Katarina je napustila porodicu i otišla živjeti u [[Mađarska|Mađarsku]] sa svojim novim mužem. [[Ivan Česmički|Janus Pannonius]] je pomogao Katarini da nauči latinski. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Supružnici ugarskih vladara]]
[[Kategorija:Supružnici čeških vladara]]
[[Kategorija:Rođeni 1449.]]
[[Kategorija:Umrli 1464.]]</text>
      <sha1>h82yq434xmm4ono263vq0moj934wbab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350392</id>
    <revision>
      <id>3935129</id>
      <parentid>3915525</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:22:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18907" sha1="l1zyjuyqr3akqf2o7afapj9xeworcee" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Bjorndalen-Trondheim09.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Ole Einar Bjørndalen]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 8. februar 2014.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 31
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ole Einar Bjørndalen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Dominik Landertinger]]
| srebro_NOK      = AUT
| bronza          = [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|2018.]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[8. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga po 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 87 takmičara iz 31 zemlje.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska na ZOI 2014.|Mađarska]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; - domaćin
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SRB}} [[Srbija na ZOI 2014.|Srbija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UK}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|Norveška}}  ||align=left| 24:33.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|Austrija}}  ||align=left| 24:34.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +0.9
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]|| 40 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]|Češka}}  ||align=left|  24:39.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +4.7 
|-
| 4 || 48 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|Rusija}}  ||align=left|  24:39.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +6.4 
|-
| 5 || 65 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|Kanada}}  ||align=left|  24:43.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +9.7 
|-
| 6 || 39 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]] |Francuska}} || align=left | 24:45.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +12.4
|-
| 7 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]] |Austrija}}  ||align=left| 24:47.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +13.7
|-
| 8 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]] |Češka}}  ||align=left| 24:48.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +14.6
|-
| 9 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]] |Norveška}}  ||align=left| 25:02.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +29.3
|-
| 10 || 72 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:06.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +33.0
|-
| 11 || 37 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]] |Italija}}  ||align=left| 25:07.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +34.1
|-
| 12 || 75 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]] |Italija}}  ||align=left| 25:08.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +35.3
|-
| 13 || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]] |Kanada}}  ||align=left|  25:09.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +36.2
|-
| 14 || 57 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]] |Francuska}}  ||align=left| 25:12.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +38.6
|-
| 15 || 55 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:16.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +42.9
|- bgcolor=pink
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} (16)|| 8||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Ustjugov]]|Rusija}}&lt;ref name=&quot;Ustyugov&quot;&gt;{{cite web|title= IBU anti-doping hearing panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215170333/https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|archive-date=15. 2. 2020|url= https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|url-status=dead|website= Biathlon World |publisher= International Biathlon Union |date=15. 2. 2020|access-date= 1. 9. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt; ||align=left| 25:19.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +45.6
|-
| 17 || 35 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]] |Latvija}}  ||align=left| 25:20.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +46.7
|-
| 18 || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]] |Švedska}}  ||align=left| 25:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +47.5
|-
| 19 || 43 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] |SAD}}  ||align=left| 25:23.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +49.8
|-
| 20 || 32 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]] |Austrija}}  ||align=left| 25:25.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +52.0
|-
| 21 || 62 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:26.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +53.2
|-
| 22 || 31 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]] |Ukrajina}}  ||align=left| 25:29.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +55.5
|-
| 23 || 51 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]] |Kanada}}  ||align=left| 25:31.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +58.2
|-
| 24 || 70 ||align=left|{{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]] |Švedska}}  ||align=left| 25:35.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:02.4
|-
| 25 || 36 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]] |Švedska}}  ||align=left| 25:36.4 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;|| +1:02.9
|-
| 26 || 54 ||align=left|{{flagathlete|[[Klemen Bauer]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:40.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;|| +1:07.2
|-
| 27 || 68 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]] |Rusija}}  ||align=left| 25:43.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:09.5
|-
| 28 || 46 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitrij Mališko]] |Rusija}}  ||align=left| 25:48.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:15.0
|-
| 29 || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Čepeljin]] |Bjelorusija}} ||align=left| 25:49.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:16.2
|-
| 30 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Cornel Puchianu]] |Rumunija}} ||align=left| 25:50.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:17.2
|-
|31 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|Češka}}||align=left|25:51,7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:18,2
|-
|32 ||77 ||align=left|{{flagathlete|[[Artem Prima]]|Ukrajina}}||align=left|25:57,6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:24,1
|-
|33 ||50 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Novikov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:00,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:27,3
|-
|34 ||38 ||align=left|{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|Njemačka}}||align=left|26:01,2||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:27,7
|-
|35 ||26 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}}||align=left|26:04,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,6
|-
|36 ||64 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|Francuska}}||align=left|26:04,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,7
|-
|37 ||21 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|Slovačka}}||align=left|26:04,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:31,3
|-
|38 ||69 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]]|Austrija}}||align=left|26:06,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:33,1
|-
|39 ||52 ||align=left|{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|Norveška}}||align=left|26:10,1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+1:36,6
|-
|40 ||14 ||align=left|{{flagathlete|[[Serafin Wiestner]]|Švicarska}}||align=left|26:10,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36,7
|-
|41 ||67 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergij Semenov]]|Ukrajina}}||align=left|26:10,4||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:36,9
|-
|42 ||82 ||align=left|{{flagathlete|[[Tobias Arwidson]]|Švedska}}||align=left|26:11,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:38,3
|-
|43 ||16 ||align=left|{{flagathlete|[[Jan Savicki]]|Kazahstan}}||align=left|26:13,0||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:39,5
|-
|44 ||18 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Sednjev]]|Ukrajina}}||align=left|26:16,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43,3
|-
|45 ||73 ||align=left|{{flagathlete|[[Leif Nordgren]]|SAD}}||align=left|26:17,4||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:43,9
|-
|46 ||3 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|Francuska}}||align=left|26:18,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:44,7
|-
|47 ||81 ||align=left|{{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]]|Italija}}||align=left|26:25,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:51,9
|-
|48 ||4 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]]|Litva}}||align=left|26:26,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:52,7
|-
|49 ||45 ||align=left|{{flagathlete|[[Krasimir Anev]]|Bugarska}}||align=left|26:28,0||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||+1:54,5
|-
|50 ||44 ||align=left|{{flagathlete|[[Danil Steptsenko]]|Estonija}}||align=left|26:40,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:07,0
|-
|51 ||86 ||align=left|{{flagathlete|[[Janez Marič]]|Slovenija}}||align=left|26:41,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:07,8
|-
|52 ||56 ||align=left|{{flagathlete|[[Pavol Hurajt]]|Slovačka}}||align=left|26:45,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+2:12,3
|-
|53 ||66 ||align=left|{{flagathlete|[[Indrek Tobreluts]]|Estonija}}||align=left|26:46,5||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:13,0
|-
|54 ||5 ||align=left|{{flagathlete|[[Kauri Kõiv]]|Estonija}}||align=left|26:47,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:13,6
|-
|55 ||34 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|Norveška}}||align=left|26:51,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:17,5
|-
|56 ||61 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Abramenko]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,5
|-
|57 ||80 ||align=left|{{flagathlete|[[Jurij Lijadov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,6
|-
|58 ||11 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Stephan]]|Njemačka}}||align=left|26:55,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,9
|-
|59 ||71 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Naumik]]|Kazahstan}}||align=left|26:55,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:22,0
|-
|60 ||59 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Iliev]]|Bugarska}}||align=left|26:55,9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:22,4
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
|61 ||87 ||align=left|{{flagathlete|[[Russell Currier]]|SAD}}||align=left|26:58,5||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:25,0
|-
|62 ||58 ||align=left|{{flagathlete|[[Ahti Toivanen]]|Finska}}||align=left|26:58,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:25,1
|-
|63 ||41 ||align=left|{{flagathlete|[[Benjamin Weger]]|Švicarska}}||align=left|27:00,5||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:27,0
|-
|64 ||17 ||align=left|{{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]]|Poljska}}||align=left|27:02,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:28,8
|-
|65 ||74 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Hasilla]]|Slovačka}}||align=left|27:05,4||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:31,9
|-
|66 ||76 ||align=left|{{flagathlete|[[Roland Lessing]]|Estonija}}||align=left|27:06,3||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:32,8
|-
|67 ||42 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]]|UK}}||align=left|27:07,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:34,0
|-
|68 ||83 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Otcenas]]|Slovačka}}||align=left|27:07,8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,3
|-
|69 ||20 ||align=left|{{flagathlete|[[Milanko Petrović]]|Srbija}}||align=left|27:08,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,7
|-
|70 ||12 ||align=left|{{flagathlete|[[Michail Kletcherov]]|Bugarska}}||align=left|27:13,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:40,1
|-
|71 ||28 ||align=left|{{flagathlete|[[Hidenori Isa]]|Japan}}||align=left|27:15,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41,7
|-
|72 ||25 ||align=left|{{flagathlete|[[Peter Dokl]]|Slovenija}}||align=left|27:20,1||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:46,6
|-
|73 ||33 ||align=left|{{flagathlete|[[Alexei Almoukov]]|Australija}}||align=left|27:24,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:51,1
|-
|74 ||78 ||align=left|{{flagathlete|[[Scott Perras]]|Kanada}}||align=left|27:32,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:58,6
|-
|75 ||63 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Krupcik]]|Češka}}||align=left|27:39,3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:05,8
|-
|76 ||85 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Zlatev]]|Bugarska}}||align=left|27:48,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:15,0
|-
|77 ||53 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]]|Poljska}}||align=left|27:57,2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+3:23,7
|-
|78 ||7 ||align=left|{{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]]|Finska}}||align=left|27:57,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+3:24,3
|-
|79 ||47 ||align=left|{{flagathlete|[[Gombos Károly]]|Mađarska}}||align=left|28:04,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+3:30,8
|-
|80 ||49 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Pantov]]|Kazahstan}}||align=left|28:05,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:31,5
|-
|81 ||23 ||align=left|{{flagathlete|[[Markus Windisch]]|Italija}}||align=left|28:14,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:40,9
|-
|82 ||22 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee In-bok]]|Južna Koreja}}||align=left|28:35,9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+4:02,4
|-
|83 ||10 ||align=left|{{flagathlete|[[Ren Long]]|Kina}}||align=left|28:53,2||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+4:19,7
|-
|84 ||9 ||align=left|{{flagathlete|[[Victor Lobo Escolar]]|Španija}}||align=left|28:53,3||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+4:19,8
|-
|85 ||60 ||align=left|{{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]]|Poljska}}||align=left|29:17,2||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+4:43,7
|-
|86 ||84 ||align=left|{{flagathlete|[[Rafal Lepel]]|Poljska}}||align=left|29:25,8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+4:52,3
|-
|87 ||79 ||align=left|{{flagathlete|[[Dijas Kenešev]]|Kazahstan}}||align=left|30:06,8||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:33,3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209214509/http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint |date=9. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>l1zyjuyqr3akqf2o7afapj9xeworcee</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350955</id>
    <revision>
      <id>3935130</id>
      <parentid>3855525</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18871" sha1="htjt0zsyll1w2qy3x2go6phuapg7qid" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = 2014-01-04 Biathlon World Cup Oberhof - Mens Pursuit - 3 - Martin Fourcade.JPG
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Martin Fourcade]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 13. februar 2014.
| broj_učesnika   = 89
| broj_zemalja    = 31
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Martin Fourcade]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Erik Lesser]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Jevgenij Garaničev]]
| bronza_NOK      = RUS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|2018]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u pojedinačnoj trci na [[Biatlon#Discipline|20 km]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[13. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:00 sati po lokalnom vremenu.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja,, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu.

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 89 takmičara iz 31 zemlje.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; 
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Država !!Vrijeme&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SMIN/BTM020101_C73A_1.0.pdf |title=Final Results |access-date=13. 2. 2014 |archive-date=22. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222061010/http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SMIN/BTM020101_C73A_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;!! PROUašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 31 ||align=left|[[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA |2014|Zimskim}} ||49:31.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || 0.0
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 41 ||align=left|[[Erik Lesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} || 49:43.9 || 0 &lt;small&gt;(0+0+0+0)&lt;/small&gt; || +12.2
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]  || 1 ||align=left|[[Jevgenij Garaničev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} || 50:06.2 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +34.5
|-
| 4 || 16 ||align=left|[[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} || 50:09.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +37.8
|-
| 5 || 19 ||align=left|[[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} || 50:14.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0+0+0)&lt;/small&gt; || +42.5
|-
| 6 || 21 ||align=left|[[Jean-Guillaume Béatrix]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} || 50:15.5 || 1 &lt;small&gt;(0+0+0+1)&lt;/small&gt; || +43.8
|-
| 7 || 9 ||align=left|[[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} || 50:30.3 || 1 &lt;small&gt;(0+0+1+0)&lt;/small&gt; || +58.6
|-
| 8 || 58 ||align=left|[[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} || 50:57.4 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +1:25.7
|-
| 9 || 26 ||align=left|[[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} || 51:07.9 || 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +1:36.2
|-
| 10 || 60 ||align=left|[[Daniel Böhm]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} || 51:09.4 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +1:37.7
|-
| 11 || 52 ||align=left|[[Johannes Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} || 51:16.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +1:44.8
|-
| 12 || 38 ||align=left|[[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2014|Zimskim}} || 51:18.3 || 1 &lt;small&gt;(0+0+1+0)&lt;/small&gt; || +1:46.6
|-
| 13 || 35 ||align=left|[[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} || 51:29.9 || 2 &lt;small&gt;(0+2+0+0)&lt;/small&gt; || +1:58.2
|-
| 14 || 12 ||align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} || 51:34.6 || 2 &lt;small&gt;(0+1+0+1)&lt;/small&gt; || +2:02.9
|-
| 15 || 20 ||align=left|[[Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2014|Zimskim}} || 51:50.2 || 2 &lt;small&gt;(0+1+0+1)&lt;/small&gt; || +2:18.5
|-
| 16 || 24 ||align=left|[[Simon Schempp]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} || 51:50.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +2:18.6
|-
| 17 || 8 ||align=left|[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} || 51:55.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +2:23.4
|-
| 18 || 25 ||align=left|[[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} || 51:55.8 || 2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt; || +2:24.1
|-
| 19 || 40 ||align=left|[[Matej Kazar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} || 51:56.9 || 2 &lt;small&gt;(1+0+1+0)&lt;/small&gt; || +2:25.2
|-
| 20 || 23 ||align=left|[[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} || 52:00.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +2:28.3
|-
| 21 || 69 ||align=left|[[Brendan Green]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} || 52:05.3 || 2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt; || +2:33.6
|-
| 22 || 7 ||align=left|[[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} || 52:17.9 || 2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt; || +2:46.2
|-
| 23 || 10 ||align=left|[[Tomas Kaukėnas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2014|Zimskim}} || 52:38.9 || 3 &lt;small&gt;(0+0+0+3)&lt;/small&gt; || +3:07.2
|-
| 24 || 46 ||align=left|[[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} || 52:39.1 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +3:07.4
|-
| 25 || 14 ||align=left|[[Nathan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} || 52:41.3 || 3 &lt;small&gt;(0+2+0+1)&lt;/small&gt; || +3:09.6
|-
| 26 || 36 ||align=left|[[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} || 52:41.5 || 2 &lt;small&gt;(0+2+0+0)&lt;/small&gt; || +3:09.8
|-
| 27 || 45 ||align=left|[[Anton Pantov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} || 52:51.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0+0+0)&lt;/small&gt; || +3:19.8
|-
| 28 || 22 ||align=left|[[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} || 52:53.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +3:21.6
|-
| 29 || 11 ||align=left|[[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} || 53:02.5 || 2 &lt;small&gt;(0+1+0+1)&lt;/small&gt; || +3:30.8
|-
| 30 || 63 ||align=left|[[Christian De Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} || 53:13.1 || 2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt; || +3:41.4
|-
| 31 || 4 ||align=left|[[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} || 53:17.6 || 4 &lt;small&gt;(1+0+1+2)&lt;/small&gt; || +3:45.9
|-
| 32 || 27 ||align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2014|Zimskim}} || 53:18.9 || 3 &lt;small&gt;(0+1+0+2)&lt;/small&gt; || +3:47.2
|-
| 33 || 15 ||align=left|[[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} || 53:21.9 || 4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt; || +3:50.2
|-
| 34 || 56 ||align=left|[[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} || 53:25.5 || 2 &lt;small&gt;(0+1+0+1)&lt;/small&gt; || +3:53.8
|-
| 35 || 32 ||align=left|[[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} || 53:30.3 || 2 &lt;small&gt;(0+0+2+0)&lt;/small&gt; || +3:58.6
|-
| 36 || 72 ||align=left|[[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2014|Zimskim}} || 53:37.5 || 3 &lt;small&gt;(1+0+0+2)&lt;/small&gt; || +4:05.8
|-
| 37 || 49 ||align=left|[[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} || 53:52.6 || 3 &lt;small&gt;(2+0+0+1)&lt;/small&gt; || +4:20.9
|-
| 38 || 75 ||align=left|[[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} || 53:53.3 || 3 &lt;small&gt;(2+0+1+0)&lt;/small&gt; || +4:21.6
|-
| 39 || 80 ||align=left|[[Tobias Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2014|Zimskim}} || 54:03.0 || 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +4:31.3
|-
| 40 || 28 ||align=left|[[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2014|Zimskim}} || 54:11.3 || 1 &lt;small&gt;(0+0+0+1)&lt;/small&gt; || +4:39.6
|-
| 41 || 82 ||align=left|[[Tomáš Hasilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} || 54:16.9 || 2 &lt;small&gt;(1+1+0+0)&lt;/small&gt; || +4:45.2
|-
| 42 || 29 ||align=left|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} || 54:21.2 || 4 &lt;small&gt;(0+2+0+2)&lt;/small&gt; || +4:49.5
|-
| 43 || 6 ||align=left|[[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2014|Zimskim}} || 54:35.4 || 2 &lt;small&gt;(0+0+0+2)&lt;/small&gt; || +5:03.7
|-
| 44 || 53 ||align=left|[[Andril Derižemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} || 54:40.0 || 3 &lt;small&gt;(0+2+1+0)&lt;/small&gt; || +5:08.3
|-
| 45 || 83 ||align=left|[[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} || 54:52.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +5:20.5
|-
| 46 || 13 ||align=left|[[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} || 54:54.5 || 4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt; || +5:22.8
|-
| 47 || 5 ||align=left|[[Vladimir Čepelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} || 54:59.2 || 3 &lt;small&gt;(1+1+0+1)&lt;/small&gt; || +5:27.5
|-
| 48 || 79 ||align=left|[[Russell Currier]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} || 55:07.5 || 4 &lt;small&gt;(2+2+0+0)&lt;/small&gt; || +5:35.8
|-
| 49 || 3 ||align=left|[[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} || 55:18.6 || 1 &lt;small&gt;(0+0+1+0)&lt;/small&gt; || +5:46.9
|-
| 50 || 42 ||align=left|[[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} || 55:29.1 || 5 &lt;small&gt;(2+0+1+2)&lt;/small&gt; || +5:57.4
|-
| 51 || 68 ||align=left|[[Jevgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} || 55:38.8 || 3 &lt;small&gt;(1+1+1+0)&lt;/small&gt; || +6:07.1
|-
| 52 || 44 ||align=left|[[Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} || 55:41.7 || 2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt; || +6:10.0
|-
| 53 || 77 ||align=left|[[Dmitro Pidručiji]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} || 55:53.4 || 3 &lt;small&gt;(1+0+1+1)&lt;/small&gt; || +6:21.7
|-
| 54 || 37 ||align=left|[[Ahti Toivanen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} || 55:55.4 || 3 &lt;small&gt;(1+0+1+1)&lt;/small&gt; || +6:23.7
|-
| 55 || 55 ||align=left|[[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} || 55:57.9 || 2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt; || +6:26.2
|-
| 56 || 66 ||align=left|[[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} || 55:58.7 || 4 &lt;small&gt;(1+1+0+2)&lt;/small&gt; || +6:27.0
|-
| 57 || 81 ||align=left|[[Scott Perras]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} || 56:04.3 || 4 &lt;small&gt;(0+3+1+0)&lt;/small&gt; || +6:32.6
|-
| 58 || 47 ||align=left|[[Cornel Puchianu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2014|Zimskim}} || 56:10.4 || 4 &lt;small&gt;(0+0+1+3)&lt;/small&gt; || +6:38.7
|-
| 59 || 61 ||align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} || 56:14.1 || 3 &lt;small&gt;(1+1+1+0)&lt;/small&gt; || +6:42.4
|-
| 60 || 64 ||align=left|[[Danil Steptšenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} || 56:14.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2+0+0)&lt;/small&gt; || +6:42.7
|-
| 61 || 65 ||align=left|[[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} || 56:22.4 || 3 &lt;small&gt;(1+1+0+1)&lt;/small&gt; || +6:50.7
|-
| 62 || 71 ||align=left|[[Aleksej Volkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} || 56:30.3 || 4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt; || +6:58.6
|-
| 63 || 57 ||align=left|[[Dominik Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} || 56:31.4 || 6 &lt;small&gt;(1+1+1+3)&lt;/small&gt; || +6:59.7
|-
| 64 || 34 ||align=left|[[Ren Long]] || align=left| {{ZastavaMOK|KIN|2014|Zimskim}} || 56:35.8 || 4 &lt;small&gt;(1+2+0+1)&lt;/small&gt; || +7:04.1
|-
| 65 || 59 ||align=left|[[Ivan Joller]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} || 56:40.6 || 3 &lt;small&gt;(0+1+1+1)&lt;/small&gt; || +7:08.9
|-
| 66 || 70 ||align=left|[[Michail Kletcherov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} || 56:41.8 || 2 &lt;small&gt;(0+0+1+1)&lt;/small&gt; || +7:10.1
|-
| 67 || 18 ||align=left|[[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2014|Zimskim}} || 56:45.4 || 6 &lt;small&gt;(1+2+0+3)&lt;/small&gt; || +7:13.7
|-
| 68 || 85 ||align=left|[[Kalev Ermits]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} || 57:04.5 || 2 &lt;small&gt;(1+1+0+0)&lt;/small&gt; || +7:32.8
|-
| 69 || 78 ||align=left|[[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} || 57:18.5 || 4 &lt;small&gt;(0+2+1+1)&lt;/small&gt; || +7:46.8
|-
| 70 || 17 ||align=left|[[Victor Lobo Escolar]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2014|Zimskim}} || 57:22.8 || 3 &lt;small&gt;(0+2+0+1)&lt;/small&gt; || +7:51.1
|-
| 71 || 33 ||align=left|[[Lee In-bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2014|Zimskim}} || 57:29.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt; || +7:57.3
|-
| 72 || 88 ||align=left|[[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} || 57:51.5 || 3 &lt;small&gt;(0+2+0+1)&lt;/small&gt; || +8:19.8
|-
| 73 || 87 ||align=left|[[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} || 58:01.1 || 1 &lt;small&gt;(0+0+1+0)&lt;/small&gt; || +8:29.4
|-
| 74 || 76 ||align=left|[[Sergej Naumik]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} || 58:03.2 || 5 &lt;small&gt;(0+1+2+2)&lt;/small&gt; || +8:31.5
|-
| 75 || 39 ||align=left|[[Krzysztof Pływaczyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} || 58:12.5 || 5 &lt;small&gt;(3+0+1+1)&lt;/small&gt; || +8:40.8
|-
| 76 || 51 ||align=left|[[Kauri Kõiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} || 58:17.3 || 7 &lt;small&gt;(1+2+2+2)&lt;/small&gt; || +8:45.6
|-
| 77 || 54 ||align=left|[[Claudio Böckli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} || 58:19.2 || 4 &lt;small&gt;(1+1+0+2)&lt;/small&gt; || +8:47.5
|-
| 78 || 89 ||align=left|[[Aliaksandr Darožka]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} || 58:27.7 || 5 &lt;small&gt;(2+0+2+1)&lt;/small&gt; || +8:56.0
|-
| 79 || 74 ||align=left|[[Artem Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} || 58:35.2 || 7 &lt;small&gt;(3+1+0+3)&lt;/small&gt; || +9:03.5
|-
| 80 || 67 ||align=left|[[Alexis Bœuf]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} || 58:39.0 || 4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt; || +9:07.3
|-
| 81 || 62 ||align=left|[[Leif Nordgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} || 58:47.6 || 6 &lt;small&gt;(1+0+5+0)&lt;/small&gt; || +9:15.9
|-
| 82 || 30 ||align=left|[[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} || 58:56.1 || 6 &lt;small&gt;(2+1+1+2)&lt;/small&gt; || +9:24.4
|-
| 83 || 84 ||align=left|[[Aleksandar Trifonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} || 1:00:08.9 || 5 &lt;small&gt;(1+1+2+1)&lt;/small&gt; || +10:37.2
|-
| 84 || 86 ||align=left|[[Grzegorz Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} || 1:00:20.7 || 4 &lt;small&gt;(1+2+0+1)&lt;/small&gt; || +10:49.0
|-
| 85 || 73 ||align=left|[[Łukasz Słonina]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} || 1:00:29.5 || 3 &lt;small&gt;(0+2+0+1)&lt;/small&gt; || +10:57.8
|-
| 86 || 43 ||align=left|[[Károly Gombos]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2014|Zimskim}} || 1:05:16.7 || 8 &lt;small&gt;(0+4+1+3)&lt;/small&gt; || +15:45.0
|-
| || 2 ||align=left|[[Jarkko Kauppinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || 5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt; || 
|-
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || 50 ||align=left|[[Aleksandar Loginov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} || 53:04.3 || 2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt; || +3:32.6
|-
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || 48 ||align=left|[[Jevgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} || 53:47.8 || 3 &lt;small&gt;(2+0+0+1)&lt;/small&gt; || +4:16.1
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medaljaOI
|Sport    = Biatlon (m){{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}{{efn|name=ZOI 2010|U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20 km]] u muškoj konkurenciji na [[ZOI 2010.]] dodijeljene su dvije srebrne medalje.}}
|Broj     = 15
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/RedOI|NOR|5|2|3|10}}
| 2.
{{Bilans medalja/RedOI|URS|3|3|3|9}}
| 3.
{{Bilans medalja/RedOI|GER|1|4|1|6}}
|-
{{PCT|6}}
|-
| 4.
{{Bilans medalja/RedOI|GDR|1|3|1|5}}
| rowspan=&quot;2&quot;| 5.
{{Bilans medalja/RedOI|SWE|1|0|2|3}}
{{Bilans medalja/RedOI|RUS|1|0|2|3}}
| rowspan=&quot;3&quot;| 7.
{{Bilans medalja/RedOI|FRG|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/RedOI|EUN|1|0|0|1}}
{{Bilans medalja/RedOI|FRA|1|0|0|1}}
| 10.
{{Bilans medalja/RedOI|FIN|0|2|0|2}}
| rowspan=&quot;2&quot;| 11.
{{Bilans medalja/RedOI|ITA|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/RedOI|BLR|0|1|1|2}}
|}
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}{{Biatlon portal}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212223711/http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh |date=12. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>htjt0zsyll1w2qy3x2go6phuapg7qid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351226</id>
    <revision>
      <id>3935128</id>
      <parentid>3584924</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:22:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6233" sha1="mb2x1rpwxoo2gyhowad7eybxxk8h8fw" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – masovni start (muškarci)
| slika           = Emil Hegle Svendsen.JPG
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Emil Hegle Svendsen]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 18. februar 2014.
| broj_učesnika   = 30
| broj_zemalja    = 13
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Emil Hegle Svendsen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Martin Fourcade]]
| srebro_NOK      = FRA
| bronza          = [[Ondřej Moravec]]
| bronza_NOK      = TCH
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – masovni start (muškarci)|2018]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u disciplini [[Biatlon#Discipline|masovni start]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održat će se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[17. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 15:30 sati po lokalnom vremenu. Trka se trebala održati [[16. februar]]a u 19:00, ali je zbog magle, prvo pomjerena na 17. februar u 10:00, te kasnije na 15:30 i odgođena za [[17. februar|18. februar]] 8:30.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Masovni start]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trče se 5 krugova po 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku istovremeno, a na startu je samo najboljih 30 na osnovu plasmana u tekućoj godini. U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog i drugog kruga iz ležećeg, a poslije trećeg iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Nakon prvog kruga na strelište se dolazi po startnom broju, a u narednim rundama, po plasmanu. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara.

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 30 takmičara iz 13 zemalja.

== Rezultati ==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|- 
|  [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 9 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} || 42:29.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0+0+0)&lt;/small&gt; || -
|-
|  [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} || 42:29.1	|| 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +0.0
|- 
|  [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 4 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]]|ČEŠ}} || 42:42.9 || 0 &lt;small&gt;(0+0+0+0)&lt;/small&gt; || +13.8
|-
|  4 || 25 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}} || 42:57.2 || 2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt; || +28.1
|-
|  5 || 8 ||align=left|{{flagathlete|[[Evgeniy Garanichev]]|RUS}} || 43:25.3 || 3 &lt;small&gt;(0+1+1+1)&lt;/small&gt; || +56.2
|- 
|  6 || 18 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]]|ŠVE}} || 43:30.5 || 2 &lt;small&gt;(0+1+0+1)&lt;/small&gt; || +1:01.4
|- 
|  7 || 3 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|AUT}} || 43:32.8 || 2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt; || +1:03.7
|- 
|  8 || 12 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Bø]]|NOR}} || 43:34.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt; || +1:05.1
|-
|  9 || 28 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]]|KAN}} || 43:38.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1+0+0)&lt;/small&gt; || +1:09.2
|-
|  10 || 22 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|KAN}} || 43:41.6	|| 1 &lt;small&gt;(0+0+0+1)&lt;/small&gt; || +1:12.5
|- 
|  11 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Shipulin]]|RUS}} || 43:48.2 || 3 &lt;small&gt;(0+1+1+1)&lt;/small&gt;|| +1:19.1
|-
| 12 || 23 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]]|ŠVE}} || 43:48.3 || 3 &lt;small&gt;(1+1+1+0)&lt;/small&gt; || +1:19.2
|- 
| 13 || 10 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}} || 43:48.3 || 3 &lt;small&gt;(2+1+0+0)&lt;/small&gt; || +1:19.2
|-
| 14 || 21 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]]|LAT}} || 43:53.1 || 3 &lt;small&gt;(0+1+1+1)&lt;/small&gt; || +1:24.0
|-
| 15 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|SLK}} || 44:25.6 || 2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt; || +1:56.5
|-
| 16 || 11 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}} || 44:30.7 || 4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt; || +2:01.6
|-
| 17 || 7 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|FRA}} || 44:34.2 || 3 &lt;small&gt;(0+0+2+1)&lt;/small&gt; || +2:05.1
|-
| 18 || 16 ||align=left|{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|NJE}} || 44:35.0 || 4 &lt;small&gt;(0+1+2+1)&lt;/small&gt; || +2:05.9
|-
| 19 || 14 ||align=left|{{flagathlete|[[Evgeny Ustyugov]]|RUS}} || 44:37.3 || 3 &lt;small&gt;(0+0+1+2)&lt;/small&gt; || +2:08.2
|-
| 20 || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitry Malyshko]]|RUS}} || 44:42.9 || 4 &lt;small&gt;(1+0+3+0)&lt;/small&gt; || +2:13.8
|- 
| 21 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]]|SAD}} || 44:55.9 || 4 &lt;small&gt;(2+0+2+0)&lt;/small&gt; || +2:26.8
|-
| 22 || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}} || 45:08.3 || 6 &lt;small&gt;(2+0+0+4)&lt;/small&gt; || +2:39.2
|- 
| 23 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}} || 45:19.2 || 5 &lt;small&gt;(2+1+1+1)&lt;/small&gt; || +2:50.1
|-
| 24 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup]]|ČEŠ}} || 45:22.2 || 4 &lt;small&gt;(0+1+0+3)&lt;/small&gt; || +2:53.1
|-
| 25 || 26 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]]|ITA}} || 45:28.4 || 5 &lt;small&gt;(1+1+3+0)&lt;/small&gt; || +2:59.3
|-
| 26 || 5 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}} || 45:34.2 || 4 &lt;small&gt;(0+0+2+2)&lt;/small&gt; || +3:05.1
|-
| 27 || 20 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]]|AUT}} || 45:39.0 || 4 &lt;small&gt;(1+2+1+0)&lt;/small&gt; || +3:09.9
|-  
|  || 17 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]]|ITA}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || 4 &lt;small&gt;(2+2+0)&lt;/small&gt; ||
|- 
|  || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]]|KAN}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; ||
|-
|  || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|FRA}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || 2 &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt; ||
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>mb2x1rpwxoo2gyhowad7eybxxk8h8fw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>352022</id>
    <revision>
      <id>3935127</id>
      <parentid>3855623</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:21:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7591" sha1="8i3jx1dnh2ghlgeho16gjk3u9fdr2rs" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta (mješovito)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 19. februar 2002.
| broj_učesnika   = 64
| broj_zemalja    = 16
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Tora Berger]]&lt;br /&gt;[[Tiril Eckhoff]]&lt;br /&gt;[[Ole Einar Bjørndalen]]&lt;br /&gt;[[Emil Hegle Svendsen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Veronika Vítková]]&lt;br /&gt;[[Gabriela Soukalová]]&lt;br /&gt;[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]&lt;br /&gt;[[Ondřej Moravec]]
| srebro_NOK      = CZE
| bronza          = [[Dorothea Wierer]]&lt;br /&gt;[[Karin Oberhofer]]&lt;br /&gt;[[Dominik Windisch]]&lt;br /&gt;[[Lukas Hofer]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|2018]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}
'''Takmičenje u mješovitoj štafetnoj trci''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija 21. februara, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !!Vrijeme&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SWRL/BTW406101_C73C_1.0.pdf |title=Final Results |access-date=25. 2. 2014 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224505/http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SWRL/BTW406101_C73C_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 2 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Tora Berger]]&lt;br /&gt;[[Tiril Eckhoff]]&lt;br /&gt;[[Ole Einar Bjørndalen]]&lt;br /&gt;[[Emil Hegle Svendsen]]&lt;/small&gt;|| '''1:09:17.0'''&lt;br /&gt;15:55.6&lt;br /&gt;16:11.9&lt;br /&gt;17:50.9&lt;br /&gt;19:16.6 || '''0+0 0+2'''&lt;br /&gt;0+0 0+2 &lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+0 || —
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 1 || align=left|  {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Veronika Vítková]]&lt;br /&gt;[[Gabriela Soukalová]]&lt;br /&gt;[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]&lt;br /&gt;[[Ondřej Moravec]] &lt;/small&gt;|| '''1:09:49.6'''&lt;br /&gt;16:01.9&lt;br /&gt;16:05.5&lt;br /&gt;18:33.1&lt;br /&gt;19:08.1 || '''0+4 0+3'''&lt;br /&gt;0+0 0+1 &lt;br /&gt;0+3 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1 || +32.6
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 4 || align=left| {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Dorothea Wierer]]&lt;br /&gt;[[Karin Oberhofer]]&lt;br /&gt;[[Dominik Windisch]]&lt;br /&gt;[[Lukas Hofer]]&lt;/small&gt;|| '''1:10:15.2'''&lt;br /&gt;15:57.9&lt;br /&gt;16:28.0&lt;br /&gt;18:46.6&lt;br /&gt;19:02.7 || '''0+1 0+5'''&lt;br /&gt;0+0 0+1 &lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;0+0 0+0 || +58.2
|-
| 4 || 12 || align=left| {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]]  &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Jana Gereková]]&lt;br /&gt; [[Anastasiya Kuzmina]]&lt;br /&gt; [[Pavol Hurajt]]&lt;br /&gt; [[Matej Kazár]]&lt;/small&gt;|| '''1:11:04.7'''&lt;br /&gt;16:33.1&lt;br /&gt;16:33.3&lt;br /&gt;18:49.3&lt;br /&gt;19:09.0 || '''0+5 0+5'''&lt;br /&gt;0+3 0+2 &lt;br /&gt;0+2 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+1 || +1:47.7
|-
| 5 || 5 || align=left| {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Marie Dorin Habert]]&lt;br /&gt;[[Anaïs Bescond]]&lt;br /&gt;[[Jean-Guillaume Béatrix]]&lt;br /&gt;[[Martin Fourcade]]&lt;/small&gt;|| '''1:12:04.3'''&lt;br /&gt;16:18.4&lt;br /&gt;17:11.9&lt;br /&gt;18:37.8&lt;br /&gt;19:56.2 || '''1+3 0+5'''&lt;br /&gt;0+0 0+2 &lt;br /&gt;1+3 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1 || +2:47.3
|-
| 6 || 3 || align=left|{{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]]  &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Natalija Burdiga]]&lt;br /&gt;[[Marija Panfilova]]&lt;br /&gt;[[Andrij Derizemlja]]&lt;br /&gt;[[Serhij Semenov]]&lt;/small&gt;|| '''1:12:05.2'''&lt;br /&gt;16:06.4&lt;br /&gt;17:07.3&lt;br /&gt;19:23.0&lt;br /&gt;19:28.5&lt;/small&gt; || '''0+2 1+6'''&lt;br /&gt;0+0 0+1 &lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+0 1+3&lt;br /&gt;0+1 0+1 || +2:48.2
|-
| 7 || 11 || align=left| {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Susan Dunklee]]&lt;br /&gt; [[Hannah Dreissigacker]]&lt;br /&gt; [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]]&lt;br /&gt; [[Lowell Bailey]]&lt;/small&gt;|| '''1:12:20.1'''&lt;br /&gt;16:02.5&lt;br /&gt;17:55.5&lt;br /&gt;19:02.9&lt;br /&gt;19:19.2 || '''1+8 0+5'''&lt;br /&gt;0+2 0+1 &lt;br /&gt;1+3 0+1&lt;br /&gt;0+3 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+3 || +3:03.1
|-
| 8 || 9 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Lisa Hauser]]&lt;br /&gt; [[Katharina Innerhofer]]&lt;br /&gt; [[Daniel Mesotitsch]] &lt;br /&gt;[[Friedrich Pinter]]&lt;/small&gt;|| '''1:12:34.8'''&lt;br /&gt;17:39.7&lt;br /&gt;16:46.3&lt;br /&gt;18:38.2&lt;br /&gt;19:30.6 || '''0+0 1+7'''&lt;br /&gt;0+0 1+3&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1 || +3:17.8
|-
| 9 || 8 || align=left| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Ljudmila Kalinčik]]&lt;br /&gt;[[Nastasija Duborezova]]&lt;br /&gt; [[Vladimir Čepelin]] &lt;br /&gt;[[Jevgenij Abramenko]]&lt;/small&gt;|| '''1:13:11.8'''&lt;br /&gt;16:29.6&lt;br /&gt;17:45.2&lt;br /&gt;19:27.9&lt;br /&gt;19:29.1 || '''0+5 0+4'''&lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+3 0+2&lt;br /&gt;0+2 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+0 || +3:54.8
|-
| 10 || 10 || align=left|{{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Megan Imrie]]&lt;br /&gt;[[Rosanna Crawford]]&lt;br /&gt;[[Brendan Green]]&lt;br /&gt; [[Scott Perras]]&lt;/small&gt;|| '''1:13:27.7'''&lt;br /&gt;17:49.8&lt;br /&gt;16:46.6&lt;br /&gt;19:00.0&lt;br /&gt;19:51.3 || '''0+0 0+8'''&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+3 || +4:10.7
|-
| 11 || 13 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Elisa Gasparin]]&lt;br /&gt; [[Selina Gasparin]]&lt;br /&gt;[[Benjamin Weger]]&lt;br /&gt; [[Simon Hallenbarter]]&lt;/small&gt;|| '''1:13:33.9'''&lt;br /&gt;17:27.7&lt;br /&gt;16:44.3&lt;br /&gt;19:12.4&lt;br /&gt;20:09.5 || '''0+4 0+5'''&lt;br /&gt;0+2 0+2&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+2 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1 || +4:16.9
|-
| 12 || 14 || align=left| {{ZD|POL}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Krystyna Pałka]]&lt;br /&gt; [[Magdalena Gwizdoń]]&lt;br /&gt;[[Łukasz Szczurek]]&lt;br /&gt;[[Krzysztof Pływaczyk]]&lt;/small&gt;|| '''1:13:36.0'''&lt;br /&gt;16:09.9&lt;br /&gt;16:45.8&lt;br /&gt;20:28.9&lt;br /&gt;20.11.4 || '''0+2 0+4'''&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+2 || +4:19.0
|-
| 13 || 15 || align=left| {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Jelena Hrustaljova]]&lt;br /&gt;[[Darja Usanova]]&lt;br /&gt;[[Jan Savicki]]&lt;br /&gt;[[Anton Pantov]]&lt;/small&gt;|| '''1:15:46.4'''&lt;br /&gt;16:56.5&lt;br /&gt;17:30.3&lt;br /&gt;20:08.5&lt;br /&gt;21:11.1 || '''0+2 0+4'''&lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+2 || +6:29.4
|-
| 14 || 16 || align=left| {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Kadri Lehtla]]&lt;br /&gt;[[Daria Jurlova]]&lt;br /&gt;[[Kauri Kõiv]]&lt;br /&gt;[[Daniil Steptšenko]]&lt;/small&gt;|| {{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}&lt;br /&gt;17:09.6&lt;br /&gt;18:58.8&lt;br /&gt;19:24.8&lt;br /&gt;{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} || '''4+10 1+7'''&lt;br /&gt;0+3 0+1&lt;br /&gt;1+3 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+2&lt;br /&gt;3+3 1+3 || 
|-
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || 7 || align=left| {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt; [[Evi Sachenbacher-Stehle]]&lt;br /&gt;[[Laura Dahlmeier]]&lt;br /&gt;[[Daniel Böhm]]&lt;br /&gt;[[Simon Schempp]]&lt;/small&gt;|| '''1:10:58.3'''&lt;br /&gt;16:27.6&lt;br /&gt;16:39.0&lt;br /&gt;18:38.7&lt;br /&gt;19:13.0 || '''0+3 0+6'''&lt;br /&gt;0+2 0+2 &lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;0+0 0+0 || +1:41.3
|}

== Reference ==
{{refspisak}}{{Biatlon portal}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama - mješovite štafete]]</text>
      <sha1>8i3jx1dnh2ghlgeho16gjk3u9fdr2rs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protozoologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>371785</id>
    <revision>
      <id>3935169</id>
      <parentid>3857304</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T22:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3935169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1561" sha1="eeqoywn88781r4daq51yroby9nxq63i" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mikrofoto.de-volvox-4.jpg|mini|180px|''Volvox'' sp.]]
[[Datoteka:Paramecium.jpg|mini|180px|Papučica (''Paramecium aurelia'']]
'''Protozoologija''' je [[zoologija|zoološka]] [[nauka]] koja proučava protozoa (protiste nalik [[životinja]]ma (pokretljive ćelije i [[heterotrof]]i).&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;

Termin je donekle zastario, jer je razumijevanje [[evolucija|evolucije]] [[eukariot]]skih [[ćelije (biologija)|ćelija]], nakon njegovog formuliranja, znatno uznapredovalo.

Razvoj ove nauke počeo je krajem 17. stoljeća, kada je [[Nizozemska|nizozemski]] istraživač [[Antoni van Leeuwenhoek]] prvi primijetio protozoe zahvaljujući vlastitim poboljšanjima u [[mikroskop]]iji. On je posmatrao razne slobodnoživeće protiste i 1674. godine ih nazvao &quot;vrlo malim animalkulama&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.taylorfrancis.com/books/9781482268225|title=Flagellates: Unity, Diversity and Evolution|date=2000-06-08|publisher=CRC Press|isbn=978-0-429-18213-6|editor-last=Leadbeater|editor-first=Barry S. C.|edition=0|language=en|doi=10.1201/9781482268225|editor-last2=Green|editor-first2=John C.}}&lt;/ref&gt;

Od samog početka, proučavanje protista je usko povezano s razvojem mikroskopije, koja je omogućila važan napredak u razumijevanju ovih organizama zbog njihove općenito mikroskopske prirode. 

== Također pogledajte ==
*[[Protozoa]]
*[[Biosistematika]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Protisti]]</text>
      <sha1>eeqoywn88781r4daq51yroby9nxq63i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>381296</id>
    <revision>
      <id>3935139</id>
      <parentid>3900129</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:29:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16132" sha1="e205gx7tubcd4obvhf3344x2fu9brz2" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj         = Sprint (muškarci)
| prvenstvo_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2015.
| slika           = Biathlon_pictogram.svg
| slika_veličina  = 150px
| opis            = 
| borilište       = [[Kontiolahti]], {{ZID|Finska}}
| datum           = 7. mart 2015.
| takmičari       = 129
| države          = 37
| pobjeda_vrijednost = 24:12.8
| zlato           = [[Johannes Thingnes Bø]]
| zlatoNOK        = NOR
| srebro          = [[Nathan Smith]]
| srebroNOK       = KAN
| bronza          = [[Tarjei Bø]]
| bronzaNOK       = NOR
| prethodno       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|2013.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|2016.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015}}
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.}}
[[Datoteka:Johannes Thingnes Bø 01.jpg|Johannes Thingnes Bø, norveški biatlonac, pobjednik u sprintu|desno|mini]]
'''Utrka u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] na 10&amp;nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2015.]] u muškoj konkurenciji održala se [[7. mart]]a 2015. u [[Finska|finskom]] gradu [[Kontiolahti]]ju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/events.html/do/showevent?EventId=BT1415SWRLCH__ |title=Schedule |access-date=8. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811041434/http://www3.biathlonworld.com/en/events.html/do/showevent?EventId=BT1415SWRLCH__ |archive-date=11. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1415/BT/SWRL/CH__/SMSP/BT_C51A_1.0.pdf |title=Start list |access-date=8. 3. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402133831/http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1415/BT/SWRL/CH__/SMSP/BT_C51A_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

Početak utrke je bio u 14:00.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1415/BT/SWRL/CH__/SMSP/BT_C73B_1.0.pdf |title=Final Results |access-date=8. 3. 2015 |archive-date=18. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150418162754/http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1415/BT/SWRL/CH__/SMSP/BT_C73B_1.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prvih 60 takmičara kvalifikovali su se za utrku u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|potjeri]] 8. marta 2015.&lt;BR&gt;(&lt;small&gt;Sva vremena početka utrka su po lokalnom vremenu ([[UTC]]+2)&lt;/small&gt;)
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!Plasman !! Startni&lt;br&gt;broj !! Ime !! Vrijeme  !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:gold medal icon.svg|18p]] || 16 || align=left| {{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]] |NOR}} || 24:12.8 || 1 (0+1) || 
|-
| [[Datoteka:silver medal icon.svg|18p]] || 12 || align=left| {{flagathlete|[[Nathan Smith]] |KAN}} || 24:24.9 || 1 (0+1) || +12.1
|-
| [[Datoteka:bronze medal icon.svg|18p]] || 38 || align=left| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]] |NOR}} || 24:38.1|| 0 (0+0) || +25.3
|-
| 4 || 41 || align=left| {{flagathlete|[[Simon Fourcade]] |FRA}} || 24:42.3 || 1 (0+1) || +29.5
|-
| 5 || 36 || align=left| {{flagathlete|[[Erik Lesser]] |NJE}} || 24:43.1 || 1 (0+1) || +30.3
|-
| 6 || 11 || align=left| {{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]] |RUS}} || 24:48.4 || 2 (0+2) || +35.6
|-
| 7 || 10 || align=left| {{flagathlete|[[Michal Šlesingr]] |ČEŠ}} || 24:48.9 || 2 (1+1) || +36.1
|-
| 8 || 4 || align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Iliev]] |BUG}} || 24:53.0 || 1 (1+0) || +40.2
|-
| 9 || 23 || align=left| {{flagathlete|[[Ondřej Moravec]] |ČEŠ}} || 24:56.7 || 1 (0+1) || +43.9
|-
| 10 || 39 || align=left| {{flagathlete|[[Benedikt Doll]] |NJE}} || 24:59.3 || 2 (0+2) || +46.5
|-
| 11 || 43 || align=left| {{flagathlete|[[Jaroslav Soukup]] |ČEŠ}} || 25:02.4 || 0 (0+0) || +49.6
|-
| 12 || 25 || align=left| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]] |FRA}} || 25:02.5 || 3 (0+3) || +49.7
|-
| 13 || 7 || align=left| {{flagathlete|[[Benjamin Weger]] |ŠVI}} || 25:07.7 || 2 (1+1) || +54.9
|-
| 14 || 17 || align=left| {{flagathlete|[[Jakov Fak]] |SLO}} || 25:08.1 || 3 (1+2) || +55.3
|-
| 15 || 5 || align=left| {{flagathlete|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] |USA}} || 25:12.4 || 2 (1+1) || +59.6
|-
| 16 || 21 || align=left| {{flagathlete|[[Jurji Liadov]] |BJE}} || 25:12.5 || 2 (0+2) || +59.7
|-
| 17 || 40 || align=left| {{flagathlete|[[Lowell Bailey]] |USA}} || 25:14.3 || 1 (0+1) || +1:01.5
|-
| 18 || 28 || align=left| {{flagathlete|[[Anton Shipulin]] |RUS}} || 25:15.3 || 2 (1+1) || +1:02.5
|-
| 19 || 34 || align=left| {{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]] |NOR}} || 25:21.7 || 3 (1+2) || +1:08.9
|-
| 20 || 26 || align=left| {{flagathlete|[[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] |ŠVE}} || 25:26.0 || 3 (0+3) || +1:13.2
|-
| 21 || 18 || align=left| {{flagathlete|[[Brendan Green]] |KAN}} || 25:27.1 || 1 (0+1) || +1:14.3
|-
| 21 || 54 || align=left| {{flagathlete|[[Michael Rösch]] |BEL}} || 25:27.1 || 1 (1+0) || +1:14.3
|-
| 23 || 14 || align=left| {{flagathlete|[[Dominik Windisch]] |ITA}} || 25:28.3 || 2 (1+1) || +1:15.5
|-
| 24 || 2 || align=left| {{flagathlete|[[Lukas Hofer]] |ITA}} || 25:32.1 || 3 (1+2) || +1:19.3
|-
| 25 || 58 || align=left| {{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]] |ITA}} || 25:33.9 || 1 (0+1) || +1:21.1
|-
| 26 || 6 || align=left| {{flagathlete|[[Serhiy Semenov]] |UKR}} || 25:38.2 || 3 (1+2) || +1:25.4
|-
| 27 || 31 || align=left| {{flagathlete|[[Timofej Lapšin]] |RUS}} || 25:40.9 || 3 (1+2) || +1:28.1
|-
| 28 || 3 || align=left| {{flagathlete|[[Mario Dolder]] |ŠVI}} || 25:42.3 || 2 (0+2) || +1:29.5
|-
| 29 || 53 || align=left| {{flagathlete|[[Serafin Wiestner]] |ŠVI}} || 25:43.1 || 2 (1+1) || +1:30.3
|-
| 30 || 27 || align=left| {{flagathlete|[[Arnd Peiffer]] |NJE}} || 25:44.0 || 3 (1+2) || +1:31.2
|-
| 31 || 57 || align=left| {{flagathlete|[[Roland Lessing]] |EST}} || 25:45.2 || 2 (2+0) || +1:32.4
|-
| 32 || 51 || align=left| {{flagathlete|[[Cornel Puchianu]] |RUM}} || 25:45.9 || 2 (1+1) || +1:33.1
|-
| 33 || 48 || align=left| {{flagathlete|[[Matej Kazár]] |SLK}} || 25:48.3 || 1 (0+1) || +1:35.5
|-
| 34 || 37 || align=left| {{flagathlete|[[Dmitry Malyshko]] |RUS}} || 25:48.4 || 3 (3+0) || +1:35.6
|-
| 35 || 59 || align=left| {{flagathlete|[[Henrik L'Abée-Lund]] |NOR}} || 25:50.7 || 1 (1+0) || +1:37.9
|-
| 36 || 8 || align=left| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]] |NOR}} || 25:53.3 || 4 (2+2) || +1:40.5
|-
| 36 || 46 || align=left| {{flagathlete|[[Ivan Joller]] |ŠVI}} || 25:53.3 || 2 (1+1) || +1:40.5
|-
| 38 || 29 || align=left| {{flagathlete|[[Quentin Fillon Maillet]] |FRA}} || 25:54.2 || 2 (0+2) || +1:41.4
|-
| 39 || 30 || align=left| {{flagathlete|[[Dominik Landertinger]] |AUT}} || 25:59.3 || 2 (1+1) || +1:46.5
|-
| 39 || 42 || align=left| {{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]] |FRA}} || 25:59.3 || 3 (0+3) || +1:46.5
|-
| 41 || 35 || align=left| {{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]] |AUT}} || 26:00.5 || 3 (2+1) || +1:47.7
|-
| 42 || 1 || align=left| {{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]] |LAT}} || 26:00.7 || 4 (2+2) || +1:47.9
|-
| 43 || 9 || align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Chepelin]] |BJE}} || 26:02.0 || 3 (2+1) || +1:49.2
|-
| 44 || 50 || align=left| {{flagathlete|[[Julian Eberhard]] |AUT}} || 26:03.9 || 4 (2+2) || +1:51.1
|-
| 45 || 22 || align=left| {{flagathlete|[[Leif Nordgren]] |USA}} || 26:09.4 || 3 (0+3) || +1:56.6
|-
| 46 || 19 || align=left| {{flagathlete|[[Simon Eder]] |AUT}} || 26:11.0 || 4 (2+2) || +1:58.2
|-
| 47 || 15 || align=left| {{flagathlete|[[Klemen Bauer]] |SLO}} || 26:13.9 || 5 (2+3) || +2:01.1
|-
| 48 || 56 || align=left| {{flagathlete|[[Oleksander Zhyrnyi]] |UKR}} || 26:17.0 || 3 (2+1) || +2:04.2
|-
| 49 || 24 || align=left| {{flagathlete|[[Dmytro PidruKINyi]] |UKR}} || 26:18.8 || 3 (2+1) || +2:06.0
|-
| 50 || 55 || align=left| {{flagathlete|[[Scott Gow]] |KAN}} || 26:19.0 || 2 (1+1) || +2:06.2
|-
| 51 || 70 || align=left| {{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]] |FIN}} || 26:21.2 || 1 (0+1) || +2:08.4
|-
| 52 || 13 || align=left| {{flagathlete|[[Krasimir Anev]] |BUG}} || 26:30.4 || 3 (0+3) || +2:17.6
|-
| 53 || 89 || align=left| {{flagathlete|[[Kauri Kõiv]] |EST}} || 26:33.1 || 3 (1+2) || +2:20.3
|-
| 54 || 61 || align=left| {{flagathlete|[[Ahti Toivanen]] |FIN}} || 26:35.4 || 2 (1+1) || +2:22.6
|-
| 55 || 97 || align=left| {{flagathlete|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]] |USA}} || 26:41.7 || 3 (2+1) || +2:28.9
|-
| 56 || 47 || align=left| {{flagathlete|[[Dmitrij Djužev]] |BJE}} || 26:50.5 || 2 (1+1|| +2:37.7
|-
| 57 || 64 || align=left| {{flagathlete|[[Ivan Zlatev]] |BUG}} || 26:57.7 || 3 (1+2) || +2:44.9
|-
| 58 || 120 || align=left| {{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]] |POL}} || 26:58.0|| 2 (0+2) || +2:45.2
|-
| 59 || 33 || align=left| {{flagathlete|[[Michal Krčmář]] |ČEŠ}} || 26:59.4 || 5 (3+2) || +2:46.6
|-
| 60 || 88 || align=left| {{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]] |LTU}} || 27:00.6 || 3 (1+2) || +2:47.8
|-
| 61 || 108 || align=left| {{flagathlete|[[George Buta]] |RUM}} || 27:03.5 || 2 (0+2) || +2:50.7
|-
| 62 || 32 || align=left| {{flagathlete|[[Artem Pryma]] |UKR}} || 27:05.3 || 4 (1+3) || +2:52.5
|-
| 63 || 68 || align=left| {{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]] |POL}} || 27:07.3 || 2 (1+1) || +2:54.5
|-
| 64 || 52 || align=left| {{flagathlete|[[Kalev Ermits]] |EST}} || 27:10.1 || 6 (4+2) || +2:57.3
|-
| 65 || 62 || align=left| {{flagathlete|[[Martin Otčenáš]] |SLK}} || 27:13.2 || 4(2+2) || +3:00.4
|-
| 66 || 102 || align=left| {{flagathlete|[[Janez Marič]] |SLO}} || 27:13.5 || 4 (0+4) || +3:00.7
|-
| 67 || 44 || align=left| {{flagathlete|[[Tsukasa Kobonoki]] |JAP}} || 27:18.9 || 3 (1+2) || +3:06.1
|-
| 68 || 80 || align=left| {{flagathlete|[[Karol Dombrovski]] |LTU}} || 27:19.7 || 2 (0+2) || +3:06.9
|-
| 69 || 110 || align=left| {{flagathlete|[[Vytautas Strolia]] |LTU}} || 27:20.3 || 3 (1+2) || +3:07.5
|-
| 70 || 99 || align=left| {{flagathlete|[[Dzmitry Abasheu]] |BJE}} || 27:22.1 || 4 (2+2) || +3:09.3
|-
| 71 || 98 || align=left| {{flagathlete|[[Rok Tršan]] |SLO}} || 27:23.3 || 4 (0+4) || +3:10.5
|-
| 72 || 60 || align=left| {{flagathlete|[[Ted Armgren]] |ŠVE}} || 27:23.5 || 4 (0+4) || +3:10.7
|-
| 73 || 109 || align=left| {{flagathlete|[[Christian Gow]] |KAN}} || 27:23.8 || 3 (1+2) || +3:11.0
|-
| 74 || 111 || align=left| {{flagathlete|[[Miroslav Matiaško]] |SLK}} || 27:28.1 || 4 (1+3) || +3:15.3
|-
| 75 || 92 || align=left| {{flagathlete|[[Tomáš Hasilla]] |SLK}} || 27:28.7 || 3 (1+2) || +3:15.9
|-
| 76 || 128 || align=left| {{flagathlete|[[Anton Sinapov]] |BUG}} || 27:30.1 || 3 (2+1) || +3:17.3
|-
| 77 || 20 || align=left| {{flagathlete|[[Simon Schempp]] |NJE}} || 27:32.3 || 7 (4+3) || +3:19.5
|-
| 78 || 49 || align=left| {{flagathlete|[[Peppe Femling]] |ŠVE}} || 27:39.7 || 6 (3+3) || +3:26.9
|-
| 79 || 93 || align=left| {{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]] |UK}} || 27:44.1 || 3 (1+2) || +3:31.3
|-
| 80 || 105 || align=left| {{flagathlete|[[Mikito Tachizaki]] |JAP}} || 27:45.4 || 4 (2+2) || +3:32.6
|-
| 81 || 78 || align=left| {{flagathlete|[[Scott Dixon]] |UK}} || 27:48.6 || 1 (0+1) || +3:35.8
|-
| 82 || 69 || align=left| {{flagathlete|[[Anton Pantov]] |KAZ}} || 27:52.2 || 2 (0+2) || +3:39.5
|-
| 83 || 74 || align=left| {{flagathlete|[[Christofer Eriksson]] |ŠVE}} || 27:54.6 || 5 (2+3) || +3:41.8
|-
| 84 || 77 || align=left| {{flagathlete|[[Kazuya Inomata]] |JAP}} || 27:58.0 || 4 (2+2) || +3:45.2
|-
| 85 || 83 || align=left| {{flagathlete|[[Olli Hiidensalo]] |FIN}} || 28:05.7 || 6 (2+4) || +3:52.9
|-
| 86 || 100 || align=left| {{flagathlete|[[Maksim Braun]] |KAZ}} || 28:07.2 || 2 (0+2) || +3:54.4
|-
| 87 || 96 || align=left| {{flagathlete|[[Tang Jinle]] |KIN}} || 28:22.9 || 3 (0+3) || +4:10.1
|-
| 88 || 73 || align=left| {{flagathlete|[[Ren Long]] |KIN}} || 28:37.5 || 5 (1+4) || +4:24.7
|-
| 89 || 90 || align=left| {{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]] |POL}} || 28:39.3 || 6 (4+2) || +4:26.5
|-
| 90 || 45 || align=left| {{flagathlete|[[Thomas Bormolini]] |ITA}} || 28:45.8 || 5 (1+4) || +4:33.0
|-
| 91 || 84 || align=left| {{flagathlete|[[Kim Yong-gyu]] |JKO}} || 28:46.6 || 3 (1+2) || +4:33.8
|-
| 92 || 104 || align=left| {{flagathlete|[[Alexei Almoukov]] |AUS}} || 28:47.1 || 3 (1+2) || +4:34.3
|-
| 93 || 94 || align=left| {{flagathlete|[[Roberts Slotiņš]] |LAT}} || 28:51.5 || 4 (1+3) || +4:38.7
|-
| 94 || 101 || align=left| {{flagathlete|[[Remus Faur]] |RUM}} || 28:58.1 || 5 (2+3) || +4:45.3
|-
| 95 || 106 || align=left| {{flagathlete|[[Damir Rastić]] |SRB}} || 29:02.0 || 4 (1+3) || +4:49.2
|-
| 96 || 63 || align=left| {{flagathlete|[[Jan Savicki]] |KAZ}} || 29:07.8 || 6 (2+4) || +4:55.0
|-
| 97 || 91 || align=left| {{flagathlete|[[Jun Je-uk]] |JKO}} || 29:12.8 || 4 (2+2) || +5:00.0
|-
| 98 || 75 || align=left| {{flagathlete|[[Apostolos Angelis]] |GRČ}} || 29:15.7 || 4 (2+2) || +5:02.9
|-
| 99 || 86 || align=left| {{flagathlete|[[Thorsten Langer]] |BEL}} || 29:22.3 || 1 (1+0) || +5:09.5
|-
| 100 || 124 || align=left| {{flagathlete|[[Jong-min]] |JKO}} || 29:26.7 || 3 (2+1) || +5:13.9
|-
| 101 || 118 || align=left| {{flagathlete|[[Marian Marcel Dănilă]] |RUM}} || 29:47.7 || 7 (3+4) || +5:34.9
|-
| 102 || 103 || align=left| {{flagathlete|[[Károly Gombos]] |MAĐ}} || 29:50.2 || 3 (1+2) || +5:37.4
|-
| 103 || 126 || align=left| {{flagathlete|[[Tuomas Gronman]] |FIN}} || 29:51.8 || 7 (2+5) || +5:39.0
|-
| 104 || 107 || align=left| {{flagathlete|[[Edin Hodžić]] |SRB}} || 30:08.7 || 3 (2+1) || +5:55.9
|-
| 105 || 125 || align=left| {{flagathlete|[[Lee Su-young]] |JKO}} || 30:13.9 || 5 (1+4) || +6:01.1
|-
| 106 || 127 || align=left| {{flagathlete|[[Toms Praulītis]] |LAT}} || 30:14.0 || 2 (1+1) || +6:01.2
|-
| 107 || 85 || align=left| {{flagathlete|[[Filip Petrović]] |HRV}} || 30:22.8 || 3 (0+3) || +6:10.0
|-
| 108 || 114 || align=left| {{flagathlete|[[Kevin Kane (biatlonac)|Kevin Kane]] |UK}} || 30:39.2 || 6 (3+3) || +6:26.4
|-
| 109 || 123 || align=left| {{flagathlete|[[Rokas Suslavičius]] |LTU}} || 30:40.7 || 4 (3+1) || +6:27.9
|-
| 110 || 121 || align=left| {{flagathlete|[[Thierry Langer]] |BEL}} || 30:41.9 || 5 (4+1) || +6:29.1
|-
| 111 || 112 || align=left| {{flagathlete|[[Ahmet Üstüntaş]] |TUR}} || 30:57.8 || 3 (1+2) || +6:45.0
|-
| 112 || 119 || align=left| {{flagathlete|[[Ryo Maeda]] |JAP}} || 31:04.4 || 4 (2+2) || +6:51.6
|-
| 113 || 129 || align=left| {{flagathlete|[[Vasilij Podkoritov]] |KAZ}} || 31:06.8 || 6 (1+5) || +6:54.0
|-
| 114 || 81 || align=left| {{flagathlete|[[Gjorgji Icoski]] |MAK}} || 31:19.2 || 3 (0+3) || +7:06.4
|-
| 115 || 66 || align=left| {{flagathlete|[[Rolands Pužulis]] |LAT}} || 31:23.7 || 5 (3+2) || +7:10.9
|-
| 116 || 116 || align=left| {{flagathlete|[[Dimitrios Kyriazis]] |GRČ}} || 31:25.5 || 2 (0+2) || +7:12.7
|-
| 117 || 95 || align=left| {{flagathlete|[[Kleanthis Karamichas]] |ČEŠ}} || 31:33.5 || 4 (3+1) || +7:20.7
|-
| 118 || 115 || align=left| {{flagathlete|[[Marcel Laponder]] |UK}} || 31:49.8 || 7 (2+5) || +7:37.0
|-
| 119 || 82 || align=left| {{flagathlete|[[Tom Lahaye-Goffart]] |BEL}} || 32:14.1 || 7 (4+3) || +8:01.3
|-
| 120 || 122 || align=left| {{flagathlete|[[Dejan Krsmanović]] |SRB}} || 32:23.3 || 6 (3+3) || +8:10.5
|-
| 121 || 72 || align=left| {{flagathlete|[[Victor Pînzaru]] |MOL}} || 32:33.7 || 2 (1+1) || +8:20.9
|-
| 122 || 117 || align=left| {{flagathlete|[[Ajlan Rastić]] |SRB}} || 32:42.3 || 7 (2+5) || +8:29.5
|-
| 123 || 87 || align=left| {{flagathlete|[[Dyllan Harmer]] |AUS}} || 33:12.2 || 6 (3+3) || +8:59.4
|-
| 124 || 71 || align=left| {{flagathlete|[[Orhangazi Civil]] |TUR}} || 33:31.2 || 6 (3+3) || +9:18.4
|-
| 125 || 67 || align=left| {{flagathlete|[[Toni Stanoeski]] |MAK}} || 33:41.9 || 7 (3+4) || +9:29.1
|-
| 126 || 65 || align=left| {{flagathlete|[[Mehmet Üstüntaş]] |TUR}} || 33:51.7 || 6 (1+5) || +9:38.9
|-
| 127 || 113 || align=left| {{flagathlete|[[Daniel Walker (biatlonac)|Daniel Walker]] |AUS}} || 34:40.9 || 7 (3+4) || +10:28.1
|-
| || 76 || align=left| {{flagathlete|[[Joel Sloof]] |HOL}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || || 
|-
| || 79 || align=left| {{flagathlete|[[Martin Remmelg]] |EST}} || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || || 
|}

==Reference==
{{refspisak}}{{Biatlon portal}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.]]</text>
      <sha1>e205gx7tubcd4obvhf3344x2fu9brz2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pacific Heights (San Francisco)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382331</id>
    <revision>
      <id>3935227</id>
      <parentid>3904007</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12283" sha1="7yvq30lcbaxc4ve7qkpakajte1rchpx" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Pacific Heights
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Susjedstvo
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               = The Devil's Backbone&lt;br&gt;([[Bosanski jezik|bos]]. Đavolja okosica)
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Pacific-Heights.jpg
| opis_slike            = Sjeverni pogled sa parka Alta Plaza. Na slici se također niz cestu može vidjeti Marina distrikt i zaljev San Franciska.
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = {{flagicon image|Flag of California.svg}} [[Kalifornija]] | pokrajina_vrsta = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = [[San Francisco]]| općina_vrsta = Okrug
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 37| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 30.12| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 122| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 8.16| dužina_IZ = W
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 2,50
| površina_zemlje       = 2,50
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 21925| stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 8756
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = [[PST]]| utc_odstupanje =-8
| vremenska_zona_DST    = [[PDT]]| utc_odstupanje_DST =-7
| poštanski_broj        = 94109, 94115, 94123
| pozivni broj          = 415/628
| matični_broj          =
| autooznaka            =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      = 
| karta_lokacija_y      = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.city-data.com/neighborhood/Pacific-Heights-San-Francisco-CA.html |title=Pacific Heights neighborhood in San Francisco, California (CA), 94109, 94115, 94123 detailed profile |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328073542/http://www.city-data.com/neighborhood/Pacific-Heights-San-Francisco-CA.html |archive-date=28. 3. 2015 |access-date=24. 3. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}
'''Pacific Heights''' je susjedstvo u [[San Francisco|San Francisku]], saveznoj državi [[Kalifornija]]. Poznato je po ljudima koji žive u njemu. Nalazi se na jednoj od najljepših okolina u [[Sjeverna Kalifornija|Sjevernoj Kaliforniji]] te pruža panoramski pogled na [[Golden Gate Most|Golden Gate most]], [[zaljev San Franciska]], [[Palata fine umjetnosti|Palatu fine umjetnosti]], [[Alcatraz]] i [[Presidio (San Francisco)|Presidio]]. Mikroklime koje su prisutne u ovom području omogućavaju da vrijeme bude vedrije, mada ne i toplije od drugih područja San Franciska zbog svog položaja.

Asocijacija stanovnika Pacific Heightsa označava susjedstvo od ulice Bush, Presidio avenije, ulice Union i avenije Van Ness.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.phra-sf.org/MissionStatement.htm Mission Statement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121025032/http://www.phra-sf.org/MissionStatement.htm |date=21 Novembar 2008 }}.&quot; ''Pacific Heights Residents Association''. Pristupljeno 1. 2. 2009.&lt;/ref&gt;

Pacific Heights se nalazi na grebenu koji se naglo diže iz [[Marina District (San Francisco)|Marina distrikta]] i [[Cow Hollow (San Francisco)|Cow Hollow]] susjedstva sjeverno, pa sve do završne visine od 110 m iznad nivoa mora.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bakalinsky|first=Adah|title=Stairway Walks in San Francisco|url=http://books.google.com/books?id=-XBKAQAAQBAJ&amp;pg=PA66|date=9. 10. 2013|publisher=Wilderness Press|isbn=978-0-89997-637-2|page=66}}&lt;/ref&gt; U Pacific Heightsu se nalaze dva [[Parkovi|parka]] - Lafayette i Alta Plaz. Ka sjeveru se može vidjeti [[Golden Gate most]], rt Marin i [[otok]] [[Alcatraz]].

Lower Pacific Heights je područje južno od ulice California Street pa sve do Post Street. Iako je ono ranije bilo dio [[Western Addition (San Francisco)|Western Additiona]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=O'Brien|first=Tricia|title=San Francisco's Pacific Heights and Presidio Heights|url=http://books.google.com/books?id=J8dEQubtnqYC&amp;pg=PA7|year=2008|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-5980-3|page=7}}&lt;/ref&gt; novo susjedstvo je postalo popularno sve od ranih [[1990te|1990ih]] kada su ga agenti za nekretnine doveli do izražaja.

== Historija ==
Susjedstvo je prvi put sagrađeno [[1870te|1870ih]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Richards|first=Rand|title=Historic Walks in San Francisco: 18 Trails Through the City's Past|url=http://books.google.com/books?id=SMuQi_WnKyQC&amp;pg=PA305|year=2002|publisher=Heritage House Publishers|isbn=978-1-879367-03-6|page=305}}&lt;/ref&gt; sa nekoliko manjih viktorijskih kuća. Stil građevina je zamijenjen početkom dvadesetog vijeka i pogotovo nakon [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa 1906. godine]]. Područje je i dalje stambeno te je poznato po svojoj obojenoj viktorijskog arhitekturi.

== Znamenitosti i karakteristike ==
Najstarija zgrada u Pacific Heights, koja se nalazi na adresi 2475 Pacific Avenue, izgrađena je [[1853]]. godine. Većina susjedstva je izgrađeno nakon [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa 1906. godine]]. Vrste arhitekture su različite te su viktorijski, Mission Revival, Edwardian i Château česti stilovi.

Nekoliko zemalja ima konzulate u Pacific Heights: [[Njemačka]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.germany.info/Vertretung/usa/en/03__Consulates/San__Francisco/01/__Data.html Address, Contact and Office Hours] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120184148/http://www.germany.info/Vertretung/usa/en/03__Consulates/San__Francisco/01/__Data.html |date=20 Novembar 2008 }}.&quot; ''Consulate-General of Germany in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Grčka]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.greekembassy.org/Embassy/content/en/Root.aspx?office=10 Consulate General San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125164524/http://www.greekembassy.org/Embassy/content/en/Root.aspx?office=10 |date=25 Januar 2009 }}.&quot; ''Embassy of Greece Washington, DC''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Italija]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.conssanfrancisco.esteri.it/Consolato_SanFrancisco Welcome to the web site of the Consulate General of Italy in San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150325042246/http://www.conssanfrancisco.esteri.it/Consolato_SanFrancisco |date=25. 3. 2015 }}.&quot; ''Consulate-General of Italy in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Portugal]],&lt;ref&gt;&quot;[http://www.un.int/portugal/visainfo.htm Portugal Visa Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081214195748/http://www.un.int/portugal/visainfo.htm |date=14 Decembar 2008 }}.&quot; ''United Nations''. Pristupljeno 1. 2. 2009.&lt;/ref&gt; [[Rusija]],&lt;ref&gt;[http://www.consulrussia.org/ Home page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130306075511/http://www.consulrussia.org/ |date=6 Mart 2013 }}. ''Consulate-General of Russia in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt; [[Južna Koreja]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.koreaembassyusa.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 3. 2015 |archive-date=6. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106042440/http://www.koreaembassyusa.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Vijetnam]].&lt;ref&gt;&quot;[http://www.vietnamconsulate-sf.org/ Welcome to Vietnam consulate-San Francisco,USA].&quot; ''Consulate-General of Vietnam in San Francisco''. Pristupljeno 31. 1. 2009.&lt;/ref&gt;

Veći dio butika i restorana susjedstva se može naći duž ulice Fillmore Street, južno od avenije Pacific. Ovaj dio susjedstva također sadrži prodavnice poput [[Marc by Marc Jacobs]], [[Ralph Lauren]], [[Athleta]] i [[Prana]]. Druge poslovne organizacije se nalaze na ulicama California i Divisadero kao i na aveniji Van Ness.

Pacific Heights sadrži mnoštvo škola poput San Francisco University High School, Drew School (prije se zvala Drew College Preparatory School), The Hamlin School, Convent of the Sacred Heart High School, Stuart Hall High School i Town School for Boys, i još mnoge druge.

Univerziteti koji se nalaze u Pacific Heights su Arthur A. Dugoni School of Dentistry, koji je dio univerziteta University of the Pacific i Academy of Art University.

== Vlada i infrastruktura ==
Sjeverna stanica [[San Francisco Police Department]]a (skraćeno SFPD), odnosno policijsko odjeljenje San Franciska upravlja ovim susjedstvom.&lt;ref&gt;&quot;[http://sf-police.org/index.aspx?page=825 Northern Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150321090647/http://sf-police.org/index.aspx?page=825 |date=21. 3. 2015 }}.&quot; () [[San Francisco Police Department]]. Pristupljeno 1. 9. 2013.&lt;/ref&gt;

== Istaknuti stanovnici ==
* [[Jonathan Ive]]: glavi dizajner za kompaniju [[Apple Inc.]]
* [[Peter Thiel]]: suosnivač kompanije [[PayPal]]
* [[Larry Ellison]]: suosnivač i glavni izvršni direktor kompanije [[Oracle Corporation]]&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{cite web|title=Jonathan Ive Designs Tomorrow|url=http://time.com/jonathan-ive-apple-interview/|work=Time|publisher=Time Inc|access-date=22. 3. 2014|author=John Arlidge|date=17. 3. 2014|archive-date=15. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220715160141/https://time.com/jonathan-ive-apple-interview/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Nancy Pelosi]]: prijašnja govornica predstavničkog doma [[SAD]]-a i trenutna voditeljica manjine predstavničkog doma [[SAD]]-a
* [[Robin Williams]]: [[glumac]] i komičar
* [[Danielle Steel]]: autor

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Queen Anne House.jpg|C. A. Belden House na ulici Gough je kuća u Revival stilu sa djelovima Queen Anne i Beaux Arts stilova. Kuća je na spisku državnih historijskih mjesta San Franciska.
File:Russian Consulate-General in SF.JPG|Ruski konzulat u San Francisku.
File:Pacific Heights, house entrance.jpg|Tipičan ulaz u kuću u Pacific Heightsu.
File:Mrs doubtfire house san francisco.jpg|Kuća korištena za vanjske snimke kuće iz filma ''[[Mrs. Doubtfire]]''. Uslikano kratko nakon smrti [[Robin Williams|Robina Williamsa]].
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Pacific Heights, San Francisco|&lt;br/&gt;Pacific Heights, San Francisco}}
*[http://www.phra-sf.org Pacific Heights Residents Association]
*[http://www.sfgate.com/traveler/guide/sf/neighborhoods/pacheights.shtml The San Francisco Chronicle: Pacific Heights (referentni članak)]
*[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/02/05/CMGODFPVSO1.DTL The San Francisco Chronicle: &quot;The Perfect Pacific Heights Commute, the scenes from Pacific Heights to Lucas Film in the Presidio&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214093714/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/02/05/CMGODFPVSO1.DTL |date=14. 2. 2012 }}
*[http://www.flickr.com/groups/pacificheights/pool/ Flickr grupa—Pacific Heights susjedstvo (lista fotografija)]
*{{wikivoyage-inline|San Francisco/Golden Gate}}

[[Kategorija:San Francisco]]</text>
      <sha1>7yvq30lcbaxc4ve7qkpakajte1rchpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nob Hill (San Francisco)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385248</id>
    <revision>
      <id>3935197</id>
      <parentid>3881930</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T03:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10956" sha1="nnl863ivy93ntzwnm304mehup3rp0ae" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Nob Hill
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Susjedstvo
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = California Street at Nob Hill.jpg
| opis_slike            = Ulica California u Nob Hillu
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = {{flagicon image|Flag of California.svg}} [[Kalifornija]] | pokrajina_vrsta = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = [[San Francisco]]| općina_vrsta = Okrug
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 37| širina_minuta = 47| širina_sekundi = 35.63 | širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 122| dužina_minuta = 24| dužina_sekundi = 52.13 | dužina_IZ = W
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 0,81
| površina_zemlje       = 
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 20388| stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 25000
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = [[PST]]| utc_odstupanje =-8
| vremenska_zona_DST    = [[PDT]]| utc_odstupanje_DST =-7
| poštanski_broj        = 94108, 94109, 94133
| pozivni broj          = 415/628
| matični_broj          =
| autooznaka            =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      = 
| karta_lokacija_y      = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = &lt;ref&gt;[http://www.city-data.com/neighborhood/Nob-Hill-San-Francisco-CA.html &quot;Nob Hill neighborhood&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406013923/http://www.city-data.com/neighborhood/Nob-Hill-San-Francisco-CA.html |date=6. 4. 2015 }}. City-Data.&lt;/ref&gt;
}}
'''Nob Hill''' je susjedstvo u [[San Francisco|San Francisku]], saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]] koje se nalazi na raskrsnici [[California Street (San Francisco)|ulica California]] i [[Powell Street (San Francisco)|Powell]]. Nob Hill je jedan od 40 brda San Franciska i spada u &quot;prvobitnih sedam&quot;. Prije [[1850te|1850-ih]], Nob Hill se nazivao i '''California Hill''' (po istoimenoj ulici koja se nalazi na istočnoj strani Nob Hilla). Preimenovan je u Nob Hill nakon što je &quot;[[Velika četvorka Centralnopacifične željeznice|Velika četvorka]]&quot; Centralnopacifične željeznice, još poznati kao Nobs, sagradila palate u ovom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Solnit|first=Rebecca|date=2003|title=River of Shadows: [[Eadweard Muybridge]] and the Technological Wild West|publisher=Viking|location=New York|page=[https://archive.org/details/riverofshadowsea00soln/page/157 157]}}&lt;/ref&gt;

== Lokacija ==
Stvarni vrh Nob Hilla leži sjeverozapadno, otprilike na raskrsnici ulica Jones i Sacramento. Jug Nob Hilla je trgovinski distrikt u [[Union Square (San Francisco)|Union Squareu]], susjedstvo [[Tanderloin (San Francisco)|Tanderloin]] i [[Market Street (San Francisco)|ulica Market]]. Istočno se nalazi [[Chinatown San Franciska]] i malo istočnije se nalazi gradski finansijski distrikt. Sjeveroistočno se nalazi [[North Beach (San Francisco)|North Beach]] i [[Telegraph Hill (San Francisco)|Telegraph Hill]]. Sjeverno od Nob Hilla je [[Russian Hill (San Francisco)|Russian Hill]] i eventualno još sjevernije, turističko fokusirane lokacije pod imenom [[Pier 39]] i [[Fisherman's Wharf (San Francisco)|Fisherman's Wharf]].

== Historija ==
Tokom urbanizacije grada krajem 19. stoljeća, ovo područje je znatno brzo naseljeno. Zbog svog pogleda i svog centralnog smještaja, postao je isključivo enklava bogataša i poznatih osoba zapadne obale koje grade palate u ovom susjedstvu. Neki od poznatijih bogataša su bili Leland Stanford, koji je osnovao univerzitet Stanford i druge članove [[Velika četvorka Centralnopacifične željeznice|Velike četvorke]]. Baš zbog ovoga su raniji stanovnici poznati kao nabobs (što je anglo-indijski naziv za bogataša koji se obogatio u [[Orijent]]u), nakon čega je ovaj naziv skraćen na nob i time postajući trenutni naziv susjedstva.

Susjedstvo je uništeno tokom [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa i požara 1906. godine]], osim [[granit]]nih zidova koji okružuju palate Stanforda, Crockera, Huntingtona i Hopkinsa. Ovi zidovi su i danas prisutni na kojima se mogu vidjeti crne oznake koje je prouzrokovao dim požara.

Novoizgrađeni [[Hotel Fairmont|Fairmont hotel]] na Mason i California ulicama je također izgorio u požarima kao i palata bogataša [[James Flood|Jamesa Flooda]]. Obje građevine su imale eksterijer napravljen od kamena koji je preživio požare te su naposljetku obje građevine ponovo sagrađene. Hotel Fairmont je i dalje u funkciji i danas dok palata Jamesa Flooda služi kao sjedište eksluzivnog kluba Pacific-Union.

Iako je susjedstvo uspjelo zadržati svoje obilje nakon zemljotresa, sve i jedan vlasnik palate se premjestio i/ili izgradio svoju palatu drugdje. Neki bogataši su ponovo sagradili palate u zapadnom dijelu [[San Francisco|San Franciska]], poput u susjedstvima [[Pacific Heights (San Francisco)|Pacific Heights]] i [[Cow Hollow (San Francisco)|Cow Hollow]]. Umjesto palata sagrađeni su hoteli. Neki od hotela koji su sagrađeni preko ruševina prijašnjih palata su Mark Hopkins, Huntington i Stanford Court. Nob Hill se južno od ulice California počeo spajati sa susjedstvom [[Tenderloin (San Francisco)|Tenderloin]] u području koje je poznato pod nazivom &quot;TenderNob&quot; ili &quot;Noberloin&quot; sve do ulice Geary, gdje u potpunosti postaje Tenderloin.

== Atrakcije i karakteristike ==
Nob Hill je obilan distrikt koji udomljava mnoštvo porodica gornje klase, veći dio mlađeg urbanog stanovništva kao i rastući broj kineskih imigranata s istočnog dijela grada iz Chinatowna. Nob je omalovažavajući [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] žargon koji je skraćenica riječi &quot;noble/nobility&quot; (odnosno plemenit/plemenitost) koji se odnosi na bogate osobe. Lokacija se porugljivo naziva i Snob Hill. Raskrsnica ulica California i Power je mjesto dvaju od četiri najskupljih i najpoznatijih hotela: [[hotel Fairmont]], [[hotel Mark Hopkins]] kao i [[Stanford Court]]. Hoteli mark Hopkins i Huntington se nalaze na razdaljini od jednog bloka na raskrsnici Mason i California ulica. Hoteli su dobili naziv po trojici iz ''Velike četvorke'', naziv koji predstavlja četiri poduzetnika stvaranja Centralnopacifične željeznice: [[Leland Stanford]], [[Mark Hopkins]] i [[Collis P. Huntington]]. Četvrti poduzetnik, [[Charles Crocker]], ima garažu po svom imenu u susjedstvu. Fairmont je dobio ime po bogatašu [[James G. Fair|Jamesu G. Fairu]].

Nasuprot hotela Fairmont i Pacific Union kluba se nalazi katedrala Grace. Nasuprot crkve se nalazi masonski hram.

== Parkovi ==
Iako je Nob Hill znatno gusto sagrađeno susjedstvo, postoje parkovi u kojima se stanovnici i posjetioci mogu opustiti i uživati pod vedrim nebom. Najpoznatiji park u susjedstvu je park Huntingston koji zauzima čitav blok, te ga okružuju [[Sacramento Street (San Francisco)|ulice Sacramento]] sjeverno, [[Taylor Street (San Francisco)|Taylor]] zapadno, [[California Street (San Francisco)|California]] južno i [[Cushman Street (San Francisco)|Cushman]] istočno. Huntington park je ranije bio mjesto na kojem se nalazio mansion [[Collis P. Huntington|Collisa P. Huntingtona]]. Mansion je uništen tokom [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresa i požara 1906. godine]] tako da je udovica gospodina Huntingstona donirala vlasništvo gradu kako bi se sagradio park [[1915]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobhillassociation.org/huntington-park/|website=Nob Hill Association|title=Huntington Park}}&lt;/ref&gt; U parku se nalazi igralište za djecu te razno uređenje kao i mnoštvo fontana. Washington &amp; Hyde Mini Park se nalazi između dva stanovna kompleksa na sjevernoj strani ulice Washington između ulice Hyde i Leavenworth. Washington &amp; Hyde Mini Park također ima igralište za djecu, razno uređenje kao i javne toalete.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parkscan.org/parks?parkId=50|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721095127/http://www.parkscan.org/parks?parkId=50|archive-date=21. 7. 2011|website=ParkScan|title=Washington Hyde Mini Park|access-date=5. 5. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Slike ==
&lt;gallery&gt;
Image:San Francisco Nob Hill 2.jpg|Trolejbus MUNI ide uz brdo.
Image:San Francisco Nob Hill 3.jpg|Pogled sa Nob Hilla. U pozadini slike se može vidjeti zaliv San Franciska i Fisherman's Wharf.
Image:San Francisco Nob Hill 4.jpg|Pokraj muzeja žičara
Image:San Francisco Nob Hill 5.jpg|Pogled sa juga Nob Hilla, sa raskrsnice ulica Mason i Sacramento.
Image:Masonic Memorial Temple at Nob Hill San Francisco.jpg|Masonski centar Nob Hilla
Image:San Francisco Cable Car Racing Lexus up Nob Hill.jpg|Žičara od 9 tona se utrkuje sa Lexusom RX na Nob Hillu.
Image:NobHillTheatre.JPG|Pozorište Nob Hilla.
Image:1170 Sacramento Street, San Francisco (December 2007).jpg|Stanovni kompleks preko puta parka Huntington.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hotel Mark Hopkins]]
* [[Russian Hill (San Francisco)|Russian Hill]]
* [[49-Mile Scenic Drive]]
* [[Spisak brda San Franciska]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nobhillassociation.org/ Nob Hill Asocijacija]
* [http://www.cablecarmuseum.org/ Muzej žičara]

{{Atrakcije u San Francisku}}

[[Kategorija:San Francisco]]
[[Kategorija:Susjedstva San Franciska]]
[[Kategorija:Brda San Franciska]]</text>
      <sha1>nnl863ivy93ntzwnm304mehup3rp0ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399325</id>
    <revision>
      <id>3935231</id>
      <parentid>3652229</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16976" sha1="6tytt1zirkubp0b570iopfe1dlqpopc" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015.}}
{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}

'''Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015. su održani''' [[8. novembar|8. novembra]] [[2015]].&lt;ref&gt;http://www.index.hr/vijesti/clanak/kolinda-objavila-na-izbore-izlazimo-8-studenog/846227.aspx&lt;/ref&gt; Biran je 151 zastupnik u Parlamentu. Ovi parlamentarni izbori su osmi po redu od  [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990.|prvih višestranačkih izbora 1990]] i prvi otkako je [[Proširenje Evropske unije 2013.|Hrvatska ušla]] u [[Evropska unija|Evropsku uniju]] 2013.

Vladajućoj koaliciji [[lijevog centra (1)|lijevog centra]] [[Kukuriku]], predvođenoj [[Premijer Hrvatske|premijerom]] [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]], se suprostavila [[Domoljubna koalicija (Hrvatska)|Domoljubna koalicija]] desnog centra predvođena [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] koju vodi stranački lider [[Tomislav Karamarko]], kao i nekoliko novih političkih koalicija.

Preliminarni rezultati pokazuju da nema izražene većine u parlamentu, jer je vladajući [[Kukuriku koalicija|Kukuriku]] osvojio 56 mjesta uz tri manjinska, ukupno 59. Opoziciona [[Patriotska koalicija (Hrvatska)|Patriotska koalicija]] je osvojila 56 mjesta u Hrvatskoj i sva tri namijenjena dijaspori, tako da i oni imaju 59 mjesta. [[Istarski demokratski savez|IDS]]-[[Savez Primorje-Gorski Kotar|PGS]]-RI koalicija će se, kako se očekuje, priključiti koaliciji [[Kukuriku koalicija|Kukuriku]], kao i pet preostalih manjinskih predstavnika, dajući koaliciji premijera [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]]67 mjesta naspram 59 mjesta za opozicionu koaliciju Tomislava Karamarka. Trećeplasirani [[Bridge of Independent Lists|MOST]] vođen načelnikom [[Metković]]a Božom Petrovim, koji je osvojio 19 mjesta, će vjerovatno biti odlučujući faktor za formiranje sljedeće vlade Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.vecernji.hr/izbori2015/drago-prgomet-mi-cemo-predloziti-svog-mandatara-to-nece-biti-ni-milanovic-ni-karamarko-1036449|title = Drago Prgomet: Mi ćemo predložiti svog mandatara, to neće biti ni Milanović ni Karamarko|date = 9. 11. 2015|access-date = 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Političke partije ==
&lt;br&gt;
{| style=&quot;margin-bottom: 10px;&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Ime
! Skr.
! Ideologija
! Politički spektar
! Lider
! Mjesta 2011.
! Mjesta prije izbora
! Izborna područja
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Hrvatska raste (koalicija)]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zbogom-kukuriku-rodjena-je-nova-koalicija-hrvatska-raste---399414.html|title = Zbogom 'Kukuriku', rođena je nova koalicija - Hrvatska raste|publisher = www.dnevnik.hr|date = 8. 9. 2015|access-date = 2. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]
| SDP
| [[Socijaldemokratija]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sdp.hr/media/303876/statut-sdp.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-date=27. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927164227/http://www.sdp.hr/media/303876/statut-sdp.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| [[Lijevi centar]]
| Zoran Milanović
| align=&quot;right&quot; | 61 
| align=&quot;right&quot; | 56&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=4577 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630230123/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=4577 |archive-date=30. 6. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; | sve osim XI
|-
| [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati]]
| HNS
| [[Liberalizam]], [[Ekonomski liberalizam]], [[Progresivizam]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-01-45-30/programske-smjernice |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141202093302/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-01-45-30/programske-smjernice |archive-date=2. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-01-45-30/statut |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141202025426/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-01-45-30/statut |archive-date=2. 12. 2014 |access-date=10. 11. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| [[Lijevi centar]]
| Vesna Pusić
| align=&quot;right&quot; | 14
| align=&quot;right&quot; | 11
|-| [[Hrvatski laburisti - stranka rada]]
| Laburisti
|
| [[Radnička prava]]
| [[Lijevo krilo]]
| Nansi Tireli
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 2
|-
| [[Hrvatska stranka umirovljenika]]
| HSU
| [[Politika jedne teme]] (prava penzionera)
| [[Lijevi centar]]
| Silvano Hrelja
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 4
|-
| [[Izvorna hrvatska seljačka stranka]] 
| A-HSS
| [[Agrarianizam]] 
|
| Stanko Grčić 
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| [[Zagorje Stranka]]
| ZS
| [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] ([[Hrvatsko Zagorje]]) 
|
| Miljenko Jerneić 
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |[[Domoljubna koalicija (Hrvatska)|Domoljubna koalicija]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://domoljubna.hr/|title = Domoljubna koalicija|access-date = 3. 10. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151003204722/http://domoljubna.hr/|archive-date=3. 10. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/domoljubna-koalicija-u-vukovaru-potpisala-koalicijski-sporazum---409410.html|title = Domoljubna koalicija u Vukovaru potpisala koalicijski sporazum|publisher = www.dnevnik.hr|date = 21. 9. 2015|access-date = 2. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-

| [[Hrvatska demokratska zajednica]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HDZ
| [[Kršćanska demokratija]], [[Socijalni konzervativizam]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hdz.hr/static/media/attached_files/attachedfileitem/Statut/STATUT_HDZ-a_2012.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502034920/http://www.hdz.hr/static/media/attached_files/attachedfileitem/Statut/STATUT_HDZ-a_2012.pdf |archive-date=2. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| [[Desni centar]]
| Tomislav Karamarko
| align=&quot;right&quot; | 44
| align=&quot;right&quot; | 42
| rowspan=&quot;8&quot; align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;small&gt;''&lt;nowiki/&gt;''&lt;/small&gt;
| HSP AS
| [[Nacionalni konzervativizam]]
| [[Desno krilo]]
| Ivan Tepeš
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 1
|-

| [[Hrvatska seljačka stranka]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HSS
| [[Agrarianizam]], [[Kršćanska demokratija]], [[Socijalni konzervativizam]]
| [[Desni centar]]
| Branko Hrg
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 1
|-

| [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|Hrvatska socijalno liberalna stranka]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HSLS
| [[Socijalni liberalizam]]
| [[Centrizam|Centar]]
| Darinko Kosor
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

| [[Blok penzionera Zajedno]] 
| BUZ
| Politika jednog pitanja (Penzionerska prava)

| Milivoj Špika
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

| [[Hrvatski rast]] 
| Hrast
| Socijalni konzervativizam

| Ladislav Ilčić 
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

| [[Hrvatska demokršćanska stranka]]
| HDS
| Kršćanska demokratija

| Goran Dodig
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

| [[Demokratska partija Zagorja]] 
| ZDS
| Regionalizam (Hrvatsko Zagorje)

| Stanko Belina
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |&quot;Naša vlastita prava&quot; koalicija
|-

| [[Istarski demokratski sabor]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| IDS
| [[Istra]] [[Regionalizam (politika)|regionalizam]], [[Socijalni liberalizam]]
| [[Lijevi centar]]
| Boris Miletić
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 2
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; | VIII
|-

| [[Primorsko goranski savez]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| PGS
| [[Regionalizam (politika)|regionalizam]] ([[Primorje-Gorski Kotar]])

| Darijo Vasilić
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

| [[Lista za Rijeku - Lista per Fiume|Lista za Rijeku]]&lt;small&gt;''&lt;br&gt;
''&lt;/small&gt;
| RI
| [[Regionalizam (politika)|regionalizam]] (Rijeka)

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Uspješna Hrvatska
|-

| [[Narodna stranka - Reformisti]]&lt;br&gt;
&lt;small&gt;''Narodna stranka - Reformisti''&lt;/small&gt;
| Reformisti
| [[Ekonomski liberalizam]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://reformisti.hr/dokumenti/program |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151006114043/http://www.reformisti.hr/dokumenti/program |archive-date=6. 10. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| [[Centrizam|Centar]]
| Radimir Čačić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 3
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; | sve
|-

| Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez!&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;small&gt;''&lt;nowiki/&gt;''&lt;/small&gt;
| Naprijed Hrvatska!
| [[Progresivizam]], [[Socijaldemokratija]]
| [[Lijevi centar]]
| Ivo Josipović
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 1
|-

| [[Partija hrvatskih penzionera]], [[Zeleni forum]], [[Dubrovački demokratski sabor]]
| Umirovljenici, ZF, DDS

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Koalicija rada i solidarnosti
|-

| [[Milan Bandić 365 - stranka rada i solidarnosti]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| Bandić 365
| [[Populizam]] 
| [[Centrizam|Centar]]
| Milan Bandić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Istarski demokrati]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| ID-DI
| [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]]
| [[Lijevi centar]]
| Damir Kajin
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 1 &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sabor.hr/istarski-demokrati |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-date=30. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930105054/http://www.sabor.hr/istarski-demokrati |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-

| [[Novi val-Stranka razvoja]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| Novi val
| [[Socijal demokratija]]
| [[Lijevi centar]]
| Ljubo Jurčić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 1 &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sabor.hr/novi-val-stranka-razvoja |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 11. 2015 |archive-date=22. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141222200426/http://www.sabor.hr/novi-val-stranka-razvoja |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-

| [[Demokratska stranka Prigorja i Zagreba]], [[Democratic Women's Party]], [[European Party of Croatia]], [[Croatian Workers' Party]], [[Croatian Party of Greens – Eco-Alliance]], [[Međimurje Party]], [[Independent Croatian Farmers]], [[Penzionerska stranka (Hrvatska)|Penzionerska stranka]], [[Penzionerska Demokratska Unija]], [[Zelena alijansa (Hrvatska)|Zelena alijansa]], [[Zelena Stranka (Hrvatska)|Zelena Stranka]]
| DPS, DSŽ, HES, HRS, Zeleni, MS, SU, UDU, Zeleni, ZS

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Koalicija &quot;Spremni&quot;
|-

| [[Hrvatska konzervativna stranka]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HKS
| [[Nacional konzervativizam]], [[Ekonomski liberalizam]]
| [[Desno krilo]]
| Ruža Tomašić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Hrvatska stranka prava]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HSP
| [[Nacionalni konzervativizam]], [[Hrvatski nacionalizam]], [[Euroskepticizam]] 
| [[Desno krilo]]
| Daniel Srb
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-

|Obiteljska stranka&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| OS
| [[Socijalni konzervativizam]]
| [[Desno krilo]]
| Mate Knezović
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Nije dio nijedne koalicije
|-

| [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HDSSB
| [[Slavonija|Slavonski]] [[Regionalizam (politika)|regionalizam]], [[konzervativizam]]
| [[Desno krilo]]
| Dragan Vulin
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 7
| align=&quot;center&quot; | IV, V
|-

| [[Hrvatska građanska stranka]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HGS
| [[Desnokrilni populizam]]
| [[Desni centar]]
| Željko Kerum
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;center&quot; | IX, X
|-

| [[Održivi razvoj Hrvatske]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| ORaH
| [[Održivi razvoj]], [[Environmentalizam]], [[Progresivizam]]
| [[Lijevi centar]]
| Mirela Holy
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Most nezavisnih lista]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| Most 
| [[Fiskalni konzervativizam]], [[Ekonomski liberalizam]]
| [[Desni centar]]
| Božo Petrov
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Živi zid]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| Živi zid
| Populizam, [[Anti-establišment]], Euroskepticizam
| [[Centrizam|Centar]]
| pet ko-presjednika
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | sve osim XI (zajedno sa AM u IX)
|-

| &lt;small&gt;''Akcija mladih''&lt;/small&gt;
| AM

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | sve osim XI (zajedno sa listom Živi zid u IX)
|-

| [[U Ime Obitelji – projekt Domovina ]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| UiO-projekt Domovina
| [[Socijalni konzervativizam]], [[Politički katolicizam]]
| [[Desno krilo]]
| Željka Markić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | sve
|-

| &lt;small&gt;''Autohtona – Hrvatska stranka prava''&lt;/small&gt;
| A-HSP

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | sve
|-

| [[Hrvatska hrišćansko-demokratska unija]], [[Hrvatska Demokratska stranka]], [[Nacionalni Demokrati (Hrvatska)|Nacionalni demokrati]]
| HKDU, HDS, ND

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, III, V–VII, IX–XI
|-

| [[Hrvatska Zora Stranka Naroda]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HZ
| [[Socijalni konzervativizam]], [[Kršćanska demokratija]]
| [[Desno krilo]]
| Milan Kujundžić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, II, VI, VII, IX, X
|-

| [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| SRP
| [[Komunizam]]
| [[Krajnja ljevica]]
| Vladimir Kapularin
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | II, III, VIII, X, XI
|-

| &lt;small&gt;''Za Grad''&lt;/small&gt;
| Za Grad

| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, II, VI, VII
|-

| &lt;small&gt;''Braniteljsko Domoljubna Stranka Hrvatske''&lt;/small&gt;
| BDSH

| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, III, IV, VII
|-

| [[Radnička fronta (Hrvatska)|Radnička fronta]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| RF
| [[Demokratski socijalizam]] 
| [[Krajnja ljevica]]
| collective leadership
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, VI, VIII
|-

| &lt;small&gt;''Pametno''&lt;/small&gt;
| Pametno
| [[Ekonomski liberalizam]]
| [[Centrizam|Centar]]
| Marijana Puljak
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, VII, X
|-

| &lt;small&gt;''Pokret Zajedno''&lt;/small&gt;
| Pokret Zajedno

| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | I, VII, VIII
|-

| [[Hrvatska stranka reda]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| HSR

| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | II
|-

| [[Međimurski demokratski savez]]&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
| MDS

| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | III
|-

| &lt;small&gt;''Demokratski Savez Nacionalne Obnove – Desno''&lt;/small&gt;
| Desno
| [[Nacionalni konzervativizam]], [[Hrvatski nacionalizam]]
| [[Krajnja desnica]]
| Anto Đapić
| align=&quot;right&quot; | ''ne postoji''
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;center&quot; | IV
|}

=== Distribucija mjesta po izbornim područjima ===
{| style=&quot;margin-bottom: 10px;&quot; class=&quot;wikitable&quot;

! Partija / Područje
! I
! II
! III
! IV
! V
! VI
! VII
! VIII
! IX
! X
! XI
! XII
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Patriotska koalicija]]
| 4 
| 6 
| 4 
| 6 
| 8 
| 5 
| 5 
| 3 
| 8 
| 7 
| 3 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
![[Kukuriku koalicija|Kukuriku]]
| 7 
| 5 
| 8 
| 5 
| 4 
| 6 
| 6 
| 7 
| 4 
| 4 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Most nezavisnih listi|Most]]
| 3 
| 2 
| 1 
| 1 
| 2 
| 2 
| 2 
| 1 
| 2 
| 3 
| 0 
|—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Istarski demokratski savez|IDS]]+[[Alliance of Primorje-Gorski Kotar|PGS]]+[[Lista za Rijeku - Lista per Fiume|RI]]
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
| 3 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti|Bandić 365]]
| 0 
| 1 
| 0 
| 0 
| 0 
| 1 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Croatian Democratic Alliance of Slavonia and Baranja|HDSSB]]
|&amp;nbsp;—
|&amp;nbsp;—
|&amp;nbsp;—
| 2 
| 0 
|&amp;nbsp;—
|&amp;nbsp;—
|&amp;nbsp;—
|&amp;nbsp;—
|— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Živi zid]]
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 1 
| 0 
| 0 
| 0 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! [[Uspješna Hrvatska]]
| 0 
| 0 
| 1 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
| 0 
|&amp;nbsp;—
|- style=&quot;text-align:right;&quot;
! Etničke manjine
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
|&amp;nbsp;— 
| 8
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160302162648/http://www.izbori.hr/140zas/rezult/1/nrezultati.html Službeni rezultati] Državni izborni odbor (Interaktivna karta)

{{Izbori u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:2015. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Izbori u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Izbori u Evropi 2015.]]
[[Kategorija:Parlamentarni izbori u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>6tytt1zirkubp0b570iopfe1dlqpopc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nasuh Matrakčija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400411</id>
    <revision>
      <id>3935175</id>
      <parentid>3924768</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:46:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18796" sha1="eff4nrdcwq9egdb8w86l5aka794ut7y" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Nasuh Matrakčija
| slika = 
| veličina_slike = 
| opis = 
| datum_rođenja = 1480.
| mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Bosanski sandžak]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1564|||1480||}}
| mjesto_smrti = 
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| zanimanje = [[Matematičar]], [[historičar]], [[Kartografija|kartograf]], [[Minijatura (slikarstvo)|minijaturist]]
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Nasuh Matrakčija,''' poznat i kao '''Nasuh el-Silahi''' ({{Jez-bs|Mačevalac}}), bio je [[Bošnjaci|Bošnjak]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.academia.edu/480968/The_Ottoman_Palace_School_Enderun_and_the_Man_with_Multiple_Talents_Matrakci_Nasuh|title=The Ottoman Palace School Enderun and the Man with Multiple Talents, Matrakçı Nasuh, str. 23|date=|work=Journal of the Korea Society of Mathematical Education Series D: Research in Mathematical Education, Vol. 14, No. 1, mart 2010, 19–31|publisher=Texas A&amp;M University, College Station, Texas 77843, SAD|access-date=5. 1. 2013|author=Corlu, M. Sencer; Burlbaw, Lynn, M.; Capraro, Robert M; Corlu, M. Ali i Han, Sunyoung}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Turkish Studies 2004&quot;&gt;{{cite book|url=|title=International Journal of Turkish Studies, vol. 10, issue 1-2|date=2004|work=|publisher=University of Wisconsin|page=57|quote=The famous Bosnian writer Nasuh Matrakci (d. 1564 in all likelihood) is represented by two manuscripts:...|access-date=|author=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=|title=Süleymân The Second [i.e. the First] and his time|date=1993|work=|publisher=Isis Press|page=270|quote=Matrakci Nasuh was a devşirme boy from Bosnia trained in the palace school|access-date=|author=Halil İnalcık, Cemal Kafadar}}&lt;/ref&gt;''' u službi [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[polimat]], [[matematičar]], [[učitelj]], [[historičar]], [[geograf]], [[Kartografija|kartograf]], majstor [[mačevanje|mačevanja]], [[navigator]], [[izumitelj]], [[slikar]], [[poljoprivrednik]] i [[Osmanlijska minijatura|minijaturist]]. U turskim izvorima navodi se kao '''Nasuh bin Karagöz bin Abdullah el-Visokavi el-Bosnavî.''' Izumitelj je [[borilačke vještine]] [[matrak]]&lt;nowiki/&gt;a. [[Obrazovanje]] je stekao u [[Istanbul]]u, a kasnije je služio nekoliko [[sultan]]a i postao predavač u [[škola|školi]] [[Škola Enderun|Enderun]].&lt;ref name=&quot;Muslim Heritage&quot;&gt;{{cite web|author1=Salim Ayduz|title=Nasuh Al-Matrakî, A Noteworthy Ottoman Artist-Mathematician of the Sixteenth Century|url=http://www.muslimheritage.com/article/nasuh-al-matrak%C3%AE-noteworthy-ottoman-artist-mathematician-sixteenth-century|website=muslimheritage.com|publisher=Muslim Heritage|access-date=3. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Život ==
Rođen je u [[Visoko]]m&lt;ref&gt;{{cite book |url=|title= The Grove encyclopedia of Islamic art and architecture, Vol. 2|author=Jonathan M. Bloom, Sheila Blair|date=2009|work=|publisher=Oxford University Press|page=49|quote=Nasuh Matrakci [Nasuh al-Silahi al-Matraqi; Nasuh ibn Qaragoz ibn 'Abdallah al-Busnawi] (b. Visoko, Bosnia...|access-date=}}&lt;/ref&gt; od oca Abdullaha. Bio je nadaren [[janjičari|janjičar]] koji je prošao kroz sistem [[devširma|devširme]], nadaren mačevalac i strijelac dobro poznat po svom intelektu; govorio je pet jezika.

Iako je rođen u muslimanskoj porodici, uzet je u sistem devširme, koji je inače bio rezerviran za [[kršćanstvo|kršćane]] u Osmanskom Carstvu. Izuzetno, međutim, U Bosni je devširma bila proširena i na lokalne muslimanske porodice.&lt;ref&gt;''The Ottoman Empire: The Classical Age 1300-1600'', [[Halil Inalcik]], (1973), str. 78.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The Balkans since 1453'', L. S. Stavrianos, New York City, 1958, str. 84.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=f7Wz4b4JTC8C&amp;pg=PA366&amp;dq=Exceptionally,+in+Bosnia+the+devshirme+was+extended+to+local+Muslim+families.&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=G1AWUd6lM6f14QSg24H4BQ&amp;ved=0CC0Q6AEwAA#v=onepage&amp;q=Exceptionally%2C%20in%20Bosnia%20the%20devshirme%20was%20extended%20to%20local%20Muslim%20families.&amp;f=false |title=Lineages of the Absolutist State, Verso, 1974, str. 366|author=Perry Anderson}}&lt;/ref&gt;

Nakon dugog perioda provedenog u studiranju [[matematika|matematike]] i [[geometrija|geometrije]] napisao je djela ''Cemâlü'l-Küttâb'' i ''Kemalü'l-Hisâb'' i predao ih sultanu [[Selim I|Selimu I]]. Napisao je još dvije knjige, ''Mecmaü't-Tevârih'' i ''Süleymannâme'', koje su se bavile historijom u periodu od 1520. do 1543. Također je napisao rad iz [[historija|historije]] o [[Osmanlijsko-perzijski rat (1532-1555)|Perzijskoj kampanji]] [[Sulejman I|Sulejmana I]] pod nazivom ''Fetihname-i Karabuğdan''. Nedavna studija o njegovoj knjizi ''Umdet-ul Hisab'' otkrila je nepoznatu činjenicu da je Matrakčija izumio neke metode množenja. Jedan od značajnih rezultata prikazanih u ovoj knjizi bilo je to da se [[rešetkasto množenje]] (ili arapsko) uveliko koristilo na Enderunu 50 godina prije nego što ga je [[John Napier]] ponovo uveo u [[Evropa|Evropu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.academia.edu/480968/The_Ottoman_Palace_School_Enderun_and_the_Man_with_Multiple_Talents_Matrakci_Nasuh |title= The Ottoman Palace School Enderun and the Man with Multiple Talents, Matrakçı Nasuh, str. 23 |author= Corlu, M. Sencer; Burlbaw, Lynn, M.; Capraro, Robert M; Corlu, M. Ali i Han, Sunyoung|date=|work=Journal of the Korea Society of Mathematical Education Series D: Research in Mathematical Education, sv. 14, br. 1, mart 2010, 19–31 |publisher=Texas A&amp;M University, College Station, Texas 77843, SAD |access-date=5. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Osim djelâ iz matematike i historije, Matrakčija je poznat i po minijaturama. Kreirao je naturalistički stil koji se fokusirao na panoramske poglede na krajolike i gradove naslikane do najsitnijih detalja (njegovo najpoznatije djelo, slika krajolika Istanbula, prikazuje gotovo svaku ulicu i zgradu u ovom gradu). U umjetnosti osmanlijske minijature ovo je kasnije postalo poznato kao &quot;Matrakčijin stil&quot;. Najvažniji od njegova četiri historijska sveska minijatura jest onaj koji se bavi prvom kampanjom Sulejmana I u današnjem [[Irak]]u i [[Iran]]u 1534-1535, o kojoj je napisao spomenuto djelo ''Fetihname-i Karabuğdan''. Osim [[ilustracija|ilustriranja]] marša osmanlijske vojske od Istanbula do [[Bagdad]]a, a zatim do [[Tabriz]]a i njenog povratka preko [[Halep]]a i [[Eskişehir]]a, Matrakčija je uključio i sve gradove kroz koje je vojska prošla na svom putu. U biblioteci [[Istanbulski univerzitet|Istanbulskog univerziteta]] čuva se jedina kopija ovog djela.

Matrakčija je bio i [[vojnik]] i kovač [[oružje|oružja]] s oštricom. Podučavao je rukovanju oružjem na Enderunu. On i njegovi učenici prikazali su svoje vještine u demonstraciji koja je bila u sklopu proslave [[obrezivanje|obrezivanja]] sinova Sulejmana I. Zbog uspjeha u ovoj demonstraciji, Matrakčija je od sultana dobio počasne titule ''[[usted]]a'' (&quot;majstora&quot;) i ''[[reis (vojnički čin)|reisa]]'' (&quot;komandanta&quot;). Napisao je i knjigu o korištenju raznog oružja i tehnikama [[konjica|konjičke]] i [[pješadija|pješadijske]] borbe pod naslovom ''Tuhfet-ül Guzât''.&lt;ref name=&quot;Turkish Studies 2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Muslim Heritage&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=|title= The Grove encyclopedia of Islamic art and architecture, sv. 2|author=Jonathan M. Bloom, Sheila Blair|date=2009|work=|publisher=Oxford University Press|page=49|quote=Nasuh Matrakci [Nasuh al-Silahi al-Matraqi; Nasuh ibn Qaragoz ibn 'Abdallah al-Busnawi] (b. Visoko, Bosnia...|access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.academia.edu/480968/The_Ottoman_Palace_School_Enderun_and_the_Man_with_Multiple_Talents_Matrakci_Nasuh |title= The Ottoman Palace School Enderun and the Man with Multiple Talents, Matrakçı Nasuh, str. 23 |author= Corlu, M. Sencer; Burlbaw, Lynn, M.; Capraro, Robert M; Corlu, M. Ali &amp; Han, Sunyoung|date=|work=Journal of the Korea Society of Mathematical Education Series D: Research in Mathematical Education, sv. 14, br. 1, mart 2010, 19–31 |publisher=Texas A&amp;M University, College Station, Texas 77843, SAD |access-date=5. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=|title= Süleymân The Second [i.e. the First] and his time|author= Halil İnalcık, Cemal Kafadar|date=1993|work=|publisher=Isis Press|page=270|quote=Matrakci Nasuh was a devfirme boy from Bosnia trained in the palace school |access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Matematika ==
Nasuh Matrakčija zauzima važno mjesto u historiji osmanske matematike prije svega kao autor praktičnih aritmetičkih priručnika namijenjenih divanskim kâtipima i državnim računovođama.&lt;ref name=&quot;Unat2016&quot;&gt;{{cite journal|last=Unat|first=Yavuz|year=2016|title=16. Yüzyılda Osmanlılarda Çok Yönlü Bir Bilim İnsanı: Matrakçı Nasuh|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/dortoge/article/478787|journal=Dört Öge|issue=9|pages=17–35}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corlu2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Çorlu|first1=M. Sencer|last2=Burlbaw|first2=Lynn Matthew|last3=Capraro|first3=Robert M.|last4=Çorlu|first4=M. Ali|last5=Han|first5=Sunyoung|year=2010|title=The Ottoman Palace School Enderun and the Man with Multiple Talents, Matrakçı Nasuh|url=https://www.kci.go.kr/kciportal/landing/article.kci?arti_id=ART001534842|journal=Research in Mathematical Education|volume=14|issue=1|pages=19–31}}&lt;/ref&gt; U literaturi se kao njegova glavna matematička djela najčešće navode ''Cemâlü'l-Küttâb ve Kemâlü'l-Hisâb'' (''Ljepota spisatelja i savršenstvo u računstvu)'' iz 1517. i ''Ümdetü'l-Hisâb'' (''Principi računstva)'' iz 1533, pri čemu se potonje djelo opisuje kao proširena i razvijenija verzija ranijeg priručnika.&lt;ref name=&quot;Unat2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ihsanoglu1999&quot;&gt;{{cite book|title=Osmanlı Matematik Literatürü Tarihi|year=1999|editor-last1=İhsanoğlu|editor-first1=Ekmeleddin|volume=1|location=İstanbul|pages=68–73|editor-last2=Şeşen|editor-first2=Ramazan|editor-last3=İzgi|editor-first3=Cevat}}&lt;/ref&gt;

Sadržajno, ta djela pripadaju tradiciji praktične aritmetike. Obrađuju [[Arapski brojevi|hindu-arapske brojeve]], četiri osnovne računske operacije, razlomke, omjere i proporcionalnu diobu, a izložene postupke prate brojni zadaci iz svakodnevne računovodstvene i trgovačke prakse.&lt;ref name=&quot;Unat2016&quot; /&gt; To pokazuje da Matrakčijin doprinos nije bio usmjeren na teorijsku matematiku u užem smislu, nego na standardizaciju i podučavanje računske tehnike potrebne u osmanskoj administraciji.&lt;ref name=&quot;Corlu2010&quot; /&gt;

== Historijska djela ==
Pored matematičkih spisa, Nasuh Matrakčija bio je i važan osmanski historičar. U literaturi se među njegovim glavnim historijskim djelima izdvajaju ''Mecmaü't-Tevârîh (Zbir historijâ)'', nastao kao turska prerada i dopuna Tiberijeve historije, te ''Süleymannâme'', skup tekstova o vladavini [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] koji obuhvataju događaje od 1520. do sredine 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;DIA-Matrakci&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Matrakçı Nasuh|encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/matrakci-nasuh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DIA-Suleymanname&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Süleymannâme|encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/suleymanname--kanuni}}&lt;/ref&gt;

Među tim djelima posebno mjesto zauzima ''Beyân-ı Menâzil-i Sefer-i Irâkeyn (Hronika etapa kampanje u Iraku i Perziji)'', minijaturama popraćen prikaz prvog iranskog pohoda Sulejmana Veličanstvenog iz 1533–1536. To djelo je značajno ne samo kao historijski izvor nego i kao spoj narativne hronike, itinerara i topografske vizuelizacije osmanskog vojnog pohoda.&lt;ref name=&quot;DIA-Beyan&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Beyân-ı Menâzil-i Sefer-i Irâkeyn|encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi|author=Hüseyin Gazi Yurdaydın|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/beyan-i-menazil-i-sefer-i-irakeyn}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kosebay1998&quot;&gt;{{cite thesis|last=Kösebay|first=Yonca|title=An interpretive analysis of Matrakçı Nasuh's Beyan-i Menazil|publisher=Massachusetts Institute of Technology|year=1998|url=https://dspace.mit.edu/handle/1721.1/67739}}&lt;/ref&gt;

Novija istraživanja također povezuju Matrakčiju s djelom ''Târîh-i Âl-i Osmân'', poznatim i kao &quot;Rüstem Paša Tarihi&quot;, koje se u savremenoj osmanističkoj filologiji smatra važnim za proučavanje osmanske historiografije i prijenosa tekstova u 16. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Inan2021&quot;&gt;{{cite journal|last=İnan|first=Göker|year=2021|title=Târîh-i Âl-i Osmân (Rüstem Paşa Tarihi) Üzerine Notlar|url=https://cyberleninka.ru/article/n/t-r-h-i-l-i-osm-n-r-stem-pa-a-tarihi-zerine-notlar|journal=Harp Tarihi Dergisi}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rustem2019&quot;&gt;{{cite book|author=Matrakçı Nasuh|title=Târîh-i Âl-i Osmân (Rüstem Paşa Tarihi Olarak Bilinen)|publisher=Türkiye Yazma Eserler Kurumu Başkanlığı|year=2019|editor-last=İnan|editor-first=Göker|location=İstanbul}}&lt;/ref&gt;

== Počasti i naslijeđe ==
U Matrakčijinom rodnom gradu, Visokom, održavaju se godišnji skupovi u počast najvažnijih ljudi iz ovog grada, a Matrakčija se smatra jednim od najvažnijih. Radi ilustracije, smatra se bosanskim [[Leonardo da Vinci|Leonardom da Vincijem]].&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Naida Kovačević|author2=Pan Bošnjak|title=(VIDEO) Naučni skup – &quot;Naučnik, književnik i minijaturist Nasuh Matrakči Visočanin&quot;|url=http://zavicajnimuzej.com/?p=298|website=zavicajnimuzej.com|publisher=Hometown Museum/Zavičajni Muzej Visoko|access-date=3. 3. 2015|date=15. 12. 2014|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402122840/http://zavicajnimuzej.com/?p=298|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ulica u blizini Zavičajnog muzeja u Visokom zove se po njemu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ulica u Visokom – Nasuh Matrakči bio najslavniji Bošnjak Osmanskog Carstva (PHOTO)|url=http://www.haber.ba/kultura/kulturmiks/23339-nasuh-matrakci-bio-najslavniji-bosnjak-osmanskog-carstva-foto.html|website=haber.ba|publisher=Avaz|access-date=3. 3. 2015|date=18. 11. 2012|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402144230/http://www.haber.ba/kultura/kulturmiks/23339-nasuh-matrakci-bio-najslavniji-bosnjak-osmanskog-carstva-foto.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Dokumentarni film]] o Matrakčiji producirala je Turska radiotelevizija 1978.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Naida Kovačević|author2=Pan Bošnjak|title=(VIDEO) Naučni skup – &quot;Naučnik, književnik i minijaturist Nasuh Matrakči Visočanin&quot;|url=http://zavicajnimuzej.com/?p=298|website=zavicajnimuzej.com|publisher=Zavičajni Muzej Visoko|access-date=3. 3. 2015|date=15. 12. 2014|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402122840/http://zavicajnimuzej.com/?p=298|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[UNESCO]] je 2014. godinu proglasio godinom Nasuha Matrakčija.&lt;ref name=&quot;aa.com.tr&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/dnevni-naslovi/izložba-posvećena-nasuhu-matrakčiju-početkom-septembra-u-japanu/637258|title=Izložba posvećena Nasuhu Matrakčiju početkom septembra u Japanu|website=www.aa.com.tr|access-date=27. 7. 2021}}&lt;/ref&gt; Izložba &quot;Nasuh Matrakči: Genije 16. stoljeća&quot; održavane su u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u, [[Antalya|Antaliji]], [[Istanbul]]u, [[Beč]]u, [[Tokio|Tokiju]], i [[Pariz]]u.&lt;ref name=&quot;aa.com.tr&quot;/&gt;

== Djela ==

=== Matematika&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Čehajić|first=Džemal|title=Nasuh Matrakči Bošnjak, 450 godina od smrti (1564 – 2014)|url=https://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-121.pdf|journal=Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod|location=Zagreb|volume=Nasuh Matrakči Bošnjak – naučnik, književnik, minijaturist|pages=66–68|access-date=27. 7. 2021|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203545/http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-121.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ===

* ''Cemālü’l-Küttāb ve Kemālü’l-Ḥisāb (Ljepota spisatelja i savršenstvo u računstvu)''
* ''Umdetü’l-Ḥisāb (Principi računstva)''

=== Historija ===
* ''Mecmaü't-Tevârih'' (''Zbir historijâ'')
* ''Süleymannâme'' (''Knjiga o Sulejmanu'')
* ''Fetihname-i Karabuğdan'' (''Knjiga o osvajanju Moldavije'')
* ''Beyan-ı Menazil-i Sefer-ul Irakeyn'' (''Hronika etapa kampanje u Iraku i Perziji'')

=== Borilačke vještine ===
* ''Tuhfet-ul Guzat'' (''Dar ratnikâ'')

== Galerija ==
* [http://www.muslimheritage.com/uploads/fortresses_of_Matrakci.jpg Matrakčijine tvrđave – plan]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.muslimheritage.com/uploads/fortresses_of_Matrakci.jpg |title= Fortresses of Matrakci Plan |author= Nasuh Matrakčija|date=|work=Muslim Heritage uploads |publisher=Muslim Heritage |access-date=}}&lt;/ref&gt;
* [http://www.muslimheritage.com/uploads/City_of_Diyarbakir_illumination.jpg Grad Diyarbakır – ilustracija]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.muslimheritage.com/uploads/City_of_Diyarbakir_illumination.jpg |title= City of Diyarbakır illumination |author= Nasuh Matrakčija|date=|work=Muslim Heritage uploads |publisher=Muslim Heritage |access-date=}}&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Barbarossa fleet wintering in Toulon 1543.jpg|Osmanlijska flota [[Osmanlijsko prezimljavanje u Toulonu|usidrila se]] u [[Toulon]]u 1543.
Datoteka:Matrakçı Nasuh Soltaniyeh Map (1).JPG|Matrakčijina karta grada Soltaniyeha iz 16. stoljeća (1)
Datoteka:Matrakçı Nasuh Soltaniyeh Map (2).JPG|Matrakčijina karta grada Soltaniyeha iz 16. stoljeća (2)
Datoteka:Matraki1.jpg|Matrakčijino kvadratno rešetkasto množenje
Datoteka:Matraki2.jpg|Matrakčijino trouglasto rešetkasto množenje
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Matrakçı Nasuh}}
* [http://www.ee.bilkent.edu.tr/~history/Ext/matruk.html Galerija Matrakčijinih minijatura na Univerzitetu Bilkent]
* [http://kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313B6B8DA541AA02A114D36EEC7DB5A1F52 Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske]
* [https://web.archive.org/web/20141102162250/http://www.matrak.gen.tr/ O matraku] {{tr simbol}}
* [http://balkans.aljazeera.com/vijesti/nesuh-matrakcija-covjek-koga-nazivaju-bosanski-da-vinci &quot;Nesuh Matrakčija, čovjek koga nazivaju 'bosanski Da Vinci'&quot;], Edis Bulić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017.
*[http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-121.pdf Nasuh Matrakči Bošnjak, 450 godina od smrti (1564 – 2014)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190507184003/http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-121.pdf |date=7. 5. 2019 }}

&lt;br /&gt;{{Visoko}}

{{DEFAULTSORT:Matrakčija, Nasuh}}
[[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Osmanlijski matematičari]]
[[Kategorija:Osmanlijski minijaturisti]]
[[Kategorija:Osmanlijski geografi]]
[[Kategorija:Osmanlijski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Rođeni 1480.]]
[[Kategorija:Umrli 1564.]]</text>
      <sha1>eff4nrdcwq9egdb8w86l5aka794ut7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Straža (Slovenija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>401812</id>
    <revision>
      <id>3935092</id>
      <parentid>3862140</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T12:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55143-02</username>
        <id>186839</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>3935092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3319" sha1="0ov5oqxii391vgtew3tn7clvnkpp03g" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3935094</id>
      <parentid>3935092</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:31:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-55143-02|~2026-55143-02]] i vraćeno na izmjenu 3862140 korisnika NeptuneBot</comment>
      <origin>3935094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="h245i3hai0cswird3queler2319l0mt" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Sloveniji
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Straža
|vrsta               = Općina
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Občina Straža
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Straža, Slovenia.jpg
|opis_slike          = pogled na Stražu  
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|statistička regija  = [[Jugoistočna Slovenija]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 26| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 177
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 7.262
|površina općina         = 34.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 3847
|stanovništvo grad                        = 1996
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 113.14
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Alojz Knafelj
|gradonačelnik stranka                    = [[Slovenska ljudska stranka|SLS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 8351 Straža
|pozivni broj                             = (+386) 7
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Slovenija
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.obcina-straza.si/ Općina Straža]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:2016-2-Straža Cerkev Vnebovzetja Matere božje (2).JPG|mini|280px|Straža, rimokatolička crkva &quot;Marijino vnebovzetje&quot;]]
'''Straža''' ({{jez-de|Oberstrascha}}) je naseljeno mjesto i općina u [[Slovenija|Sloveniji]], u regiji  [[Jugoistočna Slovenija|Jugoistočnoj Sloveniji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine [[Novo Mesto]].

==Stanovništvo==

Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, općina Straža je imala 3.847 stanovnika, od čega u samoj Straži 1.996.

=== Općina Straža ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=4. 12. 2015 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[1991]] || [[2002]] || [[2011]]
|-
| 3.487 || 3.661 || 3.847 
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Novo Mesto]].''&lt;/small&gt;

=== Straža (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1991]] || [[2002]] || [[2011]]
|-
| 1.878 || 1.961 || 1.996  
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1987. nastalo spajanjem naselja '''Dolenja Straža''', '''Gorenja Straža''', '''Hruševec''' i '''Sela pri Gorenji Straži''' koja su ukinuta.''&lt;/small&gt;

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;

Datoteka:2016-2-Straža cerkev sv. Tomaža.JPG|rimokatolička crkva &quot;Sv. Tomaž&quot;
Datoteka:2016-2-Straža (4).JPG|stara seoska kuća
Datoteka:StrazaNM.JPG|obala rijeke Krke
Datoteka:Straza-train station.jpg|željeznička stanica

&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Straža, Straža}}

{{stub-općina-Slovenija}}
{{Općina Straža}}
{{Gradovi i općine u regiji Jugoistočna Slovenija}}
{{Općine Slovenije}}

[[Kategorija:Općine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Općine u regiji Jugoistočna Slovenija]]
[[Kategorija:Naselja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Naselja u regiji Jugoistočna Slovenija]]
[[Kategorija:Naselja u Straži]]
[[Kategorija:Straža|*]]</text>
      <sha1>h245i3hai0cswird3queler2319l0mt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 2015 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>402015</id>
    <revision>
      <id>3935143</id>
      <parentid>3809356</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5810" sha1="rcd7aoun7qt43tsaq3086anya2t9h4a" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 25
|Datum           = 18. marta 2016.
|Naziv           = SKB 2015 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Martin Fourcade|FRA|1151|10}}
{{SKB discipline/red|2|Johannes Thingnes Bø|NOR|820|3}}
{{SKB discipline/red|3|Anton Šipuljin|RUS|806|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Simon Schempp|NJE|769|5}}
{{SKB discipline/red|5|Simon Eder|AUT|714|1}}
{{SKB discipline/red|6|Tarjei Bø|NOR|708|-}}
{{SKB discipline/red|7|Jevgenij Garaničev|RUS|659|-}}
{{SKB discipline/red|8|Benedikt Doll|NJE|602|-}}
{{SKB discipline/red|9|Dominik Landertinger|AUT|600|-}}
{{SKB discipline/red|10|Emil Hegle Svendsen|NOR|595|-}}
{{SKB discipline/red|11|Arnd Peifer|NJE|589|-}}
{{SKB discipline/red|12|Quentin Fillon Maillet|FRA|580|-}}
{{SKB discipline/red|13|Ole Einar Bjørndalen|NOR|577|1}}
{{SKB discipline/red|14|Erik Lesser|NJE|553|1}}
{{SKB discipline/red|15|Tim Burke (biatlonac){{!}}Tim Burke|SAD|467|-}}
{{SKB discipline/red|16|Simon Desthieux|FRA|449|-}}
{{SKB discipline/red|17|Lowell Bailey|SAD|443|-}}
{{SKB discipline/red|18|Mihael Šlesingr|ČEŠ|424|-}}
{{SKB discipline/red|19|Andreas Birnbacher|NJE|421|-}}
{{SKB discipline/red|20|Andrejs Rastorgujevs|LAT|394|-}}
{{SKB discipline/red|21|Serhij Semenov|UKR|393|-}}
{{SKB discipline/red|22|Dominik Windisch|ITA|386|1}}
{{SKB discipline/red|23|Mihael Krčmar|ČEŠ|384|-}}
{{SKB discipline/red|24|Julian Eberhard|AUT|380|1}}
{{SKB discipline/red|25|Ondřej Moravec|ČEŠ|373|-}}
{{SKB discipline/red|26|Maksim Cvetkov|RUS|363|-}}
{{SKB discipline/red|27|Simon Fourcade|FRA|358|-}}
{{SKB discipline/red|28|Nathan Smith|KAN|338|-}}
{{SKB discipline/red|29|Fredrik Lindström|ŠVE|322|-}}
{{SKB discipline/red|30|Krasimir Anev|BUG|304|-}}
{{SKB discipline/red|31|Jean-Guillaume Béatrix|FRA|281|1}}
{{SKB discipline/red|32|Aleksej Slepov|RUS|251|-}}
{{SKB discipline/red|33|Lukas Hofer|ITA|248|-}}
{{SKB discipline/red|34|Jakov Fak|SLO|238|-}}
{{SKB discipline/red|35|Benjamin Weger|ŠVI|237|-}}
{{SKB discipline/red|36|Sven Grossegger|AUT|233|-}}
{{SKB discipline/red|37|Dimitrij Pidrušnij|UKR|232|-}}
{{SKB discipline/red|38|Vladimir Ilijev|BUG|231|-}}
{{SKB discipline/red|39|Dimitrij Mališko|RUS|209|-}}
{{SKB discipline/red|40|Oleksandae Žirnji|UKR|195|-}}
{{SKB discipline/red|41|Matej Kazar|SLK|187|-}}
{{SKB discipline/red|42|Artem Prima|UKR|175|-}}
{{SKB discipline/red|43|Aleksej Anatoljevič Volkov{{!}}Aleksej Volkov|RUS|167|-}}
{{SKB discipline/red|44|Erlend Bjoentegard|NOR|147|-}}
{{SKB discipline/red|45|Sean Doherty|SAD|147|-}}
{{SKB discipline/red|46|Serafin Wiestner|ŠVI|146|-}}
{{SKB discipline/red|47|Vladimir Čepelin|BJE|144|-}}
{{SKB discipline/red|48|Anton Babikov|RUS|132|-}}
{{SKB discipline/red|49|Vitalij Kilčiskij|UKR|129|-}}
{{SKB discipline/red|50|Lars Helge Birkeland|NOR|115|-}}
{{SKB discipline/red|51|Jan Savicki|KAZ|107|-}}
{{SKB discipline/red|52|Klemen Bauer|SLO|105|-}}
{{SKB discipline/red|53|Jaroslav Soukup|ČEŠ|98|-}}
{{SKB discipline/red|54|Aleksander Os|NOR|89|-}}
{{SKB discipline/red|55|Brendan Green|KAN|80|-}}
{{SKB discipline/red|56|Aleksandar Daroška|BJE|80|-}}
{{SKB discipline/red|57|Leif Nordgreen|SAD|66|-}}
{{SKB discipline/red|58|Macx Davies|KAN|65|-}}
{{SKB discipline/red|59|Torstein Steinersen|ŠVE|59|-}}
{{SKB discipline/red|60|Henrik L'Abée-Lund|NOR|59|-}}
{{SKB discipline/red|61|Jesper Nelin|ŠVE|59|-}}
{{SKB discipline/red|62|Christian de Lorenzi|ITA|55|-}}
{{SKB discipline/red|63|Kalev Ermits|EST|52|-}}
{{SKB discipline/red|64|Martin Otčenaš|SLK|49|-}}
{{SKB discipline/red|65|Raman Jaliotnau|BJE|46|-}}
{{SKB discipline/red|66|Aleksandar Povarnicin|RUS|44|-}}
{{SKB discipline/red|67|Daniel Böhm|NJE|44|-}}
{{SKB discipline/red|68|Scott Gow|KAN|44|-}}
{{SKB discipline/red|69|Mario Dolder|ŠVI|42|-}}
{{SKB discipline/red|70|Dimitrij Djužev|BJE|38|-}}
{{SKB discipline/red|71|Anton Sinapov|RUS|36|-}}
{{SKB discipline/red|72|Vladimir Semakov|UKR|34|-}}
{{SKB discipline/red|73|Daniel Mesotitsch|AUT|33|-}}
{{SKB discipline/red|74|Jurij Liadov|BJE|27|-}}
{{SKB discipline/red|75|Tomas Kaukenas|LIT|24|-}}
{{SKB discipline/red|76|Maksim Varabej|BJE|22|-}}
{{SKB discipline/red|77|Tomas Krupčik|ČEŠ|22|-}}
{{SKB discipline/red|78|Tomas Hasilla|SLK|21|-}}
{{SKB discipline/red|79|Timofej Lapšin|RUS|21|-}}
{{SKB discipline/red|80|Johannes Kühn|NJE|20|-}}
{{SKB discipline/red|81|Kauri Koiv|EST|20|-}}
{{SKB discipline/red|82|David Komatz|AUT|19|-}}
{{SKB discipline/red|83|Mihail Klečerov|BUG|15|-}}
{{SKB discipline/red|84|Cornel Puchianu|RUM|15|-}}
{{SKB discipline/red|85|Lorenz Wäger|AUT|14|-}}
{{SKB discipline/red|86|Christian Gow|KAN|13|-}}
{{SKB discipline/red|87|Dzimitrij Abašeu|BJE|12|-}}
{{SKB discipline/red|88|Thomas Bormolini|ITA|11|-}}
{{SKB discipline/red|89|Antonin Guigoninat|FRA|10|-}}
{{SKB discipline/red|90|Roland Lessing|EST|10|-}}
{{SKB discipline/red|91|Matvej Jelisejev|RUS|9|-}}
{{SKB discipline/red|92|Rok Tršan|SLO|8|-}}
{{SKB discipline/red|93|George Buta|RUM|8|-}}
{{SKB discipline/red|94|Florian Graf|NJE|8|-}}
{{SKB discipline/red|95|Maksim Braun|KAZ|8|-}}
{{SKB discipline/red|96|Dmitro Rusinov|UKR|8|-}}
{{SKB discipline/red|97|Rene Zahkna|EST|8|-}}
{{SKB discipline/red|98|Miroslav Matiasko|EST|6|-}}
{{SKB discipline/red|99|Sergej Bošarnikov|BJE|5|-}}
{{SKB discipline/red|100|Vetle Sjastad Christiansen|NOR|5|-}}
{{SKB discipline/red|101|Matthias Bischl|NJE|4|-}}
{{SKB discipline/red|102|Peppe Femling|ŠVE|4|-}}
{{SKB discipline/red|103|Ruslan Tkalenko|UKR|3|-}}
{{SKB discipline/red|104|Martin Jäger|ŠVI|1|-}}
{{SKB discipline/red|105|Jeremy Finello|ŠVI|1|-}}
{{SKB discipline/red|106|Petr Paščenko|RUS|1|-}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 2015/2016.]]
{{Šablon:SKB ukupno muškarci}} &lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rcd7aoun7qt43tsaq3086anya2t9h4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podvinjci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403465</id>
    <revision>
      <id>3935255</id>
      <parentid>3934436</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:17:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8260" sha1="otvhvai44cozh4u1pg8or4p0wshuuh8" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Podvinjci
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| grad                         = [[Visoko]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0607
| dužina_stepeni               = 18.2359
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 612
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 157996&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Podvinjci u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}'''Podvinjci''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko|Gradu Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U službenoj statistici naselje se vodi pod imenom ''Podvinje'', dok se u pojedinim aktima Grada Visoko i u nazivu mjesne zajednice javlja oblik ''Podvinci''.&lt;ref name=&quot;Stat2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Visoko2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica grada Visoko 2025–2029|date=13. 4. 2025|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260119060442/https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|archive-date=19. 1. 2026|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Područje Podvinja/Podvinaca pripada širem visočkom prostoru bogatom srednjovjekovnim i osmanskim kulturno-historijskim naslijeđem. U haremu Djevojačke džamije u Podvincima evidentirana je nekropola stećaka. Prema rezultatima terenskog istraživanja Zavičajnog muzeja Visoko, na lokalitetu je potvrđeno ukupno 17 stećaka, od čega 16 u haremu džamije i jedan izvan harema, uz seoski put. Istraživači su utvrdili da su stećci dislocirani, da su znatno oštećeni i da je dio njih sekundarno ugrađen u temelje džamije, što upućuje na stariji srednjovjekovni sloj naseljenosti na ovom prostoru.&lt;ref name=&quot;Ganic2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Iz osmanskog perioda posebno su značajna stara muslimanska mezarja u Podvincima. U stručnom pregledu koji je objavio Zavičajni muzej Visoko navodi se da se ''mezarje uz džamiju u Podvincima'' nalazi u II kategoriji zaštićenih kulturno-historijskih spomenika na području Visokog, dok su mezarja ''Piromansko'' u Podvincima podnesena Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kao peticije za proglašenje nacionalnim spomenikom.&lt;ref name=&quot;Pulo2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126295506/Stara_muslimanska_mezarja_u_Lu%C5%BEnici_i_Podvincima_kod_Visokog_stanje_mezarja_i_mjere_za%C5%A1tite|title=Stara muslimanska mezarja u Lužnici i Podvincima kod Visokog: stanje mezarja i mjere zaštite|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija gradovi/općine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema istom radu, u jednom od starih mezarja u Podvincima sačuvano je petnaestak starih nišana i jedan derviški nišan, a na osnovu oblika nišana i turbanâ mezarje se okvirno datira u kraj 16. i početak 17. stoljeća. Mehmed Mujezinović bilježi da su na nišanima u Podvincima uklesane i godine 1040. [[Hidžretska godina|hidžretske ere]] (1630), 1053. (1643) i 1066. (1655).&lt;ref name=&quot;Pulo2024&quot; /&gt;

U savremenom administrativnom razvoju naziv mjesta pojavljuje se u dva oblika. U službenim izbornim i statističkim evidencijama Grada Visoko i državne statistike evidentirano je naselje ''Podvinje'', dok se paralelno koristi i naziv [[Mjesna zajednica|Mjesne zajednice]] ''Podvinci''.&lt;ref name=&quot;Stat2013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Visoko2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Visoko2021&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=KANDIDATI ZA ČLANOVE SAVJETA MJESNIH ZAJEDNICA GRADA VISOKO, KOJI ĆE UČESTVOVATI NA IZBORIMAU NEDJELJU, 13.06.2021. GODINE|date=11. 6. 2021|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], Podvinje je imalo 749 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Stat2013&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Podvinjci
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 157996
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 612
| g2013_bosnjaci           = 609
| g2013_srbi               = 1
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 773
| g1991_muslimani          = 580
| g1991_srbi               = 184
| g1991_jugosloveni        = 9
| g1981_ukupno             = 660
| g1981_muslimani          = 478
| g1981_srbi               = 178
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 657
| g1971_muslimani          = 463
| g1971_srbi               = 185
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog]

{{Grad Visoko}}</text>
      <sha1>otvhvai44cozh4u1pg8or4p0wshuuh8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekološka genetika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411423</id>
    <revision>
      <id>3935249</id>
      <parentid>3785082</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6555" sha1="ohtc5tzgav4p5ozo4ehgnylgtrggaij" xml:space="preserve">{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''Ekološka genetika''' ili '''ekogenetika''', ponekad i '''genekologija''' je nauka o [[genetika|genetičkim]] pojavama i procesima u prirodnim populacijama.  

Izgleda kao kontrast [[klasična genetika|klasičnoj genetici]], koja pretežno radi na laboratorijskim sojevima organizama, i [[DNK analiza|analizi DNK]], koja proučava [[nukleotid]]ne sekvence [[gen]]a na molekulskom nivou.  

Istraživanja u ovoj oblasti prvenstveno obuhvataju [[fenotip]]ske [[osobine]] koje imaju [[ekologija|ekološki značaj]] za individualni i populacijsku [[fitnes|adaptivnu vrijednost]], koja utiče na preživljavanje i [[razmnožavanje]] [[organizam]]a.

Primjeri mogu biti: sezona cvjetanja, tolerancija [[suša|suše]] ili povećanog [[salinitet]]a, [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmi]], [[mimikrija]], izbjegavanje napada [[predator]]a i tome slično. 

Ovakva istraživanja obično uključuju kombinirana terenska i laboratorijska proučavanja.&lt;ref&gt;Ford E.B. 1981. ''Taking genetics into the countryside''. Weidenfeld &amp; Nicolson, London.&lt;/ref&gt; Uzorci iz prirodnih populacija se mogu unijeti u laboratorije, gdje se njihova genetička varijacija proučava primjenom različitih metoda i [[genetički marker|genetičkih markera]].&lt;ref name=&lt;&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R.|title=Biologija 1 |publisher=Svjetlost, Sarajevo|year=2003|isbn=9958-10-592-6}}&lt;/ref&gt; 

Mogu se bilježiti mnoge genetičke i druge promjene u populacijama u različitim vremenima na različitim prostorima, kao što su plodnost, stope [[natalitet]]a i [[mortalitet]]a, modeli [[ponašanje|ponašanja]] i drugi pokazatelji. Takva istraživanja često se obavljaju na [[insekt]]ima i ostalim organizmima koji imaju;
*kratki [[generacijsko vrijeme]],
*visoku plodnost, i
*lahko održavanje u laboratorijskim uvjetima.

== Historija ==
Iako je i mnogo ranije bilo takvih studija, smatra se da je [[Britanija|britanski]] biolog [[Edmund Brisco Ford]] ([[1901]].-[[1988]]), početkom 20. stoljeća, bilo utemeljitelj suvremenih terenskih eko-genetičnih istraživanja ekoistraživanja prirodnih populacija. Ford je predavao genetiku na ''[[Oxford University]]'' kod [[Julian Huxley|Juliana Huxleya]], a istraživanjem genetike prirodnih populacija počeo jr u [[1924]]. &lt;ref name =&quot;New systematics&quot;&gt;Ford E.B. 1940. Polymorphism and taxonomy. In Huxley J. ''The new systematics''. Oxford University Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ford E.B. 1965. ''Genetic polymorphism''. All Souls Studies, Faber &amp; Faber, London.&lt;/ref&gt; Imao dug radni odnos sa [[R.A. Fisher]]om. Do tada, Ford je razvio svoju formalnu definiciju [[polimorfizam (biologija)|genetičkog polimorfizma]]. Fisher je bio već navikao na visoke koeficijente [[prirodno odabiranje|selekcije]] u prirodi. Ovo je bio jedan od njegovih glavnih rezultata istraživanja prirodnih populacija. Fordov ''magnum opus'' je bila knjiga „Ekološka genetika“ (''Ecological Genetics''), koji je imala četiri izdanja i bio široko uticajna, sva do danas. &lt;ref name=Henry&gt;{{cite book|author=Ford E.B.|year=1975|title= Ecological genetics'', 4th ed.|publisher=Chapman and Hall, London}}&lt;/ref&gt;.

U grupu ostalih značajnih ekoloških [[genetičar]]a se ubraja i [[Theodosius Dobzhansky]] koji je radio na [[hromosom]]skim [[Polimorfizam (biologija) |polimorfizmima]] u rodu ''[[Drosophila]]''. Kao mladi istraživač u Rusiji, Dobzhansky je pod uticajem [[Sergej  Četverikov|Sergeja Četverikova]] (Сергей Сергеевич Четвериков) koji je također zaslužuje da bude upamćen kao osnivač terenske genetike, iako njegov značaj kasnije nije bio mnogo cijenjen. Dobzhansky i kolege ostvarili su studije o prirodnim populacijama vrsta roda ''Drosophila'' u zapadnom dijelu [[SAD]] i [[Meksiko|Meksiku]], tokom mnogo godina.&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius. ''Genetics and the origin of species''. Columbia, N.Y. 1st ed 1937; second ed 1941; 3rd ed 1951.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius 1970. ''Genetics of the evolutionary process''. Columbia, New York.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius 1981. ''Dobzhansky's genetics of natural populations I-XLIII''. R.C. Lewontin, J.A. Moore, W.B. Provine &amp; B. Wallace, eds. Columbia University Press, New York 1981. (reprints the 43 papers in this series, all but two of which were authored or co-authored by Dobzhansky)&lt;/ref&gt;

U ovakvim pregledima često se zaboravljaju zasluge Dobzhanskog u istraživanju (prirodnih) ljudskih popukacija. Svoja terenska i teorijska iskustva je saopćio u kapitalnom djelu ''Mankind Envolving'' – &lt;small&gt;The Evolution of the Human Species&lt;/small&gt; (Yale University Press, [[1962]].), koja je kod nas prevedena pod naslovom „Evolucija čovječanstva“ (Nolit, [[1982]]., koja i danas predstavlja autoritataivnu referencu u istraživanjima u oblasti [[klasična genetika|klasične]] i [[populacijska genetika|populacijske genetike]] i [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]].&lt;ref name=“Dobzhansky“&gt;{{cite book|author=Dobzhansky T.|title=Human Envolving|publisher=Yale University Press|year=1962|}}&lt;/ref&gt;

[[Philip Sheppard]], [[Cyril Clarke]], [[Bernard Kettlewell]] i [[A.J. Cain]] su bili pod jakim uticajem Forda. Njihov kolektivni rad je bio na [[leptir]]ima (''[[Lepidoptera]]'') i na [[krvna grupa|krvnim grupama]] čovjeka. Istraživanja su obavili na terenu i bacili puno svjetlo na istraživanja prirodnih populacija, u čiji značaj su nekada sumnjali.
Rad ove vrste treba dugoročno finansiranje, kao i utemeljenje i u [[ekologija|ekologiji]] i u [[genetika|genetici]], što su svakako teški zahtjevi. Istraživački projekti mogu trajati duže od karijere istraživača. Naprimjer, istraživanja [[mimikrija|mimikrije]] počela su prije 150 godina, i još uvijek snažno napreduju. Finansiranje ove vrste istraživanja je i dalje prilično nestabilno, ali barem je podignuta svijest [[genetičar]]a i biologa uopće o značaju i vrijednost rada na prirodnim populacijama na terenu, u što se sada ne može i ne treba sumnjati.&lt;ref&gt;Mallet J. and Joron M. 1999. Evolution in diversity in warning color and mimicry: polymorphisms, shifting balance and speciation.  Annual Review of Ecological Systematics, 1999. 30: 201–233&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ruxton G.D. Sherratt T.N. and Speed M.P. 2004. Avoiding attack: the evolutionary ecology of crypsis, warning signals &amp; mimicry. Oxford University Press.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

{{Genetika}}
{{Evolucijska biologija}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]</text>
      <sha1>ohtc5tzgav4p5ozo4ehgnylgtrggaij</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935250</id>
      <parentid>3935249</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6537" sha1="bj0yf6jut36x3vssbef2w6jzopl3dp3" xml:space="preserve">{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''Ekološka genetika''' ili '''ekogenetika''', ponekad i '''genekologija''' je nauka o [[genetika|genetičkim]] pojavama i procesima u prirodnim populacijama.

Izgleda kao kontrast [[klasična genetika|klasičnoj genetici]], koja pretežno radi na laboratorijskim sojevima organizama, i [[DNK analiza|analizi DNK]], koja proučava [[nukleotid]]ne sekvence [[gen]]a na molekulskom nivou.

Istraživanja u ovoj oblasti prvenstveno obuhvataju [[fenotip]]ske [[osobine]] koje imaju [[ekologija|ekološki značaj]] za individualni i populacijsku [[fitnes|adaptivnu vrijednost]], koja utiče na preživljavanje i [[razmnožavanje]] [[organizam]]a.

Primjeri mogu biti: sezona cvjetanja, tolerancija [[suša|suše]] ili povećanog [[salinitet]]a, [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizmi]], [[mimikrija]], izbjegavanje napada [[predator]]a i tome slično.

Ovakva istraživanja obično uključuju kombinirana terenska i laboratorijska proučavanja.&lt;ref&gt;Ford E.B. 1981. ''Taking genetics into the countryside''. Weidenfeld &amp; Nicolson, London.&lt;/ref&gt; Uzorci iz prirodnih populacija se mogu unijeti u laboratorije, gdje se njihova genetička varijacija proučava primjenom različitih metoda i [[genetički marker|genetičkih markera]].&lt;ref name=&lt;&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R.|title=Biologija 1 |publisher=Svjetlost, Sarajevo|year=2003|isbn=9958-10-592-6}}&lt;/ref&gt; 

Mogu se bilježiti mnoge genetičke i druge promjene u populacijama u različitim vremenima na različitim prostorima, kao što su plodnost, stope [[natalitet]]a i [[mortalitet]]a, modeli [[ponašanje|ponašanja]] i drugi pokazatelji. Takva istraživanja često se obavljaju na [[insekt]]ima i ostalim organizmima koji imaju;
*kratki [[generacijsko vrijeme]],
*visoku plodnost, i
*lahko održavanje u laboratorijskim uvjetima.

== Historija ==
Iako je i mnogo ranije bilo takvih studija, smatra se da je [[Britanija|britanski]] biolog [[Edmund Brisco Ford]] ([[1901]].-[[1988]]), početkom 20. stoljeća, bilo utemeljitelj suvremenih terenskih eko-genetičnih istraživanja ekoistraživanja prirodnih populacija. Ford je predavao genetiku na ''[[Oxford University]]'' kod [[Julian Huxley|Juliana Huxleya]], a istraživanjem genetike prirodnih populacija počeo jr u [[1924]].&lt;ref name =&quot;New systematics&quot;&gt;Ford E.B. 1940. Polymorphism and taxonomy. In Huxley J. ''The new systematics''. Oxford University Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ford E.B. 1965. ''Genetic polymorphism''. All Souls Studies, Faber &amp; Faber, London.&lt;/ref&gt; Imao dug radni odnos sa [[R.A. Fisher]]om. Do tada, Ford je razvio svoju formalnu definiciju [[polimorfizam (biologija)|genetičkog polimorfizma]]. Fisher je bio već navikao na visoke koeficijente [[prirodno odabiranje|selekcije]] u prirodi. Ovo je bio jedan od njegovih glavnih rezultata istraživanja prirodnih populacija. Fordov ''magnum opus'' je bila knjiga &quot;Ekološka genetika&quot; (''Ecological Genetics''), koji je imala četiri izdanja i bio široko uticajna, sva do danas. &lt;ref name=Henry&gt;{{cite book|author=Ford E.B.|year=1975|title= Ecological genetics'', 4th ed.|publisher=Chapman and Hall, London}}&lt;/ref&gt;.

U grupu ostalih značajnih ekoloških [[genetičar]]a se ubraja i [[Theodosius Dobzhansky]] koji je radio na [[hromosom]]skim [[Polimorfizam (biologija) |polimorfizmima]] u rodu ''[[Drosophila]]''. Kao mladi istraživač u Rusiji, Dobzhansky je pod uticajem [[Sergej  Četverikov|Sergeja Četverikova]] (Сергей Сергеевич Четвериков) koji je također zaslužuje da bude upamćen kao osnivač terenske genetike, iako njegov značaj kasnije nije bio mnogo cijenjen. Dobzhansky i kolege ostvarili su studije o prirodnim populacijama vrsta roda ''Drosophila'' u zapadnom dijelu [[SAD]] i [[Meksiko|Meksiku]], tokom mnogo godina.&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius. ''Genetics and the origin of species''. Columbia, N.Y. 1st ed 1937; second ed 1941; 3rd ed 1951.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius 1970. ''Genetics of the evolutionary process''. Columbia, New York.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dobzhansky, Theodosius 1981. ''Dobzhansky's genetics of natural populations I-XLIII''. R.C. Lewontin, J.A. Moore, W.B. Provine &amp; B. Wallace, eds. Columbia University Press, New York 1981. (reprints the 43 papers in this series, all but two of which were authored or co-authored by Dobzhansky)&lt;/ref&gt;

U ovakvim pregledima često se zaboravljaju zasluge Dobzhanskog u istraživanju (prirodnih) ljudskih popukacija. Svoja terenska i teorijska iskustva je saopćio u kapitalnom djelu ''Mankind Envolving'' – &lt;small&gt;The Evolution of the Human Species&lt;/small&gt; (Yale University Press, [[1962]].), koja je kod nas prevedena pod naslovom &quot;Evolucija čovječanstva&quot; (Nolit, [[1982]]., koja i danas predstavlja autoritataivnu referencu u istraživanjima u oblasti [[klasična genetika|klasične]] i [[populacijska genetika|populacijske genetike]] i [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]].&lt;ref name=&quot;Dobzhansky&quot;&gt;{{cite book|author=Dobzhansky T.|title=Human Envolving|publisher=Yale University Press|year=1962|}}&lt;/ref&gt;

[[Philip Sheppard]], [[Cyril Clarke]], [[Bernard Kettlewell]] i [[A.J. Cain]] su bili pod jakim uticajem Forda. Njihov kolektivni rad je bio na [[leptir]]ima (''[[Lepidoptera]]'') i na [[krvna grupa|krvnim grupama]] čovjeka. Istraživanja su obavili na terenu i bacili puno svjetlo na istraživanja prirodnih populacija, u čiji značaj su nekada sumnjali.
Rad ove vrste treba dugoročno finansiranje, kao i utemeljenje i u [[ekologija|ekologiji]] i u [[genetika|genetici]], što su svakako teški zahtjevi. Istraživački projekti mogu trajati duže od karijere istraživača. Naprimjer, istraživanja [[mimikrija|mimikrije]] počela su prije 150 godina, i još uvijek snažno napreduju. Finansiranje ove vrste istraživanja je i dalje prilično nestabilno, ali barem je podignuta svijest [[genetičar]]a i biologa uopće o značaju i vrijednost rada na prirodnim populacijama na terenu, u što se sada ne može i ne treba sumnjati.&lt;ref&gt;Mallet J. and Joron M. 1999. Evolution in diversity in warning color and mimicry: polymorphisms, shifting balance and speciation.  Annual Review of Ecological Systematics, 1999. 30: 201–233&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ruxton G.D. Sherratt T.N. and Speed M.P. 2004. Avoiding attack: the evolutionary ecology of crypsis, warning signals &amp; mimicry. Oxford University Press.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

{{Genetika}}
{{Evolucijska biologija}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]</text>
      <sha1>bj0yf6jut36x3vssbef2w6jzopl3dp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evolucijska biologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411438</id>
    <revision>
      <id>3935281</id>
      <parentid>3423046</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10409" sha1="h3x4dz9hw91lh2atidnubvewwtabnyg" xml:space="preserve">[[Datoteka:CollapsedtreeLabels-simplified.svg|thumb|200px|lang=bs|[[Filogenetsko stablo|Stablo]] života, koje pojašnjava razvoj modernih vrsta iz izumrlih praživotinja. Tri [[domen (biologija)|domena]] su odvojeni različitim bojama (plavo: [[Bakterija|bakterije]]; zeleno: [[Archaea]]; crveno: [[eukarioti]]).]]
[[Datoteka:Tree of life SVG.svg|thumb|200px|Savremeni prikaz kompletnog [[filogenetsko stablo|&quot;stabla života&quot;]] &lt;br&gt;(&quot;Tree of Life on the Web&quot; projekt)]]

'''Evolucijska biologija''' je [[biologija|biološka]] nauka koja proučava [[evolucija|evolucijske procese]] koji proizvode i usmjeravaju [[Bioraznolikost|raznolikost životnih oblika]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], pčočevši od najjednostavnijih [[Biogeneza|prapočetaka života]]. Ovi procesi uključuju [[zajednički predak|zajedničko porijeklo vrsta]] i [[specijacija|porijeklo novih vrsta]].

Disciplina je nastala u okviru onoga što [[Julian Huxley]] nazvao [[moderna evolucijska sinteza|moderne sinteza]] razumijevanja nekoliko prethodno nepovezanih područja bioloških istraživanja, uključujući i [[genetika|genetiku]], [[ekologija|ekologiju]], [[Biološka klasifikacija|sistematika]] i [[paleontologija|paleontologiju]].

Novija istraživanja su ovu oblast proširila da pokrije adaptacije [[genetička arhitektura|genetičke arhitekture]], [[molekularna evolucija|molekularnu evoluciju]], kao i različite snage koje doprinose evoluciji, uključujući, ne samo [[prirodni odabir]], nego i [[spolno odabiranje]], [[genetički drift]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Novije polje [[evolucijska razvojna biologija]] (&quot;evo-devo&quot;; kraćenica od: '''evo'''lution – '''dev'''el''o'''pment) istražuje, kako [[razvojna biologija|razvojem organizama]] (iz jedne ćelije [[embriogeneza|embriogenezom]] nastaje tijelo nove, kasnije odrasle jedinke) pronaći predačke odnose između organizama i kako su evoluirali se procesi razvića.

== Oblasti ==
Nauka o [[evolucija|evoluciji]] je ujedinjujući koncept evolucijske biologije. Evolucijska biologija je konceptualno potpolje biologije koje se prožima sa drugim potpoljima koja su omeđena razinom [[biološka organizacija|biološke organizacije]] (npr. [[citologija]], [[populacijska biologija]]), [[taksonomski rang]] , kao što su [[zoologija]], [[ornitologija]], [[herpetologija]]) ili pak ugao pristupa (npr. biološka polja [[teorijska biologija]], [[eksperimentalna evolucija]], [[paleontologija]]). Obično, ove raskrsnice se kombiniraju u pojedinim oblastima, kao što su [[evolucijska ekologija]] i [[evolucijska razvojna biologija]]. Takvi fenomeni uključuju i [[specijacija|specijaciju]],&lt;ref&gt;{{cite journal |date=2004 |title=What is speciation and how should we study it? |url=https://archive.org/details/sim_american-naturalist_2004-06_163_6/page/914 |journal= American Naturalist |volume=163 |issue=6 |pages=914–923 |doi= 10.1086/386552 |jstor=10.1086/386552 |author=Wiens JJ |pmid=15266388 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |date=2009 |title=The evolutionary enigma of sex |journal= American Naturalist |volume=174 |issue=s1 |pages=S1–S14 |doi=10.1086/599084 |author=Otto SP |pmid=19441962}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|date=2007 |title=Evolvability as the proper focus of evolutionary developmental biology |journal= Evolution &amp; Development |volume=9 |issue=4 |pages=393–401 |doi= 10.1111/j.1525-142X.2007.00176.x |author=Jesse Love Hendrikse |author2=Trish Elizabeth Parsons |author3=Benedikt Hallgrímsson }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |date=2009 |title= Finding the missing heritability of complex diseases |journal= Nature |volume=461 |issue=7265 |pages=747–753 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v461/n7265/full/nature08494.html |doi= 10.1038/nature08494 |author=Manolio TA |author2=Collins FS |author3=Cox NJ|author4=Goldstein DB |author5=Hindorff LA|author6=Hunter DJ |author7=McCarthy MI|author8=Ramos EM |author9=Cardon LR|author10=Chakravarti A |author11=Cho JH|author12=Guttmacher AE |author13=Kong A|author14=Kruglyak L |author15=Mardis E|author16=Rotimi CN |author17=Slatkin M|author18=Valle D |author19=Whittemore AS|author20=Boehnke M |author21=Clark AG|author22=Eichler EE |author23=Gibson G|author24=Haines JL |author25=Mackay TFC|author26=McCarroll SA  |author27=Visscher PM |pmid=19812666 |pmc=2831613|bibcode= 2009Natur.461..747M }}&lt;/ref&gt;
:'''Napomena''': U [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkom]] obrazovnom sistemu, kao i širom Regiona, termini '''[[evolucija]]''' i '''evolucijska biologija''', se, sa više ili manje argumenata, međusobno poistovjećuju i/ili diferenciraju.

== Savremene istraživačke teme ==
Budući da je evolucijska biologija nauka o porijeklu i suštini [[bioraznolikost]]i i procesima koji su doveli do strukture savremenog živog svijeta, savremena istraživanja obuhvataju teme koje se očekuju od centralne nauke u razumijevanju porijekla i trajanja [[život]]a. Moderna evolucijska biologija ugrađuje ideje i znanja iz raznih područja nauke, kao što su, npr. [[molekularna genetika]] ili [[bioinformatika]] i [[Informatika|kompjuterska nauka]].

*Neka polja evolucijskih istraživanja pokušavaju objasniti pojave i procese koji su u [[moderna evolucijska sinteza|modernoj evolucijskoj sintezi]] slabo razrađeni i/ili shvaćeni. Ovi fenomeni uključuju [[specijacija|specijaciju]],&lt;ref&gt;{{cite journal |year=2004 |title=What is speciation and how should we study it? |url=https://archive.org/details/sim_american-naturalist_2004-06_163_6/page/914 |journal= American Naturalist |volume=163 |issue=6 |pages=914–923 |doi= 10.1086/386552 |jstor=10.1086/386552 |author=Wiens JJ |pmid=15266388 }}&lt;/ref&gt; [[evolucija spolnog razmnožavanja|evoluciju spolnog razmnožavanja]],&lt;ref&gt;{{cite journal |year=2009 |title=The evolutionary enigma of sex |journal= American Naturalist |volume=174 |issue=s1 |pages=S1–S14 |doi=10.1086/599084 |author=Otto SP}}&lt;/ref&gt; evoluciju [[kooperacija (evolucija)|kooperacije]], [[evolucija starenja|evoluciju starenja]] i [[evolvabilnost]].&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2007 |title=Evolvability as the proper focus of evolutionary developmental biology |journal= Evolution &amp; Development |volume=9 |issue=4 |pages=393–401 |doi= 10.1111/j.1525-142X.2007.00176.x |author=Jesse Love Hendrikse, Trish Elizabeth Parsons, Benedikt Hallgrímsson }}&lt;/ref&gt;
*Zatim, biolozi sebi postavljaju najdirektnije evolucijsko pitanje: &quot;šta se zbilo i kada?&quot;. U traganju za odgovorima na ovo, jedno od ključnih pitanja prošlog i sadašnjeg živog svijeta, uključene su i druge nauke, a osobito [[paleobiologija]], [[Biološka klasifikacija|sistematike]] i [[filogenija]].
*Treće, [[moderna evolucijska sinteza]] zamišljena je u vremenima kada nije shvatana molekulska osnova [[gen]]â. Današnji evolucijski biolozi pokušavaju odrediti genetičku arhitekturu najzanimljivijih evolucijskih pojava, kao što su [[adaptacija]] i [[specijacija]]. Traže odgovore na pitanja na to koliko je gena uključeno u njihovu kontrolu, koliko su veliki efekti svakog od njih, koliko su učinci različitih gena međuovisni, koju vrstu funkcija imaju ti geni, te koje im se vrste promjena mogu događati (npr. [[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]] nasuprot [[Duplikacija (genetika)|genskoj duplikaciji]] ili čak [[Poliploid|genomskom uvišestručavanju]]). Evolucijski biolozi nastoje pomiriti visoku [[heritabilnost]] viđenu u [[studije blizanaca|studijama blizanaca]] s poteškoćama u pronalaženju odgovora na pitanje koji su geni odgovorni za ovu heritabilnost, uz primjenu studija asocijacije širom genoma.&lt;ref&gt;{{cite journal |year=2009 |title= Finding the missing heritability of complex diseases |journal= Nature |volume=461 |issue=7265 |pages=747–753 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v461/n7265/full/nature08494.html |doi= 10.1038/nature08494 |author=Manolio TA, Collins FS, Cox NJ, Goldstein DB, Hindorff LA, Hunter DJ, McCarthy MI, Ramos EM, Cardon LR, Chakravarti A , Cho JH, Guttmacher AE, Kong A, Kruglyak L, Mardis E, Rotimi CN, Slatkin M, Valle D, Whittemore AS, Boehnke M, Clark AG, Eichler EE, Gibson G, Haines JL, Mackay TFC, McCarroll SA , Visscher PM |pmid=19812666 |pmc=2831613}}&lt;/ref&gt;

Jedanvelikih od izazov u proučavanju genetičke arhitekture na idividualnoj razini su rezultati [[klasična genetika|klasične genetike]], koja je bila u temeljima [[moderna evolucijska sinteza|moderne evolucijske sinteze]], jer ih mora usaglasiti sa modernim spoznajama [[molekularna biologija|molekularne biologije]]. To podrazumijeva obimno učešće matematičko-računarskih modela da bi se podaci o sekvencama [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] stavili u kontekst teorije evolucije, kao dijela teorije [[molekularna evolucija|molekularna evolucije]]. Naprimjer, biolozi pokušavaju saznati koji su geni pod jakim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |year=2002 |title= Detecting recent positive selection in the human genome from haplotype structure |journal= Nature |volume=419 |pages=832–837 |url= http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6909/full/nature01140.html |doi= 10.1038/nature01140 |issue=6909 |pmid=12397357 |author=Sabeti PC, Reich DE, Higgins JM, Levine HZP, Richter DJ, Schaffner SF, Gabriel SB, Platko JV, Patterson NJ, McDonald GJ, Ackerman HC, Campbell SJ, Altshuler D, Cooper R, Kwiatkowski D, Ward R, Lander ES}}&lt;/ref&gt;

Četvrto, [[moderna evolucijska sinteza]] uključivala je suglasnost o tome koje sile usmjeravaju evoluciju, ali ne i njihov relativni adaptacijski značaj.&lt;ref&gt;{{cite book |year=1988| title=Evolutionary progress |chapter= Progress in evolution and meaning in life | pages=49–79 |publisher=University of Chicago Press |author=Provine WB}}&lt;/ref&gt; Trenutačni istraživači nastoje to odrediti. Prema klasičnim znanjima [[populacijska genetika|populacijske genetike]], evolucijske sile uključuju faktore kao što su:
*[[Prirodni odabir|prirodna selekcija]], 
*[[Spolno odabiranje|spolna selekcija]], 
*[[genetički drift]], 
*[[genetičko autostopiranje|genski draft]], 
*razvojna ograničenja, 
*mutacijsku pristranost i 
*[[reproduktivna izolacija]], odnosno [[biogeografija|biogeografsko rasprostranjenje]].

== Također pogledajte ==
* [[Evolucija]]
* [[Genetika]]
* [[Biologija]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Evolutionary biology}}

{{Evolucijska biologija}}

[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:Filozofija biologije]]</text>
      <sha1>h3x4dz9hw91lh2atidnubvewwtabnyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noćas ja ludujem (Zuzi Zu)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414161</id>
    <revision>
      <id>3935198</id>
      <parentid>3864416</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T04:39:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2042" sha1="jve1swies0udl4sscvzy472tkr73gzp" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Noćas ja ludujem
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Zuzi Zu]]
| Cover          = Zuzi_Zu_Nocas_ja_ludujem.jpg
| Background     = orange
| Izdat          = 1991
| Produciran     = 
| Žanr           = Folk - Rock
| Dužina         = 
| Kuća           = Sarajevo Disk
| Producent(i)   = Zoran Redžić
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''nema'' &lt;br/&gt; 
| Ovaj album     = '''''Noćas ja ludujem'''''&lt;br /&gt;(1991)
| Sljedeći album = 
}}
'''Noćas ja ludujem''' je prvi studijski album [[Sarajevo|sarajevske]] pjevačice [[Zuzi Zu]] izdat pod imenom Zuzi. Album je izašao [[1991]]. godine u izdanju diskografske kuće Sarajevo Disk. Sve pjesme je napisao, aranžirao i komponovao [[Milić Vukašinović]].&lt;ref&gt;https://www.discogs.com/Zuzi-No%C4%87as-Ja-Ludujem/release/3823800&lt;/ref&gt; Snimljen je u ''Studiu R'', a producirao ga je [[Zoran Redžić]].&lt;ref&gt;https://www.discogs.com/label/438338-Studio-R-Sarajevo&lt;/ref&gt;

== Lista pjesama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:45%;&quot;
!Broj!! Pjesma !!Autor !! Producent !!
|-
|  1 || Noćas Ja Ludujem|| [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  2 || Bekrija ||  [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  3 || Kad Ti Suza Sama Krene || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  4 || Kako Da Ga Prebolim || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  5 || Noćas Mi Srce Plače || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  6 || Ako Ti Kažem || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  7 || Od Sad Će Se Tuga Još Tužnije Zvati || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  8 || Moj Dragane, Moja Tugo || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|-
|  9 || Nemoj Majko || [[Milić Vukašinović]] || [[Zoran Redžić]] ||
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20160313101229/http://zuzizu.ba/ Službena web stranica Zuzi Zu]

[[Kategorija:Albumi iz 1991.]]</text>
      <sha1>jve1swies0udl4sscvzy472tkr73gzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>420224</id>
    <revision>
      <id>3935134</id>
      <parentid>3865683</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvajači medalja */</comment>
      <origin>3935134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19309" sha1="42k7etks8psa17jlj0jp8zm8vcmt6lt" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| naziv           = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.
| logo            = Biathlon_pictogram.svg
| veličina        = 150px
| opis            = 
| grad_domaćin    = [[Nové Město na Moravě]], {{ZID|Češka}}
| datumi          = 7–17. februar 2013.
| sportisti       = 
| države          = 
| prethodne       = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012.]]
| sljedeće        = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]
}}
{{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013}}
'''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.''' bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano, zajedno za muškarce i za žene od [[7. februar|7.]] do [[17. februar]]a [[2013.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě]].&lt;ref name=&quot;SP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  U muškoj konkurenciji ovo je bilo 46. po redu, a u ženskoj 28. prvenstvo. Ukupno je održano pet utrka za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije,&lt;ref name=&quot;IBU&quot;&gt;
[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; [[Biatlon#Discipline|sprint]],&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta (žene)]] u ženskoj&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; i 4 × 7,5&amp;nbsp;km u muškoj konkurenciji,&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; utrke u [[Biatlon#Discipline|potjeri]] u muškoj konkurenciji na 12,5&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;IBU8&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SMPU Rezultati potjere u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; i u ženskoj na 10&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;IBU9&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SWPU Rezultati potjere u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; utrka u [[Biatlon#Discipline|masovnom startu]] na 15&amp;nbsp;km za muškarce&lt;ref name=&quot;IBU10&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SMMS Rezultati utrke u masovnom startu u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; i 12,5&amp;nbsp;km za žene.&lt;ref name=&quot;IBU11&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCH__SWMS Rezultati utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt; Ove godine je održano po deveti put takmičenje u mješovitoj štafeti na 2x6 km/2x7,5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;IBU12&quot;&gt;[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT1213SWRLCHMRMXRL Rezultati utrke u mješovitoj štafeti na službenoj stranici IBU-a]&lt;/ref&gt;

== Države učesnice ==

== Termini ==
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;3&quot; class=&quot;wikitable centre&quot; style=&quot;font-size:95%;  border: gray solid 1px;&quot;
|- align=&quot;center&quot;
|width=&quot;15%&quot; bgcolor=#FFDF80|&amp;nbsp;'''Satnica'''&amp;nbsp;|| width=&quot;35%&quot;| '''Lokalno vrijeme ([[UTC]] +1)'''
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align:center; border: gray solid 1px;&quot; width=&quot;100%&quot;
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;2&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Disciplina'''
| colspan=&quot;12&quot;| '''Termini'''
|- style=&quot;background-color:#8cb2d8; color:white;&quot;
| width=&quot;5%&quot;| '''6. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''7. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''8. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''9. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''10. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''11. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''12. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''13. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''14. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''15. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''16. februar'''
| width=&quot;5%&quot;| '''17. februar'''
|-
| colspan=&quot;2&quot;| '''Ceremonija otvaranja'''
| bgcolor=&quot;90FF80&quot;| &lt;big&gt;•&lt;/big&gt; || || || || || || || || || || || 
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
| colspan=&quot;14&quot; |
|-
| rowspan=&quot;6&quot;| '''Muškarci'''
|-
| '''Pojedinačno'''&lt;br /&gt;(20&amp;nbsp;km)
| || || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''17 h 15'''  || || || 
|-
| '''Sprint'''&lt;br /&gt;(10&amp;nbsp;km)
| || || ||bgcolor=#FFDF80|'''13 h 00''' || || || || || || || || 
|-
| '''Potjera'''&lt;br /&gt;(12,5&amp;nbsp;km)
| || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''13 h 00'''  || || || || || || || 
|-
| '''Masovni start'''&lt;br /&gt;(15&amp;nbsp;km)
| || || || || || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''15 h 00''' 
|-
| '''Štafeta'''&lt;br /&gt;(4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| || || || || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''15 h 15'''  || 
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
| colspan=&quot;14&quot; |
|-
| rowspan=&quot;6&quot;| '''Žene'''
|-
| '''Pojedinačno'''&lt;br /&gt;(15&amp;nbsp;km)
| || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''17 h 15''' || || || || 
|-
| '''Sprint'''&lt;br /&gt;(7,5&amp;nbsp;km)
| || || ||bgcolor=#FFDF80|'''16 h 15'''  || || || || || || || || 
|-
| '''Potjera'''&lt;br /&gt;(10&amp;nbsp;km)
| || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''16 h 15''' || || || || || || || 
|-
| '''Masovni start'''&lt;br /&gt;(12,5&amp;nbsp;km)
| || || || || || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''12 h 00''' 
|-
| '''Štafeta'''&lt;br /&gt;(4 × 6&amp;nbsp;km)
| || || || || || || || || ||bgcolor=#FFDF80|'''17 h 15'''  || || 
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
| colspan=&quot;14&quot; |
|-
| '''Mješovito'''
| '''Štafeta'''&lt;br /&gt;(2 × 6&amp;nbsp;km + 2 × 7,5&amp;nbsp;km)
| ||bgcolor=#FFDF80| '''15 h 30''' || || || || || || || || || || 
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
| colspan=&quot;14&quot; |
|}

== Muškarci ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|10 km}}&lt;ref name=&quot;IBU2&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} || &lt;small&gt;33:44,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} || &lt;small&gt;33:39,4&lt;br&gt;&lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}} || &lt;small&gt;23:36,3&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|12,5 km}}&lt;ref name=&quot;IBU8&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} || &lt;small&gt;32:35,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} || &lt;small&gt;32:35,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}} || &lt;small&gt;32:39,1&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|15 km}}&lt;ref name=&quot;IBU10&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}} || &lt;small&gt;36:15,8&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|RUS}} || &lt;small&gt;36:19,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}} || &lt;small&gt;36:23,2&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|20 km}}&lt;ref name=&quot;IBU&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA}} || &lt;small&gt;49:43,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]]|SAD}} || &lt;small&gt;50:06,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Fredrik Lindström]]|ŠVE}} || &lt;small&gt;50:16,7&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 4 × 7,5 km|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU1&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ole Einar Bjørndalen]]&lt;br&gt;[[Henrik L'Abee-Lund]]&lt;br&gt;[[Tarjei Bø]]&lt;br&gt;[[Emil Hegle Svendsen]]&lt;/small&gt; || 1:15:39,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0+5)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Simon Fourcade]]&lt;br&gt;[[Jean-Guillaume Béatrix]]&lt;br&gt;[[Alexis Bœuf]]&lt;br&gt;[[Martin Fourcade]]&lt;/small&gt; || 1:16:51,8&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0+8)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Simon Schempp]]&lt;br&gt;[[Andreas Birnbacher]]&lt;br&gt;[[Arnd Peiffer]]&lt;br&gt;[[Erik Lesser]]&lt;/small&gt; || 1:16:57,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 5
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|4|0|1|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|3|0|4}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|1|2}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}}
| rowspan=3| 5.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}}
|}

== Žene ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|7,5 km}}&lt;ref name=&quot;IBU3&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Olena Pidhrušna]]|UKR}} || &lt;small&gt;21:02,1&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Tora Berger]]|NOR}}|| &lt;small&gt;21:08,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Vita Semerenko]]|UKR}} || &lt;small&gt;21:24,9&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|10 km}}&lt;ref name=&quot;IBU9&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Tora Berger]]|NOR}}|| &lt;small&gt;28:48,4&lt;br&gt;&lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Krystyna Pałka]]|POL}} || &lt;small&gt;29:06,9&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Olena Pidhrušna]]|UKR}} || &lt;small&gt;29:09,9&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (žene)|12,5 km}}&lt;ref name=&quot;IBU11&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Darja Domračeva]]|BJE}} || &lt;small&gt;35:54,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Tora Berger]]|NOR}}|| &lt;small&gt;36:03,2&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Monika Hojnisz]]|POL}} || &lt;small&gt;36:22,1&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|15 km}}&lt;ref name=&quot;IBU4&quot;/&gt;
| {{flagathlete|[[Tora Berger]]|NOR}}|| &lt;small&gt;44:52,5&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Andrea Henkel]]|NJE}} || &lt;small&gt;45:45,2&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Valentina Semerenko]]|UKR}} || &lt;small&gt;46:35,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU5&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Hilde Fenne]]&lt;br&gt;[[Ann Kristin Flatland]]&lt;br&gt;[[Synnøve Solemdal]]&lt;br&gt;[[Tora Berger]]&lt;/small&gt; || 1:08:11,0 &lt;br&gt;&lt;small&gt;(1+9)&lt;/small&gt;  
| {{ZID|Ukrajina}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Julija Džima]]&lt;br&gt;[[Vita Semerenko]]&lt;br&gt;[[Valentina Semerenko]]&lt;br&gt;[[Olena Pidhrušna]]&lt;/small&gt; || 1:08:18,0&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0+5)&lt;/small&gt;
| {{ZID|Italija}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Dorothea Wierer]]&lt;br&gt;[[Nicole Gontier]]&lt;br&gt;[[Michela Ponza]]&lt;br&gt;[[Karin Oberhofer]]&lt;/small&gt; || 1:08:22,6&lt;br&gt;&lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 5
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|3|2|0|5}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|1|1|3|5}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|1|2}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|0|1}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|5|5|5|15}}
|}

== Mješovito ==
=== Osvajači medalja ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.
|Tip        = Svjetsko prvenstvo
|Logo       = Biathlon_pictogram.svg
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
{{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|štafeta}}&lt;ref name=&quot;IBU12&quot;/&gt;
| {{ZID|Norveška}} &lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Tora Berger]]&lt;br&gt;[[Synnøve Solemdal]]&lt;br&gt;[[Tarjei Bø]]&lt;br&gt;[[Emil Hegle Svendsen]]&lt;/small&gt; || 1:12:04,94 &lt;br&gt;(0+4)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Francuska}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Marie-Laure Brunet]]&lt;br&gt;[[Marie Dorin Habert]]&lt;br&gt;[[Alexis Bœuf]]&lt;br&gt;[[Martin Fourcade]]&lt;/small&gt; || 1:12:24,98 &lt;br&gt;(0+8)&lt;/small&gt; 
| {{ZID|Češka}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Veronika Vítková]]&lt;br&gt;[[Gabriela Soukalová]]&lt;br&gt;[[Jaroslav Soukup]]&lt;br&gt;[[Ondřej Moravec]]&lt;/small&gt; || 1:12:37,27 &lt;br&gt;(0+5)&lt;/small&gt; 
|}

=== Bilans medalja ===
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 1
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|1|0|0|1}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|0|1}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|1|1|1|3}}
|}

== Pojedinačne medalje ==

{{col-begin}}
{{col-break}}
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja po sportistima
|Broj     = 11
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|}
{{col-break}}
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja
|Broj     = 11
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|8|2|1|11}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|4|0|5}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|1|1|3|5}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|0|1}}
| rowspan=3| 5.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/Red|Rusija|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|1|2}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}}
| rowspan=4| 9.
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|11|11|11|33}}
|}
{{col-end}}

== Ukupan broj osvojenih medalja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž)
|Broj     = 28
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|31|22|11|64{{efn|name=nje|&lt;small&gt;Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke&lt;/small&gt;}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|RUS|29|22|21|72{{efn|name=sssr|&lt;small&gt;Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]]  pribrajaju se reprezentaciji Rusije&lt;/small&gt;}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|22|21|16|59}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|9|6|12|27}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|7|12|11|30}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|5|8|14|27}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|4|6|13}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|2|0|3|5{{efn|name=češ|&lt;small&gt;Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke&lt;/small&gt;}}}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Finska|1|1|5|7}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}}
| 12.
{{Bilans medalja/Red|Kina|0|3|0|3}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|1|3}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|0|1|2|2}}
| rowspan=4| 15.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|120{{efn|name=SP2003|&lt;small&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u disciplini ženske potjere dodijeljene su dvije zlatne medalje&lt;/small&gt;}}|118|120{{efn|name=SP2004|&lt;small&gt; Na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2004. u disciplini ženskog sprinta dodijeljene su dvije bronzane medalje&lt;/small&gt;}} |358}}
|}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m)
|Broj     = 46
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|41|32|33|106{{efn|name=nje|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|37|42|24|103{{efn|name=sssr|}}}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|35|34|30|99}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|13|10|11|34}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Finska|8|7|8|23}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|8|17}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|3|3|7|13}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|2|4|5|11}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|4|3|8}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Češka|1|3|4|8{{efn|name=češ|}}}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|2|7|10}}
| 12.
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|0|1|2}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|2|0|2}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|Latvija|0|1|1|2}}
| 15.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
| 16.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|0|2|2}}
| rowspan=2| 17.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Hrvatska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|136|136|136|408}}
|}
{{col-break}}
; Mješovito
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima (mj)
|Broj     = 9
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|3|2|1|6}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|3|6}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Rusija|2|1|1|4}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|2|5}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|1|3}}
| rowspan=2| 6.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|0|1|0|1}}
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|0|1|0|1}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Češka|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|9|9|9|27}}
|}

{{col-end}}
&lt;center&gt;
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim prvenstvima
|Broj     = 48
|Logo     = Biathlon_pictogram.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|74|56|46|176{{efn|name=nje|}}}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Norveška|69|57|47|163}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|RUS|67|65|46|178{{efn|name=sssr|}}}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Francuska|22|23|26|71}}
| 5.
{{Bilans medalja/Red|Švedska|11|10|19|40}}
| 6.
{{Bilans medalja/Red|Finska|9|9|12|30}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|6|8|13|27}}
| 8.
{{Bilans medalja/Red|Italija|6|3|9|18}}
| 9.
{{Bilans medalja/Red|Ukrajina|5|9|17|31}}
| 10.
{{Bilans medalja/Red|Češka|3|3|8|14{{efn|name=češ|}}}}
| 11.
{{Bilans medalja/Red|Austrija|2|4|6|12}}
| 12.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|5|5|11}}
| 13.
{{Bilans medalja/Red|Slovenija|1|2|1|4}}
| 14.
{{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}}
| 15.
{{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|4|7}}
| 16.
{{Bilans medalja/Red|Kina|0|3|0|3}}
| rowspan=2| 17.
{{Bilans medalja/Red|Slovačka|0|2|1|3}}
{{Bilans medalja/Red|SAD|0|2|1|3}}
| 19.
{{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}}
| 20.
{{Bilans medalja/Red|Latvija|0|0|2|2}}
| rowspan=2| 21.
{{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|Hrvatska|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|253{{efn|name=SP2003|}}|251|253{{efn|name=SP2004|}}|691}}
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu]

{{Commonscat|2013 Biathlon World Championships}}
{{SP u biatlonu}}

[[Kategorija:2013. u Češkoj]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Češkoj]]
[[Kategorija:2013. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|2013]]
[[Kategorija:Sport u Novem Mestu na Moravi]]
[[Kategorija:Biatlon u Češkoj]]</text>
      <sha1>42k7etks8psa17jlj0jp8zm8vcmt6lt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljska metvica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424169</id>
    <revision>
      <id>3935261</id>
      <parentid>3836094</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:42:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7959" sha1="c6bkprwuzwgk8vf1hgfcfq4ld7f1vbv" xml:space="preserve">{{taksokvir|boja=lightgreen
|naziv=Poljska metvica &lt;br&gt;(''Mentha arvensis'')
| slika= mentha_arvensis_2005.08.28_09.49.00.jpg
| regnum = [[Plantae]]
|divisio = [[Angiosperme]]
| classis = [[Eudicotiledone]]
|nesvrstanoo_ordo = [[Asteride]]
| ordo = [[Lamiales]]
| familia = [[Lamiaceae]]
| genus = ''[[Mentha]]''
| species = '''''M. arvensis'''''
| binomial = ''Mentha arvensis''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}
[[Datoteka:Mentha arvensis - põldmünt Keila.jpg|mini|Poljska metvica]]
'''Poljska metvica''' ili '''divlja metvica''' ([[Latinski jezik|lat.]]: Mentha arvensis) je biljna [[Vrsta (biologija)|vrsta]] iz roda [[Mentha|metvicâ]], porodica ''[[Lamiaceae]]'', sa [[Cirkumborealna regija|cirkumborealnom]] rasprostranjenošću. Prirodno raste u umjerenim područjima [[Evropa|Evrope]] i Zapadne i Centralne [[Azija|Azije]].&lt;ref name=&lt;&quot;Simpson&quot;&gt;{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC|access-date=12. 2. 2014|ref=harv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt; Njen [[areal]] seže na istok do [[Himalaja]] i Istočnog [[Sibir]]a, a ima je i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].&lt;ref name=empp&gt;Euro+Med Plantbase Project: [http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&amp;PTRefFk=500000 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718044612/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&amp;PTRefFk=500000 |date=18 Juli 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grin&gt;Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?24069 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081028213035/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?24069 |date=28 Oktobar 2008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fnwe&gt;Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&amp;menuentry=soorten&amp;id=3517 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311045747/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&amp;menuentry=soorten&amp;id=3517 |date=11 Mart 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Divlja metvica je [[zeljasta biljka|zeljasta]] [[višegodišnja biljka]] koja općenito naraste do visine od oko 10–60&amp;nbsp;cm, rijetko i do 100&amp;nbsp;cm. Ima pužuće izdanke iz kojih raste uspravna ili polurazuđena četverougaona stabljika. [[List]]ovi su u suprotnim parovima, jednostavni, dugi oko 2-6,5&amp;nbsp;cm i široki oko 1–2&amp;nbsp;cm, dlakavi i sa grubo nazubljenim rubovima. [[Cvijet|Cvjetovi]] su blijedo ljubičasti (ponekad bijeli ili ružičasti), u pršljenovima na stabljici, na bazi lišća. Svaki cvijet je dug oko 3-4 &amp;nbsp;mm i ima petorežnjevitu dlakavu čašicu, četiri režnja krunice s najvišim režnjem koji je veći od drugih i četiri [[prašnik]]a. Plod je u obliku dvokomorne karpele.&lt;ref name=fnwe/&gt;&lt;ref name=blamey&gt;Blamey, M. &amp; Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. {{ISBN|0-340-40170-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rhs&gt;Huxley, A., ed. (1992). ''New RHS Dictionary of Gardening''. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.luontoportti.com/suomi/en/kukkakasvit/corn-mint |title=Corn mint: ''Mentha arvensis'' |publisher=NatureGate |access-date=12. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Podvrste ==
''Menta arvensis'' ima šest [[podvrsta]]:&lt;ref name=empp/&gt;
*''Mentha arvensis'' subsp. ''arvensis''.
*''Mentha arvensis'' subsp. ''agrestis'' ([[William Sole|Sole]]) Briq. 
*''Mentha arvensis'' subsp. ''austriaca'' (Jacq.) Briq. 
*''Mentha arvensis'' subsp. ''lapponica'' (Wahlenb.) Neuman 
*''Mentha arvensis'' subsp. ''palustris'' (Moench) Neumann 
*''Mentha arvensis'' subsp. ''parietariifolia'' (Becker) Briq.

Neki autori srodnu vrstu ''[[Mentha canadensis]]'' također svrstavaju u ''Mentha arvensis'', sa dva [[varijetet]]a: ''Mentha arvensis'' var. ''glabrata'' Fernald ([[Sjeverna Amerika]]) i ''Mentha arvensis'' var. ''piperascens'' Malinv. ex L. H. Bailey ([[Azija]]).&lt;ref name=grin1&gt;Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?313998 ''Mentha canadensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090120082059/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?313998 |date=20 Januar 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CRCNames&gt;{{cite book |last=Quattrocchi |first=Umberto |title=CRC World dictionary of plant names: Common names, Scientific Names, Eponyms, Synyonyms, and Etymology |volume=III M-Q |year=1947 |publisher=CRC Press |page=1659}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
U [[Ajurveda]] običajima na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], divlja metvica (''pudina'') smatra se predjelom i korisnom za liječenje [[Želudac|želudačnih]] problema.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Khalsa|first1=Karta Purkh Singh|last2=Tierra|first2=Michael|title=The way of ayurvedic herbs : the most complete guide to natural healing and health with traditional ayurvedic herbalism|url=https://archive.org/details/wayofayurvediche00kart|date=2008|publisher=Lotus|location=Twin Lakes, Wis.|isbn=0940985985|page=[https://archive.org/details/wayofayurvediche00kart/page/313 313]|edition=1st}}&lt;/ref&gt; U Evropi se divlja metvica koristi za liječenje nadutosti, probavnih problema, problema [[žuč]]i i kašlja. [[Asteci]] su je koristili za slične svrhe, kao i da izazovu znojenje, a odležalu u vodi koristili su je za liječenje nesanice. Iscijeđeno ulje utrljava se u [[Koža|kožu]], protiv bolova mjehura. Starosjedioci s američkog kontinenta tradicionalno su je koristili na nekoliko načina. 
Danas se ova metvica koristi u mnogim zemljama za liječenje različite bolesti. Iscijeđeni [[mentol]] iz biljke koristi se u hrani, pićima, kao lijek za kašalj, za kreme i [[cigarete]].&lt;ref name=Boston&gt;{{cite web |authors=Maria Kostka-Rokosz, Yelena Yalli, Lana Dvorkin, Julia Whelan |url=http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |title=''Mentha Arvensis Piperascens'' |work=Boston Healing Landscape Project |publisher=Boston University School of Medicine |archive-url= https://web.archive.org/web/20150319093020/http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |archive-date=19. 3. 2015  |access-date=12. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

Hemijske tvari koje mogu biti izvađene iz divlje metvice su: mentol, [[menton]], [[menton|izomenton]], [[neomentol]], [[limonen]], [[metil-acetat]], [[piperiton]], [[karyofilen|beta-kariofilen]], [[alfa pinen]], [[p-pinen]], [[tanin]]i i [[flavonoid]]i.&lt;ref name=Boston/&gt;
Mentol se naširoko koristi u zubarskoj praksi kao lokalni antibakterijski agens, koji je učinkovit protiv streptokoka i laktobacila.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Molecules |date=22. 4. 2015 |volume=20 |issue=4 |pages=7329–7358 |title=Antibacterial Activity of Essential Oils and Their Isolated Constituents against Cariogenic Bacteria: A Systematic Review |authors=Freires IA, Denny C, Benso B, de Alencar SM, Rosalen PL |pmid=25911964 |doi=10.3390/molecules20047329 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*''[[Lamiaceae]]''

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Mentha arvensis}}
*[https://web.archive.org/web/20100723235310/http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?4745,4779,4780 Jepson Manual Treatment]
*[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 USDA Plants Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922174202/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 |date=22. 9. 2008 }}
*[http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=photos_index&amp;where-taxon=Mentha+arvensis Photo gallery]

[[Kategorija:Mentha]]
[[Kategorija:Lamiaceae]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Jestive biljke]]</text>
      <sha1>c6bkprwuzwgk8vf1hgfcfq4ld7f1vbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>443942</id>
    <revision>
      <id>3935131</id>
      <parentid>3921437</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13869" sha1="bs3czydcz39fhcppypcnr2e0ns2lyko" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – potjera (muškarci)
| slika           = Martin Fourcade octobre 2017.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Martin Fourcade]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 12. februar 2018.
| broj_učesnika   = 60
| broj_zemalja    = 25
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Martin Fourcade]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Sebastian Samuelsson]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Benedikt Doll]]
| bronza_NOK      = NOR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (muškarci)|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|potjeri na 12,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 12. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Potjera]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 12,5 kilometara. Trči se 5 krugova po 2,5&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima, koje su postigli u trci u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – sprint (muškarci)|sprintu]], održanoj 10. septembra. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i drugog kruga iz ležećeg, a poslije trećeg i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara.

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|CHN|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|3}}
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 21:00.&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SMPU/BT_C73D_1.0.pdf Zvanični rezultati utrke]&lt;/ref&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Država !! &lt;small&gt;Zaostatak&lt;br&gt; u sprintu&lt;/small&gt; !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 8 || align=left|[[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} || 00:22 ||32:51.7||1 &lt;small&gt;(1+0+0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 14 || align=left|[[Sebastian Samuelsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} || 00:34 ||33:03.7||1 &lt;small&gt;(0+0+1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:12.0|+12.0}}
|-
| {{bronze03}} || 6 || align=left|[[Benedikt Doll]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} || 00:18 ||33:06.8||1 &lt;small&gt;(0+1+0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:15.1|+15.1}}
|-
| 4. || 13 || align=left|[[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}}  || 00:34 ||33:54.3||3 &lt;small&gt;(0+0+1+2)&lt;/small&gt;||+1:02.6
|-
| 5. || 7 || align=left|[[Simon Schempp]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} || 00:21 ||33:54.4||3 &lt;small&gt;(0+0+1+2)&lt;/small&gt;||+1:02.7
|-
| 6. || 15 || align=left|[[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} || 00:37 ||33:54.8||2 &lt;small&gt;(1+0+0+1)&lt;/small&gt;||+1:03.1
|-
| 7. || 12 || align=left|[[Simon Desthieux]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}}  || 00:32 ||33:55.4||3 &lt;small&gt;(1+0+1+1)&lt;/small&gt;||+1:03.7
|-
| 8. || 1 || align=left|[[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} || 00:00 ||34:05.8||3 &lt;small&gt;(0+0+1+2)&lt;/small&gt;||+1:14.1
|-
| 9. || 5 || align=left|[[Erlend Bjøntegaard]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} || 00:17 ||34:18.0||4 &lt;small&gt;(1+0+0+3)&lt;/small&gt;||+1:26.3
|-
| 10. || 10 || align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}}  || 00:31 ||34:24.4||3 &lt;small&gt;(1+1+1+0)&lt;/small&gt;||+1:32.7
|-
| 11. || 11 || align=left|[[Erik Lesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}}  || 00:32 ||34:27.6||2 &lt;small&gt;(0+0+1+1)&lt;/small&gt;||+1:35.9
|-
| 12. || 24 || align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} || 00:56 ||34:29.3||4 &lt;small&gt;(1+0+1+2)&lt;/small&gt;||+1:37.6
|-
| 13. || 17 || align=left|[[Tomas Kaukėnas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} || 00:45 ||34:31.8||2 &lt;small&gt;(0+0+1+1)&lt;/small&gt;||+1:40.1
|-
| 14. || 28 || align=left|[[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} || 01:04 ||34:33.1||2 &lt;small&gt;(0+0+0+2)&lt;/small&gt;||+1:41.4
|-
| 15. || 4 || align=left|[[Julian Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} || 00:08 ||34:36.9||6 &lt;small&gt;(0+1+3+2)&lt;/small&gt;||+1:45.2
|-
| 16. || 3 || align=left|[[Dominik Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} || 00:08 ||34:57.9||5 &lt;small&gt;(2+0+0+3)&lt;/small&gt;||+2:06.2
|-
| 17. || 47 || align=left|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} || 01:48 ||35:11.3||2 &lt;small&gt;(0+1+1+0)&lt;/small&gt;||+2:19.6
|-
| 18. || 30 || align=left|[[Jesper Nelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} || 01:08 ||35:15.5||4 &lt;small&gt;(0+1+1+2)&lt;/small&gt;||+2:23.8
|-
| 19. || 27 || align=left|[[Antonin Guigonnat]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} || 00:59 ||35:27.9||5 &lt;small&gt;(2+1+0+2)&lt;/small&gt;||+2:36.2
|-
| 20. || 18 || align=left|[[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} || 00:45 ||35:33.2||5 &lt;small&gt;(0+2+2+1)&lt;/small&gt;||+2:41.5
|-
| 21. || 31 || align=left|[[Johannes Thingnes Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} || 01:13 ||35:42.7||6 &lt;small&gt;(0+2+4+0)&lt;/small&gt;||+2:51.0
|-
| 22. || 16 || align=left|[[Timofej Lapšin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} || 00:44 ||35:50.7||4 &lt;small&gt;(1+0+2+1)&lt;/small&gt;||+2:59.0
|-
| 23. || 38 || align=left|[[Michael Rösch]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} || 01:31 ||35:55.1||1 &lt;small&gt;(0+0+0+1)&lt;/small&gt;||+3:03.4
|-
| 24. || 26 || align=left|[[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} || 00:58 ||35:55.9||6 &lt;small&gt;(2+0+2+2)&lt;/small&gt;||+3:04.2
|-
| 25. || 20 || align=left|[[Tero Seppälä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} || 00:49 ||36:09.9||5 &lt;small&gt;(1+1+3+0)&lt;/small&gt;||+3:18.2
|-
| 26. || 25 || align=left|[[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} || 00:57 ||36:22.2||5 &lt;small&gt;(0+0+1+4)&lt;/small&gt;||+3:30.5
|-
| 27. || 52 || align=left|[[Martin Otčenáš]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} || 02:01 ||36:22.5||3 &lt;small&gt;(0+0+3+0)&lt;/small&gt;||+3:30.8
|-
| 28 || 9 || align=left|[[Serafin Wiestner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} || 00:24 ||36:37.0||6 &lt;small&gt;(0+1+3+2)&lt;/small&gt;||+3:45.3
|-
| 29. || 39 || align=left|[[Fredrik Lindström (biatonac)|Fredrik Lindström]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} || 01:35 ||36:41.5||5 &lt;small&gt;(0+2+2+1)&lt;/small&gt;||+3:49.8
|-
| 30. || 2 || align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} || 00:04 ||36:41.6||7 &lt;small&gt;(2+0+3+2)&lt;/small&gt;||+3:49.9
|-
| 31. || 22 || align=left|[[Matej Kazár]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} || 00:55 ||36:42.4||5 &lt;small&gt;(1+2+1+1)&lt;/small&gt;||+3:50.7
|-
| 32. || 33 || align=left|[[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} || 01:16 ||36:43.3||5 &lt;small&gt;(0+0+3+2)&lt;/small&gt;||+3:51.6
|-
| 33. || 35 || align=left|[[Anton Smolski]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} || 01:27 ||36:44.1||3 &lt;small&gt;(1+1+1+0)&lt;/small&gt;||+3:52.4
|-
| 34. || 21 || align=left|[[Dmytro Pidruchnyi]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} || 00:49 ||36:53.2||4 &lt;small&gt;(1+0+2+1)&lt;/small&gt;||+4:01.5
|-
| 35. || 19 || align=left|[[Olli Hiidensalo]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} || 00:48 ||37:03.9||7 &lt;small&gt;(1+2+1+3)&lt;/small&gt;||+4:12.2
|-
| 36. || 34 || align=left|[[Vladimir Chepelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} || 01:26 ||37:04.6||6 &lt;small&gt;(0+0+3+3)&lt;/small&gt;||+4:12.9
|-
| 37. || 42 || align=left|[[Sergey Bocharnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} || 01:42 ||37:15.6||6 &lt;small&gt;(1+3+0+2)&lt;/small&gt;||+4:23.9
|-
| 38. || 40 || align=left|[[Artem Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} || 01:36 ||37:16.3||6 &lt;small&gt;(1+1+2+2)&lt;/small&gt;||+4:24.6
|-
| 39. || 50 || align=left|[[Giuseppe Montello]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} || 01:57 ||37:21.7||3 &lt;small&gt;(0+0+2+1)&lt;/small&gt;||+4:30.0
|-
| 40. || 57 || align=left|[[Anton Babikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} || 02:10 ||37:21.8||4 &lt;small&gt;(1+1+2+0)&lt;/small&gt;||+4:30.1
|-
| 41. || 36 || align=left|[[Kalev Ermits]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} || 01:28 ||37:43.0||6 &lt;small&gt;(1+3+0+2)&lt;/small&gt;||+4:51.3
|-
| 42. || 32 || align=left|[[Peppe Femling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} || 01:13 ||37:45.8||5 &lt;small&gt;(1+1+1+2)&lt;/small&gt;||+4:54.1
|-
| 43. || 49 || align=left|[[Vytautas Strolia]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} || 01:54 ||37:47.3||4 &lt;small&gt;(1+0+2+1)&lt;/small&gt;||+4:55.6
|-
| 44. || 48 || align=left|[[Quentin Fillon Maillet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} || 01:49 ||37:57.2||7 &lt;small&gt;(3+0+2+2)&lt;/small&gt;||+5:05.5
|-
| 45. || 37 || align=left|[[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} || 01:30 ||37:57.9||5 &lt;small&gt;(0+0+3+2)&lt;/small&gt;||+5:06.2
|-
| 46. || 54 || align=left|[[Vladimir Iliev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} || 02:04 ||38:08.7||7 &lt;small&gt;(1+3+2+1)&lt;/small&gt;||+5:17.0
|-
| 47. || 23 || align=left|[[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} || 00:55 ||38:10.4||6 &lt;small&gt;(2+1+3+0)&lt;/small&gt;||+5:18.7
|-
| 48. || 51 || align=left|[[Thomas Bormolini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} || 02:01 ||38:10.7||6 &lt;small&gt;(1+0+4+1)&lt;/small&gt;||+5:19.0
|-
| 49. || 46 || align=left|[[Serhiy Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} || 01:46 ||38:23.7||5 &lt;small&gt;(1+0+2+2)&lt;/small&gt;||+5:32.0
|-
| 50. || 58 || align=left|[[Leif Nordgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} || 02:10 ||38:40.4||5 &lt;small&gt;(2+2+0+1)&lt;/small&gt;||+5:48.7
|-
| 51. || 29 || align=left|[[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} || 01:08 ||38:45.9||8 &lt;small&gt;(1+2+2+3)&lt;/small&gt;||+5:54.2
|-
| 52. || 43 || align=left|[[Roman Jeremin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} || 01:43 ||38:51.1||8 &lt;small&gt;(2+1+2+3)&lt;/small&gt;||+5:59.4
|-
| 53. || 41 || align=left|[[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} || 01:41 ||38:54.4||7 &lt;small&gt;(2+1+3+1)&lt;/small&gt;||+6:02.7
|-
| 54. || 44 || align=left|[[Nathan Smith (biatonac)|Nathan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} || 01:44 ||38:58.2||4 &lt;small&gt;(0+0+1+3)&lt;/small&gt;||+6:06.5
|-
| 55. || 45 || align=left|[[Tuomas Grönman (biatonac)|Tuomas Grönman]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} || 01:46 ||38:58.9||6 &lt;small&gt;(0+1+2+3)&lt;/small&gt;||+6:07.2
|-
| 56. || 59 || align=left|[[Grzegorz Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}}  || 02:13 ||39:07.3||6 &lt;small&gt;(2+1+2+1)&lt;/small&gt;||+6:15.6
|-
| 57. || 55 || align=left|[[Florent Claude]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} || 02:05 ||39:22.7||4 &lt;small&gt;(1+1+1+1)&lt;/small&gt;||+6:31.0
|-
| 58. || 60 || align=left|[[Cornel Puchianu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}}  || 02:14 ||39:37.6||5 &lt;small&gt;(1+1+2+1)&lt;/small&gt;||+6:45.9
|-
| 59. || 53 || align=left|[[Miha Dovžan]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} || 02:03 ||40:13.2||7 &lt;small&gt;(0+1+3+3)&lt;/small&gt;||+7:21.5
|-
| 60. || 56 || align=left|[[Anton Sinapov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} || 02:09 ||40:49.1||8 &lt;small&gt;(0+1+3+4)&lt;/small&gt;||+7:57.4
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u potjeri u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 2002. godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;

|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>bs3czydcz39fhcppypcnr2e0ns2lyko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445065</id>
    <revision>
      <id>3935096</id>
      <parentid>3934520</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:38:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3934520|3934520]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-54226-24|~2026-54226-24]] ([[User talk:~2026-54226-24|razgovor]])</comment>
      <origin>3935096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3155" sha1="0p5c9kqlbr8yzjzgo4y4ms4coxo35s9" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| slika             = BHDCA_logo.png
| veličina_slike    = 
| alt_slike         = 
| tekst             = Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| alt_slike2        = 
| tekst2            = 
| izvorno_ime       = 
| državni nivo      = [[Bosna i Hercegovina]]
| sjedište          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt; regionalni uredi [[Sarajevo]] i &lt;br&gt;[[Mostar]]
| ministar          = [[Edin Forto]]
| budžet            = 
| veb-sajt          = {{URL|bhdca.gov.ba}}
| dodatak           = 
| ime ministarstva  = [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]|desno|mini
| pozicija          = 
| osnivanje         = 1997.
| šef agencije      = [[Čedo Šušnjar]]
| zaposleni         = 
}}
'''Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine''' (skr. '''BHDCA''' od [[Engleski jezik|engl]]: '''B'''osnia and '''H'''erzegovina '''D'''irectorate of '''C'''ivil '''A'''viation) je državna direkcija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i regionalnim uredima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u.&lt;ref name=&quot;:Onama&quot;&gt;{{cite web|title=Direkcija za civilno zrakoplovstvo: O nama|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/bhdca/o-nama|website=bhdca.gov.ba|access-date=26. 3. 2018|archive-date=24. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180324020605/http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/bhdca/o-nama|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Direkcija je osnovana 1997. godine i predstavlja nadležni i odgovorni organ za regulisanje i nadzor nad aktivnostima u oblasti civilnog zrakoplovstva i kontrole letenja.

Kako je Bosna i Hercegovina članica [[Organizacija međunarodne civilne avijacije|Organizacija međunarodne civilne avijacije ICAO]] kao i potpisnica Čikaške konvencije o ''Međunarodnom civilnom zrakoplovstvu'', Direkcija je osnovana sa ciljem da država posredstvom iste odgovori međunarodno preuzetim obavezama.&lt;ref name=&quot;:Onama&quot;/&gt;

Vršilac dužnosti direktora Direkcije je Željko Travar.

== Historija ==

S obzirom da je država Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o uspostavi Zajedničke zrakoplovne oblasti te da je potpisivanjem niza međunarodnih ugovora prihvatila obavezu primjene različitih propisa u oblasti civilnog zrakoplovstva kao imperativ nametnulo se i osnivanje regulatornog tijela za područje ove oblasti.

Direkcija je osnovana 1997. godine i djeluje unutar resornog državnog ministarstva tj. [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Мinistarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]].

== Organizacija ==
Direkcija se sastoji od tri direktorata, odnosno sektora a to su:

* Generalni direktorat civilnog zrakoplovstva
* Sektor za zrakoplovnu sigurnost i sigurnost letenja
* Sektor za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome

== Također pogledajte ==
* [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Avijacija u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>0p5c9kqlbr8yzjzgo4y4ms4coxo35s9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obična smreka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446438</id>
    <revision>
      <id>3935199</id>
      <parentid>3839792</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T05:04:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15335" sha1="p2mrejdywhsi2h5zv3bp358e9avza9m" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Smrča}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv =Obična smrēka &lt;br/&gt;(''Juniperus communis'')
| status = LR/lc
| status_system = IUCN2.3
| slika = Jeneverbes.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = ''Juniperus communis'', podgrupa&lt;br /&gt;''communis'' u [[Holandija|Holandiji]]
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Golosjemenjače|Pinophyta]]
| classis = [[Pinopsida]]
| ordo = [[Pinales]]
| familia = [[Cupressaceae]]
| genus = ''[[Juniperus]]''
| species = '''''J. communis'''''
| dvoimeno = ''Juniperus communis''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
}}
'''Smreka''' ({{jez-la|Juniperus communis}} - '''Obična kleka'''), jeste [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[Četinjače|četinjača]] u [[Rod (biologija)|rodu]] ''[[kleka]]'', iz [[Porodica (biologija)|porodice]] [[Čempresovke|čempresovki]]. Ima najveću geografsku raširenost od bilo koje druge [[Drvenasta biljka|drvenaste biljke]], sa [[Cirkumpolarna distribucija|cirkumpolarnom distribucijom]] u svježe-[[Umjereni pojas|umjerenom]] [[Sjeverna hemisfera|sjevernom hemisferom]] od arktičkog juga u planinama do oko 30° SGŠ u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji. Relikt populacije mogu se naći na [[Atlas planine|Atlas planinana]] u [[Afrika|Africi]].

== Opis ==
''Juniperus communis'' je malo [[Četinjače|četinarsko]] [[Zimzelene biljke|zimzeleno]] [[drvo (biljka)|drvo]] ili [[žbun]], vrlo promjenljiv u obliku, u rasponu od 10&amp;nbsp;m rjeđe 16&amp;nbsp;m visok do niskog, često širi žbunje u izloženim mjestima. Ima lišće poput iglica u trubama od tri; lišće je zeleno, s bijelim prugama na unutarnjoj površini, koje nikad ne dostiže odraslo lišće.&lt;ref name=Stace&gt;{{cite book|last=Stace|first=C. A.|authorlink = Stace, C. A.|year=2010|title=New Flora of the British Isles|edition=Third|publisher=Cambridge University Press|location = Cambridge, U.K.| isbn=9780521707725}}&lt;/ref&gt;{{rp|55}} Smreka je episkopalna, sa muškim i ženskim cvjetovima, koje se oprašuju vjetrom između odvojenih biljaka.

[[Plod]] se naziva '''smrekova boba''', izgleda poput [[Bobica|bobice]]. Sprva je zelen, a sazrijeva za 18 mjeseci u ljubičasto-crni sa plavom [[epikutikularni vosak|voštanom]] prevlakom; plodovi su sferični, prečnika 4–12&amp;nbsp;mm i obično imaju tri (ponekad šest) mesnatih spojenih ljuski, svaka ljuska sa jednom [[sjemenka|sjemenkom]]. Sjemenke se raširuju (raspršuju) kada [[ptica|ptice]] jedu cvjetove, probavljajući mesnate ljuske i izbacujući mehke, neželjene sjemenke u svom izmetu. Muški cvjetovi su žuti, dugi 2–3&amp;nbsp;mm, i opadaju nedugo nakon prašenja njihovog [[polen]]a u martu i aprilu.&lt;ref name=rushforthc&gt;Rushforth, K. (1987). ''Conifers''. Helm {{ISBN|0-7470-2801-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adams&gt;Adams, R. P. (2004). ''Junipers of the World: The genus Juniperus''. Victoria: Trafford. {{ISBN|1-4120-4250-X}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adv&gt;Arboretum de Villardebelle: [http://www.pinetum.org/cones/JUcones.htm ''Juniperus'']&lt;/ref&gt;

=== Podvrste ===
''J. communis'' je veoma varijabilna, sa nekoliko infraspecifičnih taksona; razgraničenje između taksona i dalje je neizvjesno, s genetskim podacima koji ne odgovaraju morfološkim podacima.&lt;ref name=rushforthc/&gt;&lt;ref name=adams/&gt;&lt;ref name=adv/&gt;&lt;ref name=fe&gt;Flora Europaea: [http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&amp;GENUS_XREF=Juniperus&amp;SPECIES_XREF=communis&amp;TAXON_NAME_XREF=&amp;RANK= ''Juniperus communis'']&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adams1&gt;Adams, R. P., Pandey, R. N., Leverenz, J. W., Dignard, N., Hoegh, K., &amp; Thorfinnsson, T. (2003). Pan-Arctic variation in Juniperus communis:  Historical Biogeography based on DNA fingerprinting. ''Biochem. Syst. Ecol''. 31: 181-192 [http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/168-2003BSE31181.pdf pdf file] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217195648/http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/168-2003BSE31181.pdf |date=17. 12. 2008}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adams2&gt;Adams, R. P., &amp; Pandey, R. N. (2003). Analysis of Juniperus communis and its varieties based on DNA fingerprinting. ''Biochem. Syst. Ecol''. 31: 1271-1278. [http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/173-2003BSE311271.pdf pdf file] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217195651/http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/173-2003BSE311271.pdf |date=17. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adams3&gt;Adams, R. P., &amp; Nguyen, S. (2007). Post-Pleistocene geographic variation in Juniperus communis in North America. ''Phytologia'' 89 (1): 43-57. [http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/194-2007Phytologia89(1)43-57CommunisNAm.pdf pdf file] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217195642/http://www.juniperus.org/AdamsPapersPDFFiles/194-2007Phytologia89(1)43-57CommunisNAm.pdf |date=17 Decembar 2008 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dvf&gt;[http://linnaeus.nrm.se/flora/barr/cupressa/junip/junicomv.jpg Den Virtuella Floran: ''Juniperus communis'' distribution]&lt;/ref&gt;
*podvrsta ''communis'' – Obična smreka. Obično podignuti grm ili malo stablo; listovi dugi, 8–20 (–27)&amp;nbsp;mm cvjetovi malo, 5–8&amp;nbsp;mm, obično kraći od listova; mogu se naći na malim do srednjim nadmorskim visinama u mjestima s umjerenom klimom.
[[Datoteka:JuniperusCommunisAlpina.jpg|right|thumb|Ničice uzoraka smreke (''Juniperus communis'', podgrupa ''alpina''), u [[Vitoša|Vitoši]], [[Bugarska]]]]
**podvrsta ''communis'' var. ''communis '' – [[Evropa]], veći dio [[Sjeverna Azija|sjeverne Azije]]
**podvrsta ''communis'' var. ''depressa'' Pursh – [[Sjeverna Amerika]], [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevada]], [[Kalifornija]]
**podvrsta ''communis'' var. ''hemisphaerica'' (J.Presl &amp; C.Presl) Parl. – Planine [[Sredozemlje|sredozemlja]]
**podvrsta ''communis'' var. ''nipponica'' (Maxim.) E.H.Wilson – [[Japan]] (status neizvjestan, često se smatra kao [[Juniperus rigida|''J. rigida'']] var. ''nipponica'')
*podvrsta ''alpina'' (Suter) Čelak. – '''alpska smreka''' (sin. ''J. c.'' podvrsta ''nana'', ''J. c.'' var. ''saxatilis'' Pallas, ''J. sibirica'' Burgsd.). Obično je prostran prizemni grm; listovi kratki, 3–8&amp;nbsp;mm; cvjetovi obično veći, 7–12&amp;nbsp;mm, često duži od listova; mogu se naći u subarktičkim i visokim alpskim zonama u umjerenim područjima.
**podvrsta ''alpina'' var. ''alpina'' – [[Grenland]], Evropa i [[Azija]]
**podvrsta ''alpina'' var. ''megistocarpa'' Fernald &amp; H.St.John – Istočna [[Kanada]] (sumnjivo različita od var. ''alpina'')
**podvrsta ''alpina'' var. ''jackii'' Rehder – Zapadna Sjeverna Amerika (sumnjivo različita od var. ''alpina'')

Neki botaničari tretiraju podvrstu ''alpina'' na nižem rangu sorte, u kojem je slučaju ispravno ime ''Juniperus communis'' var. ''saxatilis'' Pallas,&lt;ref name=adams/&gt; mada se ime ''Juniperus communis'' var. ''montana'' također povremeno citira; ostali botaničari, posebno u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i [[Rusija|Rusiji]], ponekad je tretiraju kao posebnu vrstu ''J. sibirica'' Burgsd. (sin. ''J. nana'' Willd., ''J. alpina'' S.F.Gray).&lt;ref&gt;Association Ecosystem (Russia): [http://www.ecosystema.ru/08nature/photo/eng/pages/03006182A.htm ''Juniperus sibirica'']&lt;/ref&gt;

''Juniperus communis'' je jedna od [[Irska|irskih]] najstarijih biljaka.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Preston | first1 = S. J. | last2 = Wilson | first2 = C. | last3 = Jennings | first3 = S. | last4 = Provan | first4 = J. | last5 = McDonald | first5 = R. A. | year = 2007 | title = The status of ''Juniperus communis'' L. in Northern Ireland in 2005 | url = | journal = Ir. Nat. J. | volume = 28 | issue = | pages = 372–378 }}&lt;/ref&gt;

== Hemija ==
Ulje smrekove bobe se sastoji uveliko od [[monoterpen]]skih hidrokarbona kao što su [[α-pinen]], [[mircen]], [[sabinen]], [[limonen]] i [[β-pinen]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | title = Chemical Composition and Antioxidant Properties of Juniper Berry (Juniperus communis L.) Essential Oil. Action of the Essential Oil on the Antioxidant Protection of Saccharomyces cerevisiae Model Organism | year = 2014 | journal = Antioxidants | pages = 81–98 | volume = 3 | issue = 1 | doi = 10.3390/antiox3010081 | last1 =  Höferl | first1 = Martina | last2 =  Stoilova | first2 =  Ivanka | last3 =  Schmidt | first3 = Erich | last4 =  Wanner | first4 =  Jürgen | last5 =  Jirovetz | first5 =  Leopold | last6 =  Trifonova | first6 =  Dora | last7 =  Krastev | first7 =  Lutsian | last8 =  Krastanov | first8 =  Albert}}&lt;!--| access-date = 26. 6. 2017--&gt;&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
[[Datoteka:Juniperus communis fruits - Keila.jpg|thumb|Lišće i bobice]]

=== Uzgoj ===
''Juniperus communis'' se uzgaja u [[hortikultura]]lnim trgovinama i koristi se kao zimzeleni [[ukrasna biljka|ukrasni]] [[grm]] u [[bašta]]ma. Sljedeće [[sorta|sorte]] dobile su [[Nagrada za zasluge za baštu|Nagrade za zasluge za baštu]] [[Kraljevsko društvo hortikulture|Kraljevskog društva hortikulture]] 1993. godine:&lt;ref name=RHS_AGM&gt;{{cite web |title=AGM ornamentals |url=https://www.rhs.org.uk/plants/pdfs/agm-lists/agm-ornamentals-(1) |publisher=Royal Horticultural Society |location=London |date=2015 |access-date=13. 7. 2018 |archive-date=30. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930062437/https://www.rhs.org.uk/plants/pdfs/agm-lists/agm-ornamentals-(1) |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Juniperus communis'' 'Compressa'&lt;ref&gt;{{cite web | title=Juniperus communis Compressa | url=https://www.rhs.org.uk/Plants/97581/i-Juniperus-communis-i-Compressa/Details | publisher=Royal Horticultural Society | location=London | date=2015 }}&lt;/ref&gt; 
* ''Juniperus communis'' 'Green Carpet'&lt;ref&gt;{{cite web | title= Juniperus communis Green Carpet | url=https://www.rhs.org.uk/Plants/60301/i-Juniperus-communis-i-Green-Carpet/Details | publisher=Royal Horticultural Society | location=London | date=2015 }}&lt;/ref&gt; ([[prostrate shrub]])
* ''Juniperus communis'' 'Hibernica' (irska smreka)&lt;ref&gt;{{cite web | title=Juniperus communis Hibernica | url=https://www.rhs.org.uk/Plants/95006/i-Juniperus-communis-i-Hibernica/Details | publisher=Royal Horticultural Society | location=London | date=2015 }}&lt;/ref&gt;
* ''Juniperus communis'' 'Repanda'&lt;ref&gt;{{cite web|title=Juniperus communis Repanda | url=https://www.rhs.org.uk/Plants/99993/i-Juniperus-communis-i-Repanda/Details | publisher=Royal Horticultural Society | location=London |date=2015 }}&lt;/ref&gt; (ispruženo grmlje)

=== Zanatstvo ===
[[Datoteka:Juniper wood pieces and 1 cent coin.jpg|thumb|Drveni komadi ''Juniperus communisa'', usporedba sa američkim penijem, pokazuje uske [[god]]ove ove vrste.]]
Drvo je premalo da bi imalo ikakvu opću građevinsku upotrebu. U [[Skandijavija|Skandinaviji]], ipak, smrekovo [[drvo (materijal)|drvo]] se koristi za pravljenje kontejnera za skladištenje malih količina [[mlijeko|mliječnih]] proizvoda kao što su [[puter]] i [[sir]], te za pravljenje drvenih noževa za puter. Također se koristilo često za [[drveni klin]] u drvnoj brodogradnji zbog dobrih mehaničkih svojstava.

U [[Estonija|Estoniji]] drvo smreke se cijeni zbog dugotrajnosti i ugodnog mirisa, veoma dekorativne prirodne strukture drveta ([[godovi]]) kao i zbog dobrih fizikalnih osobina drveta zbog sporog rasta smreke i rezultirajuće gustoće i jačine drveta. Različiti dekorativni elementi (često pribor za jelo) česti su u većini estonskih zanatskih radnji i domaćinstava.

=== Kulinarstvo ===
Njeni jestivi plavo-crni plodovi sjemena, poznati kao &quot;[[smrekova boba]]&quot;, su previše gorki da se jedu sirovi i često se prodaju osušeni te se koriste za začinjavanje [[meso|mesa]], [[sos]]ova te za [[punjenje]]. Oni se obično mrve prije nego se koriste da bi izbacili svoju aromu. Pošto smrekove bobe imaju jak okus, one se trebaju samo povremeno koristiti.

Plodovi se koriste da se začine određena piva i [[džin (alkohol)|džin]] (riječ &quot;džin&quot; ima porijeklo iz starofrancuske riječi što znači &quot;smreka&quot;).&lt;ref&gt;{{cite book|title=Shorter Oxford English dictionary|url=https://archive.org/details/shorteroxfordeng0001unse_b7h4|edition=6th|year=2007|publisher=Oxford University Press|location=United Kingdom|isbn=0199206872|pages=3804}}&lt;/ref&gt; U [[Finska|Finskoj]], smreka se koristi kao ključni sastojak u pravljenju [[sahti]], tradicionalnog finskog piva. Također, slovačko alkoholno piće [[Borovička]] i holandsko piće [[Genever]] se začinjavaju smrekovom bobom ili njenim ekstraktom.

Smreka se koristi u tradicionalnim farmerskim pivama u Norveškoj,&lt;ref&gt;Brewing and beer traditions in Norway: The social
anthropological background of the brewing industry, Odd Nordland, Universitetsforlaget, 1969.&lt;/ref&gt; Švedskoj,&lt;ref&gt;Gotlandsdricka: Traditionell kultur som regional identitetssymbol, Anders Salomonsson, Skrifter utg. av Etnologiska sallskapet i Lund, 1979, {{ISBN|917400106X}}.&lt;/ref&gt; Finskoj,&lt;ref&gt;Vom Halm zum Fass: Die volkstumlichen Alkoholarmen : Getreidegetranke in Finnland, Matti Räsänen, Kansatieteellinen arkisto, 1975.&lt;/ref&gt; Estoniji i Latviji. U Norveškoj, pivo se vari sa infuzijom smreke umjesto vode, dok u drugim državama grančice smreke se obično koriste u kaši, kao filteri zaštite od začepljenja izlaza za gnječenje.

=== Narodna medicina ===
[[Smrekova boba|Smrekove bobe]] su se dugo koristile kao medicina u mnogom kulturama uključujući [[Navaho (narod)|narod Navaho]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=McCabe|first1=Melvina|last2=Gohdes|first2=Dorothy|last3=Morgan|first3=Frank|last4=Eakin|first4=Joanne|last5=Sanders|first5=Margaret|last6=Schmitt|first6=Cheryl|year=2005|title=Herbal Therapies and Diabetes Among Navajo Indians|url=https://archive.org/details/sim_diabetes-care_2005-06_28_6/page/1534|journal=[[Diabetes Care]]|volume=28|issue=6|pages=1534–1535|doi=10.2337/diacare.28.6.1534-a}}&lt;!--| access-date = 2011-12-15--&gt;&lt;/ref&gt; Zapadnoamerička plemena kombinirala su bobe od ''Juniperus communisa'' sa korijenom kore ''[[žutikovina|žutikovine]]'' u biljnom čaju. Autohtoni Amerikanci (&quot;Indijanci&quot;) također koristili su smrekove bobe kao kontracepcijsko sredstvo za žene.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Edible and Medicinal Plants of the West |url=https://archive.org/details/ediblemedicinalp0000tilf |first=Gregory L. |last=Tilford |isbn=0-87842-359-1 |publisher=Mountain Press Publishing Company |year=1997}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Juniperus communis at Valjala on 2005-08-11.jpg|Kako plodovima treba više od godinu dana da budu zreli, i zreli i nezreli plodovi mogu se vidjeti zajedno, kao na ovom drvetu u mjestu [[Saaremaa]], [[Estonija]]
Lüneburger Heide 006.jpg|''Juniperus communis'' podvrsta. ''communis'' u [[Lüneburger Heide]]u, [[Njemačka]]
Juniperus communis MF.JPG|Mladi izdanci, [[Malá Fatra]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Juniperus communis}}
*[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=JUCO6 USDA: ''Juniperus communis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130501091103/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=JUCO6 |date=1. 5. 2013 }}
*[http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_cpn.pl?JUCO6   Jepson Manual Treatment - ''Juniperus communis''] {{Mrtav link}}
*[http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=ucjeps&amp;where-genre=Plant&amp;where-taxon=Juniperus+communis&amp;title_tag=Juniperus+communis ''Juniperus communis'' - fotogalerija]
* [http://www.euforgen.org/species/juniperus-communis/ ''Juniperus communis'']

[[Kategorija:Jestive biljke]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Juniperus]]</text>
      <sha1>p2mrejdywhsi2h5zv3bp358e9avza9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454904</id>
    <revision>
      <id>3935093</id>
      <parentid>3897701</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T12:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55441-72</username>
        <id>186840</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3935093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5783" sha1="bzmw66kqg5obcl9shmmjeefai7x0ckt" xml:space="preserve">{{Infokutija granica
 | ime                     = Granica između Bosne i Hercegovine &lt;br/&gt; i Hrvatske
 | slika                   = Bosnia and Herzegovina Croatia Locator.png
 | alt                     =
 | opis                    = Položaj Bosne i Hercegovine i Hrvatske
 | teritorija_1            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
 | teritorija_2            = {{ZID|Hrvatska}}
 | dužina                  = 932
 | enklave                 =
 | ustanovljena            = 21. novembar 1995.
 | ustanovljena_razlog     = [[Dejtonski sporazum]]
 | trenutno                =
 | trenutno_razlog         =
 | ukinuta                 =
 | ukinuta_razlog          =
 | ugovori                 =
 | bilješka                =
 | broj_graničnih_prelaza  = 50
 | lista_graničnih_prelaza = [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine#Hrvatska|Spisak graničnih prijelaza]]
}}
[[Datoteka:Polutok Klek i granica.JPG|mini|desno|330px|Različite linije razgraničenja između Hrvatske i BiH u Malostonskom zalivu i okolnom području]]
'''Granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]''' međunarodna je [[granica]] između spomenutih država, od kojih je potonja članica [[Evropska unija|Evropske unije]] od 1. jula 2013, pa je ovo i jedna od vanjskih granica te unije.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2013/07/croatia |title= Why Dubrovnik is a lonely outpost |work= [[The Economist]] |date= 1. 7. 2013 |access-date= 18. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Duga je 932&amp;nbsp;km.

== Opis ==
Počinje od [[Tromeđa|tromeđe]] Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] na [[Sava|Savi]] kod [[Vršani (Bijeljina)|Vršana]]. Dalje ide Savom do [[Jasenovac|Jasenovca]], gdje prelazi na [[Una|Unu]] i prati njen tok do [[Novi Grad|Novog Grada]]. Južno od njega skreće na kopno i ide preko planine [[Radač]], a potom izbija na [[Glina (rijeka)|Glinu]], obilazi [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], ide u smjeru jugoistoka i stiže do [[Korana|Korane]], obilazi [[Bihać]] i potom se vraća na Unu. Od [[Martin Brod]]a ide rječicom [[Dabašnica (rijeka)|Dabašnicom]], pa dalje preko rijetko naseljenih predjela na [[Kamešnica|Kamešnici]] i [[Dinara|Dinari]], gotovo paralelno s obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]], i dolazi do [[Neretva|Neretve]] između [[Gabela|Gabele]] i [[Metković]]a, a zatim do planine [[Žaba (planina)|Žabe]], te skreće i izbija na obalu između [[Klek (Slivno)|Kleka]] i [[Neum]]a, gdje Bosna i Hercegovina ima jedini izlaz na more, dijeleći Hrvatsku na dva dijela. Nakon nešto više od 20&amp;nbsp;km obale granica nastavlja ići jugoistočno, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Crna Gora|Crne Gore]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |title= Overview of Croatia's border disputes with BiH, Montenegro, Serbia, Slovenia, Liberland |author= Vedran Pavlić |website= total-croatia-news.com |date= 22. 1. 2017 |access-date= 18. 8. 2019 |archive-date= 27. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190327101217/https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Podijeljena je u dva dijela: jedan dug više od 830 kilometara u smjeru jugozapad-sjever (sjeverno od Neuma), koji se proteže paralelno s jadranskom obalom, a zatim najvećim dijelom Unom i Savom, graničeći s osam [[Županije u Hrvatskoj|hrvatskih županija]], i drugi dug više od 100 kilometara (južno od Neuma), gdje [[Dubrovačko-neretvanska županija]] odvaja Bosnu i Hercegovinu


POVIJEST

Granica postoji još od vremena [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja je potpisivanjem [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. proširila svoje posjede u Dalmaciji na račun [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine 1797. Mletačka Republika prestala je postojati nakon što ju je prvo osvojio [[Napoléon Bonaparte]] da bi zatim bila ustupljena [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], prema uvjetima [[Kampoformijski mir|Kampoformijskog mira]]. Od 1809. do 1813. mletačke zemlje bile su u sastavu [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]], a zatim su bile dio [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] da bi se ponovo vratile pod austrijsku vlast. Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], koje su pripadale [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskoj]], te [[Dalmacija]] graničile su s [[Bosanski pašaluk|Bosanskim pašalukom]]. Nakon što je Austro-Ugarska [[Aneksijska kriza|anektirala i Bosnu i Hercegovinu]], granica je dobila oblik koji je ostao do danas, uz manje modifikacije u [[Međuratni period|međuratnom periodu]]. Od 1946. do 1991. bila je republička granica unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a od 1991. ona je opet granica dvije suverene države, nakon proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske. Granica je potvrđena [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] 1995.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |title= Bosnia, Croatia, Serbia: Historical Boundaries 1815–1945 |website= archiveeditions.co.uk |access-date= 18. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180906200342/http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |archive-date=6. 9. 2018 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Granice Bosne i Hercegovine}}
{{Granice Hrvatske}}

[[Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Granice Hrvatske]]</text>
      <sha1>bzmw66kqg5obcl9shmmjeefai7x0ckt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935095</id>
      <parentid>3935093</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T13:32:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3935093|3935093]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-55441-72|~2026-55441-72]] ([[User talk:~2026-55441-72|razgovor]])</comment>
      <origin>3935095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5798" sha1="aunckm2cda4eq6i3t4ejd7eirmenrla" xml:space="preserve">{{Infokutija granica
 | ime                     = Granica između Bosne i Hercegovine &lt;br/&gt; i Hrvatske
 | slika                   = Bosnia and Herzegovina Croatia Locator.png
 | alt                     =
 | opis                    = Položaj Bosne i Hercegovine i Hrvatske
 | teritorija_1            = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
 | teritorija_2            = {{ZID|Hrvatska}}
 | dužina                  = 932
 | enklave                 =
 | ustanovljena            = 21. novembar 1995.
 | ustanovljena_razlog     = [[Dejtonski sporazum]]
 | trenutno                =
 | trenutno_razlog         =
 | ukinuta                 =
 | ukinuta_razlog          =
 | ugovori                 =
 | bilješka                =
 | broj_graničnih_prelaza  = 50
 | lista_graničnih_prelaza = [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine#Hrvatska|Spisak graničnih prijelaza]]
}}
[[Datoteka:Polutok Klek i granica.JPG|mini|desno|330px|Različite linije razgraničenja između Hrvatske i BiH u Malostonskom zalivu i okolnom području]]
'''Granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]''' međunarodna je [[granica]] između spomenutih država, od kojih je potonja članica [[Evropska unija|Evropske unije]] od 1. jula 2013, pa je ovo i jedna od vanjskih granica te unije.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2013/07/croatia |title= Why Dubrovnik is a lonely outpost |work= [[The Economist]] |date= 1. 7. 2013 |access-date= 18. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Duga je 932&amp;nbsp;km.

== Opis ==
Počinje od [[Tromeđa|tromeđe]] Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] na [[Sava|Savi]] kod [[Vršani (Bijeljina)|Vršana]]. Dalje ide Savom do [[Jasenovac|Jasenovca]], gdje prelazi na [[Una|Unu]] i prati njen tok do [[Novi Grad|Novog Grada]]. Južno od njega skreće na kopno i ide preko planine [[Radač]], a potom izbija na [[Glina (rijeka)|Glinu]], obilazi [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], ide u smjeru jugoistoka i stiže do [[Korana|Korane]], obilazi [[Bihać]] i potom se vraća na Unu. Od [[Martin Brod]]a ide rječicom [[Dabašnica (rijeka)|Dabašnicom]], pa dalje preko rijetko naseljenih predjela na [[Kamešnica|Kamešnici]] i [[Dinara|Dinari]], gotovo paralelno s obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]], i dolazi do [[Neretva|Neretve]] između [[Gabela|Gabele]] i [[Metković]]a, a zatim do planine [[Žaba (planina)|Žabe]], te skreće i izbija na obalu između [[Klek (Slivno)|Kleka]] i [[Neum]]a, gdje Bosna i Hercegovina ima jedini izlaz na more, dijeleći Hrvatsku na dva dijela. Nakon nešto više od 20&amp;nbsp;km obale granica nastavlja ići jugoistočno, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Crna Gora|Crne Gore]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |title= Overview of Croatia's border disputes with BiH, Montenegro, Serbia, Slovenia, Liberland |author= Vedran Pavlić |website= total-croatia-news.com |date= 22. 1. 2017 |access-date= 18. 8. 2019 |archive-date= 27. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190327101217/https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Podijeljena je u dva dijela: jedan dug više od 830 kilometara u smjeru jugozapad-sjever (sjeverno od Neuma), koji se proteže paralelno s jadranskom obalom, a zatim najvećim dijelom Unom i Savom, graničeći s osam [[Županije u Hrvatskoj|hrvatskih županija]], i drugi dug više od 100 kilometara (južno od Neuma), gdje [[Dubrovačko-neretvanska županija]] odvaja Bosnu i Hercegovinu od obale.

== Historija ==
Granica postoji još od vremena [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja je potpisivanjem [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. proširila svoje posjede u Dalmaciji na račun [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine 1797. Mletačka Republika prestala je postojati nakon što ju je prvo osvojio [[Napoléon Bonaparte]] da bi zatim bila ustupljena [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], prema uvjetima [[Kampoformijski mir|Kampoformijskog mira]]. Od 1809. do 1813. mletačke zemlje bile su u sastavu [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]], a zatim su bile dio [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] da bi se ponovo vratile pod austrijsku vlast. Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], koje su pripadale [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskoj]], te [[Dalmacija]] graničile su s [[Bosanski pašaluk|Bosanskim pašalukom]]. Nakon što je Austro-Ugarska [[Aneksijska kriza|anektirala i Bosnu i Hercegovinu]], granica je dobila oblik koji je ostao do danas, uz manje modifikacije u [[Međuratni period|međuratnom periodu]]. Od 1946. do 1991. bila je republička granica unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a od 1991. ona je opet granica dvije suverene države, nakon proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske. Granica je potvrđena [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] 1995.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |title= Bosnia, Croatia, Serbia: Historical Boundaries 1815–1945 |website= archiveeditions.co.uk |access-date= 18. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180906200342/http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |archive-date=6. 9. 2018 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Granice Bosne i Hercegovine}}
{{Granice Hrvatske}}

[[Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Granice Hrvatske]]</text>
      <sha1>aunckm2cda4eq6i3t4ejd7eirmenrla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rosulja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456426</id>
    <revision>
      <id>3935253</id>
      <parentid>3631296</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:03:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Galicijac</username>
        <id>152691</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ Ispravio grešku u kucanju.</comment>
      <origin>3935253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3326" sha1="gaafsuk106cqdq8cjs6od8wlnxs1nls" xml:space="preserve">[[datoteka:Backley Holmes in the drizzle, New Forest - geograph.org.uk - 231372.jpg|mini|desno|300px|Kad padne rosulja, [[vidljivost]] se smanjuje.]]

'''Rosulja''' ili '''izmaglica''' je padavina koji se sastoji od brojnih, vrlo malih kapljica [[voda|vode]], prečnika manjih od 0,5 [[milimetar]]a,&lt;ref&gt;National Weather Service Observing Handbook No. 8, Aviation Weather Observations for Supplementary Aviation Weather Reporting Stations (SAWRS), Manual Observations, October 1996&lt;/ref&gt; koje padaju vrlo sporo iz niskog [[Stratus|oblaka stratusa]] (na visini od 200 do 500 [[metar]]a), najčešće kroz [[magla|maglu]], i dopiru do tla. Može ih nositi lagani povjetarac. Količina padavina koja se stvori na tlu je mala (manja od 1 milimetara ili [[litar]] na sat po kvadratnom metru, a ako je veća, to je [[kiša]]). Vidljivost se smanjuje kada padne rosulja. Rosulju obično proizvode niski [[Stratus|stratiformni]] i [[stratokumulus]]ni oblaci. Zbog male veličine kapi kiše, u mnogim okolnostima kiša u velikoj mjeri ispari prije nego što stigne do površine, pa je promatrači na tlu mogu ne primijetiti. [[METAR]] kod za kišnu rosulju je DZ, a za ledenu rosulju je FZDZ.&lt;ref name=&quot;Spence2006&quot;&gt;{{cite book|last1=Spence|first1=Charles F.|title=Aim/Far|date=2006|publisher=[[McGraw Hill Professional]]|isbn=978-0-07-147924-0|page=294|url=https://books.google.com/books?id=h0vp1WORkJEC}}&lt;/ref&gt;

== Uticaj ==
Dok većina rosulje ima samo mali neposredni uticaj na ljude, ledena rosulja može dovesti do opasnih uslova. Ledena rosulja nastaje kada pothlađene kapi kiše slete na površinu čija je temperatura ispod nule.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Henson|first1=Robert|last2=Guides|first2=Rough|title=The Rough Guide to Weather|date=2007|publisher=Penguin|isbn=978-1-4053-8461-2|page=63|url=https://books.google.com/books?id=z1jDJtLvJEAC&amp;pg=PA63}}&lt;/ref&gt; Ove kapi se odmah smrzavaju pri udaru, što dovodi do nakupljanja leda (ponekad se naziva i [[poledica]]) na površini puteva.

== Pojava ==
[[File:Drizzle in Bascott Road - geograph.org.uk - 1767325.jpg|thumb|left|220px|Rosulja u [[Bournemouth]], [[Engleska]].]]

Rosulja je najčešći oblik padavina na velikim površinama svjetskih [[okean]]a, posebno u hladnijim regijama [[Suptropi|suptropa]]. Ovim regijama dominiraju plitki morski stratokumulusi i pasati kumulusni oblaci, koji postoje u potpunosti unutar morskog graničnog sloja. Uprkos niskim stopama površinske akumulacije, postalo je očigledno da kiša ima veliki uticaj na strukturu, pokrivenost i radijaciona svojstva oblaka u ovim regionima.

To je motivisalo naučnike da dizajniraju sofisticiranije i osjetljivije instrumente kao što su visokofrekventni radari koji mogu otkriti kišu. Ove studije su pokazale da je količina kiše snažno povezana s morfologijom oblaka i ima tendenciju da bude povezana s uzlaznim strujama unutar morskog graničnog sloja. Povećane količine kišice obično se nalaze u morskim oblacima koji se formiraju u čistim zračnim masama koje imaju nisku koncentraciju kapljica oblaka. Ova međupovezanost između oblaka i kiše može se istražiti pomoću numeričkog modeliranja visoke rezolucije kao što je simulacija velikih vrtloga.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Vrijeme (meteorologija)}}

[[Kategorija:Padavine]]
[[Kategorija:Kiša]]</text>
      <sha1>gaafsuk106cqdq8cjs6od8wlnxs1nls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualna invalidnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475229</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935176</id>
      <parentid>3281358</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:55:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oligodendrogliom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477833</id>
    <revision>
      <id>3935203</id>
      <parentid>3929935</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T05:50:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21757" sha1="iye6o9vmnsg0p5nv11mioravphkg66n" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
|ime            = Oligodendrogliom
| slika           = Oligodendroglioma1_high_mag.jpg
| veličina_slike  = 300px
| opis_slike      = [[Mikrografija]] oligodendroglioma sa  karakterističnim granatim, malim [[krvni sud|krvnim sudovima]] poput [[kokošija žica|kokošije žice]]  i ćelijama poput  [[prženo jaje|prženog jajeta]], s prozirnom citoplazmom i dobro definiranim granicama ćelija ([[boja H&amp;E]])
| DiseasesDB      = 29450
| ICD10           = C71
| ICD9            = {{ICD9|191.9}}
| ICDO            = {{ICDO|9450|3}}-9451/3
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = neuro
| eMedicineTopic  = 281
| MeshID          = D009837
| SNOMED CT       = 443936004
| Orphanet        = 251627
*Oblast: [[Neurogija]], [[onkologija]], [[neurohururgija]]
| symptoms        = 
| complications   = 
| onset           = 
| duration        = 
| types           = 
| causes          = 
| risks           = 
| diagnosis       = 
| differential    = 
| prevention      = 
| treatment       = 
| medication      = 
| prognosis       = 
| frequency       = 
| deaths          = 
}}
'''Oligodendrogliomi''' su tip [[gliom]]a, za koje se vjeruje da potiču iz [[oligodendrocit]]a u [[mozak|mozgu]] ili iz prekursorskih ćelija [[glija|glije]]. Javljaju se prvenstveno kod odraslih (9,4% svih primarnih tumora mozga i [[CNS|centralnog nervnog sistema]]), ali se nalaze i kod djece (4% svih primarnih tumora [[mozak|mozga]]).

== Znaci i simptomi ==
Oligodentrogliomi nastaju uglavnom u [[čeoni režanj|frontalnom režnju]], a u 50–80% slučajeva prvi simptom je početak  aktivnosti napada, bez prethodnih simptoma. [[Glavobolje]], u kombinaciji sa povećanim [[unutarkranijski pritisak|unutarkranijskim pritiskom]] također su čest simptom oligodendroglioma. Ovisno o lokaciji tumora, može se izazvati mnogo različitih neuroloških deficita, uključujući, ali ne ograničavajući se na to, gubitak vida, motornu slabost i kognitivni pad. Za karakterizaciju veličine, lokacije i hetero- ili homogenosti tumora, neophodno je skeniranje [[računarska tomografija|računarskom tomografijom]] (CT) ili [[MRI|snimanje magnetnom rezonancom]] (MRI). Konačna dijagnoza temelji se na [[biopsija]]ma i [[histopatologija|histopatološkom]] ispitivanju tumorske mase.

== Uzrok ==
Uzrok oligodendroglioma nije poznat. Neke studije povezuju oligodendrogliom sa [[virus]]nim [[infekcija]]. Studija iz 2009. godine na ''Oxford Neurosymposium''u pokazala je 69% korelacije između mutacije gena NJDS i pokretanja tumora. Izvještaj o jednom slučaju povezao je oligodendrogliom s ozračivanjem adenoma [[hipofiza|hipofize]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Huang CI, Chiou WH, Ho DM |title=Oligodendroglioma occurring after radiation therapy for pituitary adenoma |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neurology-neurosurgery-and-psychiatry_1987-12_50_12/page/1619 |journal=J Neurol Neurosurg Psychiatry |volume=50 |issue=12 |pages=1619–24 |date=decembar 1987 |pmid=3325615 |pmc=1032603 |doi=10.1136/jnnp.50.12.1619}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;NEJM 867-5309, ed 6, p112–116, Kevin Smith etal&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
=== Mikroskopski izgled ===
[[Slika:Oligodendroglioma1 low mag.jpg|thumb|desno| 300px | Nisko uvećanje [[mikrografija|mikrografskog snimka]] oligodendroglioma koji pokazuje karakteristična obilježja ([[H&amp;E boja]])]]
Oligodendrogliomi se još ne mogu razlikovati od ostalih [[lezija]] mozga samo po njihovim kliničkim ili radiografskim izgledima. Zato je  [[biopsija]] mozga jedini metod konačne dijagnoze. Oligodendrogliomi rekapituliraju izgled normalnog člana [[oligodendrologija|oligodendroglije]] mozga. (Njihovo ime potječe od [[grčki]]h korijena ''oligo'' = malo&quot; + &quot;dendro&quot;  = drvo.) Općenito se sastoje od ćelija s malim do malo uvećanim okruglim kompaktnim jedrima s tamom i malom količinom eozinofilne [[citoplazma|citoplazme]]. Zbog njihovog histološkog izgleda, često se nazivaju ćelijama &quot;prženih jaja&quot;. Pojavljuju se kao monotona skupina blago uvećanih okruglih ćelija koje se uvlače u normalan moždani [[parenhim]] i proizvode nejasne čvorove. Iako se čini da je tumor nejasno ograničen,  po definiciji je difuzno infiltrirajući tumor.

Klasično imaju tendenciju da formiraju krvotok fino razgranatih kapilara koji mogu dobiti izgled &quot;pileće žice&quot;. Kada napadaju strukture sive materije poput korteksa, neoplastični oligodendrociti imaju tendenciju klastera oko [[neuron]]a pokazujući fenomen koji se naziva &quot;perineuronska satelitoza&quot;. Oligodendrogliomi mogu prvenstveno invadirati oko žila ili ispod površine mozga u ''[[pia mater]]''.

Oligodendrogliomi se moraju razlikovati od uobičajenih [[astrocitom]]a. Uočene su neklasične varijante i kombinirani tumori diferencijacije oligodendroglioma i astrocitoma, što ovu razliku čini kontroverznom između različitih grupa [[neuropatologija|neuropatologa]]. Općenito, u SAD-u su neuropatolozi, koji su školovani na zapadnoj obali, liberalniji u dijagnozi oligodendroglioma od onih koji su studirali na istočnoj obali ili srednjem zapadu, koji dijagnozu oligodendroglioma postavljaju samo za klasične varijante. Molekulska dijagnostika može ovu diferencijaciju zastarjeti u budućnosti.
 
Ostali [[glija|glijini]] i glioneuronski tumori s kojima ih često miješaju, zbog monotonog izgleda okruglih ćelija, uključuju [[pilocitni astrocitom]], [[centralni neurocitom]], takozvani [[disembrioplazijski neuroepitelni tumor]] ili, povremeno, [[ependimom]].

=== Histopatološko stepenovanje ===
Histopatološko gradiranje oligodendroglioma je kontroverzno. Još se najčešće korištena shema ocjenjivanja temelji na smjernicama [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO).  iz 2007.  Ažuriranje klasifikacijae je u toku.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.reseau-pola.org/app/download/24869531/La+Lettre_RENOP_5.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 5. 2021 |archive-date=20. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210520181635/https://www.reseau-pola.org/app/download/24869531/La+Lettre_RENOP_5.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Oligodendrogliomi se obično dihotomiraju u tumor II stepena (niži stepen).
 
Nažalost, smjernice SZO uključuju i subjektivne kriterije za II stupanj. Pored toga, prisustvo niske mitotske aktivnosti, vaskularne proliferacije i nekroze, uključujući pseudopalizirajuću nekrozu, same po sebi nisu dovoljne za povišenje stepena ovog tumora. To dovodi do neizbježne varijabilnosti među posmatračima-patolozima  u dijagnozi. Konačnu odgovornost za donošenje odluka o liječenju i tumačenje ove dijagnoze snosi onkolog u dogovoru s pacijentom i njegovom porodicom.

Predloženo je da smjernice [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (SZO) trebaju sadržavati kategoriju za oligodendrogliome IV stepena, za koje se u osnovi čini da su [[glija|glijine]] [[neoplazma|novotvorine]], sa neodoljivim karakteristikama ''[[glioblastoma multiforme]]'' (GBM ), koji proizlaze iz poznatih oligodendroglioma nižeg stepena ili GBM sa značajnim udjelom [[oligodendrociti|oligodendrocitne]] diferencijacije. Dijagnostička korisnost ove druge kategorije je neizvjesna, jer se ovi tumori mogu ponašati ili poput glioblastoma ili stupnja III [[Anaplazijski oligodendrogliom|anaplazijskog oligodendroglioma]]. Kao takva, ovo je izuzetno neobična dijagnoza.
 
Ažurirane smjernice SZO, objavljene 2007., preporučuju klasifikaciju takvih tumora za sada kao „glioblastom sa komponentom oligodendroglioma“.&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Louis D, Ohgaki H, Wiestler O, etal |title=The 2007 WHO Classification of Tumours of the Central Nervous System |journal=Acta Neuropathologica |volume=114 |issue=2 |pages=97–109 |year=2007 |pmid=17618441 |doi=10.1007/s00401-007-0243-4 |pmc=1929165}}&lt;/ref&gt; Ostaje da se utvrdi da li ovi tumori imaju bolju prognozu od standardnih glioblastoma.

=== Molekulska genetika ===
Daleko najčešća pronađena strukturna deformacija je  zajednička delecija hromosomskih krakova 1p i 19q. Visoka učestalost kodelecije upečatljiva je osobina ovog glijskg tumora i smatra se &quot;genetičkim potpisom&quot; oligodendroglioma. [[Alel]]ni gubici na 1p i 19q, odvojeno ili u kombinaciji, češći su kod klasičnih oligodendroglioma nego kod astrocitoma ili oligoastrocitoma.&lt;ref name=Barbashina&gt;{{cite journal |vauthors=Barbashina V, Salazar P, Holland EC, Rosenblum MK, Ladanyi M |title=Allelic losses at 1p36 and 19q13 in gliomas: correlation with histologic classification, definition of a 150-kb minimal deleted region on 1p36, and evaluation of CAMTA1 as a candidate tumor suppressor gene |journal=Clin. Cancer Res. |volume=11 |issue=3 |pages=1119–28 |date=1. 2. 2005|pmid=15709179 |url=http://clincancerres.aacrjournals.org/cgi/content/full/11/3/1119 }}&lt;/ref&gt; U jednoj studiji, klasični oligodendrogliomi pokazali su gubitak 1p u 35 od 42 (83%) slučaja, gubitak od 19q u 28 od 39 (72%), a oni koji su kombinirani u 27 od 39 (69%) slučajeva; nije došlo do značajne razlike u gubitku statusa [[heterozigot]]nosti od 1p / 19q između niskog stupnja i anaplazijskog oligodendroglioma.&lt;ref name = Barbashina/&gt; 1p / 19q ko-delecija korelirana je i s hemoosjetljivošću i s poboljšanom prognozom oligodendroglioma.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Laigle-Donadey F, Benouaich-Amiel A, Hoang-Xuan K, Sanson M |title=[Molecular biology of oligodendroglial tumors] |language=French |journal=Neuro-Chirurgie |volume=51 |issue=3–4 Pt 2 |pages=260–8 |year=2005 |pmid=16292170 |doi=10.1016/s0028-3770(05)83487-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Walker C, Haylock B, Husband D, etal |title=Clinical use of genotype to predict chemosensitivity in oligodendroglial tumors |url=https://archive.org/details/sim_neurology_2006-06-13_66_11/page/1660 |journal=Neurology |volume=66 |issue=11 |pages=1661–7 |year=2006 |pmid=16769937 |doi=10.1212/01.wnl.0000218270.12495.9a|s2cid=39812093 }}&lt;/ref&gt; Genski proizvodi izgubljeni kao posljedica ove kodelecije mogu uključivati medijatore rezistencije na genotoksične terapije. Alternativno, gubitak 1p / 19q može biti rana onkogena lezija, koja pospješuje stvaranje glijinih novotvorina, koje zadržavaju visoku osjetljivost na genotoksični stres. Većina većih centara za liječenje raka rutinski provjerava delecije 1p / 19q kao dio [[patologija|patološkog]] izvještaja o oligodendrogliomima. Status lokusa 1p / 19q može se otkriti [[FISH]]-om, analizom gubitka heterozigotnosti (LOH) ili [[Virtualni kariotip|virtualnom analizom kariotipa]]. Prednost virtualne analize je u procjeni cijelog [[genom]]a u jednom testu, kao i lokusa 1p/19q. To omogućava procjenu ostalih ključnih lokusa u glijskim tumorima, kao što su EGFR i status broja kopija TP53.

Dok je prognostički značaj delecija 1p i 19q dobro utvrđen za mješovite oligoastrocitome, taj značaj delecija za gliome niskog stupnja kontroverzniji je. Što se tiče glioma niskog stupnja, nedavna studija također sugerira da ko-delecija 1p / 19q može biti povezana sa [[translokacija (genetika)|translokacijom]] (1;19) (q10;p10) koja je, poput kombinirane [[delecija (genetika)|delecije]]  1p/19q, povezana sa superiornšću ukupnog preživljenja i preživljenja bez progresije bolesti kod bolesnika sa gliomom niskog stepena.&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Jenkins RB, Blair H, Ballman KV, etal |title=A t(1;19)(q10;p10) mediates the combined deletions of 1p and 19q and predicts a better prognosis of patients with oligodendroglioma |journal=Cancer Res. |volume=66 |issue=20 |pages=9852–61 |date=oktobar 2006 |pmid=17047046 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-06-1796 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/content/full/66/20/9852}}&lt;/ref&gt; Oligodendrogliomi rijetko pokazuju mutacije u genu p53, što je za razliku od ostalih glioma.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Ohgaki H, Eibl RH, Wiestler OD, Yasargil MG, Newcomb EW, Kleihues P |title=p53 mutations in nonastrocytic human brain tumors |journal=Cancer Res. |volume=51 |issue=22 |pages=6202–5 |date=15. 11. 1991|pmid=1933879 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/reprint/51/22/6202 }}&lt;/ref&gt; Amplifikacija [[receptor epidermnog faktora rasta|receptora epidermnog faktora rasta]] i cijela 1p / 19q kodelacija međusobno se isključuju i predviđaju potpuno različite ishode, a amplifikacija EGFR predviđa lošu prognozu.&lt;ref name=Ducray&gt;{{cite journal  |vauthors=Ducray F, Idbaih A, de Reyniès A, etal |title=Anaplastic oligodendrogliomas with 1p19q codeletion have a proneural gene expression profile |journal=Mol. Cancer |volume=7 |pages=41 |year=2008 |pmid=18492260 |pmc=2415112 |doi=10.1186/1476-4598-7-41 }}&lt;/ref&gt; Postoji snažna [[korelacija]] između 1p/19q kodelacije i ekspresije pronervnih gena, što sugerira da gliomi sa 1p19q kodelecijom predstavljaju podskupinu pronervnih glioma.&lt;ref name=Ducray/&gt;

==Liječenje==
[[slika:OligodendrogliomaMRI.png|thumb|right|280px|Oligodendrogliom na [[MRI]]-snimku]]
Općenito se smatra da su oligodendrogliomi neizlječivi pomoću dosadašnjih tretmana. Međutim, u poređenju sa češćim [[astrocitom]]ima, oni polahko rastu s produženim preživljavanjem. U jednoj seriji, [[medijana]] vremena preživljavanja za oligodendrogliome stupnja  II bila je  11,6 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Ohgaki H, Kleihues P |title=Population-based studies on incidence, survival rates, and genetic alterations in astrocytic and oligodendroglial gliomas |journal=J Neuropathol Exp Neurol |volume=64 |issue=6 |pages=479–89 |date=juni 2005 |pmid=15977639 |doi=10.1093/jnen/64.6.479 }}&lt;/ref&gt;

Međutim, takvi podfaci mogu zavarati, jer ne uzimaju u obzir tipove liječenja niti genetički potpis tumora. Nedavna studija analizirala je preživljavanje zasnovano na [[hromosom]]skim delecijama i efektima zračenja ili [[hemoterapija]] kao liječenja, sa sljedećim rezultatima (i za niski stepen i za anaplazijske oligodendrogliome): delecija 1p/19q sa zračenjem = 121 mjesec ([[srednja vrijednost]]), delecija 1p/19q s hemoterapijom = preko 160 mjeseci (srednja vrijednost još nije dostignuta), bez delecije 1p/19q sa zračenjem = 58 mjeseci (srednja vrijednost) i bez delecije 1p/19q sa hemoterapijom = 75 mjeseci (srednja vrijednost).&lt;ref name=Hamlat&gt;{{cite journal  |vauthors=Hamlat A, Saikali S, Chaperon J, etal |title=Oligodendroglioma: clinical study and survival analysis correlated with chromosomal anomalies |journal=Neurosurg Focus |volume=19 |issue=5 |pages=E15 |date=novembar 2005 |pmid=16398465 |doi=10.3171/foc.2005.19.5.16 }}&lt;/ref&gt; 
 
Zbog indolentne prirode ovog tumora i potencijalnog [[morbiditet]]a povezanog sa [[neurohirurgija|neurohirurgijom]], [[hemoterapija|hemoterapijom]] i [[zračenje]]m, većina [[onkologija|neuroonkologa]] će u početku pohađati kurs od [[budno čekanje]] i liječiti pacijente simptomatski. Simptomatski tretman često uključuje upotrebu [[antikonvulziv]]a za napadaje i [[Glukokortikoidi|steroida]] za [[edem|oticanje mozga]].
 
Standardni raspored doziranja temozolomida je pet uzastopnih dana dnevnog doziranja tokom 28-dnevnih ciklusa. Međutim, različiti načini doziranja mogu dati bolje rezultate, poput kontinuiranog dnevnog doziranja, uz upotrebu manjih količina lijeka (npr. 21-dnevno doziranje tokom 28-dnevnih ciklusa). Kao primjer promijenjenog rasporeda doziranja, prikazani su obećavajući rezultati korištenjem nižih dnevnih doza svakog dana tokom sedam sedmica, nakon čega slijede 4-nedeljne pauze.&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Kesari S, Schiff D, Drappatz J, etal |title=Phase II Study of Protracted Daily Temozolomide for Low-Grade Gliomas in Adults |journal=Clin. Cancer Res. |volume=15 |issue=1 |pages=330–337 |date=januar 2009 |pmid=19118062 |doi=10.1158/1078-0432.CCR-08-0888 |s2cid=15174867 }}&lt;/ref&gt; Što se tiče trajanja doziranja, za oligodendrogliome ono koje propisuju onkolozi znatno varira i čini se da se kreće od šest do preko 32 ciklusa (tj. tokom tri godine). U jednoj studiji, istraživači su upoređivali pacijente koji su primali temozolomid najmanje 12 mjeseci u ciklusu 5/28 dana, dijeleći takve pacijente u dvije grupe: &quot;kratkotrajni&quot;  koji su primali temozolomid 12-18 ciklusa i oni &quot;dugoročni&quot; pacijenti koji su primali temozolomid 19 ili više ciklusa (raspon je bio od 19 do 32 ciklusa). Otkrili su da postoji statistički značajna prednost za &quot;dugotrajno&quot; liječenje (medijana preživljavanja bez progresije za &quot;kratkotrajne&quot; pacijente bila je 95 sedmica (praćenje od 73 sedmice), ali za &quot;dugoročne&quot; pacijente srednji opstanak bez progresije  još nije dostignuto (praćenje od 134 sedmice).&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Coleman H, etal |title=(Abstract) Impact of duration of temozolomide therapy on progression-free survival in recurrent malignant glioma |journal=Neuro-Oncology |volume=4 |issue=4 |pages=308–381 |year=2002 |doi=10.1215/15228517-4-4-308 |url=http://neuro-oncology.dukejournals.org/cgi/reprint/4/4/308 |access-date=20. 5. 2021 |archive-date=25. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225213453/http://neuro-oncology.dukejournals.org/cgi/reprint/4/4/308 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Anderson K. and Lindsey W., &quot;What is the optimal length of treatment with Temodar (temozolomide) for glioblastoma?&quot;, Online at http://virtualtrials.com/pdf/temodarlength.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211090444/http://virtualtrials.com/pdf/temodarlength.pdf |date=11. 2. 2021 }}&lt;/ref&gt;

Zbog njihove difuzno infiltrirajuće prirode, oligodendrogliomi se ne mogu u potpunosti resecirati i nisu izlječivi [[operacija|hirurškim ekscizijama]]. Ako tumorska masa komprimira susjedne moždane strukture, [[neurohirurgija|neurohirurg]] će obično ukloniti onoliko tumora koliko može bez oštećenja drugih kritičnih, zdravih moždanih struktura. Operacija može biti praćena [[hemoterapija]]ma, [[zračenje]]m ili kombinacijom oboje, ali nedavne studije sugeriraju da zračenje ne poboljšava opće preživljavanje (čak i kada posmatraju dob, klinički podaci, histološka ocjena i tip operacije).&lt;ref name=Hamlat/&gt;&lt;ref name=&quot;A. B. Lassman, Oligodendroglioma Study Group; Memorial Sloan-Kettering Cancer Center, New York, NY 2009 suppl abstr 2014&quot;&gt;{{cite journal|last1=Lassman|first1=A. B.|title=Retrospective analysis of outcomes among more than 1,000 patients with newly diagnosed anaplastic oligodendroglial tumors|journal=Journal of Clinical Oncology|date=20. 5. 2009|volume=27|issue=15S|pages=2014|doi=10.1200/jco.2009.27.15s.2014|issn=0732-183X|doi-broken-date=11. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal  |vauthors=Sunyach MP, Jouvet A, Perol D, etal |title=Role of exclusive chemotherapy as first line treatment in oligodendroglioma |journal=J. Neurooncol. |volume=85 |issue=3 |pages=319–28 |date=decembar 2007 |pmid=17568995 |doi=10.1007/s11060-007-9422-3 |s2cid=27456056 }}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
Oligodendrogliomi, kao i svi drugi infiltrirajući [[gliom]]i, imaju vrlo visoku (gotovo ujednačenu) stopu recidiva i vremenom postepeno rastu. Ponavljajući tumori se obično liječe agresivnijom hemoterapijom i terapijom zračenjem. Nedavno se [[stereotaktička hirurgija]] pokazala uspješnom u liječenju malih tumora koji su rano dijagnosticirani.

Dugoročno preživljavanje zabilježeno je u manjine pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Tatter SB |title=Recurrent malignant glioma in adults |journal=Curr Treat Options Oncol |volume=3 |issue=6 |pages=509–24 |date=decembar 2002 |pmid=12392640 |doi=10.1007/s11864-002-0070-8 |s2cid=9844062 }}&lt;/ref&gt; Uz agresivan tretman i pomno praćenje moguće je nadživjeti obično očekivano trajanje života oligodendroglioma niskog stupnja. Westergaardova studija (1997) pokazala je da su pacijenti mlađi od 20 godina imali medijanu preživljavanja od 17,5 godina. Kod pacijenata starijih od 30 godina stopa preživljavanja je niža, ali kako opcije liječenja rastu, stopa preživljavanja je veća. Međutim, vjerojatnije je da će pacijent s lošim općim zdravstvenim stanjem prije proći nego oni koji imaju dobro opće zdravstveno stanje.&lt;ref&gt;Herbert H. Engelhard, M.D., Ph.D., Ana Stelea, M.D., and Arno Mundt, M.D., &quot;Oligodendroglioma and Anaplastic Oligodendroglioma: Clinical Features, Treatment, and Prognosis&quot; [http://www.virtualtrials.com/pdf/oligo.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211073558/http://www.virtualtrials.com/pdf/oligo.pdf |date=11. 2. 2021 }} p.449&lt;/ref&gt; Druga studija pokazuje stopu preživljavanja od 34% nakon 20 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Feigenberg SJ, Amdur RJ, Morris CG, Mendenhall WM, Marcus RB, Friedman WA |title=Oligodendroglioma: does deferring treatment compromise outcome? |journal=Am. J. Clin. Oncol. |volume=26 |issue=3 |pages=e60–6 |year=2003 |pmid=12796617 |doi=10.1097/01.COC.0000072507.25834.D6|s2cid=31560940 }}&lt;/ref&gt; Međutim, kao što je gore pomenuto, takvi podaci mogu zavarati jer ne uzimaju u obzir vrste liječenja niti genetički potpis tumora. Pored toga, takvi povijesni podaci gube značaj, zbog relativno dugog preživljavanja pacijenata (u usporedbi s drugim tipovima tumora mozga) i uvođenja novijih mogućnosti liječenja s vremenom.

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20080513082649/http://www.ninds.nih.gov/disorders/brainandspinaltumors/detail_brainandspinaltumors.htm Brain and Spinal Tumors: Hope Through Research (National Institute of Neurological Disorders and Stroke)]
* [https://web.archive.org/web/20111128054521/http://rad.usuhs.edu/medpix/kiosk_image.html?mode=neuro_case&amp;pt_id=13718&amp;imageid=54140#pic CT and MR Scans] Classic Radiology Imaging of Oligodendroglioma
* https://web.archive.org/web/20210520181635/https://www.reseau-pola.org/app/download/24869531/La+Lettre_RENOP_5.pdf

{{Nervni tkivni tumori}}

[[Kategorija:Tumori mozga]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>iye6o9vmnsg0p5nv11mioravphkg66n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mentalna zaostalost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480262</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935177</id>
      <parentid>3334864</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mentalna invalidnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483398</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935178</id>
      <parentid>3367856</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualno oštećenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486445</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935179</id>
      <parentid>3383407</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualna ometenost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487226</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935180</id>
      <parentid>3390949</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualni nedostatak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487361</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935181</id>
      <parentid>3391766</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualni deficit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487488</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935182</id>
      <parentid>3392573</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualna nesposobnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487522</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935183</id>
      <parentid>3392731</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualne smetnje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487737</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935184</id>
      <parentid>3393946</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualni poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487854</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935185</id>
      <parentid>3394587</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualna zaostalost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487942</id>
    <redirect title="Intelektualne poteškoće" />
    <revision>
      <id>3935186</id>
      <parentid>3394996</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:56:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Intelektualne poteškoće]]</comment>
      <origin>3935186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Intelektualne poteškoće]]</text>
      <sha1>pbwhluv3l7qsbz74f1h84yo3wdod64h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nabd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490270</id>
    <revision>
      <id>3935254</id>
      <parentid>3802542</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:11:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3935254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2887" sha1="te39620td7147da9tgj669hfz9uvdpi" xml:space="preserve">'''Nabd''' je arapska novinska kompanija, osnovana 2012, sa sjedištem u [[Dubai]]ju i uredima u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], [[Kuvajt]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], [[Egipat|Egiptu]] i [[Jordan]]u. Nabd ima [[Arapski jezik|arapski]] sadržaj od 1.500 izdavača, uključujući lokalne izdavače na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i sjevernoj Africi, međunarodne izdavače i TV kanale.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://venturebeat.com/2016/04/06/chart-topping-newsreader-app-nabd-launches-in-turkey-as-nabiz/|title=Chart-topping newsreader app Nabd launches in Turkey as Nabız|date=6. 4. 2016|website=VentureBeat|language=en-US|access-date=15. 4. 2022|archive-date=7. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207145520/https://venturebeat.com/2016/04/06/chart-topping-newsreader-app-nabd-launches-in-turkey-as-nabiz/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Trenutno je dostupan kao mobilna aplikacija na [[iOS]] i [[Android]] uređajima i na webu putem portala Nabd.com. Od marta 2022, kompanija tvrdi da je njena platforma dostigla preko 25 miliona korisnika mjesečno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mmaglobal.com/news/nabd-and-transsion-partner-provide-personalized-arabic-news-transsion-smartphone-users-mena|title=Nabd and Transsion Partner to Provide Personalized Arabic News to Transsion Smartphone Users in MENA|website=MMA Global|language=en|access-date=15. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
Nabd su 2012. osnovali Abdur-Rahman El-Sayed. Dana 23. oktobra 2012, Nabd je objavljen za iOS uređaje. 7. oktobra 2013. Nabd je objavljen za Android uređaje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wamda.com/2013/12/3-ways-optimize-arabic-mobile-ads-nabd-waveline-media-celtra|title=3 ways to optimize mobile ads|website=Wamda|language=en|access-date=15. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

U junu 2018. Nabd je dodao namjensku sportsku rubriku s rezultatima fudbalskih utakmica uživo, rasporedima i rasporedima.

U aprilu 2019. Nabd je pokrenuo funkciju live streaminga koja uključuje lokalne i međunarodne kanale.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.muvi.com/industry-updates/nabd-live-streaming-service.html|title=Arabic Content App Nabd steps into Live Streaming Industry - Muvi|date=11. 3. 2019|website=Muvi One|language=en-US|access-date=15. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

U avgustu 2019. Nabd je postao dostupan na webu putem portala Nabd.com.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gccbusinessnews.com/nabd-to-become-arabic-news-provider-for-transsion-mobile-users-in-mena/|title=Nabd to become Arabic News provider for Transsion mobile users in MENA - GCC Business News|last=Nair|first=Arya M.|website=www.gccbusinessnews.com|language=en-US|access-date=15. 4. 2022|archive-date=13. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220313045017/https://www.gccbusinessnews.com/nabd-to-become-arabic-news-provider-for-transsion-mobile-users-in-mena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

[[Kategorija:Kompanije]]</text>
      <sha1>te39620td7147da9tgj669hfz9uvdpi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Panasko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>493805</id>
    <revision>
      <id>3935135</id>
      <parentid>3935036</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55206-04</username>
        <id>186849</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba za preispitivanje brisanja članka Dragica Šarac */ novi odlomak</comment>
      <origin>3935135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116463" sha1="d0scyjr9n9300abce77z3wpft59001s" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::Hvala velika [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:09, 17 septembar 2026 (CEST)
:::Sad i ti imaš mogućnost pregleda. Čestitam na tome.
:::Postoji jedan dobar alat za prikaz nepregledanih stranica/izmjena kojima možeš pristupiti [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje], pa pogledaj.
:::pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::::Hvala velika na ukazanom povjerenju, baš sam se obradovala. Hvala i na dijeljenju informacija vezanih za alat, protaberim ga. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:47, 17 septembar 2026 (CEST)

== Brisanje članka ==
Pozdrav Panasko,

Imam jednu molbicu. Da li bi moga izbrisati članak [[STAV]], napravila sam novi na osnovu šablona Novine u Bosni i Hercegovini - [[Stav (magazin)]], a nisam vidjela da imamo napravljenu stranicu.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:10, 13 oktobar 2026 (CEST)

:U principu se ostavlja onaj koji je stariji, po potrebi se prilagodi, kako se ne bi gubila historija izmjena. Da li bi mogla ovaj stariji dopuniti, pa da novi izbrišem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:38, 13 oktobar 2026 (CEST)
::OK. Mogu, nije problem, prebacim sadržaj u njega, stari je svakako oskudam.
::Hvala ti [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:48, 13 oktobar 2026 (CEST)
:::Izbrisan duplikat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:12, 14 oktobar 2026 (CEST)
::::Odlično. Hvala ti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:25, 14 oktobar 2026 (CEST)

== Molba za preispitivanje brisanja članka Dragica Šarac ==
Poštovani Panasko,

Molim Vas da preispitate odluku o brisanju članka „Dragica Šarac“, koji je danas uklonjen uz obrazloženje „Nerelevantno“.

Članak je rezultat višednevnog istraživanja, a trenutno pribavljam dodatne izvore iz arhive lista Oslobođenje.

Molim Vas da mi pojasnite koji kriteriji nisu ispunjeni te da razmotrite mogućnost vraćanja članka u moj korisnički prostor radi dopune i uređivanja.

Unaprijed zahvaljujem.

Srdačan pozdrav. Sadmir Krehić [[Posebno:Doprinosi/~2026-55206-04|~2026-55206-04]] ([[Razgovor s korisnikom:~2026-55206-04|talk]]) 19:27, 14 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>d0scyjr9n9300abce77z3wpft59001s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935217</id>
      <parentid>3935135</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T06:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba za preispitivanje brisanja članka Dragica Šarac */ odgovor</comment>
      <origin>3935217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117306" sha1="jayvmck2xhzzt0b18jwjkhpmbteskyw" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}

== &quot;Prikaži izgled&quot; ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;&quot;
| Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme &quot;'''{{int:showpreview}}'''&quot;.&lt;br /&gt;Učestalim korištenjem dugmeta &quot;{{int:publishchanges}}&quot; opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}}
| [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]]
|} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST)

== Arthur C. Clarke ==

Zdravo Panassko.
Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]].
Lijep pozdrav. 
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST)
::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST)
Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P
:Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET)

Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST)

== &quot;Ponovorođeni&quot; ==

Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST)

:vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link:
:https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST)
::Ovo je greška jer se &quot;ponovo&quot; u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST)
:::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu,  uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Discord ==

Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa  /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET)

:Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET)

== Infokutije... ==

...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET)
::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET)

== Pozdrav ==

Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET)

Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim.  Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću.

Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET)

:Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]].
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET)
::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima  vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET)
:::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje &quot;preko bare&quot; ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. 
:::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET)
Tooo majstoreeee!!!!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET)

:[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET)
::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET)
:::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET)
Zdravo Panassko.
Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora.
Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom &quot;sjekirom o panj&quot; i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. 
Lijep pozdrav i idemo dalje.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET)

:Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET)

== Infokutija TV-serija ==

Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET)

:Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET)

== The Animals ==

Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti &quot;tvoj&quot; (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET)

Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET)

:Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to &quot;legne&quot; s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET)
::Hvala ti, sad si me &quot;uvalio&quot; da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET)
:::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&amp;diff=3471034&amp;oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET)

Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET)

Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET)

:Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju &quot;premjesti bez ostavljanja preusmjerenja&quot;; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET)

Nemam, samo je premjesti opcija.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET)

Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za &quot;osobu&quot; se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve.  – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET)

:Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET)

Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET)

:Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET)

Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET)

:One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET)
::::kako stavljamo kada je  |date=March 2023, je li ide  |date= Mart 2023 ili  |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET)
:::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023&quot; (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET)

@KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET)

:Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET)

Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti.  [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET)

== Prijedlog ==

Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET)

:na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET)
::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET)

Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET)

:evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET)
:::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET)
::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET)

@KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET)

== Stavke na WikiData ==

Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni  broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim.
Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET)

:U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET)

Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET)

:To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET)

Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET)

:Klikneš na &quot;Uredi&quot; sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET)
::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve  [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET)

== Dvojnik ==
Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom&lt;nowiki&gt;{{Dvojnik|ime članka}}&lt;/nowiki&gt; --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:26, 30 januar 2023 (CET)

To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET)

...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET)

== Feminizam... ==

Članke možeš &quot;ubaciti&quot; na &quot;fountain&quot;...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 14:39, 2 februar 2023 (CET)

:Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET)

@AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET)
: Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:27, 7 februar 2023 (CET)

😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET)

:Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:56, 7 februar 2023 (CET)

Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET)

== Diskografije ==

Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET)

:Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET)
::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo.  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET)

== Wikidata - singlovi ==

Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema &quot;entity&quot; na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata.
Pozdrav,
Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET)

:Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom.
:[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET)
::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene &quot;statements&quot; kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET)
:::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET)
::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET)

== The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]]
{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;
Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year!
:Wish you all the best!
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&amp;oldid=24686739 --&gt;

== CEE proljeće 2023. ==
Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:39, 25 mart 2023 (CET)

:Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET)
::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST)

== Pravopisna napomena ==

Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST)

:Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST)
::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu &quot;Diplomatija Velikih sila&quot; na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju &quot;od strane&quot;; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST)

104 [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:33, 3 april 2023 (CEST)

Trebalo bi &quot;...Copa Améri'''k'''e&quot; jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST)

:ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST)
:ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST)
:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST)

== Nimfe ==
Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:52, 17 april 2023 (CEST)
: a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:05, 17 april 2023 (CEST)
::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST)
:::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST)
::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:28, 17 april 2023 (CEST)
:::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST)
:::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:34, 18 april 2023 (CEST)

== Hall of Fame ==

Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:45, 3 juni 2023 (CEST)

:Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji &quot;as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments.

If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]

[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25134473 --&gt;

== Translation request ==

Hello.

Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST)

:I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST)

== Selektivno prevođenje ==

Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku &quot;Etymology&quot;), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano.

Npr. u člancima &quot;muškarac&quot; i &quot;žena&quot; u izvorniku piše &quot;[[en:man|adult male human]]&quot; i &quot;[[en:woman|adult female human]]&quot; te u referencama na koje se članak poziva ne navode se &quot;spolni organi&quot; kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o &quot;rodnoj ideologiji&quot; i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš.

Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a.  u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome.
:Pozdrav,
:Panassko  [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST)

== Feminism and Folklore 2023 - International prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here]..

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&amp;oldid=25231197 --&gt;

== Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]]

{{int:please-translate}}

Dear Wikimedian,

We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor.

As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023.

Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity.

Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia.

With warm regards,

'''Feminism and Folklore International Team'''.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&amp;oldid=25345565 --&gt;

== ''Seoske strahote'' ==

Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: 

'''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. 

'''Opis'''

Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. 

(Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST)

:Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST)
::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći,  ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST)
::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST)
:::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST)
::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST)
:::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST)
::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST)
:::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST)
::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST)
:::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST)
::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST)

== Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.''
[[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]]
&lt;big&gt;Dear all,&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !&lt;/big&gt; &lt;big&gt;The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same!  &lt;/big&gt;'''&lt;big&gt;Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|&quot;Here&quot;]] to Organize/Join a WAM Event.&lt;/big&gt;'''


'''1. Propose &quot;Focus Theme&quot; related to Asia !'''

If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your &quot;Focus Theme&quot; by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2].

'''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.'''

Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs &amp; Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023.

'''3. More flexible campaign time'''

The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community.

'''Timetable'''

* October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year
* October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023.
* Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia.
* November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.)
* January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia.
* March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team
* April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event.

For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4].
&lt;big&gt;
We look forward to your participation.

Cheers!!!

WAM 2023 International Team&lt;/big&gt;

[1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023

[2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link

[3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event

[4] info@asianmonth.wiki
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&amp;oldid=25753309 --&gt;

== Paralele i meridijani ==

Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET)

:Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET)
::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET)
:::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET)
:::: Da. Koje god je nazvano po &quot;zapadnjacima&quot; (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET)
::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s &quot;okruglima&quot; i ovima na &quot;5&quot;, da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET)
::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET)
{{izvuci}}
Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET)

== Kategorije Astronomski objekti ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim.

Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET)

:može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET)
::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET)

== Pitanje o izvorima ==

Poštovanje!

Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji.

Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale?

Hvala :)

Prijatno

[[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET)

:Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET)
:pozdrav, 
:Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET)
::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET)

== Slike ==

@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka.

Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET)

:A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|&quot;glumac&quot;]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|&quot;osoba&quot;]], ne &quot;pisac&quot;). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET)
::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}}
&lt;div style=&quot;color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; &quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together.  
   
:Sincerely, 

&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;color: #333333; text-align:right; font-size:120%; &quot;&gt;Wikipedia Asian Month International Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
{{clear}}
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&amp;oldid=26272594 --&gt;

== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==

Dear Winner,

We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.

As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.

Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.

Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!

Warm regards,

'''The Feminism and Folklore Team'''
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=26890688 --&gt;

== Pitanje  ==

Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST)

:Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST)
::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST)
::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom?  [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST)
:::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST)

== Feminism and Folklore 2024 - International prize winners ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''
[[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]]

Congratulations!

We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration!

We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable.

To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here].

Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need.

Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you.

Best wishes,

[[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&amp;oldid=27147899 --&gt;

== Ostrvske države / teritorije ==

&quot;'''Na''' Kipru&quot;, ali &quot;'''u''' Sjevernom Kipru&quot; jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST)

:[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST)
::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST)

A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]])
:Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) ==

Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Šablon(čina) ==

Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|&quot;Nimfe&quot;]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET)

:uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET)
::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&amp;F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET)
:::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET)

== Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers &amp; Jury ==

Hello Community Organizers and Jury,

Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia.

To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners:

# First Prize: $25 USD

# Second Prize: $20 USD

# Best Jury Article: $15 USD

All this will be in '''gift voucher format only'''.

Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles.

Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page

The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles.

We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;March 5, 2025&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the  [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form]


Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest.

We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]]

Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia!

Best regards,

Stella and Tiven

Wiki loves folklore international team


[[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC)
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&amp;oldid=28309519 --&gt;

== Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;&quot;&gt;    &lt;!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --&gt;    &lt;div style=&quot;font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;&quot;&gt;  Golden Award &lt;br&gt;Wikipedia Asian Month 2024    &lt;/div&gt;&lt;/div&gt;    &lt;!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --&gt;    &lt;div style=&quot;display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;&quot;&gt; &lt;!-- Reduced the gap between image and text --&gt;        &lt;!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --&gt;        &lt;div style=&quot;font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;&quot;&gt;            &lt;p&gt;Dear {{ROOTPAGENAME}},&lt;/p&gt;            &lt;p&gt;Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia.
Sincerely,

Wikipedia Asian Month User Group 
&lt;/div&gt; &lt;!-- Image Section (on the right side) --&gt;        &lt;div style=&quot;max-width: 300px;&quot;&gt;  [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]]         &lt;/div&gt;    &lt;/div&gt; &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=28586040 --&gt;

== Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May ==

Dear Panasko,

Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities!

This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''.

Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''

Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page:  
'''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out.

Thank you for your continued dedication and support!


For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Rezolucija VS UN-a ==

Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar &lt;code&gt;|Odsutni =&lt;/code&gt;, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST)

:Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST)
::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST)
:::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST)
::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST)

== Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD ==

Dear Panasko,

This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD.

Please ensure you complete the following as soon as possible:

* Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]'''
* Add a brief summary of your local event under the &quot;Results&quot; column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]'''

Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration.

If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team.

Thank you once again for your dedication and hard work!


''Warm regards,''&lt;br/&gt;
'''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&amp;oldid=28651179 --&gt;

== Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 ==

Dear Panasko

Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms.

To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you.

* '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here]
* '''Deadline to submit:''' 31 May 2025

It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future.

Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns!


Warm regards,&lt;br/&gt;
''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&amp;oldid=28751574 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 ==

Dear Panasko,

Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team!

Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities.

As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns:

📋 Feedback Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform

After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form:

📄 Certificate Request Form:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform

We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out.


Warm regards,&lt;br/&gt;
Wiki Loves Ramadan International Team
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&amp;oldid=28893397 --&gt;

== Panaskobot ==

Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST)

:Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST)
::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST)
::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST)
::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST)
:[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST)
::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST)

Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST)

:Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST)

Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je &quot;-ijski&quot;; &quot;-ioni&quot; je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST)

:Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST)

Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji &quot;Defaultsort&quot;.) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST)

Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i &quot;Normativnu kontrolu&quot;, pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST)

:Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije &quot;Biografije,&quot; da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST)
::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST)
:::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST)
::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST)
:::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST)

Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem &quot;Spočina&quot; :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST)

== Bol ==

''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST)

:kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST)

== Šablon Kalcijska signalizacija ==

obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST)

:Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST)
::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST)
:::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST)

: Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST)
::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET)
:::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET)

== Zdravo panasko ==

sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen

S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST)

== Update request ==

Hello, Panasko. 

Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? 

After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. 

Here is the official statement from Buckingham Palace: 

https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-30815-81|&amp;#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET)

:Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET)

== Halo, admine, može pomoć? :)  ==

Dobro došao među &quot;velike&quot;! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET)

:Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET)
:Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET)
:: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET)
::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET)
:::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET)
:::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje (&quot;m. b.&quot;)]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET)
:::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET)
:::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET)

::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET)
::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET)

:::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :).

P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično
[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET)

Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&amp;limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (filozofija)|]]&lt;/nowiki&gt;, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti &lt;nowiki&gt;[[Realizam (likovna umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt;, odnosno &lt;nowiki&gt;[[Realizam (umjetnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za umjetnost generalno i &lt;nowiki&gt;[[Realizam (književnost)|]]&lt;/nowiki&gt; za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST)

:Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST)
::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&amp;limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST)
:::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST)
::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST)
:::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST)
:Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST)
::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST)
:::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST)

Ove kategorije trebaju za sporazume koje je potpisao manji broj država. Ne znam koliko ima smisla da stoje u članku o Povelji UN-a i sličnim dokumentima koje je potpisao &quot;cijeli svijet&quot;.
[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|KWiki]]) 13:51, 1 juli 2026 (CEST)
:Kontam da trebaju jer kada prozovemo kategoriju,trebalo bi se i oni pojave. ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:52, 1 juli 2026 (CEST)
::Lakše je možda napraviti neku posebnu kategoriju za ove mnogočlane nego ih nabacivati bagerom kao na [[:en:Charter_of_the_United_Nations#External_links|EN]]. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 juli 2026 (CEST)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2025 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET)
&lt;/div&gt;

(This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.)
&lt;!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&amp;oldid=30070084 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

== To nije u Kruplivniku ==

[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST)

== CEE 2026. ==

Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:21, 26 maj 2026 (CEST)

:Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST)
:: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:04, 27 maj 2026 (CEST)
:::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]]

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&amp;oldid=30642887 --&gt;

== Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''.

Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages.

Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign.

=== Appreciation Form ===

As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''.

'''Form link''' - 
[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here]

; Deadline
: 22 June 2026

Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process.

=== Thank you ===

We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world.

Congratulations once again on your achievement.

—''Feminism and Folklore International Organizing Team''
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30649454 --&gt;

== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.

As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.

As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.

'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''

Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.

Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!

Best regards,

Feminism and Folklore international Team.

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:31, 18 juni 2026 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&amp;oldid=30704478 --&gt;

== Share your Wiki Loves Ramadan 2026 journey! ==

Dear Organizer,

On behalf of the Wiki Loves Ramadan International Team, I want to send a massive thank you for your leadership and hard work during the 2026 campaign. Organizing local events, coordinating juries, and tracking metrics takes a lot of effort, and your dedication has been vital to bridging the knowledge gap regarding Islamic heritage and traditions.

As we wrap up this year's campaign, we would love to hear how things went in your community. We have put together the Organizer Feedback Form to capture your successes, challenges, and metrics.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Thank you again for championing this campaign. We couldn't do this without you.


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:12, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Thank you for joining Wiki Loves Ramadan 2026! ==

Dear Participant,

Thank you so much for participating in the Wiki Loves Ramadan 2026 campaign! Whether you were writing articles or uploading photos to Wikimedia Commons, your contributions have helped share beautiful traditions, Islamic history, and cultural heritage with the rest of the world. 

We want to make sure next year's campaign is even better, and we need your help to do it! We would love it if you could take 3–5 minutes to fill out our quick '''Participant Feedback Form'''. 

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScw_bPHsVzpby50jc2_syJD5-mS9scnRL5BLv9UXH2tK3Mr8w/viewform

Thank you again for sharing your knowledge and creativity with the Wikimedia movement. Keep an eye on your talk page and our social media for the final winner announcements soon!  Happy editing,


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:13, 29 juni 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Participants&amp;oldid=30750498 --&gt;

== Gentle Reminder: Kindly submit your Organizer Feedback for Wiki Loves Ramadan 2026 ==

Dear Organizer,

Hope you are doing well and keeping safe.

We are reaching out to express our heartfelt gratitude for your relentless efforts and dedication in organizing Wiki Loves Ramadan 2026 in your local community. Organizing campaigns takes a lot of hard work, and your leadership has truly made a wonderful impact in bridging the knowledge gap regarding Islamic history and culture.

As we are wrapping up this year’s activities, we kindly remind you to share your local campaign report and experience with us. If you haven't done so already, please take a few minutes to fill out the Organizer Feedback Form.

* '''Link to form''': https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDsuYSv2S4RCQuwAO9MlykJwgPIy-l9ENTr7I_GxpfVuo2TA/viewform
* '''Deadline''': 31 July 2026

Your feedback is incredibly valuable to us. It will not only help us prepare our global impact report but also guide us in securing better resources and funding for organizers like you in the upcoming years. (You will also find a small section inside the form to provide your local language translations for the 2027 campaign banners!).

Thank you so much for being a pillar of this campaign. Together, we can make the 2027 edition even more successful!


Warm Regards, [[m:User:ZI Jony|ZI Jony]] (Project Lead) for the Wiki Loves Ramadan 2026 International Team. 22:47, 19 juli 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2026/Organizers&amp;oldid=30750499 --&gt;

== Question ==

Hi, I tagged 100+ pages in [[Special:BrokenRedirects]] for deletion. May I ask if those edits of mine violate any policies or local practices? If so, I will revert them immediately. Thank you. [[Korisnik:Veritas Sapientiae|Veritas Sapientiae]] ([[Razgovor s korisnikom:Veritas Sapientiae|razgovor]]) 16:49, 1 septembar 2026 (CEST)

:No you did not. {{Spomeni|Srđan}} already deleted them. Thank you.
:Best regards, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 1 septembar 2026 (CEST)

== Pregled članka ==
Pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]],

Imala bih jednu molbicu za tebe, ako nije problem da izvršiš pregled i, ako smatraš da je ok, dozvoliš objavu izmjene o Ivanu Stamboliću.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 01:26, 17 septembar 2026 (CEST)

:Završeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::Hvala velika [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:09, 17 septembar 2026 (CEST)
:::Sad i ti imaš mogućnost pregleda. Čestitam na tome.
:::Postoji jedan dobar alat za prikaz nepregledanih stranica/izmjena kojima možeš pristupiti [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje], pa pogledaj.
:::pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:15, 17 septembar 2026 (CEST)
::::Hvala velika na ukazanom povjerenju, baš sam se obradovala. Hvala i na dijeljenju informacija vezanih za alat, protaberim ga. Lijep pozdrav, [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:47, 17 septembar 2026 (CEST)

== Brisanje članka ==
Pozdrav Panasko,

Imam jednu molbicu. Da li bi moga izbrisati članak [[STAV]], napravila sam novi na osnovu šablona Novine u Bosni i Hercegovini - [[Stav (magazin)]], a nisam vidjela da imamo napravljenu stranicu.

Unaprijed zahvalna [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:10, 13 oktobar 2026 (CEST)

:U principu se ostavlja onaj koji je stariji, po potrebi se prilagodi, kako se ne bi gubila historija izmjena. Da li bi mogla ovaj stariji dopuniti, pa da novi izbrišem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:38, 13 oktobar 2026 (CEST)
::OK. Mogu, nije problem, prebacim sadržaj u njega, stari je svakako oskudam.
::Hvala ti [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:48, 13 oktobar 2026 (CEST)
:::Izbrisan duplikat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:12, 14 oktobar 2026 (CEST)
::::Odlično. Hvala ti. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:25, 14 oktobar 2026 (CEST)

== Molba za preispitivanje brisanja članka Dragica Šarac ==
Poštovani Panasko,

Molim Vas da preispitate odluku o brisanju članka „Dragica Šarac“, koji je danas uklonjen uz obrazloženje „Nerelevantno“.

Članak je rezultat višednevnog istraživanja, a trenutno pribavljam dodatne izvore iz arhive lista Oslobođenje.

Molim Vas da mi pojasnite koji kriteriji nisu ispunjeni te da razmotrite mogućnost vraćanja članka u moj korisnički prostor radi dopune i uređivanja.

Unaprijed zahvaljujem.

Srdačan pozdrav. Sadmir Krehić [[Posebno:Doprinosi/~2026-55206-04|~2026-55206-04]] ([[Razgovor s korisnikom:~2026-55206-04|talk]]) 19:27, 14 oktobar 2026 (CEST)

:Pozdrav,
:Prije svega dobrodošao. Drago mi je da ste se odlučili da doprinosite Wikipediji na bosanskom jeziku. 
:U vezi pitanja o brisanju članka moram napomenuti da je Wikipedija online enciklopedija, te se ne koristi kao blog. Da bi neka osoba imala članak u enciklopediji mora biti [[Wikipedia:Relevantnost#Osobe|relevantna]]. Pogledajte ovo, pa možete argumentovati zašto je ova osoba relevantna za Wikipediju, pa ukoliko se to ispostavi kao tačno, članak može biti vraćen. U međuvremenu predlažem da doprinesete u drugim temama. Wikipedija na bosanskom jeziku ima toliko prostora za doprinos da nećete imati manjak raspoloživih tema. Ukoliko imate pitanja, slobodno se javite, tu smo da pomognemo.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:34, 15 oktobar 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jayvmck2xhzzt0b18jwjkhpmbteskyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504998</id>
    <revision>
      <id>3935200</id>
      <parentid>3680107</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T05:10:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7921" sha1="7jilhbuswf5685tt7ru7hy600uu6rnr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Scs kingdom oblasts 1922 1929 en.png|mini|Oblasti [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].|250x250piksel]]
'''Oblasti [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]''' su bile privremene teritorijalne jedinice, koje su postojale od 1922. do 1929.

== Historija ==

=== Pozadina ===
{{Glavni|Vidovdanski ustav|Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca}}
[[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] usvojenim 28. juna 1921.&lt;ref&gt;{{Harv|Basta|str. 432}}&lt;/ref&gt; [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] je uspostavljena kao [[unitarna država]], a 26. juna 1922. su ukinute [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|pokrajine]] i uspostavljene 33 nove administrativne oblasti. One nisu imale nikakve veze s ranijim podjelama i, u interesu promoviranja [[Jugoslavenstvo|jugoslavenstva]], [[Etatizam|etatizma]] i [[Multikulturalizam|multikulturalizma]], nisu dobile nikakva etnička ili nacionalna imena. Uglavnom su dobili imena po rijekama, regijama i gradovima iz kojih su upravljali. Može se danas nazvati, kao što tvrdi [[Milan Basta]] bivši [[general]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), početkom jugoslavenstva.&lt;ref&gt;{{Harv|Basta|str. 35}}&lt;/ref&gt;

=== Podjela ===
Granice oblasti su presijecale stare granice svih „historijsko-administrativnih dijelova“ ([[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|pokrajina]]) osim [[Bosna i Hercegovina (1918−1923)|Bosne i Hercegovine]]. Jedino na prostoru [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nije bilo teritorijalnih promjena, već je pokrajina ukinuta, a dotadašnji okruzi su postali oblasti. Za svaku oblast predviđeni su posebni autonomni organi i tijela, skupštine i vlade. U djelokrugu rada autonomnih organa i tijela našle su se ekonomske, finansijske, saobraćajne i prosvjetne nadležnosti. Pored definisanja uprave, predviđena je mogućnost da manje oblasti, pod određenim uslovima, mogu biti ujedinjene, a pojedine općine i [[srez]]&lt;nowiki/&gt;ovi izdvojeni iz postojećih oblasti i priključeni susjednim.

=== Vlast ===
Na čelu oblasti nalazili su se veliki župani, kao politički predstavnici vlade. Zakon o općoj upravi davao je velikom županu nadležnost u svim strukama opće uprave. U opću upravu spadali su svi poslovi iz nadležnosti ministra unutrašnjih poslova, prosvjete, agrarne reforme, poljoprivrede i voda, građevina, trgovine i industrije, narodnog zdravlja, socijalne politike, vjera, šuma i rudnika, ukoliko se ne odnose na upravu u državnim domenima. Van opsega opće uprave ostali su, osim državnih domena šuma i ruda, još i poslovi ministarstava vanjskih poslova, vojske i mornarice, pravde, izjednačenja zakona, finansija, saobraćaja, pošta i telegrafa.

=== Ukidanje ===
{{Glavni|Banovine Kraljevine Jugoslavije}}
Bile su veoma nepopularne u većini dijelova zemlje od svog formiranja, što je dovelo do stvaranja [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]] i promjene imena u [[Kraljevina Jugoslavija]] 3. oktobra 1929.&lt;ref name=&quot;Boban&quot;&gt;Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.&lt;/ref&gt;

== Oblasti ==
Postojalo je 33 oblasti u Kraljevini SHS, i to:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg|title=Administrativna podjela Kraljevine SHS|date=26. 4. 1922|website=papata1962.blog.bg|language=sr|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304043423/http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg|archive-date=4. 3. 2016|access-date=9. 4. 2024|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Đorđe Đ. Stanković: „Nikola Pašić i Hrvatska“, str. 443, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1995. {{ISBN|978-86-13-00828-6}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Oblast
!Površina
&lt;small&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
!Stanovništvo
&lt;small&gt;(1922)&lt;/small&gt;
!Sjedište
! rowspan=&quot;18&quot; |
!Oblast
!Površina
&lt;small&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
!Stanovništvo
&lt;small&gt;(1922)&lt;/small&gt;
!Sjedište
|-
|[[Bačka oblast|Bačka]]
|7.267,0
|590.500
|[[Novi Sad]]
|[[Primorsko-krajiška oblast|Primorsko-krajiška]]
|14.121,9
|624.708
|[[Karlovac]]
|-
|[[Beogradska oblast|Beogradska]]
|9.581,4
|762.493
|[[Beograd]]
|[[Raška oblast|Raška]]
|8.435,8
|264.803
|[[Čačak]]
|-
|[[Bihaćka oblast|Bihaćka]]
|5.603,0
|217.023
|[[Bihać]]
|[[Sarajevska oblast|Sarajevska]]
|8.405,0
|287.214
|[[Sarajevo]]
|-
|[[Bitoljska oblast|Bitoljska]]
|11.969,0
|341.095
|[[Bitolj]]
|[[Skopska oblast|Skopska]]
|8.849,0
|336.423
|[[Skoplje]]
|-
|[[Bregalnička oblast|Bregalnička]]
|4.956,0
|104.460
|[[Štip]]
|[[Splitska oblast|Splitska]]
|9.836,4
|469.111
|[[Split]]
|-
|[[Dubrovačka oblast|Dubrovačka]]
|2.649,4
|136.698
|[[Dubrovnik]]
|[[Sremska oblast|Sremska]]
|6.865,9
|407.025
|[[Vukovar]]
|-
|[[Kosovska oblast|Kosovska]]
|8.471,9
|351.990
|[[Priština]]
|[[Šumadijska oblast|Šumadijska]]
|3.864,4
|241.862
|[[Kragujevac]]
|-
|[[Kruševačka oblast|Kruševačka]]
|2.709,9
|152.976
|[[Kruševac]]
|[[Timočka oblast|Timočka]]
|6.352,4
|240.506
|[[Zaječar]]
|-
|[[Ljubljanska oblast|Ljubljanska]]
|9.489,0
|537.079
|[[Ljubljana]]
|[[Travnička oblast|Travnička]]
|10.116,0
|280.709
|[[Travnik]]
|-
|[[Mariborska oblast|Mariborska]]
|7.569,0
|624.121
|[[Maribor]]
|[[Tuzlanska oblast|Tuzlanska]]
|8.918,0
|416.413
|[[Tuzla]]
|-
|[[Moravska oblast|Moravska]]
|2.889,4
|183.959
|[[Ćuprija]]
|[[Užička oblast|Užička]]
|7.555,7
|214.271
|[[Užice]]
|-
|[[Mostarska oblast|Mostarska]]
|9.139,0
|265.330
|[[Mostar]]
|[[Valjevska oblast|Valjevska]]
|2.457,8
|133.984
|[[Valjevo]]
|-
|[[Niška oblast|Niška]]
|7.269,3
|422.273
|[[Niš]]
|[[Vranjska oblast|Vranjska]]
|5.869,7
|249.321
|[[Vranje]]
|-
|[[Osječka oblast|Osječka]]
|13.383,5
|775.723
|[[Osijek]]
|[[Vrbaska oblast|Vrbaska]]
|9.018,0
|423.240
|[[Banja Luka]]
|-
|[[Podrinjska oblast|Podrinjska]]
|3.551,3
|182.358
|[[Šabac]]
|[[Zagrebačka oblast|Zagrebačka]]
|8.162,3
|809.482
|[[Zagreb]]
|-
|[[Podunavska oblast|Podunavska]]
|6.094,1
|405.113
|[[Smederevo]]
|[[Zetska oblast|Zetska]]
|13.326,0
|348.957
|[[Cetinje]]
|-
|[[Požarevačka oblast|Požarevačka]]
|4.230,5
|219.103
|[[Požarevac]]
!Ukupno
!248.977
!12.020.323
!33
|}

== Također pogledajte ==

* [[Kraljevina Jugoslavija]]
* [[Administrativne podjele Jugoslavije]]
* [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Banovine Kraljevine Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* {{Cite book|ref=harv|last=Dimić|first=Ljubodrag|authorlink=Ljubodrag Dimić|title=Istorija srpske državnosti|volume=3|year=2001|url=https://books.google.com/books?id=1wE1AAAAMAAJ|location=[[Novi Sad]]|publisher=Ogranak SANU|language=sr}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Radojević|first=Mira|authorlink=Мира Радојевић|title=Bosna i Hercegovina u raspravama o državnom uređenju Kraljevine (SHS) Jugoslavije 1918-1941. godine|journal=Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju|year=1994|volume=12|issue=1|pages=7-41|url=https://books.google.com/books?id=w71mAAAAMAAJ}}
* {{Cite journal|ref=harv|last=Radojević|first=Mira|authorlink=Мира Радојевић|title=Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918-1941|journal=Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju|year=1996|volume=14|issue=2|pages=39-73|url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/Istorija-20.-veka-1996_2.pdf}}
* [http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE - Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]
* [https://web.archive.org/web/20181230081123/http://digitalizovanaizdanja.sluzbenenovine.rs/DigitalizovanaIzdanja/viewdoc?uuid=ff2895b8-64e2-4258-ae89-9ce685b15c2b Uredba o podeli zemlje na oblasti], Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 28. aprila 1922, broj 92
{{Oblasti SHS}}

[[Kategorija:Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|*]]
[[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]]</text>
      <sha1>7jilhbuswf5685tt7ru7hy600uu6rnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maksim Čudov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505636</id>
    <revision>
      <id>3935136</id>
      <parentid>3900088</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12187" sha1="3qmxvtgqsvfu53d97u9p3azmyajyfjb" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Maksim Aleksandrovič Čudov
| slika                = Maxim_Tchoudov_Kontiolahti_2010_portrait.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Rusija}}
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|11|12}}
| mjesto_rođenja       = [[Mihajlovka (Ufa)|Mihajlovka]], [[Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]]
| država rođenja       = [[SSSR]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| prazna_oznaka3       = 
| prazni_podaci3       = 
| status               = 
| kraj_karijere        = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| prvi_OI              = 
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]])
| medalje_OI           = '''1''' 
| zlato_OI             = 0
| prvi_OI_NS           = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| prvi_SP              = 
| nastup_SP            = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]])
| medalje_SP           = '''7'''
| zlato_SP             = 3
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            =  ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]])
| pobjede_SK           = '''4'''
| plasman_SK           = {{plainlist| 
* '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 7
| pobjede_u_dis        =  
&lt;!-- IBU Kup --&gt;
| nastup_EK            = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_EK_štafeta   = 1
| pobjede_EK           = '''2'''
| plasman_EK           = '''9''' ([[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]])
| pobjede_u_dis_EK     = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|potjera]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|sprint]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|potjera]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|mas. start]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|potjera]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[ZOI|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]|  3 | 3 | 1 
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 1. 5. 2024
}}

'''Maksim Čudov''', ({{jez-ru|Максим Александрович Чудов}}) rođen 12. novembra 1982. u [[Mihajlovka (Ufa)|Mihajlovki]], [[Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] (danas [[Baškortostan]]), je nekadašnji [[Rusija|ruski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|32]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|9]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|9]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (muškarci)|15]]  
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|63]] 
|
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]]
|}
Maksim Čudov je nastupio na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] i osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], kada je s [[Ivan Čerezov|Ivanom Čerezovim]], [[Anton Šipuljin|Antonom Šipuljinom]] i [[Jevgenij Ustjugov|Jevgenijem Ustjugovim]] 38.8&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjedničke [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Bronzana medalja je zbog dopinga naknadno oduzeta.{{Doping ZOI 2010. biatlon}}U pojedinačnim utrkama najbolji su mu rezulteti dva deveta mjesta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]], prvo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:08.9&amp;nbsp;min bio sporiji iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Nijemca]] [[Sven Fischer|Svena Fischera]], koji je utrku završio takođe bez promašaja, te četiri dana kasnije u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|utrci potjere]] kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 1:21.2&amp;nbsp;min bio sporiji iza pobjednika [[Francuskaa na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Francuza]] [[Vincent Defrasne|Vincenta Defrasna]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|36]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|31]]
| 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
| 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|16]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|13]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|22]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|1]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|5]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|1]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|2]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|3]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|1]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2010}}
| 
| 
| 
|
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2010 – štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|9]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – masovni start (muškarci)|30]]
| 
| 
|}

Čudov je nastupio na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011]], i osvojio je tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Zlatne medalje je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čeresov|Ivanom Čeresovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajom Kruglovim]] i [[Dimitrij Jarošenko|Dimitrijem Jarošenkom]], drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|utrci sprinta na 10&amp;nbsp;km]], treću na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ivan Čeresov|Ivanom Čeresovim]], [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolajom Kruglovim]] i [[Dimitrij Jarošenko|Dimitrijem Jarošenkom]]. Sve srebrne medalje osvojio je u utrkama potjere: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|SP 2007]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:09.8&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Ole Einara Bjørndalena]]; na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|SP 2008]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 10.1&amp;nbsp;s bio sporiji ponovo od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Ole Einara Bjørndalena]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|SP 2009]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 41.7&amp;nbsp;s bio sporiji ponovo od pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Ole Einara Bjørndalena]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]]
|-
|60||13||12||7||5||7||25
|}
{{clear}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Maxim Chudov}}
* {{Sport365-m|21}}
* {{IBU|BTRUS11211198201}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}

{{DEFAULTSORT:Čudov, Maksim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Mihajlovka (Ufa)]]
[[Kategorija:Ruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3qmxvtgqsvfu53d97u9p3azmyajyfjb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Kraljevina Sardinija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>507869</id>
    <revision>
      <id>3935233</id>
      <parentid>3934754</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>117934</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Civil Flag and Civil Ensign of the Kingdom of Sardinia (1816-1848).svg]] → [[File:Civil Flag and Civil Ensign of the Savoyard States (1816-1848).svg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] · corr.</comment>
      <origin>3935233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2070" sha1="f98j91af0s3m2elvuarijbwte91kgc8" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias               = Kraljevina Sardinija
| alias1              = {{{alias1|}}}
| alias genitiv       = Kraljevina Sardinija
| zastava alias       = Civil Flag and Civil Ensign of the Savoyard States (1816-1848).svg
| zastava alias-1720  = State Flag of the Savoyard States (late 16th - late 18th century).svg
| zastava alias-1785  = War Ensign of the Savoyard States (1785-1802).svg
| zastava alias-1799  = Merchant Flag of the Kingdom of Sardinia (c.1799-1802).svg
| zastava alias-1802  = Merchant Flag of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg
| zastava alias-1802_ratna  = War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg
| zastava alias-1814  = Merchant Flag and War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1814-1816).svg
| zastava alias-1816  = Civil Flag and Civil Ensign of the Savoyard States (1816-1848).svg
| zastava alias-1816_državna  = State Flag and War Ensign of the Savoyard States (1816-1848).svg
| zastava alias-1816_ratna  = War Ensign of the Savoyard States (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg
| zastava alias-1848  = Flag of the Kingdom of Sardinia (1848-1851).svg
| zastava alias-1851  = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
| zastava alias-savoj = Savoyard flag.svg
| zastava alias-armija  = Flag of the Kingdom of Sardinia (1848-1851).svg
| zastava alias-pomorska = War Ensign of the Savoyard States (1816-1848) aspect ratio 31-76.svg
| veličina            = {{{veličina|}}}
| ime                 = {{{ime|}}}
| link                = {{{link|}}}
| link1               = {{{link1|}}}
| varijanta           = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1                = 1720
| var2                = 1785
| var3                = 1799
| var4                = 1802
| var5                = 1802_ratna
| var6                = 1814
| var7                = 1816
| var8                = 1816_državna
| var9                = 1816_ratna
| var10               = 1848
| var11               = 1851
| var12               = savoj
| related1            = Italija
| related2            = Sardinija
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>f98j91af0s3m2elvuarijbwte91kgc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Onomatopeja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524615</id>
    <revision>
      <id>3935204</id>
      <parentid>3904689</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T06:06:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23238" sha1="cngxn6rem90svxnnyecs4c8kubtoyo4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Clocks_no_tic_tac.JPG|desno|mini|Natpis u izlogu jedne trgovine u [[Italija|Italiji]] objavljuje da ovi tihi satovi ne prave zvuk &quot;Nema ''Tic Taca'' &quot;, imitirajući zvuk sata.]]
'''Onomatopeja''' (ili rjeđe '''ehoizam''')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/echoism|title=Definition of ECHOISM|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=9. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; je vrsta [[riječ]]i ili proces stvaranja riječi koja [[Fonetika|fonetski]] imitira, podsjeća ili sugerira [[zvuk]] koji opisuje. Uobičajene onomatopeje na engleskom uključuju [[Životinje|životinjske]] zvukove poput ''oink'', ''meow'', ''roar'' i ''chirp'', kao i druge zvukove poput ''beep'' ili ''hiccup''.

Onomatopeja se može razlikovati od jezika do jezika: donekle se prilagođava širem jezičkom sistemu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bredin|first=Hugh|date=1996|title=Onomatopoeia as a Figure and a Linguistic Principle|url=https://muse.jhu.edu/pub/1/article/24304|journal=New Literary History|volume=27|issue=3|pages=555–569|issn=1080-661X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://literarydevices.net/onomatopoeia/|title=Onomatopoeia - Examples and Definition of Onomatopoeia|date=2. 7. 2013|language=en-us|access-date=29. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Tako se zvuk sata može izraziti različito u različitim jezicima: kao ''tick tock'' na [[Engleski jezik|engleskom]], ''tic tac'' na [[Španski jezik|španskom]] i [[Italijanski jezik|italijanskom]] (vidi fotografiju), ''dī dā'' na mandarinskom, ''kachi kachi'' na [[Japanski jezik|japanskom]] ili ''ṭik-ṭik'' na [[Hindski jezik|hindiju]], urdu i [[Bengalski jezik|bengalskom]].

== Etimologija i terminologija ==
Riječ onomatopeja, s rjeđim varijantama pisanja poput ''onomatopeia'' i ''onomatopœia'', engleska je riječ koja potiče iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] složenog izraza '''ὀνοματοποιία (onomatopoiía)''', što znači „pravljenje imena“, a sastavljena je od '''ὄνομα (ónoma)''', što znači „ime“,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=o)/noma|title=Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, ὄνομα|website=www.perseus.tufts.edu|access-date=29. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; i '''ποιέω (poiéō)''', što znači „praviti“.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=poie/w|title=Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, ποιέω|website=www.perseus.tufts.edu|access-date=29. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=o)nomatopoii/a|title=Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, ὀνομα^το-ποιία|website=www.perseus.tufts.edu|access-date=29. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgovara se /ˌɒnəmætəˈpiːə, -mɑːt-/.&lt;ref&gt;{{citation|last=Wells|first=John C.|year=2008|title=Longman Pronunciation Dictionary|edition=3rd|publisher=Longman|isbn=978-1-4058-8118-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|last=Roach|first=Peter|year=2011|title=Cambridge English Pronouncing Dictionary|edition=18th|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-15253-2}}&lt;/ref&gt; Riječi koje imitiraju zvukove mogu se stoga nazvati '''onomatopoijskim''', '''onomatopoetskim''',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/onomatopoeia|title=Definition of ONOMATOPOEIA|date=5. 7. 2025|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=30. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; '''imitativnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/imitative|title=Definition of IMITATIVE|date=5. 7. 2025|website=www.merriam-webster.com|language=en|access-date=30. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;''' ili '''ehoičnim'''.

== Upotreba ==
[[Datoteka:Kircher-musurgia-bird-song,_chicken.jpg|mini|Prema ''Musurgia Universalis'' (1650), kokoš pravi zvuk &quot;to to too&quot;, dok pilići pravi zvuk &quot;glo glo glo&quot;.]]
[[Datoteka:Noveltyitems.JPG|mini|Pištolj sa zastavom, novi predmet]]
U slučaju kreketanja [[Žaba|žabe]], oglašavanje može varirati jer različite vrste žaba širom svijeta proizvode različite zvukove: starogrčki ''brekekekex koax koax'' (samo u [[Aristofan]]ovoj komediji ''Žabe'') vjerovatno za barske žabe; engleski ''ribbit'' za vrste žaba koje se nalaze u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]; engleski glagol ''croak'' za običnu žabu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.yale.edu/ynhti/curriculum/units/2000/5/00.05.11.x.html|title=Basic Reading of Sound Words-Onomatopoeia|publisher=Yale University|access-date=11. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

Neki drugi vrlo česti primjeri onomatopeje na engleskom jeziku su ''hiccup'' ([[štucanje]]), ''zoom'', ''bang'', ''beep'', ''moo'' i ''splash''. Mašine i njihovi zvukovi također se često opisuju onomatopejom: ''honk'' ili ''beep-beep'' za sirenu automobila, te ''vroom'' ili ''brum'' za motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Kada se govori o nezgodi koja uključuje čujno električno pražnjenje, često se koristi riječ ''zap'' (a njena upotreba proširena je i na opisivanje nečujnih efekata smetnji).

Ljudski zvukovi ponekad pružaju primjere onomatopeje, kao kada se ''mwah ili cmok'' koristi za predstavljanje poljupca.&lt;ref name=&quot;mwah_ocford&quot;&gt;{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/mwah|title=English Oxford Living Dictionaries|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171106/https://en.oxforddictionaries.com/definition/mwah|archive-date=29. 12. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Za životinjske zvukove, na engleskom se obično koriste riječi poput ''quack'' (patka), ''moo'' (krava), ''bark'' ili ''woof'' (pas), ''roar'' (lav), ''meow/miaow'' ili ''purr'' (mačka), ''cluck'' (kokoš) i ''bee'' (ovca), i to kako kao imenice, tako i kao glagoli.

Neki jezici fleksibilno integrišu onomatopejske riječi u svoju strukturu. Taj proces može [[Evolucija|evoluirati]] do te mjere da se više ne prepoznaje kao onomatopeja. Jedan primjer je engleska riječ ''bleat'' za zvuk ovce: u srednjem vijeku izgovarala se otprilike kao ''blairt'' (ali bez R-komponente) ili ''blet'' s izduženim vokalom, što je mnogo više podsjećalo na zvuk ovce nego današnji izgovor.

Primjer suprotnog slučaja je riječ ''cuckoo'', koja je, zbog stalnog prepoznavanja ptičjeg glasa kroz stoljeća, zadržala približno isti izgovor kao u anglosaksonskom periodu i čiji se vokali nisu promijenili, za razliku od riječi ''furrow''.

''Verba dicendi'' („riječi govorenja“) predstavljaju metod integracije onomatopejskih riječi i ideofona u gramatiku.

Ponekad se stvari imenuju prema zvucima koje proizvode. Na engleskom jeziku, na primjer, postoji univerzalni zatvarač koji je dobio ime prema zvuku koji proizvodi: ''zip'' (u Velikoj Britaniji) ili ''zipper'' (u SAD-u). Mnoge ptice dobile su ime po svojim glasovima (na engleskom jeziku), poput ''bobwhite quail'', ''weero'', ''morepork'', ''killdeer'', ''chickadees'' i ''jays'', ''cuckoo'', ''chiffchaff'', ''whooping crane'', ''whip-poor-will'' i ''kookaburra''. Na tamilskom i malajalamskom jeziku riječ za vranu je ''kākā''. Ova praksa posebno je česta u određenim jezicima poput [[Maori|maorskog]], pa tako i u nazivima životinja preuzetih iz tih jezika.

=== Međukulturne razlike ===
Iako ljudi iz različitih kultura određeni zvuk čuju na sličan način, on se često izražava pomoću različitih [[Fonetika|fonetskih]] nizova u različitim jezicima. Na primjer, zvuk „''snip''“ makaza na [[Italijanski jezik|italijanskom]] je ''cri-cri'', na [[Španski jezik|španskom]] ''riqui-riqui'', na [[Portugalski jezik|portugalskom]] ''terre-terre'' ili ''treque-treque'', na modernom [[Grčki jezik|grčkom]] ''krits-krits'', na [[Albanski jezik|albanskom]] ''cëk-cëk'', a na [[Hindski jezik|hindiju]] ''kaṭr-kaṭr''. Slično tome, zvuk automobilskog sirena „''honk''“ izražava se kao ''ba-ba'' (Han: 叭叭) na mandarinskom, ''tut-tut'' na [[Francuski jezik|francuskom]], ''pu-pu'' na [[Japanski jezik|japanskom]], ''bbang-bbang'' na [[Korejski jezik|korejskom]], ''bært-bært'' na [[Norveški jezik|norveškom]], ''fom-fom'' na [[Portugalski jezik|portugalskom]] i ''bim-bim'' na vijetnamskom.&lt;ref name=&quot;Andersen 1998&quot;&gt;{{cite book|last1=Anderson|first1=Earl R.|url=https://books.google.com/books?id=2v1hv6oL9moC&amp;pg=PA112|title=A Grammar of Iconism|date=1998|publisher=Fairleigh Dickinson University Press|isbn=9780838637647|page=112}}&lt;/ref&gt;

=== Onomatopejski efekat bez onomatopejskih riječi ===
Onomatopejski efekat može se proizvesti i u frazi ili nizu riječi uz pomoć aliteracije i konsonance, bez korištenja pravih onomatopejskih riječi. Najpoznatiji primjer je fraza ''“furrow followed free”'' u djelu [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]] ''The Rime of the Ancient Mariner''. Riječi ''“followed”'' i ''“free”'' same po sebi nisu onomatopejske, ali u kombinaciji s ''“furrow”'' oponašaju zvuk talasa koji prate trag broda u pokretu. Slično tome, aliteracija je upotrijebljena u stihu ''“as the surf surged up the sun swept shore ...”'' kako bi se dočarao zvuk razbijanja talasa u pjesmi ''“I, She and the Sea”''.

== Stripovi i reklame ==
[[Datoteka:CRAC_w.jpg|mini|Zvučni efekat razbijanja vrata]]
[[Strip]]ovi i strip-knjige široko koriste onomatopeju, često je vizuelno integrišući u slike, tako da stil crtanja naglašava zvuk. Historičar popularne kulture Tim DeForest istakao je uticaj pisca i ilustratora [[Roy Crane|Roya Cranea]] (1901–1977), kreatora likova '''Captain Easy''' i '''Buz Sawyer''':

Crane je bio taj koji je pionirski uveo korištenje onomatopejskih zvučnih efekata u stripovima, dodajući „bam“, „pow“ i „wham“ u dotad gotovo potpuno vizuelni vokabular. Crane se zabavljao ovim, ubacujući povremeno „ker-splash“ ili „lickety-wop“ uz ono što će postati uobičajeni efekti. Riječi, kao i slike, postale su sredstva za prenošenje njegovih sve bržih narativnih linija.&lt;ref&gt;{{cite book|last=DeForest|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=1xAXWwYchscC&amp;q=%22wash+tubbs%22&amp;pg=PA115|title=Storytelling in the Pulps, Comics, and Radio: How Technology Changed Popular Fiction in America|publisher=McFarland|year=2004|isbn=9780786419029}}&lt;/ref&gt;

Godine 2002., DC Comics je predstavio negativca po imenu '''Onomatopoeia''', sportistu, majstora borilačkih vještina i stručnjaka za oružje, poznatog po tome što glasno izgovara zvukove (tj. onomatopejske riječi poput „crash“ i „snap“), prateći odgovarajuće događaje.

'''Reklame''' koriste onomatopeju u mnemotehničke svrhe, kako bi potrošači zapamtili njihove proizvode, kao što je jingle kompanije Alka-Seltzer:

''„Plop, plop, fizz, fizz. Oh, what a relief it is!“''

koji je snimljen u dvije verzije (big band i rock) u izvođenju Sammyja Davisa Jr.-a.

Rice Krispies (poznat kao ''Rice Bubbles'' u Australiji) proizvodi zvuk ''„snap, crackle, pop“'' kada se prelije mlijekom. Tokom 1930-ih, ilustrator Vernon Grant razvio je maskote Snap, Crackle i Pop za Kellogg Company.

Zvukovi se pojavljuju i u reklamama za bezbjednost na cestama:

* ''„clunk click, every trip“'' (kliknite sigurnosni pojas nakon zatvaranja vrata automobila; kampanja u UK)
* ''„click, clack, front and back“'' (klik-klak pri povezivanju sigurnosnih pojaseva; kampanja u Australiji)
* ''„make it click“'' (klik sigurnosnog pojasa; kampanja McDonald's-a)
* ''„click it or ticket“'' (klik sigurnosnog pojasa uz impliciranu kaznu za nepoštivanje; kampanja Ministarstva saobraćaja SAD-a).

Zvuk otvaranja i zatvaranja pakovanja daje ime Tic Tac bombonima.

=== Imitacija načina ===
U mnogim jezicima svijeta riječi slične onomatopeji koriste se za opisivanje pojava koje prevazilaze isključivo auditivne efekte. Japanski jezik često koristi takve riječi za opis osjećaja ili figurativnih izraza vezanih za predmete ili pojmove. Na primjer, japanska riječ ''barabara'' koristi se da odrazi stanje nereda ili razdvojenosti nekog objekta, dok je ''shiiin'' onomatopejski oblik apsolutne tišine (u situacijama kada bi govornik engleskog očekivao da čuje ''cvrkut'' cvrčaka, pad igle u tihoj sobi ili nečije nakašljavanje).

Na albanskom jeziku riječ ''tartarec'' koristi se za opisivanje nekoga ko je užurban. Slična pojava postoji i u engleskom, gdje se koristi termin ''bling'', koji opisuje blještanje svjetlosti na predmetima poput zlata, hroma ili dragog kamenja. U japanskom jeziku, riječ ''kirakira'' koristi se za stvari koje svjetlucaju.

== Primjeri u medijima ==

* [[James Joyce]] je u romanu Uliks (1922) skovao onomatopejsku riječ ''tattarrattat'' za kucanje na vrata.&lt;ref name=&quot;Joyce1982&quot;&gt;{{cite book|author=James Joyce|url=https://books.google.com/books?id=VZdOUXIOBhwC&amp;pg=PT434|title=Ulysses|publisher=Editions Artisan Devereaux|year=1982|isbn=978-1-936694-38-9|pages=434–|quote=... I was just beginning to yawn with nerves thinking he was trying to make a fool of me when I knew his tattarrattat at the door he must{{spaces}}...}}&lt;/ref&gt; Ona je navedena kao najduža palindromska riječ u ''Oxford English Dictionary''.&lt;ref name=&quot;Booty2002&quot;&gt;{{cite book|author=O.A. Booty|url=https://books.google.com/books?id=PVcHzENuAnMC&amp;pg=PT203|title=Funny Side of English|date=1. 1. 2002|publisher=Pustak Mahal|isbn=978-81-223-0799-3|pages=203–|quote=The longest palindromic word in English has twelve letters: tattarrattat. This word, appearing in the [[Oxford English Dictionary]], was invented by [[James Joyce]] and used in his book ''[[Ulysses (novel)|Ulysses]]'' (1922), and is an imitation of the sound of someone [farting].}}&lt;/ref&gt;
* ''Whaam!'' (1963) [[Roy Lichtenstein|Roya Lichtensteina]] jedan je od ranih primjera [[Pop art|pop-arta]], koji prikazuje reprodukciju stripa sa scenom borbenog aviona koji raketama pogađa drugi avion, uz blistave crveno-žute eksplozije.
* U TV seriji ''[[Batman]]'' iz 1960-ih, na ekranu su se tokom scena borbe pojavljivale onomatopejske riječi u stilu stripova, poput ''wham!'', ''pow!'', ''biff!'', ''crunch!'' i ''zounds!''.
* Ubisoftova video-igra ''XIII'' koristila je onomatopejske riječi iz stripova, poput ''bam!'', ''boom!'' i ''noooo!'' tokom igre, za označavanje pucnjeva, eksplozija i ubistava. Cijela igra je urađena u strip-stilu, a bazirana je na istoimenom stripu.
* Refren pjesme američkog kantautora Johna Prinea '''“'''''Onomatopoeia'''''”''' uključuje onomatopejske riječi: ''“Bang! went the pistol”'', ''“Crash! went the window”'', ''“Ouch! went the son of a gun”''.
* Igra s kuglicama ''KerPlunk'' nosi naziv prema onomatopejskom zvuku kuglica koje padaju kada se ukloni previše štapića.
* Naslov crtanog filma Nickelodeona ''KaBlam!'' sugeriše onomatopeju koja označava prasak.
* Svaka epizoda TV serije ''Harper's Island'' nosi onomatopejski naziv koji imitira zvuk povezan sa smrću lika u toj epizodi. Na primjer, epizoda ''“Bang”'' prikazuje pucanj iz pištolja kojim lik biva smrtno ranjen, pri čemu riječ ''Bang'' oponaša zvuk pucnja.
* Karikaturista časopisa ''Mad'', Don Martin, poznat po svom naglašenom umjetničkom stilu, često je koristio kreativne onomatopejske efekte u strip-stilu u svojim crtežima (npr. ''thwizzit'' za zvuk papira koji se naglo izvuče iz pisaće mašine). Fanovi su sastavili ''The Don Martin Dictionary'', katalogizirajući svaki zvuk i njegovo značenje.

== U lingvistici ==
Ključna komponenta jezika je njegova proizvoljnost i to šta neka riječ može predstavljati, jer je riječ zvuk koji su ljudi stvorili i pridružili mu značenje. Nije moguće odrediti značenje riječi isključivo na osnovu njenog zvuka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Assaneo|first1=María Florencia|last2=Nichols|first2=Juan Ignacio|last3=Trevisan|first3=Marcos Alberto|date=1. 1. 2011|title=The anatomy of onomatopoeia|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=12|pages=e28317|bibcode=2011PLoSO...628317A|doi=10.1371/journal.pone.0028317|issn=1932-6203|pmc=3237459|pmid=22194825|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međutim, kod onomatopejskih riječi ti zvukovi su mnogo manje proizvoljni; povezani su s imitacijom drugih objekata ili zvukova u prirodi. Glasovni zvukovi koji imitiraju prirodne zvukove ne stiču nužno značenje, ali mogu steći simboličko značenje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=RHODES|first=R|date=1994|title=Aural Images|journal=In J. Ohala, L. Hinton &amp; J. Nichols (Eds.) Sound Symbolism. Cambridge, UK: Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt; Primjer ovog zvučnog simbolizma u engleskom jeziku je upotreba riječi koje počinju sa sn-. Neke od tih riječi simbolizuju pojmove povezane s [[nos]]om (''sneeze'' – kihanje, ''snot'' – šmrklj, ''snore'' – hrkanje). To ne znači da sve riječi s tim početnim glasom imaju veze s nosom, ali na određenom nivou prepoznajemo vrstu simbolizma povezanog sa samim zvukom. Onomatopeja, iako je dio jezika, u određenom smislu se nalazi i izvan njegovih granica.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal|last1=Seyedi|first1=Hosein|last2=Baghoojari|first2=ELham Akhlaghi|date=maj 2013|title=The Study of Onomatopoeia in the Muslims' Holy Write: Qur'an|url=http://languageinindia.com/may2013/elhamonomatopoeiafinal.pdf|journal=Language in India|volume=13|issue=5|pages=16–24|archive-url=https://web.archive.org/web/20250608075144/http://languageinindia.com/may2013/elhamonomatopoeiafinal.pdf|archive-date=8. 6. 2025|access-date=30. 7. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U lingvistici, onomatopeja se opisuje kao povezanost ili simbolizam zvuka koji se interpretira i reproducira unutar konteksta jezika, obično iz imitacije zvuka.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Bredin|first=Hugh|date=1. 8. 1996|title=Onomatopoeia as a Figure and a Linguistic Principle|url=https://archive.org/details/sim_new-literary-history_summer-1996_27_3/page/555|journal=New Literary History|volume=27|issue=3|pages=555–569|doi=10.1353/nlh.1996.0031|issn=1080-661X|s2cid=143481219}}&lt;/ref&gt; U tom smislu ona predstavlja [[Stilska figura|stilsku figuru]]. Smatra se neodređenim pojmom jer postoje različiti kriteriji za njenu klasifikaciju. Na jedan način, ona se definiše jednostavno kao imitacija nekog nevokalnog zvuka pomoću glasovnih zvukova jezika, poput zujanja pčele koje se imitira riječju ''buzz''. U drugom smislu, opisuje se kao fenomen stvaranja potpuno nove riječi.

Onomatopeja funkcioniše tako što simbolizuje ideju u fonološkom kontekstu, ne konstituišući nužno direktno značenje riječi u tom procesu.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Laing|first=C. E.|date=15. 9. 2014|title=A phonological analysis of onomatopoeia in early word production|journal=First Language|language=en|volume=34|issue=5|pages=387–405|doi=10.1177/0142723714550110|s2cid=147624168}}&lt;/ref&gt; Simbolička svojstva zvuka u riječi ili [[fonem]]i povezana su sa zvukom u okruženju, ali su djelimično ograničena fonetskim inventarom jezika, zbog čega mnogi jezici imaju različite onomatopeje za isti prirodni zvuk. U zavisnosti od povezanosti jezika sa značenjem zvuka, njegov inventar onomatopeje može se proporcionalno razlikovati. Na primjer, jezik poput engleskog generalno ima malo simboličkog predstavljanja kada je riječ o zvucima, zbog čega engleski ima manji broj riječi koje imitiraju zvukove, za razliku od japanskog, koji ima znatno više simbolizma povezanog sa zvučnim osobinama jezika.

== Evolucija jezika ==
U [[Starogrčki jezik|starogrčkoj]] [[Filozofija|filozofiji]] onomatopeja se koristila kao dokaz prirodnosti jezika: postojala je teorija da je sam jezik nastao iz prirodnih zvukova u svijetu oko nas. Smatralo se da simbolizam u zvukovima proizlazi iz tog porijekla.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|last=Osaka|first=Naoyuki|date=|year=1990|title=Multidimensional Analysis of Onomatopoeia – A note to make sensory scale from word|journal=Studia phonologica|volume=24|pages=25–33|id=|hdl=2433/52479}}&lt;/ref&gt; Neki lingvisti smatraju da je onomatopeja mogla biti prvi oblik ljudskog jezika.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

== Uloga u ranom usvajanju jezika ==
Kada su prvi put izloženi zvuku i komunikaciji, ljudi su biološki skloni da imitiraju zvukove koje čuju, bilo da se radi o elementima jezika ili drugim prirodnim zvucima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Assaneo|first1=María Florencia|last2=Nichols|first2=Juan Ignacio|last3=Trevisan|first3=Marcos Alberto|date=14. 12. 2011|title=The Anatomy of Onomatopoeia|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=12|pages=e28317|bibcode=2011PLoSO...628317A|doi=10.1371/journal.pone.0028317|issn=1932-6203|pmc=3237459|pmid=22194825|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U ranoj fazi razvoja, [[Novorođenče|dojenče]] će varirati svoje glasovne pokušaje između zvukova koji su dobro uspostavljeni unutar fonetskog opsega jezika ili jezika koji se najviše govore u njegovom okruženju (što se može nazvati „pripitomljena“ onomatopeja), i pune skale zvukova koje glasovni aparat može proizvesti (tzv. „divlja“ onomatopeja).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Kako počinje usvajanje prvog jezika, udio „divlje“ onomatopeje se smanjuje u korist zvukova koji su u skladu s fonološkim obrascima tog jezika.

Tokom perioda usvajanja [[Maternji jezik|maternjeg jezika]] zabilježeno je da dojenčad može snažnije reagovati na elemente „divljeg“ govora u odnosu na poznatije i pripitomljene glasovne karakteristike kojima su izloženi. Međutim, rezultati takvih istraživanja nisu konačni.

U kontekstu usvajanja jezika pokazano je da zvučni simbolizam igra važnu ulogu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Testirano je, na primjer, kako ispitanici povezuju strane riječi s određenim oblicima, poput asocijacije riječi ''takete'' i ''baluma'' s okruglim ili uglastim oblikom, kako bi se istražilo na koji način jezici simbolizuju zvukove.

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Generalne reference ===

* {{Cite book|last=Crystal|first=David|title=The Cambridge Encyclopedia of Language|url=https://archive.org/details/liang.2972.cambridgeencyclo0000crys_h1i9|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-55967-7|edition=2nd|author-link=David Crystal}}
* {{Cite book|last=Smyth|first=Herbert Weir|title=Greek Grammar|url=https://archive.org/details/greekgrammar0000smyt|publisher=[[Harvard University Press]]|year=1920|isbn=0-674-36250-0|location=Cambridge MA|page=[https://archive.org/details/greekgrammar0000smyt/page/680 680]}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.eleceng.adelaide.edu.au/Personal/dabbott/animal.html Derek Abbottova stranica o životinjskoj buci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110217000528/http://www.eleceng.adelaide.edu.au/Personal/dabbott/animal.html |date=17. 2. 2011 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=0aVOwJfim6s Emisija na BBC Radiju 4 o životinjskim zvukovima]
* [http://www.eeight.com/cartoon-tutorials/drawing-onomatopoeia/ Tutorijal o crtanju onomatopeje za stripove i crtane filmove (korištenje fontova)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502191248/http://www.eeight.com/cartoon-tutorials/drawing-onomatopoeia/ |date=2. 5. 2007 }}
* [http://www.writtensound.com/ WrittenSound, onomatopejska lista riječi]
* [http://www.examples-of-onomatopoeia.com/ Primjeri onomatopeje]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Stil (fikcija)]]
[[Kategorija:Pjesnička sredstva]]
[[Kategorija:Stilske figure]]</text>
      <sha1>cngxn6rem90svxnnyecs4c8kubtoyo4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peter Bonnington</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529946</id>
    <revision>
      <id>3935244</id>
      <parentid>3874775</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T09:16:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4867" sha1="5mqti3ra62g2024w257jyva50gq7ag3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Peter Bonnington
| slika                  = Peter Bonnington 2024.jpg
| opis                   = Bonnington na Grand Prix-u u Kini 2024
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1975|02|12}}
| druga_imena            = Bono
| zanimanje              = Inžinjer Formule 1
| godine_aktivnosti      = 2004- danas
| poznat_po              = Inžinjer Formule 1
| titula                 = Šef odjela za inžinjering utrke
}}

'''Peter Bonnington''' (rođen 12. februara 1975.), poznat po nadimku '''Bono''',&lt;ref name=&quot;Galloway&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.skysports.com/f1/news/12433/12135160/lewis-hamilton-peter-bonnington-exclusive-on-f1-champions-qualities|title=Lewis Hamilton: Peter Bonnington exclusive on F1 champion's qualities|last=Galloway|first=James|date=18. 11. 2020|website=[[Sky Sports]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20201130162336/https://www.skysports.com/f1/news/12433/12135160/lewis-hamilton-peter-bonnington-exclusive-on-f1-champions-qualities|archive-date=30. 11. 2020|url-status=live|access-date=30. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; britanski je inžinjer [[Formula 1|Formule 1.]] Poznat po ulozi glavnog trkaćeg inžinjera [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]], on obavlja funkciju i šefa odjela za performanse na stazi u timu [[Formula 1|Formule 1]] Mercedes AMG Petronas .&lt;ref name=&quot;formula1.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.its-the-thing-that-people-dont-see-pete-bonnington-on-how-rock-star-/hamilton.3qtIkb3iKd5v71H5Nh5Ckp.html|title='It's the thing that people don't see' – Pete Bonnington on how 'rock star' Hamilton keeps improving|date=20. 11. 2020|website=|access-date=17. 2. 2021}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Bonnington je svoju karijeru u Formuli 1 započeo 2004. godine kao inženjer podataka u timu [[Jordan Grand Prix]].&lt;ref name=&quot;formula1.com&quot;/&gt; Tokom svog angažmana u Silverstone timu radio je zajedno s [[Giorgio Pantano|Giorgiom Pantanom]] i [[Timo Glock|Timom Glockom]].&lt;ref name=&quot;Essentially Sports&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.essentiallysports.com/who-is-peter-bono-bonnington-the-man-behind-the-success-of-lewis-hamilton/|title=Who is Peter 'Bono' Bonnington, the Man Behind the Success of Lewis Hamilton|date=5. 11. 2019|publisher=Essentially Sports|access-date=17. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211114215812/https://www.essentiallysports.com/who-is-peter-bono-bonnington-the-man-behind-the-success-of-lewis-hamilton/|archive-date=14. 11. 2021|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zatim se pridružio Honda timu kao zamjena dugogodišnjeg trkaćeg inžinjera Andrewa Shovlina, te je tako postao [[Jenson Button]]ov inžinjer performansi. Bonnington je ostao u timu i nakon njegovog prelaska u [[Brawn GP]], vodeći Buttona do njegove prve svjetske titule 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Q &amp; A with Jenson Button&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.autosport.com/f1/news/80926/q-and-a-with-jenson-button|title=Q &amp; A with Jenson Button|date=16. 1. 2010|publisher=Autosport|access-date=17. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britsonpole.com/f1-brawn-gp-team-swaps-cars-for-bikes-post19236|title=F1: Brawn GP team swaps cars for bikes|date=13. 12. 2009|website=Brits on Pole|access-date=17. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Nakon kratkog perioda kao [[Michael Schumacher|Schumacherov]] inžinjer performansi u Mercedesu, Bonnington je u septembru 2011. postao njegov glavni trkaći inžinjer, naslijedivši odlazećeg Marka Sladea.&lt;ref name=&quot;formula1.com&quot;/&gt; Nakon što je Schumacher napustio tim Brackley krajem 2012. godine, Bonnington je postao viši trkaći inžinjer za [[Lewis Hamilton|Lewisa Hamiltona]], na kojoj poziciji je ostao sve do Hamiltonovog odlaska iz Mercedesa na kraju sezone 2024. Međutim, Bonnington nije učestvovao na [[Velika nagrada Meksika 2019.|Velikoj nagradi Meksika 2019. godine]] zbog medicinskog zahvata.&lt;ref name=&quot;formula1.com&quot;/&gt; Također je propustio i Veliku nagradu Austrije 2022. godine, a njegovo mjesto Hamiltonovog trkaćeg inžinjera oba puta je zauzeo Marcus Dudley.&lt;ref name=&quot;Essentially Sports&quot;/&gt; Trenutno obavlja funkciju trkaćeg inžinjera za novaka Kimija Antonellija.&lt;ref name=&quot;Q &amp; A with Jenson Button&quot;/&gt;

Kao šef odjela za performanse na stazi,&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1991|title=All join hands|url=https://doi.org/10.1049/me:19910015|journal=Manufacturing Engineer|volume=70|issue=1|pages=36|doi=10.1049/me:19910015|issn=0956-9944}}&lt;/ref&gt; nadgleda komunikaciju s vozačem na stazi, a odgovoran je i za podešavanje bolida Formule 1. Tokom svog mandata, pomogao je Hamiltonu da osvoji šest od sedam svjetskih prvenstava i uživa reputaciju jednog od najvještijih trkaćih inžinjera u Formuli 1.&lt;ref name=&quot;Galloway&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;formula1.com&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]]</text>
      <sha1>5mqti3ra62g2024w257jyva50gq7ag3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531352</id>
    <revision>
      <id>3935132</id>
      <parentid>3872273</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:25:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3935132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8208" sha1="tdnantz419thdxj92ah3tv4sd51np2s" xml:space="preserve">{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – mješovita štafeta
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 20. februar 2018.
| broj_učesnika   = 80
| broj_zemalja    = 20
| broj_ekipa      = 20
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Marie Dorin Habert]]&lt;br/&gt;[[Anaïs Bescond]]&lt;br/&gt;[[Simon Desthieux]]&lt;br/&gt;[[Martin Fourcade]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Marte Olsbu]]&lt;br/&gt;[[Tiril Eckhoff]]&lt;br/&gt;[[Johannes Thingnes Bø]]&lt;br/&gt;[[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Lisa Vittozzi]]&lt;br/&gt;[[Dorothea Wierer]]&lt;br/&gt;[[Lukas Hofer]]&lt;br/&gt;[[Dominik Windisch]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|2018.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|2022.]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
'''Takmičenje u mješovitoj štafetnoj trci''' na [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] održana je 15. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/MXRL/BT_C73C_1.0.pdf Final results]&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} || 7 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} |[[Marie Dorin Habert]]|[[Anaïs Bescond]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}}||'''1:08:34.3'''&lt;br /&gt; 15:51.1&lt;br /&gt;16:46.4&lt;br /&gt;17:58.4&lt;br /&gt;17:58.4  ||'''0+1 0+3'''&lt;br /&gt;0+0 0+0 &lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+0||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver2}} || 1 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} |[[Marte Olsbu]]|[[Tiril Eckhoff]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} ||'''1:08:55.2'''&lt;br /&gt;16:16.9&lt;br /&gt;16:55.1&lt;br /&gt;17:24.4&lt;br /&gt;18:18.8  ||'''0+5 1+6'''&lt;br /&gt;0+2 0+1 &lt;br /&gt;0+2 1+3&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+1||{{sort|+0:20.9|+20.9}}
|-
| {{bronze3}} || 2 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}}|[[Lisa Vittozzi]]|[[Dorothea Wierer]]|[[Lukas Hofer]]|[[Dominik Windisch]]}} ||'''1:09:01.2'''&lt;br /&gt;15:44.1&lt;br /&gt;16:34.4&lt;br /&gt;18:17.4&lt;br /&gt;18:25.3 ||'''0+1 0+6'''&lt;br /&gt;0+0 0+0 &lt;br /&gt; 0+0 0+3&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+2||{{sort|+0:26.9|+26.9}}
|-
| {{sort|04|4}} || 3 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} |[[Vanessa Hinz]]|[[Laura Dahlmeier]]|[[Erik Lesser]]|[[Arnd Peiffer]]}}||'''1:09:01.5'''&lt;br /&gt;15:46.3&lt;br /&gt;16:02.3&lt;br /&gt;18:14.7&lt;br /&gt;18:58.2 ||'''0+2 1+5'''&lt;br /&gt;0+0 0+0 &lt;br /&gt;0+0 0+1 &lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+2 1+3||{{sort|+0:27.2|+27.2}}
|-
| {{sort|05|5}} || 11 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} |[[Nadzeja Skardzina]]|[[Darja Domračeva]]|[[Sergey Bošarnikov]]|[[Vladimir Čepelin]]}}||'''1:09:29.8'''&lt;br /&gt; 16:10.7&lt;br /&gt;16:10.5&lt;br /&gt;18:29.8&lt;br /&gt;18:38.8  ||'''0+2 0+1'''&lt;br /&gt;0+0 0+0 &lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+0||{{sort|+0:55.5|+55.5}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}}|[[Laura Toivanen]]|[[Kaisa Mäkäräinen]]|[[Tero Seppälä]]|[[Olli Hiidensalo]]}} ||'''1:09:38.2'''&lt;br /&gt;16:46.6&lt;br /&gt;16:01.2 &lt;br /&gt;18:30.6&lt;br /&gt;18:19.8 ||'''0+1 0+2'''&lt;br /&gt;0+0 0+1 &lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+0||+1:03.9
|-
| {{sort|07|7}} || 10 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} |[[Irina Varvinec]]|[[Julija Džima]]|[[Dmitro Pidrušnji]]|[[Artem Prima]]}}||'''1:09:46.4'''&lt;br /&gt;16:18.6&lt;br /&gt;16:29.6&lt;br /&gt;18:22.9&lt;br /&gt;18:35.3 ||'''0+3 0+2'''&lt;br /&gt;0+1 0+0 &lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1||+1:12.1
|-
| {{sort|08|8}} || 13 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}}|[[Veronika Vítková]]|[[Markéta Davidová]]|[[Ondřej Moravec]]|[[Michal Krčmář]]}}  ||'''1:10:13.6'''&lt;br /&gt; 16:07.4&lt;br /&gt;16:54.6&lt;br /&gt;18:24.4&lt;br /&gt;18:47.2 ||'''0+5 0+3'''&lt;br /&gt;0+2 0+1&lt;br /&gt;0+3 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1||+1:39.3
|-
| {{sort|09|9}} || 6 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} |[[Uljana Kajiševa]]|[[Tatjana Akimova]]|[[Anton Babikov]]|[[Matvej Jelisejev]]}}||'''1:10:49.1'''&lt;br /&gt;16:20.9&lt;br /&gt;16:41.9&lt;br /&gt;18:16.9&lt;br /&gt;19:29.4 ||'''0+6 0+4'''&lt;br /&gt;0+2 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+3 0+1||+2:14.8
|-
| 10 || 18 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}}|[[Lisa Hauser]]|[[Katharina Innerhofer]]|[[Simon Eder]]|[[Julian Eberhard]]}} ||'''1:10:56.3'''&lt;br /&gt;16:53.8&lt;br /&gt;17:09.9&lt;br /&gt;18:11.5&lt;br /&gt;18:41.1 ||'''0+6 0+8'''&lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;0+2 0+3&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+2 0+2||+2:22.0
|-
| 11 || 5 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} |[[Mona Brorsson]]|[[Hanna Öberg]]|[[Jesper Nelin]]|[[Fredrik Lindström (biatlonka)|Fredrik Lindström]]}}||'''1:11:07.5'''&lt;br /&gt; 17:37.5&lt;br /&gt;16:23.7&lt;br /&gt;18:29.5&lt;br /&gt;18:36.8  ||'''0+2 2+6'''&lt;br /&gt;0+0 2+3 &lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+2 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1||+2:33.2
|-
| 12 || 15 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}}|[[Rosanna Crawford]]|[[Julia Ransom]]|[[Brendan Green]]|[[Christian Gow]]}} ||'''1:11:11.0'''&lt;br /&gt;16:18.8&lt;br /&gt;17:14.5&lt;br /&gt;18:57.9&lt;br /&gt;18:39.8 ||'''0+2 0+7'''&lt;br /&gt;0+1 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+1 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+2||+2:36.7
|-
| 13 || 9 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}}|[[Elisa Gasparin]]|[[Lena Häcki]]|[[Benjamin Weger]]|[[Serafin Wiestner]]}} ||'''1:11:31.4'''&lt;br /&gt; 16:48.1&lt;br /&gt;17:21.8&lt;br /&gt;18:02.7&lt;br /&gt;19:18.8 ||'''1+6 0+7'''&lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;1+3 0+2&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+2||+2:57.1
|-
| 14 || 12 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}}|[[Urška Poje]]|[[Anja Eržen]]|[[Klemen Bauer]]|[[Jakov Fak]]}} || '''1:11:55.6'''&lt;br /&gt;16:55.3&lt;br /&gt;17:59.5&lt;br /&gt;18:05.0&lt;br /&gt;18:55.8 ||'''0+0 1+7'''&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 1+3&lt;br /&gt;0+0 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+2||+3:21.3
|-
| 15 || 19 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}}|[[Susan Dunklee]]|[[Joanne Reid]]|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]]|[[Lowell Bailey]]}} ||'''1:12:05.4'''&lt;br /&gt;16:07.9&lt;br /&gt;18:50.7&lt;br /&gt;18:29.1&lt;br /&gt;18:37.7 ||'''0+3 3+6'''&lt;br /&gt;0+2 0+0&lt;br /&gt;0+0 3+3&lt;br /&gt;0+0 0+3&lt;br /&gt;0+1 0+0||+3:31.1
|-
| 16 || 14 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}}|[[Magdalena Gwizdoń]]|[[Kamila Żuk]]|[[Andrzej Nędza-Kubiniec]]|[[Grzegorz Guzik]]}} ||'''1:12:17.9'''&lt;br /&gt;16:10.0&lt;br /&gt;16:38.8&lt;br /&gt;19:39.3&lt;br /&gt;19:49.8 ||'''0+4 0+4'''&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+0 0+2&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+3 0+1||+3:43.6
|-
| 17 || 16 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}}|[[Emilia Jordanova]]|[[Danijela Kadeva]]|[[Krasimir Anev]]|[[Vladimir Ilijev]]}} ||'''1:12:31.7'''&lt;br /&gt;16:49.9&lt;br /&gt;17:46.0&lt;br /&gt;18:56.2&lt;br /&gt;18:59.6 ||'''0+7 0+4'''&lt;br /&gt;0+1 0+0&lt;br /&gt;0+2 0+1&lt;br /&gt;0+1 0+3&lt;br /&gt;0+3 0+0||+3:57.4
|-
| 18 || 20 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}}|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]|[[Alina Rajkova]]|[[Roman Jeremin]]|[[Maksim Braun]]}}||'''1:14:13.7'''&lt;br /&gt;16:09.1&lt;br /&gt;17:39.5&lt;br /&gt;20:12.0&lt;br /&gt;20:13.1 ||'''3+4 0+3'''&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;0+0 0+1&lt;br /&gt;3+3 0+0&lt;br /&gt;0+1 0+1||+5:39.4
|-
| 19 || 17 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} |[[Natalija Kočergina]]|[[Diana Rasimovičiūtė]]|[[Tomas Kaukėnas]]|[[Vytautas Strolia]]}}||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''&lt;br /&gt;18:16.3&lt;br /&gt;{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}&lt;br /&gt;{{0}}&lt;br /&gt;{{0}} ||'''0+4 1+3'''&lt;br /&gt;0+2 1+3&lt;br /&gt;0+2 0+0&lt;br /&gt;{{0}}&lt;br /&gt;{{0}}||{{sort|+9:58.9|}}
|-
| 20 || 4 || align=left|{{Štafeta|{{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}}|[[Paulína Fialková]]|[[Anastasiya Kuzmina]]|[[Matej Kazár]]|[[Martin Otčenáš]]}} ||'''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''&lt;br /&gt;21:33.9&lt;br /&gt;{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}&lt;br /&gt;{{0}}&lt;br /&gt;{{0}} ||'''4+6 1+4'''&lt;br /&gt;4+3 1+3&lt;br /&gt;0+3 0+1&lt;br /&gt;{{0}}&lt;br /&gt;{{0}}||{{sort|+9:59.9|}}
|}

== Reference ==
{{refspisak}}{{Biatlon portal}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|štafeta]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama - mješovite štafete]]</text>
      <sha1>tdnantz419thdxj92ah3tv4sd51np2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>531379</id>
    <revision>
      <id>3935109</id>
      <parentid>3932029</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <origin>3935109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="414" sha1="bp3fmv9ep2o8ydzt3wdpy6ro5aiuy5f" xml:space="preserve">{{Korisnička kutija}}
{{Korisnik BiH}}
{{Korisnik Tuzla}}
{{Korisnik žena}}
{{Korisnik Ateist}}
{{Korisnik Horoskop}}
{{Korisnik Vaga}}
{{Korisnik ćirilica}}
{{Korisnik muzika}}
{{Kraj korisničke kutije}}
Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''Leonard Ojler''
[[Datoteka:8-cell-simple.gif|lijevo|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/igralište|Igralište 1]]

[[Korisnik:Ptica soko/ Doprinos| Doprinos]]</text>
      <sha1>bp3fmv9ep2o8ydzt3wdpy6ro5aiuy5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Namir Halilović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531904</id>
    <revision>
      <id>3935172</id>
      <parentid>3891492</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T00:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4985" sha1="p3c8fnnz0yhv3dv8thcnnkc4r3w76nn" xml:space="preserve">'''Namir Halilović''' bosanskohercegovački je [[hemičar]] i istraživač iz [[Visoko]]g, specijaliziran za [[fizikalna hemija|fizikalnu hemiju]], hemijsku stabilnost energetskih materijala i sigurnost skladištenja municije.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot;&gt;{{cite web |title=Gradonačelnik Ganić ugostio dr. Namira Halilovića – vrhunskog naučnika i ponos Visokog |url=https://www.visoko.gov.ba/gradonacelnik-ganic-ugostio-dr-namira-halilovica-vrhunskog-naucnika-i-ponos-visokog/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260208134202/https://www.visoko.gov.ba/gradonacelnik-ganic-ugostio-dr-namira-halilovica-vrhunskog-naucnika-i-ponos-visokog/ |archive-date=8. 2. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zaposlen je u [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanim snagama Bosne i Hercegovine]], gdje obavlja dužnost načelnika Laboratorije za ispitivanje hemijske stabilnosti goriva i municije.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OSBiH2021&quot;&gt;{{cite web |title=Ispitivanje stabilnosti prirodno starenih goriva (baruta) |url=https://os.mod.gov.ba/komanda-za-podrsku/komanda-logistike/vijesti/?id=38498 |website=Oružane snage Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i karijera ==
Halilović je osnovno i srednje obrazovanje završio u [[Visoko]]m.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt; Na [[Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] završio je prvi i drugi ciklus studija iz inženjerske hemije, stekavši zvanje magistra inženjerske hemije.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ArhivaVisoko2015&quot;&gt;{{cite web |title=Namir Halilović, mladi magistar hemije iz Visokog, objavljuje stručnu knjigu za Lambert Academic Publishing |url=https://arhiva.visoko.ba/2015/07/15/namir-halilovic-mladi-magistar-hemije-iz-visokog-objavljuje-strucnu-knjigu-za-lambert-academic-publishing/ |website=Visoko.ba |access-date=17. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Univerzitet u Tuzli objavio je 2025. obavijest o javnoj odbrani njegove doktorske disertacije pod naslovom ''Uticaj metoda topljenja eksplozivnog punjenja iz projektila na kvalitet pink otpadne vode i istopljenog TNT-a'' na [[Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli|Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli]].&lt;ref name=&quot;UNTZ2025&quot;&gt;{{cite web |title=OBAVIJEST O ODBRANI DOKTORSKE DISERTACIJE – Namir Halilović, MA |url=https://untz.ba/blog/obavijest-o-odbrani-doktorske-disertacije-namir-halilovic-ma/ |website=Univerzitet u Tuzli |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Grad Visoko ga 2026. navodi kao doktora tehničkih nauka Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;

U okviru Oružanih snaga BiH radi na ispitivanju hemijske stabilnosti pogonskih goriva i municije, te na monitoringu energetskih materijala i unapređenju sigurnosti njihovog skladištenja.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OSBiH2021&quot; /&gt; Službene objave Oružanih snaga BiH bilježe njegovo učešće u stručnim aktivnostima iz oblasti energetskih materijala, uključujući regionalne simpozije i međunarodnu saradnju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Učešće na regionalnom simpoziju energetskih materija i novih tehnologija |url=https://os.mod.gov.ba/komanda-za-podrsku/komanda-logistike/vijesti/?id=56301 |website=Oružane snage Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni i stručni rad ==
Halilović je autor i koautor više naučnih radova iz oblasti hemije i energetskih materijala.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Namir Halilović |url=https://scholar.google.com/citations?hl=en&amp;user=Pn2J-iMAAAAJ |website=Google Scholar |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Godine 2023. objavio je knjigu ''Hemija baruta i pogonskih goriva.''&lt;ref name=&quot;COBISSKnjiga&quot;&gt;{{cite web |title=Hemija baruta i pogonskih goriva |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/52223494/kbbi?format=isbd |website=COBISS Plus |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Knjiga je predstavljena u [[Sarajevo|Sarajevu]] u organizaciji [[Centar za napredne tehnologije|Centra za napredne tehnologije]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Promocija knjige „Hemija baruta i pogonskih goriva“ |url=https://mod.gov.ba/aktuelnosti/Najave/?id=99928 |website=Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Održana promocija knjige &quot;Hemija baruta i pogonskih goriva&quot; |url=https://cnt.ba/bs/clanci/vijesti/odrzana-promocija-knjige-hemija-baruta-i-pogonskih-goriva- |website=Centar za napredne tehnologije |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Halilovićev naučni rad prepoznat je i na međunarodnom nivou, a njegovi projekti uvrštavani su među zapažene inovacijske projekte.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt; Gradska uprava Visokog ga je 2026. javno predstavila kao jednog od istaknutih savremenih naučnika porijeklom iz tog grada.&lt;ref name=&quot;Visoko2026&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Halilovic, Namir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]</text>
      <sha1>p3c8fnnz0yhv3dv8thcnnkc4r3w76nn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osmanski ratovi u Evropi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533600</id>
    <revision>
      <id>3935218</id>
      <parentid>3914834</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T06:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59202" sha1="03fx6ucz76otc5s24pxkalml3em72pu" xml:space="preserve">{{Vojska Osmanskog Carstva}}
[[Datoteka:Vienna Battle 1683.jpg|mini|270px|''[[Opsada Beča (1683)|Oslobođenje Beča]]'' [[Frans Geffels]]]]

Niz vojnih sukoba između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i raznih evropskih država odvijao se od [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] do početka 20. stoljeća. Najraniji sukobi počeli su tokom [[Bizantsko-osmanski ratovi|bizantsko-osmanskih ratova]], vođenih u [[Anadolija|Anadoliji]] krajem 13. stoljeća prije nego što su ušli u Evropu sredinom 14. stoljeća s [[Bugarsko-osmanski ratovi|bugarsko-osmanskim ratovima]]. Sredina 15. stoljeća donijela je [[Srpsko-osmanski ratovi|srpsko-osmanske ratove]] i [[Albansko-osmanski ratovi (1432–1479)|albansko-osmanske ratove]]. Velik dio ovog perioda karakteriziralo je [[Rumelija|osmansko širenje na Balkan]]. Osmansko Carstvo dodatno je prodrlo u srednju Evropu u 15. i 16. stoljeću, što je kulminiralo vrhuncem osmanskih teritorijalnih pretenzija u Evropi.{{sfnp|Macfie|1996}}{{sfnp|Stavrianos|1958}}

[[Mletačko-osmanski ratovi]] trajali su četiri stoljeća, počevši od 1423. i trajavši do 1718. Ovaj period svjedočio je [[Opsada Negroponta (1470)|padu Negroponta]] 1470, [[Velika opsada Malte|opsadi Malte]] 1565, [[Opsada Famaguste|padu Famaguste]] ([[Kipar]]) 1571, porazu osmanske flote u [[Bitka kod Lepanta|Bici kod Lepanta]] 1571 (u to vrijeme [[Najveće pomorske bitke u historiji|najvećoj pomorskoj bici u historiji]]), [[Kandijski rat#Pad Kandije|padu Kandije]] ([[Kraljevina Kandija|Krit]]) 1669, mletačkom [[Morejski rat|ponovnom osvajanju Moreje]] ([[Peloponez]]) 1680-ih i [[Mletačko-osmanski rat (1714–1718)#Osmansko ponovno osvajanje Moreje|njenom ponovnom gubitku]] 1715. Ostrvo [[Jonska ostrva pod mletačkom vlašću|pod mletačkom vlašću]] [[Krf]] ostalo je jedino grčko ostrvo koje Osmanlije nisu osvojile.{{sfnp|Kakissis|2011|p=224}}

Krajem 17. stoljeća evropske sile počele su se udruživati protiv Osmanlija i formirale [[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]], poništivši brojne osmanske teritorijalne dobitke tokom [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] 1683–1699. Ipak, osmanske vojske uspijevale su se nositi sa svojim evropskim rivalima sve do druge polovine 18. stoljeća.{{sfnp|Aksan|2007|pp=130–135}}{{efn|Osmanlije su uglavnom uspijevale održati vojni paritet sve dok ih nije iznenadio rat s Rusijom od 1768. do 1774, kako na kopnu tako i na moru.{{Sfnp|Woodhead|2008|p=983}}}}

U 19. stoljeću Osmanlije su se suočile s ustancima svojih [[Srpska revolucija|srpskih]] (1804–1817), [[Grčki rat za nezavisnost|grčkih]] (1821–1832) i [[Rumunski rat za nezavisnost|rumunskih]] (1877–1878) podanika. To se dešavalo uporedo s [[Historija rusko-turskih ratova|rusko-turskim ratovima]], koji su dodatno destabilizirali carstvo. Konačno povlačenje osmanske vlasti počelo je [[Prvi balkanski rat|Prvim balkanskim ratom]] (1912–1913) i kulminiralo potpisivanjem [[Sèvreski mir|Ugovora iz Sèvresa]] nakon Prvog svjetskog rata, što je dovelo do [[Podjela Osmanskog Carstva|podjele Osmanskog Carstva]].

== Historija ==

=== Uspon Osmanlija (1299–1453) ===
{{See also|Uspon Osmanskog Carstva}}

==== Bizantijsko Carstvo ====
{{main|Bizantsko-osmanski ratovi}}[[Datoteka:Zonaro GatesofConst.jpg|mini|190px|[[Pad Carigrada|Osvajanje Carigrada]] od strane sultana [[Mehmed II|Mehmeda Osvajača]] 1453.]]
Nakon što je [[Pad Galipolja|zadao udarac]] oslabljenom [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]] 1356. (ili 1358. – sporno zbog promjene u bizantijskom kalendaru), (vidi [[Sulejman-paša (Orhanov sin)|Sulejman-paša]]) što mu je omogućilo [[Galipolje]] kao bazu za operacije u Evropi, Osmansko Carstvo je sredinom 14. stoljeća započelo svoje širenje na zapad, na evropski kontinent.

[[Carigrad]] je pao 1453. nakon [[Bitka kod Varne|Bitke kod Varne]] (1444) i [[Druga bitka na Kosovu|Druge bitke na Kosovu]] (1448).

Preostale [[Bizantski Grci|grčke]] države pale su 1461. ([[Morejska Despotovina]] i [[Trapezuntsko Carstvo]]) (vidi: [[Osmanska Grčka]]).

==== Bugarsko Carstvo ====
{{main|Bugarsko-osmanski ratovi}}
U drugoj polovini 14. stoljeća, [[Osmansko Carstvo]] je napredovalo na sjever i zapad Balkana, potpuno potčinivši [[Trakija|Trakiju]] i veći dio [[Makedonija (regija)|Makedonije]] nakon [[Marička bitka|Maričke bitke]] 1371. [[Sofija]] je pala 1382, a zatim i prijestonica [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog Bugarskog Carstva]] [[Veliko Trnovo|Trnovgrad]] 1393. i sjeverozapadni ostaci države nakon [[Bitka kod Nikopolja|Bitke kod Nikopolja]] 1396.

==== Srpsko Carstvo ====
{{main|Srpsko-osmanski ratovi}}

Značajan protivnik Osmanlija, mlado [[Srpsko Carstvo]], iscrpljeno je nizom kampanja, posebno u [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu]] 1389, u kojoj su poginuli vođe obje vojske i koja je dobila centralno mjesto u srpskom folkloru kao epska bitka i početak kraja za srednjovjekovnu Srbiju. Veći dio [[Srbija|Srbije]] pao je pod osmansku vlast do 1459, Kraljevina Ugarska je djelimično izvršila ponovno osvajanje 1480, ali je ponovo pala do 1499. Teritorije Srpskog Carstva podijeljene su između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Kraljevina Ugarska (1301–1526)|Kraljevine Ugarske]], pri čemu su preostale teritorije bile u nekoj vrsti vazalnog statusa prema Ugarskoj, sve do njenog vlastitog osvajanja.

==== Križarski ratovi protiv Osmanskog Carstva ====
[[Datoteka:NikopolisSchlacht.jpg|mini|alt=Slika Bitke kod Nikopolja |1475. minijatura [[Bitka kod Nikopolja|Bitke kod Nikopolja]] [[Jean Colombe]]a pod nazivom ''[[Passages d'outremer|Les Passages d'Outremer]]'', [[Bibliothèque nationale de France#Manuscript collection|BnF]] Fr 5594]]Papinstvo je redovno nudilo povlastice za križarski rat od 1360-ih, ali to nije generiralo značajan vojni odgovor protiv muslimana na Mediteranu. Prvo oživljavanje aktivnosti bio je đenovski plan iz 1390. da se zauzme tuniska luka [[Mahdija]]. I rimski i avinjonski papa dodijelili su indulgencije, a vođa je bio stric francuskog kralja, [[Luj II, vojvoda od Burbona]]. Malo je dokaza o uzimanju križa, a pothvat je bio više viteška promenada malih snaga. Nakon devetosedmične opsade pogođene bolešću, [[Barbarski krstaški rat|tuniski križarski rat]] pristao je na povlačenje.{{sfn|Tyerman|2019|p=402}} Nakon pobjede u [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu]] 1389, Osmanlije su osvojile veći dio [[Balkan]]a i sveli bizantijski uticaj na područje neposredno oko [[Carigrad]]a, koji su [[Opsada Carigrada#Osmanske opsade|kasnije opsjedali]]. Godine 1393. bugarski car [[Ivan Šišman]] izgubio je Nikopolj od Osmanlija. Godine 1394. [[papa Bonifacije IX]] proglasio je novi križarski rat protiv Turaka, iako je [[Zapadna šizma]] podijelila papinstvo.&lt;ref name=&quot;Davies 1997 448&quot;&gt;{{Harvnb|Davies|1997|p=448}}&lt;/ref&gt; [[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, predvodio je ovaj križarski rat u kojem je sudjelovalo nekoliko francuskih plemića, uključujući [[Jovan Neustrašivi|Jovana Neustrašivog]], sina burgundskog vojvode, koji je postao vojni vođa križarskog rata. Sigismund je savjetovao križare da se fokusiraju na odbranu kada stignu do Dunava, ali su oni opsjeli grad [[Nikopolj]]. Osmanlije su ih porazili u [[Bitka kod Nikopolja|Bici kod Nikopolja]] 25. septembra, zarobivši 3.000 zarobljenika.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Lock|2006|p=200}}&lt;/ref&gt;

Kako su Osmanlije napredovale prema zapadu, sultan [[Murat II]] uništio je posljednji [[Varninski krstaški rat|papski finansirani križarski rat]] kod [[Varna, Bugarska|Varne]] na [[Crno more|Crnom moru]] 1444, a četiri godine kasnije slomio je i posljednju ugarsku ekspediciju.&lt;ref name=&quot;Davies 1997 448&quot;/&gt; [[Janko Hunjadi]] i [[Ivan Kapistran]] organizirali su 1456. križarski rat da bi ukinuli [[Opsada Beograda (1456)|opsadu Beograda]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Lock|2006|pp=202–203}}&lt;/ref&gt; [[Enea Silvio Piccolomini|Enea Silvio]] i [[Ivan Kapistran]] propovijedali su križarski rat, prinčevi Svetog Rimskog Carstva na saborima u Regensburgu i Frankfurtu obećali su pomoć, a formiran je savez između Venecije, Firence i Milana, ali ništa nije proizašlo iz toga. Venecija je bila jedina država koja je nastavila predstavljati značajnu prijetnju Osmanlijama na Mediteranu, ali je vodila &quot;križarski rat&quot; uglavnom zbog svojih trgovačkih interesa, što je dovelo do dugotrajnih [[Mletačko-osmanski ratovi|Mletačko-osmanskih ratova]], koji su se s prekidima nastavili do 1718. Kraj križarskih ratova, barem u nominalnom naporu katoličke Evrope protiv muslimanskog prodora, došao je u 16. stoljeću, kada su francusko-imperijalni ratovi poprimili kontinentalne razmjere. [[Franjo I, kralj Francuske|Franjo I od Francuske]] tražio je saveznike sa svih strana, uključujući njemačke protestantske prinčeve i muslimane. Među njima, sklopio je jednu od [[Kapitulacije Osmanskog Carstva|kapitulacija Osmanskog Carstva]] sa [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] dok je istovremeno sarađivao s [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudinom Barbarosom]] i brojnim sultanovim sjevernoafričkim vazalima.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Davies|1997|pp=544–545}}&lt;/ref&gt;

==== Kraljevina Ugarska ====
{{Main|Ugarsko-osmanski ratovi}}
[[Datoteka:Ottoman-Hungarian Wars.jpg|alt=Slika Bitke kod Nikopolja|mini|S lijeva na desno, odozgo prema dolje: [[Bitka kod Sibinja]], [[Bitka kod Varne]], [[Bitka na Kosovu (1448)|Bitka na Kosovu]], [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]], [[Bitka na Kruškom polju]], [[Mohačka bitka]]]]
[[Datoteka:Anti-Ottoman Campaigns of John Hunyadi.svg|alt=Osmanske kampanje Janka Hunjadija, 1440–1456|lijevo|mini|Osmanske kampanje Janka Hunjadija, 1440–1456]]
Od 1360-ih Ugarska se suočavala s Osmanskim Carstvom. Kraljevina Ugarska predvodila je [[Ugarsko-osmanski ratovi|nekoliko križarskih ratova, kampanja]] i izvela nekoliko odbrambenih bitaka i opsada protiv Osmanlija. Ugarska je nosila najveći teret osmanskih ratova u Evropi tokom 15. stoljeća i uspješno zaustavila osmansko napredovanje.

Godine 1442. Janko Hunjadi izvojevao je četiri pobjede protiv Osmanlija, od kojih su dvije bile odlučujuće.{{sfn|Jefferson|2012|p=278}} U martu 1442. Hunjadi je porazio Mezid-bega i osmansku pljačkašku vojsku u [[Bitka kod Sibinja|Bici kod Sibinja]] u južnom dijelu [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] u [[Transilvanija|Transilvaniji]].{{sfn|Jefferson|2012|p=278–286}} U septembru 1442. Hunjadi je porazio veliku osmansku vojsku [[Beglerbeg]]a [[Hadim Šehabedin|Šehabedina]], provincijskog namjesnika [[Rumelija|Rumelije]]. Ovo je bio prvi put da je jedna evropska vojska porazila tako velike osmanske snage, sastavljene ne samo od pljačkaša, već i od provincijske konjice predvođene vlastitim [[sandžak-beg]]ovima i praćene strašnim [[janjičari]]ma.{{sfn|Jefferson|2012|p=286–292}} Ove pobjede učinile su Hunjadija istaknutim neprijateljem Osmanlija i poznatom ličnošću širom [[Kršćanstvo|kršćanskog svijeta]] i bile su glavni motivatori za njega da zajedno s kraljem Vladislavom preduzme čuvenu ekspediciju poznatu kao &quot;[[Duga kampanja]]&quot; 1443, s [[Bitka kod Niša (1443)|Bitkom kod Niša]] kao prvim većim okršajem ove ekspedicije. Hunjadija je tokom kampanje pratio [[Giuliano Cesarini]].&lt;ref&gt;{{Citation |last=Babinger |first=Franz |title=Mehmed the Conqueror and His Time |page=25 |year=1992 |url=https://books.google.com/books?id=PPxC6rO7vvsC&amp;q=battle+of+Zlatitsa&amp;pg=PA25 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-01078-6 |quote=John Hunyadi accompanied by the cardinal-legate Giuliano Cesarini.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Jefferson|2012|p=292}}

Poraz 1456. u [[Opsada Beograda (1456)|opsadi Nándorfehérvára]] (Beograd) zaustavio je osmansko širenje u katoličku Evropu na 70 godina, iako je na jednu godinu (1480–1481) zauzeta italijanska luka [[Osmansko osvajanje Otranta|Otranto]], a 1493. osmanska vojska uspješno je upala u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatsku]] i [[Štajersko vojvodstvo|Štajersku]].{{sfnp|The End of Europe's Middle Ages – Ottoman Turks}}

Tokom vladavine kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], stalna profesionalna plaćenička vojska zvala se [[Crna armija]]. Matija je prepoznao važnost i ključnu ulogu ranog vatrenog oružja u pješadiji, što je uveliko doprinijelo njegovim pobjedama. Svaki četvrti vojnik u Crnoj armiji imao je [[arkebuz]]u, što je u to vrijeme bio neobičan omjer. Na velikoj bečkoj vojnoj paradi 1485. Crna armija brojala je 20.000 konjanika i 8.000 pješaka. Crna armija bila je veća od vojske kralja [[Luj XI|Luja XI od Francuske]], jedine druge stalne profesionalne evropske vojske u to doba. Ugarska vojska uništila je tri puta brojnije osmanske i vlaške trupe u [[Bitka na Kruškom polju|Bici na Kruškom polju]] u Transilvaniji 1479. Bitka je bila najznačajnija pobjeda za [[Kraljevina Ugarska (1301–1526)|Ugre]] protiv pljačkajućih [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], i kao rezultat toga, [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] nisu napadale južnu [[Ugarska|Ugarsku]] i [[Transilvanija|Transilvaniju]] mnogo godina nakon toga. Crna armija je [[Opsada Otranta|ponovo zauzela Otranto]] u Italiji od Osmanskog Carstva 1481.

=== Rast (1453–1683) ===
{{See also|Klasično doba Osmanskog Carstva|Transformacija Osmanskog Carstva}}

==== Ratovi u Albaniji i Italiji ====
{{further|Osmanska Albanija|Osmanski upadi u Furlaniju}}
[[Datoteka:Assault on Turkish encampment.jpg|mini|Albanski napad na turski logor 1457.]]
Osmanlije su zauzele velik dio [[Albanija|Albanije]] u [[Bitka na Savri|Bici na Savri]] 1385. [[Lješka liga]] iz 1444. nakratko je obnovila jedan dio Albanije, sve dok Osmanlije nisu zauzele cijelu teritoriju Albanije nakon [[Opsada Skadra|zauzeća Skadra]] 1479. i Drača 1501.

Osmanlije su se suočile s otporom [[Albanci|Albanaca]] okupljenih oko svog vođe, [[Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], sina feudalnog albanskog plemića [[Gjon Kastrioti|Gjona Kastriotija]] koji se također borio protiv Osmanlija u [[Albanski ustanak 1432–1436.|Albanskom ustanku 1432–1436.]] pod vodstvom [[Gjergj Arianiti|Gjergja Arianitija]]. Skenderbeg je uspio odbijati osmanske napade više od 25 godina, što je kulminiralo [[Opsada Skadra|opsadom Skadra]] 1478–79. Tokom ovog perioda ostvarene su mnoge albanske pobjede poput [[Bitka kod Torviolla|Bitke kod Torviolla]], [[Bitka kod Otonete|Bitke kod Otonete]], [[Opsada Kroje (1450)|opsade Kroje]], [[Bitka kod Pologa|Bitke kod Pologa]], [[Bitka kod Ohrida|Bitke kod Ohrida]], [[Bitka kod Mokre (1445)|Bitke kod Mokre]], [[Bitka kod Oranika (1456)|Bitke kod Oranika 1456.]] i mnogih drugih bitaka, što je kulminiralo [[Bitka kod Albulene|Bitkom kod Albulene]] 1457. gdje je albanska vojska pod Skenderbegom izvojevala odlučujuću pobjedu nad Osmanlijama. Godine 1465. dogodio se [[Balabanov pohod 1465.|Balabanov pohod]] protiv Skenderbega. Cilj mu je bio da slomi albanski otpor, ali nije bio uspješan i završio je albanskom pobjedom. Smrću [[Skenderbeg]]a 17. januara 1468, [[Skenderbegova pobuna|albanski otpor]] je počeo slabiti. Nakon Skenderbegove smrti, albanski otpor predvodio je [[Lekë Dukagjini]] od 1468. do 1479, ali nije imao isti uspjeh kao prije. Samo dvije godine nakon sloma albanskog otpora 1479, sultan [[Mehmed II]] pokrenuo je [[Osmansko osvajanje Otranta|italijanski pohod]], koji nije uspio zahvaljujući kršćanskom ponovnom zauzeću [[Otranto|Otranta]] i sultanovoj smrti 1481.
[[Datoteka:ImperioOtomanoSimplificado-en.svg|mini|Karta [[Spisak osmanskih osvajanja, opsada i iskrcavanja|teritorijalnog širenja Osmanskog Carstva]]]]

==== Osvajanje Bosne ====
{{main|Osmansko osvajanje Bosne}}
Osmansko Carstvo prvi put je stiglo do Bosne 1388. gdje su poraženi od bosanskih snaga u [[Bitka kod Bileće|Bici kod Bileće]] i potom su bili prisiljeni povući se.{{sfnp|Finkel|2004|p=20}} Nakon pada Srbije 1389. u [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu]], u kojoj su Bosanci sudjelovali preko [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]], Turci su započeli razne ofanzive protiv [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]]. Bosanci su se branili, ali bez mnogo uspjeha. Bosanci su pružali snažan otpor u bosanskom kraljevskom gradu [[Jajce|Jajcu]] ([[opsada Jajca]]), gdje je posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] pokušao odbiti Turke. Osmanska vojska osvojila je Jajce nakon nekoliko mjeseci 1463. i pogubila posljednjeg bosanskog kralja, okončavši [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovnu Bosnu]].{{sfnp|Gavran|1990|pp=39–44}}{{sfnp|Pinson|1996|p=11}}{{efn| ...u Bosni je Jajce pod ugarskom posadom izdržalo do 1527.{{sfnp|Pinson|1996|p=11}}}}

[[Kosače]] su držale [[Hercegovina|Hercegovinu]] do 1482. Trebale su još četiri decenije Osmanlijama da poraze ugarski garnizon u [[Tvrđava Jajce|tvrđavi Jajce]] 1527. Bihać i najzapadnije dijelove Bosne konačno su Osmanlije osvojili 1592.{{sfnp|Gavran|1990|pp=39–44}}{{sfnp|Pinson|1996|p=11}}

==== Hrvatska ====
{{Main|Hrvatsko-osmanski ratovi}}
[[Datoteka:Clissa, principal fortezza del Turcho nella Dalmatia - Camocio Giovanni Francesco - 1574.jpg|desno|mini|[[Hrvati|Hrvatski]] kapetan [[Petar Kružić]] predvodio je odbranu [[Tvrđava Klis|tvrđave Klis]] od turske invazije i opsade koja je trajala više od dvije i po decenije. Tokom ove odbrane formirana je elitna hrvatska vojna frakcija [[Uskoci|Uskoka]].]]
Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] u osmanske ruke 1463, južni i središnji dijelovi [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Kraljevine Hrvatske]] ostali su nezaštićeni, čiju su odbranu prepustili hrvatskom plemstvu koje je o svom trošku držalo manje trupe u utvrđenim pograničnim područjima. Osmanlije su u međuvremenu stigli do rijeke [[Neretva|Neretve]] i, osvojivši [[Hercegovina|Hercegovinu]] ([[Rama, Bosna i Hercegovina|Rama]]) 1482, upali su u Hrvatsku, vješto izbjegavajući utvrđene pogranične gradove. Odlučujuća osmanska pobjeda u [[Bitka na Krbavskom polju|Bici na Krbavskom polju]] potresla je cijelu Hrvatsku. Međutim, to nije obeshrabrilo Hrvate da nastave sa upornim pokušajima da se brane od napada nadmoćnijih osmanskih snaga.&lt;ref name=zidaric&gt;{{Cite book|last=Zidarić|first=Željko|title=... As Only True Men Can: Nikola Zrinski's Last Stand at Sziget|date=10. 9. 2019|publisher=Željko Zidarić|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon gotovo dvije stotine godina hrvatskog otpora Osmanskom Carstvu, pobjeda u [[Bitka kod Siska|Bici kod Siska]] označila je kraj osmanske vladavine i [[Stogodišnji hrvatsko-osmanski rat|Stogodišnjeg hrvatsko-osmanskog rata]]. Vicekraljeva vojska, jureći ostatke koji su bježali kod [[Petrinja|Petrinje]] 1595. godine, zapečatila je odlučujuću hrvatsku pobjedu.

==== Habsburške zemlje ====
Osmanlije su upali u [[Kranjska|Kranjsku]] 1469. i pokretali gotovo godišnje upade u [[Štajerska|Štajersku]] nakon 1471.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=H. Wilson |first1=Peter |title=Heart of Europe: A History of the Holy Roman Empire |date=2016 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674915923 |page=399 |url=https://books.google.com/books?id=opmtCwAAQBAJ}}&lt;/ref&gt; Godine 1477. osmanske snage predvođene [[Turahanoğlu Ömer-beg|Ömer-begom]] i [[Skender-paša|Skender-pašom]] izvele su velik upad u Kranjsku, Štajersku, Korušku i [[Osmanski upadi u Furlaniju|Furlaniju]]. Napadači, prvenstveno laka konjica poznata kao [[akindžije]], prodrli su duboko u habsburšku i mletačku teritoriju, izazvavši široko rasprostranjeno pustošenje. [[Koruška]] je doživjela pet turskih upada na svoju teritoriju između 1473. i 1483, uz mnogo pljačke i ubijanja od strane osmanske konjice. Ovi upadi doveli su do [[Koruški seljački ustanak|Koruškog seljačkog ustanka]] 1478, jer su seljaci, prepušteni bez zaštite plemstva, pokušali da se brane i formirali su seljački savez kako bi organizirali vlastitu odbranu.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Ilustrirana zgodovina Slovencev |url=https://archive.org/details/ilustriranazgodo0000unse |language=sl |trans-title=Ilustrovana historija Slovenaca |chapter=Kmečki upor na slovenskem Koroškem |trans-chapter=Seljački ustanak u slovenačkoj Koruškoj |year=2000 |first=Peter |last=Štih |editor-first=Marko |editor-last=Vidic |publisher=Mladinska knjiga |isbn=86-11-15664-1 |page=[https://archive.org/details/ilustriranazgodo0000unse/page/132 132]}}&lt;/ref&gt; Upadi su također potakli izgradnju odbrambenih struktura poput utvrđenih crkava i dvoraca (tabor).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=M. Mastnak |first1=Martin |title=Turks, Trubar, and Tabori: Turkish &quot;Incursions,&quot; Peasants, and Built Space in the Nineteenth-Century Slovene National Awakening |journal=Princeton Historical Review |date=5. 7. 2024 |volume=9 |issue=2 |url=https://history.princeton.edu/undergraduate/princeton-historical-review/summer-2024-issue/turks-trubar-and-tabori}}&lt;/ref&gt; Godine 1491. osmanski upadi na habsburške teritorije Štajerske i Kranjske okončani su nakon značajnog poraza u [[Bitka kod Vrpila|Bici kod Vrpila]].

==== Osvajanje Srbije ====
{{Main|Spisak srpsko-osmanskih sukoba}}
Kao rezultat teških gubitaka koje su Osmanlije nanijele u [[Marička bitka|Maričkoj bici]] 1371, [[Srpsko Carstvo]] se raspalo na nekoliko kneževina. U [[Bitka na Kosovu|Bici na Kosovu]] 1389. srpske snage su ponovo uništene. Tokom 15. i 16. stoljeća, stalne borbe odvijale su se između raznih srpskih kraljevstava i Osmanskog Carstva. Prekretnica je bio [[pad Carigrada]] pod tursku vlast. Godine 1459, nakon opsade, pala je privremena srpska prijestonica [[Smederevo]]. [[Zeta pod Crnojevićima|Zeta]] je preplavljena do 1499. [[Beograd]] je bio posljednji veliki balkanski grad koji je izdržavao osmanske snage. Srbi, [[Mađari|Ugari]] i evropski [[Križarski ratovi|križari]] porazili su tursku vojsku u [[Opsada Beograda (1456)|opsadi Beograda]] 1456. Nakon odbijanja osmanskih napada više od 70 godina, Beograd je konačno pao 1521, zajedno s većim dijelom Kraljevine Ugarske. Pobuna srpskog vojskovođe [[Jovan Nenad|Jovana Nenada]] između 1526. i 1528. dovela je do proglašenja Drugog Srpskog Carstva u današnjoj srpskoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], koja je bila među posljednjim srpskim teritorijama koje su se opirale Osmanlijama. [[Srpska despotovina]] pala je 1459, čime je obilježeno dvostoljetno osmansko osvajanje srpskih kneževina.&lt;ref name=zidaric/&gt;

==== 1463–1503: Ratovi s Venecijom ====
{{See also|Mletačko-osmanski rat (1463–1479)}}
[[Datoteka:360Niklas Stör Entführung in die Sklaverei.jpg|mini|200px|Osmansko napredovanje rezultiralo je odvođenjem nekih od zarobljenih kršćana duboko u tursku teritoriju]]

Ratovi s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] počeli su 1463. Povoljan mirovni sporazum potpisan je 1479. nakon dugotrajne [[Opsada Skadra|opsade Skadra]] (1478–79). Godine 1480, sada više neometani mletačkom flotom, Osmanlije su [[Opsada Rodosa (1480)|opsjeli Rodos]] i [[Bitka kod Otranta|zauzeli Otranto]].{{sfnp|Cline|2019}} Rat s Venecijom je [[Mletačko-osmanski rat (1499–1503)|nastavljen od 1499. do 1503]]. Godine 1500. špansko-mletačka vojska pod komandom [[Gonzalo de Córdoba|Gonzala de Córdobe]] [[Opsada Kefalonije|zauzela je Kefaloniju]], privremeno zaustavivši osmansku ofanzivu na istočne mletačke teritorije. Ofanziva je nastavljena nakon osmanske pobjede kod [[Bitka kod Preveze|Preveze]] (1538), koja se vodila između osmanske flote pod komandom [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] i flote kršćanskog saveza koji je okupio papa Pavao III.

==== 1462–1476: Kampanje u Vlaškoj i Moldaviji ====
{{See also|Noćni napad kod Trgovišta|Moldavsko-osmanski rat (1475–1476)}}
Godine 1462. Mehmeda II odbio je [[Vlaška|vlaški]] knez [[Vlad III Cepeš]] u [[Noćni napad kod Trgovišta|Noćnom napadu kod Trgovišta]]. Međutim, potonjeg je zarobio ugarski kralj [[Matija Korvin]]. To je izazvalo negodovanje kod mnogih uticajnih ugarskih ličnosti i zapadnih poštovalaca Vladovog uspjeha u borbi protiv Osmanskog Carstva (i njegovog ranog prepoznavanja prijetnje koju je ono predstavljalo), uključujući visokopozicionirane članove [[Rimska kurija|Vatikana]]. Zbog toga mu je Matija dodijelio status uglednog zarobljenika. Na kraju je Cepeš oslobođen krajem 1475. i poslan s vojskom ugarskih i srpskih vojnika da preotme [[Bosanski sandžak|Bosnu]] od Osmanlija. Tamo je po prvi put porazio osmanske snage. Nakon ove pobjede, osmanske snage ušle su u Vlašku 1476. pod komandom Mehmeda II. Vlad je ubijen i, prema nekim izvorima, njegova glava poslana je u [[Carigrad]] kako bi obeshrabrila druge pobune. (Bosna je u potpunosti dodana osmanskim zemljama 1482.)

Tursko napredovanje privremeno je zaustavljeno nakon što je [[Stefan Veliki]] od [[Moldavija|Moldavije]] porazio vojske osmanskog sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] u [[Bitka kod Vasluja|Bici kod Vasluja]] 1475, što je bio jedan od najvećih poraza Osmanskog Carstva do tog vremena. Stefan je poražen sljedeće godine kod [[Războieni, Neamț|Războienija]] ([[Bitka kod Valea Albe]]), ali Osmanlije su se morale povući nakon što nisu uspjeli zauzeti nijedan značajan dvorac (vidi [[opsada tvrđave Neamț]]) jer se kuga počela širiti u osmanskoj vojsci. Stefanova potraga za evropskom pomoći protiv Turaka naišla je na malo uspjeha, iako je &quot;odsjekao desnicu poganima&quot;, kako je napisao u pismu.

==== 1526–1566: Osvajanje Kraljevine Ugarske ====
{{See also|Habsburško-osmanski ratovi u Ugarskoj (1526–1568)|Spisak pohoda Sulejmana Veličanstvenog}}
[[Datoteka:Portyázó törökök.jpg|mini|200px|Osmanski vojnici na teritoriji današnje Ugarske]]
[[Datoteka:Szigetvar 1566.jpg|mini|200px|Osmanska kampanja u Ugarskoj 1566, krimski Tatari kao prethodnica]]

Od 1360-ih Ugarska se suočavala s Osmanskim Carstvom. Kraljevina Ugarska predvodila je [[Ugarsko-osmanski ratovi|nekoliko križarskih ratova, kampanja]] i izvela nekoliko odbrambenih bitaka i opsada protiv Osmanlija. Ugarska je nosila najveći teret osmanskih ratova u Evropi tokom 15. stoljeća i uspješno zaustavila osmansko napredovanje. Od 1490, nakon smrti kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], kraljevska moć je opala. Godine 1521. Ugarsku je napao sultan [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]], a pograničnu tvrđavu [[Beograd]] smatranu ključem i južnom kapijom Kraljevine Ugarske, nakon dvije prethodne opsade, Osmanlije su zauzele ovu utvrdu [[Opsada Beograda (1521)|Trećom opsadom Beograda]]. Sultan je pokrenuo napad na oslabljeno kraljevstvo, čija je manja vojska poražena 1526. u [[Mohаčka bitka|Mohačkoj bici]], a kralj [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovik II]] je poginuo.&lt;ref name=&quot;Palffy Ottoman Hungary 2001&quot;&gt;{{Cite journal |last=Pálffy |first=Géza |date=2001 |title=The Impact of the Ottoman Rule on Hungary |url=https://efolyoirat.oszk.hu/00000/00010/00035/pdf/HSR_2001_1-2_109-132.pdf |journal=Hungarian Studies Review |language=hu |publisher=Hungarian Studies Association of Canada, National Széchényi Library |volume=28 |issue=1–2 |pages=109–132}}&lt;/ref&gt;

Nakon osmanske pobjede u [[Mohаčka bitka|Mohačkoj bici]] 1526, samo je jugozapadni dio [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] stvarno osvojen.{{sfnp|The Battle of Mohacs, 1526|2004}} Osmanska kampanja nastavila se između 1526. i 1556. s malim pohodima i velikim ljetnim invazijama – trupe bi se vraćale južno od [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]] prije zime. Godine 1529. izveli su prvi veliki napad na [[Austrijsko nadvojvodstvo|austrijsku]] [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]], pokušavajući osvojiti grad [[Beč]] ([[Opsada Beča (1529)|opsada Beča]]). Godine 1532, još jedan napad na Beč sa 60.000 vojnika u glavnoj vojsci zaustavila je mala tvrđava (800 branilaca) ''Kőszeg'' u zapadnoj Ugarskoj, vodeći samoubilačku bitku.{{sfnp|Castles and History in Northern Transdanubia|2007}} Invazione trupe su zadržane do zime, a Habsburško Carstvo je okupilo snage od 80.000 kod Beča. Osmanske trupe vratile su se kući kroz Štajersku, pustošeći zemlju.

U međuvremenu, 1538, Osmansko Carstvo je napalo [[Moldavija|Moldaviju]]. Godine 1541, još jedna kampanja u Ugarskoj zauzela je [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] (koji danas zajedno čine glavni grad Ugarske [[Budimpešta|Budimpeštu]]) uz uglavnom beskrvni trik: nakon zaključivanja mirovnih pregovora sa sporazumom, trupe su jurišale na otvorene kapije Budima u noći. Kao odmazda za neuspjeli austrijski protivnapad 1542, osvajanje zapadne polovine središnje Ugarske završeno je u kampanji 1543. koja je zauzela i najvažniju kraljevsku bivšu prijestonicu [[Stolni Biograd]] i bivše sjedište kardinala [[Ostrogon]]. Međutim, vojska od 35–40.000 ljudi nije bila dovoljna da [[Sulejman I|Sulejman]] krene u još jedan napad na Beč. Privremeno primirje potpisano je između Habsburškog i Osmanskog Carstva 1547, koje su Habsburzi ubrzo zanemarili.

U velikoj, ali umjereno uspješnoj [[Habsburško-osmanski ratovi u Ugarskoj (1526–1568)#Osmanska kampanja u Ugarskoj 1552.|osmanskoj kampanji 1552]], dvije vojske zauzele su istočni dio središnje Ugarske, pomjerajući granice Osmanskog Carstva do druge (unutrašnje) linije sjevernih ''végvár''-a (pograničnih dvoraca), koje je Ugarska prvobitno izgradila kao odbranu od očekivane druge [[Mongolska invazija Ugarske|mongolske invazije]]— stoga su se granice na ovom frontu poslije malo mijenjale. Za Ugre, kampanja 1552. bila je niz tragičnih gubitaka i nekoliko herojskih (ali [[Pirova pobjeda|pirovih]]) pobjeda, koje su ušle u folklor— ponajviše pad ''[[Dregelj|Drégelya]]'' (malog utvrđenja koje je do posljednjeg čovjeka branilo samo 146 ljudi,{{sfnp|Drégelypalánk|2021}} i [[Opsada Egera (1552)|opsada Egera]]. Potonji je bio veliki ''végvár'' s više od 2.000 ljudi, bez vanjske pomoći. Suočili su se s dvije osmanske vojske, koje iznenađujuće nisu uspjele zauzeti dvorac u roku od pet sedmica. (Tvrđava je kasnije zauzeta 1596.) Konačno, kampanja 1556. osigurala je osmanski uticaj nad Transilvanijom (koja je neko vrijeme pala pod habsburšku kontrolu), dok nije uspjela postići napredak na zapadnom frontu, budući da je bila vezana u drugoj (nakon 1555) neuspješnoj opsadi jugozapadnog ugarskog pograničnog dvorca [[Sigetvar]]a.

Osmansko Carstvo vodilo je još jedan veliki rat protiv Habsburgovaca i njihovih ugarskih teritorija između 1566. i 1568. Godine 1566. [[opsada Sigetvara]], treća opsada u kojoj je tvrđava konačno zauzeta, ali je ostarjeli sultan umro, odvrativši od napredovanja prema Beču te godine.

==== 1522–1573: Rodos, Malta i Sveta liga ====
{{See also|Špansko-osmanski ratovi|Barbarska trgovina robljem}}

[[Datoteka:Siege of malta 1.jpg|mini|lijevo|''Opsada Malte – Dolazak turske flote'' [[Matteo Perez d'Aleccio|Mattea Pereza d'Aleccia]]]]

Osmanske snage izvršile su invaziju i zauzele ostrvo [[Rodos]] 1522, nakon dva prethodna neuspjela pokušaja (vidi [[Opsada Rodosa (1522)]]).{{sfnp|Smitha, 16th Century Timeline: 1501 to 1600|2005}} [[Vitezovi svetog Ivana|Ivanovci]] su prognani na [[Malta|Maltu]], koja je zauzvrat opsjednuta 1565.

Nakon tromjesečne opsade, osmanska vojska nije uspjela ovladati svim malteškim utvrdama. Odgađanje Osmanlija do loših vremenskih uslova i dolaska sicilijanskih pojačanja, natjeralo je osmanskog komandanta Kızılahmedli Mustafa-pašu da prekine opsadu. Oko 22.000 do 48.000 osmanskih vojnika naspram 6.000 do 8.500 malteških, Osmanlije nisu uspjele osvojiti Maltu, pretrpjevši više od 25.000 gubitaka,{{sfnp|Cassola|1999}} uključujući jednog od najvećih muslimanskih gusarskih generala tog vremena, [[Turgut Reis|Turguta Reisa]], i bili su odbijeni. Da je Malta pala, Sicilija i kontinentalna Italija mogle su pasti pod prijetnju osmanske invazije. Pobjeda Malte tokom ovog događaja, koji je danas poznat kao [[Velika opsada Malte]], preokrenula je tok i dala Evropi nadu i motivaciju. Također je označila važnost [[Vitezovi svetog Ivana|Ivanovaca]] i njihovog relevantnog prisustva na Malti u pomaganju kršćanskom svijetu u njegovoj odbrani od muslimanskog osvajanja.

Osmanske pomorske pobjede ovog perioda bile su u [[Bitka kod Preveze|Bici kod Preveze]] (1538) i [[Bitka kod Džerbe|Bici kod Džerbe]] (1560).
[[Datoteka:Lepanto f1.jpg|mini|190px|Bitka kod Lepanta 7. oktobra 1571.]]
[[Mletačko-osmanski rat (1570–1573)|Mediteranska kampanja]], koja je trajala od 1570. do 1573, rezultirala je osmanskim osvajanjem [[Kipar|Kipra]]. [[Sveta liga (1571)|Sveta liga]] Venecije, [[Papinska Država|Papinske Države]], [[Habsburška Španija|Španije]], Ivanovaca sa Malte i u početku [[Kraljevina Portugal|Portugala]] formirana je protiv Osmanskog Carstva tokom ovog perioda. Pobjeda Lige u [[Bitka kod Lepanta (1571)|Bici kod Lepanta (1571)]] nakratko je okončala osmansku prevlast na moru.

==== 1570–1571: Osvajanje Kipra ====
{{Main|Mletačko-osmanski rat (1570–1573)}}
U ljeto 1570. godine, Turci su ponovo udarili, ali ovoga puta sa potpunom invazijom, a ne prepadom. Oko 60.000 vojnika, uključujući konjicu i artiljeriju, pod komandom Lala Mustafa-paše iskrcalo se bez otpora blizu [[Limassol]]a 2. jula 1570. i opsjelo [[Nikozija|Nikoziju]]. U оргији pobjede na dan kada je grad pao—9. septembra, svaka javna zgrada i palača bili su opljačkani. Vijest o nadmoćnim osmanskim brojevima proširila se, i nekoliko dana kasnije Mustafa je zauzeo Kireniју bez ispaljenog metka. Famagusta se, međutim, opirala i pružala odbranu koja je trajala od septembra 1570. do augusta 1571.
[[Datoteka:Giuseppe-gatteri1571 il- martirio marcantonio bragadin.jpg|mini|[[Marco Antonio Bragadin]], mletački komandant [[Famagusta|Famaguste]] kojeg su Turci živa oderali nakon jednogodišnje [[Opsada Famaguste|odbrane grada]] 1571.]]
[[Opsada Famaguste|Pad Famaguste]] označio je početak osmanskog perioda na Kipru. Dva mjeseca kasnije, pomorske snage [[Sveta liga (1684)|Svete lige]], sastavljene uglavnom od mletačkih, španskih i papskih brodova pod komandom [[Don Juan od Austrije|Don Juana od Austrije]], porazile su osmansku flotu u [[Bitka kod Lepanta|Bici kod Lepanta]] u jednoj od odlučujućih bitaka svjetske historije. Pobjeda nad Turcima, međutim, došla je prekasno da bi pomogla Kipru, i ostrvo je ostalo pod osmanskom vlašću sljedeća tri stoljeća.

Godine 1570. [[Osmansko Carstvo]] je prvo osvojilo [[Kipar]], a [[Lala Mustafa-paša]] postao je prvi osmanski guverner Kipra, osporavajući mletačke zahtjeve. Istovremeno, [[Papa]] je formirao koaliciju između [[Papinska Država|Papinske Države]], [[Historija Malte pod vlašću Ivanovaca|Malte]], [[Habsburška Španija|Španije]], [[Mletačka Republika|Venecije]] i nekoliko drugih italijanskih država, bez stvarnog rezultata. Godine 1573. Mlečani su otišli, uklonivši uticaj [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]].

==== 1593–1669: Austrija, Venecija i Vlaška ====
{{See also|Osmansko-habsburški ratovi}}
[[Datoteka:Esztergom-1595-Zimmermann.jpg|mini|Opsada [[Ostrogon]]a 1595.]] 
* [[Dugi rat (osmanski ratovi)|Dugi rat]] (15-godišnji rat s Austrijom, 1593–1606) završava statusom quo.
* Pohod [[Mihael Hrabri|Mihaela Hrabrog]] protiv Osmanskog Carstva (1593–1601)
* Rat s Venecijom 1645–1669. i osvajanje [[Kraljevina Kandija|Krita]] (vidi [[Kandijski rat]]).
* [[Austrijsko-turski rat (1663–1664)]]: neuspjeli osmanski pokušaj da se porazi i izvrši invaziju na Austriju.

==== 1620–1621: Poljska-Litvanija ====
{{Main|Poljsko-osmanski rat (1620–1621)|Poljsko-osmanski rat (1633–1634)}}
[[Datoteka:Józef Brandt, Bitwa pod Chocimiem.jpg|mini|[[Bitka kod Hoćima (1621)|Bitka kod Hoćima]] 1621, tokom koje su udružene [[Registrovani Kozaci|ukrajinske kozačke]] i [[Poljsko-Litvanska Unija|poljske]] snage porazile Osmanlije i njihove saveznike [[Krimski kanat|Tatare]]]] 
Ratovi vođeni oko Moldavije. Poljska vojska napredovala je u Moldaviju i poražena u [[Bitka kod Cecore (1620)|Bici kod Cecore]]. Sljedeće godine, Poljaci su odbili tursku invaziju u [[Bitka kod Hoćima (1621)|Bici kod Hoćima]]. Još jedan sukob započeo je 1633, ali je ubrzo riješen.

==== 1657–1683: Završetak ratova s Habsburgovcima ====
[[Kneževina Transilvanija (1570–1711)|Transilvanija]], istočni dio bivše Ugarske Kraljevine, stekla je polunezavisnost 1526, plaćajući danak Osmanskom Carstvu. Godine 1657. Transilvanija pod [[Đerđ II Rakoci|Đerđem II Rakocijem]] osjećala se dovoljno snažnom da napadne [[Tatari|Tatare]] na istoku (tada vazale carstva), a kasnije i samo Osmansko Carstvo, koje je priteklo u pomoć Tatarima. Rat je trajao do 1662, završivši porazom Ugra. Zapadni dio Ugarske Kraljevine (''Partium'') je anektiran i stavljen pod direktnu osmansku kontrolu. U isto vrijeme, vodio se još jedan rat protiv Austrije između 1663. i 1664. Iako su poraženi u [[Bitka kod Monoštera (1664)|Bici kod Monoštera]] 1. augusta 1664. od [[Raimondo Montecuccoli|Raimonda Montecuccolija]], Osmanlije su osigurale priznanje svog osvajanja [[Nové Zámky|Novih Zamkija]] [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]] s Austrijom, označivši najveći teritorijalni opseg osmanske vladavine u bivšoj Ugarskoj Kraljevini.{{sfnp|The Crusader Period}}

==== 1672–1676: Poljska-Litvanija ====
{{Main|Poljsko-osmanski rat (1672–1676)|Krimsko-nogajski upadi roblja u Istočnu Evropu}}

[[Poljsko-osmanski rat (1672–1676)]] završio je [[Žuravanski mir|Žuravanskim миром]], kojim je Poljsko-Litvanska Unija ustupila kontrolu nad većinom svojih ukrajinskih teritorija carstvu. Rat je pokazao sve veću slabost i nered u Uniji, koja je do druge polovine 17. stoljeća započela svoj postepeni pad koji će kulminirati stoljeće kasnije [[Podjele Poljske|podjelama Poljske]].

=== Stagnacija (1683–1828) ===
{{See also|Osmanski stari režim|Period lala}}

==== 1683–1699: Veliki turski rat – Gubitak Ugarske i Moreje ====
{{main|Veliki turski rat}}
[[Datoteka:Pauwel Casteels - Battle of Vienna - Google Art Project.jpg|mini|[[Bitka kod Beča (1683)|Bitka kod Beča]] 12. septembra 1683. [[Gonzales Franciscus Casteels]]]]
[[Datoteka:Siege Ersekujvar.jpg|mini|[[Opsada Novih Zamkija (1685)|Opsada Novih Zamkija]] u današnjem [[Nové Zámky|Novom Zamkiju]], Slovačka, 1685.]]
[[Veliki turski rat]] započeo je 1683, s velikom [[invazija|invazivnom]] silom od 140.000 ljudi{{sfnp|1683 Siege of Vienna}} koja je marširala na Beč, uz podršku [[Protestantizam|protestantskih]] ugarskih plemića koji su se pobunili protiv habsburške vlasti. Da bi zaustavila invaziju, formirana je još jedna [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]], sastavljena od Austrije i Poljske (posebno u [[Bitka kod Beča|Bici kod Beča]]), Mlečana i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Beč je bio pod opsadom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dva mjeseca. Bitka je označila prvi put da su [[Poljsko-Litvanska Unija]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]] vojno sarađivale protiv Osmanlija, i često se smatra prekretnicom u historiji, nakon koje su &quot;Turci Osmanlije prestali biti prijetnja kršćanskom svijetu&quot;.{{sfnp|Leitsch|1983}}
{{efn|Poraz osmanske vojske pred vratima Beča prije 300 godina obično se smatra početkom opadanja Osmanskog Carstva. Ali Walter Leitsch pita da li je to bila takva prekretnica u historiji Evrope? ... Međutim, to označava prekretnicu: ne samo da je zaustavljeno daljnje osmansko napredovanje na kršćanske teritorije, već je u sljedećem ratu koji je trajao do 1698. gotovo cijela Ugarska ponovo osvojena od strane vojske cara Leopolda I. Od 1683. Turci Osmanlije prestali su biti prijetnja kršćanskom svijetu. ... Bitka za Beč bila je prekretnica u još jednom pogledu: uspjeh je bio rezultat saradnje između trupa cara, nekih carskih prinčeva i Poljaka. ... Međutim, saradnja između dva ne-pomorska susjeda Osmanskog Carstva u Evropi, cara i Poljske, bila je nešto novo. ... Walter Leitsch je profesor istočnoevropske historije i direktor Instituta za istočnoevropska i jugoistočna evropska istraživanja na Univerzitetu u Beču.{{Sfnp|Leitsch|1983}}}} U ratu koji je uslijedio i trajao do 1699, Osmanlije su izgubile gotovo cijelu Ugarsku u korist cara Svetog Rimskog Carstva [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I]].{{sfnp|Leitsch|1983}}

Nakon pobjede u Bici za Beč, Sveta liga je stekla prednost i ponovo osvojila Ugarsku (Budim i Pešta su ponovo zauzeti 1686, prvi pod komandom rođenog Švicarca preobraćenog na islam). U isto vrijeme, Mlečani su pokrenuli [[Morejski rat|ekspediciju u Grčku]], koja je osvojila [[Peloponez]]. Tokom mletačkog napada na grad [[Atina|Atinu]] 1687. (koji su Osmanlije osvojile), Osmanlije su pretvorile drevni [[Partenon]] u skladište municije. Mletački minobacač pogodio je Partenon, detonirajući osmanski barut uskladišten unutra, djelimično ga uništivši.{{sfnp|Tomkinson}}{{sfnp|Mommsen|1941|pp=544–556}}

Rat je završen [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] 1699. [[Eugen Savojski]] prvi put se istakao 1683. i ostao najvažniji austrijski komandant do 1718.{{sfnp|Habsburg-Ottoman War, 1683–1699|2005}}{{sfnp|Smitha, Ottoman Decline}}

==== 18. stoljeće ====
[[Rusko-turski rat (1710–1711)|Četvrti rusko-turski rat]] vodio se 1710–1711. u slivu rijeke [[Prut]], kao dio [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]]. Podstakao ga je [[Karl XII, kralj Švedske|Karl XII od Švedske]] nakon poraza u [[Bitka kod Poltave|Bici kod Poltave]], kako bi vezao Rusiju s Osmanskim Carstvom i dobio malo prostora za predah u sve neuspješnijoj kampanji. Rusi su bili teško poraženi, ali ne i uništeni, i nakon što je potpisan [[Mir na Prutu]], Osmansko Carstvo se povuklo, dopuštajući Rusiji da ponovo usmjeri svoje snage na poraz Švedske.
[[Datoteka:1720 Huchtenburg Eroberungs Belgrads 1717 anagoria.JPG|mini|Austrijsko osvajanje Beograda: 1717. od strane [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], tokom [[Austrijsko-turski rat (1716–1718)|Austrijsko-turskog rata 1716–1718.]]]]
[[Mletačko-osmanski rat (1714–1718)|Mletačko-osmanski rat]] počeo je 1714. Preklapao se s [[Austrijsko-turski rat (1716–1718)|Austrijsko-turskim ratom 1716–1718]], u kojem je Austrija osvojila preostale dijelove bivše Ugarske Kraljevine, završivši [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] 1718.

Rat je ponovo izbio [[Rusko-turski rat (1735–1739)|s Rusijom 1735. i Austrijom 1737.]] Trajao je do 1739. kada je potpisan [[Beogradski mir]] s Austrijom i [[Niški mir (1739)|Niški mir]] s Rusijom.

[[Rusko-turski rat (1768–1774)|Šesti rusko-turski rat]] počeo je 1768. i završio 1774. [[Kučuk-kajnardžijski mir|Kučuk-kajnardžijskim миром]]. Kao rezultat ovog ugovora, [[Krimski kanat]] postao je ruska [[klijent država]].

[[Rusko-turski rat (1787–1792)|Još jedan rat s Rusijom]] počeo je 1787, a [[Austrijsko-turski rat (1788–1791)|istovremeni rat s Austrijom]] uslijedio je 1788; austrijski rat završio je [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] 1791, a ruski [[Jaški mir|Jaškim миром]] 1792.

[[Napoleonov pohod na Egipat i Siriju|Invazija Egipta i Sirije]] od strane [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I]] iz [[Prva Francuska Republika|Francuske]] dogodila se 1798–99, ali je okončana zbog britanske intervencije.

Napoleonovo zauzeće Malte na putu za Egipat rezultiralo je neobičnim savezom Rusije i Osmanlija koji su pokrenuli združenu pomorsku ekspediciju na [[Jonska ostrva]]. Njihovo uspješno zauzeće ovih ostrva dovelo je do uspostavljanja [[Republika Sedam Ostrva|Republike Sedam Ostrva]].

==== 19. stoljeće ====
[[Datoteka:Marsigli Filippo - The Death of Markos Botsaris - Google Art Project.jpg|mini|[[Grčki rat za nezavisnost]]]]
[[Prvi srpski ustanak]] podignut je 1804, a za njim je uslijedio [[Drugi srpski ustanak]] 1815. Rezultat ove uspješne [[Srpska revolucija|Srpske revolucije]] bilo je uspostavljanje polunezavisne [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] i njeno priznanje od strane Osmanskog Carstva (iako je ''de jure'' nezavisna u unutrašnjim pitanjima, kneževina je morala plaćati godišnji porez Porti i prihvatiti stalno prisustvo osmanske vojske na svom tlu).

[[Rusko-turski rat (1806–1812)|Osmi rusko-turski rat]] počeo je 1806. i završio u maju 1812, samo 13 dana prije [[Napoleonova invazija Rusije|Napoleonove invazije Rusije]].

[[Vlaški ustanak (1821)|Moldavsko-vlaški (rumunski) ustanak]] (započeo istovremeno s [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkom revolucijom]]).

[[Grčki rat za nezavisnost]] počeo je 1821. Velike sile su intervenirale od 1827. u korist revolucionara, uključujući Rusiju ([[Rusko-turski rat (1828–1829)|Deveti rusko-turski rat]]). [[Jedrenski mir (1829)|Jedrenski mir]] okončao je rat 1829. i prisilio Osmanlije da prihvate grčku nezavisnost (kao novu [[Kraljevina Grčka#Vladavina kralja Otona (1832–1862)|Kraljevinu Grčku]]), veću autonomiju za Srbiju i rusku okupaciju rumunskih kneževina.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Bushkovitch |first1=Paul |title=A concise history of Russia |url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000bush |date=2012 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521543231 |location=New York |page=[https://archive.org/details/concisehistoryof0000bush/page/168 169]}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko opadanje (1828–1908) ===
{{See also|Opadanje Osmanskog Carstva}}
[[Datoteka:Nikopol dmitriev.jpg|mini|desno|Osmanska kapitulacija kod [[Nikopolj]]a, 1877.]]

Opadanje Osmanskog Carstva uključivalo je sljedeće sukobe.

Albanske pobune 1820–1822, 1830–1839, 1843, 1845, 1847.

Bosanske pobune 1831–1836, 1836–1837, 1841.

Rat s Crnom Gorom 1852–1853.

Deseti rusko-turski rat 1853–56, poznatiji kao [[Krimski rat]], u kojem su se [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Drugo Francusko Carstvo|Francuska]] pridružile ratu na strani Osmanskog Carstva. Završen je [[Parški mir (1856)|Parškim mirom]].

Drugi rat s [[Kneževina Crna Gora|Crnom Gorom]] 1858–1859.

[[Crnogorsko-osmanski rat (1861–1862)|Rat s Crnom Gorom]], Bosnom i Srbijom 1862.

[[Kritski ustanak (1866–1869)|Kritski ustanak]] 1866.
{{See also|Velika istočna kriza}}

Odluka o povećanju poreza kršćanskim narodima u balkanskim provincijama carstva izazvala je veliko negodovanje koje je dovelo do nekoliko pobuna. Prvi je bio [[Hercegovački ustanak (1875–1877)|Hercegovački ustanak]] 1875, a za njim su bugarski revolucionari [[Aprilski ustanak|započeli ustanak]] u aprilu 1876. koji je brutalno ugušen (vidi [[Batak masakr]]). Kasnije u junu, Srbija i Crna Gora su [[Prvi srpsko-osmanski rat|zajednički objavile rat]] carstvu. Nakon šest mjeseci neodlučnih borbi, međunarodna reakcija na zločine koje su počinile turske trupe prisilila je na intervenciju velikih evropskih sila, koje su zaključile primirje. U decembru je organizirana [[Carigradska konferencija]] da se pozabavi situacijom i riješi kriza. Međutim, Osmansko Carstvo odbilo je predložene reforme i povuklo se s konferencije.

Rusija, inspirirana [[Panslavizam|panslavizmom]] i osjećajući podršku u anti-osmanskim simpatijama koje su vladale širom Evrope, vidjela je priliku da objavi rat Osmanskom Carstvu i ispuni ujedinjenje svih pravoslavnih naroda na Balkanu pod svojim plaštom. To je pokrenulo jedanaesti [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]] 1877, vođen na Balkanu i Kavkazu, s Rusijom koja je predvodila koaliciju s Bugarskom, Rumunijom, Srbijom i Crnom Gorom. Koalicija je dobila rat, potisnuvši Osmanlije sve do kapija Carigrada. Rusi i Osmanlije potpisali su [[Sanstefanski mir]] početkom 1878. Nakon razmatranja na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], kojem su prisustvovale sve tadašnje Velike sile, [[Berlinski ugovor (1878)]] obezbijedio je nezavisnost ili autonomiju za kršćanske narode u balkanskim teritorijama carstva i drastično restrukturirao mapu regije.

Ubrzo nakon rata, Austro-Ugarskoj je dozvoljeno da vojno okupira Bosnu, koja je formalno i dalje ostala dio osmanskih teritorija.

[[Istočna Rumelija]] je dobila izvjesnu autonomiju 1878, ali se potom pobunila i pridružila Bugarskoj 1885. [[Tesalija]] je ustupljena [[Kraljevina Grčka (Glücksburg)|Grčkoj]] 1881, ali nakon što je [[Grčko-turski rat (1897)|Grčka napala Osmansko Carstvo]] da pomogne Drugom kritskom ustanku 1897, Grčka je poražena u Tesaliji. Krit će dobiti autonomiju 1898. nakon [[Kritski ustanak (1897–1898)|Kritskog ustanka 1897–1898]].

=== Raspad (1908–1922) ===
{{See also|Poraz i raspad Osmanskog Carstva}}
[[Datoteka:Ottoman-Empire-Public-Demo.png|mini|lijevo|200px|Javne demonstracije u četvrti Sultanahmet u Carigradu, 1908.]]

==== Italijansko-turski rat ====
{{main|Italijansko-turski rat}}
Godine 1911. Italija je izvršila invaziju na [[Osmanska Tripolitanija|Osmansku Tripolitaniju]] (tokom [[Kolonizacija Afrike|kolonizacije Afrike]], Tripolitanija je postala [[Libija]]), koju je kontroliralo [[Osmansko Carstvo]]. Rat je završen italijanskom aneksijom Tripolitanije.

==== Ilindenski ustanak ====
Bugarsko-makedonski ustanak iz 1903. Vidi [[Ilindenski ustanak]].

==== 1912–1913: Balkanski ratovi ====
[[Datoteka:Surrender of Ioannina.png|mini|desno|Predaja [[Janjina|Janjine]] od strane [[Mehmet Esat Bülkat|Esat-paše]] grčkom prijestolonasljedniku [[Konstantin I, kralj Grčke|Konstantinu]] tokom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]].]]
Dva [[Balkanski ratovi|Balkanska rata]], 1912. i 1913, podrazumijevala su daljnje akcije protiv Osmanskog Carstva u Evropi. [[Balkanski savez]] je prvo osvojio Makedoniju i veći dio [[Trakija|Trakije]] od Osmanskog Carstva, a zatim se razišao oko podjele plijena. Albanija je proglasila svoju nezavisnost od Osmanskog Carstva 1912, nakon nekoliko pobuna i ustanaka. To je svelo turske posjede u Evropi ([[Rumelija|Rumeliju]]) na njihove sadašnje granice u [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]].

==== Prvi svjetski rat ====
{{main|Historija Osmanskog Carstva tokom Prvog svjetskog rata}}

[[Prvi svjetski rat]] (1914–1918) postao je krajnji uzrok [[Raspad Osmanskog Carstva|kolapsa Osmanskog Carstva]], koje je formalno okončano 1922. Međutim, tokom ratnih operacija Carstvo je spriječilo britansku [[Kraljevska mornarica|Kraljevsku mornaricu]] da stigne do [[Carigrad]]a, zaustavivši invaziju Antante u [[Galipoljska bitka|Galipoljskoj bici]] (1915–1916). Ipak, prema odredbama [[Lozanski mir|Lozanskog mira]] (1923) Carstvo je konačno palo.

== Također pogledajte ==
{{columns-list|colwidth=30em|
* [[Spisak ratova u kojima je sudjelovalo Osmansko Carstvo]]
* [[Osmanski ratovi u Africi]]
* [[Osmanski ratovi u Aziji]]
* [[Vojska Osmanskog Carstva]]
}}

== Note ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak|30em}}
{{Refbegin|indent=yes}}
== Literatura ==
* {{cite book |last=Aksan |first=Virginia |title=Ottoman Wars, 1700–1860: An Empire Besieged |publisher=Pearson Education Ltd. |date=2007 |isbn=978-0-582-30807-7 }}
* {{cite web |title=The Crusader Period |url=http://allcrusades.com/CHRONOLOGICAL/chrono-1300.html |website=All About All Crusades, A Chronological Time-table |access-date=22. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071021084318/http://allcrusades.com/CHRONOLOGICAL/chrono-1300.html |archive-date=21. 10. 2007 |ref={{sfnref|The Crusader Period}} }}
* {{cite web |title=The Battle of Mohacs, 1526 |date=17. 11. 2004 |website=World History at KMLA |url=http://www.zum.de/whkmla/military/16cen/mohacs1526.html |publisher=Korean Minjok Leadership Academy |ref={{sfnref|The Battle of Mohacs, 1526|2004}} }}
* {{cite book |last1=Cassola |first1=Arnold |title=The 1565 Great Siege of Malta and Hipólito Sans's La Maltea |publisher=Publishers Enterprise Group |location=Malta |date=1999}}
* {{cite web |title=Castles and History in Northern Transdanubia |access-date=22. 4. 2021 |archive-date=16. 10. 2007 |url=http://www.gotohungary.com/itineraries/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016152604/http://www.gotohungary.com/itineraries/ |ref={{sfnref|Castles and History in Northern Transdanubia|2007}} }}
* {{cite web |last1=Cline |first1=Austin |title=Expansion of the Ottoman Empire From 1300–1600 |url=https://www.learnreligions.com/ottoman-empire-on-the-offensive-4078690 |website=Learn Religions |publisher=Dotdash |access-date=22. 4. 2021 |date=25. 6. 2019 |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530073220/https://www.learnreligions.com/ottoman-empire-on-the-offensive-4078690 |url-status=dead }}
* {{cite book|title=[[Europe: A History]]|last=Davies|first=Norman|author-link=Norman Davies|year=1997|publisher=[[Random House|Pimlico]]|isbn=978-0-7126-6633-6}}
* {{cite web |title=Drégelypalánk |url=http://www.1hungary.com/info/dregelypalank/ |website=IranyMagyarorszag! |access-date=22. 4. 2021 |date=2021 |ref={{sfnref|Drégelypalánk|2021}} }}
* {{cite web |url=https://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/endmiddle/FRAMES/ottoframe.html |title=The End of Europe's Middle Ages – Ottoman Turks |access-date=7. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130903101308/http://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/endmiddle/FRAMES/ottoframe.html |archive-date=3. 9. 2013 |url-status=dead |ref={{sfnref|The End of Europe's Middle Ages – Ottoman Turks}} }}
* {{cite book |last1=Finkel |first1=Caroline |title=Osman's Dream |publisher=Basic Books |date=2004}}
* {{cite web |last1=Gavran |first1=Fra Ignacije |title=Od zauzeća Bosne do podjele Provincije (1463–1514) – From the book &quot;Suputnici bosanske povijesti&quot;, Svjetlo riječi, Sarajevo 1990 |url=https://www.bosnasrebrena.ba/povijest-provincije/od-zauzeca-bosne-do-podjele-provincije-1463-1514 |website=Bosna Srebrena |publisher=Franciscan Province &quot;Bosna Srebrena&quot; |access-date=2. 2. 2021 |language=sh |date=5. 10. 2017 |ref={{sfnref|Gavran|1990}} }}
* {{cite web |title=Habsburg-Ottoman War, 1683–1699 |date=13. 7. 2005 |website=World History at KMLA |url=http://www.zum.de/whkmla/military/17cen/habsbott16831699.html |publisher=Korean Minjok Leadership Academy |ref={{sfnref|Habsburg-Ottoman War, 1683–1699|2005}} }}
* {{cite journal |last1=Kakissis |first1=Joanna |title=Athens &amp; the Islands |url=https://archive.org/details/athensislands0000kaki |journal=National Geographic Society |date=2011}}
* {{cite journal|author=Leitsch, Walter|title=1683: The Siege of Vienna|access-date=19. 12. 2014|journal=History Today|date=juli 1983|volume=33|issue=7|url=http://www.historytoday.com/walter-leitsch/1683-siege-vienna|ref={{sfnref|Leitsch|1983}}}}
* {{cite book |last=Lock|first=Peter |title=Routledge Companion to the Crusades |publisher=[[Routledge]] |year=2006 |isbn=978-0-415-39312-6 }}
* {{cite book |last1=Macfie |first1=Alexander Lyon |title=The Eastern Question 1774–1923 |date=1996 |doi=10.4324/9781315841946 |isbn=978-1315841946 |edition=2nd |url=https://content.taylorfrancis.com/books/download?dac=C2013-0-23110-X&amp;isbn=9781317887393&amp;format=googlePreviewPdf }}{{Dead link|date=septembar 2025. |bot=InternetArchiveBot }}
* {{cite journal |last1=Mommsen |first1=Theodor E. |title=The Venetians in Athens and the Destruction of the Parthenon in 1687 |journal=American Journal of Archaeology |volume=45, No. 4 |issue=oktobar–decembar 1941 |date=1941}}
* {{cite book|last=Pinson|first=Mark|title=The Muslims of Bosnia-Herzegovina, the Historic Development from Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&amp;pg=PA11|access-date=6. 5. 2012|edition=2nd|orig-year=1993|year=1996|publisher=[[President and Fellows of Harvard College]]|location=United States|isbn=0-932885-12-8}}
* {{cite web |title=1683 Siege of Vienna |url=http://www.rateitall.com/i-839965-1683-seige-of-vienna.aspx |website=RateItAll |publisher=RateItAll, Inc |access-date=22. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022225952/http://www.rateitall.com/i-839965-1683-seige-of-vienna.aspx |archive-date=22. 10. 2007 |ref={{sfnref|1683 Siege of Vienna}} }}
* {{cite web |last1=Smitha |first1=Frank E. |title=Ottoman Decline |url=http://www.fsmitha.com/h3/h21-ot.html |website=MacroHistory and World Report |publisher=Frank E. Smitha |access-date=22. 4. 2021 |ref={{sfnref|Smitha, Ottoman Decline}} }}
* {{cite web |last1=Smitha |first1=Frank E. |title=16th Century Timeline: 1501 to 1600 |url=http://www.fsmitha.com/time16.htm |website=MacroHistory and World Report |publisher=Frank E. Smitha |access-date=22. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526053630/http://www.fsmitha.com/time16.htm |archive-date=26. 5. 2008 |date=2005 |ref={{sfnref|Smitha, 16th Century Timeline: 1501 to 1600|2005}} }}
* {{cite book |last1=Stavrianos |first1=L.S. |title=The Balkans since 1453 |date=1958 |publisher=NYU Press |isbn=978-0814797662 |url=https://archive.org/details/balkanssince145300lsst }}
* {{cite book |last1=Tomkinson |first1=John L. |title=Venetian Athens: Venetian Interlude (1684–1689) |publisher=Anagnosis Books |access-date=14. 8. 2012 |url=http://anagnosis.gr/?la=eng&amp;pageID=217 |archive-date=30. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630231120/http://anagnosis.gr/?la=eng&amp;pageID=217 |url-status=dead }}
* {{cite book|last=Tyerman|first=Christopher|title=The World of the Crusades|url=https://books.google.com/books?id=GIOVDwAAQBAJ|year=2019|publisher=[[Yale University Press]]|isbn=978-0-300-21739-1}}
* {{cite book|last=Urban|first=William L.|chapter=Baltic Crusades|pages=184–192|editor-last=Murray|editor-first=Alan V.|volume=I: A–C|title=The Crusades: An Encyclopedia|year=2006|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-862-4}}
* {{cite journal |last=Woodhead |first=Christine |title=New Views on Ottoman History, 1453–1839 |journal=The English Historical Review |date=2008 |volume=123 |publisher=Oxford University Press}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
* Anderson M.S. ''The Eastern Question 1774–1923: A Study in International Relations'' (1966) [https://www.questia.com/library/7391310/the-eastern-question-1774-1923-a-study-in-international online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200619025514/https://www.questia.com/library/7391310/the-eastern-question-1774-1923-a-study-in-international |date=19. 6. 2020 }}
* Crawley, C.W. ''The Question of Greek Independence, 1821–1833'' (1930). [https://web.archive.org/web/20200722081112/https://www.questia.com/library/534941/the-question-of-greek-independence-a-study-of-british online]
* Gerolymatos, André. ''The Balkan Wars'' (2008).
* {{Cite book |last=Jefferson |first=John |title=The Holy Wars of King Wladislas and Sultan Murad: The Ottoman-Christian Conflict from 1438–1444 |publisher=[[Brill Publishers]] |year=2012 |isbn=978-90-04-21904-5 |location=[[Leiden]]}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.turkeyswar.com Osmansko Carstvo u Prvom svjetskom ratu]

{{normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Osmanski ratovi u Evropi}}
[[Kategorija:Sukobi u 13. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 14. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 15. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 16. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 17. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 18. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 19. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 20. vijeku]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Ratovi na Balkanu]]
[[Kategorija:Invazije na Evropu]]
[[Kategorija:Invazije Osmanskog Carstva u Evropi|*]]
[[Kategorija:Vojna historija Mediterana]]</text>
      <sha1>03fx6ucz76otc5s24pxkalml3em72pu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Review of General Psychology</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535771</id>
    <revision>
      <id>3935146</id>
      <parentid>3914873</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T19:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3935146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3851" sha1="8gmbf0fntf8rvp04apslyttaofo86yw" xml:space="preserve">{{Infokutija časopis
| naziv                     = Review of General Psychology
| datoteka                  = Review of General Psychology Naslovnica.jpg
| veličina slike            = 
| opis slike                = Naslovnica časopisa ''Review of General Psychology''
| glavni urednik            = Wade E. Pickren i [[Thomas Teo]]
| učestalost                = Tromjesečno (kvartalno)
| tiraž                     = 
| kategorije                = [[Psihologija]]
| cijena                    = 
| izdavač                   = [[SAGE Publishing|SAGE]] (u ime [[Američko psihološko udruženje|APA]] Odjel 1)
| osnivanje                 = 
| prvo izdanje              = 1997.
| datum najnovijeg izdanja  = 
| broj najnovijeg izdanja   = 
| zemlja                    = Sjedinjene Američke Države
| jezik                     = [[Engleski jezik|engleski]]
| web                       = [https://journals.sagepub.com/home/rgp journals.sagepub.com/home/rgp]
| logo                      = 
}}

'''''Review of General Psychology''''' je troomjesečni [[naučni časopis]] koji izdaje Društvo za opću psihologiju (Odjel 1 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]]).&lt;ref name=&quot;APA_Div1&quot;&gt;{{cite web |title=The Society for General Psychology and Interdisciplinary Inquiry: APA Division 1 |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/about/division/div1 |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U časopisu se objavljuju interdisciplinarni radovi iz oblasti [[psihologija|psihologije]] usmjereni na razvoj teorijskih pristupa, konceptualnu analizu i metodološka pitanja u psihološkim istraživanjima. Objavljuje i radove koji se bave kritičkim pregledom i povezivanjem postojeće istraživačke literature, kao i [[Historija psihologije|historijskim]] analizama razvoja psihologije.&lt;ref name=&quot;APA_RGP_Journal&quot;&gt;{{cite web |title=Review of General Psychology |publisher=American Psychological Association |url=https://www.apa.org/pubs/journals/gpr |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Časopis je osnovan 1997.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Sage Journals: Discover world-class research | url=https://journals.sagepub.com/loi/rgpa/group/d1990.y1997 | access-date=7. 7. 2026 | language=en}}&lt;/ref&gt; Glavni urednici su Wade E. Pickren (nezavisni istraživač, SAD) i [[Thomas Teo]] ([[Univerzitet York]], Kanada).

== Historija ==

Časopis je prvobitno izdavalo [[Američko psihološko udruženje]].&lt;ref name=&quot;APA_RGP_Journal&quot; /&gt;

==Sažimanje i indeksiranje==

Prema podacima iz ''[[Journal Citation Reports]]'' za 2025, časopis ima dvogodišnji [[faktor utjecaja]] 2,9, čime zauzima 53. mjesto među 222 časopisa u kategoriji &quot;multidisciplinarna psihologija&quot;. Njegov petogodišnji faktor utjecaja iznosi 4,5, što ga svrstava na 40. mjesto u istoj kategoriji. Indikator citiranosti časopisa iznosi 1,07, odnosno nalazi se iznad svjetskog prosjeka za ovu naučnu oblast.&lt;ref name=&quot;SAGE_RGP_Metrics&quot;&gt;{{cite web |title=Review of General Psychology: Journal Metrics |publisher=SAGE Journals |url=https://journals.sagepub.com/overview-metric/RGP |access-date=7. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima baze [[Scopus]] za 2024, časopis ostvaruje ''CiteScore'' od 7,800, čime zauzima 24. mjesto među 220 časopisa iz oblasti psihologije. Vrijednost pokazatelja ''SCImago Journal Rank'' (SJR), koji uzima u obzir prestiž izvora iz kojih časopis dobija citate, iznosi 1,509, što ga svrstava na 23. mjesto u istoj kategoriji.&lt;ref name=&quot;SAGE_RGP_Metrics&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihološki časopisi]]
[[Kategorija:Naučni časopisi osnovani 1997.]]
[[Kategorija:Časopisi Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Časopisi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Časopisi iz oblasti psihologije]]
[[Kategorija:Tromjesečni časopisi]]</text>
      <sha1>8gmbf0fntf8rvp04apslyttaofo86yw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Američki mjesec/2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536689</id>
    <revision>
      <id>3935112</id>
      <parentid>3935064</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:27:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3935112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4215" sha1="te5ct9su6qag6b0rm38uxdr9vxfq695" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
* 1. nagrada 40 €
* 2. nagrada 30 €
* 3. nagrada 20 €
* 4. nagrada 10 €
Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri.

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Američki mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 25
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=19
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=18
 |ime_stuba3=  [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=8
}}

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>te5ct9su6qag6b0rm38uxdr9vxfq695</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935124</id>
      <parentid>3935112</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3935124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4215" sha1="mw1g70z79t6p5rh76yrzn4q94z7xfjk" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
* 1. nagrada 40 €
* 2. nagrada 30 €
* 3. nagrada 20 €
* 4. nagrada 10 €
Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri.

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Američki mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 25
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=19
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=18
 |ime_stuba3=  [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=9
}}

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>mw1g70z79t6p5rh76yrzn4q94z7xfjk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935226</id>
      <parentid>3935124</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T07:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3935226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4215" sha1="0d9ep8892lju0ks7dqc6ppxw3ku5501" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;&quot;&gt;{{{header|Wikipedijin Američki mjesec 2026.}}}&lt;div style=&quot;margin-right

:1em; float:right;&quot;&gt;[[Datoteka:Wikipedia_American_Month_Logo.svg|180px]]&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; &quot;&gt;
{{{subheader|Američki mjesec 2026.}}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;&quot;&gt;
'''Američki mjesec''' godišnji je Wikimaraton koji za cilj ima poboljšanje broja članaka o [[Amerika|Americi]]. Održava se svakog oktobra, a njegov cilj na Wikipediji na bosanskom jeziku jest da poboljša količinu i kvalitet članaka vezanih za američke zemlje. 

Korisnici Wikipedije koji naprave najviše članaka na ovoj Wikipediji dobit će nagrade u vidu vaučera Amazona

== Pravila ==
'''Sažeto: Napravite nove ili proširite postojeće članke vezane za te države i teritorije (ljude, mjesta, kulturu itd.) tokom oktobra.'''
* Članak treba biti nov ili proširen između 0:00 1. oktobra i 23:59 31. oktobra (UTC) 2026.
* Novi članak ili izmjena na postojećem mora biti veličine najmanje 3000 bajtova {{small|(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).}}
* Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]].
* Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama.
* Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije.
* Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.)
* Članak ne bi trebao biti spisak.
* Članak treba biti informativan.
* Članak treba biti o bilo kojoj temi vezanoj za [[Amerika|američku zemlju]].
* Članke koje naprave organizatori trebaju provjeriti drugi organizatori.
* Sudije s Wikipedije na svakom jeziku odredit će je li članak prihvaćen za takmičenje na njihovom jeziku.

==Prijavljivanje==
Prijave se primaju bilo kada do oktobra.
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

==Dodaj članke==
Želite doprinijeti Wikipediji na bosanskom jeziku za Američki mjesec? Pošaljite doprinose posredstvom alata Fountain.

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;!-- Please edit the &quot;URL&quot; accordingly, especially the &quot;section&quot; number; thanks --&gt;
{{Clickable button 2|Dodaj članak|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-Američki-mjesec-bs-2026}} 

&lt;/div&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt; 
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 10px; padding-left: 20px; &quot;&gt;

[[Datoteka:LocationAmericas.png|center|200px]]
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== Nagrade ==
Nagrade će biti dodijeljene urednicima s najviše napisanih članaka u formi vaučera Amazona.
* 1. nagrada 40 €
* 2. nagrada 30 €
* 3. nagrada 20 €
* 4. nagrada 10 €
Za sudjelovanje u dodjeli nagrada potrebno je napisati najmanje 20 novih članaka, koje treba potvrditi žiri.

== Organizatori ==
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]

=== Žiri ===
* [[Korisnik:AnToni|AnToni]]
* [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

== Članci ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Američki mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 25
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=20
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=20
 |ime_stuba3=  [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=9
}}

[[Kategorija:Wikipedia:Američki mjesec|2026]]</text>
      <sha1>0d9ep8892lju0ks7dqc6ppxw3ku5501</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obrazovanje na daljinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536735</id>
    <revision>
      <id>3935201</id>
      <parentid>3930077</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T05:15:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>3935201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104655" sha1="f12txmcdb6juhbu3aone5bmf6y9qn11" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; border:1px solid #b0c4de; background-color:#f4f8fb; font-size:88%; line-height:1.5em; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; padding:0.2em; border-spacing:3px;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#1a5276; color:white; font-size:125%; font-weight:bold; text-align:center; padding:0.4em;&quot; | Obrazovanje na daljinu
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; padding:0.5em 0;&quot; | [[Datoteka:Session de téléversement en ligne 09.png|200px]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size:90%;&quot;&gt;Učenje i rad u digitalnom okruženju&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Osnovni podaci
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; width:40%; padding:0.2em;&quot; | Izvorni naziv
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | ''Distance education'' / ''Distance learning''
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Vrsta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Obrazovanje]], [[e-učenje]]
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Glavni načini izvođenja
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online, [[Hibridno učenje|hibridno]] (kombinovano), dopisno
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Ključna komponenta
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Prostorna i/ili vremenska odvojenost učenika i nastavnika
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Tehnologija
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Internet]], [[Sistem za upravljanje učenjem|sistemi za upravljanje učenjem]] (LMS), [[Videokonferencija|videokonferencije]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#d4e6f1; text-align:center; font-weight:bold; padding:0.2em; color:#154360;&quot; | Povezani pojmovi
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Srodni oblici
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | Online učenje, učenje na daljinu, online obrazovanje
|-
! style=&quot;background-color:#eaf2f8; text-align:left; padding:0.2em;&quot; | Modeli nastave
| style=&quot;padding:0.2em;&quot; | [[Sinhrono učenje|Sinhrono]] i [[asinhrono učenje]]
|}
'''Obrazovanje na daljinu''', poznato i kao '''učenje na daljinu''', oblik je obrazovanja u kojem učenici ili studenti nisu nužno fizički prisutni u [[škola|školi]],&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Kaplan |first=Andreas M. |last2=Haenlein |first2=Michael |title=Higher education and the digital revolution: About MOOCs, SPOCs, social media, and the Cookie Monster |journal=Business Horizons |volume=59 |issue=4 |date=2016 |pages=441–450 |doi=10.1016/j.bushor.2016.03.008 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S000768131630009X |url-access=subscription |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Honeyman_Miller_1993&quot;&gt;{{cite conference |last=Honeyman |first=M. |last2=Miller |first2=G. |title=Agriculture distance education: A valid alternative for higher education? |book-title=Proceedings of the 20th Annual National Agricultural Education Research Meeting |date=1993 |pages=67–73 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED366794.pdf#page=80 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; odnosno u kojem su nastavnik i učenik prostorno i vremenski razdvojeni.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Rivera-Vargas |first2=Pablo |title=A Critical look at Educational Technology from a Distance Education Perspective |journal=Digital Education Review |issue=37 |date=2020 |pages=208–229 |doi=10.1344/der.2020.37.208-229 |url=https://revistes.ub.edu/index.php/der/article/view/30917 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas se ono najčešće ostvaruje putem '''online obrazovanja''' (poznatog i kao '''online učenje''') putem online škole [[online škola|online škole]]. Program obrazovanja na daljinu može se u potpunosti odvijati putem [[internet]]a ili kombinovati online nastavu s tradicionalnom nastavom koja se odvija neposredno u učionici. Takav oblik kombinovane nastave naziva se [[hibridno učenje|hibridna]]&lt;ref name=&quot;Tabor_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Tabor |first=Sharon W. |title=Narrowing the Distance: Implementing a Hybrid Learning Model for Information Security Education |journal=Quarterly Review of Distance Education |volume=8 |issue=1 |date=2007 |pages=47–57 |doi=10.1108/QRDE-02-2007-0006 |url=https://www.emerald.com/qrde/article/8/1/47/1326754/Narrowing-the-DistanceImplementing-a-Hybrid |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ili kombinovana nastava.&lt;ref name=&quot;Vaughan_2010_BlendedLearning&quot;&gt;{{cite book |last=Vaughan |first=Norman D. |editor-last=Cleveland-Innes |editor-first=M. F. |editor-last2=Garrison |editor-first2=D. R. |chapter=Blended Learning |title=An Introduction to Distance Education: Understanding Teaching and Learning in a New Era |publisher=Routledge |date=2010 |isbn=978-0-203-86091-5 |url=https://books.google.hr/books?id=0203860918 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Masovni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), koji omogućavaju učešće velikog broja polaznika i otvoren pristup putem [[World Wide Web]] ili drugih mrežnih tehnologija, predstavljaju novije oblike obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot;/&gt; Za obrazovanje na daljinu koriste se i brojni drugi termini, kao što su distribuisano učenje, [[obrazovna tehnologija|e-učenje]], [[mobilno učenje|m-učenje]] i virtualna učionica, koji se u određenom kontekstu koriste kao približni sinonimi. E-učenje se pokazalo korisnim obrazovnim sredstvom, a trebalo bi se zasnivati na interaktivnom procesu koji uključuje različite načine učenja prilagođene polaznicima na različitim nivoima obrazovanja. Okruženje za učenje na daljinu omogućava usvajanje novih znanja, saradnju s drugima i razvijanje samodiscipline.&lt;ref name=&quot;Khasanova_Amanlikova_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Khasanova |first=Vazira Khamidzhanovna |last2=Amanlikova |first2=Nafisa Rakhmatullaevna |title=The role and place of distance learning in education |journal=International Journal of Early Childhood Special Education |volume=14 |issue=5 |date=2022 |pages=8651–8656 |doi=10.9756/INTJECSE/V14I5.1110 |issn=1308-5581 |url=https://www.int-jecse.net/media/article_pdfs/8651-8656.pdf |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, obrazovanje na daljinu u početku se zasnivalo na '''dopisnim kursevima''', pri čemu su učenici ili studenti komunicirali s obrazovnom ustanovom putem [[pošta|pošte]]. Razvojem različitih tehnologija ovaj oblik obrazovanja proširen je na [[videokonferencija|videokonferencije]], [[televizija|televiziju]] i [[internet]].&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Dron |first=Jon |last2=Anderson |first2=Terry |title=Teaching Crowds: Learning and Social Media |publisher=Athabasca University Press |date=2014 |isbn=978-1-927356-81-4 |url=https://open.umn.edu/opentextbooks/textbooks/teaching-crowds-learning-and-social-media |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Jedan od najranijih pokušaja organizovanja obrazovanja na daljinu zabilježen je 1728. U novinama ''[[Boston Gazette]]'' objavljen je oglas Caleba Philippsa, nastavnika &quot;novog metoda [[stenografija|stenografskog pisanja]]&quot;, koji je tražio učenike zainteresovane za učenje ove vještine putem sedmičnih lekcija dostavljanih poštom.&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://books.google.hr/books?id=YTtdNQAACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi kurs obrazovanja na daljinu u savremenom smislu organizovao je [[Isaac Pitman]] tokom 1840-ih. On je podučavao sistem stenografije tako što je svojim učenicima poštom slao tekstove napisane stenografijom, a oni su mu zauzvrat slali vlastite transkripcije na pregled i ispravku. Mogućnost povratne informacije od učenika bila je osnovna novina Pitmanovog sistema.&lt;ref name=&quot;Tait_2003&quot;&gt;{{cite journal |last=Tait |first=Alan |title=Reflections on Student Support in Open and Distance Learning |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=4 |issue=1 |date=2003 |doi=10.19173/irrodl.v4i1.134 |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/134/214 |doi-access=free |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uvođenje [[poštanska marka|poštanske marke]]&lt;ref name=&quot;Higgins&quot;&gt;{{cite web |last=Higgins |first=Matthew |title=The stamp: a classic object in the development of education? |publisher=University of Leicester |url=https://le.ac.uk/social-worlds/all-articles/stamp |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i jedinstvenih, niskih poštanskih tarifa u [[Engleska|Engleskoj]] 1840. učinilo je slanje nastavnih materijala, zadataka i odgovora putem pošte finansijski pristupačnijim i jednostavnijim. Time su stvoreni uslovi za širenje dopisnog obrazovanja i njegovo korištenje u znatno širem krugu polaznika.&lt;ref name=&quot;Simonson_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Simonson |editor-first=Michael |title=Distance Learning: A Magazine for Leaders (Vol. 2, No. 6) |publisher=Information Age Publishing |date=2005 |isbn=978-7-7745-5422-9 |url=https://books.google.hr/books?id=MEax6VBfRscC |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Ovaj rani oblik obrazovanja pokazao se veoma uspješnim, pa je tri godine kasnije osnovano Fonografsko dopisno društvo s ciljem formalizovanja i organizovanja ovakvih kurseva. Društvo je kasnije poslužilo kao osnova za osnivanje koledža &quot;Sir Isaac Pitman&quot; širom zemlje.&lt;ref name=MooreKearsley&gt;{{cite book |last=Moore |first=Michael G. |last2=Kearsley |first2=Greg |title=Distance Education: A Systems View of Online Learning |edition=3 |publisher=Cengage Learning |date=2011 |isbn=978-1-111-52099-1 |url=https://books.google.hr/books/about/Distance_Education_A_Systems_View_of_Onl.html?id=8A0KzgEACAAJ |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prva dopisna škola u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bila je [[Društvo za podsticanje učenja kod kuće]], osnovano 1873.&lt;ref name=&quot;Cole_2012&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Cole |first=Elizabeth Robinson |title=The Invisible Woman and the Silent University |publisher=University of Southern Mississippi |date=2012 |url=https://aquila.usm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1562&amp;context=dissertations |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Wolsey Hall, Oxford]], osnovan 1894, bio je prvi koledž za obrazovanje na daljinu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;Holmberg_2005_EvolutionPrinciplesPractices_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=The Evolution, Principles and Practices of Distance Education |publisher=BIS-Verlag der Carl von Ossietzky Universität Oldenburg |date=2005 |isbn=978-3-8142-0933-3 |url=https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829155503/https://www.uni-oldenburg.de/fileadmin/user_upload/c3l/master/mde/download/asfvolume11_eBook.pdf |archive-date=29. 8. 2017 |access-date=27. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetski dopisni kursevi ===
==== Ujedinjeno Kraljevstvo ====
[[Datoteka:SomersetHousebyAnonpublAckermann&amp;Co1836.jpg|mini|desno|300px|[[Somerset House]], sjedište Londonskog univerziteta od 1837. do 1870.]]

[[Londonski univerzitet]] bio je prvi univerzitet koji je omogućio stjecanje akademskih diploma osobama koje su ispunile uslove polaganjem njegovih ispita, uspostavivši 1858. svoj Vanjski program ({{en|External Programme}}). Univerzitet je osnovan 1836. kao ispitno tijelo ovlašteno za dodjeljivanje diploma studentima povezanih koledža, među kojima su u početku bili [[Univerzitetski koledž u Londonu]] i [[Kraljevski koledž u Londonu]], dok su im se tokom naredne dvije decenije pridružile i druge ustanove. U početku su ovi povezani koledži morali izdavati posebne certifikate kojima se dokazivalo da je student pohađao njihov program. Međutim, novom poveljom iz 1858. taj uslov je ukinut, čime je i muškarcima, a od 1878. i ženama, omogućeno da pristupe ispitima i steknu diplomu bez obzira na to jesu li pohađali neku obrazovnu ustanovu ili su učili samostalno. Ovaj vanjski program [[Charles Dickens]] nazvao je &quot;narodnim univerzitetom&quot; ({{en|People's University}}), jer je omogućavao pristup [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]] i studentima iz manje imućnih društvenih slojeva.&lt;ref name=&quot;External Programme History&quot;&gt;{{cite web |title=History of Distance Education |publisher=Centre for Online and Distance Education, University of London |url=https://www.london.ac.uk/centre-online-distance-education/about/history-distance-education |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj upisanih studenata kontinuirano je rastao tokom posljednjih decenija 19. stoljeća, a primjer Londonskog univerziteta ubrzo su počele slijediti i druge ustanove.&lt;ref name=&quot;Anderson_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Anderson |first=Tatum |title=History lessons at the people's university |newspaper=Guardian Abroad |date=16. 5. 2007 |url=http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524102204/http://www.guardianabroad.co.uk/education/article/283 |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, univerzitet je u početku osiguravao samo polaganje ispita, a ne i nastavne materijale, zbog čega su pojedini akademici zaključili da prvobitni sistem stjecanja diploma vanjskim studiranjem na Londonskom univerzitetu &quot;nije bio oblik obrazovanja na daljinu&quot;.&lt;ref name=&quot;Thanapal_2015&quot;&gt;{{cite thesis |degree=PhD |last=Thanapal |first=Vigneswari |title=The social mediation of multinational legal education: a case study of the University of London's undergraduate laws programme for external/international students |publisher=Queen Mary University of London |date=2015 |url=https://ethos.bl.uk/concern/thesis_or_dissertations/667464 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Australija i Južna Afrika ====

Velike geografske udaljenosti u [[Australija|Australiji]] podstakle su posebno intenzivan razvoj dopisnog obrazovanja. [[Univerzitet u Queenslandu]] osnovao je 1911. Odsjek za dopisne studije.&lt;ref name=&quot;White_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=White |first=Michael |title=Distance education in Australian higher education — a history |journal=Distance Education |volume=3 |issue=2 |date=1982 |pages=255–278 |doi=10.1080/0158791820030207 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/0158791820030207 |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
[[Datoteka:Portrait of William Rainey Harper.jpg|mini|desno|300px|[[William Rainey Harper]], zagovornik vanjskih univerzitetskih kurseva, na fotografiji iz 1905.]]

[[William Rainey Harper]], osnivač i prvi predsjednik [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]], zalagao se za koncept proširenog obrazovanja, prema kojem bi istraživački univerzitet imao izdvojene koledže u drugim dijelovima šire regije.&lt;ref name=&quot;William_Harper&quot;&gt;{{cite web |title=William Rainey Harper, 1891-1906 |publisher=Office of the President, University of Chicago |url=https://president.uchicago.edu/about-the-office/history/william-rainey-harper |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harper je 1892. podržao uvođenje dopisnih kurseva kao načina za širenje [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Ova ideja do 1920-ih primijenjena je na [[Univerzitet u Chicagu|Univerzitetu u Chicagu]], [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina u Madisonu]], [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] i nekoliko desetina drugih univerziteta.&lt;ref name=&quot;Levinson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Levinson |first=David |title=Community Colleges: A Reference Handbook |publisher=Bloomsbury Academic |date=2005 |isbn=978-1-57607-766-5 |url=https://books.google.hr/books?id=xrnPJcb7c54C |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pittman_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Pittman |first=Von V. |chapter=Correspondence Study in the American University: A Second Historiographical Perspective |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=21–36 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Broj polaznika najveće privatne profitne škole sa sjedištem u [[Scranton (Pennsylvania)|Scrantonu u Pennsylvaniji]], [[Penn Foster|Međunarodne dopisne škole]], naglo je rastao tokom 1890-ih. Škola je osnovana 1888. radi stručnog osposobljavanja imigranata koji su radili u rudnicima uglja i željeli postati državni rudarski inspektori ili poslovođe. Godine 1894. upisala je 2.500 novih polaznika, a 1895. čak 72.000. Do 1906. ukupan broj upisanih polaznika dostigao je 900.000. Takav rast omogućen je slanjem cjelovitih udžbenika umjesto pojedinačnih lekcija, kao i angažovanjem 1.200 prodajnih predstavnika koji su neposredno obilazili potencijalne polaznike.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=The Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America, 1750–1990 |publisher=Stanford University Press |date=1994 |isbn=978-0-8047-2297-1 |url=https://books.google.hr/books/about/The_Pursuit_of_Knowledge_Under_Difficult.html?id=BjGrAAAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot;&gt;{{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School – Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |date=1906 |pages=327–334 |url=https://www.jstor.org/stable/1633383 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pedagoški pristup ove škole značajno se razlikovao od pristupa tradicionalnih tehničkih škola i koledža:

{{Citat|Tradicionalna tehnička škola ili koledž nastoji čovjeka obrazovati široko; naš cilj je, naprotiv, obrazovati ga samo u određenoj oblasti. Koledž zahtijeva od studenta određeni nivo prethodnog obrazovanja za upis i očekuje da svi studenti približno jednako dugo pohađaju nastavu; po završetku studija smatra se da su osposobljeni za rad u jednoj od više grana određene profesije. Mi, naprotiv, nastojimo da svoje kurseve prilagodimo konkretnim potrebama polaznika koji ih pohađa.&lt;ref name=&quot;Clark_1906&quot; /&gt;}}

Obrazovanje je bilo jedan od prioriteta [[Progresivno doba|Progresivne ere]], tokom koje su se srednje škole i koledži u Sjedinjenim Američkim Državama naglo širili. Za starije muškarce i one koji zbog porodičnih obaveza nisu mogli redovno pohađati nastavu, osnivane su večernje škole, poput škole [[YMCA]] u [[Boston]]u, koja je kasnije postala [[Sjeveroistočni univerzitet]]. Privatne dopisne škole izvan velikih gradova nudile su fleksibilan oblik obrazovanja usmjeren na konkretne potrebe polaznika.&lt;ref name=&quot;Kett_1994&quot; /&gt;

Velike korporacije počele su sistematski organizovati programe osposobljavanja novih zaposlenika. Broj članica Nacionalnog udruženja korporativnih škola porastao je sa 37 u 1913. na 146 u 1920. Privatne škole koje su pružale specijalizovano tehničko obrazovanje svim upisanim polaznicima, a ne samo zaposlenicima pojedinačnih kompanija, počele su se otvarati širom zemlje tokom 1880-ih. Počevši od [[Milwaukee|Milwaukeeja]] 1907, javne škole počele su uvoditi besplatne programe stručnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Millikan_2003_UnionAgainstUnions&quot;&gt;{{cite book |last=Millikan |first=William |title=A Union Against Unions: The Minneapolis Citizens Alliance and Its Fight Against Organized Labor, 1903–1947 |publisher=Minnesota Historical Society Press |date=2003 |pages=60–61 |isbn=978-0-87351-499-6 |url=https://books.google.hr/books?id=GseChEHIysAC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Međunarodna konferencija ====

Prvi sastanak Međunarodne konferencije za dopisno obrazovanje održan je 1938.&lt;ref name=&quot;Lee_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Lee |first=Francis |title=Letters and bytes: Sociotechnical studies of distance education |publisher=Linköping University Electronic Press |date=2009 |pages=48 |isbn=978-91-7393-518-0 |url=https://books.google.hr/books?id=6_V7z998PlgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Cilj konferencije bio je omogućiti individualizirano obrazovanje uz niske troškove, primjenom pedagoškog pristupa koji se zasnivao na testiranju, evidentiranju, klasifikaciji i diferencijaciji polaznika.&lt;ref name=&quot;Lee_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Francis |title=Technopedagogies of mass‐individualization: correspondence education in the mid twentieth century |journal=History and Technology |volume=24 |issue=3 |date=2008 |pages=239–253 |doi=10.1080/07341510801900318 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07341510801900318 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bunker_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Bunker |first=Ellen L. |chapter=The History of Distance Education through the Eyes of the International Council for Distance Education |editor-last=Moore |editor-first=Michael Grahame |editor2-last=Anderson |editor2-first=William G. |title=Handbook of Distance Education |publisher=Routledge |date=2003 |pages=49–62 |isbn=978-1-135-64541-0 |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=AgUe9cR-4jgC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Organizacija je kasnije promijenila naziv u [[Međunarodno vijeće za otvoreno i obrazovanje na daljinu]] (ICDE), a njeno sjedište danas se nalazi u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveška|Norveškoj]].&lt;ref name=&quot;ICDE_WhoWeAre&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |publisher=International Council for Open and Distance Education |url=https://www.icde.org/who-we-are |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325213612/https://www.icde.org/who-we-are |archive-date=25. 3. 2019 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni univerziteti ===
{{Glavni|Otvoreni univerzitet (koncept)}}

[[Otvoreni univerzitet]] (OU) u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovala je tadašnja vlada [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]], na čelu s [[Harold Wilson|Haroldom Wilsonom]]. Na osnovu ideje [[Michael Young (sociolog)|Michaela Younga]], planiranje osnivanja univerziteta započelo je 1965. pod rukovodstvom državne ministrice za obrazovanje [[Jennie Lee|Jennie Lee]]. Ona je razvila koncept &quot;Otvorenog univerziteta&quot; zasnovan na proširivanju pristupa visokom obrazovanju i najvišim standardima akademskog obrazovanja i osnovala planski odbor u kojem su bili prorektori univerziteta, stručnjaci za obrazovanje i televizijski producenti. Odborom je predsjedavao Sir Peter Venables. [[James Redmond (voditelj)|James Redmond]], tadašnji pomoćnik direktora za tehniku [[BBC]]-a, većinu svojih kvalifikacija stekao je u večernjoj školi. Njegovim entuzijazamom za projekt prevaziđene su tehničke poteškoće povezane s korištenjem televizije za emitovanje nastavnih programa.

[[Datoteka:Walton Hall Pen&amp;Ink.jpg|mini|desno|300px|[[Walton, Milton Keynes|Walton Hall]], obnovljen 1970. i pretvoren u sjedište novouspostavljenog [[Otvoreni univerzitet|Otvorenog univerziteta]] (autorica crteža: Hilary French)]]

Osnivanje Otvorenog univerziteta značajno je proširilo domet dopisnog obrazovanja i utjecalo na to da ono postane prihvatljiva alternativa tradicionalnim oblicima obrazovanja. Ova ustanova bila je među predvodnicima u razvoju novih tehnologija za unapređenje obrazovanja na daljinu,&lt;ref name=&quot;Nasseh_1997&quot;&gt;{{cite web |last=Nasseh |first=Bizhan |title=A Brief History of Distance Education |publisher=Ball State University / SeniorNet |url=http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728165252/http://www.seniornet.org/edu/art/history.html |archive-date=28. 7. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i u provođenju istraživanja u drugim naučnim oblastima. [[Walter Perry]] imenovan je prvim prorektorom Otvorenog univerziteta u januaru 1969, dok je njegov prvi sekretar za osnivanje bio [[Anastasios Christodoulou]]. Dolazak nove [[Konzervativna stranka|konzervativne vlade]], predvođene [[Edward Heath|Edwardom Heathom]], 1970. doveo je do smanjenja budžeta, koje je proveo ministar finansija [[Iain Macleod]]. On je ranije ideju o otvorenom univerzitetu nazvao &quot;potpunom besmislicom&quot;.&lt;ref name=&quot;HistoryOfTheOU&quot;&gt;{{cite web |title=History of the OU |publisher=The Open University |url=http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717081233/http://www.open.ac.uk/about/ou/p3.shtml |archive-date=17. 7. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Otvoreni univerzitet primio je svojih prvih 25.000 studenata 1971, primjenjujući liberalnu politiku otvorenog upisa. U to vrijeme ukupan broj studenata na tradicionalnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je oko 130.000.&lt;ref name=&quot;QualityHistory&quot;&gt;{{cite web |title=History |publisher=The Open University |url=http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919061453/http://www.openuniversity.edu/why-the-ou/quality/history |archive-date=19. 9. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Athabasca univerzitet]], otvoreni univerzitet u [[Kanada|Kanadi]], osnovan je 1970. i slijedio je sličan model, iako je razvijen nezavisno od britanskog iskustva.&lt;ref name=&quot;byrne&quot;&gt;{{cite book |last=Byrne |first=Timothy C. |title=Athabasca University: The Evolution of Distance Education |publisher=University of Calgary Press |date=1989 |isbn=978-0-919813-51-9 |url=https://books.google.hr/books/about/Athabasca_University.html?id=OPoEAQAAIAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Primjer Otvorenog univerziteta poslužio je kao poticaj za osnivanje [[Španija|španskog]] [[Nacionalni univerzitet za obrazovanje na daljinu|Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu]] 1972. i [[Njemačka|njemačkog]] [[Univerzitet u Hagenu|Univerziteta u Hagenu]] 1974.&lt;ref name=&quot;FernUniversitatHagen&quot;&gt;{{cite web |title=Learning has accompanied Life – for over 30 Years |publisher=FernUniversität in Hagen |url=http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123042944/http://fernuni-hagen.de/english/profile/3decades/learning.shtml |archive-date=23. 11. 2010 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Danas širom svijeta postoje brojne slične ustanove, od kojih mnoge u svom nazivu imaju izraz &quot;otvoreni univerzitet&quot;.

Većina [[otvoreni univerzitet (koncept)|otvorenih univerziteta]] koristi tehnologije obrazovanja na daljinu kao način izvođenja nastave, iako neki zahtijevaju prisustvo u lokalnim centrima za učenje ili na regionalnim &quot;ljetnim školama&quot;. Neki otvoreni univerziteti razvili su se u ustanove s veoma velikim brojem studenata, poznate kao &quot;megauniverziteti&quot;.&lt;ref name=&quot;Daniel_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Daniel |first=John S. |title=Mega-universities and Knowledge Media: Technology Strategies for Higher Education |publisher=Psychology Press |date=1998 |isbn=978-0-7494-2634-7 |url=https://books.google.hr/books?id=Sy3nDKphDAkC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Pandemija bolesti COVID-19 ===
{{multiple image
| align          = right
| direction      = vertical
| width          = 300
| header         = Nastava na daljinu putem videokonferencija u svijetu tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]
| image1         = Урок математики во время пандемии COVID-19 (cropped squared).png
| alt1           = 
| caption1       = ... u Rusiji
| image2         = A chemistry distance lesson during the COVID-19 pandemic in Italy (cropped squared).jpg
| alt2           = 
| caption2       = ... u Italiji
| total_width    = 300
}}
{{Također pogledajte|Utjecaj pandemije COVID-a 19 na obrazovanje}}
[[Datoteka:8938Filipino_homeschooling_students_01.jpg|mini|desno|300px|Učenici koji se obrazuju kod kuće na Filipinima – kombinovano učenje putem štampanih i digitalnih nastavnih materijala tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] 2020. u [[San Miguel (Bulacan)|San Miguelu]], [[Bulacan]]]]

[[Pandemija COVID-a 19]] dovela je do zatvaranja velike većine [[škola]] širom svijeta za neposrednu nastavu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal |last=Arandas |first=Mohammed Fadel |last2=Salman |first2=Ali |last3=Idid |first3=Syed Arabi |last4=Loh |first4=Yuen Ling |last5=Nazir |first5=Shohaib |last6=Ker |first6=Yew Lee |title=The influence of online distance learning and digital skills on digital literacy among university students post COVID-19 |journal=Journal of Media Literacy Education |volume=16 |issue=1 |date=2024 |pages=79–93 |doi=10.23860/JMLE-2024-16-1-6 |doi-access=free |url=https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol16/iss1/6/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot;&gt;{{cite web |title=Education: From COVID-19 school closures to recovery |publisher=UNESCO |date=2020 |url=https://www.unesco.org/en/covid-19/education-response |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNESCO_2020_290&quot;&gt;{{cite press release |title=290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response |publisher=UNESCO |date=4. 3. 2020 |url=https://www.unesco.org/en/articles/290-million-students-out-school-due-covid-19-unesco-releases-first-global-numbers-and-mobilizes |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Pandemija]] je istovremeno ukazala na nedovoljnu pripremljenost nastavnika za efikasnu primjenu digitalnih pedagoških metoda, uključujući poteškoće u oblikovanju interaktivne nastave i nedovoljno poznavanje platformi kao što su Zoom i Teams.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Hew |first=Khe Foon |last2=Jia |first2=Chengyuan |last3=Gonda |first3=Donn Emmanuel |last4=Bai |first4=Shurui |title=Transitioning to the &quot;new normal&quot; of learning in unpredictable times: pedagogical practices and learning performance in fully online flipped classrooms |journal=International Journal of Educational Technology in Higher Education |volume=17 |issue=1 |pages=57 |date=2020 |doi=10.1186/s41239-020-00234-x |doi-access=free |pmc=7750097 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7750097/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je povećala značaj obrazovanja na daljinu, iako su politike i modeli njegove primjene na pojedinim univerzitetima bili razvijani i prije pandemije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Mnoge škole prešle su na nastavu na daljinu putem platformi kao što su, između ostalih, [[Zoom (softver)|Zoom]], Blackboard, [[Webex|Cisco Webex]], [[Google Meet]], [[Microsoft Teams]], [[Skype]], [[D2L]], [[GoTo Meeting]] i [[Edgenuity]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PoconoRecord_2020&quot;&gt;{{cite news |title=Virtual learning gets mixed reviews from Pocono parents |newspaper=Pocono Record |date=1. 5. 2020 |url=https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-url=https://web.archive.org/web/20200507160538/https://www.poconorecord.com/lifestyle/20200501/virtual-learning-gets-mixed-reviews-from-pocono-parents |archive-date=7. 5. 2020 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedno istraživanje pokazalo je da je [[Google Classroom]] bio najčešće korištena platforma među [[student]]ima, a slijedili su [[Microsoft Teams]] i [[Zoom]]. Među manje korištenim platformama bili su [[Blackboard Learn]], [[DingTalk]], [[Tencent Video|Tencent]] i [[WhatsApp]]. Međutim, studenti su kao najpoželjniju platformu naveli Microsoft Teams, zatim Google Classroom i Zoom. Iako su predavači najčešće koristili Google Classroom, studenti su u većoj mjeri preferirali Microsoft Teams.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Pojavila se zabrinutost zbog posljedica prelaska na nastavu na daljinu za studente koji nisu imali pristup uređajima s mogućnošću povezivanja na internet ili stabilnoj internetskoj vezi.&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Aristovnik |first=Aleksander |last2=Keržič |first2=Damijana |last3=Ravšelj |first3=Dejan |last4=Tomaževič |first4=Nina |last5=Umek |first5=Lan |title=Impacts of the COVID-19 Pandemic on Life of Higher Education Students: A Global Perspective |journal=Sustainability |volume=12 |issue=20 |pages=8438 |date=2020 |doi=10.3390/su12208438 |doi-access=free |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/12/20/8438 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Obrazovanje na daljinu tokom pandemije COVID-a 19 prekinulo je [[Sinhrono učenje|sinhronu nastavu]] za mnoge studente i nastavnike. U situacijama u kojima nastavnici više nisu mogli izvoditi nastavu u stvarnom vremenu i morali su preći na [[Asinhrono učenje|asinhronu nastavu]], prelazak je za njih predstavljao znatan izazov i negativno utjecao na njihovu sposobnost prilagođavanja novim okolnostima, a otvorio je i različita pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]].&lt;ref name=&quot;Deflem_2021&quot;&gt;{{cite journal |last=Deflem |first=Mathieu |title=The Right to Teach in a Hyper-Digital Age: Legal Protections for (Post-)Pandemic Concerns |journal=Society |volume=58 |issue=3 |date=2021 |pages=204–212 |doi=10.1007/s12115-021-00584-w |doi-access=free |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8161721/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Univerzitetski nastavnici ocijenili su da je fizičko okruženje tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] nepovoljno utjecalo na kvalitet obrazovanja na daljinu. Međutim, mjesto održavanja nastave i vrsta [[fakultet]]a nisu pokazali statistički značajne razlike u kvalitetu obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;AlTkhayneh_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Al-Tkhayneh |first=Khawlah M. |last2=Altakhaineh |first2=Abdel Rahman Mitib |last3=Nser |first3=Khaled Khamis |title=The impact of the physical environment on the quality of distance education |journal=Quality Assurance in Education |volume=31 |issue=3 |date=2023 |pages=504–519 |doi=10.1108/QAE-09-2022-0163 |url=https://www.emerald.com/qae/article-abstract/31/3/504/360000/The-impact-of-the-physical-environment-on-the |url-access=subscription |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prelazak sa nastave u stvarnom vremenu na asinhrone oblike učenja predstavljao je značajan izazov i utjecao na iskustvo nastavnika i studenata u procesu podučavanja i [[Učenje|učenja]].&lt;ref name=&quot;Nieuwoudt_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Nieuwoudt |first=Johanna |title=Exploring online interaction and online learner participation in an online science subject through the lens of the interaction equivalence theorem |journal=Student Success |volume=9 |issue=4 |date=2018 |pages=39–51 |doi=10.5204/ssj.v9i4.520 |url=https://studentsuccessjournal.org/index.php/studentsuccess/article/view/520 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nastavnici su se, suočeni s naglim prelaskom na novi način rada, susretali s poteškoćama u uključivanju studenata u nastavu i efikasnom izvođenju nastavnih sadržaja, što je bilo povezano s povećanim [[Psihološki stres|stresom]] i profesionalnom iscrpljenošću nastavnog osoblja. Osim toga, prelazak na digitalne oblike nastave otvorio je pravna pitanja, posebno u vezi s [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] pri distribuciji nastavnih materijala u digitalnom obliku.&lt;ref name=&quot;Mezei_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Mezei |first=Péter |title=Digital Higher Education and Copyright Law in the Age of Pandemic - The Hungarian Experience |journal=Journal of Intellectual Property, Information Technology and E-Commerce Law |volume=14 |issue=2 |date=2023 |pages=385–396 |url=https://www.jipitec.eu/jipitec/article/view/385 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon pandemije COVID-a 19 neke obrazovne ustanove vratile su se neposrednoj nastavi, dok su druge prešle na kombinovano učenje ili nastavile koristiti obrazovanje na daljinu putem interneta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Randomizirano kontrolisano istraživanje provedeno u 1.151 školi i koje je obuhvatilo 45.000 učenika u [[Ekvador]]u pokazalo je da je centralizovano praćenje sistema za upravljanje učenjem na internetu povećalo učešće [[učenik]]a za 0,21 standardnu devijaciju, a znanje iz nastavnih predmeta za 0,13 standardnih devijacija u odnosu na decentralizovano upravljanje. Nasuprot tome, podsticaji nastavnicima i poruke kojima se učenici ohrabruju na učestvovanje nisu imali statistički značajan učinak.&lt;ref name=&quot;Asanov_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Asanov |first=Igor |last2=Asanov |first2=Anastasiya-Mariya |last3=Åstebro |first3=Thomas |last4=Schulte |first4=Mathis |title=System-, teacher-, and student-level interventions for improving participation in online learning at scale in high schools |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=120 |issue=30 |pages=e2216686120 |date=2023 |doi=10.1073/pnas.2216686120 |doi-access=free |url=https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2216686120 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nedavno istraživanje o prednostima i nedostacima učenja putem interneta pokazalo je da su studenti imali više poteškoća pri samostalnoj izradi vlastitih radova.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal |last=Mukhtar |first=Khadijah |last2=Javed |first2=Kainat |last3=Arooj |first3=Mahwish |last4=Sethi |first4=Ahsan |title=Advantages, Limitations and Recommendations for online learning during COVID-19 pandemic era |journal=Pakistan Journal of Medical Sciences |volume=36 |issue=COVID19-S4 |date=2020 |pages=S27–S31 |doi=10.12669/pjms.36.COVID19-S4.2785 |doi-access=free |pmc=PMC7306967 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7306967/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanju se preporučuje da nastavnici smanje količinu nastavnog sadržaja i tokom nastave uvedu više aktivnosti koje studentima omogućavaju da samostalno izrađuju radove.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt; Iako se obrazovne ustanove sporo prilagođavaju novim tehnologijama, [[pandemija COVID-a 19]] primorala ih je da se prilagode i ovladaju novim digitalnim alatima i tehnologijama za učenje putem interneta.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot; /&gt;

[[Web-konferencija|Web-konferencije]] postale su sve zastupljenije od 2007.&lt;ref name=&quot;Bower_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Bower |first=Matt |title=Synchronous collaboration competencies in web‐conferencing environments – their impact on the learning process |journal=Distance Education |volume=32 |issue=1 |date=2011 |pages=63–83 |doi=10.1080/01587919.2011.565502 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01587919.2011.565502 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su pokazala da polaznici [[online nastava|online nastave]] mogu ostvarivati rezultate uporedive s učesnicima tradicionalne nastave.&lt;ref name=&quot;Hew_2020&quot; /&gt; Učenje putem interneta pruža mogućnost obrazovanja i studentima koji imaju ograničen pristup klasičnoj nastavi, omogućavajući im da završe studij.&lt;ref name=&quot;Veletsianos_2020&quot;&gt;{{cite book |last=Veletsianos |first=George |title=Learning Online: The Student Experience |publisher=Johns Hopkins University Press |date=2020 |series=Tech.edu: A Hopkins Series on Education and Technology |isbn=978-1-4214-3810-8 |url=https://books.google.hr/books?id=moTWDwAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, digitalne tehnologije u učionici omogućavaju osobama koje žive u udaljenim područjima pristup obrazovanju i studentima olakšavaju usklađivanje vremena za učenje s vlastitim rasporedom.&lt;ref name=&quot;UIS_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Strengths and Weaknesses of Online Learning |publisher=Illinois Online Network, University of Illinois Springfield |date=2021 |url=https://www.uis.edu/ion/resources/tutorials/overview/strengths-weaknesses |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tehnologije ==
[[Datoteka:Digital carrel classroom.webp|mini|desno|300px|3D prikaz [[kabina|kabinskih]] stolova s računarima, namijenjenih za edukaciju iz računarstva]]

U obrazovanju na daljinu koriste se tehnologije koje omogućavaju sinhrono i asinhrono učenje. Kod [[Sinhrono učenje|sinhronog učenja]] nastava se odvija u stvarnom vremenu, tako da su svi učesnici istovremeno &quot;prisutni&quot; u virtuelnoj učionici, slično tradicionalnoj nastavi u učionici. Ovakav način nastave zahtijeva unaprijed utvrđen raspored. Među tehnologijama koje omogućavaju sinhronu nastavu su [[Web-konferencija|Web-konferencije]], [[videokonferencija|videokonferencije]] i [[edukativna televizija]] kao i [[satelitska televizija|satelitsko emitiranje]] (DBS), [[online radio]], [[prijenos uživo|prijenosi uživo]], [[telefon]] i [[VoIP]].&lt;ref name=&quot;lever-duffy&quot;&gt;{{cite book |last=Lever-Duffy |first=Judy |last2=McDonald |first2=Jean B. |title=Teaching and Learning with Technology |publisher=Pearson/Allyn and Bacon |date=2008 |edition=3. |isbn=978-0-205-51191-4 |url=https://books.google.hr/books?id=9wxKAAAAYAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, mogućnosti za korištenje ovih tehnologija nisu jednako dostupne svim učenicima. Nedostatak stabilne internetske veze ili odgovarajućih uređaja predstavlja značajnu prepreku i ukazuje na problem nejednakosti u pristupu digitalnim tehnologijama.&lt;ref name=&quot;Template_UNESCO-closures&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Aristovnik et al. 2020&quot;/&gt;

Web-konferencije omogućavaju održavanje nastavnih sesija i obično uključuju različite alate za interakciju, poput tekstualnog razgovora, anketa, mogućnosti javljanja za riječ i emotikona. Snimanje sinhronih sesija istovremeno omogućava učenicima da nastavnom sadržaju pristupe naknadno, čime se sinhrona nastava može kombinovati s asinhronim učenjem. Jedan od novijih oblika primjene tehnologije u sinhronoj nastavi jeste teleprisutnost. Imersivna okruženja, među kojima je [[Second Life]], korištena su za povećanje osjećaja prisutnosti učesnika u obrazovanju na daljinu. U učionicama su korišteni i robotski posrednici koji omogućavaju učenicima koji nisu fizički prisutni da učestvuju u nastavi.&lt;ref name=&quot;Brown_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Brown |first=Robbie |title=A Swiveling Proxy That Will Even Wear a Tutu |newspaper=The New York Times |date=7. 6. 2013 |issn=0362-4331 |url=https://www.nytimes.com/2013/06/08/education/for-homebound-students-a-robot-proxy-in-the-classroom.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takvi sistemi mogu omogućiti i bolesnim učenicima da prisustvuju nastavi na daljinu.&lt;ref name=&quot;Regan_2014&quot;&gt;{{cite news |last=Regan |first=Elizabeth |title=Robot brings classroom to sick students |newspaper=Norwich Bulletin |date=9. 11. 2014 |url=https://www.norwichbulletin.com/story/news/education/2014/11/10/robot-brings-classroom-to-sick/35775732007/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki univerziteti počeli su koristiti robotske posrednike kako bi učinili hibridnu nastavu življom i inkluzivnijom. Kod ovog modela dio učenika prati nastavu fizički u učionici, dok su drugi kod kuće. Umjesto da učenici na daljinu budu svedeni na statičnu sliku na zidu, oni koriste pokretne uređaje za [[Telerobotika|teleprisutnost]]. Primjeri uključuju rotirajući stalak ''Kubi'', koji učeniku omogućava da okreće pogled i prati dešavanja u prostoriji, te ''Double Robot'', koji se može samostalno kretati po učionici. Zahvaljujući ovim robotima, koji imaju ekran s videom učenika i stoje na slobodnoj stolici, udaljeni učenici dobijaju aktivno mjesto za stolom i mogu prirodnije komunicirati s vršnjacima.&lt;ref name=&quot;MSU_2015&quot;&gt;{{cite web |title=From a Spot on the Wall to a Seat at the Table: Using telepresence devices to bring online and face-to-face students closer |publisher=Design Studio, College of Education, Michigan State University |date=2. 6. 2015 |url=http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20181108162011/http://designstudio.educ.msu.edu/from-a-spot-on-the-wall-to-a-seat-at-the-table/ |archive-date=8. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Meyer_2015&quot;&gt;{{cite news |last=Meyer |first=Leila |title=Michigan State Tests Telepresence Robots for Online Students |newspaper=Campus Technology |date=24. 2. 2015 |url=https://campustechnology.com/articles/2015/02/24/michigan-state-tests-telepresence-robots-for-online-students.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od sinhronog, asinhrono učenje ne zahtijeva da učesnici budu prisutni u isto vrijeme. Učenici nastavnim materijalima pristupaju u skladu sa svojim rasporedom i vlastitim tempom. Dopisivanje putem pošte, kao najstariji oblik obrazovanja na daljinu, predstavlja primjer asinhronog načina izvođenja nastave. Ostale asinhrone tehnologije uključuju [[Internetski forum]], [[e-mail]], [[video]] i [[Snimanje i reprodukcija zvuka|zvučne zapise]], štampane materijale, [[govorna pošta|govornu poštu]] i [[faks]].&lt;ref name=&quot;lever-duffy&quot; /&gt;

Sinhroni i asinhroni oblici učenja ne moraju se koristiti odvojeno. Mnogi programi koje nude otvoreni univerziteti, kao i sve veći broj ustanova koje nastavu organizuju u kampusu, kombinuju nastavu na daljinu s povremenim sesijama neposredne nastave ili nastavom u ustanovi.&lt;ref name=&quot;Burns_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Burns |first=Mary |title=Distance Education for Teacher Training: Modes, Models, and Methods |publisher=Education Development Center (EDC) |date=2011 |url=https://edc.org/resources/distance-education-for-teacher-training-modes-models-and-methods/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takav oblik obrazovanja, koji povezuje nastavu na daljinu s nastavom u učionici, naziva se [[hibridno učenje]] ({{en|blended learning}}) ili, rjeđe, kombinovano učenje. Otvoreni univerziteti često kombiniraju različite tehnologije i oblike nastave, uključujući neposrednu nastavu, nastavu na daljinu i hibridne modele.

Obrazovanje na daljinu obuhvata širok raspon digitalnih tehnologija. Pored navedenih oblika komunikacije i prenosa nastavnih sadržaja, mogu se koristiti interaktivna radijska nastava (IRI), interaktivna audio-nastava (IAI), mrežni [[virtuelni svijet|virtuelni svjetovi]], digitalne igre, webinari i web-prijenosi. Ove i druge digitalne tehnologije često se obuhvataju širim pojmom [[e-učenje]].&lt;ref name=&quot;Burns_2011&quot; /&gt;

Primjena tehnoloških inovacija povezana je i s nivoom [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] korisnika. Istraživanja pokazuju da su kompatibilnost, uočljivost, relativna prednost, složenost i mogućnost isprobavanja, kao karakteristike tehnoloških inovacija, značajno povezane s digitalnom pismenošću. Posebno je utvrđen statistički značajan pozitivan utjecaj uočljivosti, mogućnosti isprobavanja i digitalnih vještina na digitalnu pismenost.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Radio i televizija ===
[[Datoteka:High School on TV in Little Rock, Arkansas.tif|mini|desno|300px|Jedna od [[Little Rock Nine]] prati nastavu srednje škole putem televizije nakon fizičkog zatvaranja škola zbog procesa desegregacije]]
{{external media |width=300px |float=right |audio1=[http://www.wnyc.org/story/745-air-college-talk/ Air college talk], 2:45, 2. decembar 1931, WNYC&lt;ref name=&quot;WNYC_1931_AirCollegeTalk&quot;&gt;{{cite web |title=7:45 — Air College Talk |publisher=WNYC Archives/The NYPR Archive Collections |date=2. 12. 1931 |url=https://wnyc.org/story/745-air-college-talk/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Razvoj novih medija za masovnu komunikaciju početkom 20. stoljeća otvorio je mogućnost njihove primjene u obrazovanju na daljinu. Brzo širenje filma tokom 1920-ih i radija tokom 1930-ih potaknulo je prijedloge za njihovo korištenje u obrazovne svrhe.&lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Cuban |first=Larry |title=Teachers and Machines: The Classroom Use of Technology Since 1920 |publisher=Teachers College Press |date=1986 |isbn=978-0-8077-2792-8 |url=https://books.google.hr/books?id=uQeEn1vEUSQC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Do 1938. najmanje 200 gradskih školskih sistema, 25 državnih obrazovnih odbora te brojni koledži i univerziteti emitirali su obrazovne programe namijenjene javnim školama. Jedan od ranih pristupa bio je korištenje [[radio|radija]] kao sredstva za centralizovano izvođenje nastave. Stručnjaci iz pojedinih oblasti putem radija su održavali časove učenicima u različitim školama, postavljali pitanja, preporučivali literaturu, zadavali zadatke i provodili provjere znanja. U takvom modelu nastava se u velikoj mjeri standardizovala i prenosila putem emitiranja, dok je lokalni nastavnik imao ulogu pripreme učenika za radijski čas i održavanja reda u učionici.&lt;ref name=&quot;Cook_2006_CommunityBackgroundsEducation&quot;&gt;{{cite book |last=Cook |first=Lloyd Allen |title=Community Backgrounds of Education: A Textbook in Educational Sociology |publisher=Routledge / Taylor &amp; Francis |date=2006 |series=The Early Sociology of Education |isbn=978-0-415-34532-3 |url=https://books.google.hr/books?id=21tn7tFq6nMC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih široko primijenjenih upotreba radija za obrazovanje na daljinu ostvarena je [[Distance education in Chicago Public Schools in 1937|1937. godine u Chicagu]]. Tokom troosedmičnog zatvaranja škola zbog epidemije [[dječija paraliza|dječije paralize]], [[William Johnson (pedagog)|William Johnson]], nadzornik javnih škola u Chicagu, i pomoćnica nadzornika Minnie Fallon pokrenuli su program učenja na daljinu za učenike gradskih [[osnovna škola|osnovnih škola]]. Nastava je izvođena putem radijskih emisija, čime je učenicima omogućeno da nastave obrazovanje tokom zatvaranja škola.&lt;ref name=&quot;Strauss_2020&quot;&gt;{{cite news |last=Strauss |first=Valerie |last2=Hines |first2=Michael |title=In Chicago, schools closed during a 1937 polio epidemic and kids learned from home — over the radio |newspaper=The Washington Post |date=3. 4. 2020 |url=https://www.washingtonpost.com/education/2020/04/03/chicago-schools-closed-during-1937-polio-epidemic-kids-learned-home-over-radio/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;White_1988&quot;&gt;{{cite thesis |last=White |first=Theresa Mary |title=Coping with Administrative Pressures in the Chicago Schools' Superintendency: An Analysis of William Henry Johnson, 1936-1946 |publisher=Loyola University Chicago |date=1988 |page=126 |url=https://ecommons.luc.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3615&amp;context=luc_diss |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Foss_2020&quot;&gt;{{cite web |last=Foss |first=Katherine A. |title=Remote learning isn’t new: Radio instruction in the 1937 polio epidemic |publisher=The Conversation |date=5. 10. 2020 |url=https://theconversation.com/remote-learning-isnt-new-radio-instruction-in-the-1937-polio-epidemic-143797 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sličan model primijenjen je u Kentuckyju 1948, kada je [[John Wilkinson Taylor (pedagog)|John Wilkinson Taylor]], predsjednik [[Univerzitet u Louisvilleu|Univerziteta u Louisvilleu]], u saradnji s [[NBC]]-jem pokrenuo program obrazovanja putem radija. Predsjednik [[Federalna komisija za komunikacije|Federalne komisije za komunikacije]] podržao je projekt i predvidio da bi takav oblik &quot;obrazovanja putem radija&quot; mogao znatno unaprijediti američko visoko obrazovanje. Univerzitet, koji je bio u gradskom vlasništvu, omogućio je lokalnom stanovništvu studiranje uz niske školarine. Studenti su nastavne materijale dobijali poštom, a putem radija su pratili prijenose diskusija i nastave koje su se uživo održavale u kampusu.&lt;ref name=&quot;Cox_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Cox |first=Dwayne D. |last2=Morison |first2=William J. |title=The University of Louisville |publisher=University Press of Kentucky |date=2000 |isbn=978-0-8131-2142-0 |url=https://books.google.hr/books/about/The_University_of_Louisville.html?id=xQufAAAAMAAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Radio se kao sredstvo obrazovanja na daljinu počeo povlačiti iz upotrebe tokom 1950-ih, dok se pažnja sve više usmjeravala na televiziju.&lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot; /&gt; Fizičar [[Daniel Q. Posin]] bio je jedan od pionira televizijskog obrazovanja; na [[Univerzitet &quot;DePaul&quot;|Univerzitetu DePaul]] vodio je televizijski kurs putem kojeg je nastava izvođena na daljinu.&lt;ref name=&quot;Vyse_2017&quot;&gt;{{cite news |last=Vyse |first=Stuart |title=Before Carl Sagan and Neil deGrasse Tyson, There Was Dan Q. Posin |newspaper=Skeptical Inquirer |volume=41 |issue=6 |date=2017 |url=https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-url=https://web.archive.org/web/20180424223305/https://www.csicop.org/si/show/before_carl_sagan_and_neil_degrasse_tyson_there_was_dan_q._posin |archive-date=24. 4. 2018 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mnogi pokušaji korištenja televizije za obrazovanje na daljinu, međutim, nisu ostvarili očekivane rezultate, uprkos značajnim ulaganjima [[Fordova fondacija|Fordove fondacije]].[[Charles Wedemeyer]] s [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerziteta Wisconsina u Madisonu]] zagovarao je širu primjenu komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Od 1964. do 1968. [[Fondacija &quot;Andrew Carnegie&quot;|Korporacija &quot;Carnegie&quot;]] finansirala je njegov ''Projekat artikulisanih nastavnih medija'' (AIM), u okviru kojeg su objedinjavane različite komunikacijske tehnologije s ciljem omogućavanja obrazovanja stanovništvu izvan univerzitetskog kampusa. &lt;ref name=&quot;Cuban_1986&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sterling_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Sterling |first=Christopher H. |last2=O'Dell |first2=Cary |title=The Concise Encyclopedia of American Radio |publisher=Routledge |date=2011 |isbn=978-1-135-17684-6 |page=609 |url=https://books.google.hr/books?id=dmmLAgAAQBAJ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Taggart_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Taggart |first=Robert J. |chapter=Chapter 8: The Promise and Failure of Educational Television in a Statewide System: Delaware, 1964–1971 |title=History of Educational Technology |publisher=Emerald Group Publishing |date=2007 |doi=10.1108/978-1-60752-625-420251009 |url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/19344/chapter-abstract/103940147/The-Promise-and-Failure-of-Educational-Television |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Internet ===
{{Glavni|Virtuelno obrazovanje}}

Široka primjena računara i [[internet]]a znatno je olakšala i ubrzala obrazovanje na daljinu. Razvojem internetskih tehnologija [[Online škola|virtuelne škole]] i [[Online univerzitet|virtuelni univerziteti]] počeli su nuditi cjelokupne nastavne programe putem interneta. Prvi online kursevi koji su se priznavali za stjecanje akademskih kredita na dodiplomskom i postdiplomskom nivou ponuđeni su 1985. Organizacija [[Connected Education]] pokrenula ih je u saradnji s ustanovom The New School u New Yorku. Studenti su mogli steći zvanje magistra medijskih studija u potpunosti putem interneta, korištenjem računarskih konferencija, bez obaveze fizičkog prisustvovanja nastavi.&lt;ref name=&quot;Withrow_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Withrow |first=Frank B. |title=Technology in Education and the Next Twenty-Five Years |journal=T.H.E. Journal |date=1. 6. 1997 |url=https://thejournal.com/articles/1997/06/01/technology-in-education-and-the-next-twentyfive-years.aspx |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thomas_1988&quot;&gt;{{cite web |last=Thomas |first=Gail S. |title=CONNECTED EDUCATION, INC. |publisher=Netweaver / Connected Education, Inc. |date=1. 2. 1988 |url=http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080827214245/http://cgi.gjhost.com/~cgi/mt/netweaverarchive/000144.html |archive-date=27. 8. 2008 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1986. [[Univerzitet u Torontu]], odnosno njegov Fakultet za obrazovanje, tada poznat kao [[Ontario institut za studije u obrazovanju]] (OISE), ponudio je online kurs &quot;Žene i računari u obrazovanju&quot;, koji se bavio rodnim pitanjima i primjenom računara u obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Bates_2016&quot;&gt;{{cite web |last=Bates |first=Tony |title=Celebrating the 30th anniversary of the first fully online course |publisher=Online Learning and Distance Education Resources |date=17. 1. 2016 |url=https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20171016000000/https://www.tonybates.ca/2016/01/17/celebrating-the-30th-anniversary-of-the-first-fully-online-course/ |archive-date=16. 10. 2017 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi novi univerzitet koji je u potpunosti zasnovan na online nastavi osnovan je 1994. godine. Riječ je o [[Otvoreni univerzitet Katalonije|Otvorenom univerzitetu Katalonije]], sa sjedištem u [[Barcelona|Barceloni]] u [[Španija|Španiji]]. Godine 1999. pokrenut je [[Međunarodni univerzitet &quot;Jones&quot;]], koji je postao prvi potpuno online univerzitet akreditovan od regionalnog akreditacijskog tijela u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;JIU_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Jones International University — Accreditation |publisher=Jones International University |date=21. 4. 2013 |url=http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421085153/http://www.jiu.edu/about-jiu/accreditation |archive-date=21. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Između 2000. i 2008. broj upisanih polaznika programa obrazovanja na daljinu brzo je rastao u gotovo svim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.&lt;ref name=&quot;Radford_2011&quot;&gt;{{cite report |last=Walton Radford |first=Alexandria |title=Learning at a Distance: Undergraduate Enrollment in Distance Education Courses and Degree Programs |publisher=National Center for Education Statistics (NCES) |date=2011 |number=NCES 2012-154 |url=https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120916000000/https://nces.ed.gov/pubs2012/2012154.pdf |archive-date=16. 9. 2012 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}&lt;/ref&gt; Mnoge privatne, javne, [[neprofitna organizacija|neprofitne]] i profitne obrazovne ustanove širom svijeta danas nude obrazovanje na daljinu, od osnovnih oblika nastave do najviših nivoa visokoškolskih i doktorskih studija.

Online obrazovanje proširilo se i na brojne stručne oblasti. Tako se putem interneta izvode programi i obuke iz oblasti [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]],&lt;ref name=&quot;Blackmore_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Blackmore |first=Chris |last2=van Deurzen |first2=Emmy |last3=Tantam |first3=Digby |editor-last=Stickley |editor-first=Theo |editor2-last=Basset |editor2-first=Thurstine |chapter=Therapy training online: Using the internet to widen access to training in mental health issues |title=Teaching Mental Health |publisher=John Wiley &amp; Sons |date=2007 |isbn=978-0-470-03029-5 |pages=237–250 |url=https://books.google.com/books?id=WEjm6ShNexsC |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[radna terapija|radne terapije]],&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Jedlicka |first=Janet S. |last2=Brown |first2=Sarah W. |last3=Bunch |first3=Ashley E. |last4=Jaffe |first4=Lynn E. |title=A comparison of distance education instructional methods in occupational therapy |journal=Journal of Allied Health |volume=31 |issue=4 |date=2002 |pages=247–251 |pmid=12491955 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12491955/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Stanton |first=Sue |title=Going the distance: developing shared web-based learning programmes |journal=Occupational Therapy International |volume=12 |issue=4 |date=2006 |pages=227–238 |doi=10.1002/oti.136 |doi-access=free |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/oti.136 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[porodična terapija|porodične terapije]],&lt;ref name=&quot;Maggio_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=Maggio |first=Lauren M. |last2=Chenail |first2=Ronald J. |last3=Todd |first3=Thomas |title=Teaching Family Therapy in an Electronic Age |journal=Journal of Systemic Therapies |volume=20 |issue=1 |date=2001 |pages=12–23 |doi=10.1521/jsyt.20.1.12.19408 |url=https://nsuworks.nova.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1481&amp;context=shss_facarticles |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[art terapija|art terapije]],&lt;ref name=&quot;Orr_2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Orr |first=Penelope P. |title=Distance supervision: Research, findings, and considerations for art therapy |journal=The Arts in Psychotherapy |volume=37 |issue=2 |date=2010 |pages=106–111 |doi=10.1016/j.aip.2010.02.002 |url-access=subscription |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0197455610000195 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[rehabilitacijsko savjetovanje|rehabilitacijskog savjetovanja]].

S porastom online obrazovanja postalo je važno i pitanje [[akreditacija|akreditacije]] i kontrole kvaliteta. Dok ugledni univerziteti, poput [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] i [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], nude online kurseve i programe, neke online obrazovne ustanove podliježu slabijoj vanjskoj kontroli, a među njima postoje i [[Fabrika diploma|ustanove koje neovlašteno dodjeljuju akademske diplome]]. U Sjedinjenim Američkim Državama [[Komisija za akreditaciju obrazovanja na daljinu]] (DEAC) specijalizirana je za akreditaciju ustanova koje pružaju obrazovanje na daljinu.&lt;ref name=&quot;DEAC_2026&quot;&gt;{{cite web |title=About Accreditation – Distance Education Accrediting Commission |publisher=Distance Education Accrediting Commission (DEAC) |year=2026 |url=https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.deac.org/discover-deac/about-accreditation/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. utvrđeno je da je približno trećina svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove pohađala najmanje jedan akreditovani online kurs.&lt;ref name=&quot;Lederman_2013&quot;&gt;{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Growth for Online Learning |newspaper=Inside Higher Ed |date=8. 1. 2013 |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/01/08/survey-finds-online-enrollments-slow-continue-grow |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Rast se nastavio i narednih godina, pa je 2013. većina javnih i privatnih koledža nudila cjelovite akademske programe putem interneta.&lt;ref name=&quot;Lederman_2013&quot; /&gt;

Do 2008. programi online učenja za učenike od predškolskog do završnog razreda srednje škole bili su dostupni u 44 savezne države Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;OlszewskiKubilius_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Olszewski-Kubilius |first=Paula |last2=Corwith |first2=Susan |title=Distance Education: Where It Started and Where It Stands for Gifted Children and Their Educators |journal=Gifted Child Today |volume=34 |issue=3 |date=2011 |pages=14–24 |issn=1076-2175 |url=https://www.learntechlib.org/p/109569/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Forumi na internetu, online grupa za diskusiju i [[online zajednica za učenje|online zajednice za učenje]] mogu biti važan dio iskustva obrazovanja na daljinu. Istraživanja pokazuju da [[socijalizacija]] ima važnu ulogu u pojedinim oblicima obrazovanja na daljinu, posebno u smanjivanju osjećaja izolovanosti i otuđenosti učesnika.&lt;ref name=&quot;SazmandAsfaranjan_2013&quot;&gt;{{cite journal |last=SazmandAsfaranjan |first=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042813033028 |doi-access=free |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Modeli s utvrđenim i vlastitim tempom učenja ==

[[Andreas Kaplan|Kaplan]] i Haenlein klasifikuju obrazovanje na daljinu u četiri grupe prema dvije dimenzije: vremenska zavisnost i broj učesnik:&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot; /&gt;

# [[Masivni otvoreni online kurs]] (MOOC) je online kurs otvorenog pristupa, odnosno bez posebnih ograničenja u pogledu učešća, koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika.
# [[Mali privatni online kurs]] (SPOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta, zbog čega zahtijeva određeni oblik formalnog upisa.
# Sinhroni masivni online kurs (SMOC) je online kurs otvorenog pristupa koji omogućava učešće neograničenom broju polaznika, ali zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono.
# Sinhroni privatni online kurs (SSOC) je online kurs s ograničenim brojem mjesta koji zahtijeva da učesnici budu istovremeno prisutni, odnosno da nastavu prate sinhrono.

=== Modeli s utvrđenim tempom ===

Modeli učenja s utvrđenim tempom predstavljaju uobičajen način organizacije nastave jer se gotovo isključivo koriste u školama i drugim ustanovama koje nastavu izvode u učionici. Ustanove koje nude i obrazovanje na daljinu i nastavu u kampusu obično primjenjuju ovaj model kako bi se radno opterećenje nastavnika, planiranje semestra, rokovi za plaćanje školarine, termini ispita i drugi administrativni procesi mogli uskladiti s nastavom koja se izvodi u ustanovi. Poznavanje ovakvog načina organizacije nastave i pritisak rokova mogu učenicima i studentima olakšati prilagođavanje modelu s utvrđenim tempom i doprinijeti njegovom uspješnom završavanju. Međutim, ovakav model ograničava slobodu učesnika jer je zajednički tempo za neke učenike prebrz, a za druge prespor. Osim toga, životne okolnosti, profesionalne obaveze ili porodične odgovornosti mogu otežati izvršavanje zadataka u rokovima koje određuje ustanova. Prednost modela s utvrđenim tempom jeste i mogućnost lakšeg formiranja zajednica istraživanja&lt;ref name=&quot;Garrison_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Garrison |first=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |last3=Archer |first3=Walter |title=Critical Inquiry in a Text-Based Environment: Computer Conferencing in Higher Education |journal=The Internet and Higher Education |volume=2 |issue=2–3 |date=2000 |pages=87–105 |doi=10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |url=https://doi.org/10.1016/S1096-7516(00)00016-6 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i uključivanja u zajednički i saradnički rad.

=== Modeli s vlastitim tempom ===

Modeli učenja s vlastitim tempom pružaju učenicima i studentima veću slobodu u organizaciji obrazovanja. Polaznici mogu započeti školovanje u bilo kojem trenutku, a kurs mogu završiti za nekoliko sedmica ili za godinu dana i duže, zavisno od vlastitih mogućnosti i potreba. Ovakvom načinu obrazovanja često pribjegavaju osobe koje su pod pritiskom da završe određeni program, nisu uspjele završiti kurs organizovan prema unaprijed utvrđenom rasporedu, trebaju dodatne kurseve ili zbog drugih obaveza nisu u mogućnosti redovno učestvovati u nastavi tokom dužeg perioda. Ipak, ovakav način organizacije nastave mnogim učenicima i studentima nije poznat i može dovesti do odgađanja izvršavanja obaveza, što povećava rizik od nezavršavanja kursa. Provjera znanja također može biti složenija jer se ispiti mogu polagati u različitim terminima, što otvara mogućnost dijeljenja ispitnih pitanja i narušavanja [[akademski integritet|akademskog integriteta]].

Poseban izazov predstavlja organizacija saradničkih aktivnosti. Iako je teško organizovati zajednički rad kada učesnici napreduju različitim tempom, neke obrazovne ustanove razvijaju modele saradnje zasnovane na umreženim i konektivističkim pedagoškim pristupima&lt;ref name=&quot;Dron_Anderson_2014&quot; /&gt; koji se mogu primjenjivati i u programima s vlastitim tempom.&lt;ref name=&quot;Anderson_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Anderson |first=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distributed Learning |volume=12 |issue=3 |date=2011 |pages=80–97 |doi=10.19173/irrodl.v12i3.890 |doi-access=free |url=https://www.irrodl.org/index.php/irrodl/article/view/890 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Prednosti ==

Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja i stručnog usavršavanja stanovništvu i poslovnim organizacijama. Fleksibilna organizacija nastave omogućava polaznicima da obrazovne aktivnosti usklade s ličnim, porodičnim i profesionalnim obavezama, čime se smanjuju ograničenja koja proizlaze iz unaprijed određenog vremena i mjesta održavanja nastave.&lt;ref name=Oblinger&gt;{{cite journal |last=Oblinger |first=Diana G. |title=The Nature and Purpose of Distance Education |journal=The Technology Source |date=2000 |url=http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718000146/http://technologysource.org/article/nature_and_purpose_of_distance_education/ |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot;&gt;{{cite journal |last=Masson |first=Maxime |title=Benefits of TED Talks |journal=Canadian Family Physician |volume=60 |issue=12 |date=2014 |pages=1080 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4264800/ |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Upotreba različitih oblika nastavnih sadržaja, uključujući videozapise, simulacije i interaktivne medije, može dodatno povećati angažman polaznika i omogućiti prilagođavanje različitim načinima učenja.

Premještanje dijela nastavnih aktivnosti izvan fizičkih prostorija obrazovnih ustanova može ublažiti ograničenja njihovih kapaciteta, posebno u pogledu prostora i infrastrukture.&lt;ref name=Oblinger /&gt; Na taj način ustanove mogu ponuditi veći broj nastavnih predmeta, što studentima može olakšati pravovremeni upis obaveznih predmeta i smanjiti rizik od produženja studija.&lt;ref name=&quot;Fischer_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Fischer |first=Christian |last2=Baker |first2=Rachel |last3=Whiteside |first3=Lee |last4=Ruiz |first4=Francis A. |last5=Warschauer |first5=Mark |title=Increasing Success in Higher Education: The Relationships of Online Course Taking With College Completion and Time-to-Degree |journal=Educational Evaluation and Policy Analysis |volume=44 |issue=3 |date=2022 |pages=395–416 |doi=10.3102/01623737211055768 |doi-access=free |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.3102/01623737211055768 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obrazovanje na daljinu također može omogućiti pristup većem broju stručnjaka i povezivanje polaznika koji dolaze iz različitih geografskih, društvenih, kulturnih i ekonomskih sredina te imaju različita životna i obrazovna iskustva.&lt;ref name=&quot;Maggio_2001&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Razmjena iskustava i stavova između polaznika iz različitih sredina može proširiti perspektive i obogatiti proces učenja. Online komunikacija omogućava studentima da sarađuju s obrazovnim ustanovama i drugim studentima iz različitih dijelova svijeta, uključujući ustanove koje bi im zbog udaljenosti bile teško dostupne u tradicionalnom obliku nastave.&lt;ref name=&quot;calpoly1&quot;&gt;{{cite report |author=Blackboard Inc. |title=Educational Benefits of Online Learning |publisher=Blackboard Inc. |year=1998 |url=http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130418021957/http://blackboardsupport.calpoly.edu/content/faculty/handouts/Ben_Online.pdf |archive-date=18. 4. 2013 |url-status=dead |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tehnološki razvoj proširio je mogućnosti komunikacije između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Istraživanja ukazuju da razmjena različitih tumačenja i načina razumijevanja može pomoći studentima da razviju vlastito razumijevanje sadržaja i upoznaju širi raspon perspektiva.&lt;ref name=&quot;calpoly1&quot; /&gt; Istovremeno, stvaranje kvalitetnih odnosa među studentima može biti otežano fizičkom udaljenošću. Primjena sličnih zajedničkih zadataka za studente koji se nalaze na različitim lokacijama može povećati mogućnost razvoja međusobnih veza i saradnje.&lt;ref name=&quot;Yuan_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Yuan |first=Y. Connie |last2=Gay |first2=Geri |title=Homophily of Network Ties and Bonding and Bridging Social Capital in Computer-Mediated Distributed Teams |journal=Journal of Computer-Mediated Communication |volume=11 |issue=4 |date=2006 |pages=1062–1084 |doi=10.1111/j.1083-6101.2006.00308.x |url=https://academic.oup.com/jcmc/article/11/4/1062/4617719 |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Porast učešća odraslih u [[cjeloživotno učenje|cjeloživotnom učenju]] također povećava značaj obrazovanja na daljinu. Obrazovne ustanove mogu na taj način proširiti svoju ponudu na odrasle polaznike, uključujući programe stručnog obrazovanja i poslovne kurseve, što može predstavljati dodatni izvor prihoda.&lt;ref name=Oblinger /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Programi obrazovanja na daljinu mogu istovremeno potaknuti inovacije u obrazovnim ustanovama i razvoj novih načina organizacije nastave.&lt;ref name=Oblinger /&gt;

U pogledu ishoda učenja, istraživanja su pokazala da online nastava može ostvariti obrazovne rezultate usporedive s nastavom koja se izvodi neposredno, iako efekat zavisi od različitih faktora, uključujući kvalitet nastavnog programa i kompetencije nastavnika.&lt;ref name=&quot;Blackmore_2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot; /&gt;&lt;ref name=Nguyen&gt;{{cite journal |last=Nguyen |first=Tuan |title=The Effectiveness of Online Learning: Beyond No Significant Difference and Future Horizons |journal=MERLOT Journal of Online Learning and Teaching |volume=11 |issue=2 |date=2015 |pages=309–319 |url=http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319113645/http://jolt.merlot.org/Vol11no2/Nguyen_0615.pdf |archive-date=19. 3. 2020 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kvalitet nastave posebno zavisi od stručnosti i nastavničkih kompetencija osoba koje je izvode.&lt;ref name=&quot;Orr_2010&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt;

Ekonomski aspekt predstavlja još jednu potencijalnu prednost obrazovanja na daljinu. Visoki troškovi visokog obrazovanja mogu predstavljati značajno finansijsko opterećenje za studente, dok obrazovanje na daljinu u određenim okolnostima može biti ekonomičnija alternativa.&lt;ref name=Nguyen /&gt;&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Studenti mogu ostvariti uštede jer nisu izloženi troškovima svakodnevnog putovanja do obrazovne ustanove. Dodatne uštede moguće su zahvaljujući elektronskim udžbenicima (e-udžbenicima), koji su u nekim slučajevima jeftiniji od štampanih izdanja. Razvoj digitalnih biblioteka i saradnja obrazovnih ustanova s digitalnim izdavačima također mogu omogućiti studentima pristup nastavnim materijalima bez dodatnih troškova.&lt;ref name=&quot;Drexel_2026&quot;&gt;{{cite web |title=The Benefits of Online Education in a Virtual Classroom |publisher=Drexel University School of Education |year=2026 |url=https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://drexel.edu/soe/resources/student-teaching/advice/benefits-of-online-and-virtual-learning/ |archive-date=28. 8. 2026 |url-status=live |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Obrazovanje na daljinu može omogućiti učenicima i studentima veću kontrolu nad načinom i tempom učenja nego što je to uobičajeno u tradicionalnoj nastavi. Nastavni sadržaji mogu se pregledati više puta i prilagoditi individualnim potrebama, tako da se više vremena posveti složenijim ili slabije savladanim sadržajima, dok se poznati sadržaji mogu brže savladati.&lt;ref name=Kirtman&gt;{{cite journal |last=Kirtman |first=Lisa |title=Online Versus In-Class Courses: An Examination of Differences in Learning Outcomes |journal=Issues in Teacher Education |volume=18 |issue=2 |date=2009 |pages=103–116 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ858508.pdf |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada su nastavni program, način izvođenja nastave i [[okruženje za učenje]] odgovarajuće osmišljeni, online obrazovanje može biti povezano s većim zadovoljstvom polaznika.&lt;ref name=Nguyen /&gt; Istraživanja ukazuju i na povezanost zadovoljstva učenjem s boljim obrazovnim ishodima.

U pojedinim stručnim oblastima, posebno u zdravstvenim i oblastima [[mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], online komunikacija može omogućiti detaljniju razmjenu mišljenja i refleksiju o radu s korisnicima usluga.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt; Redovna online supervizija može omogućiti brže reagovanje na pojedinačne probleme i pitanja u odnosu na modele u kojima se supervizija odvija samo tokom unaprijed određenih sedmičnih sastanaka.&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Kontinuirana komunikacija s nastavnicima i drugim studentima može istovremeno pružiti veći osjećaj podrške tokom obrazovanja.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt;

Obrazovanje na daljinu može povećati dostupnost obrazovanja osobama koje zbog [[invaliditet|invalidnosti]], bolesti ili smanjene pokretljivosti ne mogu redovno pohađati nastavu u tradicionalnom obrazovnom okruženju.&lt;ref name=&quot;Woods_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Woods |first=Michael L. |last2=Maiden |first2=Jeffrey |last3=Brandes |first3=Joyce A. |title=An Exploration of the Representation of Students with Disabilities in Distance Education |journal=Online Journal of Distance Learning Administration |volume=14 |issue=4 |date=2011 |url=https://www.westga.edu/~distance/ojdla/winter144/woods_maiden_brandes144.html |access-date=28. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Učenici koji zbog bolesti moraju ostati kod kuće ili u bolnici mogu, uz pomoć [[robot]]a za teleprisustvo, učestvovati u nastavi i održavati kontakt s nastavnicima i vršnjacima. Takvi sistemi mogu omogućiti učenicima da učestvuju u nastavnim i društvenim aktivnostima u učionici iako fizički nisu prisutni.&lt;ref name=&quot;Regan_2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Brown_2013&quot; /&gt;

Primjena načela [[univerzalni dizajn|univerzalnog dizajna]] pri izradi programa obrazovanja na daljinu može dodatno povećati njihovu [[pristupačnost]]. Umjesto naknadnog prilagođavanja nastave pojedinačnim studentima, nastavni materijali i aktivnosti mogu se od početka oblikovati tako da budu dostupni osobama s različitim sposobnostima i invaliditetima, različitim načinima učenja i različitim maternjim jezicima.&lt;ref name=&quot;BrainPOP_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Special Education: Grade-level Content That Works for All Your Students |publisher=BrainPOP |year=2026 |url=https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://www.brainpop.com/classroom-solutions/special-education |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Online obrazovanje također omogućava pristup programima i stručnim znanjima obrazovnih ustanova koje bi pojedincima zbog geografskih ili drugih prepreka mogle biti nedostupne u tradicionalnom obliku nastave. Online okruženje istovremeno otvara prostor za razvoj novih nastavnih struktura i oblika izvođenja programa i za saradnju studenata na različitim lokacijama.&lt;ref name=&quot;Kaplan_2021&quot;&gt;{{cite web |last=Kaplan |first=Andreas |title=Business Schools: Going Digital Simply Must Make Sense! |publisher=EFMD Global Blog |date=5. 1. 2021 |url=https://blog.efmdglobal.org/2021/01/05/business-schools-going-digital-simply-must-make-sense/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Studenti mogu razmjenjivati znanja i ideje, postavljati pitanja i zajednički razvijati pristupe i metode rada.

Zahvaljujući fleksibilnosti organizacije nastave, studenti mogu uskladiti obrazovanje sa svojim raspoloživim vremenom i drugim životnim obavezama. Mogućnost prilagođavanja tempa učenja individualnim okolnostima jedna je od važnih karakteristika obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt;

Obrazovanje na daljinu može doprinijeti smanjenju iseljavanja iz ruralnih i udaljenih područja jer studentima omogućava da ostanu u svojim mjestima prebivališta dok pohađaju programe visokog obrazovanja. Uklanjanje geografske prepreke pristupu visokom obrazovanju može istovremeno povećati broj obrazovnih programa dostupnih studentima i potaknuti veću konkurenciju među visokoškolskim ustanovama, nezavisno od njihove geografske lokacije.&lt;ref name=&quot;Goldenberg_2021&quot;&gt;{{cite news |last=Goldenberg |first=Joel |title=Quebec can become a 'leader in distance learning' at universities: MEI |newspaper=The Suburban |date=6. 10. 2021 |url=https://www.thesuburban.com/news/city_news/quebec-can-become-a-leader-in-distance-learning-at-universities-mei/article_59a7d233-2b80-5622-867b-86cd0b2075bc.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Ograničenja i izazovi ==

=== Tehnološke i individualne prepreke ===

Obrazovanje na daljinu suočava se s nizom prepreka koje mogu otežati uspješno učenje. Među njima su ometanja u kućnom okruženju, nepouzdana ili nedovoljno dostupna tehnologija, troškovi obrazovanja, ograničen kontakt s nastavnicima kao i nedostatak odgovarajuće podrške i iskustva u učenju na daljinu.&lt;ref name=&quot;Ostlund_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Östlund |first=Berit |title=Stress, disruption and community — Adult learners' experiences of obstacles and opportunities in distance education |journal=The European Journal of Open, Distance and E-Learning |volume=8 |issue=1 |year=2005 |url=http://www.eurodl.org/index.php?p=&amp;sp=full&amp;article=179 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425225833/http://www.eurodl.org/index.php?p=&amp;sp=full&amp;article=179 |archive-date=25. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Galusha_1997&quot;&gt;{{cite report |last=Galusha |first=Jill M. |title=Barriers to Learning in Distance Education |publisher=University of Southern Mississippi |year=1997 |url=http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20000229041104/http://www.infrastruction.com/barriers.htm |archive-date=29. 2. 2000 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nedovoljno razvijene vještine [[digitalna pismenost|digitalne pismenosti]] i samoregulacije također mogu otežati uspješno završavanje programa i biti povezane s većim stopama odustajanja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot; /&gt;

Za uspješno učešće u obrazovanju na daljinu potrebno je odgovarajuće poznavanje digitalnih alata koji se koriste u nastavi. Polaznicima koji nemaju dovoljno iskustva potrebno je omogućiti obuku za njihovo korištenje. Nedostatak naprednijih tehnoloških vještina može negativno utjecati na iskustvo učenja, zbog čega obrazovne ustanove trebaju unaprijed prepoznati moguće tehnološke prepreke i osigurati odgovarajuću podršku.&lt;ref name=&quot;Stephens_2007&quot;&gt;{{cite report |last=Stephens |first=D. |title=Quality issues in distance learning |publisher=AACSB International |date=juli 2007 |url=http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601203911/http://www.aacsb.edu/publications/whitepapers/quality-issues-distance-learning.pdf |archive-date=1. 6. 2012 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored tehničkih vještina, za uspješno obrazovanje na daljinu važni su [[upravljanje vremenom|upravljanje vremenom]], samodisciplina i sposobnost samostalnog organizovanja učenja. Obrazovanje na daljinu često zahtijeva od studenta veći stepen samostalnosti u planiranju i izvršavanju obrazovnih obaveza.&lt;ref name=&quot;Bartram_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Bartram |first=Jacqui |title=Remote learning: Time management |publisher=University of Hull |year=2026 |url=https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |access-date=29. 8. 2026 |language=en |archive-date=29. 8. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260829134526/https://libguides.hull.ac.uk/remote/timemanagement |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Pedagoška i organizacijska ograničenja ===

Nisu svi predmeti potrebni za završetak određenog studijskog programa dostupni online. To je posebno izraženo u programima obrazovanja za zdravstvene profesije, u kojima studenti prije završetka studija moraju steći praktično iskustvo i neposredno raditi s pacijentima.&lt;ref name=&quot;DistanceLearningNet_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Advantages and Disadvantages of Distance Learning |publisher=DistanceLearningNet |year=2026 |url=https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20260000000000/https://distancelearningnet.com/advantages-and-disadvantages-of-distance-learning/ |archive-date=29. 8. 2026 |url-status=live |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su pokazala da studenti pojedinih programa zdravstvenih profesija koji učestvuju u obrazovanju na daljinu mogu preferirati neposrednu komunikaciju s nastavnicima u odnosu na komunikaciju putem online diskusijskih platformi ili potpuno samostalno učenje. Međutim, pri poređenju različitih strategija obrazovanja na daljinu nisu utvrđene značajne razlike u uspješnosti studenata.&lt;ref name=&quot;Jedlicka_2002&quot; /&gt;

Jedan od izazova online nastave povezan je s mogućnošću uključivanja veoma velikog broja polaznika u isti kurs. Tradicionalni pristupi organizaciji nastave često su razvijani za relativno male grupe, dok online kursevi, posebno [[masivni otvoreni online kurs]]evi (MOOC), mogu imati veoma veliki broj učesnika. Daniel Barwick ukazao je na nedostatak dovoljno istraživanja kojima bi se utvrdilo kako veličina grupe utječe na ishode učenja i da li je velika grupa nužno manje efikasna od male. Iako su neka istraživanja pokazala negativnu povezanost između određenih oblika nastave u velikim grupama i obrazovnih ishoda, ne postoji opći dokaz da veći broj polaznika sam po sebi nužno dovodi do lošijih rezultata.&lt;ref name=&quot;Lederman_2007&quot;&gt;{{cite news |last=Lederman |first=Doug |title=Does Class Size Matter? |newspaper=Inside Higher Ed |date=6. 12. 2007 |url=https://www.insidehighered.com/views/2007/12/06/does-class-size-matter |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Institucionalni izazovi ===

Obrazovanje na daljinu može predstavljati izazov i za same obrazovne ustanove. Budući da se radi o relativno novijem obliku obrazovanja, u tradicionalnim obrazovnim ustanovama može biti teško osigurati podršku njegovom uvođenju.&lt;ref name=&quot;Stanton_2006&quot; /&gt; Organizacija i planiranje programa obrazovanja na daljinu također mogu biti složeniji za nastavnike, posebno kada je riječ o novim programima čiji se organizacijski i tehnički zahtjevi razlikuju od zahtjeva tradicionalne nastave.

Među institucionalnim izazovima navode se finansijski i organizacijski zahtjevi, dodatno opterećenje nastavnika, vremenska ograničenja, kao i potreba za odgovarajućom tehničkom i administrativnom podrškom. Dodatni izazovi mogu biti povezani s održavanjem kontakta sa studentima, njihovim praćenjem i procjenjivanjem, posebno kada nastavnik nema neposredan kontakt sa studentima.&lt;ref name=&quot;Hellman_2003&quot;&gt;{{cite report |last=Hellman |first=Judith Adler |title=The Riddle of Distance Education: Promise, Problems and Applications for Development |publisher=United Nations Research Institute for Social Development (UNRISD) |series=Technology, Business and Society Programme Paper |issue=9 |date=2003 |url=https://cdn.unrisd.org/assets/library/papers/pdf-files/hellman2.pdf |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poteškoće povezane s jezičkim sposobnostima, upravljanjem vremenom i vještinama učenja mogu utjecati i na uspješnost studenata. Istraživanje provedeno među studentima koledža u [[Washington (savezna država)|saveznoj državi Washington]] pokazalo je da su studenti koji su pohađali nastavu na daljinu češće odustajali od studija nego studenti koji su pohađali tradicionalnu nastavu, pri čemu su među navedenim teškoćama bile one povezane s jezikom, upravljanjem vremenom i vještinama učenja.&lt;ref name=&quot;Xu_Jaggars_2011&quot;&gt;{{cite report |last1=Xu |first1=Di |last2=Jaggars |first2=Shanna Smith |title=Online and Hybrid Course Enrollment and Performance in Washington State Community and Technical Colleges |publisher=Community College Research Center, Teachers College, Columbia University  |issue=31 |date=2011 |url=https://ccrc.tc.columbia.edu/publications/online-hybrid-courses-washington.html |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Socijalni i kulturni izazovi ===

Jedan od izazova obrazovanja na daljinu jeste ograničena mogućnost neposredne društvene interakcije između studenata i nastavnika, kao i među samim studentima. Fizička udaljenost može otežati razvoj društvenih veza i povećati osjećaj izolovanosti kod pojedinih polaznika. Zbog toga socijalizacija predstavlja važan aspekt nekih oblika obrazovanja na daljinu.&lt;ref name=&quot;SazmandAsfaranjan_2013_AlleviatingIsolationDistanceEducation&quot;&gt;{{cite journal |last1=SazmandAsfaranjan |first1=Yasha |last2=Shirzad |first2=Farzad |last3=Baradari |first3=Fatemeh |last4=Salimi |first4=Meysam |last5=Salehi |first5=Mehrdad |title=Alleviating the Senses of Isolation and Alienation in the Virtual World: Socialization in Distance Education |journal=Procedia - Social and Behavioral Sciences |volume=93 |date=21. 10. 2013 |pages=332–337 |doi=10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |url=https://doi.org/10.1016/j.sbspro.2013.09.199 |doi-access=free |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Poseban izazov predstavljaju kulturne razlike između nastavnika i studenata, kao i među samim studentima. Programi obrazovanja na daljinu mogu uključivati učesnike iz različitih geografskih, društvenih i kulturnih sredina i prelaziti granice država i kontinenata. Takva raznolikost može obuhvatati razlike povezane s [[rasa|rasom]], rodom, [[Religija|religijom]], [[jezik]]om, društvenim normama i obrazovnim iskustvima. Zbog toga je pri organizaciji nastave potrebno uzeti u obzir različite norme i očekivanja, predrasude i stereotipe, kao i moguće izvore nesporazuma i sukoba.&lt;ref name=&quot;Nasiri_Mafakheri_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Nasiri |first1=Fuzhan |last2=Mafakheri |first2=Fereshteh |title=Postgraduate research supervision at a distance: a review of challenges and strategies |journal=Studies in Higher Education |volume=40 |issue=10 |pages=1962–1969 |year=2014 |doi=10.1080/03075079.2014.914906 |url-access=subscription |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03075079.2014.914906 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Evaluacija ==

Za procjenu kvaliteta obrazovanja na daljinu razvijeni su različiti instrumenti i pristupi. Walker je razvio upitnik poznat kao [[Upitnik o okruženju za učenje u obrazovanju na daljinu]] (DELES), kojim se procjenjuju podrška nastavnika, interakcija i saradnja među studentima, povezanost nastavnih sadržaja s njihovim iskustvima, učenje u autentičnim situacijama, aktivno učenje i samostalnost studenata.&lt;ref name=&quot;Walker_2003_DELES&quot;&gt;{{cite thesis |last=Walker |first=Scott L. |title=Development and Validation of an Instrument for Assessing Distance Education Learning Environments in Higher Education: The Distance Education Learning Environments Survey (DELES) |publisher=Curtin University |year=2003 |url=https://curate.curtin.edu.au/articles/thesis/Development_and_Validation_of_an_Instrument_for_Assessing_Distance_Education_Learning_Environments_in_Higher_Education_The_Distance_Education_Learning_Environments_Survey_DELES_/31457251 |access-date=29. 8. 2026 |hdl=20.500.11937/1303 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Harnish i Reeves predložili su sistematski pristup vrednovanju velikih interaktivnih sistema obrazovanja na daljinu koji obuhvata obuku učesnika, uvođenje sistema, njegovu upotrebu, komunikaciju kao i tehničku i drugu podršku.&lt;ref name=&quot;Harnish_Reeves_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Harnish |first1=Dorothy |last2=Reeves |first2=Patricia |title=Issues in the Evaluation of Large-Scale Two-Way Interactive Distance Learning Systems |journal=International Journal of Educational Telecommunications |volume=6 |issue=3 |pages=261–282 |year=2000 |publisher=Association for the Advancement of Computing in Education (AACE) |issn=1077-9124 |url=https://www.learntechlib.org/primary/p/8023/ |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovna tehnologija ==

Savremena primjena [[obrazovna tehnologija|obrazovne tehnologije]], odnosno [[e-učenje|e-učenja]], omogućava razvoj obrazovanja na daljinu i samostalnog učenja zahvaljujući širokoj primjeni [[informacijsko-komunikacijske tehnologije|informacijsko-komunikacijskih tehnologija]] (IKT).&lt;ref name=&quot;CFP&quot; /&gt; Za razliku od tradicionalnog obrazovanja na daljinu, koje se u velikoj mjeri oslanjalo na dostavljanje nastavnih materijala poštom, savremeni modeli omogućavaju neposrednu elektronsku razmjenu nastavnih sadržaja i komunikaciju između nastavnika i studenata. Nastava se može odvijati putem sinhrone ili asinhrone online komunikacije u interaktivnom okruženju za učenje ili u virtualnim zajednicama, čime fizička učionica više nije nužan prostor za odvijanje obrazovnog procesa. Garrison navodi da se time težište obrazovnog procesa pomjera prema obrazovnoj interakciji unutar virtualne zajednice učenika koja se održava tokom vremena.&lt;ref name=&quot;Garrison_Anderson_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Garrison |first1=D. Randy |last2=Anderson |first2=Terry |title=E-learning in the 21st Century: A Framework for Research and Practice |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-26345-0 |url=https://books.google.hr/books?id=wRQnQtUUTXoC |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Transakcijska udaljenost ===

Jedan od značajnih problema tradicionalnih modela obrazovanja na daljinu zasnovanih na dopisivanju jeste [[transakcijska udaljenost]], odnosno psihološka i komunikacijska udaljenost koja može nastati između nastavnika i učenika kada je njihova međusobna komunikacija nedovoljna. Povećanje te udaljenosti može negativno utjecati na proces učenja i na spremnost studenata da nastave obrazovanje na daljinu. Zbog toga su pružaoci obrazovanja na daljinu razvili različite strategije, metode i postupke za povećanje interakcije između nastavnika i studenata.

Među tim mjerama su češće neposredne konsultacije, kao i intenzivnija primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Njihova svrha je smanjiti transakcijsku udaljenost i omogućiti kvalitetniju komunikaciju i interakciju između učesnika obrazovnog procesa.&lt;ref name=&quot;Soekartawi_2002&quot;&gt;{{cite journal |last1=Soekartawi |last2=Haryono |first2=Anung |last3=Librero |first3=Felix |title=Greater Learning Opportunities Through Distance Education: Experiences in Indonesia and the Philippines |journal=Journal of Southeast Asian Education |volume=3 |issue=2 |pages=283–320 |year=2002 |url=http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140307211743/http://www.seameo-journal.com/journal/index.php/education/article/viewFile/39/38 |archive-date=7. 3. 2014 |url-status=dead |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Digitalne obrazovni certifikati ==

Digitalne obrazovne certifikati predstavljaju elektronske certifikate o stečenim znanjima, vještinama ili obrazovnim postignućima koje se izdaju kao alternativa tradicionalnim certifikatima u papirnom obliku. Iako je njihova primjena sve raširenija, prihvaćenost [[masivni otvoreni online kurs|masovnih otvorenih online kurseva]] (MOOC) i online certifikata znatno se razlikuje među poslodavcima, a pitanja njihovog priznavanja i vjerodostojnosti i dalje su predmet rasprave.&lt;ref name=&quot;Kaplan Haenlein 2016&quot; /&gt;

Razvoj [[internet]]a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija ubrzao je pojavu novih oblika potvrđivanja obrazovnih postignuća, među kojima su [[digitalna značka|digitalne značke]], [[elektronski pasoš|elektronski pasoši]] i [[masivni otvoreni online kurs|masovni otvoreni online kursevi]] (MOOC). Ovi oblici mijenjaju načine stjecanja, dokumentovanja i priznavanja znanja i vještina te predstavljaju izazov tradicionalnim sistemima vrednovanja obrazovnih postignuća. Uobičajeno se razlikuju tri osnovna oblika online obrazovnih potvrda: potvrde zasnovane na provjeri znanja, online značke i online certifikati.&lt;ref name=&quot;Keevy_Chakroun_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Keevy |first1=James |last2=Chakroun |first2=Borhene |title=Level-setting and recognition of learning outcomes: The use of level descriptors in the twenty-first century |publisher=UNESCO |year=2015 |isbn=978-92-3-100138-3 |url=https://www.voced.edu.au/content/ngv%3A71352 |access-date=29. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Autodidaktizam]]
* [[Digitalni jaz]]
* [[Obrazovna tehnologija]]
* [[Novi mediji]]
* [[Online škola]]
* [[Virtualno obrazovanje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

* {{cite book |last=Anderson |first=Terry |title=Theory and Practice of Online Education |url=https://archive.org/details/theorypracticeof0000unse_i0f4 |edition=2 |year=2008 |isbn=9781897425084}}
* {{cite journal |last1=Anderson |first1=Terry |last2=Dron |first2=Jon |title=Three generations of distance education pedagogy |journal=The International Review of Research in Open and Distance Learning |volume=12 |issue=3 |pages=80–97 |year=2010}}
* {{cite book |last=Bates |first=Tony |title=Technology, e-learning and distance education |url=https://archive.org/details/technologyelearn0000bate_g1v5 |publisher=RoutledgeFalmer |year=2005}}
* {{cite book |last=Bender |first=Tisha |title=Discussion-based online teaching to enhance student learning: Theory, practice and assessment |publisher=Taylor &amp; Francis |year=2023}}
* {{cite journal |last1=Betts |first1=Kristen |title=Historical review of distance and online education from 1700s to 2021 in the United States: Instructional design and pivotal pedagogy in higher education |journal=Journal of Online Learning Research and Practice |volume=8 |issue=1 |pages=3–55 |year=2021 |url=https://jolrap.scholasticahq.com/article/26963.pdf}}
* {{cite journal |last1=Caruth |first1=Gail D. |last2=Caruth |first2=Donald L. |title=The impact of distance education on higher education: A case study of the United States |journal=Turkish Online Journal of Distance Education |volume=14 |issue=4 |pages=121–131 |year=2013 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/155860}}
* {{cite journal |last=Clark |first=J. J. |title=The Correspondence School—Its Relation to Technical Education and Some of Its Results |journal=Science |volume=24 |issue=611 |pages=327–334 |year=1906 |doi=10.1126/science.24.611.327 |pmid=17772791 |bibcode=1906Sci....24..327C |url=https://zenodo.org/record/1447968}}
* {{cite journal |last=Hampel |first=Robert L. |title=The Business of Education: Home Study at Columbia University and the University of Wisconsin in the 1920s and 1930s |url=https://archive.org/details/sim_teachers-college-record_2010-09_112_9/page/2496 |journal=Teachers College Record |volume=112 |issue=9 |pages=2496–2517 |year=2010 |doi=10.1177/016146811011200905 |s2cid=141830291 |doi-access=free}}
* {{cite book |last=Holmberg |first=Börje |title=Theory and Practice of Distance Education |edition=2nd |year=1995 |url=https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706055012/https://www.questia.com/library/109055550/theory-and-practice-of-distance-education |archive-date=6. 7. 2017 |access-date=28. 8. 2026 |url-status=dead}}
* {{cite book |last1=Jacob |first1=J. U. |last2=Ensign |first2=M. |title=Transactional Radio Instruction: Improving Educational Outcomes for Children in Conflict Zones |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |year=2020 |doi=10.1007/978-3-030-32369-1}}
* {{cite book |last=Kett |first=Joseph F. |title=Pursuit of Knowledge Under Difficulties: From Self-Improvement to Adult Education in America |url=https://archive.org/details/pursuitofknowled0000kett |year=1994 |isbn=9780804726801}}
* {{cite book |last1=Moore |first1=Michael Grahame |last2=Anderson |first2=William |title=Handbook of Distance Education |edition=2nd |publisher=Psychology Press |year=2012 |isbn=9781410607294}}
* {{cite book |editor-last=Moore |editor-first=Michael G. |title=Contemporary Issues in American Distance Education |year=1990}}
* {{cite book |last=Major |first=Claire Howell |title=Teaching Online: A Guide to Theory, Research, and Practice |url=https://archive.org/details/teachingonlinegu0000majo |publisher=Johns Hopkins University Press |year=2015}}
* {{cite book |last=Picciano |first=Anthony G. |title=Theories and frameworks for online education: Seeking an integrated model |work=A Guide to Administering Distance Learning |publisher=Brill |pages=79–103 |year=2021}}
* {{cite journal |last=Saba |first=Farhad |title=Distance Education in the United States: Past, Present, Future |journal=Educational Technology |volume=51 |issue=6 |pages=11 |year=2011}}
* {{cite book |last1=Stubblefield |first1=Harold W. |last2=Keane |first2=Patrick |title=Adult Education in the American Experience: From the Colonial Period to the Present |url=https://archive.org/details/adulteducationin0000stub |year=1994 |isbn=9780787900250}}
* {{cite journal |last1=Sun |first1=Anna |last2=Chen |first2=Xiufang |title=Online education and its effective practice: A research review |journal=Journal of Information Technology Education |volume=15 |year=2016 |url=https://www.researchgate.net/profile/Anna-Sun/publication/310503884_Online_Education_and_Its_Effective_Practice_A_Research_Review/links/5dea533d299bf10bc3452ad4/Online-Education-and-Its-Effective-Practice-A-Research-Review.pdf}}
* {{cite journal |last=Taylor |first=J. C. |title=Fifth-generation distance education |journal=e-Journal of Instructional Science and Technology (e-JIST) |volume=4 |issue=1 |pages=1–14 |year=2001}}
* {{cite book |editor1-last=Evans |editor1-first=Terry |editor2-last=Murphy |editor2-first=David |title=International Handbook of Distance Education |publisher=Emerald Group Publishing Limited |location=Bingley |year=2008}}
* {{cite journal |last1=Vlachopoulos |first1=Dimitrios |last2=Makri |first2=Agoritsa |title=Online communication and interaction in distance higher education: A framework study of good practice |journal=International Review of Education |volume=65 |issue=4 |pages=605–632 |year=2019}}
* {{cite book |last=Walsh |first=T. |title=Unlocking the Gates: How and Why Leading Universities Are Opening Up Access to Their Courses |url=https://archive.org/details/unlockinggatesho0000wals |publisher=Princeton University Press |year=2011}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikibooks|ICT in Education}}
{{Commons category}}
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book//browse?type=lcsubc&amp;key=Radio%20in%20education&amp;c=x &quot;Radio u obrazovanju&quot;] besplatne knjige i članci u punom tekstu na internetu; iz 1930-ih i 1940-ih godina {{en simbol}}
* [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation &quot;Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }} {{en simbol}}
* [http://www.aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation &quot;Serija knjiga o pitanjima obrazovanja na daljinu izdavačke kuće Athabasca University Press&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016232455/http://aupress.ca/index.php/books/bySeries?s=DistanceEducation |date=16. 10. 2017 }}. Serija od preko 10 knjiga koje se bave istraživanjem obrazovanja na daljinu. Dostupne u štampanom izdanju za kupovinu ili online u slobodnom pristupu. {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obrazovanje na daljinu| ]]
[[Kategorija:Pedagoška psihologija]]
[[Kategorija:Metode učenja]]</text>
      <sha1>f12txmcdb6juhbu3aone5bmf6y9qn11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lowell Bailey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538480</id>
    <revision>
      <id>3935116</id>
      <parentid>3934031</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T16:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14748" sha1="mky02c7adjzi8mq41bfrww5tu2b4f6l" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lowell Bailey
| slika                = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lowell Conrad Bailey
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = NYSEF
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 4. 10. 2026.
}}

'''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;Sports Reference&quot;&gt;{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]]  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
|
|    
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]]
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]]
|}
Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35
|}
{{clear}}
Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], &lt;!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 208.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|41}}

{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Siler City]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>mky02c7adjzi8mq41bfrww5tu2b4f6l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935117</id>
      <parentid>3935116</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T16:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3935117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14749" sha1="3tg7muxr7eid8k0j5vjgshjewq94d33" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lowell Bailey
| slika                = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lowell Conrad Bailey
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = NYSEF
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 4. 10. 2026.
}}

'''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;Sports Reference&quot;&gt;{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]]  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
|
|    
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]]
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]]
|}
Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35
|}
{{clear}}
Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], &lt;!-- 11. marta 1994. u [[Lahti]]ju u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio 80-o mjesto. Najbolji mu je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2000. u utrci masovnog starta na 15&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 2009. kada je s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyom]] i [[Jeremy Teela|Jeremyjem Teelaom]] osvojio peto mjesto. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 208.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|41}}

{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Siler City]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3tg7muxr7eid8k0j5vjgshjewq94d33</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935118</id>
      <parentid>3935117</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:00:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14795" sha1="351b73gu2gf6cq6hee7opmf2udf6lyz" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lowell Bailey
| slika                = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lowell Conrad Bailey
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = NYSEF
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 4. 10. 2026.
}}

'''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;Sports Reference&quot;&gt;{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]]  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
|
|    
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]]
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]]
|}
Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35
|}
{{clear}}
Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km;


 U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|41}}

{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Siler City]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>351b73gu2gf6cq6hee7opmf2udf6lyz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935119</id>
      <parentid>3935118</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14792" sha1="7l51lzh6lj2l4faxt7db5w0t9pu4ix4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lowell Bailey
| slika                = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lowell Conrad Bailey
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = NYSEF
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 4. 10. 2026.
}}

'''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;Sports Reference&quot;&gt;{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|48]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]]  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
|
|    
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]]
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]]
|}
Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35
|}
{{clear}}
Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|41}}

{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Siler City]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>7l51lzh6lj2l4faxt7db5w0t9pu4ix4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935126</id>
      <parentid>3935119</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:19:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3935126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14806" sha1="jdmy5dew6bgtm43rempjbxv9mwi2uqh" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lowell Bailey
| slika                = 2016_Biathlon_World_Championships_2016-03-13_(25993107614).jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lowell Conrad Bailey
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Siler City]], [[Sjeverna Karolina]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 185
| težina               = 75
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = NYSEF
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''1'''
| zlato_SP             = 1
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 4. 10. 2026.
}}

'''Lowell Bailey''' rođen 15. jula 1981. u [[Siler City]]ju, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[Sjeverna Karolina]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac&lt;ref name=&quot;Sports Reference&quot;&gt;{{Cite web|title=Lowell Bailey |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/te/lowell-bailey-1.html |accessdate=31. 7. 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202215324/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/lowell-bailey-1.html |archivedate= 1. 10. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|48]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|57]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|36]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|8]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|38]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|15]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|51]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|33]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|32]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Bailey je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|45]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|59]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|50]]  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|17]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
|
|    
|  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|41]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|48]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|50]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|61]]
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|18]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|78]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|45]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|25]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|32]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|13]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|24]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|13]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|15]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|4]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|6]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (muškarci)|6]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]]
|}
Bailey je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || || ||82||72||64||51||90||41||14||28||17||30||17||8||35
|}
{{clear}}
Prvi nastup Baileya u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|41}}

{{commonscat}}

{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Bailey, Lowell}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Siler City]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>jdmy5dew6bgtm43rempjbxv9mwi2uqh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Sandra Bem.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>538666</id>
    <revision>
      <id>3935102</id>
      <timestamp>2026-10-14T14:01:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Portret američke psihologinje Sandre Bem (1944–2014). Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije preminule osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://sandra-bem.socialpsychology.org/
|Datum= 14. oktobar 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo drži originalni fotograf, izdavač ili nosilac prava na Social Psychology Network)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Sandra Bem]]. Fotografij...</comment>
      <origin>3935102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="879" sha1="gs1jw4fhqo02vurzuhgpe0vbid2v1hv" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Portret američke psihologinje Sandre Bem (1944–2014). Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije preminule osobe u infokutiji na vrhu biografskog članka.
|Izvor= https://sandra-bem.socialpsychology.org/
|Datum= 14. oktobar 2026 (datum učitavanja na bs.wiki)
|Autor= Nepoznat (autorsko pravo drži originalni fotograf, izdavač ili nosilac prava na Social Psychology Network)
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Sandra Bem]]. Fotografija prikazuje preminulu osobu (1944–2014) za koju nije moguće napraviti novu slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterijum nezamjenjivosti. Slika se koristi isključivo u edukativne i informativne svrhe te ne ugrožava komercijalnu vrijednost izvornog materijala.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>gs1jw4fhqo02vurzuhgpe0vbid2v1hv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandra Bem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538667</id>
    <revision>
      <id>3935103</id>
      <timestamp>2026-10-14T14:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak</comment>
      <origin>3935103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17545" sha1="nd242i6fxzh8k8409gnklbal1aw7upa" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                  = Sandra Bem
| slika                = Sandra Bem.jpg
| slika_širina         = 
| naslov               = Sandra Bem
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1944|6|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Pittsburgh]], [[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|5|20|1944|6|22}}
| mjesto_smrti         = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| prebivalište         = 
| državljanstvo        = [[Sjedinjene Američke Države|Američko]]
| narodnost            = 
| etnicitet            = 
| polje                = {{Plainlist|
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Rodne studije]]
}}
| radna_institucija    = {{Plainlist|
* [[Univerzitet &quot;Carnegie Mellon&quot;]]
* [[Univerzitet Stanford]]
* [[Univerzitet Cornell]]
}}
| alma_mater           = {{Plainlist|
* [[Koledž &quot;Margaret Morrison Carnegie&quot;]] (BS)
* [[Univerzitet Michigan]] (PhD)
}}
| doktorski_mentor     = 
| doktorski_studenti   = 
| akademski_savjetnici = 
| uticao_na            = 
| uticali_na_njega     = 
| poznat_po            = {{Plainlist|
* [[Teorija rodnih shema]]
* [[Bemin inventar rodnih uloga]]
* Istraživanja psihološke [[androginost]]i i [[rodna polarizacija|rodne polarizacije]]
}}
| autor_kratica_bot    = 
| autor_kratica_zoo    = 
| nagrade              = {{Plainlist|
* APA-ina nagrada za izuzetan naučni doprinos (1976)
* Nagrada Udruženja žena u psihologiji (1977)
}}
| religija             = 
| fusnote              = 
}}
'''Sandra Ruth Lipsitz Bem''' (22. juna 1944 – 20. maja 2014) bila je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] poznata po istraživanjima psihološke [[Androginost|androginosti]], [[Rodna uloga|rodnih uloga]] i [[Rodna polarizacija|rodne polarizacije]]. Razvila je [[Bemin inventar rodnih uloga]] i [[Teorija rodnih shema|teoriju rodnih shema]], koji su imale značajan utjecaj na istraživanja roda u psihologiji. Bila je aktivna i u [[feminizam|feminističkom]] pokretu, posebno u nastojanjima da se ospore tradicionalne rodne uloge i [[diskriminacija]] žena.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot;&gt;{{cite news |title=Sandra Bem, feminist scholar and psychologist, dies |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/05/sandra-bem-feminist-scholar-and-psychologist-dies |work=Cornell Chronicle |date=2014-05-22 |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PubMed&quot;&gt;{{cite journal |last1=Golden |first1=Carla |last2=McHugh |first2=Maureen |title=Sandra Lipsitz Bem (1944–2014) |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=3 |pages=280 |year=2015 |doi=10.1037/a0038638 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fa0038638 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Obrazovanje i akademska karijera ===

Bem je rođena 22. juna 1944. u [[Pittsburgh]]u, u saveznoj državi [[Pennsylvania]], u porodici Petera i Lillian Lipsitz. Odrasla je u radničkoj porodici [[jevreji|jevrejskog]] porijekla, s mlađom sestrom Beverly. Njena majka podsticala ju je da se obrazuje i bude samostalna, što je utjecalo na njeno rano zanimanje za profesionalni rad i ekonomsku nezavisnost žena.&lt;ref name=&quot;Makosky&quot;&gt;{{cite book |last=Makosky |first=Vivian Parker |chapter=Sandra Lipsitz Bem |editor1-last=O'Connell |editor1-first=Agnes N. |editor2-last=Russo |editor2-first=Nancy Felipe |title=Women in Psychology: A Bio-Bibliographic Sourcebook |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |year=1990 |isbn=978-0-313-26091-9 |url=https://archive.org/details/womeninpsycholog0000unse |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 1961. do 1965. studirala je psihologiju na [[Koledž &quot;Margaret Morrison Carnegie&quot;|koledžu &quot;Margaret Morrison Carnegie&quot;]], tadašnjem dijelu [[Univerzitet &quot;Carnegie Mellon&quot;|Tehnološkog instituta &quot;Carnegie&quot;]]. Nakon završetka studija upisala je postdiplomski studij na [[Univerzitet Michigan|Univerzitetu Michigan]], gdje je 1968. doktorirala [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Njena disertacija bavila se kognitivnim procesima i rješavanjem problema kod djece, a u ranom istraživačkom radu proučavala je i dječiju samokontrolu i ponašanje.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Makosky&quot; /&gt;

Nakon doktorata radila je kao profesorica na [[Univerzitet &quot;Carnegie Mellon&quot;|Carnegie-Mellonu]], a potom na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Godine 1978. pridružila se [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je bila profesorica [[Psihologija|psihologije]] i direktorica programa ženskih studija. Na Cornellu je istraživala rodne sheme, [[seksualnost]] i [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]]. U penziju je otišla 2010.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;

=== Naučni rad ===

==== Inventar rodnih uloga ====

Bem je 1974. razvila [[Bemin inventar rodnih uloga]] ({{en|Bem Sex-Role Inventory}}, BSRI), instrument za procjenu osobina koje se u određenom kulturnom kontekstu tradicionalno povezuju s muškošću i [[ženstvenost]]i. Inventar je obuhvatao 60 stavki: 20 osobina koje su se tada smatrale tipično muškim, 20 tipično ženskih i 20 dodatnih stavki. Ispitanici su na skali procjenjivali u kojoj mjeri se pojedine osobine odnose na njih.&lt;ref name=&quot;Bem1974&quot;&gt;{{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=The measurement of psychological androgyny |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=42 |issue=2 |pages=155–162 |year=1974 |doi=10.1037/h0036215 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0036215 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od pristupa prema kojem se muškost i ženstvenost posmatraju kao suprotni krajevi jedne dimenzije, Bem ih je tretirala kao dvije odvojene dimenzije. Na osnovu rezultata osoba se mogla opisati kao pretežno muška ili ženska prema tadašnjim kulturnim mjerilima, androgina ako je iskazivala visok nivo osobina iz obje grupe ili nediferencirana ako su rezultati bili niski u obje dimenzije. Time je omogućila istraživanje mogućnosti da ista osoba iskazuje osobine koje su se tradicionalno smatrale i muškim i ženskim.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BemLewis1975&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Lewis |first2=Steven A. |title=Sex role adaptability: One consequence of psychological androgyny |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=4 |pages=634–643 |year=1975 |doi=10.1037/h0077098 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0077098 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Inventar je postao utjecajan instrument u istraživanjima [[Rodna uloga|rodnih uloga]] i psihološke androginosti. Ipak, osobine obuhvaćene njegovim izvornim verzijama odražavale su kulturne predodžbe o muškosti i ženstvenosti karakteristične za vrijeme njegovog nastanka. Zbog toga se rezultati i primjena instrumenta razmatraju u kontekstu historijskih promjena i kasnijih rasprava o mjerenju rodnih osobina.&lt;ref name=&quot;HoffmanBorders2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hoffman |first1=Rose Marie |last2=Borders |first2=L. Dianne |title=Twenty-Five Years After the Bem Sex-Role Inventory: A Reassessment and New Issues Regarding Classification Variability |journal=Measurement and Evaluation in Counseling and Development |volume=34 |issue=1 |pages=39–55 |year=2001 |doi=10.1080/07481756.2001.12069021 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07481756.2001.12069021 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Teorija rodnih shema ====

U radu &quot;Teorija rodnih shema: Kognitivno objašnjenje rodne tipizacije&quot;, objavljenom 1981. u časopisu ''[[Psychological Review]]'', Bem je predstavila [[Teorija rodnih shema|teoriju rodnih shema]]. Prema toj teoriji, ljudi usvajaju kulturno oblikovane obrasce koji povezuju određene osobine, ponašanja i društvene uloge s rodom. Ti obrasci utječu na to kako pojedinci obrađuju informacije, tumače ponašanje drugih i razvijaju [[Slika o sebi|sliku o sebi]].&lt;ref name=&quot;Bem1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=Gender schema theory: A cognitive account of sex typing |journal=Psychological Review |volume=88 |issue=4 |pages=354–364 |year=1981 |doi=10.1037/0033-295X.88.4.354 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-295X.88.4.354 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bem je smatrala da djeca tokom odrastanja usvajaju rodne sheme iz okruženja i da one mogu utjecati na njihove interese, stavove i [[ponašanje]]. Takvi obrasci mogu navesti pojedince da vlastite sposobnosti i izbore procjenjuju prema društvenim očekivanjima o tome šta se smatra primjerenim za [[Muškarac|muškarce]] ili [[Žena|žene]]. U kasnijim radovima razmatrala je posljedice takvog procesa za razvoj djece i mogućnosti odgoja koji bi manje zavisio od tradicionalnih rodnih podjela.&lt;ref name=&quot;Bem1983&quot;&gt;{{cite journal |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=Gender Schema Theory and Its Implications for Child Development: Raising Gender-Aschematic Children in a Gender-Schematic Society |journal=Signs: Journal of Women in Culture and Society |volume=8 |issue=4 |pages=598–616 |year=1983 |doi=10.1086/493998 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/493998 |url-access=subscription |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Feministički angažman i rodna diskriminacija ====

Bem je bila aktivna u [[feminizam|feminističkom pokretu]] i zajedno sa suprugom [[Daryl Bem|Darylom Bemom]] istraživala utjecaj rodnih stereotipa na pojedince i društvo. Njihov zajednički rad „Studija slučaja nesvjesne ideologije: Odgoj žene da zna gdje joj je mjesto” iz 1970. bavio se načinima na koje se društvena očekivanja o ulozi žena prenose i prihvataju kao nešto uobičajeno, čak i kada ograničavaju njihove mogućnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Bem |first2=Daryl J. |chapter=Case Study of a Nonconscious Ideology: Training the Woman to Know Her Place |editor-last=Bem |editor-first=Daryl J. |title=Beliefs, Attitudes, and Human Affairs |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |location=Belmont, California |year=1970 |pages=89–99 |url=https://archive.org/details/beliefsattitudes00bemd |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom ranog dijela karijere bavila se i [[Diskriminacija|diskriminacijom]] u oglašavanju radnih mjesta. U to vrijeme oglasi za posao često su bili razvrstani u rubrike za muškarce i žene, što je moglo učvršćivati pretpostavke o poslovima koji se smatraju primjerenim za svaki [[spol]]. Bem je bila uključena u aktivnosti povezane s osporavanjem takve prakse, u razdoblju kada su organizacije za zaštitu prava žena pokretale pravne postupke protiv diskriminacije pri zapošljavanju. Jedan od značajnih slučajeva tog vremena bio je spor protiv novina ''Pittsburgh Press'' zbog razvrstavanja oglasa za posao prema spolu.&lt;ref name=&quot;Ove&quot;&gt;{{cite news |last=Ove |first=Torsten |title=Obituary: Sandra Bem / Psychologist, feminist, pioneer in gender roles |url=https://www.post-gazette.com/news/obituaries/2014/05/23/Obituary-Sandra-Bem-Psychologist-feminist-pioneer-in-gender-roles/stories/201405230080 |work=Pittsburgh Post-Gazette |date=22. 5. 2014 |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pittsburgh Press Company v. Pittsburgh Commission on Human Relations |url=https://www.oyez.org/cases/1972/72-419 |website=Oyez |language=en}}&lt;/ref&gt;

U knjizi ''Rodne perspektive: Transformacija debate o spolnoj nejednakosti'' iz 1993. Bem je razmatrala načine na koje društvene institucije i svakodnevne prakse održavaju rodne razlike i nejednakosti. Njena istraživanja osporavala su shvatanje da su tradicionalne rodne uloge nužno određene biologijom i naglašavala značaj društvene sredine u oblikovanju rodnih očekivanja.&lt;ref name=&quot;Bem2008&quot;&gt;{{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=The Lenses of Gender: Transforming the Debate on Sexual Inequality |publisher=Yale University Press |edition=Unabridged |year=2008 |isbn=978-0-300-15425-2 |url=https://books.google.ba/books?id=3pTX1VIAwS0C |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Bem je za svoj naučni rad dobila više priznanja. [[Američko psihološko udruženje]] dodijelilo joj je 1976. nagradu za izuzetan naučni doprinos u ranoj fazi karijere. Godine 1977. dobila je nagradu za izuzetnu publikaciju [[Udruženje žena u psihologiji|Udruženja žena u psihologiji]], a 1980. nagradu za mlade naučnice [[Američko udruženje univerzitetskih žena|Američkog udruženja univerzitetskih žena]]. Godine 1995. izabrana je za jednu od &quot;istaknutih žena u psihologiji&quot; u okviru odjela [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] posvećenih općoj psihologiji i [[Historija psihologije|historiji psihologije]].&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;

Njena knjiga ''Rodne perspektive: Transformacija debate o spolnoj nejednakosti'' iz 1993. dobila je priznanje Udruženja američkih izdavača kao najbolja knjiga iz psihologije te godine.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;

== Privatni život ==

Bem je 1965. stupila u brak s psihologom [[Daryl Bem|Darylom Bemom]], kojeg je upoznala tokom studija na [[Univerzitet &quot;Carnegie Mellon&quot;|Tehnološkom institutu &quot;Carnegie&quot;]]. Zajedno su zagovarali ravnopravniju podjelu kućanskih obaveza, roditeljskih dužnosti i profesionalnih odgovornosti. Njihov porodični život bio je povezan s nastojanjem da djecu odgajaju tako da budu što manje ograničena društvenim očekivanjima o rodnim ulogama.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BemBook&quot;&gt;{{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=An Unconventional Family |publisher=Yale University Press |year=1998 |isbn=978-0-300-09092-5 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt32bkvj |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Imali su dvoje djece i jedno unuče. Njihov porodični život i iskustva u ravnopravnom braku opisani su u Sandrinoj knjizi ''An Unconventional Family'' iz 1998. U kasnijem periodu života živjeli su odvojeno, ali su ostali u braku do njene smrti.&lt;ref name=&quot;Cornell&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BemBook&quot; /&gt;

== Bolest i smrt ==

Bem je oboljela od [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Nakon dijagnoze i nekoliko godina tokom kojih je pokušavala eksperimentalne tretmane, odlučila je okončati život [[samoubistvo]]m. Umrla je 20. maja 2014. u svom domu u [[Ithaca (New York)|Ithaci]], u saveznoj državi [[New York]], u 69. godini života. Njen suprug bio je uz nju u trenutku smrti.&lt;ref name=&quot;Ove&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Henig2015&quot;&gt;{{cite news |last=Henig |first=Robin Marantz |title=The Last Day of Her Life |url=https://www.nytimes.com/2015/05/17/magazine/the-last-day-of-her-life.html |work=The New York Times |access-date=14. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

* {{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=The measurement of psychological androgyny |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=42 |issue=2 |pages=155–162 |year=1974 |doi=10.1037/h0036215 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0036215}}
* {{cite journal |last1=Bem |first1=Sandra L. |last2=Lewis |first2=Steven A. |title=Sex role adaptability: One consequence of psychological androgyny |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=4 |pages=634–643 |year=1975 |doi=10.1037/h0077098 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0077098}}
* {{cite journal |last=Bem |first=Sandra L. |title=Gender schema theory: A cognitive account of sex typing |journal=Psychological Review |volume=88 |issue=4 |pages=354–364 |year=1981 |doi=10.1037/0033-295X.88.4.354 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033-295X.88.4.354}}
* {{cite journal |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=Gender Schema Theory and Its Implications for Child Development: Raising Gender-Aschematic Children in a Gender-Schematic Society |journal=Signs: Journal of Women in Culture and Society |volume=8 |issue=4 |pages=598–616 |year=1983 |doi=10.1086/493998 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/493998}}
* {{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=The Lenses of Gender: Transforming the Debate on Sexual Inequality |publisher=Yale University Press |edition=Unabridged |year=2008 |isbn=978-0-300-15425-2 |url=https://books.google.ba/books?id=3pTX1VIAwS0C}}
* {{cite book |last=Bem |first=Sandra Lipsitz |title=An Unconventional Family |publisher=Yale University Press |year=1998 |isbn=978-0-300-09092-5 |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt32bkvj}}

== Također pogledajte ==

* [[Rodna uloga]]
* [[Rodni stereotip]]
* [[Androginost]]
* [[Feminizam]]
* [[Rodna shema]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://sandra-bem.socialpsychology.org/ Sandra Bem] – Social Psychology Network {{en simbol}}
* [https://ecommons.cornell.edu/entities/publication/e4a38069-cda9-435a-afc7-f3fefe490da2 Memorijalni tekst o Sandri Bem] – Univerzitet Cornell {{en simbol}}
* [https://www.feministvoices.com/sandra-bem/ Sandra Bem] – Psychology's Feminist Voices {{en simbol}}

{{Normativana kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bem, Sandra}}
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Američki socijalni psiholozi]]
[[Kategorija:Predavači na Univerzitetu Cornell]]
[[Kategorija:Američki akademici u oblasti rodnih studija]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Michiganu]]
[[Kategorija:Androginost]]
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Pittsburgh]]</text>
      <sha1>nd242i6fxzh8k8409gnklbal1aw7upa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sandra Bem</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538668</id>
    <revision>
      <id>3935104</id>
      <timestamp>2026-10-14T14:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko/ Doprinos</title>
    <ns>2</ns>
    <id>538669</id>
    <revision>
      <id>3935110</id>
      <timestamp>2026-10-14T14:24:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Negativan broj]]</comment>
      <origin>3935110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18" sha1="6uvrzo9vwglqo43qaswivjeqweh9hv5" xml:space="preserve">[[Negativan broj]]</text>
      <sha1>6uvrzo9vwglqo43qaswivjeqweh9hv5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935111</id>
      <parentid>3935110</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T14:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>178686</id>
      </contributor>
      <origin>3935111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="kmk271b32fxxlyd4y662swzj1dtta4w" xml:space="preserve">[[Negativan broj]]

[[Kocka]]</text>
      <sha1>kmk271b32fxxlyd4y662swzj1dtta4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Gabriela Misic</title>
    <ns>2</ns>
    <id>538671</id>
    <revision>
      <id>3935115</id>
      <timestamp>2026-10-14T16:34:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3935115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tim Burke (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538672</id>
    <revision>
      <id>3935122</id>
      <timestamp>2026-10-14T17:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Tim Burke | slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|SAD}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}} | mjesto_rođenja       = [[PPaul Smiths (New York)|Paul Smiths]], New York...</comment>
      <origin>3935122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13866" sha1="10y5em6wwnsmzg3zxol9xm3vw4b7kzl" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[PPaul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| [
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>10y5em6wwnsmzg3zxol9xm3vw4b7kzl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935125</id>
      <parentid>3935122</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3935125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13880" sha1="0tjqi12yhnwej11jh68evhe5hg3mk4j" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[PPaul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|43]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| [
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>0tjqi12yhnwej11jh68evhe5hg3mk4j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935133</id>
      <parentid>3935125</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:25:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3935133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13880" sha1="cfkgelutgv81wphwejfkfraaocpzumm" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[PPaul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|42]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| [
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>cfkgelutgv81wphwejfkfraaocpzumm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935138</id>
      <parentid>3935133</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:28:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14030" sha1="6bb7o85mqpt0veetvpr7ook9n18di4g" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[PPaul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|42]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>6bb7o85mqpt0veetvpr7ook9n18di4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935140</id>
      <parentid>3935138</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:31:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14029" sha1="aq92zlv959vyqnalsiqb550qb5poyof" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|42]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>aq92zlv959vyqnalsiqb550qb5poyof</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935144</id>
      <parentid>3935140</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14127" sha1="nj29i2ebup6tmpcict4i8mqoulhvba3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]], [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]], [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|42]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>nj29i2ebup6tmpcict4i8mqoulhvba3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935145</id>
      <parentid>3935144</parentid>
      <timestamp>2026-10-14T17:47:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3935145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14126" sha1="dmr6hv1mdsigc6gt36hkhdwc8g9h9f6" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tim Burke
| slika                = 2018-01-06_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Pursuit_Men_Tim_Burke_cropped.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = TTimothy John „Tim” Burke
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|SAD}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1982|02|03}}
| mjesto_rođenja       = [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]], [[New York]]
| država_rođenja       = [[SAD]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = Lake Placid Biathlon
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2014.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
'''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]], [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]], [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 14. 10. 2026.
}}

'''Tim Burke''' rođen 3. februara 1982. u [[Paul Smiths (New York)|Paul Smiths]]u, u [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američkoj saveznoj državi]] [[New York]], nekadašnji je [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|58]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|35]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|36]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|9]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|45]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|46]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (muškarci)|18]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|12]]
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|42]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|22]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (muškarci)|21]]  
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|41]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|47]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (muškarci)|17]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|6]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]]
|} 
Burke je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajao medalje. &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio osmo mjesto  s 2:28.3&amp;nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na istim igrama s [[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] je osvojio šesto mjesto iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|švedske štafete]] u sastavu: [[Peppe Femling]], [[Jesper Nelin]], [[Sebastian Samuelsson]] i [[Fredrik Lindström]], što mu je ostao najbolji rezultat. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|61]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|71]]
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|63]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|66]]
|  
|  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|7]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (muškarci)|24]]     
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|9]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (muškarci)|25]]    
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|15]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|14]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (muškarci)|28]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|21]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|30]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|31]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|6]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|56]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (muškarci)|28]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (muškarci)|23]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|10]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (muškarci)|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (muškarci)|30]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|12]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (muškarci)|20]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (muškarci)|14]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|14]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|44]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (muškarci)|17]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (muškarci)|12]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|8]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2017}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|36]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|40]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (muškarci)|32]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|7]]
| 
|}
Burke je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] nastupio 11 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvajio je jednu srebrnu medalju &lt;!-- na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|20 km]], kada je bez promašaja i prednoću od 3.3&amp;nbsp;s bio brži od drugoplasiranog češkog biatlonca [[Ondřej Moravec|Ondřeja Moraveca]], koji je utrku završio bez promašaja. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s 
[[Tim Burke (biatlonac)|Timom Burkeom]], [[Sean Doherty|Seanom Dohertyom]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]] osvojio je sedmo mjesto, što mu je najbolji rezultat.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]  
|-
| || || ||25||29||25||14||45||20||10||24||34||15||46||32
|}
{{clear}}
Prvi nastup Burkea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], &lt;!-- 24. januara 2002. u [[Antholz]]u u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio 65-o mjesto. Najbolji su mu rezultati dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Kontiolahti]]ju 15. marta 2014. u utrci na 10&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Pyeongchang]]u 3. marta 2017. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafeti mu je najbolji rezultat u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2017.|sezoni 2016/17.]] u [[Kontiolahti]]ju 12. marta 2017. kada je s [[Susan Dunklee]], u mješovitoj pojedinačnoj štafeti osvojio drugo mjesto. 
 --&gt;
== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2018.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|47}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Burke, Tim}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Paul Smiths (New York)]]
[[Kategorija:Američki biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>dmr6hv1mdsigc6gt36hkhdwc8g9h9f6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Tim Burke (biatlonac)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538673</id>
    <revision>
      <id>3935123</id>
      <timestamp>2026-10-14T17:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kompanije osnovane 1963.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>538674</id>
    <revision>
      <id>3935137</id>
      <timestamp>2026-10-14T17:27:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Kompanije po godinama osnivanja|196|3|195|197|20}}</comment>
      <origin>3935137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="1oajdb112ekox4owe43rqhtagi5c7r1" xml:space="preserve">{{Kompanije po godinama osnivanja|196|3|195|197|20}}</text>
      <sha1>1oajdb112ekox4owe43rqhtagi5c7r1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Judith S. Beck</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538675</id>
    <revision>
      <id>3935187</id>
      <timestamp>2026-10-15T01:29:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak</comment>
      <origin>3935187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13611" sha1="4gpx3q1ra740cg9dzc4srndkpsgkt8p" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                  = Judith S. Beck
| slika                = Judith S. Beck (crop).jpg
| slika_širina         = Judith S. Beck (2012)
| naslov               = 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1954|5|5}}
| mjesto_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| prebivalište         = 
| državljanstvo        = 
| narodnost            = 
| etnicitet            = 
| polje                = {{Plainlist|
* [[Kognitivno-bihevioralna terapija]]
* [[Kognitivna terapija]]
* [[Klinička psihologija]]
}}
| radna_institucija    = {{Plainlist|
* [[Beckov institut za kognitivno-bihevioralnu terapiju]]
* [[Univerzitet u Pennsylvaniji]]
}}
| alma_mater           = [[Univerzitet u Pennsylvaniji]] (PhD)
| doktorski_mentor     = 
| doktorski_studenti   = 
| akademski_savjetnici = 
| uticao_na            = 
| uticali_na_njega     = [[Aaron Beck]]
| poznat_po            = {{Plainlist|
* Predsjednica [[Beckov institut za kognitivno-bihevioralnu terapiju|Beckovog instituta za kognitivno-bihevioralnu terapiju]]
* Razvoj i širenje [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]
* Udžbenik ''Kognitivno-bihevioralna terapija: Osnove i šire od toga''
* Koautorka skale ''Beckovi inventari za mlade''
}}
| autor_kratica_bot    = 
| autor_kratica_zoo    = 
| nagrade              = {{Plainlist|
* Nagrada Aarona T. Becka (2009)
* Nagrada za istaknuti doprinos nauci i profesiji psihologije (2007)
* Počasni doktorat humanističkih nauka koledža &quot;Assumption&quot; (2018)
}}
| religija             = 
| fusnote              = 
}}
'''Judith S. Beck''' (rođena 5. maja 1954) je [[SAD|američka]] [[Psihologija|psihologinja]] poznata po radu u području [[kognitivna terapija|kognitivne terapije]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]. Kći je [[Psihijatrija|psihijatra]] i [[Psihoterapija|psihoterapeuta]] [[Aaron Beck|Aarona Becka]], jednog od osnivača kognitivne terapije, s kojim je sarađivala na više projekata. Doktorirala je psihologiju na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] 1982.&lt;ref name=&quot;BeckInstitute&quot;&gt;{{cite web |title=Dr. Judith S. Beck |url=https://beckinstitute.org/about/dr-judith-s-beck-phd/ |website=Beck Institute |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Knjige i naučni rad ===

Beck je autorica udžbenika ''Kognitivno-bihevioralna terapija: Osnove i šire od toga'' ({{en|Cognitive Behavior Therapy: Basics and Beyond}}), jednog od široko korištenih priručnika za učenje i primjenu [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapij]]e. Prvo izdanje objavljeno je 1995, drugo 2011, a treće 2020. Knjiga je prevedena na više od 20 jezika i namijenjena je studentima i stručnjacima koji žele usvojiti ili unaprijediti znanja o ovom terapijskom pristupu.&lt;ref name=&quot;BeckInstitute&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Beck2020KBT&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Cognitive Behavior Therapy: Basics and Beyond |publisher=Guilford Press |edition=3. |year=2020 |isbn=978-1-4625-4419-6 |url=https://www.guilford.com/books/Cognitive-Behavior-Therapy/Judith-Beck/9781462544196 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Autorica je i knjige ''Kognitivna terapija za složene probleme: Šta učiniti kada osnovna znanja ne pomažu''&lt;ref name=&quot;NakladaSlap2012&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Kognitivna terapija za složene probleme: Što učiniti kada temeljna znanja ne pomažu |publisher=Naklada Slap |year=2012 |isbn=978-953-191-561-8 |url=https://www.nakladaslap.com/knjige/pregled/kognitivna-terapija-za-slozene-probleme-8203 |access-date=15. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; ({{en|Cognitive Therapy for Challenging Problems: What to Do When the Basics Don't Work}}, 2007), koja se bavi primjenom [[Kognitivna terapija|kognitivne terapije]] u radu s osobama koje imaju dugotrajne i teško promjenjive probleme.&lt;ref name=&quot;Beck2011KT&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Cognitive Therapy for Challenging Problems: What to Do When the Basics Don't Work |publisher=Guilford Press |year=2011 |isbn=978-1-60918-990-7 |url=https://books.google.ba/books?id=JfrqwJh6HuQC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njene druge publikacije obuhvataju priručnike, radne bilježnice i stručne tekstove o različitim aspektima kognitivne terapije. Zajedno s [[Aaron Beck|Aaronom Beckom]] razvila je i skale za procjenu emocionalnih i socijalnih teškoća kod djece i adolescenata, poznate kao ''Beckovi inventari za mlade''.&lt;ref name=&quot;BeckInstitute&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BYIII2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Beck |first1=Judith S. |last2=Beck |first2=Aaron T. |last3=Jolly |first3=John B. |last4=Steer |first4=Robert A. |title=Beckovi inventari za mlade – drugo izdanje za djecu i adolescente – BYI-II |publisher=Naklada Slap |year=2012 |url=https://www.nakladaslap.com/pds/pregled/b37ce83c6b3004bd7a946bf69f6c52ed6 |access-date=15. 10. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BeckYouthInventories2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Beck |first1=Judith S. |last2=Beck |first2=Aaron T. |last3=Jolly |first3=John B. |last4=Steer |first4=Robert A. |title=Beck Youth Inventories for Children and Adolescents (BYI-2) |publisher=Pearson |location=San Antonio, TX |year=2005 |edition=2. |url=https://www.pearsonassessments.com/en-us/Store/Professional-Assessments/Personality-%26-Biopsychosocial/Beck-Youth-Inventories-%7C-Second-Edition/p/100000153 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. objavila je knjigu ''[[Rješenje za dijetu po Becku]]: Trenirajte mozak da razmišlja kao vitka osoba'', u kojoj je principe kognitivne terapije primijenila na promjenu navika povezanih s [[Ishrana|ishranom]] i upravljanje tjelesnom težinom.&lt;ref name=&quot;Beck2008BDS&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Beck Diet Solution: Train Your Brain to Think Like a Thin Person |publisher=Robinson |year=2008 |isbn=978-1-84529-826-5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Beck_Diet_Solution.html?id=-s83HwAACAAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među njenim publikacijama su i radna bilježnica ''Rješenje za dijetu po Becku: Radna bilježnica za mršavljenje – Šestosedmični plan za treniranje mozga da razmišlja kao vitka osoba''&lt;ref name=&quot;Beck2007DS&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Beck Diet Solution: Weight Loss Workbook – The 6-week Plan to Train Your Brain to Think Like a Thin Person |publisher=Oxmoor House |location=Birmingham, AL |year=2007 |isbn=978-0-8487-3191-5 |url=https://archive.org/details/beckdietsolutio000judi |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te knjige ''Potpuno rješenje za dijetu po Becku za cijeli život: Petostepeni program za trajno mršavljenje''&lt;ref name=&quot;Beck2008CompleteBeckDietForLife&quot;&gt;{{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Complete Beck Diet for Life: The Five-Stage Program for Permanent Weight Loss |publisher=Oxmoor House |location=Birmingham, AL |year=2008 |isbn=978-0-8487-3274-5 |url=https://openlibrary.org/works/OL2906048W/The_complete_Beck_diet_for_life |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i ''Klopka za dijetu – Rješenje: Trenirajte svoj mozak da smršate i zauvijek sačuvate težinu''.&lt;ref name=&quot;BeckBusis2015DietTrapSolution&quot;&gt;{{cite book |last1=Beck |first1=Judith S. |last2=Busis |first2=Deborah Beck |title=The Diet Trap Solution: Train Your Brain to Lose Weight and Keep It Off for Good |publisher=HarperOne |location=New York |year=2015 |isbn=978-0-06-230106-2 |url=https://archive.org/details/diettrapsolution0000beck |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Institut Beck i nastavni rad ===

Beck je predsjednica neprofitnog [[Beckov institut za kognitivno-bihevioralnu terapiju|Beckovog instituta za kognitivno-bihevioralnu terapiju]], koji je osnovan 1994. s ciljem razvoja i širenja [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]] kroz edukaciju, klinički rad i istraživanje. Institut je osnovala zajedno sa svojim ocem [[Aaron Beck|Aaronom Beckom]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Our Team |url=https://beckinstitute.org/about/our-team/ |website=Beck Institute |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]] radi kao profesorica kliničke psihologije na Odsjeku za psihijatriju. U okviru rada na Beckovom institutu učestvuje u organizaciji i razvoju edukacijskih programa, podučavanju i superviziji stručnjaka za [[mentalno zdravlje]], kliničkom radu, istraživanju i izradi nastavnih materijala. Sarađivala je i na istraživanjima koja je finansirao američki [[Nacionalni institut za mentalno zdravlje]] (NIMH). Razvijala je programe stručnog usavršavanja i certifikacije iz kognitivno-bihevioralne terapije, kao i edukacijske sadržaje namijenjene stručnjacima iz različitih zemalja.&lt;ref name=&quot;BeckInstitute&quot; /&gt;

== Priznanja ==

Beck je dobila više nagrada za nastavni, klinički i stručni rad u području psihologije i kognitivno-bihevioralne terapije. Među njima su:&lt;ref name=&quot;BeckInstitute&quot; /&gt;

* Nagrada za nastavni rad sa specijalizantima psihijatrije Univerziteta u Pennsylvaniji, 1998–1999.
* Nagrada za izvrsnost u kognitivnoj terapiji, 2003–2004.
* Nagrada za istaknuti doprinos nauci i profesiji psihologije, 2007.
* Nagrada za smanjenje zdravstvenih nejednakosti, 2007.
* Nagrada Aarona T. Becka za značajan i trajan doprinos kognitivno-bihevioralnoj terapiji, 2009.
* Nagrada za istaknuto vođenje stručnih radionica, 2009.
* Nagrada za izuzetan doprinos kliničkom radu, 2011.
* Nagrada &quot;Earl Bond&quot; za istaknuti doprinos nastavi studentima medicine i specijalizantima, 2012.
* Nagrada za društvene inovacije šireg područja Philadelphije u kategoriji inovatora u oblasti zajednice i bihevioralnog zdravlja, 2017.
* Nagrada za klinički nastavni rad Odsjeka za psihijatriju Medicinskog fakulteta &quot;Perelman&quot; Univerziteta u Pennsylvaniji, 2017.
* Počasni doktorat humanističkih nauka koledža &quot;Assumption&quot;, 2018.

U aprilu 2026. dobila je priznanje Mreže za psihologiju Philadelphije za doprinos psihološkoj profesiji i unapređenju kognitivno-bihevioralne terapije.&lt;ref name=&quot;BeckInstitute2026Honor&quot;&gt;{{cite web |last=Fleming |first=Sarah |title=Dr. Judith Beck Honored by the Philadelphia Society of Clinical Psychologists |url=https://beckinstitute.org/blog/dr-judith-beck-honored-by-the-philadelphia-society-of-clinical-psychologists/ |website=Beck Institute |date=3. 6. 2026 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Cognitive Therapy: Basics and Beyond |publisher=Guilford Press |location=New York |year=1995 |isbn=978-0-89862-847-0 |url=https://archive.org/details/cognitivetherapy0000beck_o8d6}}
* {{cite book |last1=Beck |first1=Judith S. |last2=Beck |first2=Aaron T. |last3=Jolly |first3=John B. |last4=Steer |first4=Robert A. |title=Beck Youth Inventories for Children and Adolescents (BYI-2) |publisher=Pearson |location=San Antonio, TX |year=2005 |url=https://www.pearsonassessments.com/en-us/Store/Professional-Assessments/Personality-%26-Biopsychosocial/Beck-Youth-Inventories-%7C-Second-Edition/p/100000153 |edition=2.}}
* {{cite book |editor1-last=Gabbard |editor1-first=Glen O. |editor2-last=Beck |editor2-first=Judith S. |editor3-last=Holmes |editor3-first=Jeremy |title=Oxford Textbook of Psychotherapy |publisher=Oxford University Press |year=2005 |isbn=978-0-19-852064-1 |url=https://academic.oup.com/book/54011}}
* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Beck Diet Solution: Weight Loss Workbook – The 6-week Plan to Train Your Brain to Think Like a Thin Person |publisher=Oxmoor House |location=Birmingham, AL |year=2007 |isbn=978-0-8487-3191-5 |url=https://archive.org/details/beckdietsolutio000judi}}
* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Complete Beck Diet for Life: The Five-Stage Program for Permanent Weight Loss |publisher=Oxmoor House |location=Birmingham, AL |year=2008 |isbn=978-0-8487-3274-5 |url=https://openlibrary.org/works/OL2906048W/The_complete_Beck_diet_for_life}}
* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=The Beck Diet Solution: Train Your Brain to Think Like a Thin Person |publisher=Robinson |year=2008 |isbn=978-1-84529-826-5 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Beck_Diet_Solution.html?id=-s83HwAACAAJ}}
* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Cognitive Therapy for Challenging Problems: What to Do When the Basics Don't Work |publisher=Guilford Press |year=2011 |isbn=978-1-60918-990-7 |url=https://books.google.ba/books?id=JfrqwJh6HuQC}}
* {{cite book |last1=Beck |first1=Judith S. |last2=Busis |first2=Deborah Beck |title=The Diet Trap Solution: Train Your Brain to Lose Weight and Keep It Off for Good |publisher=HarperOne |location=New York |year=2015 |isbn=978-0-06-230106-2 |url=https://archive.org/details/diettrapsolution0000beck}}
* {{cite book |last=Beck |first=Judith S. |title=Cognitive Behavior Therapy: Basics and Beyond |publisher=Guilford Press |edition=3. |year=2020 |isbn=978-1-4625-4419-6 |url=https://www.guilford.com/books/Cognitive-Behavior-Therapy/Judith-Beck/9781462544196}}

== Također pogledajte ==
* [[Aaron Beck]]
* [[Kognitivna terapija]]
* [[Kognitivno-bihevioralna terapija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://beckinstitute.org/ Beckov institut za kognitivno-bihevioralnu terapiju] {{en simbol}}

{{DEFAULTSORT:Beck, Judith S.}}
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Američki kognitivni naučnici]]
[[Kategorija:Američki naučnici]]</text>
      <sha1>4gpx3q1ra740cg9dzc4srndkpsgkt8p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Judith S. Beck</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538676</id>
    <revision>
      <id>3935190</id>
      <timestamp>2026-10-15T01:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Muharemhuskic</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538677</id>
    <revision>
      <id>3935205</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:27:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Muhammad Mudaser Rafiq</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538678</id>
    <revision>
      <id>3935206</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:27:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Djedov</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538679</id>
    <revision>
      <id>3935207</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:27:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Gabriela Misic</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538680</id>
    <revision>
      <id>3935208</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Lucas27630 0</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538681</id>
    <revision>
      <id>3935209</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:27:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Uzaludsuncesja</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538682</id>
    <revision>
      <id>3935210</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Hesojamm</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538683</id>
    <revision>
      <id>3935211</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:28:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Šefik o0o</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538684</id>
    <revision>
      <id>3935212</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Hesojam</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538685</id>
    <revision>
      <id>3935213</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:28:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:RajankoBananko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538686</id>
    <revision>
      <id>3935214</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:29:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AZRA DZIBRIC</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538687</id>
    <revision>
      <id>3935215</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:29:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Ahmed Gluhic</title>
    <ns>3</ns>
    <id>538688</id>
    <revision>
      <id>3935216</id>
      <timestamp>2026-10-15T06:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3935216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijafragmna hernija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538689</id>
    <revision>
      <id>3935228</id>
      <timestamp>2026-10-15T08:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-55588-12</username>
        <id>186868</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime= Dijafragmna hernija | slika = Peritoneopericardial diaphragmatic hernia.JPG  | opis_slike         = Ovo je fotografija peritoneoperikardijalne dijafragmalne hernije kod mačke. Fotografija je snimljena tokom nekropsije, s desne strane mačke. Lijevo se nalazi abdomen, gdje se vide dio jetre i žučna kesa. U sredini se nalazi dijafragma. Desno je grudni koš (toraks). Najveći objekat vidljiv u grudnom košu je ostatak jetre. Odmah desno...</comment>
      <origin>3935228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4347" sha1="16k4k68ajll04peojzuf7c08d7uly4e" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime= Dijafragmna hernija
| slika = Peritoneopericardial diaphragmatic hernia.JPG 
| opis_slike         = Ovo je fotografija peritoneoperikardijalne dijafragmalne hernije kod mačke. Fotografija je snimljena tokom nekropsije, s desne strane mačke. Lijevo se nalazi abdomen, gdje se vide dio jetre i žučna kesa. U sredini se nalazi dijafragma. Desno je grudni koš (toraks). Najveći objekat vidljiv u grudnom košu je ostatak jetre. Odmah desno od njega nalazi se [[srce]] [[Jetra]] je bila povezana kroz mali otvor na dijafragmi (koji se ne vidi).
| specijalnost          = [[Gastroenterologija]]
| sinonimi        =
| simptomi        =Uvučeni stomak može biti početni simptom kod novorođenčeta
| komplikacije    =
| pojava         = Od [[novorođenče]]ta
| trajanje        =Do operacije
| vrste           =Kongenitalna (sa dva podtipa), hijatusna , jatrogena, traumatska 
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       = Pomoću CT-a ili rendgenskog snimka
| diferencijalna_dijagnoza  = [[Pneumotoraks]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično hirurško
| lijek        =
| prognoza        =
| frekvencija     =
| smrtnost  =
}}
'''Dijafragmna hernija''' defekt je ili otvor na [[dijafragma|dijafragmi]] koji omogućava pomjeranje sadržaja [[abdomen|abdomena]] u šupljinu [[grudni koš|grudnog koša]]. Liječenje je obično hirurško.

==Tipovi==
* [[Kongenitalna dijafragmalna hernija]]
** [[Morgagnijeva hernija]]
** [[Bochdalekova hernija]]
* [[Hijatalna hernija]]
* [[Jatrogena dijafragmalna hernija]]
* [[Traumatska dijafragmalna hernija]]

==Znakovi i simptomi==
[[Skafoidni abdomen]] (uvučeni stomak) može biti početni simptom kod novorođenčeta.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Durward, Heather |author2=Baston, Helen |title=Examination of the newborn: a practical guide |publisher=Routledge |location=New York |year=2001 |pages=134 |isbn=0-415-19184-X }}&lt;/ref&gt;
==Dijagnoza==
[[Image:Diaphragm hernia2.jpg|thumb| Desnostrana dijafragmna hernija sa želucem u grudnom košu (lijeva strana slike označena strelicom). Obratiti pažnju na nivo zraka i tečnosti u želucu.]]
Dijagnoza se može postaviti pomoću CT-a ili rendgenskog snimka.

==Liječenje==
Liječenje dijafragmalne hernije obično uključuje hirurški zahvat, pri čemu se [[akutna (medicina)|akutne]] povrede često saniraju trajnim monofilamentnim [[hirurški šav|šavovima]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Turhan |first=Kutsal |last2=Makay |first2=Ozer |last3=Cakan |first3=Alpaslan |last4=Samancilar |first4=Ozgur |last5=Firat |first5=Ozgur |last6=Icoz |first6=Gokhan |last7=Cagirici |first7=Ufuk |date=June 2008 |title=Traumatic diaphragmatic rupture |journal=European Journal of Cardio-Thoracic Surgery |volume=33 |issue=6 |pages=1082–1085 |doi=10.1016/j.ejcts.2008.01.029 |issn=1010-7940 |pmid=18299201|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Ostale životinje ==
Peritoneoperikardijalna dijafragmna hernija je vrsta hernije koja je češća kod drugih [[sisar]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last=Bonagura|first=John D.|chapter=Chapter 151 - Pericardial Diseases|date=2006-01-01|chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B0721604226501534|title=Saunders Manual of Small Animal Practice (Third Edition)|pages=1549–1560|editor-last=Birchard|editor-first=Stephen J.|place=Saint Louis|publisher=W.B. Saunders|language=en|isbn=978-0-7216-0422-0|access-date=2021-01-05|editor2-last=Sherding|editor2-first=Robert G.}}&lt;/ref&gt; Ovo se obično liječi hirurškim putem.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
==Reference==
{{refspisak}}
=== Dodatni izvori ===
** {{cite journal | vauthors=Eren S, Ciris F | title=Diaphragmatic hernia: diagnostic approaches with review of the literature | journal=Eur J Radiol | year=2005 | pages=448–59 | volume=54 | issue=3  | doi=10.1016/j.ejrad.2004.09.008 |  pmid=15899350}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Diaphragmatic hernia}}
{{Medicinski izvori 
| ICD10           = {{ICD10|K|44|k|40}}
| ICD9            = {{ICD9|553.3}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 001135
| eMedicineSubj   = med
| eMedicineTopic  = 3487
| DiseasesDB      = 31491
| MeshID          = D006548
| SNOMED CT       = 39839004
| ICD10CM         = {{ICD10CM|K44}}
}}
{{Gastroenterologija}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Diaphragmatic Hernia}}
[[Kategorija:Dijafragmalne hernije]]</text>
      <sha1>16k4k68ajll04peojzuf7c08d7uly4e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935229</id>
      <parentid>3935228</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3935229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4344" sha1="4bxqm29u4c512uw3ohz9aovnu7a613e" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime= Dijafragmna hernija
| slika = Peritoneopericardial diaphragmatic hernia.JPG 
| opis_slike         = Ovo je fotografija peritoneoperikardijalne dijafragmalne hernije kod mačke. Fotografija je snimljena tokom nekropsije, s desne strane mačke. Lijevo se nalazi abdomen, gdje se vide dio jetre i žučna kesa. U sredini se nalazi dijafragma. Desno je grudni koš (toraks). Najveći objekat vidljiv u grudnom košu je ostatak jetre. Odmah desno od njega nalazi se [[srce]] [[Jetra]] je bila povezana kroz mali otvor na dijafragmi (koji se ne vidi).
| specijalnost          = [[Gastroenterologija]]
| sinonimi        =
| simptomi        =Uvučeni stomak može biti početni simptom kod novorođenčeta
| komplikacije    =
| pojava         = Od [[novorođenče]]ta
| trajanje        =Do operacije
| vrste           =Kongenitalna (sa dva podtipa), hijatusna , jatrogena, traumatska 
| uzroci          =
| rizici          =
| dijagnoza       = Pomoću CT-a ili rendgenskog snimka
| diferencijalna_dijagnoza  = [[Pneumotoraks]]
| prevencija      =
| liječenje       = Obično hirurško
| lijek        =
| prognoza        =
| frekvencija     =
| smrtnost  =
}}
'''Dijafragmna hernija''' defekt je ili otvor na [[dijafragma|dijafragmi]] koji omogućava pomjeranje sadržaja [[abdomen|abdomena]] u šupljinu [[grudni koš|grudnog koša]]. Liječenje je obično hirurško.

==Tipovi==
* [[Kongenitalna dijafragmalna hernija]]
** [[Morgagnijeva hernija]]
** [[Bochdalekova hernija]]
* [[Hijatalna hernija]]
* [[Jatrogena dijafragmalna hernija]]
* [[Traumatska dijafragmalna hernija]]

==Znakovi i simptomi==
[[Skafoidni abdomen]] (uvučeni stomak) može biti početni simptom kod novorođenčeta.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Durward, Heather |author2=Baston, Helen |title=Examination of the newborn: a practical guide |publisher=Routledge |location=New York |year=2001 |pages=134 |isbn=0-415-19184-X }}&lt;/ref&gt;
==Dijagnoza==
[[Image:Diaphragm hernia2.jpg|thumb| Desnostrana dijafragmna hernija sa želucem u grudnom košu (lijeva strana slike označena strelicom). Obratiti pažnju na nivo zraka i tečnosti u želucu.]]
Dijagnoza se može postaviti pomoću CT-a ili rendgenskog snimka.

==Liječenje==
Liječenje dijafragmalne hernije obično uključuje hirurški zahvat, pri čemu se [[akutna (medicina)|akutne]] povrede često saniraju trajnim monofilamentnim [[hirurški šav|šavovima]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Turhan |first=Kutsal |last2=Makay |first2=Ozer |last3=Cakan |first3=Alpaslan |last4=Samancilar |first4=Ozgur |last5=Firat |first5=Ozgur |last6=Icoz |first6=Gokhan |last7=Cagirici |first7=Ufuk |date=June 2008 |title=Traumatic diaphragmatic rupture |journal=European Journal of Cardio-Thoracic Surgery |volume=33 |issue=6 |pages=1082–1085 |doi=10.1016/j.ejcts.2008.01.029 |issn=1010-7940 |pmid=18299201|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Ostale životinje ==
Peritoneoperikardijalna dijafragmna hernija je vrsta hernije koja je češća kod drugih [[sisar]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last=Bonagura|first=John D.|chapter=Chapter 151 - Pericardial Diseases|date=2006-01-01|chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B0721604226501534|title=Saunders Manual of Small Animal Practice (Third Edition)|pages=1549–1560|editor-last=Birchard|editor-first=Stephen J.|place=Saint Louis|publisher=W.B. Saunders|language=en|isbn=978-0-7216-0422-0|access-date=2021-01-05|editor2-last=Sherding|editor2-first=Robert G.}}&lt;/ref&gt; Ovo se obično liječi hirurškim putem.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
==Reference==
{{refspisak}}
=== Dodatni izvori ===
** {{cite journal | vauthors=Eren S, Ciris F | title=Diaphragmatic hernia: diagnostic approaches with review of the literature | journal=Eur J Radiol | year=2005 | pages=448–59 | volume=54 | issue=3  | doi=10.1016/j.ejrad.2004.09.008 |  pmid=15899350}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Diaphragmatic hernia}}
{{Medicinski izvori 
| ICD10           = {{ICD10|K|44|k|40}}
| ICD9            = {{ICD9|553.3}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MedlinePlus     = 001135
| eMedicineSubj   = med
| eMedicineTopic  = 3487
| DiseasesDB      = 31491
| MeshID          = D006548
| SNOMED CT       = 39839004
| ICD10CM         = {{ICD10CM|K44}}
}}
{{Gastroenterologija}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Diaphragmatic Hernia}}
[[Kategorija:Gastroenterologija]]</text>
      <sha1>4bxqm29u4c512uw3ohz9aovnu7a613e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atrezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538690</id>
    <revision>
      <id>3935230</id>
      <timestamp>2026-10-15T08:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  '''Atrezija''' jest stanje u kojem je tjelesni otvor ili prolaz (obično abnormalno) zatvoren ili odsutan.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=Dorland's illustrated medical dictionary.|date=2012|publisher=Saunders/Elsevier|others=Dorland, W. A. Newman (William Alexander Newman), 1864-1956.|isbn=978-1-4160-6257-8|edition=32nd|location=Philadelphia, PA|pages=174|oclc=706780870}}&lt;/ref&gt;  == Tipovi == === Anotija === {{Glavni|Anotija}} [[Anotija]] se odlikuje potpunim odsustvom uha i...</comment>
      <origin>3935230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20412" sha1="g364y84kty6cjhj5beab4e6n5vx9p0p" xml:space="preserve">
'''Atrezija''' jest stanje u kojem je tjelesni otvor ili prolaz (obično abnormalno) zatvoren ili odsutan.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=Dorland's illustrated medical dictionary.|date=2012|publisher=Saunders/Elsevier|others=Dorland, W. A. Newman (William Alexander Newman), 1864-1956.|isbn=978-1-4160-6257-8|edition=32nd|location=Philadelphia, PA|pages=174|oclc=706780870}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
=== Anotija ===
{{Glavni|Anotija}}
[[Anotija]] se odlikuje potpunim odsustvom uha i izuzetno je rijetka pojava. Ovo stanje može zahvatiti jedno ili oba uha, mada je češći slučaj odsustva jednog uha. Anotija je također povezana sa [[konduktivni gubitak sluha|konduktivnim gubitkom sluha]], stanjem u kojem se zvučni talasi ne prenose dobro kroz uho, odnosno zvuk se ne provodi efikasno od vanjskog [[ušni kanal|ušnog kanala]] do [[bubna opna|bubne opne]]. Uzrok anotije nije poznat. Pridruženi sindromi, kao što su [[Treacher-Collinsov sindrom]] ili [[Goldenharov sindrom]], mofu biti prisutni kod čak 40% pacijenata. Anotija se obično dijagnosticira fizičkim pregledom pri rođenju. [[Preneonatusni ultrazvuk]] može pomoći u ranom otkrivanju. Standardni tretman za anotiju je potpuna rekonstrukcija uha.&lt;ref name=&quot;Childrens Hospital of Philadelphia 2014 w734&quot;&gt;{{cite web | title=Anotia | website=Children's Hospital of Philadelphia | date=July 30, 2014 |url=https://www.chop.edu/conditions-diseases/anotia | access-date=November 14, 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Bilijarna atrezija ===
{{glavni|Bilijarna atrezija}}
[[Bilijarna atrezija]] (BA) je rijetka bolest koju karakteriše [[opstrukcija žučnih puteva]] nepoznatog uzroka, a koja se manifestuje u novorođenačkom periodu. Klasičnu kliničku trijadu bilijarne atrezije čine aholna stolica i tamna mokraća, [[žutica]] i [[hepatomegalija]]. Kliničke manifestacije služe za postavljanje dijagnoze, koju potvrđuju [[ultrazvuk]] jetre, [[holangiografija]] i [[biopsija jetre]].&lt;ref name=&quot;Chardot 2006 p.&quot;&gt;{{cite journal | last=Chardot | first=Christophe | title=Biliary atresia | journal=Orphanet Journal of Rare Diseases | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=1 | issue=1 | date=July 26, 2006 | issn=1750-1172 | doi=10.1186/1750-1172-1-28 | pmid=16872500 | pmc=1560371 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Početni tretman je hirurški, pri čemu se vrši resekcija obliteriranog van-jetrenog žučnog voda i kreira hepatoportoenterostomija.&lt;ref name=&quot;Schreiber Kleinman 2002 pp. S11–S16&quot;&gt;{{cite journal | last1=Schreiber | first1=Richard A. | last2=Kleinman | first2=Ronald E. | title=Biliary Atresia | journal=Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition | publisher=Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) | volume=35 | year=2002 | issn=0277-2116 | doi=10.1097/00005176-200207001-00005 | pages=11–16| pmid=12151815 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Bronhijska atrezija ===
{{glavni|Bronhijska atrezija}}
[[Bronhijska atrezija]] rijetka je urođena bolest koju karakterišu segmentalni ili lobusni [[emfizem]] i, u nekim slučajevima, nakupljanje sluzi (mukoidna impakcija). Tačan uzrok bronhijske atrezije nije poznat; [[Bronhija|režanjske bronhije]], subsegmentne bronhije i distalne bronhiole razvijaju se redom tokom pete, šeste i šesnaeste sedmice fetusnog razvoja. Bronhijska atrezija često se otkriva slučajno jer ne izaziva simptome. Ponovljene [[Infekcija donjih disajnih puteva|plućne infekcije]] spadaju među najčešće kliničke manifestacije kod pacijenata sa simptomima. Budući da ovo benigno oboljenje često pogađa mlade pacijente, preporučuje se minimalno invazivna hirurgija, poput torakoskopske operacije.&lt;ref name=&quot;Wang Dai Sun Chu 2012 pp. 207–212&quot;&gt;{{cite journal | last1=Wang | first1=Yuqi | last2=Dai | first2=Weimin | last3=Sun | first3=Yu'e | last4=Chu | first4=Xiangyang | last5=Yang | first5=Bo | last6=Zhao | first6=Ming | title=Congenital Bronchial Atresia: Diagnosis and Treatment | journal=International Journal of Medical Sciences | publisher=Ivyspring International Publisher | volume=9 | issue=3 | year=2012 | issn=1449-1907 | doi=10.7150/ijms.3690 | pages=207–212| pmid=22408569 | pmc=3298011 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Hoanska atrezija ===
{{glavni|Hoanska atrezija}}
[[Hoanska atrezija]] (HA) je rijetko, ali dobro poznato stanje koje karakteriše anatomsko zatvaranje stražnjih [[hoana]] u [[nosna šupljina|nosnoj šupljini]]. Klinička slika HA varira, od akutne [[opstrukcija disajnih puteva|opstrukcije disajnih puteva]] do hroničnog rekurentnog [[sinusitis|sinusitisa]], zavisno od toga da li je riječ o jednostranom ili obostranom obliku, odnosno da li je udružena s drugim anomalijama disajnih puteva, što je čest slučaj kod osoba sa [[CHARGE- sindrom]]om i kraniofacijalnim anomalijama. Početna klinička procjena obuhvata uvođenje katetera za sukciju (veličine 6 ili 8 Fr) kroz nozdrve, te izvođenje testa s [[metilensko plavo|metilenskim plavim]], testa s vatom i pregleda [[larinks]]nim ogledalom. Kod pacijenata kod kojih je izvršena odgovarajuća priprema nosa, [[CT-snimak]] sinusa sa rezovima debljine 2–5&amp;nbsp;mm omogućava definitivnu procjenu.&lt;ref name=&quot;Kwong 2015 p.&quot;&gt;{{cite journal | last=Kwong | first=Kelvin M. | title=Current Updates on Choanal Atresia | journal=Frontiers in Pediatrics | publisher=Frontiers Media SA | volume=3 | date=June 9, 2015 | page=52 | issn=2296-2360 | doi=10.3389/fped.2015.00052 | pmid=26106591 | pmc=4460812 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Ezofagusna atrezija ===
{{glavni| Ezofagusna atrezija }}
[[Ezofagusna atrezija]] (AJ) rijetka je urođena malformacija koju karakteriše prekid kontinuiteta između donjeg i gornjeg dijela [[jednjak]]a, a često je povezana sa [[traheoezofarinksna fistula|traheoezofarinksnom fistulom]].&lt;ref name=&quot;Sfeir Michaud Salleron Gottrand 2013 pp. 354–355&quot;&gt;{{cite journal | last1=Sfeir | first1=R. | last2=Michaud | first2=L. | last3=Salleron | first3=J. | last4=Gottrand | first4=F. | title=Epidemiology of esophageal atresia | journal=Diseases of the Esophagus | publisher=Oxford University Press (OUP) | volume=26 | issue=4 | year=2013 | issn=1120-8694 | doi=10.1111/dote.12051 | pages=354–355| pmid=23679022 |doi-access=free
}}&lt;/ref&gt; Ezofagusna atrezija, sa ili bez traheoezofagusne fistule (TEF), najčešća je [[urođena mana|urođena mahana]] jednjaka. Dijagnoza se obično postavlja unutar prva 24 sata života, ali se može postaviti i preneinatzsno ili kasnije.&lt;ref name=&quot;Pinheiro 2012 p. 3662&quot;&gt;{{cite journal | last=Pinheiro | first=Paulo Fernando Martins | title=Current knowledge on esophageal atresia | journal=World Journal of Gastroenterology | publisher=Baishideng Publishing Group Inc. | volume=18 | issue=28 | year=2012 | pages=3662–3672 | issn=1007-9327 | doi=10.3748/wjg.v18.i28.3662 | pmid=22851858 | pmc=3406418 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Although environmental effects and genetic factors have been documented, the causes of EA remain largely unknown.&lt;ref name=&quot;Sfeir Bonnard Khen-Dunlop Auber 2013 pp. 1664–1669&quot;&gt;{{cite journal | last1=Sfeir | first1=Rony | last2=Bonnard | first2=Arnaud | last3=Khen-Dunlop | first3=Naziha | last4=Auber | first4=Frederic | last5=Gelas | first5=Thomas | last6=Michaud | first6=Laurent | last7=Podevin | first7=Guillaume | last8=Breton | first8=Anne | last9=Fouquet | first9=Virginie | last10=Piolat | first10=Christian | last11=Lemelle | first11=Jean Louis | last12=Petit | first12=Thierry | last13=Lavrand | first13=Frederic | last14=Becmeur | first14=Francis | last15=Polimerol | first15=Marie Laurence | last16=Michel | first16=Jean Luc | last17=Elbaz | first17=Frederic | last18=Habonimana | first18=Eric | last19=Allal | first19=Hassan | last20=Lopez | first20=Emmanuel | last21=Lardy | first21=Hubert | last22=Morineau | first22=Marianne | last23=Pelatan | first23=Cécile | last24=Merrot | first24=Thierry | last25=Delagausie | first25=Pascal | last26=de Vries | first26=Philline | last27=Levard | first27=Guillaume | last28=Buisson | first28=Phillippe | last29=Sapin | first29=Emmanuel | last30=Jaby | first30=Olivier | last31=Borderon | first31=Corinne | last32=Weil | first32=Dominique | last33=Gueiss | first33=Stephane | last34=Aubert | first34=Didier | last35=Echaieb | first35=Anais | last36=Fourcade | first36=Laurent | last37=Breaud | first37=Jean | last38=Laplace | first38=Christophe | last39=Pouzac | first39=Myriam | last40=Duhamel | first40=Alain | last41=Gottrand | first41=Frederic | title=Esophageal atresia: Data from a national cohort | journal=Journal of Pediatric Surgery | publisher=Elsevier BV | volume=48 | issue=8 | year=2013 | issn=0022-3468 | doi=10.1016/j.jpedsurg.2013.03.075 | pages=1664–1669| pmid=23932604 | s2cid=34736647 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022346813003898|access-date=November 14, 2023
}}&lt;/ref&gt; Liječenje je hirurško i uključuje rekonstrukciju kontinuiteta jednjaka ili zamjenu drugim organima.&lt;ref name=&quot;Höllwarth Till 2020 pp. 661–680&quot;&gt;{{cite book | last1=Höllwarth | first1=Michael E. | last2=Till | first2=Holger | title=Pediatric Surgery | chapter=Esophageal Atresia | publisher=Springer Berlin Heidelberg | publication-place=Berlin, Heidelberg | year=2020 | doi=10.1007/978-3-662-43588-5_48 | pages=661–680| isbn=978-3-662-43587-8 |chapter-url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007/978-3-662-43588-5_48|access-date=November 14, 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Folikulska atrezija ===
{{glavni|Folikulska atrezija}}
[[Folikulska atrezija]] označava proces u kojem se [[jajnička folikula|folikula]] ne razvija, čime se onemogućava [[ovulacija]] i oslobađanje [[jajna ćelija|jajne ćelije]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = McGee EA, Horne J | chapter = Follicle Atresia |date=2018 | title = Encyclopedia of Reproduction | edition = Second  |pages=87–91 | veditors = Skinner MK |place=Oxford |publisher=Academic Press |language=en |doi=10.1016/b978-0-12-801238-3.64395-7 |isbn=978-0-12-815145-7 }}&lt;/ref&gt; Riječ je o normalnom, prirodnom procesu koji se odvija tokom starenja jajnika sisara. Približno 1% folikula u [[jajnici]]ma sisara prolazi kroz ovulaciju, dok preostalih 99% folikula prolazi kroz folikulsku atreziju tokom faza rasta. Ukratko, folikulska atrezija proces je koji dovodi do gubitka folikula i [[oocit]]a, a svaki poremećaj ili gubitak funkcionalnosti ovog procesa može dovesti do brojnih drugih stanja.&lt;ref name=&quot;Liu_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Liu Z, Li F, Xue J, Wang M, Lai S, Bao H, He S | title = Esculentoside A rescues granulosa cell apoptosis and folliculogenesis in mice with premature ovarian failure | journal = Aging | volume = 12 | issue = 17 | pages = 16951–16962 | date = August 2020 | pmid = 32759462 | pmc = 7521512 | doi = 10.18632/aging.103609 }}&lt;/ref&gt;

=== Imperforirani anus ===
{{glavni|Imperforirani anus}}
[[Imperforirani anus]] relativno je česta anomalija, s učestalošću kod [[novorođenčad]]i u rasponu od 1:1500 do 1:5000. Zabilježeni su izolovani slučajevi imperforiranog anusa, ali se ovo stanje češće javlja kao jedna od brojnih anomalija. Imperforirani anus se obično ne dijagnostikuje prije rođenja. Nema potrebe za hitnom rekonstruktivnom anorektalnom operacijom. Ipak, brza procjena stanja je ključna, a može biti potrebna i hitna dekompresijska operacija.&lt;ref name=&quot;Brantberg Blaas Haugen Isaksen 2006 pp. 904–910&quot;&gt;{{cite journal | last1=Brantberg | first1=A. | last2=Blaas | first2=H.-G. K. | last3=Haugen | first3=S. E. | last4=Isaksen | first4=C. V. | last5=Eik-Nes | first5=S. H. | title=Imperforate anus: a relatively common anomaly rarely diagnosed prenatally | journal=Ultrasound in Obstetrics &amp; Gynecology | publisher=Wiley | volume=28 | issue=7 | date=November 23, 2006 | issn=0960-7692 | doi=10.1002/uog.3862 | pages=904–910| pmid=17091530 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
=== Crijevna atrezija ===
{{glavni|Crijevna atrezija }}
Sa učestalošću od 1 na 5.000 novorođenčadi, [[crijevna atrezija]] predstavlja jedan od najčešćih uzroka novorođenačke [[opstrukcija crijeva|opstrukcije crijeva]]. Većinu slučajeva čini atrezija [[tanko crijevo|tankog crijeva]], dok su atrezije [[debelo crijevo|debelog crijeva[[ rijetke.&lt;ref name=&quot;Subbarayan 2015 p.&quot;&gt;{{cite journal | last=Subbarayan | first=Devi | title=Histomorphological Features of Intestinal Atresia and its Clinical Correlation | journal=Journal of Clinical and Diagnostic Research | volume=9 | issue=11 | pages=EC26–EC29 | publisher=JCDR Research and Publications | year=2015 | issn=2249-782X | doi=10.7860/jcdr/2015/13320.6838 | pmid=26674207 | pmc=4668418 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Predložena su dva glavna uzroka nastanka crijevne atrezije: prvi je izostanak revakuolizacije stadija solidne vrpce u razvoju crijeva, a drugi je kasni intrauterusni vaskularni incident u mezenteri. Preneonatusni ultrazvuk predstavlja najpouzdaniju metodu za dijagnosticiranje intestinalne atrezije. Predoperativni tretman obuhvata primarnu reanimaciju te korekciju dehidratacije i [[elektrolit]]nih poremećaja. Kimura-duodenoduodenostomija u obliku dijamanta najčešći je hirurški zahvat.&lt;ref name=&quot;Gupta Gupta Ghosh Gupta 2016 p. 51&quot;&gt;{{cite journal | last1=Gupta | first1=Shilpi | last2=Gupta | first2=Rahul | last3=Ghosh | first3=Soumyodhriti | last4=Gupta | first4=Arun Kumar | last5=Shukla | first5=Arvind | last6=Chaturvedi | first6=Vinita | last7=Mathur | first7=Praveen | title=Intestinal Atresia: Experience at a Busy Center of North-West India | journal=Journal of Neonatal Surgery | volume=5 | issue=4 | date=October 7, 2016 | issn=2226-0439 | doi=10.21699/jns.v5i4.405 | page=51| doi-broken-date=17 July 2025 | pmid=27896159 | pmc=5117274 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Mikrotija ===
{{glavni|Mikrotija}}
Mikrotija je [[kongenitalni poremećaj|kongenitalni deformitet]] kod kojeg je [[ušna školjka]] (vanjsko uho) nerazvijena. Potpuno nerazvijena ušna školjka naziva se [[anotija]]. Budući da mikrotija i anotija imaju isto porijeklo, stanje se može nazvati mikrotija–anotija.&lt;ref name=omim&gt;{{OMIM|600674|Microtia-Anotia}}&lt;/ref&gt; Mikrotija može biti jednostrana (zahvata samo jednu stranu) ili obostrana (zahvata obje strane). Javlja se kod jednog od otprilike 8.000–10.000 novorođenčadi. Kod jednostrane mikrotije najčešće je zahvaćeno desno uho. Može se javiti kao komplikacija uzimanja lijeka Accutane (izotretinoin) tokom trudnoće.&lt;ref&gt;Pretest self assessment and review for the USMLE, pediatrics, 12th edition, question 84, general pediatrics&lt;/ref&gt;

=== Potterov sindrom (Potterova sekvenca) ===
{{glavni|Potterov sindrom}}
Potterov sindrom (ili Potterova sekvenca) smrtonosan je sporadični poremećaj koji se nasljeđuje autosomno recesivno, a javlja se s učestalošću od 1/4.000 porođaja. Bebe rođene s ovim defektom su ili mrtvorođene ili umiru vrlo brzo nakon rođenja. Prvenstveno pogađa mušku novorođenčad i povezan je s teškim oligohidramnijem, policistnnom bolešću bubrega, obostranom agenezom bubrega i opstruktivnom uropatijom tokom srednjih sedmica gestacije. Glavni defekt kod Potterovog sindroma je bubrežna insuficijencija (otkazivanje bubrega). Ostale karakteristične odlike uključuju [[prijevremeni porođaj]], karlični položaj ploda, atipičan izgled lica i malformacije ekstremiteta. Kod većine novorođenčadi, teška respiratorna insuficijencija dovodi do smrtnog ishoda.&lt;ref name=&quot;Shastry Kolte Sanagapati 2012 p. 157&quot;&gt;{{cite journal | last1=Shastry | first1=SrikanthM | last2=Kolte | first2=SachinS | last3=Sanagapati | first3=PandurangaR | title=Potter′s sequence | journal=Journal of Clinical Neonatology | publisher=Medknow | volume=1 | issue=3 | year=2012 | pages=157–159 | issn=2249-4847 | doi=10.4103/2249-4847.101705 | pmid=24027716 |doi-access=free| pmc=3762025 }}&lt;/ref&gt;
=== Bubrežna ageneza ===
{{glavni| Bubrežna ageneza }}
[[Bubrežna ageneza]] nastaje kada se [[ureterni pupoljak]] ne spoji sa [[metanefrogeni blastem|metanefrogenom blastemom]] tokom [[embriogeneza|embriogeneze]], što dovodi do izostanka razvoja [[nefron]]a, a u nekim slučajevima i uretera. Jednostrana nbubreža ageneza javlja se kod 1/1.000 živorođene djece, dok se obostrana renalna ageneza javlja u 1/3.000 do 4.000 trudnoća. Jednostrana bubrežna ageneza ima veoma dobru prognozu, dok je obostrana  ageneza povezana s visokom stopom perinneonatusnog mortaliteta i morbiditeta uslijed nedostatka [[amnionska tečnost|amnionske tečnosti]], što dovodi do letalne [[plućna hipoplazija|plućne hipoplazije]]. Dijagnoza bubrežne ageneze obično se postavlja tokom ultrazvučnog pregleda anatomije ploda u sredini trudnoće. Genetički sindrom ili druge anomalije povezani su s približno 30% slučajeva ne bubrežne ageneze.&lt;ref name=&quot;Jelin 2021 pp. B28–B30&quot;&gt;{{cite journal | last=Jelin | first=Angie | title=Renal agenesis | journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology | publisher=Elsevier BV | volume=225 | issue=5 | year=2021 | issn=0002-9378 | doi=10.1016/j.ajog.2021.06.048 | pages=28–30| pmid=34507792 |url=https://www.ajog.org/article/S0002-9378(21)00681-5/fulltext|access-date=November 14, 2023|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
=== Trikuspidna atrezija ===
{{glavni|Trikuspidna atrezija}}
[[Trikuspidna atrezija]] oblik je [[kongenitalna srčana mana|kongenitalne srčane mahane]] kod kojeg postoji potpuni nedostatak [[trikuspidni zalistak|trikuspidnog zaliska]].&lt;ref name=&quot;renamed_from_00_on_20231114231950&quot;&gt;{{Citation|last1=Murthy|first1=Raghav|chapter=65 - Tricuspid Atresia|date=2019-01-01|chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9781455707607000656|title=Critical Heart Disease in Infants and Children (Third Edition)|pages=765–777.e3|editor-last=Ungerleider|editor-first=Ross M.|place=Philadelphia|publisher=Elsevier|language=en|doi=10.1016/b978-1-4557-0760-7.00065-6|isbn=978-1-4557-0760-7|access-date=2020-11-27|last2=Nigro|first2=John|last3=Karamlou|first3=Tara|s2cid=214741527 |editor2-last=Meliones|editor2-first=Jon N.|editor3-last=Nelson McMillan|editor3-first=Kristen|editor4-last=Cooper|editor4-first=David S.|chapter-url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Stoga postoji odsustvo desne atrioventrikulske veze.&lt;ref name=&quot;renamed_from_00_on_20231114231950&quot;/&gt; To dovodi do [[hipoplazija|hipoplazijske]] (nedovoljno razvijene) ili odsutne [[desna komora|desne komore]]. Do ovog defekta dolazi tokom [[prenatalni razvoj|prenatalnog razvoja]], kada se [[srce]] ne razvije u potpunosti. To uzrokuje da sistemska cirkulacija bude ispunjena krvlju sa relativno niskim sadržajem kisika. Uzroci trikuspidne atrezije su nepoznati.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/heartdefects/tricuspid-atresia.html |title = Congenital Heart Defects&amp;nbsp;— Facts about Tricuspid Atresia &amp;#124; CDC|date = 2019-01-22}}&lt;/ref&gt;

=== Vaginska atrezija ===
{{glavni|Vaginska atrezija}}
[[Vaginska atrezija]] urođena je anomalija koja uzrokuje opstrukciju uterovaginskog odvodnog kanala. Nastaje kada [[urogenitalni sinus]] ne formira kaudalni (donji) dio [[vagina|vagine]]. Kaudalni dio vagine zamijenjen je [[vezivno tkivo|fibroznim tkivom]]. Smatra se da vaginska atrezija pogađa jedno od svakih 5.000 do 10.000 živorođene ženske djece. Ova anomalija često ostaje neotkrivena do adolescencije, kada primarna [[amenoreja]] ili [[bol u abdomenu]] – uzrokovani opstrukcijom uterovaginskog kanala – dovode do dijagnostičke obrade.&lt;ref name=&quot;Saxena 2021 x092&quot;&gt;{{cite journal | last=Saxena | first=Amulya K | title=Vaginal Atresia: Practice Essentials, Anatomy, Pathophysiology | website=Medscape Reference | date=November 9, 2021 |url=https://emedicine.medscape.com/article/954110-overview | access-date=November 14, 2023}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| ICD11           = &lt;!-- {{ICD11|Xxx.x}} --&gt;
| ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
| ICD10CM         = &lt;!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --&gt;
| ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MeshID          = 
| DiseasesDB      = 
| SNOMED CT       = 56457002
| Curlie          = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| PatientUK       =
| NCI             = 
| GeneReviewsNBK  = 
| GeneReviewsName = 
| NORD            = 
| GARDNum         = 
| GARDName        = 
| RP              = 14958
| AO              = 
| WO              = 
| OrthoInfo       = 
| Orphanet        = 
| Scholia         = Q757722
| OB              =
}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Anatomija]]</text>
      <sha1>g364y84kty6cjhj5beab4e6n5vx9p0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AAA1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538691</id>
    <revision>
      <id>3935232</id>
      <timestamp>2026-10-15T08:36:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Protein 1 porodične abdominalne aneurizme''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[lodon|kodiran]] [[gen]]om '''AAA1''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt; {{cite web | title = Entrez Gene: Aortic aneurysm, familial abdominal 1 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/100329167 | accessdate = 2018-01-18 }}&lt;/ref&gt; 1.	Shibamura i saradnici (2004.) su izvršili skeniranje cijelog genoma AAA koristeći analizu povezanosti zahvaćenih rođa...</comment>
      <origin>3935232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5753" sha1="sxjtmbf7ugd5zacszg0o07ep184ofdb" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein 1 porodične abdominalne aneurizme''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[lodon|kodiran]] [[gen]]om '''AAA1''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;
{{cite web
| title = Entrez Gene: Aortic aneurysm, familial abdominal 1
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/100329167
| accessdate = 2018-01-18
}}&lt;/ref&gt;
1.	Shibamura i saradnici (2004.) su izvršili skeniranje cijelog genoma AAA koristeći analizu povezanosti zahvaćenih rođačkih parova (ARP) koja je uključivala kovarijante kako bi se omogućila [[genetička heterogenost]]. Pronašli su jake dokaze o povezanosti s regijom blizu markera D19S433 na 51,88 cM na hromosomu 19 sa 36 porodica (75 ARP) kada su uključili spol i broj zahvaćenih rođaka prvog stepena [[proband]]]a kao kovarijante. Zatim su [[genotip]]izirali 83 dodatne porodice za iste markere i tipizirali dodatne markere za sve porodice te dobili lod rezultat od 4,75 sa spolom, brojem zahvaćenih rođaka prvog stepena i njihovom interakcijom kao kovarijantama, blizu markera D19S416 (58,69 cM).&lt;ref&gt; Shibamura, H., Olson, J. M., van Vlijmen-van Keulen, C., Buxbaum, S. G., Dudek, D. M., Tromp, G., Ogata, T., Skunca, M., Sakalihasan, N., Pals, G., Limet, R., MacKean, G. L., Defawe, O., Verloes, A., Arthur, C., Lossing, A. G., Burnett, M., Sueda, T., Kuivaniemi, H. Genome scan for familial abdominal aortic aneurysm using sex and family history as covariates suggests genetic heterogeneity and identifies linkage to chromosome 19q13. Circulation 109: 2103-2108, 2004. [PubMed: 15096456 &lt;/ref&gt;

Elmore i saradnici (2009)također  proveli su [[GWAS|studiju asocijacije na nivou cijelog genoma]] kod 123 slučaja AAA i 112 kontrolnih ispitanika usklađenih po dobi, spolu i historiji pušenja, te identificirali četiri  [[SNP]]-a povezana s AAA kod jake LD unutar [[haplotip]]skog bloka na hromosomu 3p12.3. Jedan od SNP-ova iz ove regije, rs7635818, genotipiziran je kod 502 slučaja AAA i 736 kontrolnih ispitanika (p = 0,017) te u replikacijskom skupu od 448 slučajeva i 410 kontrolnih ispitanika; analiza u podskupu od 391 slučaja i 241 kontrolne osobe s historijom [[pušenje|pušenja]] pokazala je još jaču asocijaciju (p = 0,00041; OR, 1,80). Elmore i sar. (2009) su primijetili da se regija povezana s AAA nalazi otprilike 200 kbp uzvodno od mjesta početka transkripcije gena [[CNTN3]]. &lt;ref&gt;Elmore, J. R., Obmann, M. A., Kuivaniemi, H., Tromp, G., Gerhard, G. S., Franklin, D. P., Boddy, A. M., Carey, D. J. Identification of a genetic variant associated with abdominal aortic aneurysms on chromosome 3p12.3 by genome wide association. J. Vasc. Surg. 49: 1525-1531, 2009. [[PubMed]]: 19497516&lt;/ref&gt; 

;Molekularna genetika
Yoon i saradnici (1999) proveli su studije asocijacije koristeći polimorfizme u genima [[MMP3]], [[MMP9]]  i [[PAI1]] i [[DNK]] izolovanu od 47 pacijenata sa AAA, 57 pacijenata sa intrakranijskom aneurizmom (IA) i 174 kontrolne osobe, svi iz Finske. Učestalost alela 5A MMP3 bila je nešto veća kod AAA nego u kontrolnoj grupi, dok se učestalost alela MMP3 u IA grupi nije razlikovala od učestalosti kod kontrolne grupe. Ovi nalazi sugerišu da bi transkripciono aktivniji alel 5A MMP3 mogao biti genetski faktor rizika za AAA među Fincima. Nalazi su u skladu sa prethodnim studijama koje su pokazale više nivoe ekspresije MMP3 u AAA nego u kontrolnim tkivima. Yoon i saradnici (1999) su otkrili da [[genotip]]ovi PAI1 i MMP9, uključujući polimorfizam PAI1 4G/5G, nisu povezani s aneurizmama.&lt;ref&gt;Yoon, S., Tromp, G., Vongpunsawad, S., Ronkainen, A., Juvonen, T., Kuivaniemi, H. Genetic analysis of MMP3, and PAI-1 in Finnish patients with abdominal aortic or intracranial aneurysms. Biochem. Biophys. Res. Commun. 265: 563-568, 1999. [[PubMed]]: 10558909 &lt;/ref&gt;

Napominjući da je 5G varijanta polimorfizma PAI1 4G/5G povezana s manjom inhibicijom aktivatora plazminogena i, posljedično, povećanom konverzijom plazminogena u plazmin i povećanom aktivacijom MMP-a, Rossaak i saradnici (2000) su proučavali omjere genotipova 4G:5G kod 190 pacijenata s AAA, uključujući 39 pacijenata s jakom porodičnom anamnezom i 163 kontrolne osobe, te su otkrili da je 26% pacijenata s porodičnom AAA bilo homozigotno 5G u usporedbi s 13% kontrolne populacije. Frekvencija 4G alela bila je 0,47 kod familijarnih AAA, u poređenju sa 0,62 kod pacijenata bez familijarne anamneze i 0,61 u kontrolnoj populaciji (p = 0,03).

Histološki, AAA karakteriziraju znaci hronične upale, destruktivnog remodeliranja ekstracelularnog matriksa i iscrpljivanja glatkih mišićnih ćelija krvnih sudova. Pretpostavili su da geni uključeni u ove događaje mogu sadržavati promjene i učiniti pojedince podložnijim aneurizmama. Analizirali su 387 bijelaca sa AAA i 425 kontrolnih osoba na 14 polimorfizama u 13 [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] i pronašli značajnu povezanost između varijacija u genu [[TIMP1]] i AAA kod muškaraca bez porodične anamneze.

Baas et al. (2010) su proveli studiju asocijacije SNP-ova u genima TGF-beta receptora TGFBR1 (190181) i TGFBR2 (190182) i AAA u holandskoj populaciji. U analizi faze 1 od 376 slučajeva i 648 kontrola, 3/4 TGFBR1 [[SNP]]-a i 9 od 28 TGFBR2 SNP-ova imali su p vrijednost manju od 0,07. Genotipizacija ovih SNP-ova u nezavisnoj kohorti od 360 slučajeva i 376 kontrola u fazi 2 potvrdila je asocijaciju za isti [[alel]] jednog SNP-a u TGFBR1 i dva SNP-a u TGFBR2. Zajednička analiza 736 slučajeva i 1.024 kontrolne grupe pokazala je statistički značajne asocijacije ovih SNP-ova, koje su se održale nakon odgovarajuće korekcije za višestruko testiranje (TGFBR1 rs1626340, OR. 
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na ljudskom hromosomu 19]]</text>
      <sha1>sxjtmbf7ugd5zacszg0o07ep184ofdb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935234</id>
      <parentid>3935232</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:40:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <origin>3935234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5744" sha1="1bd3czl7teir80bjejuaxhuyr11a2xw" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein 1 porodične abdominalne aneurizme''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[lodon|kodiran]] [[gen]]om '''AAA1''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;
{{cite web
| title = Entrez Gene: Aortic aneurysm, familial abdominal 1
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/100329167
| accessdate = 2018-01-18
}}&lt;/ref&gt;
1.	Shibamura i saradnici (2004.) su izvršili skeniranje cijelog genoma AAA koristeći analizu povezanosti zahvaćenih rođačkih parova (ARP) koja je uključivala kovarijante kako bi se omogućila [[genetička heterogenost]]. Pronašli su jake dokaze o povezanosti s regijom blizu markera D19S433 na 51,88 cM na hromosomu 19 sa 36 porodica (75 ARP) kada su uključili spol i broj zahvaćenih rođaka prvog stepena [[proband]]]a kao kovarijante. Zatim su [[genotip]]izirali 83 dodatne porodice za iste markere i tipizirali dodatne markere za sve porodice te dobili lod rezultat od 4,75 sa spolom, brojem zahvaćenih rođaka prvog stepena i njihovom interakcijom kao kovarijantama, blizu markera D19S416 (58,69 cM).&lt;ref&gt; Shibamura, H., Olson, J. M., van Vlijmen-van Keulen, C., Buxbaum, S. G., Dudek, D. M., Tromp, G., Ogata, T., Skunca, M., Sakalihasan, N., Pals, G., Limet, R., MacKean, G. L., Defawe, O., Verloes, A., Arthur, C., Lossing, A. G., Burnett, M., Sueda, T., Kuivaniemi, H. Genome scan for familial abdominal aortic aneurysm using sex and family history as covariates suggests genetic heterogeneity and identifies linkage to chromosome 19q13. Circulation 109: 2103-2108, 2004. [PubMed: 15096456 &lt;/ref&gt;

Elmore i saradnici (2009)također  proveli su [[GWAS|studiju asocijacije na nivou cijelog genoma]] kod 123 slučaja AAA i 112 kontrolnih ispitanika usklađenih po dobi, spolu i historiji pušenja, te identificirali četiri  [[SNP]]-a povezana s AAA kod jake LD unutar [[haplotip]]skog bloka na hromosomu 3p12.3. Jedan od SNP-ova iz ove regije, rs7635818, genotipiziran je kod 502 slučaja AAA i 736 kontrolnih ispitanika (p = 0,017) te u replikacijskom skupu od 448 slučajeva i 410 kontrolnih ispitanika; analiza u podskupu od 391 slučaja i 241 kontrolne osobe s historijom [[pušenje|pušenja]] pokazala je još jaču asocijaciju (p = 0,00041; OR, 1,80). Elmore i sar. (2009) su primijetili da se regija povezana s AAA nalazi otprilike 200 kbp uzvodno od mjesta početka transkripcije gena [[CNTN3]]. &lt;ref&gt;Elmore, J. R., Obmann, M. A., Kuivaniemi, H., Tromp, G., Gerhard, G. S., Franklin, D. P., Boddy, A. M., Carey, D. J. Identification of a genetic variant associated with abdominal aortic aneurysms on chromosome 3p12.3 by genome wide association. J. Vasc. Surg. 49: 1525-1531, 2009. [[PubMed]]: 19497516&lt;/ref&gt; 

;Molekularna genetika
Yoon i saradnici (1999) proveli su studije asocijacije koristeći polimorfizme u genima [[MMP3]], [[MMP9]]  i [[PAI1]] i [[DNK]] izolovanu od 47 pacijenata sa AAA, 57 pacijenata sa intrakranijskom aneurizmom (IA) i 174 kontrolne osobe, svi iz Finske. Učestalost alela 5A MMP3 bila je nešto veća kod AAA nego u kontrolnoj grupi, dok se učestalost alela MMP3 u IA grupi nije razlikovala od učestalosti kod kontrolne grupe. Ovi nalazi sugerišu da bi transkripciono aktivniji alel 5A MMP3 mogao biti genetski faktor rizika za AAA među Fincima. Nalazi su u skladu sa prethodnim studijama koje su pokazale više nivoe ekspresije MMP3 u AAA nego u kontrolnim tkivima. Yoon i saradnici (1999) su otkrili da [[genotip]]ovi PAI1 i MMP9, uključujući polimorfizam PAI1 4G/5G, nisu povezani s aneurizmama.&lt;ref&gt;Yoon, S., Tromp, G., Vongpunsawad, S., Ronkainen, A., Juvonen, T., Kuivaniemi, H. Genetic analysis of MMP3, and PAI-1 in Finnish patients with abdominal aortic or intracranial aneurysms. Biochem. Biophys. Res. Commun. 265: 563-568, 1999. [[PubMed]]: 10558909 &lt;/ref&gt;

Napominjući da je 5G varijanta polimorfizma PAI1 4G/5G povezana s manjom inhibicijom aktivatora plazminogena i, posljedično, povećanom konverzijom plazminogena u plazmin i povećanom aktivacijom MMP-a, Rossaak i saradnici (2000) su proučavali omjere genotipova 4G:5G kod 190 pacijenata s AAA, uključujući 39 pacijenata s jakom porodičnom anamnezom i 163 kontrolne osobe, te su otkrili da je 26% pacijenata s porodičnom AAA bilo homozigotno 5G u usporedbi s 13% kontrolne populacije. Frekvencija 4G alela bila je 0,47 kod familijarnih AAA, u poređenju sa 0,62 kod pacijenata bez familijarne anamneze i 0,61 u kontrolnoj populaciji (p = 0,03).

Histološki, AAA karakteriziraju znaci hronične upale, destruktivnog remodeliranja ekstracelularnog matriksa i iscrpljivanja glatkih mišićnih ćelija krvnih sudova. Pretpostavili su da geni uključeni u ove događaje mogu sadržavati promjene i učiniti pojedince podložnijim aneurizmama. Analizirali su 387 bijelaca sa AAA i 425 kontrolnih osoba na 14 polimorfizama u 13 [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] i pronašli značajnu povezanost između varijacija u genu [[TIMP1]] i AAA kod muškaraca bez porodične anamneze.

Baas et al. (2010) su proveli studiju asocijacije SNP-ova u genima TGF-beta receptora TGFBR1 (190181) i TGFBR2 (190182) i AAA u holandskoj populaciji. U analizi faze 1 od 376 slučajeva i 648 kontrola, 3/4 TGFBR1 [[SNP]]-a i 9 od 28 TGFBR2 SNP-ova imali su p vrijednost manju od 0,07. Genotipizacija ovih SNP-ova u nezavisnoj kohorti od 360 slučajeva i 376 kontrola u fazi 2 potvrdila je asocijaciju za isti [[alel]] jednog SNP-a u TGFBR1 i dva SNP-a u TGFBR2. Zajednička analiza 736 slučajeva i 1.024 kontrolne grupe pokazala je statistički značajne asocijacije ovih SNP-ova, koje su se održale nakon odgovarajuće korekcije za višestruko testiranje (TGFBR1 rs1626340, OR. 
== Reference ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>1bd3czl7teir80bjejuaxhuyr11a2xw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samoreplikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538692</id>
    <revision>
      <id>3935235</id>
      <timestamp>2026-10-15T08:48:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]] '''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]...</comment>
      <origin>3935235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27619" sha1="ckmwsz00hqj84yi46xde34f8revbhyz" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear]]
===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ({{genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.
S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.
==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
[[refspisak]]
;Bilješke
[[refbegin]]
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by [[Robert Freitas]] and [[Ralph Merkle]]
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]
==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>ckmwsz00hqj84yi46xde34f8revbhyz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935236</id>
      <parentid>3935235</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:49:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>/* Samoreplicirajuće popločavanje */</comment>
      <origin>3935236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27620" sha1="rs4vns76buzw077a12y407w9t8s6ph4" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear}}

===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ({{genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.
S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.
==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
[[refspisak]]
;Bilješke
[[refbegin]]
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by [[Robert Freitas]] and [[Ralph Merkle]]
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]
==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>rs4vns76buzw077a12y407w9t8s6ph4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935237</id>
      <parentid>3935236</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3935237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27613" sha1="lyp8qpt89ig227q25vwt0wese5m1v3n" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear}}

===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ({{genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.
S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.
==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
[[refspisak}}
;Bilješke
{{refbegin}}
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by Robert Freitas and Ralph Merkle
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]

==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>lyp8qpt89ig227q25vwt0wese5m1v3n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935238</id>
      <parentid>3935237</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3935238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27613" sha1="o1ewa49efqfpqtgprzv5bmpwpjbpjch" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear}}

===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ({{genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.
S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.
==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
{{refspisak}}
;Bilješke
{{refbegin}}
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by Robert Freitas and Ralph Merkle
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]

==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>o1ewa49efqfpqtgprzv5bmpwpjbpjch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935239</id>
      <parentid>3935238</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T08:59:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Primjene */</comment>
      <origin>3935239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27616" sha1="muugm0o0chhykk6nv9b803974ny2ekw" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear}}

===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.

Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.

S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.

==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
{{refspisak}}
;Bilješke
{{refbegin}}
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by Robert Freitas and Ralph Merkle
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]

==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>muugm0o0chhykk6nv9b803974ny2ekw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935279</id>
      <parentid>3935239</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:30:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Samoreplikacija]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27616" sha1="muugm0o0chhykk6nv9b803974ny2ekw" xml:space="preserve"> [[Image:DNA chemical structure.svg|thumb|right|[[Molekularna struktura]] [[DNK]] ]]
'''Samoreplikacija''' jeste svako ponašanje [[dinamički sistem|dinamičkog sistema]] koje rezultira stvaranjem identične ili slične kopije samog sebe. [[Ćelija (biologija)|Biološke ćelije]] se, u pogodnim uslovima sredine, razmnožavaju [[ćelijaka dioba |diobom ćelije]]. Tokom diobe ćelije, [[DNK]] se replicira i može se prenijeti na potomstvo tokom [[razmnožavanje|razmnožavanja]]. [[Virus (biologija)|Biološki virusi]] se mogu replicirati, ali samo preuzimanjem reproduktivnog mehanizma [[Kompjuterski virus]]i reproduciraju se koristeći hardver i softver koji su već prisutni na računarima. Samoreplikacija u [[robotika|robotici]] bila je područje istraživanja i predmet interesa u [[naučna fantastika|naučnoj fantastic]]. Svaki mehanizam samorepliciranja koji ne pravi savršenu kopiju ([[mutacija]]) će iskusiti [[genetička varijacija|genetičku varijaciju]] i stvorit će varijante sebe. Ove varijante će biti podložne [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], jer će neke biti bolje u preživljavanju u svom trenutnom okruženju od drugih i nadmašit će ih u rasi.

==Pregled==
===Teorija===
{{Glavni|Von Neumannov univerzalni konstruktor}}
Rana istraživanja [[John von Neumann|John von Neumanna]] ćelija putem procesa infekcije. Štetni [[prion]]ski proteini mogu se replicirati pretvaranjem normalnih proteina u [[patogen]]e oblike&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/health/8435320.stm |title='Lifeless' prion proteins are 'capable of evolution' |work=BBC News |date=2010-01-01 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hixon_vonNeumann&gt;{{cite book|last=von Neumann|first=John|title=The Hixon Symposium|year=1948|location=Pasadena, California|pages=1–36]]&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se replikatori sastoje od nekoliko dijelova:
*Kodirana reprezentacija replikatora
*Mehanizam za kopiranje kodirane reprezentacije
*Mehanizam za vršenje izgradnje unutar okruženja domaćina replikatora
Mogući su izuzeci od ovog obrasca, iako ga gotovo svi poznati primjeri slijede. Naučnici su se približili stvaranju [https://arstechnica.com/science/2011/04/investigations-into-the-ancient-rna-world/ RNK koja se može kopirati] u &quot;okruženju&quot; koje predstavlja rastvor RNK-monomera i transkriptaze, ali se takvi sistemi preciznije opisuju kao &quot;potpomognuta replikacija&quot; nego kao &quot;samoreplikacija&quot;. Godine 2021. istraživači su uspjeli konstruisati sistem sa šesnaest posebno dizajniranih DNK sekvenci. Četiri od njih se mogu međusobno povezati (putem sparivanja baza) određenim redoslijedom, prateći šablon od četiri već povezane sekvence, uz naizmjenično povećavanje i smanjivanje temperature. Na taj način se u svakom ciklusu povećava broj kopija šablona. Nije potreban nikakav vanjski agens poput [[enzim]]a, ali sistem mora biti snabdjeven zalihom tih šesnaest DNK sekvenci.&lt;ref name=&quot;EL-20210302&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kühnlein |first1=Alexandra |last2=Lanzmich |first2=Simon A. |last3=Brun |first3=Dieter |title=tRNA sequences can assemble into a replicator |doi=10.7554/eLife.63431 |pmc=7924937 |date=2 March 2021 |journal=[[eLife]] |volume=10 |pmid=33648631 |doi-access=free ]]&lt;/ ref&gt; Za tumačenje u kontekstu porijekla života, vidi {{cite news |last=Maximilian |first=Ludwig |title=Solving the Chicken-and-the-Egg Problem – &quot;A Step Closer to the Reconstruction of the Origin of Life&quot; |url=https://scitechdaily.com/solving-the-chicken-and-the-egg-problem-a-step-closer-to-the-reconstruction-of-the-origin-of-life/ |date=3 April 2021 |work=[[SciTech (magazine)|SciTechDaily]] |access-date=3 April 2021 ]]&lt;/ref&gt;
Najjednostavniji mogući slučaj je onaj u kojem postoji samo genom. Bez određene specifikacije koraka samoreprodukcije, sistem koji se sastoji isključivo od [[genoma]] vjerovatno je bolje okarakterisati kao nešto poput kristala.

===Porijeklo života===
Samoreplikacija je temeljna osobina života. Postoji pretpostavka da se samoreplikacija pojavila tokom evolucije života kada se molekula slična dvolančanom polinukleotidu (možda nalik [[RNK]]) razdvojila na jednolančane [[polinukleotid]]e, pri čemu je svaki od njih služio kao kalup za sintezu komplementarnog lanca, stvarajući tako dvije dvolančane kopije..&lt;ref name = Quastler1964&gt;HenryQuastler (1964) Emergence of Biological Organization, Yale University Press, New Haven Connecticut ASIN: B0000CMHJ2&lt;/ref&gt;  U ovakvom sistemu, pojedinačni dupleksni replikatori s različitim [[nukleotid]]nim sekvencama mogli su međusobno konkurisati za raspoložive zalihe mononukleotida, čime bi se pokrenuo proces prirodne selekcije najpogodnijih sekvenci.&lt;ref name = Quastler1964/&gt; Replikacija ovih ranih oblika života vjerovatno je bila veoma neprecizna, dovodeći do [[mutacija]] koje su uticale na način [[savijanje ptotrina|savijanja polinukleotida]], a time i na sklonost ka povezivanju lanaca (što doprinosi stabilnosti) i njihovom razdvajanju (što omogućava replikaciju genoma). Postoji hipoteza da evolucija reda u živim sistemima predstavlja primjer temeljnog principa stvaranja reda koji važi i za fizičke sisteme.&lt;ref&gt;Bernstein, Harris; Byerly, Henry C.; Hopf, Frederick A.; et al. (June 1983). &quot;The Darwinian Dynamic&quot;. The Quarterly Review of Biology. 58 (2): 185–207. doi:10.1086/413216. JSTOR 2828805. S2CID 83956410&lt;/ref&gt;

===Klase samoreplikacije ===
Nedavna istraživanja &lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - General Taxonomy of Replicators]]&lt;/ref&gt; počela su j kategorizirati replikatore, često na osnovu količine podrške koja im je potrebna.
*Prirodni replikatori imaju cijeli ili veći dio svog dizajna iz neljudskih izvora. Takvi sistemi uključuju prirodne oblike života.
*Autotrofni replikatori mogu se reproducirati &quot;u divljini&quot;. Oni sami iskopavaju materijale. Pretpostavlja se da bi nebiološke autotrofne replikatore mogli dizajnirati ljudi i da bi lako mogli prihvatiti specifikacije za ljudske proizvode.
*Samoreproduktivni sistemi pretpostavljeni su sistemi koji bi proizvodili kopije sebe iz industrijskih sirovina kao što su metalne šipke i žice.
*Samosastavljajući sistemi sastavljaju kopije sebe od gotovih, isporučenih dijelova. Jednostavni primjeri takvih sistema demonstrirani su na makro skali.
Prostor dizajna za mašinske replikatore vrlo je širok. Sveobuhvatna studijay&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/5.1.9.htm | date = 2004 | access-date = 29 June 2013 | last1 = Freitas | first1 = Robert | last2 = Merkle | first2 = Ralph | title = Kinematic Self-Replicating Machines - Freitas-Merkle Map of the Kinematic Replicator Design Space (2003–2004)]]&lt;/ref&gt; dosadašnji rad [[Robert Freitas|Roberta Freitasa]] i [[Ralph Merkle|Ralpha Merklea]] identifikovao je 137 dimenzija dizajna grupisanih u dvanaest zasebnih kategorija, uključujući: (1) kontrolu replikacije, (2) informacije o replikaciji, (3) supstrat za replikaciju, (4) strukturu replikatora, (5) pasivne dijelove, (6) aktivne podjedinice, (7) energetiku replikatora, (8) kinematiku replikatora, (9) proces replikacije, (10) performanse replikatora, (11) strukturu proizvoda i (12) evolutivnost.
===Samoreplicirajući računarski program===
{{Glavni|Quine (računarstvo)]]
U [[računarstvo|računarstvu]], [[Quine (računarstvo)|quine]] je samoreproducirajući računarski program koji, nakon izvršavanja, ispisuje vlastiti izvorni kod. Naprimjer, quine u [[Python (programski jezik)|programskom jeziku Python]] glasi:
:{{code|1=a='a=%r;print(a%%a)';print(a%a)|2=python]]
Jednostavniji pristup je napisati program koji pravi kopiju bilo kojeg toka podataka koji mu je proslijeđen, a zatim taj tok usmjerava na samog sebe. U ovom slučaju, program se tretira i kao izvršni kod i kao podatak kojim se manipuliše. Ovaj pristup je uobičajen kod većine samoreplicirajućih sistema, uključujući biološki život, te je jednostavniji jer ne zahtijeva da program sadrži potpun opis samog sebe.
U mnogim programskim jezicima dozvoljen je prazan program koji se izvršava bez grešaka ili bilo kakvog izlaza. Izlaz je stoga identičan izvornom kodu, pa je program trivijalno samoreproducirajući.

===Samoreplicirajuće popločavanje===
{{glavni|Samosličnost}}
U [[geometrija|geometriji]], samoreplicirajuće popločavanje je obrazac popločavanja u kojem se nekoliko [[kongruencija (geometrija)|kongruentnih]] pločica može spojiti kako bi se formirala veća pločica slična originalnoj. Ovo je aspekt oblasti proučavanja poznate kao [[teselacija]]. „Sfinga” [[heksiamond]] je jedini poznati samoreplicirajući [[petougao]].&lt;ref&gt;Za sliku koja ne prikazuje način replikacije, pogledajte: Eric W. Weisstein. &quot;Sphinx.&quot; Iz MathWorlda – Wolframovog web-resursa. [https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html https://mathworld.wolfram.com/Sphinx.html]&lt;/ref&gt; Naprimjer, četiri takva [[konkavni poligon|konkavna]] petougla mogu se spojiti kako bi se formirao jedan oblik s dvostruko većim dimenzijama.&lt;ref&gt;Za dodatne ilustracije pogledajte [http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html Teaching TILINGS / TESSELLATIONS with Geo Sphinx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308171305/http://www.geoaustralia.com/italian/Sphinx/Guide.html |date=2016-03-08  ]]&lt;/ref&gt; [[Solomon W. Golomb]] uveo je termin [[rep-tiles]] (samoreplicirajući oblici za popločavanje) za oblike koji se mogu samoreplicirati pri popločavanju.
Godine 2012. [[Lee Sallows]] identificirao je rep-tiles kao poseban slučaj [[skup pločica za samopopločavanje| skupa pločica za samopopločavanje]] (eng. ''self-tiling tile set'' ili ''setiset''). Setiset reda ''n'' je skup od ''n'' oblika koji se mogu sastaviti na ''n'' različitih načina tako da formiraju veće replike samih sebe. Setiseti u kojima je svaki oblik jedinstven nazivaju se &quot;savršenim&quot;. Rep-''n'' oblik (rep-tile) je zapravo setiset sastavljen od ''n'' identičnih dijelova.
{|
|- style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; |[[File:Self-replication of sphynx hexidiamonds.svg|thumb|left|text-bottom|260px|Četiri heksijamanta oblika „sfinge” mogu se spojiti tako da formiraju još jednu sfingu.]]
[[File:A rep-tile-based setiset of order 4.png|thumb|right|text-bottom|290px|Savršen „setiset” (skup pločica koje se same slažu) reda 4]]
|}
{{clear}}

===Samoreplicirajući kristali gline===
Jedan oblik prirodne samoreplikacije koji se ne zasniva na DNK ili RNK javlja se kod kristala gline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |title=The idea that life began as clay crystals is 50 years old |publisher=bbc.com |date=2016-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824164754/http://www.bbc.com/earth/story/20160823-the-idea-that-life-began-as-clay-crystals-is-50-years-old |access-date=2019-11-10|archive-date=24 August 2016 ]]&lt;/ref&gt; Glina se sastoji od velikog broja sitnih kristala i predstavlja sredinu koja pogoduje [[rast kristala|rastu kristala]]. Kristali se sastoje od pravilne [[kristalna rešetka|atomske rešetke]] i mogu rasti ako se, na primjer, stave u [[vodeni rastvor]] koji sadrži komponente kristala, pri čemu se atomi na granici kristala automatski raspoređuju u kristalni oblik. Kristali mogu imati nepravilnosti kod kojih je narušena pravilna atomska struktura; kako kristali rastu, te se nepravilnosti mogu širiti, stvarajući oblik samoreplikacije [[kristalografski defekt|kristalnih nepravilnosti]]. Budući da te nepravilnosti mogu uticati na vjerovatnoću pucanja kristala i stvaranja novih kristala, za kristale s takvim nepravilnostima moglo bi se čak reći da prolaze kroz evolucijski razvoj.
===Primjene===
Dugoročni cilj nekih inženjerskih nauka je stvaranje [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] – materijalnog uređaja sposobnog za samoreplikaciju. Uobičajeni razlog za to je postizanje niske cijene po jedinici proizvoda uz zadržavanje upotrebne vrijednosti proizvedene robe. Mnogi stručnjaci tvrde da bi se, u krajnjem slučaju, cijena samoreplicirajućih predmeta trebala približiti cijeni po jedinici mase drveta ili drugih bioloških materijala, jer samoreplikacija eliminiše troškove [[radna snaga|radne snage]], [[kapital (ekonomija)|kapitala]] i [[distribucija (poslovanje)|distribucije]] prisutne kod konvencionalne [[fabrika|industrijske proizvodnje]].
Potpuno novi vještački replikator predstavlja realan cilj za blisku budućnost.
Nedavna studija [[NASA|NASA-e]] procijenila je složenost [[mehanički replikator|mehaničkog replikatora]] kao približno jednaku složenosti [[Intel]]-ovog procesora [[Pentium (brend)|Pentium]] 4.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=30. april 2004. |access-date=22. oktobar 2013.]]&lt;/ref&gt; To znači da je tehnologija ostvariva uz angažman relativno malog inženjerskog tima, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove. S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, nastojanja da se iskoristi sposobnost replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako mogu dovesti do važnih saznanja i napretka.

Jedan oblik samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi kompajlera, gdje se javlja sličan problem &quot;bootstrappinga&quot; (pokretanja iz sopstvenih resursa) kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti izvorni kod ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni (mutirani) izvorni kod. Ovaj proces razlikuje se od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/883Toth-Fejel.pdf |title=Modeling Kinematic Cellular Automata Final Report |date=April 30, 2004 |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt;  Drugim riječima, ta tehnologija je ostvariva uz relativno malu inženjersku grupu, u razumnom komercijalnom vremenskom okviru i uz prihvatljive troškove.

S obzirom na trenutno veliko interesovanje za biotehnologiju i značajna ulaganja u toj oblasti, pokušaji iskorištavanja sposobnosti replikacije postojećih ćelija dolaze u pravo vrijeme i lako bi mogli dovesti do važnih saznanja i napretka.
Jedna varijanta samoreplikacije od praktičnog je značaja u izradi [[kompajler|kompajlera]], gdje se javlja sličan problem [[samofinansiranje|pokretanja (samofinansiranja)]] kao i kod prirodne samoreplikacije. Kompajler ([[fenotip]]) može se primijeniti na vlastiti [[izvorni kod]] ([[genotip]]), čime se stvara sam taj kompajler. Tokom razvoja kompajlera, za kreiranje njegove naredne generacije koristi se izmijenjeni ([[mutacija|mutirani]]) izvorni kod. Ovaj proces se razlikuje od prirodne samoreplikacije po tome što ga usmjerava inženjer, a ne sam subjekt procesa.

==Mehanička samoreplikacija==
{{Glavni|Samoreplicirajuća mašina]]
Jedna od aktivnosti u oblasti robotike jeste samoreplikacija mašina. Budući da svi roboti (barem u savremeno doba) dijele znatan broj zajedničkih karakteristika, samoreplicirajući robot (ili eventualno roj robota) morao bi obavljati sljedeće radnje:
*Nabaviti građevinske materijale
*Proizvesti nove dijelove, uključujući i one najmanje, kao i mehanizam za obradu informacija
*Osigurati stalan izvor energije
*Programirati nove jedinice
*Ispraviti eventualne greške kod novonastalih jedinica

Na [[nanotehnologija|nano]] nivou, [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljači]] bi se mogli dizajnirati tako da se samorepliciraju koristeći vlastitu energiju. To je, zauzvrat, dovelo do pojave scenarija „[[siva sluz]]” (eng. ''grey goo'') kao oblika [[Armagedon|Armagedona]], što je prikazano u naučnofantastičnim romanima [[Bloom (roman)|Bloom]] i [[Prey (roman)|Prey]].
I[[Foresight Institute]] objavio je smjernice za istraživače koji se bave mehaničkom samoreplikacijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://foresight.org/guidelines/ |title=Molecular Nanotechnology Guidelines |publisher=Foresight.org |access-date=2013-10-22]]&lt;/ref&gt; Smjernice preporučuju da istraživači koriste nekoliko specifičnih tehnika kako bi spriječili gubitak kontrole nad mehaničkim replikatorima, kao što je upotreba [[arhitektura emitovanja|arhitekture emitovanja]] (emitovanje architekture).
{{Crossreference|Za detaljan članak o mehaničkoj reprodukciji u kontekstu industrijskog doba, pogledajte [[masovna proizvodnja]].]]
==Oblasti==
Istraživanja su provedena u sljedećim oblastima:
* [[Biologija]]: proučavanje prirodne replikacije i replikatora, na nivou organizama i ćelija, kao i njihovih interakcija, uključujući poddiscipline kao što su [[dinamika populacije]], [[kvorumski osjećaj]] (komunikacija putem signalnih molekula) i putevi [[autofagija]]. Ova saznanja mogu poslužiti kao važan vodič za izbjegavanje problema pri projektovanju mašina sposobnih za samoreplikaciju.
* [[Hemija]]: istraživanja samoreplikacije obično se fokusiraju na to kako određeni skup molekula može zajednički djelovati na međusobnu replikaciju unutar tog skupa.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Moulin, Giuseppone |title=Constitutional Dynamic Chemistry |volume=322 |pages=87–105 |year=2011|publisher=Springer|doi=10.1007/128_2011_198|pmid=21728135 |series=Topics in Current Chemistry |isbn=978-3-642-28343-7 |chapter=Dynamic Combinatorial Self-Replicating Systems ]]&lt;/ref&gt; (često dio oblasti [[sistemska hemija]]).
*[[Biohemija]]: pokušani su jednostavni sistemi samoreplikacije [[ribosom]]a ''[[in vitro]]'';&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Jun|last2=Haas|first2=Wilhelm|last3=Jackson|first3=Kirsten|last4=Kuru|first4=Erkin|last5=Jewett|first5=Michael C.|last6=Fan|first6=Z. Hugh|last7=Gygi|first7=Steven|last8=Church|first8=George M.|date=2017-07-21|title=Cogenerating Synthetic Parts toward a Self-Replicating System|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acssynbio.6b00342|journal=ACS Synthetic Biology|language=en|volume=6|issue=7|pages=1327–1336|doi=10.1021/acssynbio.6b00342|pmid=28330337 |osti=1348832|issn=2161-5063]]&lt;/ref&gt; međutim, zaključno sa januarom 2021. godine, u laboratorijskim uslovima nije postignuta neograničena [[ribosom]]ska samoreplikacija ''[[in vitro]]''
* [[Nanotehnologija]], ili preciznije [[molekularna nanotehnologija]], bavi se izradom [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljača]] na [[nanotehnologija|nano]]-skali. Bez samoreplikacije, troškovi kapitala i sklapanja [[molekularna mašina|molekularnih mašina]] postaju previsoki. Mnogi pristupi nanotehnologiji zasnovani na principu &quot;odozdo prema gore&quot;  koriste prednosti biohemijskog ili hemijskog samosastavljanja.
* Svemirski resursi: [[NASA]] je finansirala niz studija dizajna s ciljem razvoja mehanizama za samoreplikaciju radi eksploatacije svemirskih resursa. Većina ovih dizajna uključuje kompjuterski kontrolisane mašine koje same sebe kopiraju.
* [[Memetika]]: Pojam &quot;mem&quot; (meme) uveo je [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''Sebični gen'' (The Selfish Gene) iz 1976. godine, gdje je predložio kognitivni ekvivalent genu – jedinicu ponašanja koja se putem posmatranja prenosi iz uma jednog domaćina u um drugog. Memi se mogu širiti isključivo putem ponašanja životinja, te su stoga analogni informacionim [[virus]]ima i često se opisuju kao [[virus|virusni]].
* [[Kompjuterska sigurnost]]: Mnoge sigurnosne probleme u računarstvu uzrokuju kompjuterski programi koji se sami repliciraju i zaraze računare – [[kompjuterski crv|kompjuterski crvi]] i [[kompjuterski virus|kompjuterski virusi]].
* [[Paralelno računarstvo]]: Učitavanje novog programa na svaki čvor velikog [[kompjuterski klaster|kompjuterskog klastera]] ili sistema [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] zahtijeva mnogo vremena. Korištenje [[mobilni agent|mobilnih agenata]] za samoreplikaciju koda sa čvora na čvor može sistemskom administratoru uštedjeti mnogo vremena. Mobilni agenti imaju potencijal da dovedu do pada kompjuterskog klastera ako su loše implementirani.
==U industriji==
===Istraživanje svemira i proizvodnja===
Cilj samoreplikacije kod svemirskih sistema jeste iskorištavanje velikih količina materije uz malu početnu masu pri lansiranju. Naprimjer, [[autotrof]] nasamoreplicirajuća mašina mogla bi prekriti mjesec ili planetu solarnim ćelijama i slati energiju na Zemlju putem mikrotalasa. Jednom kada se postave, iste mašine koje su same sebe izgradile mogle bi proizvoditi i sirovine ili gotove proizvode, uključujući transportne sisteme za njihovu otpremu. [[Von Neumannova sonda|Drugi model]] samoreplicirajuće mašine replicirao bi se kroz galaksiju i svemir, šaljući informacije nazad.
Općenito govoreći, budući da su ovi sistemi autotrofni, oni predstavljaju najsloženije i najkompleksnije poznate replikatore. Također se smatraju najopasnijim jer im za reprodukciju nije potreban nikakav doprinos ljudi. Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio Klasična teorijska studija o replikatorima u svemiru je NASA-ina studija iz 1980. godine o autotrofnim mehaničkim replikatorima, čiji je urednik bio [[Robert Freitas]].&lt;ref&gt;Wikisource:Advanced Automation for Space Missions&lt;/ref&gt;
Značajan dio studije dizajna bavio se jednostavnim, fleksibilnim hemijskim sistemom za preradu lunarnog regolita, kao i razlikama između omjera elemenata potrebnih replikatoru i omjera dostupnih u regolitu. Ograničavajući element bio je [[hlor]], neophodan za preradu regolita radi dobijanja  [[aluminij]]a. Hlor je veoma rijedak u lunarnom regolitu, a znatno brža stopa reprodukcije mogla bi se osigurati uvozom skromnih količina.
Referentni dizajn predviđao je mala električna kolica na šinama, kojima upravlja [[računar]]. Svaka kolica mogla su biti opremljena jednostavnim hvatačem ili malom buldožerskom kašikom, čineći tako osnovni robot.
[[Energija]] bi se osiguravala putem &quot;nadstrešnice&quot; od solarnih ćelija postavljenih na stubove. Ostala mehanizacija mogla bi raditi ispod te nadstrešnice.
&quot;Robot za livenje&quot; koristio bi robotsku ruku s nekoliko alata za oblikovanje kako bi pravio kalupe od gipsa. Gipsani kalupi se lahko izrađuju i omogućavaju proizvodnju preciznih dijelova kvalitetne površinske obrade. Robot bi zatim livao većinu dijelova od neprovodljive rastopljene stijene ([[bazalt]]a) ili prečišćenih metala. Materijali bi se topili u električnoj peći.
Predviđena je i spekulativna, složenija &quot;fabrika čipova&quot; za proizvodnju računarskih i elektronskih sistema, mada su dizajneri napomenuli da bi praktičnije rješenje moglo biti dopremanje čipova sa Zemlje, poput &quot;vitamina&quot;.
===Molekularna proizvodnja===
{{Glavni|Molekularna nanotehnologija]]
[[Nanotehnologija|Nanotehnolozi]] posebno smatraju da njihov rad vjerovatno neće dostići zrelost sve dok ljudi ne dizajniraju [[sastavljač (nanotehnologija)|sastavljač]] nanometarskih dimenzija koji se sam replicira.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/4.11.3.htm]
Ovi sistemi znatno su jednostavniji od autotrofnih sistema jer im se osiguravaju pročišćene sirovine i [[energija]]. Oni ne moraju sami proizvoditi te materijale. Ta razlika leži u korijenu dijela rasprave o tome da li je [[molekularna proizvodnja]] moguća ili ne. Mnogi stručnjaci koji smatraju da je to nemoguće pozivaju se na izvore koji se odnose na složene [[autotrof]]ne sisteme sposobne za samoreplikaciju. S druge strane, mnogi stručnjaci koji smatraju da je to moguće pozivaju se na izvore o mnogo jednostavnijim sistemima za samosastavljanje, čije je postojanje već dokazano. U međuvremenu, 2003. godine eksperimentalno je demonstriran autonomni robot napravljen od [[Lego]] kockica, sposoban da prati unaprijed zadatu putanju i sastavi svoju tačnu kopiju, počevši od četiri komponente osigurane izvana.[https://www.MolecularAssembler.com/KSRM/3.23.4.htm]
Samo iskorištavanje sposobnosti replikacije postojećih ćelija nije dovoljno zbog ograničenja u procesu [[biosinteza proteina|biosinteze proteina]] (vidi također unos za [[RNK]]).
Ono što je potrebno jeste racionalni [[dizajn]] potpuno novog replikatora sa mnogo širim spektrom mogućnosti sinteze.
Naučnici sa Univerziteta u New Yorku su 2011. godine razvili vještačke strukture sposobne za samoreplikaciju – proces koji ima potencijal dovesti do stvaranja novih vrsta materijala. Demonstrirali su da je moguće replicirati ne samo molekule poput ćelijske [[DNK]] ili [[RNK]], već i zasebne strukture koje bi, u principu, mogle poprimiti različite oblike, imati različite funkcionalne karakteristike i biti povezane s različitim vrstama hemijskih spojeva.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1038/nature10500 | last1 = Wang | first1 = Tong | last2 = Sha | first2 = Ruojie | last3 = Dreyfus | first3 = Rémi | last4 = Leunissen | first4 = Mirjam E. | last5 = Maass | first5 = Corinna | last6 = Pine | first6 = David J. | last7 = Chaikin | first7 = Paul M. | last8 = Seeman | first8 = Nadrian C. | year = 2011 | title = Self-replication of information-bearing nanoscale patterns | journal = Nature | volume = 478 | issue = 7368 | pages = 225–228 | pmid=21993758 | pmc=3192504| bibcode = 2011Natur.478..225W ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sciencedaily.com/releases/2011/10/111012132651.htm | title = Self-replication process holds promise for production of new materials. | date = 17 October 2011 | website = Science Daily | access-date=17 October 2011]]&lt;/ref&gt;
{{Crossreference|Za raspravu o drugim hemijskim osnovama za hipotetske samoreplicirajuće sisteme, pogledajte [[alternativna biohemija]].]]
==Također pogledjte==
* [[Abiogeneza]]
* [[Vještački život]]
* [[Astro-pile]] (Astrochicken)
* [[Autokatalitski skup]]
* [[Autopoeza]]
* [[Složeni sistem]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Memetika]]
* [[Život]]
* [[Robot]]
* [[RepRap]] (samoreplicirajući 3D štampač)
* [[Samoreplicirajuća mašina]]
** [[Samoreplicirajuća svemirska letjelica]]
* [[Svemirska proizvodnja]]
* [[Von Neumannov univerzalni konstruktor]]
* [[Virus]]
* [[Von Neumannova mašina (višeznačna odrednica)]]
* [[Samokonfigurabilnost]]
==Reference==
{{refspisak}}
;Bilješke
{{refbegin}}
* von Neumann, J., 1966, ''The Theory of Self-reproducing Automata'', A. Burks, ed., Univ. of Illinois Press, Urbana, IL.
* [[s:Advanced Automation for Space Missions|Advanced Automation for Space Missions]], a 1980 NASA study edited by [[Robert Freitas]]
* [https://www.MolecularAssembler.com/KSRM.htm Kinematic Self-Replicating Machines] first comprehensive survey of entire field in 2004 by Robert Freitas and Ralph Merkle
* [https://web.archive.org/web/20040920220139/http://www.niac.usra.edu/files/studies/final_report/pdf/883Toth-Fejel.pdf NASA Institute for Advance Concepts study by General Dynamics]- concluded that complexity of the development was equal to that of a Pentium 4, and promoted a design based on cellular automata.
* ''[[Gödel, Escher, Bach]]'' by [[Douglas Hofstadter]] (detailed discussion and many examples)
* Kenyon, R., ''Self-replicating tilings'', in: Symbolic Dynamics and Applications (P. Walters, ed.) Contemporary Math. vol. 135 (1992), 239–264.
[[refend]]

==Vanjski linkovi==
Samoreplicirajuće organske strukture |state=collapsed]]
[[Kategorija:Samoreplikacija| ]]</text>
      <sha1>muugm0o0chhykk6nv9b803974ny2ekw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CYP2A7</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538693</id>
    <revision>
      <id>3935243</id>
      <timestamp>2026-10-15T09:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''CYP2A7''' ('''cy'''tohrom '''P'''450, porodica '''2''', potporodica '''A''', polipeptid '''7''') je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''CYP2A7''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;pmid7668294&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fernandez-Salguero P, Hoffman SM, Cholerton S, Mohrenweiser H, Raunio H, Rautio A, Pelkonen O, Huang JD, Evans WE, Idle JR | title = A Genetic Polymorphism in Coumarin 7-Hydroxylation: Sequence of t...</comment>
      <origin>3935243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12249" sha1="aqy831gcejp3x84s4dkmn0dmq6n1yk5" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''CYP2A7''' ('''cy'''tohrom '''P'''450, porodica '''2''', potporodica '''A''', polipeptid '''7''') je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''CYP2A7''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;pmid7668294&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fernandez-Salguero P, Hoffman SM, Cholerton S, Mohrenweiser H, Raunio H, Rautio A, Pelkonen O, Huang JD, Evans WE, Idle JR | title = A Genetic Polymorphism in Coumarin 7-Hydroxylation: Sequence of the Human CYP2A Gnes and Identification of Variant CYP2A6 Alleles | journal = Am. J. Hum. Genet. | volume = 57 | issue = 3 | pages = 651–60 |date=September 1995 | pmid = 7668294 | pmc = 1801261 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15128046&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nelson DR, Zeldin DC, Hoffman SM, Maltais LJ, Wain HM, Nebert DW | title = Comparison of cytochrome P450 (CYP) genes from the mouse and human genomes, including nomenclature recommendations for genes, pseudogenes and alternative-splice variants | journal = Pharmacogenetics | volume = 14 | issue = 1 | pages = 1–18 |date=January 2004 | pmid = 15128046 | doi = 10.1097/00008571-200401000-00001}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
{{Legenda aminokiselina}}

&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MLASGLLLVA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LLACLTVMVL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MSVWQQRKSR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKLPPGPTPL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PFIGNYLQLN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TEHICDSIMK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FSECYGPVFT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IHLGPRRVVV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LCGHDAVREA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LVDQAEEFSG
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} RGEQATFDWV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FKGYGVAFSN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GERAKQLLRF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AIATLRDFGV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKRGIEERIQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} EESGFLIEAI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RSTHGANIDP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TFFLSRTVSN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VISSIVFGDR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FDYEDKEFLS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LLSMMLGIFQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FTSTSTGQLY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EMFSSVMKHL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PGPQQQAFKL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LQGLEDFIAK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} KVEHNQRTLD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PNSPQDFIDS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FLIHMQEEEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NPNTEFYLKN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LMMSTLNLFI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AGTETVSTTL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RYGFLLLMKH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PEVEAKVHEE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IDRVIGKNRQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PKFEDRTKMP
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YMEAVIHEIQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RFGDVIPMSL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ARRVKKDTKF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RDFFLPKGTE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VFPMLGSVLR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} DPSFFSNPQD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FNPQHFLDDK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GQFKKSDAFV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PFSIGKRNCF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GEGLARMELF
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LFFTTVMQNF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RLKSSQSPKD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IDVSPKHVVF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ATIPRNYTMS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FLPR
{{!)}}
&lt;/table&gt;

==Funkcija==
Ovaj gen kodira člana natporodice [[enzim]]a [[citohrom P450]]. Proteini citohroma P450 su [[monooksigenaza|monooksigenaze]] koje kataliziraju mnoge reakcije uključene u [[metabolizam]] lijekova i sintezu [[holesterol]]a, [[steroidi|steroida]] i drugih [[lipidi|lipida]]. Ovaj protein se lokalizira u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]; njegov supstrat još nije određen. Ovaj gen, koji proizvodi dvije transkriptne varijante, dio je velikog klastera gena citohroma P450 iz potporodicaa CYP2A, CYP2B i CYP2F na hromosomu 19q.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{NCBI RefSeq| title = Entrez Gene: CYP2A7 | url =https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1549 }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|CYP2A7}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  |vauthors=Smith BD, Sanders JL, Porubsky PR |title=Structure of the human lung cytochrome P450 2A13 |journal=J. Biol. Chem. |volume=282 |issue= 23 |pages= 17306–13 |year= 2007 |pmid= 17428784 |doi= 10.1074/jbc.M702361200 |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Wang HH, Liao YW, Chiang HL |title=Novel DNA sequence variations of cytochrome P450 genes in the Han Chinese population |journal=Pharmacogenomics |volume=10 |issue= 3 |pages= 359–74 |year= 2009 |pmid= 19290787 |doi= 10.2217/14622416.10.3.359 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Fernandez-Salguero P, Gonzalez FJ |title=The CYP2A gene subfamily: species differences, regulation, catalytic activities and role in chemical carcinogenesis |journal=Pharmacogenetics |volume=5 |issue= Special Issue |pages= S123–8 |year= 1995 |pmid= 7581481 |doi=  10.1097/00008571-199512001-00013}}
* {{cite journal  |vauthors=Cauffiez C, Lo-Guidice JM, Quaranta S |title=Genetic polymorphism of the human cytochrome CYP2A13 in a French population: implication in lung cancer susceptibility |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=317 |issue= 2 |pages= 662–9 |year= 2004 |pmid= 15063809 |doi= 10.1016/j.bbrc.2004.03.092 |display-authors=etal |bibcode=2004BBRC..317..662C }}
* {{cite journal  |vauthors=Timofeeva MN, Kropp S, Sauter W |title=CYP450 polymorphisms as risk factors for early-onset lung cancer: gender-specific differences |journal=Carcinogenesis |volume=30 |issue= 7 |pages= 1161–9 |year= 2009 |pmid= 19414505 |doi= 10.1093/carcin/bgp102 |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Smith G, Stubbins MJ, Harries LW, Wolf CR |title=Molecular genetics of the human cytochrome P450 monooxygenase superfamily |journal=Xenobiotica |volume=28 |issue= 12 |pages= 1129–65 |year= 1998 |pmid= 9890157 |doi= 10.1080/004982598238868  }}
* {{cite journal  |vauthors=Saito A, Kawamoto M, Kamatani N |title=Association study between single-nucleotide polymorphisms in 199 drug-related genes and commonly measured quantitative traits of 752 healthy Japanese subjects |journal=J. Hum. Genet. |volume=54 |issue= 6 |pages= 317–23 |year= 2009 |pmid= 19343046 |doi= 10.1038/jhg.2009.31 |doi-access= free }}
* {{cite journal  |vauthors=He XY, Shen J, Ding X |title=Identification of critical amino acid residues of human CYP2A13 for the metabolic activation of 4-(methylnitrosamino)-1-(3-pyridyl)-1-butanone, a tobacco-specific carcinogen |journal=Drug Metab. Dispos. |volume=32 |issue= 12 |pages= 1516–21 |year= 2004 |pmid= 15333516 |doi= 10.1124/dmd.104.001370 |s2cid=26225467 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Nelson DR, Zeldin DC, Hoffman SM |title=Comparison of cytochrome P450 (CYP) genes from the mouse and human genomes, including nomenclature recommendations for genes, pseudogenes and alternative-splice variants |journal=Pharmacogenetics |volume=14 |issue= 1 |pages= 1–18 |year= 2004 |pmid= 15128046 |doi=10.1097/00008571-200401000-00001  |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=He XY, Shen J, Hu WY |title=Identification of Val117 and Arg372 as critical amino acid residues for the activity difference between human CYP2A6 and CYP2A13 in coumarin 7-hydroxylation |journal=Arch. Biochem. Biophys. |volume=427 |issue= 2 |pages= 143–53 |year= 2004 |pmid= 15196988 |doi= 10.1016/j.abb.2004.03.016 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Herr D, Bettendorf H, Denschlag D |title=Cytochrome P2A13 and P1A1 gene polymorphisms are associated with the occurrence of uterine leiomyoma |journal=Arch. Gynecol. Obstet. |volume=274 |issue= 6 |pages= 367–71 |year= 2006 |pmid= 16835796 |doi= 10.1007/s00404-006-0201-8 |s2cid=28342598 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Song DK, Xing DL, Zhang LR |title=Association of NAT2, GSTM1, GSTT1, CYP2A6, and CYP2A13 gene polymorphisms with susceptibility and clinicopathologic characteristics of bladder cancer in Central China |journal=Cancer Detect. Prev. |volume=32 |issue= 5–6 |pages= 416–23 |year= 2009 |pmid= 19303722 |doi= 10.1016/j.cdp.2009.02.003 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Fujieda M, Yamazaki H, Kiyotani K |title=Eighteen novel polymorphisms of the CYP2A13 gene in Japanese |journal=Drug Metab. Pharmacokinet. |volume=18 |issue= 1 |pages= 86–90 |year= 2003 |pmid= 15618722 |doi=10.2133/dmpk.18.86  |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Wang H, Tan W, Hao B |title=Substantial reduction in risk of lung adenocarcinoma associated with genetic polymorphism in CYP2A13, the most active cytochrome P450 for the metabolic activation of tobacco-specific carcinogen NNK |journal=Cancer Res. |volume=63 |issue= 22 |pages= 8057–61 |year= 2003 |pmid= 14633739 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Cheng XY, Chen GL, Zhang WX |title=Arg257Cys polymorphism of CYP2A13 in a Chinese population |journal=Clin. Chim. Acta |volume=343 |issue= 1–2 |pages= 213–6 |year= 2004 |pmid= 15115698 |doi= 10.1016/j.cccn.2004.01.017 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=D'Agostino J, Zhang X, Wu H |title=Characterization of CYP2A13*2, a variant cytochrome P450 allele previously found to be associated with decreased incidence of lung adenocarcinoma in smokers |journal=Drug Metab. Dispos. |volume=36 |issue= 11 |pages= 2316–23 |year= 2008 |pmid= 18669584 |doi= 10.1124/dmd.108.022822  |pmc=2597635 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Cauffiez C, Pottier N, Tournel G |title=CYP2A13 genetic polymorphism in French Caucasian, Gabonese and Tunisian populations |journal=Xenobiotica |volume=35 |issue= 7 |pages= 661–9 |year= 2005 |pmid= 16316926 |doi= 10.1080/00498250500202171  |s2cid=39901230 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Mohelnikova-Duchonova B, Vrana D, Holcatova I |title=CYP2A13, ADH1B, and ADH1C gene polymorphisms and pancreatic cancer risk |journal=Pancreas |volume=39 |issue= 2 |pages= 144–8 |year= 2010 |pmid= 19812523 |doi= 10.1097/MPA.0b013e3181bab6c2 |s2cid=25113289 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Jiang JH, Jia WH, Chen HK |title=Genetic polymorphisms of CYP2A13 and its relationship to nasopharyngeal carcinoma in the Cantonese population |journal=J Transl Med |volume=2 |issue= 1 |article-number= 24 |year= 2004 |pmid= 15222883 |doi= 10.1186/1479-5876-2-24  |pmc=455696 |display-authors=etal |doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Young RP, Hopkins RJ, Hay BA |title=A gene-based risk score for lung cancer susceptibility in smokers and ex-smokers |journal=Postgrad Med J |volume=85 |issue= 1008 |pages= 515–24 |year= 2009 |pmid= 19789190 |doi= 10.1136/pgmj.2008.077107 |display-authors=etal|doi-access=free }}
{{refend}}

{{NLM content}}
{{Citohrom P450}}
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Citohrom P450|2]]</text>
      <sha1>aqy831gcejp3x84s4dkmn0dmq6n1yk5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935278</id>
      <parentid>3935243</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:29:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[CYP2A7]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12249" sha1="aqy831gcejp3x84s4dkmn0dmq6n1yk5" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''CYP2A7''' ('''cy'''tohrom '''P'''450, porodica '''2''', potporodica '''A''', polipeptid '''7''') je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''CYP2A7''' sa [[hromosom 19|hromosoma 19]].&lt;ref name=&quot;pmid7668294&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fernandez-Salguero P, Hoffman SM, Cholerton S, Mohrenweiser H, Raunio H, Rautio A, Pelkonen O, Huang JD, Evans WE, Idle JR | title = A Genetic Polymorphism in Coumarin 7-Hydroxylation: Sequence of the Human CYP2A Gnes and Identification of Variant CYP2A6 Alleles | journal = Am. J. Hum. Genet. | volume = 57 | issue = 3 | pages = 651–60 |date=September 1995 | pmid = 7668294 | pmc = 1801261 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15128046&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nelson DR, Zeldin DC, Hoffman SM, Maltais LJ, Wain HM, Nebert DW | title = Comparison of cytochrome P450 (CYP) genes from the mouse and human genomes, including nomenclature recommendations for genes, pseudogenes and alternative-splice variants | journal = Pharmacogenetics | volume = 14 | issue = 1 | pages = 1–18 |date=January 2004 | pmid = 15128046 | doi = 10.1097/00008571-200401000-00001}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
{{Legenda aminokiselina}}

&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MLASGLLLVA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LLACLTVMVL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MSVWQQRKSR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKLPPGPTPL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PFIGNYLQLN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TEHICDSIMK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FSECYGPVFT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IHLGPRRVVV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LCGHDAVREA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LVDQAEEFSG
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} RGEQATFDWV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FKGYGVAFSN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GERAKQLLRF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AIATLRDFGV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKRGIEERIQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} EESGFLIEAI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RSTHGANIDP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TFFLSRTVSN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VISSIVFGDR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FDYEDKEFLS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LLSMMLGIFQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FTSTSTGQLY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EMFSSVMKHL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PGPQQQAFKL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LQGLEDFIAK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} KVEHNQRTLD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PNSPQDFIDS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FLIHMQEEEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NPNTEFYLKN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LMMSTLNLFI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AGTETVSTTL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RYGFLLLMKH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PEVEAKVHEE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IDRVIGKNRQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PKFEDRTKMP
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YMEAVIHEIQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RFGDVIPMSL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ARRVKKDTKF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RDFFLPKGTE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VFPMLGSVLR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} DPSFFSNPQD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FNPQHFLDDK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GQFKKSDAFV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PFSIGKRNCF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GEGLARMELF
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LFFTTVMQNF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RLKSSQSPKD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IDVSPKHVVF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ATIPRNYTMS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FLPR
{{!)}}
&lt;/table&gt;

==Funkcija==
Ovaj gen kodira člana natporodice [[enzim]]a [[citohrom P450]]. Proteini citohroma P450 su [[monooksigenaza|monooksigenaze]] koje kataliziraju mnoge reakcije uključene u [[metabolizam]] lijekova i sintezu [[holesterol]]a, [[steroidi|steroida]] i drugih [[lipidi|lipida]]. Ovaj protein se lokalizira u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]; njegov supstrat još nije određen. Ovaj gen, koji proizvodi dvije transkriptne varijante, dio je velikog klastera gena citohroma P450 iz potporodicaa CYP2A, CYP2B i CYP2F na hromosomu 19q.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{NCBI RefSeq| title = Entrez Gene: CYP2A7 | url =https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1549 }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|CYP2A7}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  |vauthors=Smith BD, Sanders JL, Porubsky PR |title=Structure of the human lung cytochrome P450 2A13 |journal=J. Biol. Chem. |volume=282 |issue= 23 |pages= 17306–13 |year= 2007 |pmid= 17428784 |doi= 10.1074/jbc.M702361200 |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Wang HH, Liao YW, Chiang HL |title=Novel DNA sequence variations of cytochrome P450 genes in the Han Chinese population |journal=Pharmacogenomics |volume=10 |issue= 3 |pages= 359–74 |year= 2009 |pmid= 19290787 |doi= 10.2217/14622416.10.3.359 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Fernandez-Salguero P, Gonzalez FJ |title=The CYP2A gene subfamily: species differences, regulation, catalytic activities and role in chemical carcinogenesis |journal=Pharmacogenetics |volume=5 |issue= Special Issue |pages= S123–8 |year= 1995 |pmid= 7581481 |doi=  10.1097/00008571-199512001-00013}}
* {{cite journal  |vauthors=Cauffiez C, Lo-Guidice JM, Quaranta S |title=Genetic polymorphism of the human cytochrome CYP2A13 in a French population: implication in lung cancer susceptibility |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=317 |issue= 2 |pages= 662–9 |year= 2004 |pmid= 15063809 |doi= 10.1016/j.bbrc.2004.03.092 |display-authors=etal |bibcode=2004BBRC..317..662C }}
* {{cite journal  |vauthors=Timofeeva MN, Kropp S, Sauter W |title=CYP450 polymorphisms as risk factors for early-onset lung cancer: gender-specific differences |journal=Carcinogenesis |volume=30 |issue= 7 |pages= 1161–9 |year= 2009 |pmid= 19414505 |doi= 10.1093/carcin/bgp102 |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Smith G, Stubbins MJ, Harries LW, Wolf CR |title=Molecular genetics of the human cytochrome P450 monooxygenase superfamily |journal=Xenobiotica |volume=28 |issue= 12 |pages= 1129–65 |year= 1998 |pmid= 9890157 |doi= 10.1080/004982598238868  }}
* {{cite journal  |vauthors=Saito A, Kawamoto M, Kamatani N |title=Association study between single-nucleotide polymorphisms in 199 drug-related genes and commonly measured quantitative traits of 752 healthy Japanese subjects |journal=J. Hum. Genet. |volume=54 |issue= 6 |pages= 317–23 |year= 2009 |pmid= 19343046 |doi= 10.1038/jhg.2009.31 |doi-access= free }}
* {{cite journal  |vauthors=He XY, Shen J, Ding X |title=Identification of critical amino acid residues of human CYP2A13 for the metabolic activation of 4-(methylnitrosamino)-1-(3-pyridyl)-1-butanone, a tobacco-specific carcinogen |journal=Drug Metab. Dispos. |volume=32 |issue= 12 |pages= 1516–21 |year= 2004 |pmid= 15333516 |doi= 10.1124/dmd.104.001370 |s2cid=26225467 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Nelson DR, Zeldin DC, Hoffman SM |title=Comparison of cytochrome P450 (CYP) genes from the mouse and human genomes, including nomenclature recommendations for genes, pseudogenes and alternative-splice variants |journal=Pharmacogenetics |volume=14 |issue= 1 |pages= 1–18 |year= 2004 |pmid= 15128046 |doi=10.1097/00008571-200401000-00001  |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=He XY, Shen J, Hu WY |title=Identification of Val117 and Arg372 as critical amino acid residues for the activity difference between human CYP2A6 and CYP2A13 in coumarin 7-hydroxylation |journal=Arch. Biochem. Biophys. |volume=427 |issue= 2 |pages= 143–53 |year= 2004 |pmid= 15196988 |doi= 10.1016/j.abb.2004.03.016 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Herr D, Bettendorf H, Denschlag D |title=Cytochrome P2A13 and P1A1 gene polymorphisms are associated with the occurrence of uterine leiomyoma |journal=Arch. Gynecol. Obstet. |volume=274 |issue= 6 |pages= 367–71 |year= 2006 |pmid= 16835796 |doi= 10.1007/s00404-006-0201-8 |s2cid=28342598 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Song DK, Xing DL, Zhang LR |title=Association of NAT2, GSTM1, GSTT1, CYP2A6, and CYP2A13 gene polymorphisms with susceptibility and clinicopathologic characteristics of bladder cancer in Central China |journal=Cancer Detect. Prev. |volume=32 |issue= 5–6 |pages= 416–23 |year= 2009 |pmid= 19303722 |doi= 10.1016/j.cdp.2009.02.003 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Fujieda M, Yamazaki H, Kiyotani K |title=Eighteen novel polymorphisms of the CYP2A13 gene in Japanese |journal=Drug Metab. Pharmacokinet. |volume=18 |issue= 1 |pages= 86–90 |year= 2003 |pmid= 15618722 |doi=10.2133/dmpk.18.86  |display-authors=etal|doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Wang H, Tan W, Hao B |title=Substantial reduction in risk of lung adenocarcinoma associated with genetic polymorphism in CYP2A13, the most active cytochrome P450 for the metabolic activation of tobacco-specific carcinogen NNK |journal=Cancer Res. |volume=63 |issue= 22 |pages= 8057–61 |year= 2003 |pmid= 14633739 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Cheng XY, Chen GL, Zhang WX |title=Arg257Cys polymorphism of CYP2A13 in a Chinese population |journal=Clin. Chim. Acta |volume=343 |issue= 1–2 |pages= 213–6 |year= 2004 |pmid= 15115698 |doi= 10.1016/j.cccn.2004.01.017 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=D'Agostino J, Zhang X, Wu H |title=Characterization of CYP2A13*2, a variant cytochrome P450 allele previously found to be associated with decreased incidence of lung adenocarcinoma in smokers |journal=Drug Metab. Dispos. |volume=36 |issue= 11 |pages= 2316–23 |year= 2008 |pmid= 18669584 |doi= 10.1124/dmd.108.022822  |pmc=2597635 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Cauffiez C, Pottier N, Tournel G |title=CYP2A13 genetic polymorphism in French Caucasian, Gabonese and Tunisian populations |journal=Xenobiotica |volume=35 |issue= 7 |pages= 661–9 |year= 2005 |pmid= 16316926 |doi= 10.1080/00498250500202171  |s2cid=39901230 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Mohelnikova-Duchonova B, Vrana D, Holcatova I |title=CYP2A13, ADH1B, and ADH1C gene polymorphisms and pancreatic cancer risk |journal=Pancreas |volume=39 |issue= 2 |pages= 144–8 |year= 2010 |pmid= 19812523 |doi= 10.1097/MPA.0b013e3181bab6c2 |s2cid=25113289 |display-authors=etal}}
* {{cite journal  |vauthors=Jiang JH, Jia WH, Chen HK |title=Genetic polymorphisms of CYP2A13 and its relationship to nasopharyngeal carcinoma in the Cantonese population |journal=J Transl Med |volume=2 |issue= 1 |article-number= 24 |year= 2004 |pmid= 15222883 |doi= 10.1186/1479-5876-2-24  |pmc=455696 |display-authors=etal |doi-access=free }}
* {{cite journal  |vauthors=Young RP, Hopkins RJ, Hay BA |title=A gene-based risk score for lung cancer susceptibility in smokers and ex-smokers |journal=Postgrad Med J |volume=85 |issue= 1008 |pages= 515–24 |year= 2009 |pmid= 19789190 |doi= 10.1136/pgmj.2008.077107 |display-authors=etal|doi-access=free }}
{{refend}}

{{NLM content}}
{{Citohrom P450}}
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Citohrom P450|2]]</text>
      <sha1>aqy831gcejp3x84s4dkmn0dmq6n1yk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>DPP6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538694</id>
    <revision>
      <id>3935245</id>
      <timestamp>2026-10-15T09:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Dipeptidil-aminopeptidazoliki rotein 6''' jeste [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''DPP6''' sa [[hromosom 7|hromosoma 7]].&lt;ref name=&quot;pmid1729689&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wada K, Yokotani N, Hunter C, Doi K, Wenthold RJ, Shimasaki S | title = Differential expression of two distinct forms of mRNA encoding members of a dipeptidyl aminopeptidase family | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 89 | issue = 1 | pages = 1...</comment>
      <origin>3935245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12734" sha1="ashitshjtch1q8qpuhlgay081qj0ujn" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Dipeptidil-aminopeptidazoliki rotein 6''' jeste [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''DPP6''' sa [[hromosom 7|hromosoma 7]].&lt;ref name=&quot;pmid1729689&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wada K, Yokotani N, Hunter C, Doi K, Wenthold RJ, Shimasaki S | title = Differential expression of two distinct forms of mRNA encoding members of a dipeptidyl aminopeptidase family | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 89 | issue = 1 | pages = 197–201 |date=Feb 1992 | pmid = 1729689 | pmc = 48203 | doi =10.1073/pnas.89.1.197  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: DPP6 dipeptidyl-peptidase 6| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1804}}&lt;/ref&gt;

==Aminoliselinska sekvenca==
{{Legenda aminokiselina}}
&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MASLYQRFTG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KINTSRSFPA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPEASHLLGG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QGPEEDGGAG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AKPLGPRAQA
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AAPRERGGGG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GGAGGRPRFQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YQARSDGDEE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DELVGSNPPQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RNWKGIAIAL
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LVILVICSLI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VTSVILLTPA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EDNSLSQKKK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VTVEDLFSED
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FKIHDPEAKW
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} ISDTEFIYRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QKGTVRLWNV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ETNTSTVLIE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKKIESLRAI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RYEISPDREY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} ALFSYNVEPI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YQHSYTGYYV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LSKIPHGDPQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SLDPPEVSNA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KLQYAGWGPK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} GQQLIFIFEN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NIYYCAHVGK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAIRVVSTGK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EGVIYNGLSD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} WLYEEEILKT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} HIAHWWSPDG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TRLAYAAIND
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SRVPIMELPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YTGSIYPTVK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PYHYPKAGSE
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} NPSISLHVIG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LNGPTHDLEM
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MPPDDPRMRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YYITMVKWAT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} STKVAVTWLN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} RAQNVSILTL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} CDATTGVCTK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KHEDESEAWL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HRQNEEPVFS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KDGRKFFFIR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AIPQGGRGKF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YHITVSSSQP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NSSNDNIQSI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TSGDWDVTKI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LAYDEKGNKI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YFLSTEDLPR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RRQLYSANTV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GNFNRQCLSC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DLVENCTYFS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ASFSHSMDFF
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LLKCEGPGVP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MVTVHNTTDK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KKMFDLETNE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HVKKAINDRQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MPKVEYRDIE
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IDDYNLPMQI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LKPATFTDTT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HYPLLLVVDG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TPGSQSVAEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FEVSWETVMV
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SSHGAVVVKC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DGRGSGFQGT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KLLHEVRRRL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GLLEEKDQME
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AVRTMLKEQY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IDRTRVAVFG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KDYGGYLSTY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ILPAKGENQG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTFTCGSALS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PITDFKLYAS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AFSERYLGLH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GLDNRAYEMT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KVAHRVSALE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EQQFLIIHPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ADEKIHFQHT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AELITQLIRG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KANYSLQIYP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DESHYFTSSS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LKQHLYRSII
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NFFVECFRIQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} DKLLTVTAKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DEEED
{{!)}}
&lt;/table&gt;
==Funkcija==
Ovaj gen kodira membranski protein tipa II s jednim prolazom koji je član porodice S9B u klanu SC [[serin]]skih [[proteaza]]. Ovaj protein nema detektabilnu proteaznu aktivnost, najvjerovatnije zbog odsustva konzerviranog serinskog ostatka koji je normalno prisutan u katalitskom domenu serinskih proteaza. Međutim, on se veže za specifične [[Naponom usmjereni kalijski kanal| naponski-kontrolirane kalijeve kanale]] i mijenja njihovu ekspresiju i biofizička svojstva. Karakterizirane su [[alternativna prerada|alternativne transkripcijske varijante splajsovanja]], koje kodiraju različite [[izoforme]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Dodatni izvori==
{{refbegin | 2}}
*{{cite journal  | vauthors=Adams MD, Kerlavage AR, Fleischmann RD |title=Initial assessment of human gene diversity and expression patterns based upon 83 million nucleotides of cDNA sequence. |journal=Nature |volume=377 |issue= 6547 Suppl |pages= 3–174 |year= 1995 |pmid= 7566098 |url=http://www.columbia.edu/itc/biology/pollack/w4065/client_edit/readings/nature377_3.pdf |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Yokotani N, Doi K, Wenthold RJ, Wada K |title=Non-conservation of a catalytic residue in a dipeptidyl aminopeptidase IV-related protein encoded by a gene on human chromosome 7. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=2 |issue= 7 |pages= 1037–9 |year= 1993 |pmid= 8103397 |doi=10.1093/hmg/2.7.1037  |url=https://zenodo.org/record/1234321 }}
*{{cite journal  | vauthors=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery. |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  |doi-access=free }}
*{{cite journal  |title=Toward a complete human genome sequence. |journal=Genome Res. |volume=8 |issue= 11 |pages= 1097–108 |year= 1999 |pmid= 9847074 |doi=  10.1101/gr.8.11.1097|last1=Sanger Centre |first1=The |last2=Washington University Genome Sequencing Cente |first2=The |doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Kin Y, Misumi Y, Ikehara Y |title=Biosynthesis and characterization of the brain-specific membrane protein DPPX, a dipeptidyl peptidase IV-related protein. |journal=J. Biochem. |volume=129 |issue= 2 |pages= 289–95 |year= 2001 |pmid= 11173531 |doi=  10.1093/oxfordjournals.jbchem.a002856|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 |bibcode=2002PNAS...9916899M |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Nadal MS, Ozaita A, Amarillo Y |title=The CD26-related dipeptidyl aminopeptidase-like protein DPPX is a critical component of neuronal A-type K+ channels. |journal=Neuron |volume=37 |issue= 3 |pages= 449–61 |year= 2003 |pmid= 12575952 |doi=10.1016/S0896-6273(02)01185-6  |s2cid=11494299 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA |title=The DNA sequence of human chromosome 7. |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 |bibcode=2003Natur.424..157H |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Schmitt-Ulms G, Hansen K, Liu J |title=Time-controlled transcardiac perfusion cross-linking for the study of protein interactions in complex tissues. |journal=Nat. Biotechnol. |volume=22 |issue= 6 |pages= 724–31 |year= 2005 |pmid= 15146195 |doi= 10.1038/nbt969 |s2cid=36630738 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Strop P, Bankovich AJ, Hansen KC |title=Structure of a human A-type potassium channel interacting protein DPPX, a member of the dipeptidyl aminopeptidase family. |journal=J. Mol. Biol. |volume=343 |issue= 4 |pages= 1055–65 |year= 2004 |pmid= 15476821 |doi= 10.1016/j.jmb.2004.09.003 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Zagha E, Ozaita A, Chang SY |title=DPP10 modulates Kv4-mediated A-type potassium channels. |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue= 19 |pages= 18853–61 |year= 2005 |pmid= 15671030 |doi= 10.1074/jbc.M410613200 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Radicke S, Cotella D, Graf EM |title=Expression and function of dipeptidyl-aminopeptidase-like protein 6 as a putative beta-subunit of human cardiac transient outward current encoded by Kv4.3. |journal=J. Physiol. |volume=565 |issue= Pt 3 |pages= 751–6 |year= 2005 |pmid= 15890703 |doi= 10.1113/jphysiol.2005.087312  | pmc=1464568 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Ren X, Hayashi Y, Yoshimura N, Takimoto K |title=Transmembrane interaction mediates complex formation between peptidase homologues and Kv4 channels. |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=29 |issue= 2 |pages= 320–32 |year= 2005 |pmid= 15911355 |doi= 10.1016/j.mcn.2005.02.003 |s2cid=34065803 }}
*{{cite journal  | vauthors=Jerng HH, Kunjilwar K, Pfaffinger PJ |title=Multiprotein assembly of Kv4.2, KChIP3 and DPP10 produces ternary channel complexes with ISA-like properties. |journal=J. Physiol. |volume=568 |issue= Pt 3 |pages= 767–88 |year= 2006 |pmid= 16123112 |doi= 10.1113/jphysiol.2005.087858  | pmc=1464192 }}
*{{cite journal  | vauthors=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Nadal MS, Amarillo Y, Vega-Saenz de Miera E, Rudy B |title=Differential characterization of three alternative spliced isoforms of DPPX. |journal=Brain Res. |volume=1094 |issue= 1 |pages= 1–12 |year= 2006 |pmid= 16764835 |doi= 10.1016/j.brainres.2006.03.106 |s2cid=33513405 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{PDB Gallery|geneid=1804}}
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 7]]</text>
      <sha1>ashitshjtch1q8qpuhlgay081qj0ujn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935277</id>
      <parentid>3935245</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:29:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[DPP6]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12734" sha1="ashitshjtch1q8qpuhlgay081qj0ujn" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Dipeptidil-aminopeptidazoliki rotein 6''' jeste [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''DPP6''' sa [[hromosom 7|hromosoma 7]].&lt;ref name=&quot;pmid1729689&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wada K, Yokotani N, Hunter C, Doi K, Wenthold RJ, Shimasaki S | title = Differential expression of two distinct forms of mRNA encoding members of a dipeptidyl aminopeptidase family | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 89 | issue = 1 | pages = 197–201 |date=Feb 1992 | pmid = 1729689 | pmc = 48203 | doi =10.1073/pnas.89.1.197  | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: DPP6 dipeptidyl-peptidase 6| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1804}}&lt;/ref&gt;

==Aminoliselinska sekvenca==
{{Legenda aminokiselina}}
&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MASLYQRFTG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KINTSRSFPA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPEASHLLGG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QGPEEDGGAG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AKPLGPRAQA
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AAPRERGGGG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GGAGGRPRFQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YQARSDGDEE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DELVGSNPPQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RNWKGIAIAL
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LVILVICSLI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VTSVILLTPA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EDNSLSQKKK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VTVEDLFSED
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FKIHDPEAKW
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} ISDTEFIYRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QKGTVRLWNV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ETNTSTVLIE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GKKIESLRAI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RYEISPDREY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} ALFSYNVEPI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YQHSYTGYYV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LSKIPHGDPQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SLDPPEVSNA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KLQYAGWGPK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} GQQLIFIFEN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NIYYCAHVGK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAIRVVSTGK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EGVIYNGLSD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} WLYEEEILKT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} HIAHWWSPDG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TRLAYAAIND
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SRVPIMELPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YTGSIYPTVK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PYHYPKAGSE
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} NPSISLHVIG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LNGPTHDLEM
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MPPDDPRMRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YYITMVKWAT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} STKVAVTWLN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} RAQNVSILTL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} CDATTGVCTK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KHEDESEAWL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HRQNEEPVFS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KDGRKFFFIR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AIPQGGRGKF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} YHITVSSSQP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NSSNDNIQSI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TSGDWDVTKI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LAYDEKGNKI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YFLSTEDLPR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RRQLYSANTV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GNFNRQCLSC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DLVENCTYFS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ASFSHSMDFF
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LLKCEGPGVP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MVTVHNTTDK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KKMFDLETNE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HVKKAINDRQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MPKVEYRDIE
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IDDYNLPMQI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LKPATFTDTT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HYPLLLVVDG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TPGSQSVAEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FEVSWETVMV
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SSHGAVVVKC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DGRGSGFQGT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KLLHEVRRRL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GLLEEKDQME
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AVRTMLKEQY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IDRTRVAVFG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KDYGGYLSTY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ILPAKGENQG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTFTCGSALS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PITDFKLYAS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AFSERYLGLH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GLDNRAYEMT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KVAHRVSALE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EQQFLIIHPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ADEKIHFQHT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AELITQLIRG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KANYSLQIYP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DESHYFTSSS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LKQHLYRSII
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NFFVECFRIQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} DKLLTVTAKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DEEED
{{!)}}
&lt;/table&gt;
==Funkcija==
Ovaj gen kodira membranski protein tipa II s jednim prolazom koji je član porodice S9B u klanu SC [[serin]]skih [[proteaza]]. Ovaj protein nema detektabilnu proteaznu aktivnost, najvjerovatnije zbog odsustva konzerviranog serinskog ostatka koji je normalno prisutan u katalitskom domenu serinskih proteaza. Međutim, on se veže za specifične [[Naponom usmjereni kalijski kanal| naponski-kontrolirane kalijeve kanale]] i mijenja njihovu ekspresiju i biofizička svojstva. Karakterizirane su [[alternativna prerada|alternativne transkripcijske varijante splajsovanja]], koje kodiraju različite [[izoforme]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Dodatni izvori==
{{refbegin | 2}}
*{{cite journal  | vauthors=Adams MD, Kerlavage AR, Fleischmann RD |title=Initial assessment of human gene diversity and expression patterns based upon 83 million nucleotides of cDNA sequence. |journal=Nature |volume=377 |issue= 6547 Suppl |pages= 3–174 |year= 1995 |pmid= 7566098 |url=http://www.columbia.edu/itc/biology/pollack/w4065/client_edit/readings/nature377_3.pdf |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Yokotani N, Doi K, Wenthold RJ, Wada K |title=Non-conservation of a catalytic residue in a dipeptidyl aminopeptidase IV-related protein encoded by a gene on human chromosome 7. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=2 |issue= 7 |pages= 1037–9 |year= 1993 |pmid= 8103397 |doi=10.1093/hmg/2.7.1037  |url=https://zenodo.org/record/1234321 }}
*{{cite journal  | vauthors=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery. |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  |doi-access=free }}
*{{cite journal  |title=Toward a complete human genome sequence. |journal=Genome Res. |volume=8 |issue= 11 |pages= 1097–108 |year= 1999 |pmid= 9847074 |doi=  10.1101/gr.8.11.1097|last1=Sanger Centre |first1=The |last2=Washington University Genome Sequencing Cente |first2=The |doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Kin Y, Misumi Y, Ikehara Y |title=Biosynthesis and characterization of the brain-specific membrane protein DPPX, a dipeptidyl peptidase IV-related protein. |journal=J. Biochem. |volume=129 |issue= 2 |pages= 289–95 |year= 2001 |pmid= 11173531 |doi=  10.1093/oxfordjournals.jbchem.a002856|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 |bibcode=2002PNAS...9916899M |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Nadal MS, Ozaita A, Amarillo Y |title=The CD26-related dipeptidyl aminopeptidase-like protein DPPX is a critical component of neuronal A-type K+ channels. |journal=Neuron |volume=37 |issue= 3 |pages= 449–61 |year= 2003 |pmid= 12575952 |doi=10.1016/S0896-6273(02)01185-6  |s2cid=11494299 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA |title=The DNA sequence of human chromosome 7. |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 |bibcode=2003Natur.424..157H |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Schmitt-Ulms G, Hansen K, Liu J |title=Time-controlled transcardiac perfusion cross-linking for the study of protein interactions in complex tissues. |journal=Nat. Biotechnol. |volume=22 |issue= 6 |pages= 724–31 |year= 2005 |pmid= 15146195 |doi= 10.1038/nbt969 |s2cid=36630738 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Strop P, Bankovich AJ, Hansen KC |title=Structure of a human A-type potassium channel interacting protein DPPX, a member of the dipeptidyl aminopeptidase family. |journal=J. Mol. Biol. |volume=343 |issue= 4 |pages= 1055–65 |year= 2004 |pmid= 15476821 |doi= 10.1016/j.jmb.2004.09.003 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Zagha E, Ozaita A, Chang SY |title=DPP10 modulates Kv4-mediated A-type potassium channels. |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue= 19 |pages= 18853–61 |year= 2005 |pmid= 15671030 |doi= 10.1074/jbc.M410613200 |display-authors=etal|doi-access=free }}
*{{cite journal  | vauthors=Radicke S, Cotella D, Graf EM |title=Expression and function of dipeptidyl-aminopeptidase-like protein 6 as a putative beta-subunit of human cardiac transient outward current encoded by Kv4.3. |journal=J. Physiol. |volume=565 |issue= Pt 3 |pages= 751–6 |year= 2005 |pmid= 15890703 |doi= 10.1113/jphysiol.2005.087312  | pmc=1464568 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Ren X, Hayashi Y, Yoshimura N, Takimoto K |title=Transmembrane interaction mediates complex formation between peptidase homologues and Kv4 channels. |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=29 |issue= 2 |pages= 320–32 |year= 2005 |pmid= 15911355 |doi= 10.1016/j.mcn.2005.02.003 |s2cid=34065803 }}
*{{cite journal  | vauthors=Jerng HH, Kunjilwar K, Pfaffinger PJ |title=Multiprotein assembly of Kv4.2, KChIP3 and DPP10 produces ternary channel complexes with ISA-like properties. |journal=J. Physiol. |volume=568 |issue= Pt 3 |pages= 767–88 |year= 2006 |pmid= 16123112 |doi= 10.1113/jphysiol.2005.087858  | pmc=1464192 }}
*{{cite journal  | vauthors=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 |display-authors=etal}}
*{{cite journal  | vauthors=Nadal MS, Amarillo Y, Vega-Saenz de Miera E, Rudy B |title=Differential characterization of three alternative spliced isoforms of DPPX. |journal=Brain Res. |volume=1094 |issue= 1 |pages= 1–12 |year= 2006 |pmid= 16764835 |doi= 10.1016/j.brainres.2006.03.106 |s2cid=33513405 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{PDB Gallery|geneid=1804}}
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 7]]</text>
      <sha1>ashitshjtch1q8qpuhlgay081qj0ujn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>PHF21A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538695</id>
    <revision>
      <id>3935248</id>
      <timestamp>2026-10-15T09:36:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija gen}} '''Prstni PHD protein 21A''' je [[protein]] koji ie kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''PHF21A'''.&lt;ref name=&quot;pmid11214970&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagase T, Kikuno R, Hattori A, Kondo Y, Okumura K, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XIX. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Res. | volume = 7 | issue = 6 | pages = 347–55 |...</comment>
      <origin>3935248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8972" sha1="fvs5rcau35jq320t7kzkbh2n2189tzj" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Prstni PHD protein 21A''' je [[protein]] koji ie kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''PHF21A'''.&lt;ref name=&quot;pmid11214970&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagase T, Kikuno R, Hattori A, Kondo Y, Okumura K, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XIX. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Res. | volume = 7 | issue = 6 | pages = 347–55 | year = 2000 | pmid = 11214970 | doi = 10.1093/dnares/7.6.347 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12032298&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Bochar DA, Chenoweth J, Lane WS, Mandel G, Shiekhattar R | title = A core-BRAF35 complex containing histone deacetylase mediates repression of neuronal-specific genes | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 99 | issue = 11 | pages = 7420–5  | date = May 2002 | pmid = 12032298 | pmc = 124246 | doi = 10.1073/pnas.112008599 | bibcode = 2002PNAS...99.7420H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

==Aminokiselinski sastav==
{{Legenda aminokiselina}}
&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MELQTLQEAL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KVEIQVHQKL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VAQMKQDPQN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ADLKKQLHEL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAKITALSEK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} QKRVVEQLRK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NLIVKQEQPD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KFQIQPLPQS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ENKLQTAQQQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PLQQLQQQQQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YHHHHAQQSA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AASPNLTASQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KTVTTASMIT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TKTLPLVLKA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ATATMPASVV
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} GQRPTIAMVT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AINSQKAVLS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TDVQNTPVNL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTSSKVTGPG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AEAVQIVAKN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TVTLVQATPP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QPIKVPQFIP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPRLTPRPNF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LPQVRPKPVA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QNNIPIAPAP
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPMLAAPQLI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QRPVMLTKFT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PTTLPTSQNS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IHPVRVVNGQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TATIAKTFPM
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AQLTSIVIAT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PGTRLAGPQT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VQLSKPSLEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTVKSHTETD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EKQTESRTIT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPAAPKPKRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ENPQKLAFMV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SLGLVTHDHL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EEIQSKRQER
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KRRTTANPVY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SGAVFEPERK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KSAVTYLNST
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MHPGTRKRGR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPKYNAVLGF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GALTPTSPQS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SHPDSPENEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TETTFTFPAP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VQPVSLPSPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} STDGDIHEDF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} CSVCRKSGQL
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LMCDTCSRVY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HLDCLDPPLK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TIPKGMWICP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RCQDQMLKKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EAIPWPGTLA
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IVHSYIAYKA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AKEEEKQKLL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KWSSDLKQER
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EQLEQKVKQL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SNSISKCMEM
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} KNTILARQKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MHSSLEKVKQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LIRLIHGIDL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SKPVDSEATV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GAISNGPDCT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPANAATSTP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} APSPSSQSCT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ANCNQGEETK
{{!)}}
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==
BHC80 je komponenta kompleksa BRAF35 (MIM 605535)/[[histon-deacetilaza]] (HDAC; vidi MIM 601241) (BHC), koji posreduje u represiji gena specifičnih za [[neuron]]e putem [[cis-regulatorni element|cis-regulatornog elementa poznatog]] kao represorski element-1 (RE1) ili [[neuron]]ski restriktivni utišavač (NRS) (Hakimi i sar., 2002).[izvor: OMIM]&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: PHF21A PHD finger protein 21A| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=51317}}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Pokazano je da PHF21A [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[HDAC1]],&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt; 
* [[HMG20B]],&lt;ref name=&quot;pmid12032298&quot;/&gt;&lt;ref name = pmid15325272&gt;{{cite journal | vauthors = Iwase S, Januma A, Miyamoto K, Shono N, Honda A, Yanagisawa J, Baba T | title = Characterization of BHC80 in BRAF-HDAC complex, involved in neuron-specific gene repression | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 322 | issue = 2 | pages = 601–8  | date = Sep 2004 | pmid = 15325272 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.07.163 | bibcode = 2004BBRC..322..601I }}&lt;/ref&gt; 
* [[Histon-deacetilaza 2]],&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt;&lt;ref name = pmid12493763&gt;{{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Dong Y, Lane WS, Speicher DW, Shiekhattar R | title = A candidate X-linked mental retardation gene is a component of a new family of histone deacetylase-containing complexes | journal = J. Biol. Chem. | volume = 278 | issue = 9 | pages = 7234–9  | date = Feb 2003 | pmid = 12493763 | doi = 10.1074/jbc.M208992200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i
* [[RCOR1]].&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Shi YJ, Matson C, Lan F, Iwase S, Baba T, Shi Y | title = Regulation of LSD1 histone demethylase activity by its associated factors | journal = Mol. Cell | volume = 19 | issue = 6 | pages = 857–64 | year = 2005 | pmid = 16140033 | doi = 10.1016/j.molcel.2005.08.027 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Rual JF, Venkatesan K, Hao T, Hirozane-Kishikawa T, Dricot A, Li N, Berriz GF, Gibbons FD, Dreze M, Ayivi-Guedehoussou N, Klitgord N, Simon C, Boxem M, Milstein S, Rosenberg J, Goldberg DS, Zhang LV, Wong SL, Franklin G, Li S, Albala JS, Lim J, Fraughton C, Llamosas E, Cevik S, Bex C, Lamesch P, Sikorski RS, Vandenhaute J, Zoghbi HY, Smolyar A, Bosak S, Sequerra R, Doucette-Stamm L, Cusick ME, Hill DE, Roth FP, Vidal M | title = Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7062 | pages = 1173–8 | year = 2005 | pmid = 16189514 | doi = 10.1038/nature04209 | bibcode = 2005Natur.437.1173R | s2cid = 4427026 }}
* {{cite journal | vauthors = Hailesellasse Sene K, Porter CJ, Palidwor G, Perez-Iratxeta C, Muro EM, Campbell PA, Rudnicki MA, Andrade-Navarro MA | title = Gene function in early mouse embryonic stem cell differentiation | journal = BMC Genomics | volume = 8 | year = 2007 | pmid = 17394647 | pmc = 1851713 | doi = 10.1186/1471-2164-8-85 | doi-access = free }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|PHF21A+protein,+human}}
{{NLM content}}
{{Transkripcijski faktori|g3}}
[[Kategorija:Transkripcijski faktori]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]</text>
      <sha1>fvs5rcau35jq320t7kzkbh2n2189tzj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935276</id>
      <parentid>3935248</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[PHF21A]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8972" sha1="fvs5rcau35jq320t7kzkbh2n2189tzj" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Prstni PHD protein 21A''' je [[protein]] koji ie kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''PHF21A'''.&lt;ref name=&quot;pmid11214970&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nagase T, Kikuno R, Hattori A, Kondo Y, Okumura K, Ohara O | title = Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. XIX. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which code for large proteins in vitro | journal = DNA Res. | volume = 7 | issue = 6 | pages = 347–55 | year = 2000 | pmid = 11214970 | doi = 10.1093/dnares/7.6.347 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12032298&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Bochar DA, Chenoweth J, Lane WS, Mandel G, Shiekhattar R | title = A core-BRAF35 complex containing histone deacetylase mediates repression of neuronal-specific genes | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 99 | issue = 11 | pages = 7420–5  | date = May 2002 | pmid = 12032298 | pmc = 124246 | doi = 10.1073/pnas.112008599 | bibcode = 2002PNAS...99.7420H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

==Aminokiselinski sastav==
{{Legenda aminokiselina}}
&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MELQTLQEAL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KVEIQVHQKL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VAQMKQDPQN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ADLKKQLHEL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAKITALSEK
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} QKRVVEQLRK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} NLIVKQEQPD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KFQIQPLPQS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ENKLQTAQQQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PLQQLQQQQQ
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} YHHHHAQQSA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AASPNLTASQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KTVTTASMIT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TKTLPLVLKA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ATATMPASVV
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} GQRPTIAMVT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AINSQKAVLS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TDVQNTPVNL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTSSKVTGPG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AEAVQIVAKN
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TVTLVQATPP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QPIKVPQFIP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPRLTPRPNF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LPQVRPKPVA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QNNIPIAPAP
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPMLAAPQLI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QRPVMLTKFT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PTTLPTSQNS
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IHPVRVVNGQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TATIAKTFPM
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} AQLTSIVIAT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PGTRLAGPQT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VQLSKPSLEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QTVKSHTETD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EKQTESRTIT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPAAPKPKRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ENPQKLAFMV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SLGLVTHDHL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EEIQSKRQER
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KRRTTANPVY
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SGAVFEPERK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KSAVTYLNST
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MHPGTRKRGR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PPKYNAVLGF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GALTPTSPQS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SHPDSPENEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TETTFTFPAP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VQPVSLPSPT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} STDGDIHEDF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} CSVCRKSGQL
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LMCDTCSRVY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HLDCLDPPLK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} TIPKGMWICP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RCQDQMLKKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EAIPWPGTLA
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} IVHSYIAYKA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AKEEEKQKLL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KWSSDLKQER
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EQLEQKVKQL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SNSISKCMEM
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} KNTILARQKE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MHSSLEKVKQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LIRLIHGIDL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SKPVDSEATV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GAISNGPDCT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPANAATSTP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} APSPSSQSCT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ANCNQGEETK
{{!)}}
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==
BHC80 je komponenta kompleksa BRAF35 (MIM 605535)/[[histon-deacetilaza]] (HDAC; vidi MIM 601241) (BHC), koji posreduje u represiji gena specifičnih za [[neuron]]e putem [[cis-regulatorni element|cis-regulatornog elementa poznatog]] kao represorski element-1 (RE1) ili [[neuron]]ski restriktivni utišavač (NRS) (Hakimi i sar., 2002).[izvor: OMIM]&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: PHF21A PHD finger protein 21A| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=51317}}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Pokazano je da PHF21A [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa:
* [[HDAC1]],&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt; 
* [[HMG20B]],&lt;ref name=&quot;pmid12032298&quot;/&gt;&lt;ref name = pmid15325272&gt;{{cite journal | vauthors = Iwase S, Januma A, Miyamoto K, Shono N, Honda A, Yanagisawa J, Baba T | title = Characterization of BHC80 in BRAF-HDAC complex, involved in neuron-specific gene repression | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 322 | issue = 2 | pages = 601–8  | date = Sep 2004 | pmid = 15325272 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.07.163 | bibcode = 2004BBRC..322..601I }}&lt;/ref&gt; 
* [[Histon-deacetilaza 2]],&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt;&lt;ref name = pmid12493763&gt;{{cite journal | vauthors = Hakimi MA, Dong Y, Lane WS, Speicher DW, Shiekhattar R | title = A candidate X-linked mental retardation gene is a component of a new family of histone deacetylase-containing complexes | journal = J. Biol. Chem. | volume = 278 | issue = 9 | pages = 7234–9  | date = Feb 2003 | pmid = 12493763 | doi = 10.1074/jbc.M208992200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i
* [[RCOR1]].&lt;ref name = pmid12032298/&gt;&lt;ref name = pmid15325272/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Shi YJ, Matson C, Lan F, Iwase S, Baba T, Shi Y | title = Regulation of LSD1 histone demethylase activity by its associated factors | journal = Mol. Cell | volume = 19 | issue = 6 | pages = 857–64 | year = 2005 | pmid = 16140033 | doi = 10.1016/j.molcel.2005.08.027 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Rual JF, Venkatesan K, Hao T, Hirozane-Kishikawa T, Dricot A, Li N, Berriz GF, Gibbons FD, Dreze M, Ayivi-Guedehoussou N, Klitgord N, Simon C, Boxem M, Milstein S, Rosenberg J, Goldberg DS, Zhang LV, Wong SL, Franklin G, Li S, Albala JS, Lim J, Fraughton C, Llamosas E, Cevik S, Bex C, Lamesch P, Sikorski RS, Vandenhaute J, Zoghbi HY, Smolyar A, Bosak S, Sequerra R, Doucette-Stamm L, Cusick ME, Hill DE, Roth FP, Vidal M | title = Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network | journal = [[Nature]] | volume = 437 | issue = 7062 | pages = 1173–8 | year = 2005 | pmid = 16189514 | doi = 10.1038/nature04209 | bibcode = 2005Natur.437.1173R | s2cid = 4427026 }}
* {{cite journal | vauthors = Hailesellasse Sene K, Porter CJ, Palidwor G, Perez-Iratxeta C, Muro EM, Campbell PA, Rudnicki MA, Andrade-Navarro MA | title = Gene function in early mouse embryonic stem cell differentiation | journal = BMC Genomics | volume = 8 | year = 2007 | pmid = 17394647 | pmc = 1851713 | doi = 10.1186/1471-2164-8-85 | doi-access = free }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|PHF21A+protein,+human}}
{{NLM content}}
{{Transkripcijski faktori|g3}}
[[Kategorija:Transkripcijski faktori]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]</text>
      <sha1>fvs5rcau35jq320t7kzkbh2n2189tzj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>THEMIS2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538696</id>
    <revision>
      <id>3935251</id>
      <timestamp>2026-10-15T09:48:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{infokutija gen}} '''Član porodice 2 povezan sa selekcijom timocita''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''THEMIS2'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Chromosome 1 open reading frame 38| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/9473| access-date = 2011-12-07}}&lt;/ref&gt; Gen je kod ljudi poznat i kao ''ICB-1'' i ''C1orf38'', a kod miševa je [[ortolog]] ''BC013712''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt; C1orf38 je povezan s podložnošću [fkancer|raku]].  H...</comment>
      <origin>3935251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7890" sha1="rm3nw1ofgpldabuhucnis3rr6bbp51c" xml:space="preserve">{{infokutija gen}}
'''Član porodice 2 povezan sa selekcijom timocita''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''THEMIS2'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Chromosome 1 open reading frame 38| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/9473| access-date = 2011-12-07}}&lt;/ref&gt; Gen je kod ljudi poznat i kao ''ICB-1'' i ''C1orf38'', a kod miševa je [[ortolog]] ''BC013712''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt; C1orf38 je povezan s podložnošću [fkancer|raku]]. 
Hemijsko umrežavanje u kombinaciji s masenom spektrometrijom (XL-MS) pojavilo se kao korisna metoda za strukturno razjašnjavanje proteina i proteinskih kompleksa. Zbog niske stehiometrije umreženih peptida, prije LC-MS/MS analize uvijek je neophodna specifična metoda obogaćivanja, posebno za složene uzorke. Jaka kationska izmjenjivačka hromatografija (SCX), [[hromatografija]] isključivanja veličine (SEC) i obogaćivanje na bazi afinitetnih oznaka spadaju među široko korištene strategije obogaćivanja. Dvodimenzijska strategija kombinira frakcioniranje tekućinskom hromatografijom s obrnutom fazom (bRPLC) s osnovnim [[pH]] i obogaćivanje SCX-baziranim na vrhu (SCX-Tip), nazvano ReST, za karakterizaciju umreženih peptida. Otkrili smo nepristrasne efekte separacije bRPLC u frakcioniranju umreženih peptida. Optimizirani uvjeti obogaćivanja SCX-Tip koristeći dobro dizajnirane umrežene peptide. Koristeći visoku rezoluciju b[[RPLC]] separacije i visoku efikasnost obogaćivanja SCX-Tip, identificirano je 43,6% više umreženih peptida nego konvencionalni SCX pristup. Predstavljeni ReST je jednostavan i efikasan pristup za studije interakcija proteina na nivou [[proteom]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Springwald A, Lattrich C, Seitz S, Ortmann O, Treeck O | title = Single nucleotide polymorphisms in human gene icb-1 and breast cancer susceptibility | journal = Cancer Investigation | volume = 27 | issue = 6 | pages = 669–672 | date = July 2009 | pmid = 19308812 | pmc =  | doi = 10.1080/07357900802620877 | s2cid = 205570175 }}&lt;/ref&gt;
==Aminokiselinska srkvenca==
{{Legenda aminokiselina}}
&lt;table&gt;
{{(!}} style=&quot;font-family:monospace;&quot;
{{!-}}  style=&quot;text-align:right;&quot;
{{!!}} 10
{{!!}} 
{{!!}} 20
{{!!}} 
{{!!}} 30
{{!!}} 
{{!!}} 40
{{!!}} 
{{!!}} 50
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} MEPVPLQDFV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} RALDPASLPR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VLRVCSGVYF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EGSIYEISGN
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ECCLSTGDLI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} KVTQVRLQKV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VCENPKTSQT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MELAPNFQGY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FTPLNTPQSY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ETLEELVSAT
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} TQSSKQLPTC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FMSTHRIVTE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GRVVTEDQLL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} MLEAVVMHLG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} IRSARCVLGM
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} EGQQVILHLP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LSQKGPFWTW
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} EPSAPRTLLQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VLQDPALKDL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VLTCPTLPWH
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} SLILRPQYEI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAIMHMRRTI
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VKIPSTLEVD
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VEDVTASSRH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VHFIKPLLLS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} EVLAWEGPFP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LSMEILEVPE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GRPIFLSPWV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GSLQKGQRLC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VYGLASPPWR
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} VLASSKGRKV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} PRHFLVSGGY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QGKLRRRPRE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FPTAYDLLGA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} FQPGRPLRVV
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} ATKDCEGERE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ENPEFTSLAV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GDRLEVLGPG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QAHGAQGSDV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DVLVCQRLSD
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} QAGEDEEEEC
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KEEAESPERV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LLPFHFPGSF
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} VEEMSDSRRY
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SLADLTAQFS
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} LPCEVKVVAK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DTSHPTDPLT
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SFLGLRLEEK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} ITEPFLVVSL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DSEPGMCFEI
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPRWLDLTVV
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KAKGQPDLPE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GSLPIATVEE
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} LTDTFYYRLR
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KLPACEIQAP
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} PPRPPKNQGL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} SKQRRHSSEG
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} GVKSSQVLGL
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QQHARLPKPK
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} AKTLPEFIKD
{{!-}}  style=&quot;background-color: #eee;&quot;
{{!}} GSSTYSKIPA
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} HRKGHRPAKP
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} QRQDLDDDEH
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} DYEEILEQFQ
{{!}} style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot; {{!}} 
{{!}} KTI
{{!)}}
&lt;/table&gt;
== Reference ==
 {{refspisak}}
==Dodatni izvori ==
 {{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Haselberger M, Springwald A, Konwisorz A, Lattrich C, Goerse R, Ortmann O, Treeck O | title = Silencing of the icb-1 gene inhibits the induction of differentiation-associated genes by vitamin D3 and all-trans retinoic acid in gynecological cancer cells | journal = International Journal of Molecular Medicine | volume = 28 | issue = 1 | pages = 121–127 | date = July 2011 | pmid = 21455565 | pmc =  | doi = 10.3892/ijmm.2011.663 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Springwald A, Lattrich C, Skrzypczak M, Goerse R, Ortmann O, Treeck O | title = Icb-1 Gene expression is elevated in human endometrial adenocarcinoma and is closely associated with HER2 expression | journal = Cancer Investigation | volume = 28 | issue = 9 | pages = 904–909 | date = November 2010 | pmid = 20569072 | pmc =  | doi = 10.3109/07357907.2010.483511 | s2cid = 35017943 }}
* {{cite journal | vauthors = Konwisorz A, Springwald A, Haselberger M, Goerse R, Ortmann O, Treeck O | title = Knockdown of ICB-1 gene enhanced estrogen responsiveness of ovarian and breast cancer cells | journal = Endocrine-Related Cancer | volume = 17 | issue = 1 | pages = 147–157 | date = March 2010 | pmid = 19942713 | pmc =  | doi = 10.1677/ERC-09-0095 | doi-access = free }}
{{refend}}
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija: Mišji mutirani geni]]</text>
      <sha1>rm3nw1ofgpldabuhucnis3rr6bbp51c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glutation S-transferaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538697</id>
    <revision>
      <id>3935258</id>
      <timestamp>2026-10-15T10:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{infokutija protein | Name       = Glutation ''S''-transferaza | Symbol      = GST | EC_number  = 2.5.1.18 | CAS_number = 50812-37-8 | GO_code    = 0004364 | image      = GST-wiki.jpg | caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, ch...</comment>
      <origin>3935258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38224" sha1="jryrg1sj0jmwt7871d8229totvqkz30" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-S-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}
== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=[[Genetics (journal)|Genetics]] | publisher=[[Genetics Society of America]]/[[Oxford University Press]] (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>jryrg1sj0jmwt7871d8229totvqkz30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935259</id>
      <parentid>3935258</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <origin>3935259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38228" sha1="htujpo9blgtul69qve657bnph9rwfah" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}
== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=[[Genetics (journal)|Genetics]] | publisher=[[Genetics Society of America]]/[[Oxford University Press]] (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>htujpo9blgtul69qve657bnph9rwfah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935262</id>
      <parentid>3935259</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <origin>3935262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38253" sha1="88xtrri439ufpmt4umm0kokvqha97pk" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
|Image=GGT structure.png
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}
== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=[[Genetics (journal)|Genetics]] | publisher=[[Genetics Society of America]]/[[Oxford University Press]] (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>88xtrri439ufpmt4umm0kokvqha97pk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935264</id>
      <parentid>3935262</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:50:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Struktura */</comment>
      <origin>3935264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38255" sha1="egbizt4f30af85s66wqcyjwoptsc2ni" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Image=GGT structure.png
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=[[Genetics (journal)|Genetics]] | publisher=[[Genetics Society of America]]/[[Oxford University Press]] (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>egbizt4f30af85s66wqcyjwoptsc2ni</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935266</id>
      <parentid>3935264</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>/* Struktura */</comment>
      <origin>3935266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38269" sha1="4a5kllyxk7oeq78gbwuw2h6pjhwb1ta" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
[[Image:GGT structure.png|right|280px]]
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=[[Genetics (journal)|Genetics]] | publisher=[[Genetics Society of America]]/[[Oxford University Press]] (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>4a5kllyxk7oeq78gbwuw2h6pjhwb1ta</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935267</id>
      <parentid>3935266</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Low et al 2007 */</comment>
      <origin>3935267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38238" sha1="sk7iooccorpqdmx64y814kbcwite7if" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
[[Image:GGT structure.png|right|280px]]
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=Genetics | publisher=Genetics Society of America/Oxford University Press (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>sk7iooccorpqdmx64y814kbcwite7if</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935269</id>
      <parentid>3935267</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T10:59:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evolucija */</comment>
      <origin>3935269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38237" sha1="8pl6ryz8nz854e99vzmngngwutcoty9" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | article-number = 876940 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;/&gt;
U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
[[Image:GGT structure.png|right|280px]]
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;/&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=Genetics | publisher=Genetics Society of America/Oxford University Press (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>8pl6ryz8nz854e99vzmngngwutcoty9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935272</id>
      <parentid>3935269</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klasifikacija */</comment>
      <origin>3935272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38187" sha1="lvn41wmmpmumvee0ywus6u29s884sch" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.

U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
[[Image:GGT structure.png|right|280px]]
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;/&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=Genetics | publisher=Genetics Society of America/Oxford University Press (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>lvn41wmmpmumvee0ywus6u29s884sch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935275</id>
      <parentid>3935272</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:27:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Glutation S-transferaza]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38187" sha1="lvn41wmmpmumvee0ywus6u29s884sch" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Name       = Glutation ''S''-transferaza
| Symbol      = GST
| EC_number  = 2.5.1.18
| CAS_number = 50812-37-8
| GO_code    = 0004364
| image      = GST-wiki.jpg
| caption    = Kristalografska struktura glutation-S-transferaze iz vrste ''Anopheles cracens''.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot;&gt;{{PDB|1R5A}}; {{cite journal | vauthors = Udomsinprasert R, Pongjaroenkit S, Wongsantichon J, Oakley AJ, Prapanthadara LA, Wilce MC, Ketterman AJ | title = Identification, characterization and structure of a new Delta class glutathione transferase isoenzyme | journal = The Biochemical Journal | volume = 388 | issue = Pt 3 | pages = 763–71 | date = June 2005 | pmid = 15717864 | pmc = 1183455 | doi = 10.1042/BJ20042015 }}&lt;/ref&gt; 
}}
Glutation-''S''-transferaze (GST), ranije poznate kao ligandini, porodica su [[eukariot]]skih i [[prokariot]]skih metaboličkih [[izozim]]a druge faze (reakcije faze II), najpoznatijih po svojoj sposobnosti da kataliziraju konjugaciju reducirane forme [[glutation]]a (GSH) sa ksenobiotskim supstratima u svrhu detoksikacije. Porodica GST sastoji se od tri natporofice: [[citosol]]nih, [[mitohondrija|mitohondrijskih]] i [[mikrosom]]nih – poznatih i kao [[MAPEH porodica|MAPEH]] – [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;pmid15717864&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11695986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sheehan D, Meade G, Foley VM, Dowd CA | title = Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily | journal = The Biochemical Journal | volume = 360 | issue = Pt 1 | pages = 1–16 | date = November 2001 | pmid = 11695986 | pmc = 1222196 | doi = 10.1042/0264-6021:3600001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19016852&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Allocati N, Federici L, Masulli M, Di Ilio C | title = Glutathione transferases in bacteria | journal = The FEBS Journal | volume = 276 | issue = 1 | pages = 58–75 | date = January 2009 | pmid = 19016852 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2008.06743.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Članovi natporodice GST izuzetno su raznoliki u pogledu sekvence aminokiselina, a veliki dio sekvenci pohranjenih u javnim bazama podataka ima nepoznatu funkciju.&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;/&gt;  [[Inicijativa za funkciju enzima]] (EFI) koristi GST-ove kao modelnu natporodicu za identifikaciju novih funkcija GST-ova.
GST-ovi mogu činiti do 10% citosolnih proteina u nekim organima sisara.&lt;ref name=&quot;pmid2646197&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boyer TD | title = The glutathione ''S''-transferases: an update | journal = Hepatology | volume = 9 | issue = 3 | pages = 486–96 | date = March 1989 | pmid = 2646197 | doi = 10.1002/hep.1840090324 | s2cid = 85179401 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21028940&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mukanganyama S, Bezabih M, Robert M, Ngadjui BT, Kapche GF, Ngandeu F, Abegaz B | title = The evaluation of novel natural products as inhibitors of human glutathione transferase P1-1 | journal = Journal of Enzyme Inhibition and Medicinal Chemistry | volume = 26 | issue = 4 | pages = 460–7 | date = August 2011 | pmid = 21028940 | doi = 10.3109/14756366.2010.526769 | s2cid = 41391243 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GST-ovi kataliziraju konjugaciju GSH – putem sulfhidrilne grupe – s elektrofilnim centrima na širokom spektru [[supstrat (biohemija)|supstrata]], kako bi se ti spojevi učinili [[rastvor]]ljivijim u vodi.&lt;ref name=&quot;pmid2880477&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Douglas KT | chapter = Mechanism of action of glutathione-dependent enzymes | volume = 59 | pages = [https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 103–67] | year = 1987 | pmid = 2880477 | doi = 10.1002/9780470123058.ch3 | title = Advances in Enzymology and Related Areas of Molecular Biology | isbn = 978-0-470-12305-8 | chapter-url = https://archive.org/details/advancesinenzymo0000unse_u9m0/page/103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; Ova aktivnost detoksicira endogene spojeve, kao što su peroksidirani lipidi, te omogućava razgradnju ksenobiotika. GST-ovi također mogu vezati toksine i djelovati kao transportni proteini, što je dovelo do prvobitnog naziva za ove enzime: ''ligandin''.&lt;ref name = &quot;Leaver_1998&quot;&gt;{{Cite journal  | title = A piscine glutathione ''S''-transferase which efficiently conjugates the end-products of lipid peroxidation  | year = 1998  | journal = Marine Environmental Research  | pages = 71–74   | volume = 46  | issue = 1–5  | doi = 10.1016/S0141-1136(97)00071-8  |vauthors=Leaver MJ, George SG | bibcode = 1998MarER..46...71L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid4944188&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Litwack G, Ketterer B, Arias IM | title = Ligandin: a hepatic protein which binds steroids, bilirubin, carcinogens and a number of exogenous organic anions | journal = Nature | volume = 234 | issue = 5330 | pages = 466–7 | date = December 1971 | pmid = 4944188 | doi = 10.1038/234466a0 | bibcode = 1971Natur.234..466L | s2cid = 4216672 }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{{Infokutija protein
 | Symbol      = GST_C
 | Name        =''C''-terminalni domen glutation ''S''-transferaze 
 | image       = PDB_2gst_EBI.jpg
 | width       =
 | caption     = Struktura mjesta vezivanja ksenobiotskog supstrata kod glutation-S-transferaze mu 1 pacova vezane za GSH-adukt fenantren-9,10-oksida.&lt;ref name=&quot;pmid8110735&quot;&gt;{{PDB|2GST}}; {{cite journal | vauthors = Ji X, Johnson WW, Sesay MA, Dickert L, Prasad SM, Ammon HL, Armstrong RN, Gilliland GL | title = Structure and function of the xenobiotic substrate binding site of a glutathione ''S''-transferase as revealed by X-ray crystallographic analysis of product complexes with the diastereomers of 9-(''S''-glutathionyl)-10-hydroxy-9,10-dihydrophenanthrene | journal = Biochemistry | volume = 33 | issue = 5 | pages = 1043–52 | date = February 1994 | pmid = 8110735 | doi = 10.1021/bi00171a002 }}&lt;/ref&gt;
 | Pfam        = PF00043
 | Pfam_clan   =
|Image= PDB_1xwg_EBI.jpg	
 | InterPro    = IPR004046
 | SMART       =
 | PROSITE     =
 | MEROPS      =
 | SCOP        = 2gst
 | CDD         = cd00299
 | TCDB        =
 | OPM family  = 178
 | OPM protein = 5i9k
 | CAZy        =
 | PDB         = 
}}
Sekvenca i struktura proteina predstavljaju važne dodatne kriterije za klasifikaciju triju [[proteinska natporodica|natporidicija]] GST-a (citosolnih, mitohondrijskih i MAPEG): dok klase natporidicije citosolnih GST-a pokazuju više od 40% [[homologija sekvence|homologije sekvenci]], klase iz drugih grupa mogu imati manje od 25%. [[Citosol]]ni GST-i se na osnovu strukture dijele na 13 klasa: alfa, beta, delta, epsilon, zeta, theta, mu, nu, pi, sigma, tau, phi i omega. Mitohondrijski GST-i pripadaju klasi kappa. Natporodica MAPEG mikrosomnih GST-a sastoji se od podgrupa označenih kao I–IV, između kojih sekvence [[aminokiselina]] dijele manje od 20% identičnosti. Ljudski citosolni GST-i pripadaju klasama alfa, zeta, theta, mu, pi, sigma i omega, dok je poznato postojanje šest izozima koji pripadaju klasama I, II i IV natporodice MAPEG.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Eaton DL, Bammler TK | title = Concise review of the glutathione ''S''-transferases and their significance to toxicology | journal = Toxicological Sciences | volume = 49 | issue = 2 | pages = 156–64 | date = June 1999 | pmid = 10416260 | doi = 10.1093/toxsci/49.2.156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Josephy PD | title = Genetic variations in human glutathione transferase enzymes: significance for pharmacology and toxicology | journal = Human Genomics and Proteomics | volume = 2010 | date = June 2010 | pmid = 20981235 | pmc = 2958679 | doi = 10.4061/2010/876940 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Nomenklatura===
Standardizovana nomenklatura za GST, prvi put predložena 1992. godine, identifikuje vrstu kojoj pripada dotični izozim, pomoću početnog slova u malom formatu (npr. „h” za čovjeka/ljudsku vrstu), koje prethodi skraćenici GST. Klasa [[izozim]]a zatim se označava velikim slovom (npr. „A” za alfa), nakon čega slijedi arapski broj koji predstavlja potporodicu (ili podjedinicu) te klase. Budući da i mitohondrijski i citosolni GST-ovi postoje u obliku dimera, te da se heterodimeri formiraju samo između članova iste klase, druga komponenta [[proteinska porodica|potporodice]] u dimerskom [[enzim]]u označava se crticom, iza koje slijedi dodatni arapski broj.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt; Therefore, if a human glutathione ''S''-transferase is a homodimer in the pi-class subfamily 1, its name will be written as &quot;hGSTP1-1.&quot;
Rana nomenklatura za GST-ove označavala ih je kao Y-proteine, što se odnosilo na njihovo razdvajanje u Y-frakciji (za razliku od frakcija „X” i „Z”) primjenom Sephadex G75 hromatografije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Levi AJ, Gatmaitan Z, Arias IM | title = Two hepatic cytoplasmic protein fractions, Y and Z, and their possible role in the hepatic uptake of bilirubin, sulfobromophthalein, and other anions | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2156–67 | date = November 1969 | pmid = 4980931 | pmc = 297469 | doi = 10.1172/JCI106182 }}&lt;/ref&gt; Kako su identificirane GST podjedinice, označavane su kao Ya, Yp, itd., a ako je bilo potrebno, i brojem koji identificira izoformu monomera (npr. Yb1). Litwack ''et al'' predložili su termin ''ligandin'' kako bi obuhvatio proteine ranije poznate kao Y proteini.

U kliničkoj hemiji i toksikologiji, termini alfa GST, mu GST i pi GST se najčešće koriste.

== Struktura ==
[[Image:GGT structure.png|right|280px]]
{{Infokutija protein
| Symbol = GST_N
| Name = 
| Glutathione ''S''-transferase, ''N''-terminal domain
| Pfam = PF02798
| Pfam_clan = CL0172
| InterPro = IPR004045
| SMART = 
| PROSITE = PS50404  
| MEROPS =
| SCOP = 1g7o 
| CDD =
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| PDB = 
}}
Mjesto vezivanja glutationa, ili „G-mjesto”, nalazi se u domenu sličnom tioredoksinu, kako kod citosolnih, tako i kod mitohondrijskih GST-ova. Regija koja pokazuje najveći stepen varijabilnosti između različitih klasa jeste ona koja se odnosi na [[sekundarna struktura proteina|heliks α2]], pri čemu jedan od tri različita ostatka aminokiselina stupa u interakciju s ostatkom [[glicin]]a u molekuli [[glutation]]a. Na osnovu interakcije s glutationom okarakterisane su dvije podgrupe [[citosol]]nih GST-ova: grupa Y-GST, koja za aktivaciju glutationa koristi ostatak [[tirozin]]a, te grupa S/C-GST, koja umjesto toga koristi ostatke [[serin]]a ili [[cistein]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19842715&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson HJ, Babbitt PC | title = Glutathione transferases are structural and functional outliers in the thioredoxin fold | journal = Biochemistry | volume = 48 | issue = 46 | pages = 11108–16 | date = November 2009 | pmid = 19842715 | pmc = 2778357 | doi = 10.1021/bi901180v }}&lt;/ref&gt;
[[svinja|Svinjski]] enzim pGTSP1-1 iz klase Pi bio je prvi GST čija je struktura određena i predstavlja tipičan primjer ostalih članova citosolne natporodice GST-a, koji sadrže domen sličan tioredoksinu na [[N-kraj|''N''-kraju]], kao i domen na [[C-kraj|''C''-kraju]] sastavljen od [[alfa-heliks]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oakley A | title = Glutathione transferases: a structural perspective | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 138–51 | date = May 2011 | pmid = 21428697 | doi = 10.3109/03602532.2011.558093 | s2cid = 16400885 | url = https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=8609&amp;context=scipapers | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23152139&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Park AK, Moon JH, Jang EH, Park H, Ahn IY, Lee KS, Chi YM | title = The structure of a shellfish specific GST class glutathione ''S''-transferase from antarctic bivalve Laternula elliptica reveals novel active site architecture | journal = Proteins | volume = 81 | issue = 3 | pages = 531–7 | date = March 2013 | pmid = 23152139 | doi = 10.1002/prot.24208 | s2cid = 45431154 }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GST-ovi [[sisar]]a su [[proteinski dimer|dimerni]], pri čemu obje podjedinice pripadaju istoj klasi GST-ova, iako nisu nužno identične. [[Monomer][i imaju masu od približno 25 kDa.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11018744&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Landi S | title = Mammalian class theta GST and differential susceptibility to carcinogens: a review | journal = Mutation Research | volume = 463 | issue = 3 | pages = 247–83 | date = October 2000 | pmid = 11018744 | doi = 10.1016/s1383-5742(00)00050-8 | bibcode = 2000MRRMR.463..247L }}&lt;/ref&gt; They are active over a wide variety of substrates with considerable overlap.&lt;ref name=&quot;pmid21929724&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raza H | title = Dual localization of glutathione ''S''-transferase in the cytosol and mitochondria: implications in oxidative stress, toxicity and disease | journal = The FEBS Journal | volume = 278 | issue = 22 | pages = 4243–51 | date = November 2011 | pmid = 21929724 | pmc = 3204177 | doi = 10.1111/j.1742-4658.2011.08358.x }}&lt;/ref&gt; Sljedeća tabela navodi sve GST enzime svake klase za koje je poznato da postoje kod vrste ''Homo sapiens'', prema podacima iz baze podataka [[UniProt|KB/Swiss-Prot]].
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Klasa GST-a
! Članovi klase GST-a kod vrste ''Homo sapiens'' (22)
|-
| Alfa
| [[Glutation S-transferaza A1|GSTA1]], [[GSTA2]], [[GSTA3]], [[GSTA4]], [[GSTA5]]
|-
|-
| Delta
|
|-
| Kapa
| [[GSTK1]]
|-
| Mu
| [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]], [[GSTM1L (RNAi)]], [[GSTM2]], [[GSTM3]], [[GSTM4]], [[GSTM5]]
|-
| Omega
| [[GSTO1]], [[GSTO2]]
|-
| Pi
| [[GSTP1]]
|-
| Theta
| [[GSTT1]], [[GSTT2]], [[GSTT4]]
|-
| Zeta
| [[GSTZ1]] (poznata i kao MAAI – maleilacetoacetat izomeraza)
|-
| Mikrosomska
| [[MGST1]], [[MGST2]], [[MGST3]]
|}

== Evolucija ==
Izloženost prirodnim toksinima iz okruženja doprinijela je pripremi vrste ''[[Drosophila]]'' za izloženost [[DDT]]-u,{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; oblikovanjem evolucije GST-a kod ''Drosophila''{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;/&gt;{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot; /&gt; – [[enzim]]a koji metaboliše oba spoja.{{wbr}}&lt;ref group=&quot;Low et al 2007&quot; name=&quot;Drosophila-parallel&quot; /&gt;{{wbr}}&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot; /&gt;

== Funkcija ==
Aktivnost GST-a zavisi od stalnog snabdijevanja GSH-om, koji proizvode sintetski enzimi [[gama-glutamilcistein-sintetaza]] i [[glutation-sintetaza]], kao i od djelovanja specifičnih transportera koji uklanjaju konjugate GSH-a iz ćelije. Primarna uloga GST-a je detoksikacija ksenobiotika kataliziranjem [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnog napada]] GSH-a na elektrofilne atome [[ugljik]]a, [[sumpor]]a ili [[dušik]]a u navedenim nepolarnim supstratima (ksenobioticima), čime se sprečava njihova interakcija s ključnim ćelijskim proteinima i [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hayes JD, Flanagan JU, Jowsey IR | title = Glutathione transferases | journal = Annual Review of Pharmacology and Toxicology | volume = 45 | pages = 51–88 | year = 2005 | pmid = 15822171 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.45.120403.095857 }}&lt;/ref&gt; Konkretno, funkcija GST-a u ovoj ulozi je dvostruka: vezivanje supstrata za hidrofobno „H”-mjesto enzima i GSH za susjedno, hidrofilno G-mjesto, koji zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima; te naknadna aktivacija [[tiol]]-grupe GSH-a, čime se omogućava nukleofilni napad na supstrat.&lt;ref name=&quot;pmid10416260&quot;/&gt; Molekula glutationa vezuje se u procjepu između ''N'' – i [[C-kraj|''C''-terminalnih]] domena – pretpostavlja se da su katalitski važni ostaci smješteni u ''N''-terminalnom domenu.&lt;ref name=&quot;pmid9680481&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nishida M, Harada S, Noguchi S, Satow Y, Inoue H, Takahashi K | title = Three-dimensional structure of ''Escherichia coli'' glutathione ''S''-transferase complexed with glutathione sulfonate: catalytic roles of Cys10 and His106 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 281 | issue = 1 | pages = 135–47 | date = August 1998 | pmid = 9680481 | doi = 10.1006/jmbi.1998.1927 }}&lt;/ref&gt; Obje podjedinice GST dimera, bilo da je riječ o hetero– ili homodimernoj strukturi, sadrže jedno mjesto vezivanja koje nije namijenjeno supstratu, kao i [[mjesto vezivanja]] za GSH. Međutim, kod heterodimernih GST kompleksa – poput onih koje formiraju [[citosol]]ne klase mu i alfa – u procjepu između dvije podjedinice nalazi se dodatno mjesto visokog afiniteta za vezivanje ksenobiotika (koji nisu supstrati), što bi moglo objasniti sposobnost ovih enzima da formiraju heterodimere.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11031273&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vargo MA, Colman RF | title = Affinity labeling of rat glutathione ''S''-transferase isozyme 1-1 by 17β-iodoacetoxy-estradiol-3-sulfate | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 3 | pages = 2031–6 | date = January 2001 | pmid = 11031273 | doi = 10.1074/jbc.M008212200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Spojevi na koje na ovaj način djeluju GST-ovi obuhvataju širok spektar [[toksin]]a iz okoliša ili drugih [[egzogen]]ih toksina, uključujući hemoterapeutike i druge lijekove, [[pesticid]]e, [[herbicid]]e, kancerogene tvari i epokside različitog porijekla; štaviše, GST-ovi su odgovorni za konjugaciju β&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;-8,9-epoksida – reaktivnog intermedijara nastalog iz [[aflatoksin B1|aflatoksina B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]] – što predstavlja ključni mehanizam zaštite glodara od ovog toksina. Reakcije detoksikacije čine prva četiri koraka sinteze [[merkapturna kiselina|merkapturne kiseline]],&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt; pri čemu konjugacija sa GSH povećava rastvorljivost supstrata i omogućava njihovo izbacivanje iz ćelije posredstvom transportera kao što je protein 1 povezan sa rezistencijom na više lijekova (MRP1) ([[ABCC1|MRP1]]).&lt;ref name=&quot;pmid21428697&quot; /&gt; After export, the [[Adduct|conjugation products]] are converted into mercapturic acids and excreted via the [[urine]] or [[bile]].&lt;ref name=&quot;pmid20981235&quot; /&gt;
Većina izoenzima sisara pokazuje afinitet prema supstratu [[1-hlor-2,4-dinitrobenzen]]u, a spektrofotometrijske metode koje koriste ovaj [[supstrat (biohemija)|supstrat]] uobičajeno se primjenjuju za određivanje aktivnosti GST-a.&lt;ref name=&quot;pmid4139704&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Habig WH, Pabst MJ, Fleischner G, Gatmaitan Z, Arias IM, Jakoby WB | title = The identity of glutathione ''S''-transferase B with ligandin, a major binding protein of liver | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 10 | pages = 3879–82 | date = October 1974 | pmid = 4139704 | pmc = 434288 | doi = 10.1073/pnas.71.10.3879 | bibcode = 1974PNAS...71.3879H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki [[endogen]]i spojevi, npr. [[bilirubin]], mogu inhibirati aktivnost GST-ova. Kod sisara, izoforme GST-a imaju ćelijski specifičnu distribuciju (na primjer, α-GST u [[hepatocit]]ima i π-GST u bilijarnom traktu ljudske jetre).&lt;ref name = &quot;Beckett_1987&quot;&gt;{{Cite journal  | title = Glutathione ''S''-transferase measurements and liver disease in man  | year = 1987  | journal = Journal of Clinical Biochemistry and Nutrition  | pages = 1–24  | volume = 2  |vauthors=Beckett GJ, Hayes JD | doi = 10.3164/jcbn.2.1 | doi-access = free  }}&lt;/ref&gt;
GST-ovi imaju ulogu u procesu bioaktivacije prolijeka [[klopidogrel]]a.&lt;ref&gt;Alkattan A, Alsalameen E. Polymorphisms of genes related to phase-I metabolic enzymes affecting the clinical efficacy and safety of clopidogrel treatment. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2021 Apr 30. doi: 10.1080/17425255.2021.1925249. Epub ahead of print. PMID 33931001.&lt;/ref&gt;
== Uloga u ćelijskoj signalizaciji ==
[[File:MAPK-pathway-mammalian.png|thumb| Pojednostavljeni pregled MAPK puteva kod sisara, organizovan u tri glavna signalna modula (ERK1/2, JNK/p38 i ERK5).]]
Iako su najpoznatiji po svojoj sposobnosti konjugacije ksenobiotika sa GSH i time detoksikacije ćelijskog okruženja, GST-ovi su također sposobni vezivati [[ligand]]e koji nisu supstrati, što ima značajne implikacije na [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]. Pokazalo se da nekoliko GST izozima iz različitih klasa inhibira funkciju kinaze uključene u MAPK put – koji reguliše proliferaciju i programiranu ćelijsku smrt– čime se sprečava da ta [[kinaza]] obavlja svoju ulogu u posredovanju signalne kaskade.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Laborde E | title = Glutathione transferases as mediators of signaling pathways involved in cell proliferation and cell death | journal = Cell Death and Differentiation | volume = 17 | issue = 9 | pages = 1373–80 | date = September 2010 | pmid = 20596078 | doi = 10.1038/cdd.2010.80 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Citosolni GSTP1-1, dobro okarakterisani izozim iz porodice GST sisara, prvenstveno se eksprimira u tkivima srca, pluća i mozga; zapravo, to je najzastupljeniji GST koji se eksprimira izvan jetre.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10064598&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Adler V, Yin Z, Fuchs SY, Benezra M, Rosario L, Tew KD, Pincus MR, Sardana M, Henderson CJ, Wolf CR, Davis RJ, Ronai Z | title = Regulation of JNK signaling by GSTp | journal = The EMBO Journal | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1321–34 | date = March 1999 | pmid = 10064598 | pmc = 1171222 | doi = 10.1093/emboj/18.5.1321 }}&lt;/ref&gt;  Na osnovu prekomjerne ekspresije u većini ljudskih tumorskih ćelijskih linija i prisutnosti u tumorima rezistentnim na hemoterapiju, smatra se da GSTP1-1 igra ulogu u razvoju raka i njegovoj potencijalnoj [[rezistencija na lijekove|rezistenciji na liječenje]]. Dodatni dokaz za to proizlazi iz saznanja da GSTP može selektivno inhibirati fosforilaciju proteina [[c-Jun]] posredovanu JNK kinazama, čime se sprječava [[apoptoza]].&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;  U uslovima niskog ćelijskog stresa, putem direktnih [[interakcija protein-protein]] između GSTP-a i [[C-terminal]]a JNK-a formira se kompleks koji efikasno sprečava djelovanje JNK-a, a time i aktivaciju JNK signalnog puta. Ćelijski [[oksidativni stres]] dovodi do disocijacije kompleksa, oligomerizacije GSTP-a i aktivacije JNK signalnog puta, što rezultira [[apoptoza|apoptozom]].&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Townsend DM, Tew KD | title = The role of glutathione-''S''-transferase in anti-cancer drug resistance | journal = Oncogene | volume = 22 | issue = 47 | pages = 7369–75 | date = October 2003 | pmid = 14576844 | pmc = 6361125 | doi = 10.1038/sj.onc.1206940 }}&lt;/ref&gt; Veza između inhibicije pro-apoptotskog JNK puta od strane GSTP-a i prekomjerne ekspresije izozima u tumorskim ćelijama otpornim na lijekove može sama po sebi objasniti sposobnost tumorskih ćelija da izbjegnu apoptozu posredovanu lijekovima koji nisu supstrati GSTP-a.&lt;ref name=&quot;pmid20596078&quot;/&gt;
Poput GSTP-a, [[Glutation S-transferaza Mu 1|GSTM1]] učestvuje u regulaciji apoptotičkih puteva putem direktnih interakcija protein-protein, iako djeluje na [[ASK1]], koji se nalazi uzvodno od JNK. Mehanizam i ishod slični su onima kod GSTP i JNK, utoliko što GSTM1 sekvestrira ASK1 formiranjem kompleksa i sprečava njegovu indukciju pro-apoptotičkih [[P38 mitogen-aktivirana proteinska kinaza|p38]] i JNK dijelove MAPK signalne kaskade. Poput GSTP-a, GSTM1 stupa u interakciju sa svojim partnerom u odsustvu oksidativnog stresa, iako je ASK1 također uključen u odgovor na toplotni šok, koji se također sprečava tokom sekvestracije ASK1. Činjenica da su visoki nivoi GST-a povezani s rezistencijom na apoptozu izazvanu nizom supstanci, uključujući hemoterapeutike, ide u prilog njegovoj pretpostavljenoj ulozi u inhibiciji MAPK signalizacije.&lt;ref name=&quot;pmid14576844&quot;/&gt;

===Implikacije na razvoj raka===
Postoji sve više dokaza koji potvrđuju ulogu GST-a, a posebno GSTP-a, u razvoju raka i rezistenciji na [[hemoterapija|hemoterapiju]]. Veza između GSTP-a i raka najuočljivija je kroz prekomjernu ekspresiju GSTP-a kod mnogih vrsta raka, ali je također potkrijepljena činjenicom da je transformisani [[fenotip]] tumorskih ćelija povezan s aberantno regulisanim signalnim putevima kinaza i ćelijskom zavisnošću od prekomjerno eksprimiranih proteina. Činjenica da većina lijekova protiv raka predstavlja loše supstrate za GSTP ukazuje na to da uloga povišenog nivoa GSTP-a u mnogim linijama tumorskih ćelija nije detoksikacija tih spojeva, već da mora imati drugu svrhu; ovu hipotezu dodatno potvrđuje i često zabilježena prekomjerna ekspresija GSTP-a u linijama tumorskih ćelija koje nisu rezistentne na lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid21558000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tew KD, Manevich Y, Grek C, Xiong Y, Uys J, Townsend DM | title = The role of glutathione ''S''-transferase P in signaling pathways and ''S''-glutathionylation in cancer | journal = Free Radical Biology &amp; Medicine | volume = 51 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = July 2011 | pmid = 21558000 | pmc = 3125017 | doi = 10.1016/j.freeradbiomed.2011.04.013 }}&lt;/ref&gt;
==Klinički značaj==
Pored uloge u razvoju raka i rezistenciji na hemoterapijske lijekove, GST-ovi su povezani s različitim oboljenjima zbog svoje interakcije sa GSH-om. Iako postoje oskudni dokazi o uticaju polimorfizama GST-ova klasa alfa, mu, pi i teta na podložnost različitim vrstama raka, brojne studije ukazuju na povezanost takvih [[genotip]]skih varijacija s [[astma|astmom]], [[ateroskleroza|aterosklerozom]], [[alergija]]ma i drugim upalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;pmid15822171&quot;/&gt;
Budući da je [[diabetes mellitus|dijabetes]] bolest povezana s oksidativnim oštećenjem, a metabolizam GSH-a kod dijabetičara je poremećen, GST-ovi bi mogli predstavljati potencijalnu metu za farmakološko liječenje dijabetesa. Pored toga, poznato je da primjena [[insulin]]a dovodi do povećane [[ekspresije gena]] za GST putem signalnog puta PI3K/AKT/mTOR i smanjenja unutarćelijskog [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]], dok [[glukagon]] smanjuje ekspresiju tih gena.&lt;ref name=&quot;pmid18158646&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Franco R, Schoneveld OJ, Pappa A, Panayiotidis MI | title = The central role of glutathione in the pathophysiology of human diseases | journal = Archives of Physiology and Biochemistry | volume = 113 | issue = 4–5 | pages = 234–58 | year = 2007 | pmid = 18158646 | doi = 10.1080/13813450701661198 | s2cid = 35240599 }}&lt;/ref&gt;
Konkretno, geni GST klase omega (GSTO) povezani su s neurološkim oboljenjima kao što su [[Alzheimerova bolest]], [[Parkinsonova bolest]] i [[amiotrofna lateralna skleroza]]; ponovo se smatra da je uzročnik oksidativni stres, pri čemu smanjena [[ekspresija gena]] GSTO dovodi do ranije pojave ovih bolesti.&lt;ref name=&quot;pmid21495794&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Board PG | title = The omega-class glutathione transferases: structure, function, and genetics | journal = Drug Metabolism Reviews | volume = 43 | issue = 2 | pages = 226–35 | date = May 2011 | pmid = 21495794 | doi = 10.3109/03602532.2011.561353 | s2cid = 27736207 }}&lt;/ref&gt;

=== Oslobađanje GST-a kao pokazatelj oštećenja organa ===
Visoke unutarćelijske koncentracije GST-a, uz njihovu ćelijski specifičnu distribuciju, omogućavaju im da služe kao biomarkeri za lokalizaciju i praćenje oštećenja određenih tipova ćelija. Naprimjer, [[hepatocit]]i sadrže visoke nivoe alfa-GST-a, a utvrđeno je da je nivo alfa-GST-a u serumu pokazatelj oštećenja hepatocita kod transplantacije jetre, toksičnosti i virusnih infekcija.&lt;ref name=&quot;pmid3965363&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beckett GJ, Chapman BJ, Dyson EH, Hayes JD | title = Plasma glutathione ''S''-transferase measurements after paracetamol overdose: evidence for early hepatocellular damage | journal = Gut | volume = 26 | issue = 1 | pages = 26–31 | date = January 1985 | pmid = 3965363 | pmc = 1432412 | doi = 10.1136/gut.26.1.26 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9392310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes VF, Trull AK, Gimson A, Friend PJ, Jamieson N, Duncan A, Wight DG, Prevost AT, Alexander GJ | title = Randomized trial to evaluate the clinical benefits of serum alpha-glutathione ''S''-transferase concentration monitoring after liver transplantation | journal = Transplantation | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1446–52 | date = November 1997 | pmid = 9392310 | doi = 10.1097/00007890-199711270-00013 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9551675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loguercio C, Caporaso N, Tuccillo C, Morisco F, Del Vecchio Blanco G, Del Vecchio Blanco C | title = Alpha-glutathione transferases in HCV-related chronic hepatitis: a new predictive index of response to interferon therapy? | journal = Journal of Hepatology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 390–5 | date = March 1998 | pmid = 9551675 | doi = 10.1016/s0168-8278(98)80311-5 }}&lt;/ref&gt;
Slično tome, kod ljudi ćelije proksimalnih tubula bubrega sadrže visoke koncentracije alfa GST-a, dok ćelije distalnih tubula sadrže pi GST.&lt;ref name=&quot;pmid2738168&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harrison DJ, Kharbanda R, Cunningham DS, McLellan LI, Hayes JD | title = Distribution of glutathione ''S''-transferase isoenzymes in human kidney: basis for possible markers of renal injury | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 42 | issue = 6 | pages = 624–8 | date = June 1989 | pmid = 2738168 | pmc = 1141991 | doi = 10.1136/jcp.42.6.624 }}&lt;/ref&gt; Ova specifična distribucija omogućava da se mjerenje GST-a u urinu koristi za kvantifikaciju i lokalizaciju oštećenja bubrežnih tubula kod transplantacije bubrega, nefrotoksičnosti i ishemijskog oštećenja.&lt;ref name=&quot;pmid7936021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sundberg AG, Appelkvist EL, Bäckman L, Dallner G | title = Urinary pi-class glutathione transferase as an indicator of tubular damage in the human kidney | journal = Nephron | volume = 67 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 1994 | pmid = 7936021 | doi = 10.1159/000187985 }}&lt;/ref&gt;
U pretkliničkim studijama na [[glodari]]ma pokazalo se da su alfa-GST u urinu i serumu osjetljivi i specifični pokazatelji nekroze proksimalnih bubrežnih tubula, odnosno hepatocita.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harpur E, Ennulat D, Hoffman D, Betton G, Gautier JC, Riefke B, Bounous D, Schuster K, Beushausen S, Guffroy M, Shaw M, Lock E, Pettit S | title = Biological qualification of biomarkers of chemical-induced renal toxicity in two strains of male rat | journal = Toxicological Sciences | volume = 122 | issue = 2 | pages = 235–52 | date = August 2011 | pmid = 21593213 | doi = 10.1093/toxsci/kfr112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bailey WJ, Holder D, Patel H, Devlin P, Gonzalez RJ, Hamilton V, Muniappa N, Hamlin DM, Thomas CE, Sistare FD, Glaab WE | title = A performance evaluation of three drug-induced liver injury biomarkers in the rat: alpha-glutathione ''S''-transferase, arginase 1, and 4-hydroxyphenyl-pyruvate dioxygenase | journal = Toxicological Sciences | volume = 130 | issue = 2 | pages = 229–44 | date = December 2012 | pmid = 22872058 | doi = 10.1093/toxsci/kfs243 | url = https://academic.oup.com/toxsci/article-pdf/130/2/229/16685764/kfs243.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==GST-oznake i GST  test==
GST se može dodati proteinu od interesa kako bi se on prečistio iz rastvora u procesu poznatom kao &quot;pull-down&quot; test. To se postiže umetanjem DNK sekvence koja kodira GST pored sekvence koja kodira protein od interesa. Na taj način, nakon transkripcije i translacije, GST protein i protein od interesa eksprimiraju se zajedno kao fuzijski protein. Budući da GST protein ima jak afinitet vezivanja za GSH, smjesi proteina mogu se dodati kuglice obložene tim spojem; kao rezultat toga, protein od interesa vezan za GST prianja uz kuglice, čime se taj protein izdvaja od ostalih proteina u rastvoru. Kuglice se zatim sakupljaju i ispiraju slobodnim GSH-om kako bi se protein od interesa odvojio od njih, što rezultira prečišćenim proteinom. Ova tehnika se može koristiti za utvrđivanje direktnih interakcija između proteina. Nedostatak ovog testa je to što je protein od interesa vezan za GST, čime se mijenja njegovo prirodno stanje.&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Benard V, Bokoch GM | title = G Protein Pathways - Part C, Effector Mechanisms | chapter = Assay of Cdc42, Rac, and Rho GTPase activation by affinity methods | series = Methods in Enzymology | volume = 345 | pages = 349–59 | year = 2002 | pmid = 11665618 | doi = 10.1016/s0076-6879(02)45028-8 | isbn = 978-0-12-182246-0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14596823&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren L, Chang E, Makky K, Haas AL, Kaboord B, Walid Qoronfleh M | title = Glutathione ''S''-transferase pull-down assays using dehydrated immobilized glutathione resin | journal = Analytical Biochemistry | volume = 322 | issue = 2 | pages = 164–9 | date = November 2003 | pmid = 14596823 | doi = 10.1016/j.ab.2003.07.023 }}&lt;/ref&gt;
GST-oznaka koristi se često za razdvajanje i prečišćavanje proteina koji sadrže GST-fuzijski protein. Oznaka je veličine 220 [[aminokiselina]] (približno 26 kDa),&lt;ref name=&quot;pmid21640828&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Long F, Cho W, Ishii Y | title = Expression and purification of &lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;N- and &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C-isotope labeled 40-residue human Alzheimer's β-amyloid peptide for NMR-based structural analysis | journal = Protein Expression and Purification | volume = 79 | issue = 1 | pages = 16–24 | date = September 2011 | pmid = 21640828 | pmc = 3134129 | doi = 10.1016/j.pep.2011.05.012 }}&lt;/ref&gt; koji je, u poređenju sa oznakama kao što su [[Myc-oznaka]] ili [[FLAG-oznaka]], prilično velik. Može se spojiti ili sa [[N-terminal|''N''-terminusom]] ili sa [[C-terminal|''C''-terminusom]] proteina. Pored toga što funkcioniše kao oznaka za prečišćavanje, GST djeluje kao [[šaperon]] za pričvršćeni protein, promovišući njegovo pravilno savijanje, kao i sprečavajući njegovo agregiranje u inkluzijskim tijelima kada se eksprimira u bakterijama. GST oznaka može se lahko ukloniti nakon prečišćavanja dodavanjem proteaze ako je između GST-oznake i proteina od interesa umetnuto odgovarajuće mjesto za cijepanje proteaze (koje je obično uključeno u mnoge komercijalno dostupne izvore GST-označenih [[plazmid]]a).&lt;ref name=&quot;pmid11665618&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid22462611&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tinta T, Christiansen LS, Konrad A, Liberles DA, Turk V, Munch-Petersen B, Piškur J, Clausen AR | title = Deoxyribonucleoside kinases in two aquatic bacteria with high specificity for thymidine and deoxyadenosine | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 331 | issue = 2 | pages = 120–7 | date = June 2012 | pmid = 22462611 | doi = 10.1111/j.1574-6968.2012.02565.x | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Afinitetna hromatografija]]
* [[Bakterijska glutation-transferaza]]
* [[Glutation S-transferaza Mu 1|Glutation ''S''-transferaza Mu 1]]
* [[C-terminalni domen glutation S-transferaze]]
* [[GSTP1]]
* [[Maltoza vezujući protein]]
* [[Proteinska oznaka]]

== Reference ==
{{Refspisak|35em|refs=
&lt;ref name=&quot;Tang-Tu-1994&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tang | first1=A H | last2=Tu | first2=C P | title=Biochemical characterization of ''Drosophila'' glutathione ''S''-transferases D1 and D21 | journal=[[Journal of Biological Chemistry]] | volume=269 | issue=45 | date=1994-11-11 | issn=0021-9258 | pmid=7961718 | pages=27876–27884 | doi=10.1016/S0021-9258(18)46868-8 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
}}

===Low et al 2007===
*{{cite journal | last1=Low | first1=Wai Yee | last2=Ng | first2=Hooi Ling | last3=Morton | first3=Craig J. | last4=Parker | first4=Michael W. | last5=Batterham | first5=Philip | last6=Robin | first6=Charles | title=Molecular Evolution of Glutathione ''S''-Transferases in the Genus ''Drosophila'' | journal=Genetics | publisher=Genetics Society of America/Oxford University Press (OUP) | volume=177 | issue=3 | year=2007 | issn=0016-6731 | doi=10.1534/genetics.107.075838 | pages=1363–1375| pmid=18039872 | pmc=2147980 | doi-access=free }}
{{Reflist|group=&quot;Low et al 2007&quot;|refs=
&lt;ref name=&quot;Drosophila-parallel&quot;&gt;&quot;We propose that the parallel evolution observed at this site is an adaptive response to an environmental toxin and that sequencing of historical alleles suggests that this toxin was not a synthetic insecticide.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;4-pre-DDT-samples&quot;&gt;&quot;The lines from Kazakhstan, Sweden, Ukraine, and 1 of the United States lines were collected before 1940 and hence represent pre-DDT lines.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;too-widespread-to-be-DDT&quot;&gt;&quot;From the sequence data all D. melanogaster have lysine at residue 171 of GSTD1 and all D. simulans lines have a glycine. This shows that K171 in D. melanogaster is likely to be fixed in worldwide populations. Among these alleles, 4 were obtained from lines collected before the use of DDT and so it is unlikely that the G171K change occurred in response to DDT selection. Furthermore, the four pre-DDT alleles have the same amino acid sequence as the GstD1 allele found to have DDTase activity, suggesting that the DDTase activity predates DDT.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20070427110026/http://www.drugmetabolism.co.uk/gst.aspx Overview of Glutathione ''S''-Transferases]}}
* {{MeshName|Glutathione+S-Transferase}}
* {{EC broj|2.5.1.18}}
*[https://www.estheticaredubai.ae/en/cosmetic-injectables/glutathione-vit-c/ Glutathione Vs Vitamic C] 
*[http://www.cshprotocols.org/cgi/content/full/2007/8/pdb.prot4738 Preparation of GST Fusion Proteins]
*[https://www.webmd.com/vitamins-and-supplements/glutathione-uses-risks How Does Glutathione Work] 
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks GST Gene Fusion System Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=2008-12-05 }}
{{Alkil- i aril-transferaze}}
[[Kategorija:Transferaze]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>lvn41wmmpmumvee0ywus6u29s884sch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kay Redfield Jamison</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538698</id>
    <revision>
      <id>3935263</id>
      <timestamp>2026-10-15T10:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Novi članak</comment>
      <origin>3935263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21466" sha1="r7kayb39wa4e7y5x39uzvz1puzg4qjc" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                  = Kay Redfield Jamison
| slika                = JAMISON754.JPG
| slika_širina         = 
| naslov               = Kay Redfield Jamison (2007)
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1946|6|22}}
| mjesto_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| prebivalište         = 
| državljanstvo        = 
| narodnost            = 
| etnicitet            = 
| polje                = {{Plainlist|
* [[Klinička psihologija]]
* [[Psihijatrija]]
}}
| radna_institucija    = {{Plainlist|
* [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Medicinski fakultet Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot;]]
* [[Univerzitet u St Andrewsu]]
* [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]]
}}
| alma_mater           = {{Plainlist|
* [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (PhD)
* [[Univerzitet u St Andrewsu]]
}}
| doktorski_mentor     = 
| doktorski_studenti   = 
| akademski_savjetnici = 
| uticao_na            = 
| uticali_na_njega     = 
| poznat_po            = {{Plainlist|
* Istraživanja [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] i povezanosti s kreativnošću
* Knjiga ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu''
* Udžbenik ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj''
}}
| autor_kratica_bot    = 
| autor_kratica_zoo    = 
| nagrade              = {{Plainlist|
* [[MacArthur stipendija]] (2001)
* Nagrada &quot;William Styron&quot; (1995)
* Istraživačka nagrada AFSP za prevenciju samoubistva (1996)
* Članica [[Kraljevsko društvo Edinburgha|Kraljevskog društva Edinburgha]] (2017)
}}
| religija             = 
| fusnote              = 
}}
'''Kay Redfield Jamison''' (rođena 22. juna 1946) [[SAD|američka]] je [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]], univerzitetska profesorica i spisateljica. Njena istraživanja usmjerena su na [[bipolarni poremećaj]], [[poremećaji raspoloženja|poremećaje raspoloženja]], [[samoubistvo]] i odnos između [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i [[kreativnost|kreativnosti]]. Profesorica je psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot; i suvoditeljica Centra za poremećaje raspoloženja. Također je počasna profesorica engleskog jezika na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]] u [[Škotska|Škotskoj]]. U svojim knjigama povezala je naučna saznanja o [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]] s vlastitim iskustvom bipolarnog poremećaja.&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot;&gt;{{Cite web |title=Women in Psychiatry Leadership |url=https://www.hopkinsmedicine.org/psychiatry/about/women-in-psychiatry-leadership |website=Johns Hopkins Medicine |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot;&gt;{{cite web |title=Finalist: Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character, by Kay Redfield Jamison |url=https://www.pulitzer.org/finalists/kay-redfield-jamison |website=The Pulitzer Prizes |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i akademska karijera ==

Jamison je studirala [[Zoologija|zoologiju]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologiju]] na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]], a potom se posvetila [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]] na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA). Na UCLA-u je 1971. stekla diplome iz [[Psihologija|psihologije]] na dodiplomskom i postdiplomskom nivou, 1973. završila dodatni postdiplomski studij, a 1975. doktorirala [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]]. Nakon završetka studija ostala je na UCLA-u kao članica nastavnog osoblja. Osnovala je i vodila univerzitetsku Kliniku za afektivne poremećaje, ustanovu namijenjenu [[Ambulantna njega|ambulantnom liječenju]], nastavi i istraživanju [[Poremećaj raspoloženja|poremećaja raspoloženja]].&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Luther2016KayRedfieldJamison&quot;&gt;{{cite web |last=Luther |first=Claudia |title=Of Moods and Madness: Kay Redfield Jamison knows depressive illnesses as both a patient and a doctor |url=https://newsroom.ucla.edu/magazine/kay-redfield-jamison-depression-mental-illness |website=UCLA Newsroom |date=1. 1. 2016 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon više godina rada na UCLA-u, 1987. prešla je na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Medicinski fakultet Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot;]], gdje je nastavila akademsku i kliničku karijeru u oblasti [[Psihijatrija|psihijatrije]]. Godine 2005. postala je suvoditeljica tamošnjeg Centra za poremećaje raspoloženja. Uz redovni univerzitetski rad, održavala je predavanja na drugim institucijama, uključujući [[Univerzitet Harvard]] i [[Univerzitet u Oxfordu]]. Od 2009. do 2010. bila je počasna predsjednica i članica upravnog odbora [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]].&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot; /&gt;

== Naučni doprinos ==
[[Datoteka:Kay Redfield Jamison, 2017.jpg|mini|desno|300px|Jamison na sajmu knjiga 2017.]]
Jamison je objavila više od 100 naučnih radova o [[poremećaj raspoloženja|poremećajima raspoloženja]], [[Samoubistvo|samoubistvu]], [[Kreativnost|kreativnost]]i i [[litij]]u u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. S psihijatrom [[Frederick K. Goodwin|Frederickom K. Goodwinom]] napisala je knjigu ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj'' ({{en|Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression}}), prvi put objavljenu 1990.&lt;ref name=&quot;GoodwinJamison2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |edition=2. |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djelo je postalo jedan od standardnih stručnih priručnika za proučavanje i liječenje bipolarnog poremećaja; drugo izdanje objavljeno je 2007. U zahvalama prvog izdanja navedene su finansijske podrške [[Farmacija|farmaceutskih]] kompanija za izradu knjige, kao i Jamisonina izjava da je povremeno primala honorare za predavanja, ali ne i istraživačku podršku farmaceutske ili [[Biotehnologija|biotehnološke]] industrije.

U knjizi ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament'' (1993) istraživala je moguću povezanost bipolarnog poremećaja s umjetničkom kreativnošću, analizirajući biografije umjetnika i pisaca, među njima pjesnika [[George Gordon Byron|lorda Byrona]] i članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Jamison1994&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U knjizi ''Poletnost: Strast za životom'' (2004) bavila se intenzivnim pozitivnim [[Emocije|emocijama]], energijom i [[Temperament|temperament]]om te historijskim primjerima osoba koje su pokazivale izrazitu životnu poletnost, uključujući američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]].&lt;ref name=&quot;Jamison2004E&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''Noć brzo pada: Razumijevanje samoubistva'' (1999) razmatra [[samoubistvo]] iz psihološke, medicinske, historijske, religijske i kulturne perspektive. Jamison analizira povezanost samoubistva s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], kao i utjecaj društvenih stavova i javnih politika na njegovo razumijevanje i prevenciju.&lt;ref name=&quot;Jamison2011NightFallsFast&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U knjizi ''Robert Lowell: Zapaliti rijeku: Studija genijalnosti, manije i karaktera'' (2017) proučavala je život i stvaralaštvo američkog pjesnika [[Robert Lowell|Roberta Lowella]], posebno odnos između njegovog bipolarnog poremećaja, liječenja i književnog rada. Knjiga je 2018. bila finalistkinja [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]].&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JamisonTraill2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |edition=Illustrated |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Autobiografske knjige ==

U knjizi ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu'' (1995) Jamison opisuje vlastito iskustvo s [[Bipolarni poremećaj|bipolarnim poremećajem]], uključujući epizode [[Manija|manije]] i [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], proces [[Dijagnostika|dijagnostikovanja]] i liječenje. Knjiga je postala jedno od njenih najpoznatijih djela, a njena lična perspektiva doprinijela je razumijevanju iskustava osoba koje žive s mentalnim poremećajima. Jamison je navela da je knjigu napisala i kako bi zdravstvenim radnicima približila način na koji pacijenti doživljavaju [[bolest]] i terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;Jamison2009U&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bookbits - 2009-12-01 Kay Redfield Jamison-Nothing Was the Same.vorb.oga|sličica|mini|desno|300px|Kay Redfield Jamison govori o svojoj knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' na radiju Bookbits]]
U knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' (2009) opisala je svoj odnos sa suprugom [[Richard Jed Wyatt|Richardom Jedom Wyattom]], psihijatrom koji se bavio istraživanjem [[shizofrenija|shizofrenije]] pri američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Knjiga se bavi njihovim zajedničkim životom, njegovom smrću 2002. i iskustvom žalovanja.&lt;ref name=&quot;Jamison2009&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OConnor2002&quot;&gt;{{cite news |last=O'Connor |first=Anahad |title=Richard J. Wyatt, 63, Is Dead; Led Studies of Schizophrenia |url=https://www.nytimes.com/2002/06/12/us/richard-j-wyatt-63-is-dead-led-studies-of-schizophrenia.html |newspaper=The New York Times |date=12. 6. 2002 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Jamison je tokom karijere dobila više od 75 nagrada i drugih priznanja za naučni rad, istraživanje poremećaja raspoloženja, prevenciju samoubistva i popularizaciju nauke. 

* 1987 – titula &quot;Žena nauke UCLA-a&quot; (''UCLA Woman of Science''), koju dodjeljuje [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (UCLA).&lt;ref name=&quot;StAndrews&quot;&gt;{{Cite web |title=Laureation address – Professor Kay Redfield Jamison |url=https://news.st-andrews.ac.uk/archive/laureation-address-professor-kay-redfield-jamison/ |website=University of St Andrews |date=23. 6. 2010 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1995 – nagrada William Styron, koju je dodjeljivalo [[Nacionalno udruženje za mentalno zdravlje]] (''National Mental Health Association'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot;&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://bbrfoundation.org/about/people/kay-redfield-jamison-phd |website=Brain &amp; Behavior Research Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1996 – istraživačka nagrada [[Američka fondacija za prevenciju samoubistva|Američke fondacije za prevenciju samoubistva]] (''American Foundation for Suicide Prevention Research Award'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot; /&gt;
* 1998 – posebno predsjedničko priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (''Special Presidential Commendation'').&lt;ref name=&quot;APA2012&quot;&gt;{{Cite journal |last=Wolfe |first=Jonathan |title=Jamison to Talk About Both Sides of Bipolar Disorder Experience |journal=Psychiatric News |date=2. 3. 2012 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/pn.47.5.psychnews_47_5_23-c |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1999 – nagrada za vodstvo u oblasti mentalnog zdravlja u zajednici (''Community Mental Health Leadership Award'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot; /&gt;
* 2001 – stipendija fondacije &quot;MacArthur&quot; (''MacArthur Fellowship'').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2001/kay-redfield-jamison |website=MacArthur Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2006 – počasni doktorat medicinskih nauka Univerziteta &quot;Brown&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Honorary Degrees |url=https://corporation.brown.edu/honorary-degrees |website=Brown University |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2010 – počasni doktorat književnosti Univerziteta u St Andrewsu, dodijeljen za doprinos naučnom, medicinskom i književnom pisanju.&lt;ref name=&quot;StAndrews&quot; /&gt;
* 2011 – počasni doktorat teologije Generalnog teološkog sjemeništa Episkopalne crkve u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=General Seminary to award 5 honorary degrees |url=https://digitalarchives.episcopalarchives.org/cgi-bin/ENS/ENSpress_release.pl?pr_number=050911-02 |website=Episcopal News Service |date=9. 5. 2011 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2012 – nagrada &quot;Lewis Thomas&quot; za pisanje o nauci Univerziteta &quot;Rockefeller&quot;, dodijeljena za knjigu ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament''; nagrada joj je uručena 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Lewis Thomas Prize to be awarded to Kay Redfield Jamison |url=https://www.rockefeller.edu/lewis-thomas-prize/in-the-press/ |website=The Rockefeller University |date=7. 5. 2013 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2015 – međunarodna nagrada za mentalno zdravlje &quot;Rhod i Bernard Sarnat&quot;, koju dodjeljuje Nacionalna akademija medicine; nagradu je podijelila s psihijatrom [[Kenneth Kendler|Kennethom Kendlerom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jamison and Kendler receive 2015 Sarnat Prize |url=https://nam.edu/news-and-insights/jamison-kendler-receive-2015-sarnat-prize/ |website=National Academy of Medicine |date=19. 10. 2015 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2017 – izabrana za dopisnu članicu Kraljevskog društva Edinburgha (''Corresponding Fellow of the Royal Society of Edinburgh'').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=RSE Welcomes 60 New Fellows |url=https://www.rse.org.uk/rse-welcomes-60-new-fellows/ |website=Royal Society of Edinburgh |date=15. 2. 2017 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2018 – knjiga ''Robert Lowell: Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character'' ušla je u finale [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]]; nije osvojila nagradu.&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot; /&gt;

Među ostalim priznanjima nalaze se i druge nagrade, uključujući nagradu za istaknute bivše studente [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA]]-a, nagrada UCLA-a za kreativnu izvrsnost, medalja &quot;Siena&quot;, nagrada za humanitarni rad &quot;Fawcett&quot;, nagrada &quot;Steven V. Logan&quot; za istraživanje moždanih poremećaja, Falconeova nagrada za istraživanje afektivnih poremećaja, nagrada &quot;McGovern&quot; [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] za izvrsnost u medicinskoj komunikaciji i nagrada &quot;David Mahoney&quot; [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]]. Dobila je i predsjedničku nagradu [[Kanadsko psihijatrijsko udruženje|Kanadskog psihijatrijskog udruženja]] te humanitarnu nagradu Društva za biološku psihijatriju.&lt;ref name=&quot;APA2012&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://ibpf.org/team_members/kay-redfield-jamison-ph-d/ |website=International Bipolar Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Kay Redfield Jamison kćerka je Marshalla Verdinea Jamisona (1916–2012), oficira američkog ratnog zrakoplovstva, i Mary Dell Temple Jamison (1916–2007). Zbog očevog vojnog poziva tokom djetinjstva živjela je na različitim mjestima, među kojima su [[Florida]], [[Portoriko]], [[Kalifornija]], [[Tokio]] i [[Washington]]. U autobiografiji je opisala da su se simptomi bipolarnog poremećaja pojavili još u mladosti i nastavili tokom studija. Dijagnozu je dobila nekoliko mjeseci nakon što je počela raditi kao profesorica na UCLA-u. U liječenju je koristila [[litij]], a u svojim knjigama pisala je o poteškoćama povezanim s prihvatanjem [[Dijagnoza|dijagnoze]] i redovnim uzimanjem terapije.&lt;ref name=&quot;Jamison2009U&quot; /&gt;

Tokom postdiplomskog studija bila je u braku s umjetnikom Alainom Andréom Moreauom. Godine 1994. udala se za psihijatra [[Richard Jed Wyatt|Richarda Jeda Wyatta]], s kojim je ostala u braku do njegove smrti 2002. Godine 2010. udala se za Thomasa Trailla, profesora kardiologije na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]].&lt;ref name=&quot;JamisonTraill2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Penguin&quot;&gt;{{cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.penguinrandomhouse.com/authors/14367/kay-redfield-jamison/ |website=Penguin Random House |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* {{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |edition=2.}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ}}
* Jamison, Kay Redfield (1995). ''An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness''. New York: Alfred A. Knopf.
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC}}
* {{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bipolarni poremećaj]]
* [[Klinička psihologija]]
* [[Poremećaj raspoloženja]]
* [[Psihologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.theatlantic.com/national/archive/2011/11/a-conversation-with-kay-redfield-jamison-professor-of-psychiatry/247995/ Razgovor s Kay Redfield Jamison, profesoricom psihijatrije] (Napisala Grace Bello, ''The Atlantic'') {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20071012235434/http://www.charlierose.com/shows/1999/10/26/1/an-interview-with-kay-redfield-jamison Intervju s Kay Jamison u emisiji Charlieja Rosea] – 17 minuta (video zapis) {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Jamison, Kay Redfield}}
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Američki memoari]]
[[Kategorija:Istraživači bipolarnog poremećaja]]
[[Kategorija:Američki pisci dokumentarne literature]]
[[Kategorija:Pisci iz Baltimora]]
[[Kategorija:Pisci iz Los Angelesa]]
[[Kategorija:Pisci iz Washingtona, D.C.]]
[[Kategorija:Predavači na Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles]]
[[Kategorija:Dobitnici MacArthur stipendije]]
[[Kategorija:Osobe s bipolarnim poremećajem]]
[[Kategorija:Prevencija samoubistva]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki akademici]]
[[Kategorija:Američki memoaristi]]
[[Kategorija:Predavači psihijatrije]]
[[Kategorija:Poremećaji raspoloženja]]</text>
      <sha1>r7kayb39wa4e7y5x39uzvz1puzg4qjc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935271</id>
      <parentid>3935263</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3935271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21517" sha1="nqughdyqqzv1bck33epag06y6rnj30l" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                  = Kay Redfield Jamison
| slika                = JAMISON754.JPG
| slika_širina         = 
| naslov               = Kay Redfield Jamison (2007)
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1946|6|22}}
| mjesto_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| prebivalište         = 
| državljanstvo        = 
| narodnost            = 
| etnicitet            = 
| polje                = {{Plainlist|
* [[Klinička psihologija]]
* [[Psihijatrija]]
}}
| radna_institucija    = {{Plainlist|
* [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Medicinski fakultet Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot;]]
* [[Univerzitet u St Andrewsu]]
* [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]]
}}
| alma_mater           = {{Plainlist|
* [[Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (PhD)
* [[Univerzitet u St Andrewsu]]
}}
| doktorski_mentor     = 
| doktorski_studenti   = 
| akademski_savjetnici = 
| uticao_na            = 
| uticali_na_njega     = 
| poznat_po            = {{Plainlist|
* Istraživanja [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] i povezanosti s kreativnošću
* Knjiga ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu''
* Udžbenik ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj''
}}
| autor_kratica_bot    = 
| autor_kratica_zoo    = 
| nagrade              = {{Plainlist|
* [[MacArthur stipendija]] (2001)
* Nagrada &quot;William Styron&quot; (1995)
* Istraživačka nagrada AFSP za prevenciju samoubistva (1996)
* Članica [[Kraljevsko društvo Edinburgha|Kraljevskog društva Edinburgha]] (2017)
}}
| religija             = 
| fusnote              = 
}}
'''Kay Redfield Jamison''' (rođena 22. juna 1946) [[SAD|američka]] je [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]], univerzitetska profesorica i spisateljica. Njena istraživanja usmjerena su na [[bipolarni poremećaj]], [[poremećaji raspoloženja|poremećaje raspoloženja]], [[samoubistvo]] i odnos između [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i [[kreativnost|kreativnosti]]. Profesorica je psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot; i suvoditeljica Centra za poremećaje raspoloženja. Također je počasna profesorica engleskog jezika na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]] u [[Škotska|Škotskoj]]. U svojim knjigama povezala je naučna saznanja o [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]] s vlastitim iskustvom bipolarnog poremećaja.&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot;&gt;{{Cite web |title=Women in Psychiatry Leadership |url=https://www.hopkinsmedicine.org/psychiatry/about/women-in-psychiatry-leadership |website=Johns Hopkins Medicine |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot;&gt;{{cite web |title=Finalist: Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character, by Kay Redfield Jamison |url=https://www.pulitzer.org/finalists/kay-redfield-jamison |website=The Pulitzer Prizes |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i akademska karijera ==

Jamison je studirala [[Zoologija|zoologiju]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologiju]] na [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerzitetu u St Andrewsu]], a potom se posvetila [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]] na [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu]] (UCLA). Na UCLA-u je 1971. stekla diplome iz [[Psihologija|psihologije]] na dodiplomskom i postdiplomskom nivou, 1973. završila dodatni postdiplomski studij, a 1975. doktorirala [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]]. Nakon završetka studija ostala je na UCLA-u kao članica nastavnog osoblja. Osnovala je i vodila univerzitetsku Kliniku za afektivne poremećaje, ustanovu namijenjenu [[Ambulantna njega|ambulantnom liječenju]], nastavi i istraživanju [[Poremećaj raspoloženja|poremećaja raspoloženja]].&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Luther2016KayRedfieldJamison&quot;&gt;{{cite web |last=Luther |first=Claudia |title=Of Moods and Madness: Kay Redfield Jamison knows depressive illnesses as both a patient and a doctor |url=https://newsroom.ucla.edu/magazine/kay-redfield-jamison-depression-mental-illness |website=UCLA Newsroom |date=1. 1. 2016 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon više godina rada na UCLA-u, 1987. prešla je na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Medicinski fakultet Univerziteta &quot;Johns Hopkins&quot;]], gdje je nastavila akademsku i kliničku karijeru u oblasti [[Psihijatrija|psihijatrije]]. Godine 2005. postala je suvoditeljica tamošnjeg Centra za poremećaje raspoloženja. Uz redovni univerzitetski rad, održavala je predavanja na drugim institucijama, uključujući [[Univerzitet Harvard]] i [[Univerzitet u Oxfordu]]. Od 2009. do 2010. bila je počasna predsjednica i članica upravnog odbora [[Kanadsko psihološko udruženje|Kanadskog psihološkog udruženja]].&lt;ref name=&quot;JohnsHopkinsWomen&quot; /&gt;

== Naučni doprinos ==
[[Datoteka:Kay Redfield Jamison, 2017.jpg|mini|desno|300px|Jamison na sajmu knjiga 2017.]]
Jamison je objavila više od 100 naučnih radova o [[poremećaj raspoloženja|poremećajima raspoloženja]], [[Samoubistvo|samoubistvu]], [[Kreativnost|kreativnost]]i i [[litij]]u u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. S psihijatrom [[Frederick K. Goodwin|Frederickom K. Goodwinom]] napisala je knjigu ''Manično-depresivna bolest: Bipolarni poremećaji i rekurentni depresivni poremećaj'' ({{en|Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression}}), prvi put objavljenu 1990.&lt;ref name=&quot;GoodwinJamison2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |edition=2. |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djelo je postalo jedan od standardnih stručnih priručnika za proučavanje i liječenje bipolarnog poremećaja; drugo izdanje objavljeno je 2007. U zahvalama prvog izdanja navedene su finansijske podrške [[Farmacija|farmaceutskih]] kompanija za izradu knjige, kao i Jamisonina izjava da je povremeno primala honorare za predavanja, ali ne i istraživačku podršku farmaceutske ili [[Biotehnologija|biotehnološke]] industrije.

U knjizi ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament'' (1993) istraživala je moguću povezanost bipolarnog poremećaja s umjetničkom kreativnošću, analizirajući biografije umjetnika i pisaca, među njima pjesnika [[George Gordon Byron|lorda Byrona]] i članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Jamison1994&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U knjizi ''Poletnost: Strast za životom'' (2004) bavila se intenzivnim pozitivnim [[Emocije|emocijama]], energijom i [[Temperament|temperament]]om te historijskim primjerima osoba koje su pokazivale izrazitu životnu poletnost, uključujući američkog predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]].&lt;ref name=&quot;Jamison2004E&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''Noć brzo pada: Razumijevanje samoubistva'' (1999) razmatra [[samoubistvo]] iz psihološke, medicinske, historijske, religijske i kulturne perspektive. Jamison analizira povezanost samoubistva s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], kao i utjecaj društvenih stavova i javnih politika na njegovo razumijevanje i prevenciju.&lt;ref name=&quot;Jamison2011NightFallsFast&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U knjizi ''Robert Lowell: Zapaliti rijeku: Studija genijalnosti, manije i karaktera'' (2017) proučavala je život i stvaralaštvo američkog pjesnika [[Robert Lowell|Roberta Lowella]], posebno odnos između njegovog bipolarnog poremećaja, liječenja i književnog rada. Knjiga je 2018. bila finalistkinja [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]].&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JamisonTraill2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |edition=Illustrated |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Autobiografske knjige ==

U knjizi ''Nemirni um: Memoari o raspoloženjima i ludilu'' (1995) Jamison opisuje vlastito iskustvo s [[Bipolarni poremećaj|bipolarnim poremećajem]], uključujući epizode [[Manija|manije]] i [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], proces [[Dijagnostika|dijagnostikovanja]] i liječenje. Knjiga je postala jedno od njenih najpoznatijih djela, a njena lična perspektiva doprinijela je razumijevanju iskustava osoba koje žive s mentalnim poremećajima. Jamison je navela da je knjigu napisala i kako bi zdravstvenim radnicima približila način na koji pacijenti doživljavaju [[bolest]] i terapijski odnos.&lt;ref name=&quot;Jamison2009U&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bookbits - 2009-12-01 Kay Redfield Jamison-Nothing Was the Same.vorb.oga|sličica|mini|desno|300px|Kay Redfield Jamison govori o svojoj knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' na radiju Bookbits]]
U knjizi ''Ništa više nije bilo isto: Memoari'' (2009) opisala je svoj odnos sa suprugom [[Richard Jed Wyatt|Richardom Jedom Wyattom]], psihijatrom koji se bavio istraživanjem [[shizofrenija|shizofrenije]] pri američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. Knjiga se bavi njihovim zajedničkim životom, njegovom smrću 2002. i iskustvom žalovanja.&lt;ref name=&quot;Jamison2009&quot;&gt;{{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OConnor2002&quot;&gt;{{cite news |last=O'Connor |first=Anahad |title=Richard J. Wyatt, 63, Is Dead; Led Studies of Schizophrenia |url=https://www.nytimes.com/2002/06/12/us/richard-j-wyatt-63-is-dead-led-studies-of-schizophrenia.html |newspaper=The New York Times |date=12. 6. 2002 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Jamison je tokom karijere dobila više od 75 nagrada i drugih priznanja za naučni rad, istraživanje poremećaja raspoloženja, prevenciju samoubistva i popularizaciju nauke. 

* 1987 – titula &quot;Žena nauke UCLA-a&quot; (''UCLA Woman of Science''), koju dodjeljuje [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski univerzitet u Los Angelesu]] (UCLA).&lt;ref name=&quot;StAndrews&quot;&gt;{{Cite web |title=Laureation address – Professor Kay Redfield Jamison |url=https://news.st-andrews.ac.uk/archive/laureation-address-professor-kay-redfield-jamison/ |website=University of St Andrews |date=23. 6. 2010 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1995 – nagrada William Styron, koju je dodjeljivalo [[Nacionalno udruženje za mentalno zdravlje]] (''National Mental Health Association'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot;&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://bbrfoundation.org/about/people/kay-redfield-jamison-phd |website=Brain &amp; Behavior Research Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1996 – istraživačka nagrada [[Američka fondacija za prevenciju samoubistva|Američke fondacije za prevenciju samoubistva]] (''American Foundation for Suicide Prevention Research Award'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot; /&gt;
* 1998 – posebno predsjedničko priznanje [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (''Special Presidential Commendation'').&lt;ref name=&quot;APA2012&quot;&gt;{{Cite journal |last=Wolfe |first=Jonathan |title=Jamison to Talk About Both Sides of Bipolar Disorder Experience |journal=Psychiatric News |date=2. 3. 2012 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/pn.47.5.psychnews_47_5_23-c |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1999 – nagrada za vodstvo u oblasti mentalnog zdravlja u zajednici (''Community Mental Health Leadership Award'').&lt;ref name=&quot;Brain&amp;Behavior&quot; /&gt;
* 2001 – stipendija fondacije &quot;MacArthur&quot; (''MacArthur Fellowship'').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.macfound.org/fellows/class-of-2001/kay-redfield-jamison |website=MacArthur Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2006 – počasni doktorat medicinskih nauka Univerziteta &quot;Brown&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Honorary Degrees |url=https://corporation.brown.edu/honorary-degrees |website=Brown University |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2010 – počasni doktorat književnosti Univerziteta u St Andrewsu, dodijeljen za doprinos naučnom, medicinskom i književnom pisanju.&lt;ref name=&quot;StAndrews&quot; /&gt;
* 2011 – počasni doktorat teologije Generalnog teološkog sjemeništa Episkopalne crkve u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=General Seminary to award 5 honorary degrees |url=https://digitalarchives.episcopalarchives.org/cgi-bin/ENS/ENSpress_release.pl?pr_number=050911-02 |website=Episcopal News Service |date=9. 5. 2011 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2012 – nagrada &quot;Lewis Thomas&quot; za pisanje o nauci Univerziteta &quot;Rockefeller&quot;, dodijeljena za knjigu ''Dotaknuti vatrom: Manično-depresivna bolest i umjetnički temperament''; nagrada joj je uručena 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Lewis Thomas Prize to be awarded to Kay Redfield Jamison |url=https://www.rockefeller.edu/lewis-thomas-prize/in-the-press/ |website=The Rockefeller University |date=7. 5. 2013 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2015 – međunarodna nagrada za mentalno zdravlje &quot;Rhod i Bernard Sarnat&quot;, koju dodjeljuje Nacionalna akademija medicine; nagradu je podijelila s psihijatrom [[Kenneth Kendler|Kennethom Kendlerom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jamison and Kendler receive 2015 Sarnat Prize |url=https://nam.edu/news-and-insights/jamison-kendler-receive-2015-sarnat-prize/ |website=National Academy of Medicine |date=19. 10. 2015 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2017 – izabrana za dopisnu članicu Kraljevskog društva Edinburgha (''Corresponding Fellow of the Royal Society of Edinburgh'').&lt;ref&gt;{{Cite web |title=RSE Welcomes 60 New Fellows |url=https://www.rse.org.uk/rse-welcomes-60-new-fellows/ |website=Royal Society of Edinburgh |date=15. 2. 2017 |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* 2018 – knjiga ''Robert Lowell: Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character'' ušla je u finale [[Pulitzerova nagrada za biografiju|Pulitzerove nagrade za biografiju]]; nije osvojila nagradu.&lt;ref name=&quot;Pulitzer2018&quot; /&gt;

Među ostalim priznanjima nalaze se i druge nagrade, uključujući nagradu za istaknute bivše studente [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA]]-a, nagrada UCLA-a za kreativnu izvrsnost, medalja &quot;Siena&quot;, nagrada za humanitarni rad &quot;Fawcett&quot;, nagrada &quot;Steven V. Logan&quot; za istraživanje moždanih poremećaja, Falconeova nagrada za istraživanje afektivnih poremećaja, nagrada &quot;McGovern&quot; [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] za izvrsnost u medicinskoj komunikaciji i nagrada &quot;David Mahoney&quot; [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]]. Dobila je i predsjedničku nagradu [[Kanadsko psihijatrijsko udruženje|Kanadskog psihijatrijskog udruženja]] te humanitarnu nagradu Društva za biološku psihijatriju.&lt;ref name=&quot;APA2012&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kay Redfield Jamison, Ph.D. |url=https://ibpf.org/team_members/kay-redfield-jamison-ph-d/ |website=International Bipolar Foundation |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Kay Redfield Jamison kćerka je Marshalla Verdinea Jamisona (1916–2012), oficira američkog ratnog zrakoplovstva, i Mary Dell Temple Jamison (1916–2007). Zbog očevog vojnog poziva tokom djetinjstva živjela je na različitim mjestima, među kojima su [[Florida]], [[Portoriko]], [[Kalifornija]], [[Tokio]] i [[Washington]]. U autobiografiji je opisala da su se simptomi bipolarnog poremećaja pojavili još u mladosti i nastavili tokom studija. Dijagnozu je dobila nekoliko mjeseci nakon što je počela raditi kao profesorica na UCLA-u. U liječenju je koristila [[litij]], a u svojim knjigama pisala je o poteškoćama povezanim s prihvatanjem [[Dijagnoza|dijagnoze]] i redovnim uzimanjem terapije.&lt;ref name=&quot;Jamison2009U&quot; /&gt;

Tokom postdiplomskog studija bila je u braku s umjetnikom Alainom Andréom Moreauom. Godine 1994. udala se za psihijatra [[Richard Jed Wyatt|Richarda Jeda Wyatta]], s kojim je ostala u braku do njegove smrti 2002. Godine 2010. udala se za Thomasa Trailla, profesora kardiologije na [[Univerzitet &quot;Johns Hopkins&quot;|Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]].&lt;ref name=&quot;JamisonTraill2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Penguin&quot;&gt;{{cite web |title=Kay Redfield Jamison |url=https://www.penguinrandomhouse.com/authors/14367/kay-redfield-jamison/ |website=Penguin Random House |access-date=15. 10. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==

* {{cite book |last1=Goodwin |first1=Frederick K. |last2=Jamison |first2=Kay Redfield |title=Manic-Depressive Illness: Bipolar Disorders and Recurrent Depression |publisher=Oxford University Press |year=2007 |isbn=978-0-19-974373-5 |url=https://books.google.ba/books?id=rnr_OxfcqDcC |edition=2.}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay R. |title=Touched with Fire: Manic-Depressive Illness and the Artistic Temperament |publisher=Free Press |year=1994 |isbn=978-0-02-916003-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Touched_with_Fire.html?id=azkQAQAAMAAJ}}
* Jamison, Kay Redfield (1995). ''An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness''. New York: Alfred A. Knopf.
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=An Unquiet Mind: A Memoir of Moods and Madness |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-49848-9 |url=https://books.google.ba/books/about/An_Unquiet_Mind.html?id=3O82iMI7bqwC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Night Falls Fast: Understanding Suicide |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2011 |isbn=978-0-307-77989-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Night_Falls_Fast.html?id=Mo7ji0cFzXQC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Exuberance: The Passion for Life |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2004 |isbn=978-1-4000-4374-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Exuberance.html?id=vxS5NNG2wkwC}}
* {{cite book |last=Jamison |first=Kay Redfield |title=Nothing Was the Same: A Memoir |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |year=2009 |isbn=978-0-307-27313-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Nothing_Was_the_Same.html?id=RNSdOkAfAkIC}}
* {{cite book |last1=Jamison |first1=Kay R. |last2=Traill |first2=Thomas A. |title=Robert Lowell, Setting the River on Fire: A Study of Genius, Mania, and Character |publisher=Alfred A. Knopf |year=2017 |isbn=978-0-307-70027-8 |url=https://books.google.ba/books/about/Robert_Lowell_Setting_the_River_on_Fire.html?id=ZEQdDgAAQBAJ}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bipolarni poremećaj]]
* [[Klinička psihologija]]
* [[Poremećaj raspoloženja]]
* [[Psihologija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category-inline|Kay Redfield Jamison}}
* [https://www.theatlantic.com/national/archive/2011/11/a-conversation-with-kay-redfield-jamison-professor-of-psychiatry/247995/ Razgovor s Kay Redfield Jamison, profesoricom psihijatrije] (Napisala Grace Bello, ''The Atlantic'') {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20071012235434/http://www.charlierose.com/shows/1999/10/26/1/an-interview-with-kay-redfield-jamison Intervju s Kay Jamison u emisiji Charlieja Rosea] – 17 minuta (video zapis) {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Jamison, Kay Redfield}}
[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Američki memoari]]
[[Kategorija:Istraživači bipolarnog poremećaja]]
[[Kategorija:Američki pisci dokumentarne literature]]
[[Kategorija:Pisci iz Baltimora]]
[[Kategorija:Pisci iz Los Angelesa]]
[[Kategorija:Pisci iz Washingtona, D.C.]]
[[Kategorija:Predavači na Univerzitetu &quot;Johns Hopkins&quot;]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles]]
[[Kategorija:Dobitnici MacArthur stipendije]]
[[Kategorija:Osobe s bipolarnim poremećajem]]
[[Kategorija:Prevencija samoubistva]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Američki akademici]]
[[Kategorija:Američki memoaristi]]
[[Kategorija:Predavači psihijatrije]]
[[Kategorija:Poremećaji raspoloženja]]</text>
      <sha1>nqughdyqqzv1bck33epag06y6rnj30l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kay Redfield Jamison</title>
    <ns>1</ns>
    <id>538699</id>
    <revision>
      <id>3935270</id>
      <timestamp>2026-10-15T10:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-americki-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3935270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8" xml:space="preserve">{{Američki mjesec}}</text>
      <sha1>7s8a1bsqm3l9a2qhiiiyb2dpglg3wu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okazaki fragment</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538700</id>
    <revision>
      <id>3935273</id>
      <timestamp>2026-10-15T11:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Beaglesless</username>
        <id>186869</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Asymmetry in the synthesis of leading and lagging strands.svg|thumb|Asimetrija u sintezi vodećeg i zaostajućeg lanca]] '''Okazaki fragmenti''' kratke su sekvence [[nukleotid]]a [[DNK]] (dužine približno 150 do 200 [[bazni par|baznih parova]] kod [[eukariot]]a) koji se sintetišu diskontinuirano, a kasnije ih enzim [[DNK-ligaza]] međusobno povezuje, kako bi se formirao [[zaostajući lanac]] tokom [[replikacija DNK| replikacije DNK]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =...</comment>
      <origin>3935273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34959" sha1="405v8b13o7o0jka30zktviigg5lso1o" xml:space="preserve">[[File:Asymmetry in the synthesis of leading and lagging strands.svg|thumb|Asimetrija u sintezi vodećeg i zaostajućeg lanca]]
'''Okazaki fragmenti''' kratke su sekvence [[nukleotid]]a [[DNK]] (dužine približno 150 do 200 [[bazni par|baznih parova]] kod [[eukariot]]a) koji se sintetišu diskontinuirano, a kasnije ih enzim [[DNK-ligaza]] međusobno povezuje, kako bi se formirao [[zaostajući lanac]] tokom [[replikacija DNK| replikacije DNK]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Balakrishnan L, Bambara RA | title = Okazaki fragment metabolism | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 5 | issue = 2 | date = February 2013 | pmid = 23378587 | pmc = 3552508 | doi = 10.1101/cshperspect.a010173 }}&lt;/ref&gt; Otkrio ih je bračni par [[Reiji Okazaki|Reiji]] i [[Tsuneko Okazaki]], 1960-ih godina, uz pomoć nekih od njihovih kolega.
Tokom replikacije DNK, enzim [[DNK-helikaza]] odmotava [[dvostruka spirala|dvostruku spiralu]] i razdvaja komplementarne lance, čime se formira struktura poznata kao [[replikacijska viljuška]] DNK. Prateći ovu viljušku, počinju djelovati [[DNK-primaza]] i [[DNK-polimeraza]], kako bi sintetizirale novi komplementarni lanac. Budući da ovi enzimi mogu djelovati isključivo u smjeru od 5' ka 3', dva odmotana lanca koja služe kao kalup repliciraju se na različite načine.&lt;ref name = &quot;Okazaki_2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Okazaki T | title = Days weaving the lagging strand synthesis of DNA - A personal recollection of the discovery of Okazaki fragments and studies on discontinuous replication mechanism | journal = Proceedings of the Japan Academy. Series B, Physical and Biological Sciences | volume = 93 | issue = 5 | pages = 322–338 | date = 2017-05-11 | pmid = 28496054 | pmc = 5489436 | doi = 10.2183/pjab.93.020 | bibcode = 2017PJAB...93..322O }}&lt;/ref&gt; Jedan lanac, takozvani [[vodeći lanac]], podliježe procesu kontinuirane replikacije jer njegov matrični lanac ima orijentaciju od 3' ka 5', što omogućava polimerazi koja ga izgrađuje da prati replikacijsku viljušku bez prekida. S druge strane, zaostajući lanac se ne može sintetizirati kontinuirano jer njegov matrični lanac ima orijentaciju od 5' ka 3', što znači da polimeraza mora djelovati u smjeru suprotnom od kretanja replikacijske viljuške. To dovodi do povremenih prekida u procesu stvaranja zaostajućeg lanca. Primaza i polimeraza kreću se u smjeru suprotnom od kretanja viljuške, pa se [[enzim]]i moraju više puta zaustavljati i ponovo pokretati dok [[DNK-helikaza]] razdvaja lance. Nakon što se fragmenti formiraju, DNK-ligaza ih povezuje u jedinstven, kontinuiran lanac.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Cooper GM | chapter = DNA Replication | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9940/| title = The Cell: A Molecular Approach | edition = 2nd | location = Sunderland (MA) | publisher = Sinauer Associates | date = 2000 }}&lt;/ref&gt; Cijeli proces replikacije se smatra &quot;poludiskontinuiranim&quot; jer se jedan od novih lanaca formira kontinuirano, a drugi ne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = MacNeill SA | title = DNA replication: partners in the Okazaki two-step | journal = Current Biology | volume = 11 | issue = 20 | pages = R842–R844 | date = October 2001 | pmid = 11676941 | doi = 10.1016/s0960-9822(01)00500-0 | bibcode = 2001CBio...11.R842M | s2cid = 15853820 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Okazaki_2017&quot; /&gt; Tokom 1960-ih godina, Reiji i Tsuneko Okazaki su sproveli eksperimente koji su se bavili replikacijom DNK kod bakterije ''[[Escherichia coli]]''. Prije toga, preovladavalo je mišljenje da je replikacija kontinuiran proces za oba lanca, ali su otkrića vezana za ''E. coli'' dovela do novog modela replikacije. Naučnici su utvrdili postojanje diskontinuiranog procesa replikacije, primjenom metode pulsnog obilježavanja DNK i uočavanjem promjena koje su ukazivale na replikaciju koja se ne odvija neprekidno duž cijele dužine lanca.

==Eksperimenti== 
[[File:Okazaki fragment EN.svg|thumb|Nastanak Okazaki fragmenata]]
Rad Kiwako Sakabe, [[Reiji Okazaki Reijija Okazakija| i [[Tsuneko Okazaki]] pružio je eksperimentalne dokaze koji podržavaju hipotezu da je replikacija DNK diskontinuiran proces. Prethodno se smatralo da je replikacija kontinuirana u oba smjera: od 3' ka 5' i od 5' ka 3'. Oznake 3' i 5' odnose se na specifično numerisane atome ugljika u prstenu dezoksiriboze unutar [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]], te ukazuju na orijentaciju, odnosno [[usmjerenot (genetika)|smjer]] lanca. Godine 1967. Tsuneko Okazaki i Toru Ogawa iznijeli su pretpostavku da ne postoji mehanizam koji bi ukazivao na kontinuiranu replikaciju u smjeru od 3' ka 5', već samo u smjeru od 5' ka 3', uz učešće DNK-polimeraze, enzima za replikaciju. Tim je postavio hipotezu da bi se, u slučaju diskontinuirane replikacije, kratki lanci DNK – sintetizirani na mjestu replikacije – mogli vezati za stariji lanac u smjeru od 5' ka 3'.&lt;ref name=&quot;pmid6250445&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ogawa T, Okazaki T | title = Discontinuous DNA replication | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 49 | pages = 421–457 | year = 1980 | pmid = 6250445 | doi = 10.1146/annurev.bi.49.070180.002225 }}&lt;/ref&gt;
Kako bi eksperimentalno utvrdio metod replikacije DNK, tim je izvršio „pulsno obilježavanje” (''pulse-labelling'') novorepliciranih dijelova hromosoma bakterije ''[[Escherichia coli]'', a zatim denaturisao i izolovao DNK. Veliki broj kratkih radioaktivnih fragmenata ukazivao je na to da je proces replikacije vjerovatno diskontinuiran. Ovu hipotezu dodatno je potvrdilo otkriće polinukleotidne ligaze, enzima koji međusobno povezuje kratke lance DNK.&lt;ref name=&quot;pmid4967086&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Okazaki R, Okazaki T, Sakabe K, Sugimoto K, Sugino A | title = Mechanism of DNA chain growth. I. Possible discontinuity and unusual secondary structure of newly synthesized chains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 59 | issue = 2 | pages = 598–605 | date = February 1968 | pmid = 4967086 | pmc = 224714 | doi = 10.1073/pnas.59.2.598 | doi-access = free | bibcode = 1968PNAS...59..598O }}&lt;/ref&gt;
U 1968, [[Reiji Okazaki|Reiji]] i [[Tsuneko Okazaki]] prikupili su dodatne dokaze o nastajućim lancima DNK. Postavili su hipotezu da, ako je diskontinuirana replikacija – koja uključuje kratke lance DNK povezane polinukleotid-ligazom – mehanizam sinteze DNK, onda bi se „novosintetizirani kratki lanci DNK akumulirali u ćeliji u uslovima u kojima je funkcija ligaze privremeno narušena”. Bakterije ''E. coli'' inficirane su [[bakteriofag]]om T4 koji proizvodi polinukleotid-ligazu osjetljivu na temperaturu. Pri izlaganju visokim temperaturama, u ćelijama inficiranim fagom T4 akumulirala se velika količina kratkih, novosintetiziranih lanaca DNK, baš kao što je hipoteza i predviđala. Ovaj eksperiment pružio je dodatnu potvrdu hipoteze bračnog para Okazaki o diskontinuiranoj replikaciji i povezivanju pomoću polinukleotid-ligaze. Također je opovrgao pretpostavku da kratki lanci nastaju tokom procesa ekstrakcije.&lt;ref name=&quot;pmid4299945&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sugimoto K, Okazaki T, Okazaki R | title = Mechanism of DNA chain growth, II. Accumulation of newly synthesized short chains in E. coli infected with ligase-defective T4 phages | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 60 | issue = 4 | pages = 1356–1362 | date = August 1968 | pmid = 4299945 | pmc = 224926 | doi = 10.1073/pnas.60.4.1356 | doi-access = free | bibcode = 1968PNAS...60.1356S }}&lt;/ref&gt;
Eksperimenti bračnog para Okazaki pružili su opsežne informacije o procesu replikacije DNK i postojanju kratkih, novoizgrađenih lanaca DNK koji su kasnije postali poznati kao Okazaki fragmenti.
== Putevi ==
Predložena su dva puta za obradu Okazaki fragmenata: put kratkog izdanka (engl. ''short flap'') i put dugog izdanka (engl ''long flap'').
=== Put kratkog izdanka ===
Kod eukariota, u procesu koji uključuje put kratkog izdanka, na zaostajućem lancu DNK se u kratkim intervalima postavljaju početni segmenti (prajmeri). Samo u ovom putu učestvuje nukleaza [[FEN1]]. Polimeraza δ (Pol δ) često nailazi na nizvodno postavljeni Okazaki fragment i potiskuje inicijatorski RNK/DNK [[prajmer]], formirajući izdanak na 5'-kraju. FEN1 5'-3' [[endonukleaza]] prepoznaje taj potisnuti 5'-izdanak i vrši njegovo odsijecanje, čime se stvara [[supstrat (biohemija)|supstrat]] za ligaciju. Ovim postupkom se uklanja prajmer koji je sintetizirala polimeraza α (Pol α). Istraživanja ukazuju na model &quot;praćenja&quot; (engl. ''tracking''), prema kojem se nukleaza kreće od 5'-izdanka prema njegovoj osnovi kako bi izvršila odsijecanje.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tsutakawa |first1=Susan |title=Phosphate steering by Flap Endonuclease 1 promotes 5′-flap specificity and incision to prevent genome instability |journal=Nature Communications |date=27 June 2017 |volume=8 |issue=1 |page=15 |article-number=15855 |doi=10.1038/ncomms15855  |doi-access=free|pmid=28653660 |pmc=5490271 }}&lt;/ref&gt; Pol δ ne posjeduje nukleaznu aktivnost za cijepanje istisnutog segmenta (tzv. &quot;flapa&quot;). FEN1 cijepa kratke segmente odmah nakon njihovog nastanka. Proces cijepanja biva inhibiran ako je 5'-kraj DNK segmenta blokiran komplementarnim primerom ili streptavidinom konjugiranim s biotinom. DNK ligaza zatvara prekid (nukleotidnu prazninu) koji je nastao djelovanjem FEN1, čime se formira funkcionalan, kontinuiran dvolančani molekul DNK. PCNA stimuliše enzimske funkcije proteina FEN1 i DNK-ligaze. Ova interakcija ključna je za pravilnu ligaciju zaostajućeg lanca DNK. Sekvencno istiskivanje lanca (posredstvom Pol δ) i njegovo cijepanje (posredstvom FEN1) omogućavaju uklanjanje cjelokupne inicijatorske RNK prije same ligacije. Za uklanjanje inicijatorskog prajmera potrebno je više ciklusa istiskivanja i reakcija cijepanja. Nastali segment se obrađuje i sazrijeva putem puta za obradu kratkih segmenata.
===Put obrade dugih segmenata===
U nekim slučajevima, FEN1 ostaje vezan samo kratko vrijeme i odvaja se od replikacijskog kompleksa. To dovodi do kašnjenja u cijepanju, uslijed čega segmenti koje istiskuje Pol δ postaju dugi. Kada segmenti dostignu dovoljnu dužinu, za njih se stabilno može vezati protein RPA. Kada takvi segmenti (vezani za RPA) postanu podložni cijepanju, za njihovu obradu je potrebna druga [[nukleaza]]; identifikovana je alternativna nukleaza, DNA2. Pokazalo se da DNA2 sarađuje s FEN1 u obradi dugih segmenata. DNA2 može odvojiti RPA od dugog segmenta, koristeći mehanizam sličan onom kod FEN1: vezuje se za segment i uvlači njegov 5'-kraj. Nukleaza cijepa segment čineći ga prekratkim za vezivanje RPA; tako skraćen segment postaje dostupan za djelovanje FEN1 i naknadnu ligaciju. Ovaj proces je poznat kao put obrade dugih segmenata. DNA2 može djelovati kao zamjena za FEN1 u pogledu nukleazne aktivnosti, ali taj proces nije efikasan.
===Alternativni put===
Do nedavno su bila poznata samo dva puta obrade Okazaki fragmenata. Međutim, nedavna istraživanja utvrdila su postojanje novog puta za fragmentaciju po Okazakiju i replikaciju DNK. Ovaj alternativni put uključuje enzime Pol δ i Pif1, koji obavljaju isti proces uklanjanja preklapajućih krajeva (tzv. ''flap'' struktura) kao i Pol δ i FEN1.&lt;ref name=&quot;pmid20959454&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pike JE, Henry RA, Burgers PM, Campbell JL, Bambara RA | title = An alternative pathway for Okazaki fragment processing: resolution of fold-back flaps by Pif1 helicase | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 53 | pages = 41712–41723 | date = December 2010 | pmid = 20959454 | pmc = 3009898 | doi = 10.1074/jbc.M110.146894 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
==Enzimi uključeni u stvaranje fragmenata== 
[[File:RNA primer.png|280px|thumb|Prajmer]]
=== Primaza ===
{{Glavni|Primaza}}
[[Primaza]] dodaje [[RNK-prajmer]]e na zaostali lanac, što omogućava sintezu Okazaki fragmenata od 5' do 3'. Međutim, primaza stvara RNK-prajmere mnogo manjom brzinom od one kojom [[DNK-polimeraza]] sintetizira DNK na vodećem lancu. DNK-polimeraza na zaostalom lancu također se mora kontinuirano reciklirati kako bi konstruirala Okazaki fragmente nakon RNK-prajmera. Zbog toga je brzina sinteze zaostalih fragmenata mnogo niža od brzine vodećeg lanca. Da bi se riješio ovaj problem, primaza djeluje kao privremeni signal zaustavljanja, nakratko zaustavljajući napredovanje [[replikacijska viljuška|replikacijske viljuške]] tokom replikacije DNK. Ovaj molekularni proces sprječava da vodeći lanac prestigne zaostali lanac.&lt;ref name=&quot;pmid16452983&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee JB, Hite RK, Hamdan SM, Xie XS, Richardson CC, van Oijen AM | title = DNA primase acts as a molecular brake in DNA replication | journal = Nature | volume = 439 | issue = 7076 | pages = 621–624 | date = February 2006 | pmid = 16452983 | doi = 10.1038/nature04317 | s2cid = 3099842 | bibcode = 2006Natur.439..621L | url = https://pure.rug.nl/ws/files/14490287/2006NatureLee.pdf }}&lt;/ref&gt;
===DNK-polimeraza δ===
Tokom ove faze, nova DNK nastaje djelovanjem enzima koji sintetišu DNK u smjeru od 5' ka 3'. DNK-polimeraza je neophodna, kako za vodeći lanac, koji se formira kao kontinuirani lanac, tako i za zaostajući lanac, koji se tokom sinteze DNK gradi iz manjih fragmenata. Ovaj proces obuhvata produžavanje novosintetiziranog fragmenta te uklanjanje RNK i DNK segmenata. Sinteza se odvija u tri faze uz učešće dvije različite polimeraze: DNK-polimeraze α-primaze i DNK-polimeraze δ. Proces započinje tako što polimeraza α-primaza, posredstvom kompleksa za postavljanje klizajuće stezaljke (tzv. ''clamp loader''), postavlja klizajuću stezaljku na DNK. Nakon toga, DNK-polimeraza δ prelazi u svoj [[ holoenzim]]ski oblik i započinje sintezu. Proces sinteze nastavlja se sve dok se ne dosegne 5'-kraj prethodnog Okazakijevog fragmenta. Kada se to postigne, slijedi obrada Okazakijevih fragmenata kako bi se novosintetizirani fragment povezao sa zaostajućim lancem. Posljednja funkcija DNK-polimeraze δ jeste dopuna aktivnosti FEN1/RAD27 5'-flap endonukleaze. [[Alel]] ''rad27-p'' je letalan u većini kombinacija, ali je bio održiv u prisustvu ''rad27-p'' polimeraze i ''exo1''. I ''rad27-p'' [[polimeraza]] i ''exo1'' pokazuju snažan sinergistički efekat na povećanje učestalosti duplikacijskih mutacija gena ''CAN1''. Jedini razlog zbog kojeg je ova mutacija održiva jeste prisustvo gena za popravku prekida dvostrukog lanca DNK: ''RAD50'', ''RAD51'' i ''RAD52''. Protein RAD27/FEN1 stvara prekide (nizove) između susjednih Okazakijevih fragmenata, minimizirajući pritom obim istiskivanja lanca na zaostajućem lancu.
===DNK-ligaza I===
{{Glavni|DNK-ligaza|LIG1}}
Tokom sinteze zaostajućeg lanca, [[DNK-ligaza I]] povezuje Okazakijeve fragmente nakon što DNK-polimeraza δ zamijeni [[Prajmer (genetika)|RNK-primere]] DNK-nukleotidima. Okazakijevi fragmenti koji nisu ligirani mogu uzrokovati prekide dvostrukog lanca, što dovodi do cijepanja DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Soza S, Leva V, Vago R, Ferrari G, Mazzini G, Biamonti G, Montecucco A | title = DNA ligase I deficiency leads to replication-dependent DNA damage and impacts cell morphology without blocking cell cycle progression | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2032–2041 | date = April 2009 | pmid = 19223467 | pmc = 2663296 | doi = 10.1128/MCB.01730-08 }}&lt;/ref&gt; Budući da se toleriše samo mali broj prekida obje niti DNK, te da se samo mali broj njih može popraviti, dovoljan broj neuspjelih ligacija mogao bi biti smrtonosan za ćeliju.
Dalja istraživanja ukazuju na dodatnu ulogu jedarnog [[antigen]]a [[ćelijska ođproliferacija| proliferirajućih ćelija]] (PCNA) u funkciji DNK-ligaze I koja se odnosi na spajanje Okazaki-fragmenata. Kada je mjesto vezivanja za PCNA na DNK-ligazi I neaktivno, sposobnost DNK-ligaze I da poveže Okazaki-fragmente je znatno narušena. Stoga se predlaže sljedeći mehanizam: nakon što kompleks PCNA–DNK-polimeraza δ sintetizira Okazaki-fragmente, [[DNK-polimeraza]] δ se oslobađa. Zatim se DNK-ligaza I vezuje za PCNA, koji je pričvršćen na prekide na zaostajućoj niti, te katalizira stvaranje fosfodiesterskih veza.&lt;ref name=&quot;pmid12424237&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin YH, Ayyagari R, Resnick MA, Gordenin DA, Burgers PM | title = Okazaki fragment maturation in yeast. II. Cooperation between the polymerase and 3'-5'-exonuclease activities of Pol delta in the creation of a ligatable nick | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 3 | pages = 1626–1633 | date = January 2003 | pmid = 12424237 | doi = 10.1074/jbc.M209803200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9371766&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levin DS, Bai W, Yao N, O'Donnell M, Tomkinson AE | title = An interaction between DNA ligase I and proliferating cell nuclear antigen: implications for Okazaki fragment synthesis and joining | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 24 | pages = 12863–12868 | date = November 1997 | pmid = 9371766 | pmc = 24229 | doi = 10.1073/pnas.94.24.12863 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...9412863L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10959839&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levin DS, McKenna AE, Motycka TA, Matsumoto Y, Tomkinson AE | title = Interaction between PCNA and DNA ligase I is critical for joining of Okazaki fragments and long-patch base-excision repair | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 15 | pages = 919–922 | year = 2000 | pmid = 10959839 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00619-9 | bibcode = 2000CBio...10..919L | s2cid = 14089939 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Flap endonukleaza 1===
{{Glavni|Flap strukturno specifična endonukleaza 1}}
Flap endonukleaza 1 ([[FEN1]]) je odgovorna za obradu Okazaki fragmenata. Ona radi sa DNK-polimerazom kako bi uklonila RNK-prajmer Okazaki fragmenta i može ukloniti 5' [[ribonukleotid]] i 5' režnjeve kada DNK-polimeraza pomjeri lance tokom sinteze zaostalih lanaca. Uklanjanje ovih režnjeva uključuje proces koji se naziva translacija zarezivanja i stvara zarez za ligaciju. Dakle, funkcija FEN1 je neophodna za sazrijevanje Okazaki fragmenta u formiranju dugog kontinuiranog lanca DNK. Slično tome, tokom [[popravka DNK|popravke DNK]] baze, oštećeni nukleotid se pomjera u režanj i potom ga uklanja FEN1.&lt;ref name=&quot;pmid11309502&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin YH, Obert R, Burgers PM, Kunkel TA, Resnick MA, Gordenin DA | title = The 3'→5' exonuclease of DNA polymerase delta can substitute for the 5' flap endonuclease Rad27/Fen1 in processing Okazaki fragments and preventing genome instability | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 9 | pages = 5122–5127 | date = April 2001 | pmid = 11309502 | pmc = 33174 | doi = 10.1073/pnas.091095198 | bibcode = 2001PNAS...98.5122J | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15189154&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Liu Y, Kao HI, Bambara RA | title = Flap endonuclease 1: a central component of DNA metabolism | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 73 | pages = 589–615 | year = 2004 | pmid = 15189154 | doi = 10.1146/annurev.biochem.73.012803.092453 }}&lt;/ref&gt;

===Dnk2-endonukleaza===
Dna2-[[endonukleaza]] nema specifičnu strukturu i njena svojstva nisu dobro okarakterisana, ali bi se mogla nazvati jednolančanom DNK sa slobodnim krajevima (ssDNK). Dnk2 endonukleaza neophodna je za cijepanje dugih DNK režnjeva koji napuštaju FEN1 tokom Okazaki procesa. Dnk2 endonukleaza odgovorna je za uklanjanje inicijatorskog RNK segmenta na Okazaki fragmentima. Također, Dnk2 endonukleaza ima ključnu ulogu u međuproduktima koji nastaju tokom različitih [[metabolizam]]a DNK i funkcionalna je u održavanju [[telomera]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bae SH, Kim DW, Kim J, Kim JH, Kim DH, Kim HD, Kang HY, Seo YS | display-authors = 6 | title = Coupling of DNA helicase and endonuclease activities of yeast Dna2 facilitates Okazaki fragment processing | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 29 | pages = 26632–26641 | date = July 2002 | pmid = 12004053 | doi = 10.1074/jbc.M111026200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bae SH, Seo YS | title = Characterization of the enzymatic properties of the yeast dna2 Helicase/endonuclease suggests a new model for Okazaki fragment processing | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 275 | issue = 48 | pages = 38022–38031 | date = December 2000 | pmid = 10984490 | doi = 10.1074/jbc.M006513200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kang YH, Lee CH, Seo YS | title = Dna2 on the road to Okazaki fragment processing and genome stability in eukaryotes | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 45 | issue = 2 | pages = 71–96 | date = April 2010 | pmid = 20131965 | doi = 10.3109/10409230903578593 | s2cid = 23897130 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stewart JA, Campbell JL, Bambara RA | title = Significance of the dissociation of Dna2 by flap endonuclease 1 to Okazaki fragment processing in Saccharomyces cerevisiae | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 13 | pages = 8283–8291 | date = March 2009 | pmid = 19179330 | pmc = 2659186 | doi = 10.1074/jbc.M809189200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Duxin JP, Moore HR, Sidorova J, Karanja K, Honaker Y, Dao B, Piwnica-Worms H, Campbell JL, Monnat RJ, Stewart SA | display-authors = 6 | title = Okazaki fragment processing-independent role for human Dna2 enzyme during DNA replication | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 287 | issue = 26 | pages = 21980–21991 | date = June 2012 | pmid = 22570476 | pmc = 3381158 | doi = 10.1074/jbc.M112.359018 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Dnk2 endonukleaza postaje aktivna kada se terminalni RNK segment veže za 5'-kraj, jer se ona kreće u smjeru od 5' ka 3'-kraju. U prisustvu RPA proteina koji se vezuje za jednolančanu DNK, 5'-izdanci DNK postaju predugi, a mjesta prekida više ne odgovaraju kao supstrat za FEN1. To onemogućava FEN1 da ukloni 5'-izdanke. Stoga je uloga Dnk2 skraćivanje 3'-kraja ovih fragmenata, čime se omogućava FEN1-u da odsiječe izdanke i čini proces sazrijevanja Okazaki fragmenata efikasnijim. Tokom procesa formiranja Okazaki fragmenata, Dnk2 helikaza i endonukleaza djeluju nerazdvojno. Aktivnost Dnk2 endonukleaze ne zavisi od strukture račve sa 5'-repom. Poznato je da neproduktivno vezivanje stvara prepreke za cijepanje i kretanje enzima FEN1. Poznato je da [[ATP]] smanjuje aktivnost, ali podstiče oslobađanje oznake sa 3'-kraja. Istraživanja ukazuju na to da su Dnk2 endonukleaza i FEN1, prema novom modelu, djelimično odgovorni za proces sazrijevanja Okazaki fragmenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12424238&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ayyagari R, Gomes XV, Gordenin DA, Burgers PM | title = Okazaki fragment maturation in yeast. I. Distribution of functions between FEN1 AND DNA2 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 3 | pages = 1618–1625 | date = January 2003 | pmid = 12424238 | doi = 10.1074/jbc.M209801200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Biološka funkcija==
Novosintetizirani dijelovi DNK, poznati kao Okazaki fragmenti, povezuju se pomoću enzima DNK-ligaze, čime se formira novi lanac DNK. Tokom sinteze DNK nastaju dva lanca. Vodeći lanac sintetizira se kontinuirano i produžava tokom ovog procesa, otkrivajući tako matricu koja služi za sintezu zaostajućeg lanca (Okazaki fragmenata). Tokom procesa replikacije DNK, RNK-prajmeri uklanjaju se sa zaostajućeg lanca kako bi se omogućilo povezivanje Okazaki fragmenata. Budući da je ovaj proces veoma čest, sazrijevanje Okazaki fragmenata dešava se oko milion puta tokom jednog ciklusa replikacije DNK. Da bi došlo do sazrijevanja Okazaki fragmenata, RNK-prajmeri moraju formirati segmente na fragmentima koji će se međusobno povezati (ligirati). Ovi segmenti služe kao gradivni elementi za sintezu DNK na zaostajućem lancu. Na lancu-matrici, polimeraza vrši sintezu u smjeru suprotnom od kretanja replikacijske viljuške. Kada matrica postane diskontinuirana, dolazi do formiranja Okazaki fragmenta. Greške u procesu sazrijevanja Okazaki fragmenata mogu potencijalno dovesti do pucanja lanaca DNK i uzrokovati različite oblike [[hromoso]]skih abnormalnosti. Ove hromosomske mutacije mogu uticati na izgled, broj setova ili broj pojedinačnih hromosoma. S obzirom na to da je broj hromosoma fiksan za svaku vrstu, ove promjene mogu uticati i na samu DNK te uzrokovati defekte u [[genski fond|genskom fondu]] te vrste.
==Razlike između prokariota i eukariota==
Okazaki fragmenti su prisutni i kod [[prokariot]]a i kod [[eukariot]]a. &lt;ref&gt;{{Cite web | vauthors = Murray S, Mehrtens B | url=https://www.life.illinois.edu/mcb/150/private/faq/index.php?action=artikel&amp;cat=8&amp;id=1227&amp;artlang=en | archive-url = https://web.archive.org/web/20140803051239/https://www.life.illinois.edu/mcb/150/private/faq/index.php?action=artikel&amp;cat=8&amp;id=1227&amp;artlang=en | archive-date = 3 August 2014 | work = MCB 150 Frequently Asked Questions | title = Are Okazaki fragments unique to eukaryotes? Or is it universal, so it's present in bacterial DNA replication as well? | publisher = School of Molecular and Cellular Biology, University of Illinois at Urbana-Champaign }}&lt;/ref&gt; Molekule DNK kod eukariota razlikuju se od kružnih molekula prokariota po tome što su veće i obično imaju višestruka porijekla replikacije. To znači da je svaki eukariotski hromosom sastavljen od mnogo replikirajućih jedinica DNK s višestrukim porijeklom replikacije. Poređenja radi, prokariotska DNK ima samo jedno porijeklo replikacije. Kod eukariota, ove replikirajuće viljuške, koje su brojne duž cijele DNK, formiraju &quot;mjehuriće&quot; u DNK tokom replikacije. [[Replikacijska viljuška]] formira se na specifičnoj tački koja se naziva [[autonomno replicirajuće sekvence]] (ARS). Eukarioti imaju kompleks utovarivača clamp i stezaljku od šest jedinica koja se naziva jedarni antigen proliferirajuće ćelije.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://molecular-plant-biotechnology.info/index.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20110822091947/http://molecular-plant-biotechnology.info/index.htm | archive-date = 22 August 2011 | title = Eukaryotic DNA Replication. | work = Molecular-Plant-Biotechnology. | publisher = multilab.biz | date = 29 March 2011 }}&lt;/ref&gt; Efikasno kretanje replikacijske viljuške također ključno zavisi od brzog postavljanja kliznih prstenova na mjesta s novim početnim sekvencama na zaostajućem lancu DNK, što obavljaju kompleksi za njihovo postavljanje zavisni od [[ATP]]-a. To omogućava da stvaranje Okazaki fragmenata u dijelovima prati kontinuiranu sintezu DNK na vodećem lancu. Ovi kompleksi za postavljanje prstenova karakteristični su za sve eukariote i predstavljaju jedan od faktora koji određuju razlike u sintezi Okazaki fragmenata između prokariota i eukariota.&lt;ref name=&quot;pmid12612604&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matsunaga F, Norais C, Forterre P, Myllykallio H | title = Identification of short 'eukaryotic' Okazaki fragments synthesized from a prokaryotic replication origin | journal = EMBO Reports | volume = 4 | issue = 2 | pages = 154–158 | date = February 2003 | pmid = 12612604 | pmc = 1315830 | doi = 10.1038/sj.embor.embor732 }}&lt;/ref&gt;
Dužina Okazaki fragmenata također se razlikuje kod prokariota i eukariota. Okazaki fragmenti kod prokariota znatno su duži od onih kod eukariota. Eukarioti obično imaju Okazaki fragmente dužine od 100 do 200 nukleotida, dok fragmenti kod prokariota, poput ''[[E. coli]]'' mogu biti dugi i do 2.000 [[nukleotid]]a. Razlog za ovu razliku nije poznat.
Svaki eukariotski hromosom sastoji se od brojnih jedinica za replikaciju DNK sa više ishodišta replikacije. Poređenja radi, prokariotski [[hromosom]] bakterije ''E. coli'' ima samo jedno ishodište replikacije. Replikacija kod prokariota odvija se u citoplazmi; proces započinje formiranjem segmenata dugih oko 100 do 200 ili više nukleotida. Eukariotske molekule DNK imaju znatno veći broj replikona – oko 50.000 ili više – međutim, replikacija se ne odvija istovremeno na svim replikonima. Kod eukariota se replikacija DNK odvija u jedru. U jednoj molekuli DNK koja se replicira postoji mnoštvo mjesta replikacije, a proces pokreće proteinski kompleks sastavljen od više podjedinica. Ova replikacija je spora; ponekad se dodaje oko 100 nukleotida u sekundi.
Iz ovoga zaključujemo da su prokariotske ćelije jednostavnije građe: nemaju jedro ni organele, a sadrže vrlo malo DNK, organizirane u obliku jednog hromosoma. Eukariotske ćelije posjeduju jedro i brojne organele, te veću količinu DNK raspoređenu u linearne hromosome. Također uočavamo razliku u veličini između prokariotskih i eukariotskih ćelija. Prosječna eukariotska ćelija sadrži oko 25 puta više DNK nego prokariotska ćelija. Replikacija se u prokariotskim ćelijama odvija mnogo brže nego u eukariotskim; bakterijama je ponekad potrebno samo 40 minuta, dok životinjskim ćelijama može trebati i do 400 sati. Eukarioti također imaju poseban mehanizam za replikaciju telomera na krajevima svojih hromosoma. Prokarioti imaju kružne hromosome, pa kod njih ne postoji potreba za sintezom krajeva. Proces replikacije kod prokariota je kratak i odvija se kontinuirano; S druge strane, eukariotske ćelije vrše replikaciju DNK samo tokom S-faze [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].
Sličnosti se ogledaju u koracima replikacije DNK. I kod prokariota i kod eukariota, replikacija se odvija odmotavanjem DNK pomoću enzima koji se naziva [[DNK-helikaza]]. Novi lanci nastaju djelovanjem enzima zvanih DNK-polimeraze. Oba procesa slijede sličan obrazac, poznat kao semikonzervativna replikacija, pri čemu se pojedinačni lanci DNK sintetiziraju u različitim smjerovima, formirajući vodeći i zaostajući lanac. Zaostajući lanci se sintetiziraju stvaranjem Okazaki-fragmenata koji se ubrzo međusobno spajaju. Kod oba tipa organizama, sinteza novih lanaca DNK započinje uključivanjem kratkih segmenata RNK.
==Primjena u tehnologiji==
===Medicinski koncepti povezani s Okazaki-fragmentima===
[[File:Dna-split.png|thumb|left|Blaga mutacija u uparenim nukleotidima može dovesti do hromosomskih aberacija i neželjenog genetičkog preuređenja]]
Iako ćelije prolaze kroz više faza kako bi osigurale odsustvo mutacija u genetičkom slijedu, određene delecije i druge genetičke promjene tokom sazrijevanja Okazaki fragmenata ponekad ostaju neprimijećene. Budući da Okazaki fragmenti predstavljaju niz nukleotida za zaostajući lanac, svaka promjena – uključujući delecije, insercije ili duplikacije u odnosu na izvorni lanac – može uzrokovati mutaciju ako se ne otkrije i ne ispravi. Do mutacija može doći i uslijed problema s proteinima koji učestvuju u replikaciji DNK. Naprimjer, mutacija povezana s primazom utiče na uklanjanje RNK-prajmera i može učiniti lanac DNK krhkijim i podložnijim pucanju. Druga mutacija se odnosi na polimerazu α, što narušava korekciju slijeda Okazaki fragmenta i ugradnju proteina u genetički materijal. Obje promjene mogu dovesti do hromosomskih aberacija, neželjenog genetičkog preuređenja i različitih oblika karcinoma kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;pmid21278448&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng L, Shen B | title = Okazaki fragment maturation: nucleases take centre stage | journal = Journal of Molecular Cell Biology | volume = 3 | issue = 1 | pages = 23–30 | date = February 2011 | pmid = 21278448 | pmc = 3030970 | doi = 10.1093/jmcb/mjq048 }}&lt;/ref&gt;
Kako bi ispitali efekte proteinskih mutacija na žive organizme, istraživači su genetički modifikovali laboratorijske miševe tako da budu [[homozigot]]ni za još jednu mutaciju proteina povezanog s replikacijom DNK – endonukleaze 1 specifične za strukturu preklopa, odnosno FEN1. Rezultati su varirali ovisno o specifičnim promjenama gena. Kod homozigotnih [[nokaut gen|&quot;nokaut&quot; mutanata]] došlo je do &quot;izostanka proliferacije ćelija&quot; i &quot;rane embrionalne smrtnosti&quot; (27). Miševi s mutacijama F343A i F344A (poznatim i kao FFAA) uginuli su odmah nakon rođenja uslijed komplikacija pri porođaju, uključujući pancitopeniju i plućnu hipoplaziju. Razlog tome je što FFAA mutacija onemogućava interakciju proteina FEN1 sa PCNA (jedarni antigen proliferirajućih ćelija), čime se sprečava obavljanje njegove funkcije tokom sazrijevanja Okazaki fragmenata. Smatra se da je interakcija s ovim proteinom ključna molekularna komponenta biološke funkcije FEN1. FFAA mutacija uzrokuje defekte u uklanjanju RNK-prajmera i [[popravka DNK|popravci dugih segmenata DNK]], što dovodi do brojnih prekida u lancu DNK. Detaljnijim posmatranjem uočeno je da ćelije homozigotne za FFAA mutacije FEN1 pokazuju samo djelimične defekte u procesu sazrijevanja; to znači da bi miševi heterozigotni za ovu mutaciju mogli preživjeti do odrasle dobi, uprkos prisustvu brojnih malih prekida (urezivanja) u njihovim genomima. Ipak, ti prekidi neizbježno onemogućavaju buduću replikaciju DNK jer dovode do urušavanja replikacijske viljuške i uzrokuju prekide oba lanca u samom DNK nizu. Vremenom, ovi prekidi mogu dovesti i do pucanja cijelih hromozoma, što može uzrokovati ozbiljne mutacije i nastanak karcinoma. Slični rezultati dobijeni su i primjenom drugih mutacija na izmijenjenim verzijama polimeraze α.&lt;ref name=&quot;pmid21278448&quot;/&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Inman RB, Schnös M | title = Structure of branch points in replicating DNA: presence of single-stranded connections in lambda DNA branch points | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 319–325 | date = March 1971 | pmid = 4927949 | doi = 10.1016/0022-2836(71)90467-0 }}
* {{cite journal | vauthors = Thömmes P, Hübscher U | title = Eukaryotic DNA replication. Enzymes and proteins acting at the fork | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 194 | issue = 3 | pages = 699–712 | date = December 1990 | pmid = 2269294 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1990.tb19460.x | doi-access = free }}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
*{{MeshName|Okazaki+fragments}}
*[https://web.archive.org/web/20081217062822/http://www.mhhe.com/biosci/genbio/raven6b/graphics/raven06b/howscientiststhink/10-lab.pdf McGraw Hill Higher Education article discussing DNA synthesis]
{{Replikacija DNK}}
{{DEFAULTSORT:Okazaki Fragment}}
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>405v8b13o7o0jka30zktviigg5lso1o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3935274</id>
      <parentid>3935273</parentid>
      <timestamp>2026-10-15T11:27:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Okazaki fragment]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3935273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34959" sha1="405v8b13o7o0jka30zktviigg5lso1o" xml:space="preserve">[[File:Asymmetry in the synthesis of leading and lagging strands.svg|thumb|Asimetrija u sintezi vodećeg i zaostajućeg lanca]]
'''Okazaki fragmenti''' kratke su sekvence [[nukleotid]]a [[DNK]] (dužine približno 150 do 200 [[bazni par|baznih parova]] kod [[eukariot]]a) koji se sintetišu diskontinuirano, a kasnije ih enzim [[DNK-ligaza]] međusobno povezuje, kako bi se formirao [[zaostajući lanac]] tokom [[replikacija DNK| replikacije DNK]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Balakrishnan L, Bambara RA | title = Okazaki fragment metabolism | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 5 | issue = 2 | date = February 2013 | pmid = 23378587 | pmc = 3552508 | doi = 10.1101/cshperspect.a010173 }}&lt;/ref&gt; Otkrio ih je bračni par [[Reiji Okazaki|Reiji]] i [[Tsuneko Okazaki]], 1960-ih godina, uz pomoć nekih od njihovih kolega.
Tokom replikacije DNK, enzim [[DNK-helikaza]] odmotava [[dvostruka spirala|dvostruku spiralu]] i razdvaja komplementarne lance, čime se formira struktura poznata kao [[replikacijska viljuška]] DNK. Prateći ovu viljušku, počinju djelovati [[DNK-primaza]] i [[DNK-polimeraza]], kako bi sintetizirale novi komplementarni lanac. Budući da ovi enzimi mogu djelovati isključivo u smjeru od 5' ka 3', dva odmotana lanca koja služe kao kalup repliciraju se na različite načine.&lt;ref name = &quot;Okazaki_2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Okazaki T | title = Days weaving the lagging strand synthesis of DNA - A personal recollection of the discovery of Okazaki fragments and studies on discontinuous replication mechanism | journal = Proceedings of the Japan Academy. Series B, Physical and Biological Sciences | volume = 93 | issue = 5 | pages = 322–338 | date = 2017-05-11 | pmid = 28496054 | pmc = 5489436 | doi = 10.2183/pjab.93.020 | bibcode = 2017PJAB...93..322O }}&lt;/ref&gt; Jedan lanac, takozvani [[vodeći lanac]], podliježe procesu kontinuirane replikacije jer njegov matrični lanac ima orijentaciju od 3' ka 5', što omogućava polimerazi koja ga izgrađuje da prati replikacijsku viljušku bez prekida. S druge strane, zaostajući lanac se ne može sintetizirati kontinuirano jer njegov matrični lanac ima orijentaciju od 5' ka 3', što znači da polimeraza mora djelovati u smjeru suprotnom od kretanja replikacijske viljuške. To dovodi do povremenih prekida u procesu stvaranja zaostajućeg lanca. Primaza i polimeraza kreću se u smjeru suprotnom od kretanja viljuške, pa se [[enzim]]i moraju više puta zaustavljati i ponovo pokretati dok [[DNK-helikaza]] razdvaja lance. Nakon što se fragmenti formiraju, DNK-ligaza ih povezuje u jedinstven, kontinuiran lanac.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Cooper GM | chapter = DNA Replication | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9940/| title = The Cell: A Molecular Approach | edition = 2nd | location = Sunderland (MA) | publisher = Sinauer Associates | date = 2000 }}&lt;/ref&gt; Cijeli proces replikacije se smatra &quot;poludiskontinuiranim&quot; jer se jedan od novih lanaca formira kontinuirano, a drugi ne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = MacNeill SA | title = DNA replication: partners in the Okazaki two-step | journal = Current Biology | volume = 11 | issue = 20 | pages = R842–R844 | date = October 2001 | pmid = 11676941 | doi = 10.1016/s0960-9822(01)00500-0 | bibcode = 2001CBio...11.R842M | s2cid = 15853820 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Okazaki_2017&quot; /&gt; Tokom 1960-ih godina, Reiji i Tsuneko Okazaki su sproveli eksperimente koji su se bavili replikacijom DNK kod bakterije ''[[Escherichia coli]]''. Prije toga, preovladavalo je mišljenje da je replikacija kontinuiran proces za oba lanca, ali su otkrića vezana za ''E. coli'' dovela do novog modela replikacije. Naučnici su utvrdili postojanje diskontinuiranog procesa replikacije, primjenom metode pulsnog obilježavanja DNK i uočavanjem promjena koje su ukazivale na replikaciju koja se ne odvija neprekidno duž cijele dužine lanca.

==Eksperimenti== 
[[File:Okazaki fragment EN.svg|thumb|Nastanak Okazaki fragmenata]]
Rad Kiwako Sakabe, [[Reiji Okazaki Reijija Okazakija| i [[Tsuneko Okazaki]] pružio je eksperimentalne dokaze koji podržavaju hipotezu da je replikacija DNK diskontinuiran proces. Prethodno se smatralo da je replikacija kontinuirana u oba smjera: od 3' ka 5' i od 5' ka 3'. Oznake 3' i 5' odnose se na specifično numerisane atome ugljika u prstenu dezoksiriboze unutar [[nukleinske kiseline| nukleinskih kiselina]], te ukazuju na orijentaciju, odnosno [[usmjerenot (genetika)|smjer]] lanca. Godine 1967. Tsuneko Okazaki i Toru Ogawa iznijeli su pretpostavku da ne postoji mehanizam koji bi ukazivao na kontinuiranu replikaciju u smjeru od 3' ka 5', već samo u smjeru od 5' ka 3', uz učešće DNK-polimeraze, enzima za replikaciju. Tim je postavio hipotezu da bi se, u slučaju diskontinuirane replikacije, kratki lanci DNK – sintetizirani na mjestu replikacije – mogli vezati za stariji lanac u smjeru od 5' ka 3'.&lt;ref name=&quot;pmid6250445&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ogawa T, Okazaki T | title = Discontinuous DNA replication | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 49 | pages = 421–457 | year = 1980 | pmid = 6250445 | doi = 10.1146/annurev.bi.49.070180.002225 }}&lt;/ref&gt;
Kako bi eksperimentalno utvrdio metod replikacije DNK, tim je izvršio „pulsno obilježavanje” (''pulse-labelling'') novorepliciranih dijelova hromosoma bakterije ''[[Escherichia coli]'', a zatim denaturisao i izolovao DNK. Veliki broj kratkih radioaktivnih fragmenata ukazivao je na to da je proces replikacije vjerovatno diskontinuiran. Ovu hipotezu dodatno je potvrdilo otkriće polinukleotidne ligaze, enzima koji međusobno povezuje kratke lance DNK.&lt;ref name=&quot;pmid4967086&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Okazaki R, Okazaki T, Sakabe K, Sugimoto K, Sugino A | title = Mechanism of DNA chain growth. I. Possible discontinuity and unusual secondary structure of newly synthesized chains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 59 | issue = 2 | pages = 598–605 | date = February 1968 | pmid = 4967086 | pmc = 224714 | doi = 10.1073/pnas.59.2.598 | doi-access = free | bibcode = 1968PNAS...59..598O }}&lt;/ref&gt;
U 1968, [[Reiji Okazaki|Reiji]] i [[Tsuneko Okazaki]] prikupili su dodatne dokaze o nastajućim lancima DNK. Postavili su hipotezu da, ako je diskontinuirana replikacija – koja uključuje kratke lance DNK povezane polinukleotid-ligazom – mehanizam sinteze DNK, onda bi se „novosintetizirani kratki lanci DNK akumulirali u ćeliji u uslovima u kojima je funkcija ligaze privremeno narušena”. Bakterije ''E. coli'' inficirane su [[bakteriofag]]om T4 koji proizvodi polinukleotid-ligazu osjetljivu na temperaturu. Pri izlaganju visokim temperaturama, u ćelijama inficiranim fagom T4 akumulirala se velika količina kratkih, novosintetiziranih lanaca DNK, baš kao što je hipoteza i predviđala. Ovaj eksperiment pružio je dodatnu potvrdu hipoteze bračnog para Okazaki o diskontinuiranoj replikaciji i povezivanju pomoću polinukleotid-ligaze. Također je opovrgao pretpostavku da kratki lanci nastaju tokom procesa ekstrakcije.&lt;ref name=&quot;pmid4299945&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sugimoto K, Okazaki T, Okazaki R | title = Mechanism of DNA chain growth, II. Accumulation of newly synthesized short chains in E. coli infected with ligase-defective T4 phages | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 60 | issue = 4 | pages = 1356–1362 | date = August 1968 | pmid = 4299945 | pmc = 224926 | doi = 10.1073/pnas.60.4.1356 | doi-access = free | bibcode = 1968PNAS...60.1356S }}&lt;/ref&gt;
Eksperimenti bračnog para Okazaki pružili su opsežne informacije o procesu replikacije DNK i postojanju kratkih, novoizgrađenih lanaca DNK koji su kasnije postali poznati kao Okazaki fragmenti.
== Putevi ==
Predložena su dva puta za obradu Okazaki fragmenata: put kratkog izdanka (engl. ''short flap'') i put dugog izdanka (engl ''long flap'').
=== Put kratkog izdanka ===
Kod eukariota, u procesu koji uključuje put kratkog izdanka, na zaostajućem lancu DNK se u kratkim intervalima postavljaju početni segmenti (prajmeri). Samo u ovom putu učestvuje nukleaza [[FEN1]]. Polimeraza δ (Pol δ) često nailazi na nizvodno postavljeni Okazaki fragment i potiskuje inicijatorski RNK/DNK [[prajmer]], formirajući izdanak na 5'-kraju. FEN1 5'-3' [[endonukleaza]] prepoznaje taj potisnuti 5'-izdanak i vrši njegovo odsijecanje, čime se stvara [[supstrat (biohemija)|supstrat]] za ligaciju. Ovim postupkom se uklanja prajmer koji je sintetizirala polimeraza α (Pol α). Istraživanja ukazuju na model &quot;praćenja&quot; (engl. ''tracking''), prema kojem se nukleaza kreće od 5'-izdanka prema njegovoj osnovi kako bi izvršila odsijecanje.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tsutakawa |first1=Susan |title=Phosphate steering by Flap Endonuclease 1 promotes 5′-flap specificity and incision to prevent genome instability |journal=Nature Communications |date=27 June 2017 |volume=8 |issue=1 |page=15 |article-number=15855 |doi=10.1038/ncomms15855  |doi-access=free|pmid=28653660 |pmc=5490271 }}&lt;/ref&gt; Pol δ ne posjeduje nukleaznu aktivnost za cijepanje istisnutog segmenta (tzv. &quot;flapa&quot;). FEN1 cijepa kratke segmente odmah nakon njihovog nastanka. Proces cijepanja biva inhibiran ako je 5'-kraj DNK segmenta blokiran komplementarnim primerom ili streptavidinom konjugiranim s biotinom. DNK ligaza zatvara prekid (nukleotidnu prazninu) koji je nastao djelovanjem FEN1, čime se formira funkcionalan, kontinuiran dvolančani molekul DNK. PCNA stimuliše enzimske funkcije proteina FEN1 i DNK-ligaze. Ova interakcija ključna je za pravilnu ligaciju zaostajućeg lanca DNK. Sekvencno istiskivanje lanca (posredstvom Pol δ) i njegovo cijepanje (posredstvom FEN1) omogućavaju uklanjanje cjelokupne inicijatorske RNK prije same ligacije. Za uklanjanje inicijatorskog prajmera potrebno je više ciklusa istiskivanja i reakcija cijepanja. Nastali segment se obrađuje i sazrijeva putem puta za obradu kratkih segmenata.
===Put obrade dugih segmenata===
U nekim slučajevima, FEN1 ostaje vezan samo kratko vrijeme i odvaja se od replikacijskog kompleksa. To dovodi do kašnjenja u cijepanju, uslijed čega segmenti koje istiskuje Pol δ postaju dugi. Kada segmenti dostignu dovoljnu dužinu, za njih se stabilno može vezati protein RPA. Kada takvi segmenti (vezani za RPA) postanu podložni cijepanju, za njihovu obradu je potrebna druga [[nukleaza]]; identifikovana je alternativna nukleaza, DNA2. Pokazalo se da DNA2 sarađuje s FEN1 u obradi dugih segmenata. DNA2 može odvojiti RPA od dugog segmenta, koristeći mehanizam sličan onom kod FEN1: vezuje se za segment i uvlači njegov 5'-kraj. Nukleaza cijepa segment čineći ga prekratkim za vezivanje RPA; tako skraćen segment postaje dostupan za djelovanje FEN1 i naknadnu ligaciju. Ovaj proces je poznat kao put obrade dugih segmenata. DNA2 može djelovati kao zamjena za FEN1 u pogledu nukleazne aktivnosti, ali taj proces nije efikasan.
===Alternativni put===
Do nedavno su bila poznata samo dva puta obrade Okazaki fragmenata. Međutim, nedavna istraživanja utvrdila su postojanje novog puta za fragmentaciju po Okazakiju i replikaciju DNK. Ovaj alternativni put uključuje enzime Pol δ i Pif1, koji obavljaju isti proces uklanjanja preklapajućih krajeva (tzv. ''flap'' struktura) kao i Pol δ i FEN1.&lt;ref name=&quot;pmid20959454&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pike JE, Henry RA, Burgers PM, Campbell JL, Bambara RA | title = An alternative pathway for Okazaki fragment processing: resolution of fold-back flaps by Pif1 helicase | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 53 | pages = 41712–41723 | date = December 2010 | pmid = 20959454 | pmc = 3009898 | doi = 10.1074/jbc.M110.146894 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
==Enzimi uključeni u stvaranje fragmenata== 
[[File:RNA primer.png|280px|thumb|Prajmer]]
=== Primaza ===
{{Glavni|Primaza}}
[[Primaza]] dodaje [[RNK-prajmer]]e na zaostali lanac, što omogućava sintezu Okazaki fragmenata od 5' do 3'. Međutim, primaza stvara RNK-prajmere mnogo manjom brzinom od one kojom [[DNK-polimeraza]] sintetizira DNK na vodećem lancu. DNK-polimeraza na zaostalom lancu također se mora kontinuirano reciklirati kako bi konstruirala Okazaki fragmente nakon RNK-prajmera. Zbog toga je brzina sinteze zaostalih fragmenata mnogo niža od brzine vodećeg lanca. Da bi se riješio ovaj problem, primaza djeluje kao privremeni signal zaustavljanja, nakratko zaustavljajući napredovanje [[replikacijska viljuška|replikacijske viljuške]] tokom replikacije DNK. Ovaj molekularni proces sprječava da vodeći lanac prestigne zaostali lanac.&lt;ref name=&quot;pmid16452983&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee JB, Hite RK, Hamdan SM, Xie XS, Richardson CC, van Oijen AM | title = DNA primase acts as a molecular brake in DNA replication | journal = Nature | volume = 439 | issue = 7076 | pages = 621–624 | date = February 2006 | pmid = 16452983 | doi = 10.1038/nature04317 | s2cid = 3099842 | bibcode = 2006Natur.439..621L | url = https://pure.rug.nl/ws/files/14490287/2006NatureLee.pdf }}&lt;/ref&gt;
===DNK-polimeraza δ===
Tokom ove faze, nova DNK nastaje djelovanjem enzima koji sintetišu DNK u smjeru od 5' ka 3'. DNK-polimeraza je neophodna, kako za vodeći lanac, koji se formira kao kontinuirani lanac, tako i za zaostajući lanac, koji se tokom sinteze DNK gradi iz manjih fragmenata. Ovaj proces obuhvata produžavanje novosintetiziranog fragmenta te uklanjanje RNK i DNK segmenata. Sinteza se odvija u tri faze uz učešće dvije različite polimeraze: DNK-polimeraze α-primaze i DNK-polimeraze δ. Proces započinje tako što polimeraza α-primaza, posredstvom kompleksa za postavljanje klizajuće stezaljke (tzv. ''clamp loader''), postavlja klizajuću stezaljku na DNK. Nakon toga, DNK-polimeraza δ prelazi u svoj [[ holoenzim]]ski oblik i započinje sintezu. Proces sinteze nastavlja se sve dok se ne dosegne 5'-kraj prethodnog Okazakijevog fragmenta. Kada se to postigne, slijedi obrada Okazakijevih fragmenata kako bi se novosintetizirani fragment povezao sa zaostajućim lancem. Posljednja funkcija DNK-polimeraze δ jeste dopuna aktivnosti FEN1/RAD27 5'-flap endonukleaze. [[Alel]] ''rad27-p'' je letalan u većini kombinacija, ali je bio održiv u prisustvu ''rad27-p'' polimeraze i ''exo1''. I ''rad27-p'' [[polimeraza]] i ''exo1'' pokazuju snažan sinergistički efekat na povećanje učestalosti duplikacijskih mutacija gena ''CAN1''. Jedini razlog zbog kojeg je ova mutacija održiva jeste prisustvo gena za popravku prekida dvostrukog lanca DNK: ''RAD50'', ''RAD51'' i ''RAD52''. Protein RAD27/FEN1 stvara prekide (nizove) između susjednih Okazakijevih fragmenata, minimizirajući pritom obim istiskivanja lanca na zaostajućem lancu.
===DNK-ligaza I===
{{Glavni|DNK-ligaza|LIG1}}
Tokom sinteze zaostajućeg lanca, [[DNK-ligaza I]] povezuje Okazakijeve fragmente nakon što DNK-polimeraza δ zamijeni [[Prajmer (genetika)|RNK-primere]] DNK-nukleotidima. Okazakijevi fragmenti koji nisu ligirani mogu uzrokovati prekide dvostrukog lanca, što dovodi do cijepanja DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Soza S, Leva V, Vago R, Ferrari G, Mazzini G, Biamonti G, Montecucco A | title = DNA ligase I deficiency leads to replication-dependent DNA damage and impacts cell morphology without blocking cell cycle progression | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 29 | issue = 8 | pages = 2032–2041 | date = April 2009 | pmid = 19223467 | pmc = 2663296 | doi = 10.1128/MCB.01730-08 }}&lt;/ref&gt; Budući da se toleriše samo mali broj prekida obje niti DNK, te da se samo mali broj njih može popraviti, dovoljan broj neuspjelih ligacija mogao bi biti smrtonosan za ćeliju.
Dalja istraživanja ukazuju na dodatnu ulogu jedarnog [[antigen]]a [[ćelijska ođproliferacija| proliferirajućih ćelija]] (PCNA) u funkciji DNK-ligaze I koja se odnosi na spajanje Okazaki-fragmenata. Kada je mjesto vezivanja za PCNA na DNK-ligazi I neaktivno, sposobnost DNK-ligaze I da poveže Okazaki-fragmente je znatno narušena. Stoga se predlaže sljedeći mehanizam: nakon što kompleks PCNA–DNK-polimeraza δ sintetizira Okazaki-fragmente, [[DNK-polimeraza]] δ se oslobađa. Zatim se DNK-ligaza I vezuje za PCNA, koji je pričvršćen na prekide na zaostajućoj niti, te katalizira stvaranje fosfodiesterskih veza.&lt;ref name=&quot;pmid12424237&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin YH, Ayyagari R, Resnick MA, Gordenin DA, Burgers PM | title = Okazaki fragment maturation in yeast. II. Cooperation between the polymerase and 3'-5'-exonuclease activities of Pol delta in the creation of a ligatable nick | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 3 | pages = 1626–1633 | date = January 2003 | pmid = 12424237 | doi = 10.1074/jbc.M209803200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9371766&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levin DS, Bai W, Yao N, O'Donnell M, Tomkinson AE | title = An interaction between DNA ligase I and proliferating cell nuclear antigen: implications for Okazaki fragment synthesis and joining | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 24 | pages = 12863–12868 | date = November 1997 | pmid = 9371766 | pmc = 24229 | doi = 10.1073/pnas.94.24.12863 | doi-access = free | bibcode = 1997PNAS...9412863L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10959839&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levin DS, McKenna AE, Motycka TA, Matsumoto Y, Tomkinson AE | title = Interaction between PCNA and DNA ligase I is critical for joining of Okazaki fragments and long-patch base-excision repair | journal = Current Biology | volume = 10 | issue = 15 | pages = 919–922 | year = 2000 | pmid = 10959839 | doi = 10.1016/S0960-9822(00)00619-9 | bibcode = 2000CBio...10..919L | s2cid = 14089939 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Flap endonukleaza 1===
{{Glavni|Flap strukturno specifična endonukleaza 1}}
Flap endonukleaza 1 ([[FEN1]]) je odgovorna za obradu Okazaki fragmenata. Ona radi sa DNK-polimerazom kako bi uklonila RNK-prajmer Okazaki fragmenta i može ukloniti 5' [[ribonukleotid]] i 5' režnjeve kada DNK-polimeraza pomjeri lance tokom sinteze zaostalih lanaca. Uklanjanje ovih režnjeva uključuje proces koji se naziva translacija zarezivanja i stvara zarez za ligaciju. Dakle, funkcija FEN1 je neophodna za sazrijevanje Okazaki fragmenta u formiranju dugog kontinuiranog lanca DNK. Slično tome, tokom [[popravka DNK|popravke DNK]] baze, oštećeni nukleotid se pomjera u režanj i potom ga uklanja FEN1.&lt;ref name=&quot;pmid11309502&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jin YH, Obert R, Burgers PM, Kunkel TA, Resnick MA, Gordenin DA | title = The 3'→5' exonuclease of DNA polymerase delta can substitute for the 5' flap endonuclease Rad27/Fen1 in processing Okazaki fragments and preventing genome instability | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 98 | issue = 9 | pages = 5122–5127 | date = April 2001 | pmid = 11309502 | pmc = 33174 | doi = 10.1073/pnas.091095198 | bibcode = 2001PNAS...98.5122J | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15189154&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Liu Y, Kao HI, Bambara RA | title = Flap endonuclease 1: a central component of DNA metabolism | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 73 | pages = 589–615 | year = 2004 | pmid = 15189154 | doi = 10.1146/annurev.biochem.73.012803.092453 }}&lt;/ref&gt;

===Dnk2-endonukleaza===
Dna2-[[endonukleaza]] nema specifičnu strukturu i njena svojstva nisu dobro okarakterisana, ali bi se mogla nazvati jednolančanom DNK sa slobodnim krajevima (ssDNK). Dnk2 endonukleaza neophodna je za cijepanje dugih DNK režnjeva koji napuštaju FEN1 tokom Okazaki procesa. Dnk2 endonukleaza odgovorna je za uklanjanje inicijatorskog RNK segmenta na Okazaki fragmentima. Također, Dnk2 endonukleaza ima ključnu ulogu u međuproduktima koji nastaju tokom različitih [[metabolizam]]a DNK i funkcionalna je u održavanju [[telomera]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bae SH, Kim DW, Kim J, Kim JH, Kim DH, Kim HD, Kang HY, Seo YS | display-authors = 6 | title = Coupling of DNA helicase and endonuclease activities of yeast Dna2 facilitates Okazaki fragment processing | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 29 | pages = 26632–26641 | date = July 2002 | pmid = 12004053 | doi = 10.1074/jbc.M111026200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bae SH, Seo YS | title = Characterization of the enzymatic properties of the yeast dna2 Helicase/endonuclease suggests a new model for Okazaki fragment processing | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 275 | issue = 48 | pages = 38022–38031 | date = December 2000 | pmid = 10984490 | doi = 10.1074/jbc.M006513200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kang YH, Lee CH, Seo YS | title = Dna2 on the road to Okazaki fragment processing and genome stability in eukaryotes | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 45 | issue = 2 | pages = 71–96 | date = April 2010 | pmid = 20131965 | doi = 10.3109/10409230903578593 | s2cid = 23897130 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stewart JA, Campbell JL, Bambara RA | title = Significance of the dissociation of Dna2 by flap endonuclease 1 to Okazaki fragment processing in Saccharomyces cerevisiae | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 13 | pages = 8283–8291 | date = March 2009 | pmid = 19179330 | pmc = 2659186 | doi = 10.1074/jbc.M809189200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Duxin JP, Moore HR, Sidorova J, Karanja K, Honaker Y, Dao B, Piwnica-Worms H, Campbell JL, Monnat RJ, Stewart SA | display-authors = 6 | title = Okazaki fragment processing-independent role for human Dna2 enzyme during DNA replication | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 287 | issue = 26 | pages = 21980–21991 | date = June 2012 | pmid = 22570476 | pmc = 3381158 | doi = 10.1074/jbc.M112.359018 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Dnk2 endonukleaza postaje aktivna kada se terminalni RNK segment veže za 5'-kraj, jer se ona kreće u smjeru od 5' ka 3'-kraju. U prisustvu RPA proteina koji se vezuje za jednolančanu DNK, 5'-izdanci DNK postaju predugi, a mjesta prekida više ne odgovaraju kao supstrat za FEN1. To onemogućava FEN1 da ukloni 5'-izdanke. Stoga je uloga Dnk2 skraćivanje 3'-kraja ovih fragmenata, čime se omogućava FEN1-u da odsiječe izdanke i čini proces sazrijevanja Okazaki fragmenata efikasnijim. Tokom procesa formiranja Okazaki fragmenata, Dnk2 helikaza i endonukleaza djeluju nerazdvojno. Aktivnost Dnk2 endonukleaze ne zavisi od strukture račve sa 5'-repom. Poznato je da neproduktivno vezivanje stvara prepreke za cijepanje i kretanje enzima FEN1. Poznato je da [[ATP]] smanjuje aktivnost, ali podstiče oslobađanje oznake sa 3'-kraja. Istraživanja ukazuju na to da su Dnk2 endonukleaza i FEN1, prema novom modelu, djelimično odgovorni za proces sazrijevanja Okazaki fragmenata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12424238&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ayyagari R, Gomes XV, Gordenin DA, Burgers PM | title = Okazaki fragment maturation in yeast. I. Distribution of functions between FEN1 AND DNA2 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 3 | pages = 1618–1625 | date = January 2003 | pmid = 12424238 | doi = 10.1074/jbc.M209801200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Biološka funkcija==
Novosintetizirani dijelovi DNK, poznati kao Okazaki fragmenti, povezuju se pomoću enzima DNK-ligaze, čime se formira novi lanac DNK. Tokom sinteze DNK nastaju dva lanca. Vodeći lanac sintetizira se kontinuirano i produžava tokom ovog procesa, otkrivajući tako matricu koja služi za sintezu zaostajućeg lanca (Okazaki fragmenata). Tokom procesa replikacije DNK, RNK-prajmeri uklanjaju se sa zaostajućeg lanca kako bi se omogućilo povezivanje Okazaki fragmenata. Budući da je ovaj proces veoma čest, sazrijevanje Okazaki fragmenata dešava se oko milion puta tokom jednog ciklusa replikacije DNK. Da bi došlo do sazrijevanja Okazaki fragmenata, RNK-prajmeri moraju formirati segmente na fragmentima koji će se međusobno povezati (ligirati). Ovi segmenti služe kao gradivni elementi za sintezu DNK na zaostajućem lancu. Na lancu-matrici, polimeraza vrši sintezu u smjeru suprotnom od kretanja replikacijske viljuške. Kada matrica postane diskontinuirana, dolazi do formiranja Okazaki fragmenta. Greške u procesu sazrijevanja Okazaki fragmenata mogu potencijalno dovesti do pucanja lanaca DNK i uzrokovati različite oblike [[hromoso]]skih abnormalnosti. Ove hromosomske mutacije mogu uticati na izgled, broj setova ili broj pojedinačnih hromosoma. S obzirom na to da je broj hromosoma fiksan za svaku vrstu, ove promjene mogu uticati i na samu DNK te uzrokovati defekte u [[genski fond|genskom fondu]] te vrste.
==Razlike između prokariota i eukariota==
Okazaki fragmenti su prisutni i kod [[prokariot]]a i kod [[eukariot]]a. &lt;ref&gt;{{Cite web | vauthors = Murray S, Mehrtens B | url=https://www.life.illinois.edu/mcb/150/private/faq/index.php?action=artikel&amp;cat=8&amp;id=1227&amp;artlang=en | archive-url = https://web.archive.org/web/20140803051239/https://www.life.illinois.edu/mcb/150/private/faq/index.php?action=artikel&amp;cat=8&amp;id=1227&amp;artlang=en | archive-date = 3 August 2014 | work = MCB 150 Frequently Asked Questions | title = Are Okazaki fragments unique to eukaryotes? Or is it universal, so it's present in bacterial DNA replication as well? | publisher = School of Molecular and Cellular Biology, University of Illinois at Urbana-Champaign }}&lt;/ref&gt; Molekule DNK kod eukariota razlikuju se od kružnih molekula prokariota po tome što su veće i obično imaju višestruka porijekla replikacije. To znači da je svaki eukariotski hromosom sastavljen od mnogo replikirajućih jedinica DNK s višestrukim porijeklom replikacije. Poređenja radi, prokariotska DNK ima samo jedno porijeklo replikacije. Kod eukariota, ove replikirajuće viljuške, koje su brojne duž cijele DNK, formiraju &quot;mjehuriće&quot; u DNK tokom replikacije. [[Replikacijska viljuška]] formira se na specifičnoj tački koja se naziva [[autonomno replicirajuće sekvence]] (ARS). Eukarioti imaju kompleks utovarivača clamp i stezaljku od šest jedinica koja se naziva jedarni antigen proliferirajuće ćelije.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://molecular-plant-biotechnology.info/index.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20110822091947/http://molecular-plant-biotechnology.info/index.htm | archive-date = 22 August 2011 | title = Eukaryotic DNA Replication. | work = Molecular-Plant-Biotechnology. | publisher = multilab.biz | date = 29 March 2011 }}&lt;/ref&gt; Efikasno kretanje replikacijske viljuške također ključno zavisi od brzog postavljanja kliznih prstenova na mjesta s novim početnim sekvencama na zaostajućem lancu DNK, što obavljaju kompleksi za njihovo postavljanje zavisni od [[ATP]]-a. To omogućava da stvaranje Okazaki fragmenata u dijelovima prati kontinuiranu sintezu DNK na vodećem lancu. Ovi kompleksi za postavljanje prstenova karakteristični su za sve eukariote i predstavljaju jedan od faktora koji određuju razlike u sintezi Okazaki fragmenata između prokariota i eukariota.&lt;ref name=&quot;pmid12612604&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matsunaga F, Norais C, Forterre P, Myllykallio H | title = Identification of short 'eukaryotic' Okazaki fragments synthesized from a prokaryotic replication origin | journal = EMBO Reports | volume = 4 | issue = 2 | pages = 154–158 | date = February 2003 | pmid = 12612604 | pmc = 1315830 | doi = 10.1038/sj.embor.embor732 }}&lt;/ref&gt;
Dužina Okazaki fragmenata također se razlikuje kod prokariota i eukariota. Okazaki fragmenti kod prokariota znatno su duži od onih kod eukariota. Eukarioti obično imaju Okazaki fragmente dužine od 100 do 200 nukleotida, dok fragmenti kod prokariota, poput ''[[E. coli]]'' mogu biti dugi i do 2.000 [[nukleotid]]a. Razlog za ovu razliku nije poznat.
Svaki eukariotski hromosom sastoji se od brojnih jedinica za replikaciju DNK sa više ishodišta replikacije. Poređenja radi, prokariotski [[hromosom]] bakterije ''E. coli'' ima samo jedno ishodište replikacije. Replikacija kod prokariota odvija se u citoplazmi; proces započinje formiranjem segmenata dugih oko 100 do 200 ili više nukleotida. Eukariotske molekule DNK imaju znatno veći broj replikona – oko 50.000 ili više – međutim, replikacija se ne odvija istovremeno na svim replikonima. Kod eukariota se replikacija DNK odvija u jedru. U jednoj molekuli DNK koja se replicira postoji mnoštvo mjesta replikacije, a proces pokreće proteinski kompleks sastavljen od više podjedinica. Ova replikacija je spora; ponekad se dodaje oko 100 nukleotida u sekundi.
Iz ovoga zaključujemo da su prokariotske ćelije jednostavnije građe: nemaju jedro ni organele, a sadrže vrlo malo DNK, organizirane u obliku jednog hromosoma. Eukariotske ćelije posjeduju jedro i brojne organele, te veću količinu DNK raspoređenu u linearne hromosome. Također uočavamo razliku u veličini između prokariotskih i eukariotskih ćelija. Prosječna eukariotska ćelija sadrži oko 25 puta više DNK nego prokariotska ćelija. Replikacija se u prokariotskim ćelijama odvija mnogo brže nego u eukariotskim; bakterijama je ponekad potrebno samo 40 minuta, dok životinjskim ćelijama može trebati i do 400 sati. Eukarioti također imaju poseban mehanizam za replikaciju telomera na krajevima svojih hromosoma. Prokarioti imaju kružne hromosome, pa kod njih ne postoji potreba za sintezom krajeva. Proces replikacije kod prokariota je kratak i odvija se kontinuirano; S druge strane, eukariotske ćelije vrše replikaciju DNK samo tokom S-faze [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].
Sličnosti se ogledaju u koracima replikacije DNK. I kod prokariota i kod eukariota, replikacija se odvija odmotavanjem DNK pomoću enzima koji se naziva [[DNK-helikaza]]. Novi lanci nastaju djelovanjem enzima zvanih DNK-polimeraze. Oba procesa slijede sličan obrazac, poznat kao semikonzervativna replikacija, pri čemu se pojedinačni lanci DNK sintetiziraju u različitim smjerovima, formirajući vodeći i zaostajući lanac. Zaostajući lanci se sintetiziraju stvaranjem Okazaki-fragmenata koji se ubrzo međusobno spajaju. Kod oba tipa organizama, sinteza novih lanaca DNK započinje uključivanjem kratkih segmenata RNK.
==Primjena u tehnologiji==
===Medicinski koncepti povezani s Okazaki-fragmentima===
[[File:Dna-split.png|thumb|left|Blaga mutacija u uparenim nukleotidima može dovesti do hromosomskih aberacija i neželjenog genetičkog preuređenja]]
Iako ćelije prolaze kroz više faza kako bi osigurale odsustvo mutacija u genetičkom slijedu, određene delecije i druge genetičke promjene tokom sazrijevanja Okazaki fragmenata ponekad ostaju neprimijećene. Budući da Okazaki fragmenti predstavljaju niz nukleotida za zaostajući lanac, svaka promjena – uključujući delecije, insercije ili duplikacije u odnosu na izvorni lanac – može uzrokovati mutaciju ako se ne otkrije i ne ispravi. Do mutacija može doći i uslijed problema s proteinima koji učestvuju u replikaciji DNK. Naprimjer, mutacija povezana s primazom utiče na uklanjanje RNK-prajmera i može učiniti lanac DNK krhkijim i podložnijim pucanju. Druga mutacija se odnosi na polimerazu α, što narušava korekciju slijeda Okazaki fragmenta i ugradnju proteina u genetički materijal. Obje promjene mogu dovesti do hromosomskih aberacija, neželjenog genetičkog preuređenja i različitih oblika karcinoma kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;pmid21278448&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng L, Shen B | title = Okazaki fragment maturation: nucleases take centre stage | journal = Journal of Molecular Cell Biology | volume = 3 | issue = 1 | pages = 23–30 | date = February 2011 | pmid = 21278448 | pmc = 3030970 | doi = 10.1093/jmcb/mjq048 }}&lt;/ref&gt;
Kako bi ispitali efekte proteinskih mutacija na žive organizme, istraživači su genetički modifikovali laboratorijske miševe tako da budu [[homozigot]]ni za još jednu mutaciju proteina povezanog s replikacijom DNK – endonukleaze 1 specifične za strukturu preklopa, odnosno FEN1. Rezultati su varirali ovisno o specifičnim promjenama gena. Kod homozigotnih [[nokaut gen|&quot;nokaut&quot; mutanata]] došlo je do &quot;izostanka proliferacije ćelija&quot; i &quot;rane embrionalne smrtnosti&quot; (27). Miševi s mutacijama F343A i F344A (poznatim i kao FFAA) uginuli su odmah nakon rođenja uslijed komplikacija pri porođaju, uključujući pancitopeniju i plućnu hipoplaziju. Razlog tome je što FFAA mutacija onemogućava interakciju proteina FEN1 sa PCNA (jedarni antigen proliferirajućih ćelija), čime se sprečava obavljanje njegove funkcije tokom sazrijevanja Okazaki fragmenata. Smatra se da je interakcija s ovim proteinom ključna molekularna komponenta biološke funkcije FEN1. FFAA mutacija uzrokuje defekte u uklanjanju RNK-prajmera i [[popravka DNK|popravci dugih segmenata DNK]], što dovodi do brojnih prekida u lancu DNK. Detaljnijim posmatranjem uočeno je da ćelije homozigotne za FFAA mutacije FEN1 pokazuju samo djelimične defekte u procesu sazrijevanja; to znači da bi miševi heterozigotni za ovu mutaciju mogli preživjeti do odrasle dobi, uprkos prisustvu brojnih malih prekida (urezivanja) u njihovim genomima. Ipak, ti prekidi neizbježno onemogućavaju buduću replikaciju DNK jer dovode do urušavanja replikacijske viljuške i uzrokuju prekide oba lanca u samom DNK nizu. Vremenom, ovi prekidi mogu dovesti i do pucanja cijelih hromozoma, što može uzrokovati ozbiljne mutacije i nastanak karcinoma. Slični rezultati dobijeni su i primjenom drugih mutacija na izmijenjenim verzijama polimeraze α.&lt;ref name=&quot;pmid21278448&quot;/&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Inman RB, Schnös M | title = Structure of branch points in replicating DNA: presence of single-stranded connections in lambda DNA branch points | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 319–325 | date = March 1971 | pmid = 4927949 | doi = 10.1016/0022-2836(71)90467-0 }}
* {{cite journal | vauthors = Thömmes P, Hübscher U | title = Eukaryotic DNA replication. Enzymes and proteins acting at the fork | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 194 | issue = 3 | pages = 699–712 | date = December 1990 | pmid = 2269294 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1990.tb19460.x | doi-access = free }}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
*{{MeshName|Okazaki+fragments}}
*[https://web.archive.org/web/20081217062822/http://www.mhhe.com/biosci/genbio/raven6b/graphics/raven06b/howscientiststhink/10-lab.pdf McGraw Hill Higher Education article discussing DNA synthesis]
{{Replikacija DNK}}
{{DEFAULTSORT:Okazaki Fragment}}
[[Kategorija:Replikacija DNK]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>405v8b13o7o0jka30zktviigg5lso1o</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>