Wikicitati bswikiquote https://bs.wikiquote.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikicitati Razgovor o Wikicitatima Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 1417 62419 53711 2026-08-20T00:50:50Z Bosancica by MK 8912 62419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Muhamed Filipović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist, historičar |datum rođenja=3. august 1929. |mjesto rođenja=Banja Luka, Bosna i Hercegovina |datum smrti=26. februar 2020 |mjesto smrti=Sarajevo |počasti= }} '''[[w:Muhamed Filipović|Muhamed Filipović]]''' (3. august 1929 – 26. februar 2020) bio je bosanskohercegovački akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa. == Citati == *"Dogodila se ironija koju historija zna prirediti da je od komunizma nastavila da djeluje totalitarna politika, ali na konceptu nacionalnog totalitarizma, a od institucija bivšeg režima zadržane su dvije najgore - to je nacionalni ključ u konstituciji vlasti i državna kontrola nad društvenim kapitalom, kojom je omogućeno provođenje kriminalne operacije privatizacije s izdavanjem bezvrijednih papira radnicima." ("Kako je bankrotirao SDP", ''Dnevni avaz'', 12.12.2014.) *"[[Safvet-beg Bašagić]] nije nikada bio, niti je hrvatski pisac, to nije bio [[Musa Ćazim Ćatić]], kao ni [[Mak Dizdar]], kao što ni [[Meša Selimović]] nije bio srpski pisac. Međutim, ne treba sve bacati na te koji to čine, jer oni to čine na osnovu izjava, deklariranja i želja takvih pisaca. Treba znati da su se naši brojni pisci izjašnjavali kao Hrvati: Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, [[Alija Nametak]], Muratbegović, Mak Dizdar; kao što su se drugi, od Avde Karabegovića do Meše Selimovića, izjašnjavali kao [[Srbi]], a npr. [[Ćamil Sijarić]] kao Crnogorac. Druga je stvar zbog čega su to oni činli. Svako zna da je Meša postao Srbin zbog terora nad njim kojeg je vršio [[Cvjetin Mijatović]], uz pomoć nekih [[musliman]]skih pseudo-intelektualaca, a da je Mak postao Hrvat, kako je meni lično obrazložio, jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom [[život]]u kojeg je veći dio svog života vodio. S druge strane, i mnogi drugi, [[političar]]i i navodni narodni vođe, su se izjašnjavali kao Srbi ili [[Hrvati]]. Tako je npr. i [[Alija Izetbegović]] bio dugo godina Srbin, prema svom izjašnjenju u popisima stanovništva. To, međutim, ne mijenja istinu i identitet tih pisaca. Svako, ko zaviri u njihova djela može se jednostavno uvjeriti da je sadržaj, [[jezik]], faktura i sve o čemu oni pišu i kako misle, vezano sa [[BiH|Bosnom]], vezano za bosanski način života i našu tradiciju i kulturu. Jedan od razloga da drugi preuzimaju naše pisce može biti i u tome što je malo [[narod]]a koji su u tako malo vremena dali toliko velikih pisaca. Uzmite samo kratak period od 1908.-1917. godine. U tom vremenu se među [[Bošnjaci]]ma rađaju [[Hasan Kikić]], [[Ahmed Muradbegović|Ahmet Muratbegović]], Meša Selimović, [[Skender Kulenović]], [[Midhat Begić]], [[Safet Krupić]], Ćamil Sijarić, [[Muhamed Abdagić]], da navedemo samo najpoznatije i nesumnjivo velike pisce koji bi činili čast svakoj našoj [[književnost]]i. To može biti razlog da se drugi pokušavaju na nama namiriti za oskudnost svojih pisaca. Ko zna." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje o svojatanju bošnjačkih i bosanskih intelektualaca od susjednih Srba i Hrvat) *"Mi imamo naše historijsko i etničko, odnosno nacionalno [[ime]], koje u novijoj terminologiji glasi Bošnjaci. Tome nije potreban nikakav dodatak. Prvo, nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak [[prošlost]]i i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na [[vrijeme]] od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga. Prije našeg prihvatanja [[islam]]a mi smo bili Bošnjani. Osmanlije su nas nazivale Bošnjak, pa smo mi vremenom preuzeli taj naziv, što je isto što i Bošnjanin. Mi imamo naslijeđe i u staroj bosanskoj državi i nosioci smo njene državnosti od najranijih vremena. Mi nismo mijenjali svoju domovinu, to je oduvijek bila Bosna, ali smo promijenili vjeru i naši su preci odabrali vjeru koja im je više odgovarala. Naročito nakon što su katolici teško progonili pripadnike Crkve bosanske, pa je bilo malo ljudi koje su koptirali za katoličanstvo, nakon svirepih katoličkih progona kojima su krstjani Bosne bili izloženi za vrijeme vladavine dva zadnja [[kralj]]a bosanska. Treba obratiti pažnju koliko katolici ili današnji Hrvati žele da ograniče Bosnu na zadnje katoličke vladare, pa i kraljicu Katarinu, za koju sasvim lažno tvrde da je bila Hrvatica, jer je bila katoličke vjere. Što se tiče naših katolika i pravoslavaca, koji su danas Srbi i Hrvati, budite uvjereni da su oni sve do sredine 19. vijeka bili Bošnjaci pravoslavci ili katolici, a da su pod uticajem propagande iz Srbije i Hrvatske počeli uzimati do tada ovdje nepoznato nacionalno ime Hrvati ili Srbi. Postoji bezbroj [[dokaz]]a za to, mada nosioci današnjeg agresivnog srpskog i hrvatskog [[nacionalizam|nacionalizma]] u BiH to nikako ne žele priznati. Oni, a s njima i mnogi "objektivni" historičari, žele dokazivati kako je Bosna oduvijek bila katolička, a to bi onda trebalo da znači hrvatska ili pravoslavna, a to onda znači hrvatska ili srpska zemlja. To je najveća neistina koja se polako provlači kroz knjige i udžbenike, što je moguće u današnjem haotičnom stanju u našoj državi, koja je bez vlade i bilo kakve odgovorne politike i u kojoj probleme obrazovanja nauke i kulture vode nekompetentni ljudi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima) *"Nažalost, [[Dalibor Brozović]], koji je vrsni lingvist i koji veoma dobro poznaje bosansku jezičku situaciju, nije, kao ni mnogi drugi, izbjegao nacionalnoj [[bolest]]i. On dobro zna da je ono što je nekad nazvano južno narječje, zapravo [[bosanski jezik]], samo što tadašnjim ideolozima ilirizma i kasnije srpskohrvatskog nacionalizma nije odgovaralo da uvode u svoju terminologiju bosansko ime. Brozović, sasvim nehistorijski i paušalno, povezuje stanje koje je vladalo u Jugoslaviji s ovim koje vlada u BiH. To stanje je sasvim različito i ovdje nema nikakve majorizacije ili marginalizacije i sve je slobodno, sva leksika i svi oblici su u slobodnoj upotrebi. To je kada se misli sa pozicija nauke. Ali kada se počinje misliti sa političke pozicije i pozicije stvaranja nacije putem jezičke politike, a to je uvijek zloupotreba nauke, onda stvari dobivaju drugačiji izgled, pa izgleda da je normalno da naši Hrvati uče jezik kojeg ne znaju i ne razumiju i da im se nameće i leksika i oblici koji nemaju nikakve veze sa njihovim jezičkim iskustvom i osjećanjem. Ovdje majke i očevi hrvatskih nacionalno svjesnih [[političar]]a i [[intelektualac]]a ne razumiju [[govor]] svoje djece. Ono što oni žele, a nažalost i Brozović, jeste da se jedan laboratorijski jezik nametne putem politike kao nacionalni jezik Hrvata u BiH. To je [[eksperiment]], a mi ćemo vidjeti šta će iz toga biti. Najzad, svako je ovisan o drugima i niko sam za sebe ne može da živi. Koliko god je BiH ovisna o Hrvatskoj i Hrvatska je ovisna o BiH. Nije uzalud Tuđman pokušavao silom i [[intriga]]ma da podeblja kiflu. To je uzajamno. Mi treba da nastojimo živjeti u [[mir]]u i saradnji, a to nije moguće ukoliko jedan dio stanovništva naše države ne vidi BiH kao svoju državu i domovinu. Tu je glavni problem." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o "ultimatumu" Dalibora Brozovića po kojem se Hrvatima nalaže da bosanski jezik nazivaju "bošnjačkim") *"Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa [[poštenje]]m, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću Bošnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u ''bošnjački''") *"[[Islamofobija]] je odgajana vijekovima i ona se naslanja na staru evropsku islamofobiju koja potiče još od krstaških ratova i stava Svetog njemačkog rimskog carstva (Achen 800. godine) da Evropa mora biti kršćanska, te da sve muslimane treba iz nje istrijebiti. To je uspjelo u Španiji, Italiji i započelo, ali nije uspjelo, na Balkanu. Islamofobija se njeguje i zbog toga što se kod nas vrši identifikacija vjere i nacije, pa se nacionalni interesi i sukobi projiciraju i na vjeru. Sama po sebi islamofobija nije osnovana i ne bi smjela biti dopuštena ni po crkvenom kanonu, ni po sadržaju Isusove vjere ljubavi, ako je takva vjera i moderno kršćanstvo jedne, druge ili treće provencijencije." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o islamofobiji) *"Njihova [[mržnja]] je stvar [[odgoj]]a. Onaj koji se od malena odgaja da je Turčin-musliman, glavni [[neprijatelj]], da ga je opravdano ubiti i da ga treba mrziti, ne može a da ne mrzi nas muslimane, jer nas identificira sa Turcima. Ta je mržnja dio vjerskog i nacionalnog odgoja kod Srba i Hrvata. Mene raduje što mi ne bolujemo od te bolesti i nadam se da će nas zaraza mržnje mimoići, jer ona na kraju ubija onog ko je u sebi nosi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o srpskoj i hrvatskoj mržnji prema Bošnjacima) *" ... u Evropi se vodi veliki krstaški rat protiv muslimana u Bosni!" *"Nas Evropa ne želi, kao što nije željela Židove... Evropa neće reći da treba istrijebiti muslimane u Bosni, ali će pustiti da nas trijebe i neće uraditi ništa da se to spriječi" *" ... taj Šaćirbegović je jedan obični gulanfer!" (decembar 2012. za emisiju "U škripcu" - TV ALFA Sarajevo o optužbama Muhameda Šaćirbegovića protiv Muhameda Filipovića o navodnoj pronevjeri državnog novca) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Filipović,Muhamed]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi|Filipović, Muhamed]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari|Filipović, Muhamed]] {{Wikipedia|Muhamed Filipović}} 2syhchx3f7q2o2drg2rtahh3b1k9jm2 0 1917 62415 38726 2026-08-20T00:26:25Z Bosancica by MK 8912 Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Juraj Neidhard]] na [[Juraj Neidhardt]]: Misspelled title 38726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Juraj Neidhardt |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački arhitekta, teoretičar i pedagog |datum rođenja=15. oktobar 1901. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. juli 1979. |mjesto smrti= }} * "Suština je u tome što bosanski [[čovjek]] ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto [[vrijeme]] udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. [[Arhitektura]] izgrađena od prirode i okoline." * "Šta je šarm [[Orijent]]a koji počinje u [[sarajevo|Sarajevu]], a kojem zapadnjaci ne mogu odoliti? Ovdje nema planova koji dolaze iz racionalnog razmišljanja, te je sve stvar improvizacije i rezultat ad hoc [[ideja]] i privremenih potreba. Ovdje ne postoji jasna osovina i apsolutna simetrija. Ovdje se čak ni građevinski sistemi ne izvode ispravno. Ovdje sve prikazuje potrebu za zadovoljavanjem ljudi. Kompozicija koja se na zapadu uči i izvodi po logici i planu, ovdje postaje zbir dijelova, svaki put kao rezultat različitih potreba i svaki put drugačije improviziranih, ali uvijek sa obzirom na [[osjećaj]]e." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti|N]] {{wikipedia|Juraj Neidhardt}} aaqp9jxp8jafxyqbweu119537xte0cd 62417 62415 2026-08-20T00:42:59Z Bosancica by MK 8912 62417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Juraj Neidhardt |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački arhitekta, teoretičar i pedagog |datum rođenja=15. oktobar 1901. |mjesto rođenja=Zagreb, Austro-ugarska |datum smrti=13. juli 1979. |mjesto smrti=Sarajevo, Jugoslavija }} '''[[w:Juraj Neidhardt|Juraj Neidhardt]]''' (15. oktobra 1901 – 13. jula 1979) bio je arhitekt, teoretičar i pedagog, sintetičar tradicionalnih elemenata i savremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture Bosne i Hercegovine. == Citati == * "Suština je u tome što bosanski [[čovjek]] ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto [[vrijeme]] udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. [[Arhitektura]] izgrađena od prirode i okoline." * "Šta je šarm [[Orijent]]a koji počinje u [[sarajevo|Sarajevu]], a kojem zapadnjaci ne mogu odoliti? Ovdje nema planova koji dolaze iz racionalnog razmišljanja, te je sve stvar improvizacije i rezultat ad hoc [[ideja]] i privremenih potreba. Ovdje ne postoji jasna osovina i apsolutna simetrija. Ovdje se čak ni građevinski sistemi ne izvode ispravno. Ovdje sve prikazuje potrebu za zadovoljavanjem ljudi. Kompozicija koja se na zapadu uči i izvodi po logici i planu, ovdje postaje zbir dijelova, svaki put kao rezultat različitih potreba i svaki put drugačije improviziranih, ali uvijek sa obzirom na [[osjećaj]]e." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti|N]] {{wikipedia|Juraj Neidhardt}} 5y62m6zt4y0hbjvouqtt7x7o9fg8cjk 0 3716 62418 38727 2026-08-20T00:45:38Z Bosancica by MK 8912 62418 wikitext text/x-wiki '''[[w:Amir Vuk|Amir Vuk]]''' je bosanskohercegovački arhitekta i predsjednik Društva arhitekata Sarajeva od 1997. == Citati == *"Ali danas se prave abnormalno ogromne kuće i svi znamo da je to karcinom, metastaza grada. Pogledajte grupaciju [[kuća]] iza Doma televizjie, ja bih ih obojio, intervenirao. Čini mi se da bi bio izazov za arhitekte da to malo redizajniraju. Ali to uvijek podrazumijeva pare. Bespravna izgradnja, po meni, jedan je od lijekova. To je naš suludi [[zakon]] da ste vlasnik kuće na koju ne plaćate nikakav porez. Moramo se izboriti za to, jer da su svi oni oporezovani po kvadratnom metru, skidali bi oni spratove. Naš [[čovjek]] kad pravi kuću to je kao spomenik, a ne kuća. Pravi za sina sa kojim se već posvađao, odvojio se posebnim stepenicama jer će tu doći snaha. Tako nastaju te abnormalne kuće. Putujem po Bosni i već zapažam primjerke niskih kuća. To je arhitektura rekao bih bliža ovim španskim serijama. Kuće liježu, završene su, okoliš je uredan, zna se gdje se parkira." (''Oslobođenje'', 27. septembar 2001) {{wikipedia|Amir Vuk}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Vuk,Amir]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti|Vuk,Amir]] s8x6bn6lqs8plompjv5tavcrk99zutt 0 8216 62420 61832 2026-08-20T00:53:07Z Bosancica by MK 8912 62420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tarik Haverić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački politički teoretičar |datum rođenja=28. mart 1955. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prije nego što konceptualiziramo državnopravnu pojavu zvanu Bosna i Hercegovina, kakva nije opisana niti u jednom od naših udžbenika i za koju nam nedostaje odgovarajući pojmovno-kritički instrumentarij, izvucimo iz izloženoga dvije njezine značajke koje tvore svojevrstan paradoks: :• Bosna i Hercegovina nije država, utoliko što nije suverena. :• Bosna i Hercegovina, iako nije suverena, funkcionira kao država. Da bi se ta »protivrječnost« razriješila, Bosnu i Hercegovinu ne smijemo posmatrati kao dovršenu normativnu pojavu koju bi bilo moguće opisati u trajnim i stabilnim kategorijama, već prije kao proces proizvođenja normi koji je započeo 1995, a još nije ni izbliza završen. Naša država je u tom procesu objekt a ne subjekt: bosanskohercegovački državni fenomen upućuje, u pogledu svih elemenata klasičnog učenja, na instance izvan (i iznad) bosanskohercegovačkog teritorija i stanovništva. / Drugim riječima, pravne norme koje važe na teritoriju Bosne i Hercegovine formalno su djelo njezinih zakonodavnih tijela, kojima je dopušteno da ih donesu samo zato što sadržinski ne odstupaju od normi na snazi u referentnom okruženju (tj. liberalno-demokratskim zemljama Zapadne Evrope). »Suverena vlast« Bosne i Hercegovine ne bi mogla da ih ne donese, u tom smislu što bi njihovo nedonošenje, ili donošenje normi drukčijeg sadržaja, izazvalo povlačenje zaštite koja jedina neutralizira partikularne volje koje teže da Bosnu i Hercegovinu kao državnu organizaciju demontiraju. / Ali je, istovremeno, donošenje »pod pritiskom« takvih normi, radilo se o reformi policije ili visokog obrazovanja, najbolje jamstvo da će ona opstati kao država, makar i nesuverena [...] Da zaključim: iako, po klasičnom učenju, nema obilježja države, Bosna i Hercegovina nastavlja da postoji zahvaljujući geopolitičkom okruženju koje je, s nastupanjem nove epohe, izgubilo konjunkturalnu i zadobilo strukturalnu dimenziju. Ona nije započela svoj samostalni život kao suverena država koja će s vremenom zadobiti priznanje, već kao priznata država koja će s vremenom ostvariti »suverenost« — shvaćenu kao stvaranje pozitivnog prava koje je slobodno samo dotle dok sadržinski ne izlazi iz zadanog okvira." (''Studenti i njihova država: o državnosti u teoriji i praksi'') *"Konsocijacionistička" argumentacija protiv liberalnog modela ne samo da se nevaljanim uopštavanjem služi, ona na njemu ''počiva''. Njezini zagovornici u svom izlaganju ''ne dolaze'' do ''nekog'' zaključka već ''polaze'' od ''jednog određenog'' zaključka, i u svojoj orijentaciji na gusto ispisanoj mapi opisa i (samo)opravdanja liberalizma brižljivo biraju, kao relevantne činioce, one putokaze koji će ih do tog zaključka opet dovesti. Naravno, svaki argument je konstrukcija, ali nije svaka konstrukcija argument. Kada ovi autori preuzimaju deskriptivne i normativne elemente od pisaca različitih profila i iz različitih epoha, ali samo onoliko koliko ti elementi opslužuju njihovu ideološku pred-rasudu, to opasno liči na intelektualnu verziju ‚komunističke samoposluge‘. [...] figuru, koja se odnosi na sklonost balkanskih subjekata — individualnih i kolektivnih — da zapadnoevropsku civilizaciju sa svim njezinim vrijednostima, dostignućima, praksom i ustanovama posmatraju kao samoposlugu u koju po želji ulaze u bilo koje doba, u kojoj mogu da kupuju ili samo razgledaju, gdje uzimaju samo ono što im se sviđa, dok kraj onoga što im se ne sviđa nezainteresirano prolaze ili ga eventualno šutnu s prezirom i izlaze s punim kolicima ništa ne plativši ("komunizam"!)." (''Muke s liberalizmom'', Status, br. 13/2008.) *"Nema demokratije ''prije'' demokratije, i nema liberalizma ''prije'' liberalizma. Društva postaju liberalno-demokratska kroz niz nasilnih sukoba u kojima pristalice liberalne demokratije sasvim neliberalno i nedemokratski eliminiraju njene protivnike (ali se u nekim slučajevima ti sukobi protežu na više stoljeća, što kod današnjeg posmatrača stvara dojam mirne evolucije). Korolarij koji slijedi iz ovog potonjeg stava jest da jedan neliberalni referendum u kojem su se neobaviješteni građani izjašnjavali u atmosferi straha i prisile možemo razlikovati od drugog takvog referenduma samo prema tome da li je iznuđeni rezultat jednoga ili drugoga vodio ka liberalno-demokratskom društvu u kojem će se, jednoga dana, kao u naše vrijeme u Škotskoj, obaviješteni građani o svemu izjašnjavati bez straha i prisile." (''Liberalizam protiv liberalizma'') *"U situaciji ''ili-ili'', jedinstvena Jugoslavija s autoritarnom socijalističkom vlašću manja je vrijednost od Jugoslavije razbijene u više političkih cjelina, od kojih će se makar neke razvijati kao liberalno-demokratska društva [...] Neliberalni referendumi o otcjepljenju bili su, u konkretnoj historijskoj situaciji, jedini način da se pokrene proces kojim će se, u bližoj ili daljoj budućnosti, liberalno društvo uspostaviti. Njih ne treba uspoređivati s liberalnima, već s drugim neliberalnim referendumima koji se od njih razlikuju po konkretnom normativnom sadržaju volje [...] Zamislimo da su 1860-ih godina južne države SAD, u savršeno liberalnoj atmosferi, bez straha i prijetnje, u demokratskom izjašnjavanju svih punoljetnih stanovnika (a ne samo bijelih muškaraca-posjednika) većinom glasova odlučile da zadrže robovlasnički sistem. I da su sjeverne države, u istoj takvoj atmosferi, demokratski odlučile da to nije razlog zbog kojeg s njima treba zaratiti i razgovarati preko nišana. Jedinstvo zemlje, za koju će se povijesno pokazati da je dobar državni okvir, ne bi došlo u pitanje, i jedino što bi historičari u naše vrijeme mogli zaključiti jest da su sredinom XIX. stoljeća dva liberalna i demokratska referenduma pokopala liberalno-demokratsko društvo na sjevernoameričkom kontinentu." (''Liberalizam protiv liberalizma'') ==Djela== *''[[Ethnos i demokratija]]'' (2006) *''[[I vrapci na grani]]'' (2009) *Čas lobotomije: prikaz jednog kulturnog skandala (2011) *''[[Kritika bosanskog uma]]'' (2016) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Haverić, Tarik}} [[Kategorija:Tarik Haverić| ]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] nj9fwa8gyqmrwaqht25adgyqca8zn3q 0 9393 62423 61829 2026-08-20T01:06:30Z Bosancica by MK 8912 62423 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Asim Mujkić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački sociolog i filozof |datum rođenja=1968. |mjesto rođenja=Brčko, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} '''[[w:Asim Mujkić|Asim Mujkić]]''' (rođen 11. maja 1968) je bosanskohercegovački sociolog i filozof. == Citati == *"''[T]eško je u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture'', kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite [[kultura|kulture]], pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (''Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti'') *"[U] Bosni i Hercegovini ljudi su na dubinski način izmiješani – ''govore jedan jezik koga nazivaju na različite načine, dijele istu historiju i isti ekonomski prostor, dijele isti "životni prostor" kulturalno, tradicionalno, pa ako se hoće i konfesionalno'' – historija obiluje primjerima prelaska braće i rođaka iz jedne u drugu konfesiju u svrhu očuvanja imetka – da ni u kom plauzibilnom smislu ne možemo govoriti o različitim kulturama koje tobože "jedna-uz-drugu", paralelno kohabitiraju, "konsociraju" u Bosni." (''Ibid.'') *"''[U]loženo je mnogo novca i destruktivne energije – ilegalne upotrebe sile regularnih i neregularnih vojski i milicija, etničkog čišćenja i genocida da bi se proizvela tri odjelita etnička identiteta s državotvornim pretenzijama''. Očekuje se danas da se taj uloženi trud i "isplati". Dilema glasi: ''da li prihvatiti tu ogromnu intelektualnu, materijalnu i vojničko-zločinačku energiju i njene rezultate – tri odvojena etno-idetniteta, tri odjelite kulture, i proglasiti ih "prirodnim stanjem stvari-usvijetu", unatoč tome što još uvijek nisu odvojene kulture, te na osnovu toga pristupiti reformi Dejtonskog sporazuma u pravcu uvođenja konsocijacijskog modela?''" (''Ibid.'') *"[[Moral]]nost u jednoj zajednici etničke jednakosti je “izvanjska” jer ne proističe iz opredjeljenja slobodnih pojedinaca. Dakle, ''u bosanskohercegovačkom Etnopolisu moralnost ne postoji''. Budući da je izvanjska, ona se referira na manifestacije mehanizama etničke posebnosti koji su kod nas gotovo isključivo religijske prirode. Tako pervertirana kao izvanjska, moralnost se sastoji u oponašanju manifestacija etničkog jedinstva i prepoznatljivosti." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Mi, građani etnopolisa]]'' (2007) *''[[Pravda i etnonacionalizam]]'' (2010) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mujkić, Asim}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Asim Mujkić| ]] au8i2eero7df60vw6rqsg1xciovp46f 0 9611 62414 61594 2026-08-20T00:21:18Z Bosancica by MK 8912 62414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=A. John Simmons |pravo ime=Alan John Simmons |slika= A. John Simmons 3.22.12 (6893567870).jpg |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja= 4. maj 1950. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} '''[[w:A. John Simmons|A. John Simmons]]''' (rođen 4. maja 1950) američki je politički filozof. *"Teorija političke dužnosti i autoriteta treba objasniti zašto svi i samo oni koji se prirodno identifikuju kao članovi političkog društva su posebno obavezani tom pojedinačnom političkom društvu. Problem granica je problem s kojim se suočava takva teorija u nuđenju argumenta koji povlači “granice” političke dužnosti, političkog autoriteta, i teritorijalnog suvereniteta na tačnom mjestu." (''Democratic Authority and the Boundary Problem'') ==Djela== *''[[Opravdanje i legitimnost]]'' (2000) *''[[Granice autoriteta]]'' (2016) {{DEFAULTSORT:Simmons, A. John}} [[Kategorija:A. John Simmons| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 5wzutivb8kvojtk2ui4zel7edts2foo 0 9994 62410 61929 2026-08-19T12:39:48Z Bosancica by MK 8912 62410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Hatidža Mehmedović |slika= |tekst uz sliku= |datum rođenja= 1. mart 1952. |mjesto rođenja=Srebrenica, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |datum smrti= 22. juli 2018. |mjesto smrti=Srebrenica, Bosna i Hercegovina }} * Voljela bih danas jedno moje dijete, nego čitav svijet i tako svaka [[majka]], bez obzira kako se zvala. U nekoga je poginulo dijete zato što je moralo tamo da ide, jer ga je neko tjerao, moji su poginuli samo zato što su se zvali kako su se zvali. Njima nije uzeto oružje iz ruku, njima je iz ruku uzeta olovka. I nikad neću oprostiti! Onima koji su to uradili neka Bog sudi, ali njihovoj djeci [[Bog]] dao svako dobro. (Za Blic, februar 2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mehmedović, Hatidža}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 4f7h7weivdmc9gpwnp703k7358pykvu 62411 62410 2026-08-19T12:42:54Z Bosancica by MK 8912 62411 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Hatidža Mehmedović |slika= |tekst uz sliku= |datum rođenja= 1. mart 1952. |mjesto rođenja=Srebrenica, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |datum smrti= 22. juli 2018. |mjesto smrti=Srebrenica, Bosna i Hercegovina }} '''[[w:Hatidža Mehmedović|Hatidža Mehmedović]]''' (1. mart 1952 – 22. juli 2018) bila je bosanskohercegovačka aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja Majke Srebrenice, koja se zalagala za osuđivanje genocida u Srebrenici, u kojem su joj ubijeni sinovi Almir (18) i Azmir (21) te suprug Abdulah (44). * Voljela bih danas jedno moje dijete, nego čitav svijet i tako svaka [[majka]], bez obzira kako se zvala. U nekoga je poginulo dijete zato što je moralo tamo da ide, jer ga je neko tjerao, moji su poginuli samo zato što su se zvali kako su se zvali. Njima nije uzeto oružje iz ruku, njima je iz ruku uzeta olovka. I nikad neću oprostiti! Onima koji su to uradili neka Bog sudi, ali njihovoj djeci [[Bog]] dao svako dobro. (Za Blic, februar 2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mehmedović, Hatidža}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] kbief02m9g4zqbmirfxeqxe95cgl895 0 10027 62421 61833 2026-08-20T00:59:35Z Bosancica by MK 8912 62421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ferid Muhić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački filozof |datum rođenja=1943. |mjesto rođenja=Zavidovići, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} '''[[w:Ferid Muhić|Ferid Muhić]]''' (rođen 8. juna 1943) je bosanskohercegovački filozof i pisac i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. == Citati == *"Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! [[Bošnjaci]], halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer, vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste – Bošnjaci!" (Bošnjaci i orijentalizam, 28.04.2010, Bosnjaci.net, [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=37686].) *"Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815, nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije "rečnik" Vuka Karadžića, nego "rječnik". Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; "dijete", nema nigdje "dete", zatim riječi "mlijeko", "lijepo", "snijeg". Nema "snega". Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje: "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011") {{DEFAULTSORT:Muhić, Ferid}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] nsd0vqna02tmjb0t53qq2yzm7vv67es 62422 62421 2026-08-20T01:02:14Z Bosancica by MK 8912 62422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ferid Muhić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački filozof |datum rođenja=1943. |mjesto rođenja=Zavidovići, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} '''[[w:Ferid Muhić|Ferid Muhić]]''' (rođen 8. juna 1943) je bosanskohercegovački filozof i pisac i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. == Citati == *"Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! [[Bošnjaci]], halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer, vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste – Bošnjaci!" ([http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=37686 Bošnjaci i orijentalizam], 28. 4. 2010, Bosnjaci.net) *"Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815, nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije "rečnik" Vuka Karadžića, nego "rječnik". Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; "dijete", nema nigdje "dete", zatim riječi "mlijeko", "lijepo", "snijeg". Nema "snega". Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje: "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 4. 2011. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011") {{DEFAULTSORT:Muhić, Ferid}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] ocg8agyg80z1vvr7ry7sgqbbbzrp7hf 0 10050 62412 60595 2026-08-19T13:31:46Z Bosancica by MK 8912 62412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Muamer Zukorlić |slika=Muamer Zukorlic i Dusan Janjic cropped (headshot).jpg |tekst uz sliku= Muamer Zukorlić<br>Muftija i političar |datum rođenja= 15. februar 1970. |mjesto rođenja=Tutin, SR Srbija |datum smrti= 6. novembar 2021. |mjesto smrti=Novi Pazar, Srbija }} '''[[w:Muamer Zukorlić|Muamer Zukorlić]]''' (15. februar 1970 – 6. novembar 2021) bio je bošnjački političar i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. == Citati == *"Ma koliko puta Drina bila krvava, ma koliko bila valovita i ma koliko bila hladna i duboka – sva je sitna za naše nacionalno jedinstvo! Mi smo jedan narod: Bošnjaci Bosne, Sandžaka, Kosova, Crne Gore, Makedonije..." *"Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao Turci, Tanjug, 17.08.2015.) *"Nemojte miješati prljavo i čisto! Kad god pomiješate prljavo i čisto - uvijek dobijete prljavo, a nikada čisto." *"Ovaj narod je čudo po svom opstanku. Po svim pravilima fizike i hemije, nas je trebalo da nema!" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaru, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do tebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života!?" *"Kad naiđete na čovjeka koji ne zna s Vama normalno pričati, nego je nervozan, isključiv, galami, diže ton, nikako da ponudi argument za ono što priča, nastoji da Vas podizanjem tona, galamom ili upotrebom sile ili huje nadvlada, znajte da nije u pravu." *"Kad vratite 300 džamija porušenih u Beogradu, pristat ću da sjedište Islamske zajednice bude u Beogradu." *"Ako su ukućani nesigurni u sopstvenoj kući, takvoj kući nema spasa! Isto je i sa državom čiji su građani nesigurni i u strahu od nje." *"Da bi pao na zemlju sa bilo koje visine, dovoljno ti je da se prepustiš. Ali, da bi ustao, potrebna ti je snaga, pokret, trzaj, mišići, neka energija koja će te podizati prema gore.“ *"Mi Bošnjaci smo zadnji narod koji se bilo kome mora pravdati! I nećemo se pravdati. Čim se počnemo pravdati, krivi smo." *"Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost." *"Nas idealiste je nemoguće uništiti zato što nas ne možete izračunati, ne možete nas predvidjeti, ne možete nas uplašiti i ne možete kupiti." *"Za stotinu godina, nikome neće biti važno da li smo živjeli 20 ili 80 godina. Neke od nas će spominjati po dobru, a nekima će se ime zaboraviti. Ali, najvažnije od svega je da svi idemo pred Gospodara sami, sa svojim djelima." *"Znate koliko su me puta otpisali i pokušali da me unište ali nisu uspjeli? Ne zato što sam najjači. Nisam. Ja sam insan sa svim slabostima: imam strahove, nade, nedostatke, imam sve što imate vi, ali imam priključak Božiji. Kada se na njega prikačim - ne dam! To je vrijednost principa: dok držim – držat ću, kad ne budem više dužan – pustit ću. Ne dam imanske šartove u sebi, ne dam sedždu, šehadet... To je cijela priča. Svojim postupcima i prkosom na Božijem putu se hranim." *"Kur'an Časni je nešto što nas pokreće, što nam ne dâ da previše spavamo, što nam ne dâ da ljenčarimo, što nam ne dâ da se haramimo i zlo drugima činimo. On je nešto što nas tjera da samo dobro činimo i da u svjetlu dobra živimo…" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaretu, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do sebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života?" *"Čim ti se ono tuđe učini boljim od onoga što ti imaš, to znači da ti prestaješ biti ti. Svako ko misli da je ono što je u tuđem tanjiru ljepše nego u tanjiru svoje majke, ne vrijedi ništa!" *"Postoje dvije vrste autorieta: autoritet po položaju i autoritet po kvalitetu. Onaj ko ima autoritet samo na osnovu položja, gubi autoritet čim izgubi položaj. Onaj ko uživa autoritet na osnovu svojih kvaliteta - njegov ugled ne zavisi od položaja u kome se nalazi." *"Kod nas vjernika, pripadnika Islama, suštinski uspjeh se nalazi u iskrenosti i kvalitetu dijela, a ne u njegovim ovosjvetskim efektima. Ja svoju misiju ispunjavam, razumjeli vi mene ili ne razumjeli - do vas je." *"Moja odgovornost je da uradim što je do mene, da ljudima kažem hakk (istinu), da im ne sakrijem znanje, da ispunim emanet kojim sam zdaužen, koliko god da je teško, i da ljudi na Sudnjem danu posvjedoče da sam im prenio istinu. Hoće li me poslušati - to nije moja odgovornost." *"Prosperitet košta. Sloboda traži odgovornost. Svaki napredak podrazumijeva trud... jer, ovo što mi radimo je mnogo bolje – ali nije lakše." *"Nemojte ići mojim stopama! Idite stopama Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem! Ja sam samo interpretator njegovog suneta." *"SREĆA: Srećan je onaj koga odlikuje skladnost između uvjerenja, emocije, misli, govora i djela. U raskoraku je licemjerstvo." *"Sloboda: Ko se pokorava Stvoritelju biće sačuvan od pokornosti stvorenjima i neće doživjeti poniženja." *"Ko nešto nema, ne može to dati drugima. Onaj ko ne zna, ne može poučavati druge. Onaj ko je nemoralan, ne može drugima držati lekcije o moralu. Onaj ko laže, ne može promovirati istinu." *"Onaj ko ne savija kičmu pred Stvoriteljem, mora je savijati pred stvorenjima. A stvorenja je mnogo, nikad im nećeš udovoljiti." *"Ne borimo se za to da uništimo druge, već se borimo da mi budemo što bolji – jer sve što je loše, samo od sebe će se urušiti." *"Čovjek u životu funkcioniše shodno snazi motiva. On se upravlja po onome što mu je na vrhu liste prioriteta. Ko sebi prizna 'La ilahe illallah' – da nema božanstva osim Allaha, za njega je Allahovo naređenje najskuplje, za njega je Allahov hatar najveći." *"Mrziteljima nije lahko, jer mržnja je veliki teret. To je kao da u sebi imate vatru. Ma kakva peć bila – nakon nekog vremena vatra i nju izgori." *"Idealizam koji proizilazi iz svijesti o plemenitom cilju za koji se boriš nema rok trajanja." *"Stvari se ne mogu ni kvariti za jednu noć, ni popravljati za jednu noć. U toj ('najluđoj') ili nekoj sličnoj noći ljudi samo pokažu ono što jesu." *"Znate li šta je gore od zla? Legalizacija zla! Najgora situacija za jednu zajednicu je ona u kojoj zlo više nije sramota, kada oni koji pljačkaju narod više ne moraju da se kriju." *"Kod nas muslimana vjerske titule i vjerske pozicije nisu nikakva svetinja. One su, prosto, uloge koje mi igramo i one su drugorazredne u odnosu na ciljeve. Dakle, mi smo tamo gdje smo potrebni našem narodu. 'Poglavarstvo' kod nas nije neka vertikala, i zato se kod nas muslimana poglavari biraju i imaju ograničene mandate, a nisu doživotni, kao u slučaju katoličke i pravoslavne crkve." *"Naš zadatak nije da spasimo svijet od svih tragedija i nevolja. Mi smo samo dužni da uradimo ono što možemo." *"Ljudima činite dobro zbog sebe... Ako vam uzvrate dobrim - potvrdili su svoju vrijednost. Ako vam uzvrate zlim - nisu okrnjili vašu vrijednost, ali su potvrdili svoju bezvrijednost." *"Svako ko zastupa neistinu mora se služiti prevarama." *"Istina koja se zadržava u sebi postaje laž. Ćutanje radi nekog svog interesa vodi ka privikavanju na neistinu oko sebe. Govorite istinu – radi sebe!" *"Spoljašnji neprijatelj ne može uništiti jedan narod. Koliko god štete da mu nanese, ne može ga uništiti. Ali, jedan narod se uništava ukoliko mu napravite unutarnji razdor." *"Sve što je zemaljsko, proizvodi ovaj osjećaj: veliku želju dok to nemaš – a odvratnost kada se zasitiš. Zbog toga, sreća ne stanuje u tijelu, koje je zemaljsko i privremeno. Sreća stanuje u duši." *"Napadi su huškanje na sukob civilizacija, istočne i zapadne. Značajno mijenjaju pogled na muslimane. Ima milijardu i 600 miliona muslimana na svijetu. Čak i da dođe do rata i da polete atomske bombe, nestaće 300-400 miliona muslimana. I šta sa ostatkom?" *"Islam je jedna ogromna civilizacijska energija, a svaka energija se može upotrijebiti i zloupotrijebiti. Terorizam u ime islama nije islamski, već onoga ko ga čini." *"Terorizam je riječ koja je strana islamu. Ona pripada onima koji su je proizveli." *"Iskrenost ne servisira dnevne interese. Istina je ta koja rađa vrijednosti, a vrijeme je to koje potvrđuje da li nešto vrijedi. Zato je nastalo na hiljade napisanih djela, a ostalo je ono što vrijedi." *"Čovjek je sretan samo u susretu sa istinom. Ukoliko istinu i iskrenost pretvorite u karakter, onda ste bezbjedni. Dokle god je istina vaš teret, u problemu ste." *Istina nema potrebu da se pakuje. Ona se kaže jednostavno i onda ona zrači. Nije dosadna učenome, niti je komplikovana neukome."" *"Kada me pitaju: 'Kako podnosiš to što su te neki izdali?', odgovaram: 'To doživljavam kao potvrdu da smo na pravome putu.' - jer nikada se nije desilo da se laž izda. Laž se ne može izdati, jer je ona sama po sebi izdaja. SAMO SE ISTINA MOŽE IZDATI." *"Naši stari su generacija opstanka, mi smo generacija promjene, a naša djeca će biti, ako Bog da, generacija pobjede!" *"Što sam više izučavao mudrosti savremenog svijeta, postajao sam sve više u njih razočaran, a još sam više cijenio naše izvore znanja: Kur'an i Sunnet." *"Zamislite da ja, dao mi Bog moć govora, i da sada ja uzmem da se šegam sa crkvama, sa vjerama, sa drugim kulturama? Zamislite kako bi me dočekali ti drugi? Pa raščejrečili bi me! Ne bi rekli da je to moja sloboda govora! Naravno da ja to neću, ne samo zato što neću, nego zato što mi moja vjera to zabranjuje. Ali isto tako ne prihvatam da mi iko vrijeđa Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem!" *"Ja sam musliman, Bošnjak, ponosan u svojoj vjeri, naciji i kulturi. Neću kleknuti ni pred kim, nećete me zastrašiti i natjerati me na asimilaciju - da se stidim toga što sam musliman." *"Po plodovima koje daju, možete vidjeti kvalitet i nekvalitet ljudi, a ne po formalnostima. Ni voćka nije korisna ukoliko ne daje plodove, pa makar joj lišće bilo najljepše." *"Ako si napustio kafanu i počeo ići u džamiju, zar misliš da je tvoj šejtan ostao u kafani? Šta će on u kafani? On će poći za tobom i tek tada počinje prava borba." *"Tamo gdje elitu čine administrativci - birokratija, to je prvi korak ka ditaturi. Svaka nacija kojoj je biroatija postala elita, postala je diktatorska." == Drugi o njemu == *[[Hafiz Dževad Gološ]] **"Zanimljivo je da je rahmetli muftija Zukorlić u svojim izlaganjima tretirao mnoga savremena islamska pitanja, i u svemu tome nikada nije bio predmet ismijavanja od strane bilo koga. Radi moći interpretacije i snage argumentacije. Svojom interpretacijom je pitanja islamskog vjerovanja i prava približavao jednako i muslimanima i nemuslimanima. Skoro pa da niko nije prihvatio islam pred piscem ovih redova a da nije naglasio kako redovno sluša muftijina predavanja." *[[Esad Duraković]] **"Želim podvući jednu stvar kad sam govorio o odnosu politike i rijaseta. Poštujući dignitet svakog kandidata želim naglasiti da je ekstremno da čovjek kandidat iz aktivne politike, kandidira se za reisu-l-ulemu. Govorim o Zukorliću." (FACE TV, 11. oktobar, 2019.) *[[Husein Kavazović]] **"Prekidanje veze između Bosne i Sandžaka, između Islamske zajednice u Bosni i ovdje u Sandžaku znači smrt i jedne i druge. Nemojte misliti da bi to naštetilo samo vama ovdje, to bi možda i više naštetilo nama tamo u Bosni i Hercegovini. I želim se zahvaliti jednom čovjeku, našem doktoru Zukorliću koji je zajedno sa vama prepoznao opasnost i bio odlučan da pokaže da je on sličan onim, koji su na bitci na Bedru stali ispred dušmana, pogledali im u oči, pogledali im u lice i kazali neće proć'!" (javni iftar 1. juna 2018. godine u etno restoranu Gaziya u Novom Pazaru) *[[Milenko Vasović]] **"Činilo mi se da je ponekad svesno gutao žabu da bi njegov glas stigao do naroda. Kako drugačije tumačiti njegove dolaske na televizije čije je programe prezirao. Svesno je ulazio u to blato, a li iz tog gliba njegove reči su zvonile kao biseri. Sećam se kada je u TV studiju održao predavanje iz morala onoj razdeljak nesreći. 'Kako ćeš umreti čoveče. Kod nas kažu poješćeš jorgan kad budeš umirao. Neki gresi koji se naprave će ti zaprečiti grlo'. Razočaran zaglupljujućim televizijskim sadržajima i razaranjem društvenih vrednosti tada je poručio da sreća stanuje u porodici, a ne pod lažnim studijskim svetlima. 'U normalnoj Srbiji ima očeva, majki koji hoće da odgoje decu. Koji sanjaju da budu fini, čestiti ljudi da rode, da rade… ostavimo jednu traku njima. Ovo ludilo će da prođe, ali će uzeti veliki danak'." {{Wikipedia|Muamer Zukorlić}} [[Kategorija:Religija]] 7xncahvxhm9j0e3hmtz62uxv65roe0o 62413 62412 2026-08-19T13:36:23Z Bosancica by MK 8912 62413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Muamer Zukorlić |slika=Muamer Zukorlic i Dusan Janjic cropped (headshot).jpg |tekst uz sliku= Muamer Zukorlić<br>Muftija i političar |datum rođenja= 15. februar 1970. |mjesto rođenja=Tutin, SR Srbija |datum smrti= 6. novembar 2021. |mjesto smrti=Novi Pazar, Srbija }} '''[[w:Muamer Zukorlić|Muamer Zukorlić]]''' (15. februar 1970 – 6. novembar 2021) bio je bošnjački političar i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. [[Datoteka:Muamer Zukorlić 2010.jpg|mini|desno|300px|Muamer Zukorlić (2010)]] [[Datoteka:Mezar muftije Muamera Zukorlića, 2024.jpg|mini|desno|300px|Mezar muftije Muamera Zukorlića, u haremu Altun Alem džamije]] == Citati == *"Ma koliko puta Drina bila krvava, ma koliko bila valovita i ma koliko bila hladna i duboka – sva je sitna za naše nacionalno jedinstvo! Mi smo jedan narod: Bošnjaci Bosne, Sandžaka, Kosova, Crne Gore, Makedonije..." *"Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao Turci, Tanjug, 17.08.2015.) *"Nemojte miješati prljavo i čisto! Kad god pomiješate prljavo i čisto - uvijek dobijete prljavo, a nikada čisto." *"Ovaj narod je čudo po svom opstanku. Po svim pravilima fizike i hemije, nas je trebalo da nema!" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaru, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do tebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života!?" *"Kad naiđete na čovjeka koji ne zna s Vama normalno pričati, nego je nervozan, isključiv, galami, diže ton, nikako da ponudi argument za ono što priča, nastoji da Vas podizanjem tona, galamom ili upotrebom sile ili huje nadvlada, znajte da nije u pravu." *"Kad vratite 300 džamija porušenih u Beogradu, pristat ću da sjedište Islamske zajednice bude u Beogradu." *"Ako su ukućani nesigurni u sopstvenoj kući, takvoj kući nema spasa! Isto je i sa državom čiji su građani nesigurni i u strahu od nje." *"Da bi pao na zemlju sa bilo koje visine, dovoljno ti je da se prepustiš. Ali, da bi ustao, potrebna ti je snaga, pokret, trzaj, mišići, neka energija koja će te podizati prema gore.“ *"Mi Bošnjaci smo zadnji narod koji se bilo kome mora pravdati! I nećemo se pravdati. Čim se počnemo pravdati, krivi smo." *"Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost." *"Nas idealiste je nemoguće uništiti zato što nas ne možete izračunati, ne možete nas predvidjeti, ne možete nas uplašiti i ne možete kupiti." *"Za stotinu godina, nikome neće biti važno da li smo živjeli 20 ili 80 godina. Neke od nas će spominjati po dobru, a nekima će se ime zaboraviti. Ali, najvažnije od svega je da svi idemo pred Gospodara sami, sa svojim djelima." *"Znate koliko su me puta otpisali i pokušali da me unište ali nisu uspjeli? Ne zato što sam najjači. Nisam. Ja sam insan sa svim slabostima: imam strahove, nade, nedostatke, imam sve što imate vi, ali imam priključak Božiji. Kada se na njega prikačim - ne dam! To je vrijednost principa: dok držim – držat ću, kad ne budem više dužan – pustit ću. Ne dam imanske šartove u sebi, ne dam sedždu, šehadet... To je cijela priča. Svojim postupcima i prkosom na Božijem putu se hranim." *"Kur'an Časni je nešto što nas pokreće, što nam ne dâ da previše spavamo, što nam ne dâ da ljenčarimo, što nam ne dâ da se haramimo i zlo drugima činimo. On je nešto što nas tjera da samo dobro činimo i da u svjetlu dobra živimo…" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaretu, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do sebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života?" *"Čim ti se ono tuđe učini boljim od onoga što ti imaš, to znači da ti prestaješ biti ti. Svako ko misli da je ono što je u tuđem tanjiru ljepše nego u tanjiru svoje majke, ne vrijedi ništa!" *"Postoje dvije vrste autorieta: autoritet po položaju i autoritet po kvalitetu. Onaj ko ima autoritet samo na osnovu položja, gubi autoritet čim izgubi položaj. Onaj ko uživa autoritet na osnovu svojih kvaliteta - njegov ugled ne zavisi od položaja u kome se nalazi." *"Kod nas vjernika, pripadnika Islama, suštinski uspjeh se nalazi u iskrenosti i kvalitetu dijela, a ne u njegovim ovosjvetskim efektima. Ja svoju misiju ispunjavam, razumjeli vi mene ili ne razumjeli - do vas je." *"Moja odgovornost je da uradim što je do mene, da ljudima kažem hakk (istinu), da im ne sakrijem znanje, da ispunim emanet kojim sam zdaužen, koliko god da je teško, i da ljudi na Sudnjem danu posvjedoče da sam im prenio istinu. Hoće li me poslušati - to nije moja odgovornost." *"Prosperitet košta. Sloboda traži odgovornost. Svaki napredak podrazumijeva trud... jer, ovo što mi radimo je mnogo bolje – ali nije lakše." *"Nemojte ići mojim stopama! Idite stopama Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem! Ja sam samo interpretator njegovog suneta." *"SREĆA: Srećan je onaj koga odlikuje skladnost između uvjerenja, emocije, misli, govora i djela. U raskoraku je licemjerstvo." *"Sloboda: Ko se pokorava Stvoritelju biće sačuvan od pokornosti stvorenjima i neće doživjeti poniženja." *"Ko nešto nema, ne može to dati drugima. Onaj ko ne zna, ne može poučavati druge. Onaj ko je nemoralan, ne može drugima držati lekcije o moralu. Onaj ko laže, ne može promovirati istinu." *"Onaj ko ne savija kičmu pred Stvoriteljem, mora je savijati pred stvorenjima. A stvorenja je mnogo, nikad im nećeš udovoljiti." *"Ne borimo se za to da uništimo druge, već se borimo da mi budemo što bolji – jer sve što je loše, samo od sebe će se urušiti." *"Čovjek u životu funkcioniše shodno snazi motiva. On se upravlja po onome što mu je na vrhu liste prioriteta. Ko sebi prizna 'La ilahe illallah' – da nema božanstva osim Allaha, za njega je Allahovo naređenje najskuplje, za njega je Allahov hatar najveći." *"Mrziteljima nije lahko, jer mržnja je veliki teret. To je kao da u sebi imate vatru. Ma kakva peć bila – nakon nekog vremena vatra i nju izgori." *"Idealizam koji proizilazi iz svijesti o plemenitom cilju za koji se boriš nema rok trajanja." *"Stvari se ne mogu ni kvariti za jednu noć, ni popravljati za jednu noć. U toj ('najluđoj') ili nekoj sličnoj noći ljudi samo pokažu ono što jesu." *"Znate li šta je gore od zla? Legalizacija zla! Najgora situacija za jednu zajednicu je ona u kojoj zlo više nije sramota, kada oni koji pljačkaju narod više ne moraju da se kriju." *"Kod nas muslimana vjerske titule i vjerske pozicije nisu nikakva svetinja. One su, prosto, uloge koje mi igramo i one su drugorazredne u odnosu na ciljeve. Dakle, mi smo tamo gdje smo potrebni našem narodu. 'Poglavarstvo' kod nas nije neka vertikala, i zato se kod nas muslimana poglavari biraju i imaju ograničene mandate, a nisu doživotni, kao u slučaju katoličke i pravoslavne crkve." *"Naš zadatak nije da spasimo svijet od svih tragedija i nevolja. Mi smo samo dužni da uradimo ono što možemo." *"Ljudima činite dobro zbog sebe... Ako vam uzvrate dobrim - potvrdili su svoju vrijednost. Ako vam uzvrate zlim - nisu okrnjili vašu vrijednost, ali su potvrdili svoju bezvrijednost." *"Svako ko zastupa neistinu mora se služiti prevarama." *"Istina koja se zadržava u sebi postaje laž. Ćutanje radi nekog svog interesa vodi ka privikavanju na neistinu oko sebe. Govorite istinu – radi sebe!" *"Spoljašnji neprijatelj ne može uništiti jedan narod. Koliko god štete da mu nanese, ne može ga uništiti. Ali, jedan narod se uništava ukoliko mu napravite unutarnji razdor." *"Sve što je zemaljsko, proizvodi ovaj osjećaj: veliku želju dok to nemaš – a odvratnost kada se zasitiš. Zbog toga, sreća ne stanuje u tijelu, koje je zemaljsko i privremeno. Sreća stanuje u duši." *"Napadi su huškanje na sukob civilizacija, istočne i zapadne. Značajno mijenjaju pogled na muslimane. Ima milijardu i 600 miliona muslimana na svijetu. Čak i da dođe do rata i da polete atomske bombe, nestaće 300-400 miliona muslimana. I šta sa ostatkom?" *"Islam je jedna ogromna civilizacijska energija, a svaka energija se može upotrijebiti i zloupotrijebiti. Terorizam u ime islama nije islamski, već onoga ko ga čini." *"Terorizam je riječ koja je strana islamu. Ona pripada onima koji su je proizveli." *"Iskrenost ne servisira dnevne interese. Istina je ta koja rađa vrijednosti, a vrijeme je to koje potvrđuje da li nešto vrijedi. Zato je nastalo na hiljade napisanih djela, a ostalo je ono što vrijedi." *"Čovjek je sretan samo u susretu sa istinom. Ukoliko istinu i iskrenost pretvorite u karakter, onda ste bezbjedni. Dokle god je istina vaš teret, u problemu ste." *Istina nema potrebu da se pakuje. Ona se kaže jednostavno i onda ona zrači. Nije dosadna učenome, niti je komplikovana neukome."" *"Kada me pitaju: 'Kako podnosiš to što su te neki izdali?', odgovaram: 'To doživljavam kao potvrdu da smo na pravome putu.' - jer nikada se nije desilo da se laž izda. Laž se ne može izdati, jer je ona sama po sebi izdaja. SAMO SE ISTINA MOŽE IZDATI." *"Naši stari su generacija opstanka, mi smo generacija promjene, a naša djeca će biti, ako Bog da, generacija pobjede!" *"Što sam više izučavao mudrosti savremenog svijeta, postajao sam sve više u njih razočaran, a još sam više cijenio naše izvore znanja: Kur'an i Sunnet." *"Zamislite da ja, dao mi Bog moć govora, i da sada ja uzmem da se šegam sa crkvama, sa vjerama, sa drugim kulturama? Zamislite kako bi me dočekali ti drugi? Pa raščejrečili bi me! Ne bi rekli da je to moja sloboda govora! Naravno da ja to neću, ne samo zato što neću, nego zato što mi moja vjera to zabranjuje. Ali isto tako ne prihvatam da mi iko vrijeđa Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem!" *"Ja sam musliman, Bošnjak, ponosan u svojoj vjeri, naciji i kulturi. Neću kleknuti ni pred kim, nećete me zastrašiti i natjerati me na asimilaciju - da se stidim toga što sam musliman." *"Po plodovima koje daju, možete vidjeti kvalitet i nekvalitet ljudi, a ne po formalnostima. Ni voćka nije korisna ukoliko ne daje plodove, pa makar joj lišće bilo najljepše." *"Ako si napustio kafanu i počeo ići u džamiju, zar misliš da je tvoj šejtan ostao u kafani? Šta će on u kafani? On će poći za tobom i tek tada počinje prava borba." *"Tamo gdje elitu čine administrativci - birokratija, to je prvi korak ka ditaturi. Svaka nacija kojoj je biroatija postala elita, postala je diktatorska." == Drugi o njemu == *[[Hafiz Dževad Gološ]] **"Zanimljivo je da je rahmetli muftija Zukorlić u svojim izlaganjima tretirao mnoga savremena islamska pitanja, i u svemu tome nikada nije bio predmet ismijavanja od strane bilo koga. Radi moći interpretacije i snage argumentacije. Svojom interpretacijom je pitanja islamskog vjerovanja i prava približavao jednako i muslimanima i nemuslimanima. Skoro pa da niko nije prihvatio islam pred piscem ovih redova a da nije naglasio kako redovno sluša muftijina predavanja." *[[Esad Duraković]] **"Želim podvući jednu stvar kad sam govorio o odnosu politike i rijaseta. Poštujući dignitet svakog kandidata želim naglasiti da je ekstremno da čovjek kandidat iz aktivne politike, kandidira se za reisu-l-ulemu. Govorim o Zukorliću." (FACE TV, 11. oktobar, 2019.) *[[Husein Kavazović]] **"Prekidanje veze između Bosne i Sandžaka, između Islamske zajednice u Bosni i ovdje u Sandžaku znači smrt i jedne i druge. Nemojte misliti da bi to naštetilo samo vama ovdje, to bi možda i više naštetilo nama tamo u Bosni i Hercegovini. I želim se zahvaliti jednom čovjeku, našem doktoru Zukorliću koji je zajedno sa vama prepoznao opasnost i bio odlučan da pokaže da je on sličan onim, koji su na bitci na Bedru stali ispred dušmana, pogledali im u oči, pogledali im u lice i kazali neće proć'!" (javni iftar 1. juna 2018. godine u etno restoranu Gaziya u Novom Pazaru) *[[Milenko Vasović]] **"Činilo mi se da je ponekad svesno gutao žabu da bi njegov glas stigao do naroda. Kako drugačije tumačiti njegove dolaske na televizije čije je programe prezirao. Svesno je ulazio u to blato, a li iz tog gliba njegove reči su zvonile kao biseri. Sećam se kada je u TV studiju održao predavanje iz morala onoj razdeljak nesreći. 'Kako ćeš umreti čoveče. Kod nas kažu poješćeš jorgan kad budeš umirao. Neki gresi koji se naprave će ti zaprečiti grlo'. Razočaran zaglupljujućim televizijskim sadržajima i razaranjem društvenih vrednosti tada je poručio da sreća stanuje u porodici, a ne pod lažnim studijskim svetlima. 'U normalnoj Srbiji ima očeva, majki koji hoće da odgoje decu. Koji sanjaju da budu fini, čestiti ljudi da rode, da rade… ostavimo jednu traku njima. Ovo ludilo će da prođe, ali će uzeti veliki danak'." {{Wikipedia|Muamer Zukorlić}} [[Kategorija:Religija]] prr18j7e7mr8h0ym0c2wbw5eg2me867 0 10181 62424 61844 2026-08-20T01:09:16Z Bosancica by MK 8912 62424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ibrahim Pašić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački historičar |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Rakitnica, Rogatica, BiH |datum smrti= 23. juna 2017. |mjesto smrti= Sarajevo, Bosna i Hercegovina |počasti= }} *"U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, gotskog i tračkog stanovništva, koje se za vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo u planine. Uglavnom su se bavili stočarstvom i trgovinom. U periodu razvijenog feudalizma integrirali su se u potpunosti u bosansko društvo, i na ovom i na onom svijetu, prihvatajući od Dobrih [[Bošnjaci|Bošnjana]] [[bosanski jezik]] i memorijalnu kulturu podizanja stećaka iznad svojih grobova." ([http://faktor.ba/stav-historija-i-porijeklo-bosanskih-vlaha-milorad-dodik-aleksandar-vucic-vojislav-seselj-i-mate-boban-porijeklom-su-bosanski-vlasi/ magazin "STAV"], 3. 6. 2016) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pašić, Ibrahim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]] lthhsrcl368nf37qb85xb4jd1bt409e 0 10817 62416 2026-08-20T00:26:25Z Bosancica by MK 8912 Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Juraj Neidhard]] na [[Juraj Neidhardt]]: Misspelled title 62416 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Juraj Neidhardt]] qd9t0rmg051uaiieslw01e7k93altuv 2 10818 62425 2026-08-20T01:25:52Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {| style="border: 1px solid #228b22; background-color... 62425 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikicitatima == Moj doprinos ovom projektu prvenstveno je usmjeren na prikupljanje, provjeru i sistematizaciju citata iz različitih oblasti koje me stručno i lično zanimaju. Planiram i želim otvarati nove stranice, dopunjavati postojeće zbirke i uređivati citate iz širokog spektra tema – od psihologije i književnosti, preko kulturne baštine i historije Bosne i Hercegovine, pa sve do drugih inspirativnih i edukativnih sadržaja. == Moji ciljevi == Cilj mi je da svojim radom doprinesem izgradnji bogate, tačne i pouzdane baze citata na bosanskom jeziku. Pri tome mi je izuzetno važno precizno navođenje izvora i poštivanje akademskih standarda, kako bi svaki citat bio provjerljiv, autentičan i pogodan za edukativne svrhe. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima u očuvanju i promociji pisane riječi. == Nagrada "Bosančica" == Ovu nagradu dodjeljujem urednicima koji promovišu kulturu dijaloga, strpljenje i konstruktivnu komunikaciju na Wikipediji na bosanskom jeziku. <gallery heights="220" widths="220"> Bosančica – Nagrada za konstruktivnu komunikaciju-bs.png|<center>'''Bosančica'''<br /><small>Za konstruktivnu komunikaciju</small></center> </gallery> hjdp02cd0qd6ln7knp6emz5rocs3hxu