Wikizvor bswikisource https://bs.wikisource.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikizvor Razgovor o o Wikizvor Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Page Page talk Index Index talk TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 5513 12152 12067 2026-08-11T12:32:45Z Vratiosevalter 3520 12152 wikitext text/x-wiki {{Zakon | naslov = Ustav Federacije Bosne i Hercegovine | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Federacija Bosne i Hercegovine | donosilac = Ustavotvorna skupština Federacije BiH / Parlament Federacije BiH | datum_donosenja = 1994–2023 (sa amandmanima do CXXXI) | datum_objave = 1/1994, 13/1997, 16/2002, 22/2002, 52/2002, 18/2003, 63/2003, 9/2004, 20/2004, 33/2004, 71/2005, 72/2005, 88/2008, 79/2022, 80/2022, 31/2023 | glasnik = "Službene novine Federacije BiH" | stupio_na_snagu = danom proglašenja (član IX.1.3) | precisceni_tekst = [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Prečišćeni tekst]] | napomene = Tekst je prečišćen i sadrži sve amandmane do Amandmana CXXXI (2023). Amandmani su navedeni na posebnoj stranici. Napomena: Postoje dva amandmana CVI – jedan donio Parlament FBiH (Sl. novine FBiH, br. 71/2005), a drugi Visoki predstavnik (Sl. novine FBiH, br. 72/2005). | wikipedia = Ustav Federacije Bosne i Hercegovine }} __TOC__ == PREAMBULa == Uvjereni da demokratske institucije temeljene na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica, Odbijajući nasilje rata, U želji da pridonesu unapređenju mira, U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište, Vođeni načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum), Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Preambula je mijenjana Amandmanima II i XXVII.</ref> == I – USPOSTAVLJANJE FEDERACIJE == === Član 1 === (1) Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani III i XXVIII.</ref> (2) Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.<ref>Amandmani III i XXVIII.</ref> === Član 2 === Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metodi i postupci za fizičko određivanje granica između kantona utvrdit će se federalnim propisima. Kantoni će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. === Član 3 === Službeno ime Federacije je: Federacija Bosne i Hercegovine. === Član 4 === Glavni grad Federacije je Sarajevo. === Član 5 === (1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pečat, kao i druge simbole o kojima odluči Parlament Federacije u skladu sa paragrafom (2) ovog člana.<ref>Amandman CIX.</ref> (2) Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, uključujući većinu glasova bošnjačkih delegata, većinu glasova hrvatskih delegata i većinu glasova srpskih delegata u Domu naroda.<ref>Amandman CIX.</ref> === Član 6 === (1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.<ref>Amandman XXIX.</ref> (2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.<ref>Amandman XXIX.</ref> == II – LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE == === A. OPĆE ODREDBE === ==== Član 1 ==== Budući da se načela, prava i slobode utvrđeni u članu II Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, slijedeće odredbe odnose se na Federaciju.<ref>Amandman IV.</ref> ==== Član 2 ==== Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava.<ref>Amandman V.</ref> Posebno: (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uživaju prava na: a) život; b) slobodu, s tim da su hapšenje i pritvaranje dopušteni samo u skladu sa zakonom; c) jednakost pred zakonom; d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu; e) pravičan krivični postupak; f) zabranu mučenja, okrutnog ili nehumanog postupanja ili kažnjavanja; g) privatnost; h) slobodu kretanja; i) azil; j) zaštitu obitelji i djece; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, uključujući privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad; m) obrazovanje; n) socijalnu zaštitu; o) zdravstvenu zaštitu; p) prehranu; r) utočište; i s) zaštitu manjina i potencijalno ugroženih grupa; (2) Svi građani uživaju: a) pravo na osnivanje i pripadanje političkim partijama; i b) politička prava: da učestvuju u javnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim službama; da biraju i da budu birani. ==== Član 3 ==== Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnog povratka u prebivališta iz kojih su prognani. ==== Član 4 ==== Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma na povrat ukupne imovine koje su lišene tokom etničkog progona i neprijateljstava od 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne može povratiti. Svi iskazi i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno oni koji se odnose na odricanje od prava na zemlju i drugu imovinu, ništavni su.<ref>Amandman VI.</ref> Ostvarenje prava iz stava 1. ovoga člana uredit će se federalnim zakonodavstvom.<ref>Amandman VI.</ref> ==== Član 5 ==== Sticanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedeće uvjete:<ref>Amandman VII.</ref> a) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva proizvoljno, ili na način koji bi je ostavio bez državljanstva; b) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva Federacije po osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i društvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili bilo kojeg drugog osnova; c) svi državljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i državljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o državljanstvu utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na državljanstvo druge države. ==== Član 6 ==== Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vrše javna ovlašćenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat će i poštovati prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Aneksu. Sud za ljudska prava osnovat će se u skladu sa članom IV. C. 18. ==== Član 7 ==== Svi nadležni organi vlasti u Federaciji sarađivat će sa svim međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu. === B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE === ==== 1. Opće odredbe ==== ===== Član 1 ===== (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXX.</ref> (2) Svaki ombudsmen, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog ili više zamjenika. Oni će posebno nastojati da imenuju zamjenike u općinama u kojim nacionalna struktura stanovništva ne odražava nacionalnu strukturu kantona kao cjeline. Nadležni organi vlasti će omogućiti takva nastojanja. (3) Trajanje mandata ombudsmena i njihovih zamjenika jednako je trajanju mandata predsjednika i sudija Vrhovnog suda. (4) Svaki ombudsmen imenuje ostalo osoblje u okvirima budžeta odobrenog za tu namjenu od Vlade Federacije ili, u početku, od Premijera. ===== Član 2 ===== (1) Ombudsmeni su dužni štititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamčene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Aneksu i ustavima kantona. Naročito će raditi na otklanjanju posljedica kršenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etničkog progona. (2) U vršenju svojih funkcija, ombudsmeni će raditi u skladu sa zakonom i principima morala i pravde. ===== Član 3 ===== Svaki ombudsmen samostalno vrši svoje funkcije, osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno. Ombudsmeni mogu sarađivati u vršenju bilo koje od svojih funkcija. ===== Član 4 ===== Ombudsmeni su nezavisni u vršenju svojih funkcija, i nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se miješati u te funkcije. ==== 2. Nadležnosti i ovlašćenja ombudsmena ==== ===== Član 5 ===== Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucije Federacije, kantona, grada ili općina, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanje njegovih posljedica.<ref>Amandman XCV – dodana riječ "grada".</ref> ===== Član 6 ===== (1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadležnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku, uključujući i one pred Sudom za ljudska prava. (2) Ombudsmen ima pravo tražiti pomoć sudske policije, kako je predviđeno članom IV. C. 8. ===== Član 7 ===== (1) U izvršavanju svojih funkcija ombudsmen može istraživati sva službena dokumenta, uključujući i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen može prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te može pristupiti svim mjestima gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade i prekontrolirati ih. (2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog člana, dužni su čuvati tajnost dobivenih informacija, i pri tome, prema svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa važećim propisima, osim u slučaju predviđenom u članu II. B. 8. ==== 3. Izvještaji ombudsmena ==== ===== Član 8 ===== (1) Svaki ombudsmen podnosi godišnji izvještaj Premijeru i zamjenicima Premijera i Konferenciji o evropskoj sigurnosti i saradnji.<ref>Amandman LXVIII – riječ "zamjenik premijera" zamijenjena sa "zamjenici premijera".</ref> (2) Ombudsmen može, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebne izvještaje nadležnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom tijelu. Domaće ustanove dužne su odgovoriti u roku koji odredi ombudsmen. (3) U izvještaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog člana ombudsmen može uključiti bilo koji materijal opisan u članu II. B. 5. i poduzeti mjere za zaštitu informacija koje zahtijevaju tajnost. ==== 4. Propisi ombudsmena ==== ===== Član 9 ===== Svaki ombudsmen pojedinačno ili svi ombudsmeni zajedno propisat će organizaciju i način obavljanja svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u službenom glasilu Federacije. Parlament Federacije može zakonom promijeniti ove propise. == III – PODJELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI == === Član 1 === U isključivoj su nadležnosti Federacije:<ref>Amandmani VIII, LXXXIX i CVI.</ref> a) državljanstvo Federacije, b) utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou, c) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, d) suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala, e) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, f) utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture, g) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. === Član 2 === Federalna vlast i kantoni nadležni su za:<ref>Amandman IX.</ref> a) jamčenje i provođenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politiku zaštite čovjekove okoline; d) komunikacijska i transportna infrastruktura, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine; e) socijalnu politiku; f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; g) (brisano) h) turizam; i i) korišćenje prirodnih bogatstava. === Član 3 === (1) U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III. 2. mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. (2) U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. (3) U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Federalna vlast, ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. (4) U vršenju ovih nadležnosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni će se obraćati međukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja međukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit će odluke, učestvovati u odlučivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. === Član 4 === Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama, b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike; d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi; f) donošenje propisa o korišćenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje; g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa; l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. === Član 5 === Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih nivoa vlasti, te će na trajnoj osnovi međusobno sarađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati.<ref>Amandman CX.</ref> == IV – STRUKTURA FEDERALNE VLASTI == === A. ZAKONODAVSTVO === ==== a) Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički dom i Dom naroda. ==== <ref>Amandman XXXI.</ref> ==== 1. Zastupnički dom ==== ===== Član 1 ===== (1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXXII.</ref> (2) Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.<ref>Amandman XXXII.</ref> ===== Član 2 ===== Mandat poslanika u Zastupničkom domu je četiri godine, ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim ustavom. ===== Član 3 ===== (1) Poslanici u Zastupničkom domu biraju se demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku. (2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Izabrani poslanici u Zastupničkom domu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. ===== Član 4 ===== Svaki birač sa pravom glasa može biti poslanik u Zastupničkom domu. ===== Član 5 ===== Zastupnički dom bit će prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. ==== 2. Dom naroda ==== ===== Član 6 ===== Sastav Doma naroda i izbor članova (1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.<ref>Amandmani XXXIII i CXI.</ref> (2) Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih.<ref>Amandman CXI.</ref> (3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.<ref>Amandman XXXIII.</ref> ===== Član 7 ===== Mandat delegata u Dom naroda je četiri godine, ukoliko Dom ne bude raspušten u skladu sa ovim ustavom. ===== Član 8 ===== (1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom.<ref>Amandmani XXXIV i CXII.</ref> (2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.<ref>Amandman CXII.</ref> (4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit će se zakonom.<ref>Amandman XXXIV.</ref> (5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća.<ref>Amandman XXXIV.</ref> ===== Član 9 ===== (prestalo da važi)<ref>Amandman XXXV.</ref> ===== Član 10 ===== Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom.<ref>Amandman CXIII.</ref> ==== 3. Opće odredbe ==== ===== Član 11 ===== Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.<ref>Amandman XXXVI.</ref> ===== Član 12 ===== Svaki dom radi javno, osim u izuzetnim slučajevima, predviđenim njihovim poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama. ===== Član 12a ===== U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava.<ref>Amandman CXIV.</ref> ===== Član 13 ===== Članovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima Federacije.<ref>Amandman LXIV.</ref> ===== Član 14 ===== Članovi oba doma bit će plaćeni kako je utvrđeno zakonom. Plaća se neće povećavati ili smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilagođavanje troškovima života. ===== Član 15 ===== Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.<ref>Amandman CXV.</ref> ===== Član 16 ===== (1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz suglasnost sa Potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja. (2) Predsjednik Federacije raspušta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine. ==== 4. Odlučivanje u domovima ==== ===== Član 17 ===== Ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose. ==== 5. Definicija vitalnog interesa ==== ===== Član 17a ===== Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način:<ref>Amandmani XXXVII i CXVI.</ref> - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja. ==== 6. Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa ==== ===== Član 17b ===== (1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani XXXVIII i CXVII.</ref> (2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.<ref>Amandman XXXVIII.</ref> (3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Ustavni sud iz reda sudija tog suda.<ref>Amandman CXVII.</ref> ===== Član 18 ===== Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom, kako je to definisano u listi iz amandmana XXXVII<ref>Amandmani XXXIX i CXVIII.</ref> (1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran članom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (4) Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (5) Ukoliko se saglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se Zajednička komisija sastavljena od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usaglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (6) Ukoliko Zajednička komisija ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (8) Potreban je glas najmanje dvoje sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom.<ref>Amandman CXVIII.</ref> ===== Član 18a ===== (brisano)<ref>Amandmani XL i CXIX.</ref> ===== Član 19 ===== Ostale odluke donose se prostom većinom u svakom domu, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim ustavom ili poslovnikom toga doma. ==== 7. Nadležnosti Parlamenta Federacije ==== ===== Član 20 ===== (1) Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u ovom ustavu, Parlament Federacije nadležan je i za:<ref>Amandmani X, LXIX, XCIV i CVIII.</ref> a) izbor Predsjednika i dva Potpredsjednika Federacije, kako je utvrđeno u članu IV. B. 2; b) podnošenje zahtjeva, u skladu sa članom IV. B. 3 (1) Ustavnom sudu da odluči treba li smijeniti Predsjednika ili jednog od Potpredsjednika Federacije; c) potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova; d) donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti. Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Federacije; e) (brisano) f) davanja ovlašćenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; g) (brisano) h) odobravanje, većinom glasova, sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; i) (brisano) j) donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način; i k) vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene. ===== Član 21 ===== Svaki dom može provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente. === B. IZVRŠNA VLAST FEDERACIJE === ==== 1. Predsjednik i Potpredsjednik Federacije ==== ===== Član 1 ===== Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti. Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandmani XI i XLI.</ref> ===== Član 2 ===== (1) Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika Federacije."<ref>Amandman CXX.</ref> (2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.<ref>Amandman CXX.</ref> (3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili."<ref>Amandman CXX.</ref> (4) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda.<ref>Amandman CXX.</ref> (5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana dostavljaju se Zastupničkom domu, koji će glasati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana. Listu odobrava Zastupnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasaju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju, u roku od jedne sedmice organizira se drugi krug glasanja u kojem će poslanici Zastupničkog doma glasati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (9) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko Zastupnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stava (5) ovog člana, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda.<ref>Amandman CXX.</ref> (10) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko u roku iz stava (8) ovog člana Dom naroda ne obavi glasanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu.<ref>Amandman CXX.</ref> (11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavovima (4) do (10) ovog člana, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasati za novu listu u skladu sa stavovima (5) do (7) ovog člana u roku od 15 dana od dana glasanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana, postupak predviđen u stavovima (1) do (7) ovog člana se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog člana prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu.<ref>Amandman CXX.</ref> (12) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (13) Tri kandidata izabrana u skladu s ovim članom odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (14) Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili potpredsjednika više od dva puta uzastopno.<ref>Amandman CXX.</ref> ===== Član 3 ===== (1) Predsjednik ili jedan od Potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije. (2) Ukoliko predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje službene dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, bit će proveden postupak predviđen u članu IV.B.2. pod uvjetom da rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate za upražnjeno mjesto počinje da teče od dana kada su mjesta koja je potrebno popuniti postala upražnjena. Upražnjeno mjesto se popunjava do kraja započetog mandata.<ref>Amandmani XLIII, LXX i CXXI.</ref> ==== 2. Vlada Federacije ==== ===== Član 4 ===== Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7.<ref>Amandmani XII i XLIV.</ref> (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/ predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. (2) Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih. ===== Član 5 ===== Izbor Vlade<ref>Amandmani XLV, LXXI, CXXII i CXXXI.</ref> (1) Predsjednik Federacije će, nakon konsultacija sa predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, odrediti mandatara za sastav Vlade koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije. Mandatar je u roku od 15 dana dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je bude imenovao predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogla podržati većina u Zastupničkom domu. (2) Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika.<ref>Amandman CXXII.</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će biti izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. (3) Ukoliko predsjednik Federacije ne uspije imenovati Vladu Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, predsjednik će dobiti dodatni rok od 30 dana da ponovi postupak predviđen u prva dva stava ovog člana. (4) Ukoliko predsjednik Federacije ponovo ne uspije imenovati Vladu Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (3) ovog člana, Vlada koju predloži predsjednik Federacije uz saglasnost jednog potpredsjednika prosljeđuje se Parlamentu Federacije. Ovako predložena Vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda. (5) Svako upražnjeno mjesto popunjava se u skladu s postupkom predviđenim u stavovima (2) i (4) ovog člana, ukoliko zakonom nije drukčije predviđeno. (6) Ukoliko Vlada ne bude izabrana u skladu sa stavom (4) ovog člana, predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednikȃ Federacije, ponovo će postupiti u skladu sa stavom (2) ovog člana. (7) Ukoliko Vlada ne bude imenovana u skladu sa stavom (6) ovog člana, ili ukoliko Vladu imenovanu u skladu sa tim stavom ne potvrdi Zastupnički dom, izuzetno od odredbi člana IV.A.16, stav (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori će biti raspisani u skladu s Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i za kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora.<ref>Amandman CXXXI.</ref> (8) Vlada se može smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi većinom glasova u svakom od domova. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre na prijedlog Premijera. ===== Član 6 ===== (prestalo da važi)<ref>Amandman XLVI.</ref> ==== 3. Podjela izvršnih nadležnosti ==== ===== Član 7 ===== Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:<ref>Amandmani XIII, LVI, LXXII, LXXXVIII, XC i CVII.</ref> a) Predsjednik Federacije nadležan je za: (I) imenovanje Vlade, šefova diplomatskih misija, sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa članovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6; (II) (brisano)<ref>Amandman XC.</ref> (III) vođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa članovima II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b); (IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV. A. 17 do 19; (V) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije; (VI) (brisano) (VII) davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. b) Potpredsjednici Federacije nadležni su za: (I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima navedenim u članu IV. B. 3; (II) saradnju sa Predsjednikom Federacije u onim situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik zatraži njegovu saglasnost; i (III) izvršavanje onih dužnosti povjerenih od Predsjednika ili Parlamenta Federacije. c) Premijer je nadležan za: (I) provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; (II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije kako je utvrđeno članom IV. B. 3. (2); (III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; i (IV) pripremanje budžetskih prijedloga Parlamentu Federacije. d) (brisano) e) Zamjenici Premijera nadležani su za: (I) vrši dužnost ministra; (II) pomaganje Premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona Federacije; (III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i (IV) vršenje dužnosti Premijera kada ovaj nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju ili kada je mjesto Premijera upražnjeno dok novi Premijer ne preuzme funkciju. f) Svaki ministar nadležan je za: (I) provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi Premijer; (II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi Premijer; (III) rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; (IV) izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Federacije; (V) pripremanje, objašnjavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz nadležnosti svog ministarstva ili vršenje drugih zadataka na zahtjev Premijera; (VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri Premijer; (VII) pomaganje Premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona Federacije; i (VIII) odlučivanje o odobravanju pokretanja postupka utvrđenog u članu IV. B. 6. (1). g) (brisano) ===== Član 8 ===== (brisano)<ref>Amandman XCI.</ref> ===== Član 9 ===== Vlada Federacije je ovlašćena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti. Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom. Svaka uredba prestat će važiti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da će prestati važiti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava oružane snage u skladu sa ovim ustavom ostat će na snazi do petog dana slijedeće sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje važiti, osim ako ne bude potvrđena ali ni u kom slučaju neće važiti duže od šest mjeseci. Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovo donositi niti djelomično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti. ==== 4. Imunitet ==== ===== Član 10 ===== (brisano)<ref>Amandman LXV.</ref> === C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE === ==== 1. Opće odredbe o sudovima ==== ===== Član 1 ===== (1) Sudsku funkciju u Federaciji vrše sudovi Federacije navedeni u paragrafu 2. ovog člana, kantonalni sudovi navedeni u članu V. 11. i općinski sudovi navedeni u članu VI. 7. (2) Sudovi Federacije su: a) Ustavni sud, b) Vrhovni sud, c) Sud za ljudska prava. ===== Član 2 ===== Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. ===== Član 3 ===== Ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao i osnovni principi pravičnosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova bit će utvrđeni zakonima Federacije.<ref>Amandman LVII.</ref> Zakonodavno tijelo kantona može propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i općinskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sud može utvrditi svoju unutrašnju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska pravila. ===== Član 4 ===== (1) Sudska vlast u Federaciji samostalna je i nezavisna. (2) Sudovi će osigurati jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. (3) Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije.<ref>Amandman LVIII.</ref> (4) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, kao tijelo na državnom nivou, osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudova i tužilačke dužnosti u Federaciji. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, između ostalog, uključuju imenovanje, vođenje disciplinskog postupka protiv i smjenjivanja sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije i obuhvataju i tužioce i zamjenike tužioca u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog tužilačkog vijeća utvrđuju se zakonom na nivou Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CIII.</ref> (5) Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za određene izuzetne situacije, zakonom nije drugačije utvrđeno. Sve presude javno se objavljuju.<ref>Amandman LVIII.</ref> ==== 2. Opće odredbe o sudovima Federacije ==== ===== Član 5 ===== (1) Sudije sudova Federacije bit će ugledni pravnici najviših moralnih osobina. (2) Sudije sudova Federacije neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. ===== Član 6 ===== (1) Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (2) Predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema članu IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (3) Za imenovanje sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. Ukoliko jednog ili više sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudija za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (4) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (2) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (5) Sudije Vrhovnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa zakonom. Sudijama Vrhovnog suda takođe može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije Vrhovnog suda za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom.<ref>Amandman LIX.</ref> (6) Osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija Ustavnog suda, sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina. U cilju pokretanja postupka za imenovanje novog sudije Suda, Ustavni sud će obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine najkasnije šest mjeseci prije datuma kada sudija treba da navrši 70 godina. Ukoliko novi sudija ne bude imenovan do tog datuma, sudija koji je navršio 70 godina nastavlja obavljati dužnost sve dotle dok na dužnost ne stupi novi sudija.<ref>Amandman CXXIII.</ref> ===== Član 7 ===== (1) Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LX.</ref> (2) Plaća i drugi uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sve sudije sudova Federacije utvrđuju se zakonom.<ref>Amandman LX.</ref> ===== Član 8 ===== (1) Osnovat će se sudska policija radi pomoći sudovima u Federaciji u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju otpuženih osoba, održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvršavanju sudskih naloga. (2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva u tom kantonu ili općini. (3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. (4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska policija može pomagati ombudsmene, na njihov zahtjev, u vršenju njihovih dužnosti. ==== 3. Ustavni sud ==== ===== Član 9 ===== Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.<ref>Amandman XLVIII.</ref> ===== Član 10 ===== (1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova: a) između kantona; b) između kantona i federalne vlasti; c) između grada i njegovog kantona ili federalne vlasti;<ref>Amandman XIV.</ref> d) između općine i grada;<ref>Amandman XIV.</ref> e) između općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i f) između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti. (2) Ustavni sud:<ref>Amandmani XIV, LXVI, LXXIII i XCVI.</ref> a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; b) na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom; c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdit će da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom; d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera ili predsjednika kantona, utvrđuje da li predloženi ili usvojeni propis koji je donio organ kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom. (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XCVI.</ref> (4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. (5) Ustavni sud odlučuje o pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Federaciji.<ref>Amandman LXVI.</ref> ===== Član 11 ===== Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV. C. 10. (3). ===== Član 12 ===== Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće, posebno kada: a) Sud rješava spor u skladu sa članom IV. C. 10. (1). Sve strane u sporu moraju poštovati tu odluku i pridržavati se naredbi Suda izdatih u toku ili na kraju postupka; b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona ili grada ili bilo koje općine nije u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandman XCVII.</ref> Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se ne izmijeni na način koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duže od šest mjeseci. c) Sud odluči o ustavnom pitanju koje mu je predočeno u skladu sa članom IV. C. 10 (3). Odluka Ustavnog suda bit će obavezujuća za sud koji je predočio pitanje u odnosu na postupak tokom kojeg je to pitanje pokrenuto i imat će djejstvo utvrđeno pod (b). ===== Član 13 ===== (1) U svakom postupku koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (1), obje strane u sporu imaju pravo biti zastupljene. Sud može odobriti drugim državnim organima, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da učestvuju u postupku. (2) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (2) osoba ili osobe koje su zatražile ocjenu ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao i predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo taj zakon. (3) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (3), sve strane u postupku, u kojem se pojavilo ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene. ==== 4. Vrhovni sud ==== ===== Član 14 ===== Broj sudija Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom Federacije prema potrebi, s tim da ne može biti manji od devet sudija. ===== Član 15 ===== (1) Vrhovni sud najviši je žalbeni sud Federacije, uključujući i odlučivanje o žalbama na odluke kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se tiču Ustava, zakona i drugih propisa Federacije i drugim pitanjima utvrđenim zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava. (2) Vrhovni sud ima i izvorne nadležnosti utvrđene federalnim zakonima. ===== Član 16 ===== Presude Vrhovnog suda konačne su i obavezujuće. Presude, kao i rješenja Suda koja se odnose na žalbe podnijete u skladu sa članom IV. C. 15. (1), posebno su obavezujuće za strane u postupku kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena. ===== Član 17 ===== U vršenju izvornih nadležnosti iz člana IV. C. 15. (2), Vrhovni sud ima, uz sva ovlašćenja utvrđena zakonom po kojem djeluje, ista ovlašćenja koja imaju i drugi prvostepeni sudovi i iste nadležnosti u skladu sa zakonima navedenim u članu IV. C. 3. ==== 5. Sud za ljudska prava ==== ===== Član 18 ===== (1) Sud za ljudska prava sastoji se od trojice sudija, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog iz ostalih naroda. (2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtijeva učešće više sudija radi blagovremenog rješavanja predmeta, Parlament Federacije u skladu sa zakonom imenovat će dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru. ===== Član 19 ===== Nadležnost Suda za ljudska prava odnosi se na svako pitanje koje se tiče ustavne ili druge zakonske odredbe, vezano za ljudska prava ili osnovne slobode ili bilo koje instrumente navedene u Aneksu. Sud je nadležan za slučajeve započete nakon 1. januara 1991. godine. ===== Član 20 ===== Svaka strana u žalbenom postupku, u kome je neki drugi sud Federacije ili kantona izrekao presudu bez prava na žalbu može, iz bilo kojeg razloga osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti žalbu na presudu Sudu za ljudska prava na osnovu bilo kojeg pitanja iz okvira njegove nadležnosti. Sud može izdavati naredbe ili poduzimati druge mjere koje smatra odgovarajućim. Odluke Suda su konačne i obavezujuće. ===== Član 21 ===== (1) Žalba se može podnijeti Sudu za ljudska prava i ukoliko postupak pred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo traje. (2) Sud će, nakon prethodnog razmatranja da li je postupak pred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo trajao, i da li predmet žalbe spada u njegovu nadležnost, odlučiti da li će prihvatiti takvu žalbu. (3) Sud može poduzeti i druge mjere za ubrzanje postupka. ===== Član 22 ===== Ustavni sud, Vrhovni sud ili kantonalni sud, na zahtjev bilo koje od strana u žalbenom postupku pred njim, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takvu žalbu, može se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proizašlo iz žalbe, ako je to pitanje u vezi sa bilo čime iz nadležnosti toga suda. Odgovor Suda za ljudska prava obavezujući je za sud koji je uputio takvo pitanje. ===== Član 23 ===== (1) Sud za ljudska prava propisuje svoj postupak i organizaciju. (2) Sudsko vijeće sastavljeno je na način utvrđen članom IV. C. 18. (1). (3) Sud će dozvoliti pismene i usmene iskaze u svakom postupku u skladu sa članovima IV. C. 20. do 22. === D. DISTRIBUCIJA KLJUČNIH FUNKCIJA U STRUKTURI FEDERALNE VLASTI === ==== Član 1 ==== (1) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:<ref>Amandmani XLIX i CXXIV.</ref> - Premijer/predsjednik Vlade; - Predsjedavajući Zastupničkog doma; - Predsjedavajući Doma naroda. (2) Predsjednik Federacije i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.<ref>Amandman CXXIV.</ref> (3) Nakon izbora predsjednika Federacije i imenovanja premijera/predsjednika Vlade, svaki dom će, ukoliko je potrebno, osigurati poštivanje odredbi stava (1) ovog člana.<ref>Amandman CXXIV.</ref> (4) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:<ref>Amandman CXXIV.</ref> - Predsjednik Vrhovnog suda; - Predsjednik Ustavnog suda; - Federalni tužilac. ==== Član 1a ==== (brisano)<ref>Amandmani LXXIV i CXXV.</ref> == V – KANTONALNE VLASTI == === 1. Opće odredbe === ==== Član 1 ==== U izvršavanju svojih nadležnosti utvrđenih u članovima III. 2. i 4. svaki kanton će:<ref>Amandmani LXXV i XCVIII.</ref> a) poduzeti sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih u instrumentima u Aneksu, i djelovat će u skladu sa ovim ustavom; b) izvršavati svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakom gradu ili općini;<ref>Amandman XCVIII.</ref> c) osigurati da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima kantona. Takva propocionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7.<ref>Amandman LXXV.</ref> ==== Član 2 ==== (1) Svaki kanton može prenijeti svoje ovlaštenja na općinu i grad na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast.<ref>Amandman XV.</ref> (2) Svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlaštenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću te radiom i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini.<ref>Amandman XV.</ref> (3) Svaki kanton može zaključivati međunarodne sporazume uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna.<ref>Amandman XV.</ref> ==== Član 3 ==== Kantoni mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjeti mogu osnovati koordinaciona tijela, kao što su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti kantona u izvršavanju njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvatati vojne ili političke dogovore.<ref>Amandman LXXVI.</ref> ==== Član 4 ==== Svaki kanton ima ustav, kojim se osiguravaju: a) dolje navedene institucije; i b) zaštita prava i sloboda utvrđenih ovim ustavom. Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom. === 2. Zakonodavna tijela kantona === ==== Član 5 ==== (1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma, čiji je broj poslanika utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva.<ref>Amandmani LIII i LXXVII.</ref> (2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kantona imaju četvorogodišnji mandat.<ref>Amandman LIII.</ref> (3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju od registriranih stranki. (4) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Kantonalni poslanici bit će birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova; zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. (5) Svaki birač može biti biran za kantonalnog poslanika. (6) Zakonodavno tijelo kantona prvi put bit će sazvano najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. ==== Član 6 ==== Zakonodavno tijelo kantona:<ref>Amandmani LXI i LXXVIII.</ref> a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav; b)-d) (brisano) e) donosi ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti; i f) usvaja budžet kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje. ==== Član 7 ==== (1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik.<ref>Amandmani LXVII i LXXIX.</ref> (2) Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (3) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (5) Tri kandidata koja potvrdi skupština kantona odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (6) Zakonodavno tijelo kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njegovim poslovnikom, i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. (7) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali ne prije nego što budu objavljeni. (8) Članovi zakonodavnih organa kantona ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima kantona.<ref>Amandman LXVII.</ref> (9) Zakonodavno tijelo kantona može provoditi istrage i u tu svrhu zatražiti da mu se predoče dokumenti i svjedočenja. ==== Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ==== ===== Član 7a ===== (1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17.a. ovog ustava. Klubovi iz člana IV.5.17.a. ovog ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog ustava.<ref>Amandman LXXX.</ref> (2) Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17.a. ovog ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je:<ref>Amandman LXXX.</ref> - većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona. (3) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 2. ovog člana.<ref>Amandman LXXX.</ref> (4) Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog organa može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.<ref>Amandman LXXX.</ref> ===== Član 7b ===== (1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.A.18 ovog ustava.<ref>Amandman CXXVI.</ref> (4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim / usvaja se prostom većinom glasova.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> === 3. Izvršna vlast kantona === ==== Član 8 ==== (1) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (2) Kandidata za mjesto premijera kantona imenuje predsjedavajući kantonalnog zakonodavnog organa u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg. Kandidat za mjesto premijera kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (3) Ministri zajedno sa premijerom čine vladu kantona. Vladu kantona potvrđuje zakonodavni organ kantona većinom glasova.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (4) Izuzetno od odredaba stava 3. ovog člana, u kantonima u kojima prema posljednjem popisu stanovništva svaki od dva ili više konstitutivnih naroda čine više od 30% stanovništva kantona, vladu potvrđuje zakonodavni organ kantona dvotrećinskom većinom glasova.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (5) Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane zakonodavnog organa kantona.<ref>Amandman LXXXI.</ref> ==== Član 8a ==== Ministri odgovaraju premijeru i zakonodavnom organu kantona. Premijer je također odgovoran zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandman LXXXII.</ref> Ministri snose krajnju odgovornost za rad svojih ministarstava.<ref>Amandman LXXXII.</ref> Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme zakonodavni organ kantona izglasa nepoverenje.<ref>Amandman LXXXII.</ref> ==== Član 9 ==== Vlada kantona nadležna je za:<ref>Amandman LXXXIII.</ref> a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene kantonu od federalne vlasti; b) pripremu prijedloga budžeta kojeg odobrava kantonalno zakonodavno tijelo; c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsmena; d) nadzor nad kantonalnom policijom a, posebno, osiguranjem poštovanja odredbi člana V. 10; e) izvršavanje drugih nadležnosti utvrđenih zakonom ili kantonalnim ustavom; f) Sve odluke vlade donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju. ==== Član 10 ==== U vršenju svojih nadležnosti u pogledu kantonalne policije, vlada kantona osigurava da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva kantona uz uslov da nacionalna struktura policije svake općine odnosno grada odražava nacionalnu strukturu stanovništva tog grada ili općine.<ref>Amandman XCIX.</ref> === 4. Kantonalno sudstvo === ==== Član 11 ==== (1) Kantoni imaju sudove koji imaju žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u svom kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom.<ref>Amandmani LXII i LXXXIV.</ref> (2) Sudije kantonalnih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXII.</ref> (3) Sudije kantonalnih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama kantonalnih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat i procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnih sudova utvrđuje se zakonom Federacije. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sudije kantonalnih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXII.</ref> (4) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i općinskim sudovima. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> === 5. Kantoni sa posebnim režimom - Srednjobosanski i Neretvanski, čiji će se konačni nazivi utvrditi federalnim zakonom, u skladu sa članom I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine === ==== Član 12 ==== (brisano)<ref>Amandmani I i LXXXV.</ref> == VI – OPĆINSKE VLASTI == === Član 1 === U vršenju svojih nadležnosti svaka općina:<ref>Amandmani I i LXXXVI.</ref> a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i u instrumentima navedenim u Aneksu; b) vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u općini; c) konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava. === Član 2 === (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava. (2) Općina ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. === Član 3 === (1) Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika.<ref>Amandmani LIV i CIV.</ref> (2) Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine.<ref>Amandman LIV.</ref> (3) Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom.<ref>Amandman CIV.</ref> (4) Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika.<ref>Amandman CIV.</ref> (5) Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.<ref>Amandman CIV.</ref> === Član 4 === Općinsko vijeće:<ref>Amandman CIV.</ref> a) priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine; b) usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast; i c) donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti. === Član 5 === (1) Općinsko vijeće stvara uvjete za izbor općinskog načelnika i donosi svoj poslovnik koji mora biti u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom. (2) Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim u svom poslovniku, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. (3) Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano ali ne prije nego što budu objavljeni. === Član 6 === Općinski načelnik nadležan je za: a) imenovanje i smjenjivanje općinskih službenika; b) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa, i delegiranih ili prenesenih nadležnosti općini od kantonalne i federalne vlasti; c) osiguranje saradnje općinskih službenika sa ombudsmenima; i d) podnošenje izvještaja općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima. === Član 7 === (1) Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više općina, imaju nadležnost u svim građanskim i krivičnim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom drugom sudu.<ref>Amandmani LXIII i CV.</ref> (2) Općinski sudovi se osnivaju zakonom i finansira ih kantonalna vlast.<ref>Amandman CV – riječ "kantona" brisana.</ref> (3) Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXIII.</ref> (4) Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXIII.</ref> == VI.A. GRADSKE VLASTI == (1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.<ref>Amandmani XVI, XXV, LXXXVII i C.</ref> Odgovornosti grada obuhvataju: a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, b) zajedničku infrastrukturu, c) urbanističko planiranje, d) javni promet, e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine. (2) (brisano)<ref>Amandman LXXXVII.</ref> (3) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. (4) Osim ako nije drugačije propisano ovim Ustavom, grad ima gradsko vijeće koje se sastoji od jednakog broja vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, izborna procedura i dužina trajanja mandata se utvrđuje Statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 31 vijećnika.<ref>Amandman C.</ref> (5) Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom. (6) Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera, b) provođenje gradske politike i izvršavanje gradskih propisa, c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima, d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike. (7) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom. == VI.B. ORGANIZACIJA SARAJEVA == 1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.<ref>Amandman XXVI.</ref> Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva. 2. Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva održava multietničnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXVI.</ref> 3. Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandman XXVI.</ref> == VI.C. ORGANIZACIJA MOSTARA == 1) U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizuje kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave.<ref>Amandmani CI i CXXVII.</ref> 2) Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano.<ref>Amandman CI.</ref> 3) Organizacija Grada Mostara se reguliše zakonom i Statutom Grada Mostara. Statutom se određuju gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju. Statutom se određuje broj gradskih područja.<ref>Amandman CI.</ref> 4) Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se reguliše Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uslova propisanih u članu VI.A ovog Ustava.<ref>Amandman CI.</ref> 5) Postupak donošenja odluka se određuje Statutom Grada Mostara. Izuzetno od odredaba bilo kojeg zakona koji propisuje postupke glasanja, Statutom Grada Mostara može se odrediti poseban postupak glasanja Gradskog vijeća za usvajanje određenih odluka.<ref>Amandman CI.</ref> 6) Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su zaštićeni u Gradu Mostaru. Pitanja od vitalnog nacionalnog interesa su definisana u članu IV.A.17.a ovog Ustava, pod uslovom da su klubovi poslanika iz člana IV.A.17.a , u svrhu Grada Mostara, oni klubovi poslanika koji su određeni Statutom Grada Mostara. Postupak zaštite vitalnih nacionalnih interesa se reguliše Statutom Grada Mostara. Taj postupak uključuje mogućnost upućivanja pitanja od vitalnog interesa Ustavnom sudu Federacije u skladu s postupkom predviđenim u članu IV.A.18., stavovima (7) do (10) ovog Ustava, u slučaju da se ne može doći do dogovorenog rješenja.<ref>Amandman CXXVII.</ref> 7) Samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće mogu biti birani za gradonačelnika Grada Mostara. Gradonačelnika bira i smjenjuje dvotrećinska većina izabranih vijećnika. Postupak izbora i smjenjivanje gradonačelnika se detaljnije određuje Statutom Grada Mostara.<ref>Amandman CI.</ref> 8) Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11.a ovog Ustava.";<ref>Amandman CI.</ref> == VII – MEĐUNARODNI ODNOSI == === Član 1 === Međunarodni odnosi Federacije moraju biti u skladu sa kontinuitetom, suverenitetom, teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani XVII i XCII.</ref> === Član 2 === Međunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na poštivanju međunarodnog prava, obaveza iz međunarodnih ugovora i na načelu da se međunarodni sukobi moraju rješavati mirnim putem. === Član 3 === Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum.<ref>Amandman XVIII.</ref> === Član 4 === (1) Sporazume s državama i međunarodnim organizacijama potpisuje, u ime Federacije, predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih ratificira Parlament Federacije, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom nije predvidjela da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost.<ref>Amandmani XIX i XCIII.</ref> (2) Predsjednik Federacije, na prijedlog premijera, može otkazati međunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije uz saglasnost ili po zahtjevu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XIX.</ref> == VIII – AMANDMANI NA USTAV == === Član 1 === (1) Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Federacije, u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada Federacije, većina delegata u Zastupničkom domu ili većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda.<ref>Amandman L.</ref> (2) Predloženi amandman usvaja se:<ref>Amandman L.</ref> (a) u Domu naroda prostom većinom uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata; (b) u Zastupničkom domu dvotrećinskom većinom zastupnika. === Član 2 === Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u članu II. A. 1. do 7. ni promijeniti ovaj član Ustava. == IX – USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJEŠENJA == === Član 1 === (1) Ustav Federacije usvojit će i proglasiti Ustavotvorna skupština, koja se sastoji od onih poslanika koji su izabrani na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, a čiji je mandat još uvijek važeći. (2) Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu Ustavotvorne skupštine, uključujući konsenzus između većine članova delegacije hrvatskog naroda, koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacionalnosti i većine članova delegacije bošnjačkog naroda, koja se sastoji od svih poslanika bošnjačke nacionalnosti. (3) Ovaj ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Ustavotvorna skupština. === Član 2 === (1) Ustavotvorna skupština:<ref>Amandman XX.</ref> a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa članom IX. 1; b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom periodu, Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu i Vladu Federacije u prijelaznom periodu, kako je utvrđeno u članu IX. 3 (3); i c) (brisano) (2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skupština ostaju na snazi pet mjeseci nakon što se Parlament Federacije prvi put sastane, osim ako ih Parlament ne potvrdi. === Član 3 === (1) Do prvog saziva Zastupničkog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu, vrši Ustavotvorna skupština iz člana IX. 1. (1). (2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije prema ovom ustavu vrši Ustavotvorna skupština. Za odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bošnjačkih i hrvatskih delegacija u Domu naroda, glasovi hrvatske i bošnjačke delegacije u Ustavotvornoj skupštini zadovoljavat će ovaj zahtjev. (3) Čim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupština bira Predsjednika i Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. B. 2. i gore navedene paragrafe (1) i (2). Ovi državni funkcioneri zatim predlažu Vladu Federacije u preijalaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. B. 5. i gore navedeni paragraf (1), i imenuju sudije federalnih sudova u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. C. 6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Federacije i članovi Vlade Federacije u prijelaznom periodu vrše dužnosti odgovarajućih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa članom IX. 4. (2). (4) Kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom periodu bit će izabrana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava, a sastojat će se od pet odbornika u svakoj skupštini općine, koji će biti izabrani od strane i između odbornika skupštine općine izabranih 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći. Ova zakonodavna tijela u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat će sve druge organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. (5) Čim ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakoj skupštini općine izabrani 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku će izabrati općinske organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. === Član 4 === (1) Prvi izbori za Zastupnički dom, Dom naroda, kantonalna i zakonodavna tijela i općinska vijeća održat će se u skladu sa Aneksom III Općeg okvirnog sporazuma.<ref>Amandman XXI.</ref> Kasniji izbori odvijat će se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije.<ref>Amandman XXI.</ref> (2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba doma Parlamenta Federacije, domovi će izabrati Predsjednika i Potpredsjednika Federacije. U roku od dvije sedmice nakon izbora, Predsjednik, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, imenovat će Vladu Federacije, a Zastupnički dom će razmotriti imenovanja Vlade po hitnom postupku. (3) Nijedna osoba koja izdržava kaznu izrečenu od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je optužena od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na teritoriji Federacije.<ref>Amandman XXI.</ref> === Član 5 === (1) Svi zakoni, drugi propisi i sudska pravila koji su na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostat će na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. (2) Svi međunarodni ugovori i sporazumi na snazi u Federaciji, na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na snazi ukoliko ih ne otkaže Predsjednik Federacije u skladu sa članom VII. 4. (2). === Član 6 === Sve osobe na državnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na toj funkciji dok ne budu razriješeni u skladu sa odgovarajućim zakonom ili dok se ta funkcija ne ukine. === Član 7 === (1) Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.<ref>Amandmani LI i CXXVIII.</ref> (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda.<ref>Amandman CXXVIII.</ref> === Član 8 === Svi postupci u sudovima, organima i tijelima koja vrše javna ovlašćenja na teritoriji Federacije, na dan stupanja na snagu ovog ustava, nastavit će se ili će se prenijeti na druge sudove, organe i tijela koja će biti osnovana prema ovom ustavu, a u skladu sa zakonodavstvom kojim su utvrđene nadležnosti tih sudova, organa i tijela. === Član 9 === Slijedeće odredbe koje se odnose na određene prijelazne međunarodne aranžmane primjenjuju se na periode kako slijedi: a) dok Federacija ne usvoji zakone o sudskim postupcima iz člana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati važeće zakone o sudskim postupcima koji nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda može sklapati aranžmane sa odgovarajućim međunarodnim tijelima, radi obavljanja funkcija koje se povjeravaju sudskoj policiji. c) prvih pet godina nakon stupanja na snagu ovog ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji će biti stranci i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije; d) (I) Sud za ljudska prava djelovat će u okviru mehanizma kojeg je ustanovio Savjet Evrope Rezolucijom 93 (6) svojeg Ministarskog savjeta, s tim da se ta rezolucija može mijenjati sve dok bude primjenjiva na Federaciju; (II) Sud za ljudska prava, u početku, sastojat će se od sedam sudija, od kojih će trojica biti imenovana i obavljati funkciju u skladu sa uvjetima iz člana IV. C. 6. Ministarski savjet Savjeta Evrope imenovat će četvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Te sudije će biti stranci, koji ne mogu biti državljani nijedne od susjednih država; (III) Ako Sud za ljudska prava zaključi da njegov rad zahtijeva učešće više sudija da bi se izbjegli nepotrebni zastoji u rješavanju sporova, Predsjednik Federacije će dogovoriti sa Savjetom Evrope da se imenuju dodatne sudije u skladu sa omjerom domaćih i stranih sudija utvrđenim u članu IX. 9. d) (II). e) Za period koji ne može biti manji od tri godine i u slučaju dok Parlament Federacije ne donese zakon koji regulira imenovanje ombudsmena, njih će imenovati i razrješavati Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije. === Član 10 === (prestalo da važi)<ref>Amandmani XXII i CII.</ref> === Član 11 === (1) Ustavotvorna skupština Federacije koju čine poslanici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine izabrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom do konstituisanja Parlamenta Federacije u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma.<ref>Amandmani XXIII i CII.</ref> (2) U periodu do konstituisanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma, civilno komandovanje Armijom Bosne i Hercegovine, uključujući i imenovanje vojnih oficira, vršit će predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a civilno zapovijedanje Hrvatskim vijećem odbrane, uključujući i imenovanje vojnih časnika vršit će predsjednik ili potpredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda.<ref>Amandman XXIII.</ref> (3) (prestalo da važi)<ref>Amandman CII.</ref> === Prijelazne i završne odredbe === ==== Član 11a ==== 1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove<ref>Amandman LII.</ref> Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona. Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine. ==== Član 11b ==== 2. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije Bosne i Hercegovine<ref>Amandman LII.</ref> U roku od devet mjeseci od usvajanja ovih amandmana, principi sadržani u ovim amandmanima primjenjuju se na kantone. U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantirat će se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade. ==== Član 11c ==== 3. Dužnosti doma naroda<ref>Amandman LII.</ref> Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u ovim amandmanima. ==== Član 11d ==== U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> ==== Član 11e ==== U roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovih amandmana prestat će se primjenjivati odredbe ovog ustava koje se odnose na Sud za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> Zakonom će se urediti pitanje preuzimanja poslova, opreme, arhive i drugih sredstava, kao i radno pravni status uposlenih u Sudu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> ==== Član 11f* ==== (1) Kao izuzetak od načela iz stava 1. člana IV.C.7, stava 3. člana V.4.11 i stava 4. člana VI.7 ovog Ustava, plaća i/ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> (2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> (3) Stavovi 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plaće i/ili drugih naknada sudiji zaštićenih stavom 1. člana IV.C.7, stavom 3. člana V.4.11 i stavom 4. člana VI.7 ovog Ustava.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> ==== Član 11g ==== (1) Izuzetno od odredbi člana IV.C.6. stava (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 16. oktobra 2019. godine i 26. februara 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana.<ref>Amandman CXXIX.</ref> (2) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (1) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stava (1) ovog člana koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIX.</ref> (3) Izuzetno, Dom naroda koji je konstituiran nakon Općih izbora održanih 2018. godine imat će pravo da se sastaje i donosi odluke potrebne za popunu svih mjesta koja budu upražnjena u Ustavnom sudu u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana, sve do ovjere rezultata Općih izbora. 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXIX.</ref> ==== Član 11h ==== (1) Oba doma će usvojiti odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu u skladu s članom IV.A.12a ovog Ustava u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXX.</ref> (2) Zakonodavna i izvršna vlast Federacije, kantona, gradova i općina će uspostaviti odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXX.</ref> == ANEKS USTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE == '''INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA'''<ref>Amandman XXIV.</ref> 1. Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, 1948. 2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 1948. 3. Ženevske konvencije I-IV. o zaštiti žrtava rata, 1949. i Ženevski dopunski protokoli I-II. 1977. 4. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, i dopunski protokoli, 1950. 5. Konvencija o pravnom statusu izbjeglica, 1951. i dopunski protokol, 1966. 6. Konvencija o nacionalnosti udatih žena, 1957. 7. Konvencija o smanjenju broja apatrida, 1961. 8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski protokol 1. 9. Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije, 1965. 10. Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, 1966. i pripadajući mu dopunski Opcionalni protokoli, 1989. 11. Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. 12. Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta diskriminacije žena, 1979. 13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o eliminiranju svih vrsta netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili vjeroispovijesti, 1981. 14. Konvencija protiv mučenja i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1984. 15. Evropska konvencija o spriječavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta, 1989. 17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, 1990. 18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990. 19. Preporuke parlamentarne skupštine Evropskog savjeta o pravima manjina, paragrafi 10-13, 1990. 20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim ili jezičkim manjinama, 1990. 21. Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 1992. 22. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994. ---- == Napomene == {{reflist}} == Povezane stranice == * [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine/Amandmani]] – tekst svih amandmana na Ustav (I–CXXXI) [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Pravni propisi Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:1994]] kn6c37wb1f6mmjbkwlofkz138e5l73m 12153 12152 2026-08-11T12:32:57Z Vratiosevalter 3520 /* PREAMBULa */ 12153 wikitext text/x-wiki {{Zakon | naslov = Ustav Federacije Bosne i Hercegovine | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Federacija Bosne i Hercegovine | donosilac = Ustavotvorna skupština Federacije BiH / Parlament Federacije BiH | datum_donosenja = 1994–2023 (sa amandmanima do CXXXI) | datum_objave = 1/1994, 13/1997, 16/2002, 22/2002, 52/2002, 18/2003, 63/2003, 9/2004, 20/2004, 33/2004, 71/2005, 72/2005, 88/2008, 79/2022, 80/2022, 31/2023 | glasnik = "Službene novine Federacije BiH" | stupio_na_snagu = danom proglašenja (član IX.1.3) | precisceni_tekst = [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Prečišćeni tekst]] | napomene = Tekst je prečišćen i sadrži sve amandmane do Amandmana CXXXI (2023). Amandmani su navedeni na posebnoj stranici. Napomena: Postoje dva amandmana CVI – jedan donio Parlament FBiH (Sl. novine FBiH, br. 71/2005), a drugi Visoki predstavnik (Sl. novine FBiH, br. 72/2005). | wikipedia = Ustav Federacije Bosne i Hercegovine }} __TOC__ == PREAMBULA == Uvjereni da demokratske institucije temeljene na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica, Odbijajući nasilje rata, U želji da pridonesu unapređenju mira, U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište, Vođeni načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum), Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Preambula je mijenjana Amandmanima II i XXVII.</ref> == I – USPOSTAVLJANJE FEDERACIJE == === Član 1 === (1) Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani III i XXVIII.</ref> (2) Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.<ref>Amandmani III i XXVIII.</ref> === Član 2 === Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metodi i postupci za fizičko određivanje granica između kantona utvrdit će se federalnim propisima. Kantoni će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. === Član 3 === Službeno ime Federacije je: Federacija Bosne i Hercegovine. === Član 4 === Glavni grad Federacije je Sarajevo. === Član 5 === (1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pečat, kao i druge simbole o kojima odluči Parlament Federacije u skladu sa paragrafom (2) ovog člana.<ref>Amandman CIX.</ref> (2) Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, uključujući većinu glasova bošnjačkih delegata, većinu glasova hrvatskih delegata i većinu glasova srpskih delegata u Domu naroda.<ref>Amandman CIX.</ref> === Član 6 === (1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.<ref>Amandman XXIX.</ref> (2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.<ref>Amandman XXIX.</ref> == II – LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE == === A. OPĆE ODREDBE === ==== Član 1 ==== Budući da se načela, prava i slobode utvrđeni u članu II Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, slijedeće odredbe odnose se na Federaciju.<ref>Amandman IV.</ref> ==== Član 2 ==== Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava.<ref>Amandman V.</ref> Posebno: (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uživaju prava na: a) život; b) slobodu, s tim da su hapšenje i pritvaranje dopušteni samo u skladu sa zakonom; c) jednakost pred zakonom; d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu; e) pravičan krivični postupak; f) zabranu mučenja, okrutnog ili nehumanog postupanja ili kažnjavanja; g) privatnost; h) slobodu kretanja; i) azil; j) zaštitu obitelji i djece; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, uključujući privatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad; m) obrazovanje; n) socijalnu zaštitu; o) zdravstvenu zaštitu; p) prehranu; r) utočište; i s) zaštitu manjina i potencijalno ugroženih grupa; (2) Svi građani uživaju: a) pravo na osnivanje i pripadanje političkim partijama; i b) politička prava: da učestvuju u javnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim službama; da biraju i da budu birani. ==== Član 3 ==== Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnog povratka u prebivališta iz kojih su prognani. ==== Član 4 ==== Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma na povrat ukupne imovine koje su lišene tokom etničkog progona i neprijateljstava od 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne može povratiti. Svi iskazi i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno oni koji se odnose na odricanje od prava na zemlju i drugu imovinu, ništavni su.<ref>Amandman VI.</ref> Ostvarenje prava iz stava 1. ovoga člana uredit će se federalnim zakonodavstvom.<ref>Amandman VI.</ref> ==== Član 5 ==== Sticanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedeće uvjete:<ref>Amandman VII.</ref> a) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva proizvoljno, ili na način koji bi je ostavio bez državljanstva; b) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva Federacije po osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i društvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili bilo kojeg drugog osnova; c) svi državljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i državljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o državljanstvu utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na državljanstvo druge države. ==== Član 6 ==== Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vrše javna ovlašćenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat će i poštovati prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Aneksu. Sud za ljudska prava osnovat će se u skladu sa članom IV. C. 18. ==== Član 7 ==== Svi nadležni organi vlasti u Federaciji sarađivat će sa svim međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu. === B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE === ==== 1. Opće odredbe ==== ===== Član 1 ===== (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXX.</ref> (2) Svaki ombudsmen, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog ili više zamjenika. Oni će posebno nastojati da imenuju zamjenike u općinama u kojim nacionalna struktura stanovništva ne odražava nacionalnu strukturu kantona kao cjeline. Nadležni organi vlasti će omogućiti takva nastojanja. (3) Trajanje mandata ombudsmena i njihovih zamjenika jednako je trajanju mandata predsjednika i sudija Vrhovnog suda. (4) Svaki ombudsmen imenuje ostalo osoblje u okvirima budžeta odobrenog za tu namjenu od Vlade Federacije ili, u početku, od Premijera. ===== Član 2 ===== (1) Ombudsmeni su dužni štititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamčene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Aneksu i ustavima kantona. Naročito će raditi na otklanjanju posljedica kršenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etničkog progona. (2) U vršenju svojih funkcija, ombudsmeni će raditi u skladu sa zakonom i principima morala i pravde. ===== Član 3 ===== Svaki ombudsmen samostalno vrši svoje funkcije, osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno. Ombudsmeni mogu sarađivati u vršenju bilo koje od svojih funkcija. ===== Član 4 ===== Ombudsmeni su nezavisni u vršenju svojih funkcija, i nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se miješati u te funkcije. ==== 2. Nadležnosti i ovlašćenja ombudsmena ==== ===== Član 5 ===== Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucije Federacije, kantona, grada ili općina, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanje njegovih posljedica.<ref>Amandman XCV – dodana riječ "grada".</ref> ===== Član 6 ===== (1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadležnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku, uključujući i one pred Sudom za ljudska prava. (2) Ombudsmen ima pravo tražiti pomoć sudske policije, kako je predviđeno članom IV. C. 8. ===== Član 7 ===== (1) U izvršavanju svojih funkcija ombudsmen može istraživati sva službena dokumenta, uključujući i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen može prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te može pristupiti svim mjestima gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade i prekontrolirati ih. (2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog člana, dužni su čuvati tajnost dobivenih informacija, i pri tome, prema svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa važećim propisima, osim u slučaju predviđenom u članu II. B. 8. ==== 3. Izvještaji ombudsmena ==== ===== Član 8 ===== (1) Svaki ombudsmen podnosi godišnji izvještaj Premijeru i zamjenicima Premijera i Konferenciji o evropskoj sigurnosti i saradnji.<ref>Amandman LXVIII – riječ "zamjenik premijera" zamijenjena sa "zamjenici premijera".</ref> (2) Ombudsmen može, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebne izvještaje nadležnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom tijelu. Domaće ustanove dužne su odgovoriti u roku koji odredi ombudsmen. (3) U izvještaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog člana ombudsmen može uključiti bilo koji materijal opisan u članu II. B. 5. i poduzeti mjere za zaštitu informacija koje zahtijevaju tajnost. ==== 4. Propisi ombudsmena ==== ===== Član 9 ===== Svaki ombudsmen pojedinačno ili svi ombudsmeni zajedno propisat će organizaciju i način obavljanja svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u službenom glasilu Federacije. Parlament Federacije može zakonom promijeniti ove propise. == III – PODJELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI == === Član 1 === U isključivoj su nadležnosti Federacije:<ref>Amandmani VIII, LXXXIX i CVI.</ref> a) državljanstvo Federacije, b) utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou, c) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, d) suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala, e) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, f) utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture, g) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. === Član 2 === Federalna vlast i kantoni nadležni su za:<ref>Amandman IX.</ref> a) jamčenje i provođenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politiku zaštite čovjekove okoline; d) komunikacijska i transportna infrastruktura, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine; e) socijalnu politiku; f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; g) (brisano) h) turizam; i i) korišćenje prirodnih bogatstava. === Član 3 === (1) U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III. 2. mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. (2) U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. (3) U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Federalna vlast, ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. (4) U vršenju ovih nadležnosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni će se obraćati međukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja međukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit će odluke, učestvovati u odlučivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. === Član 4 === Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama, b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike; d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi; f) donošenje propisa o korišćenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje; g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa; l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. === Član 5 === Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih nivoa vlasti, te će na trajnoj osnovi međusobno sarađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati.<ref>Amandman CX.</ref> == IV – STRUKTURA FEDERALNE VLASTI == === A. ZAKONODAVSTVO === ==== a) Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički dom i Dom naroda. ==== <ref>Amandman XXXI.</ref> ==== 1. Zastupnički dom ==== ===== Član 1 ===== (1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXXII.</ref> (2) Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.<ref>Amandman XXXII.</ref> ===== Član 2 ===== Mandat poslanika u Zastupničkom domu je četiri godine, ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim ustavom. ===== Član 3 ===== (1) Poslanici u Zastupničkom domu biraju se demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku. (2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Izabrani poslanici u Zastupničkom domu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. ===== Član 4 ===== Svaki birač sa pravom glasa može biti poslanik u Zastupničkom domu. ===== Član 5 ===== Zastupnički dom bit će prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. ==== 2. Dom naroda ==== ===== Član 6 ===== Sastav Doma naroda i izbor članova (1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.<ref>Amandmani XXXIII i CXI.</ref> (2) Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih.<ref>Amandman CXI.</ref> (3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.<ref>Amandman XXXIII.</ref> ===== Član 7 ===== Mandat delegata u Dom naroda je četiri godine, ukoliko Dom ne bude raspušten u skladu sa ovim ustavom. ===== Član 8 ===== (1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom.<ref>Amandmani XXXIV i CXII.</ref> (2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.<ref>Amandman CXII.</ref> (4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit će se zakonom.<ref>Amandman XXXIV.</ref> (5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća.<ref>Amandman XXXIV.</ref> ===== Član 9 ===== (prestalo da važi)<ref>Amandman XXXV.</ref> ===== Član 10 ===== Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom.<ref>Amandman CXIII.</ref> ==== 3. Opće odredbe ==== ===== Član 11 ===== Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.<ref>Amandman XXXVI.</ref> ===== Član 12 ===== Svaki dom radi javno, osim u izuzetnim slučajevima, predviđenim njihovim poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama. ===== Član 12a ===== U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava.<ref>Amandman CXIV.</ref> ===== Član 13 ===== Članovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima Federacije.<ref>Amandman LXIV.</ref> ===== Član 14 ===== Članovi oba doma bit će plaćeni kako je utvrđeno zakonom. Plaća se neće povećavati ili smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilagođavanje troškovima života. ===== Član 15 ===== Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.<ref>Amandman CXV.</ref> ===== Član 16 ===== (1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz suglasnost sa Potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja. (2) Predsjednik Federacije raspušta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine. ==== 4. Odlučivanje u domovima ==== ===== Član 17 ===== Ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose. ==== 5. Definicija vitalnog interesa ==== ===== Član 17a ===== Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način:<ref>Amandmani XXXVII i CXVI.</ref> - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja. ==== 6. Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa ==== ===== Član 17b ===== (1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani XXXVIII i CXVII.</ref> (2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.<ref>Amandman XXXVIII.</ref> (3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Ustavni sud iz reda sudija tog suda.<ref>Amandman CXVII.</ref> ===== Član 18 ===== Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom, kako je to definisano u listi iz amandmana XXXVII<ref>Amandmani XXXIX i CXVIII.</ref> (1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran članom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (4) Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Zastupničkom domu na odobravanje.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (5) Ukoliko se saglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se Zajednička komisija sastavljena od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usaglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (6) Ukoliko Zajednička komisija ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (8) Potreban je glas najmanje dvoje sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.<ref>Amandman CXVIII.</ref> (10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom.<ref>Amandman CXVIII.</ref> ===== Član 18a ===== (brisano)<ref>Amandmani XL i CXIX.</ref> ===== Član 19 ===== Ostale odluke donose se prostom većinom u svakom domu, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim ustavom ili poslovnikom toga doma. ==== 7. Nadležnosti Parlamenta Federacije ==== ===== Član 20 ===== (1) Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u ovom ustavu, Parlament Federacije nadležan je i za:<ref>Amandmani X, LXIX, XCIV i CVIII.</ref> a) izbor Predsjednika i dva Potpredsjednika Federacije, kako je utvrđeno u članu IV. B. 2; b) podnošenje zahtjeva, u skladu sa članom IV. B. 3 (1) Ustavnom sudu da odluči treba li smijeniti Predsjednika ili jednog od Potpredsjednika Federacije; c) potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova; d) donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti. Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Federacije; e) (brisano) f) davanja ovlašćenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; g) (brisano) h) odobravanje, većinom glasova, sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; i) (brisano) j) donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način; i k) vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene. ===== Član 21 ===== Svaki dom može provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente. === B. IZVRŠNA VLAST FEDERACIJE === ==== 1. Predsjednik i Potpredsjednik Federacije ==== ===== Član 1 ===== Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti. Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandmani XI i XLI.</ref> ===== Član 2 ===== (1) Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika Federacije."<ref>Amandman CXX.</ref> (2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.<ref>Amandman CXX.</ref> (3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili."<ref>Amandman CXX.</ref> (4) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda.<ref>Amandman CXX.</ref> (5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana dostavljaju se Zastupničkom domu, koji će glasati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana. Listu odobrava Zastupnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasaju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Zastupničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju, u roku od jedne sedmice organizira se drugi krug glasanja u kojem će poslanici Zastupničkog doma glasati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Zastupničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje.<ref>Amandman CXX.</ref> (8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (9) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko Zastupnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stava (5) ovog člana, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda.<ref>Amandman CXX.</ref> (10) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko u roku iz stava (8) ovog člana Dom naroda ne obavi glasanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu.<ref>Amandman CXX.</ref> (11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavovima (4) do (10) ovog člana, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasati za novu listu u skladu sa stavovima (5) do (7) ovog člana u roku od 15 dana od dana glasanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana, postupak predviđen u stavovima (1) do (7) ovog člana se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog člana prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu.<ref>Amandman CXX.</ref> (12) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (13) Tri kandidata izabrana u skladu s ovim članom odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom.<ref>Amandman CXX.</ref> (14) Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili potpredsjednika više od dva puta uzastopno.<ref>Amandman CXX.</ref> ===== Član 3 ===== (1) Predsjednik ili jedan od Potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije. (2) Ukoliko predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje službene dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, bit će proveden postupak predviđen u članu IV.B.2. pod uvjetom da rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate za upražnjeno mjesto počinje da teče od dana kada su mjesta koja je potrebno popuniti postala upražnjena. Upražnjeno mjesto se popunjava do kraja započetog mandata.<ref>Amandmani XLIII, LXX i CXXI.</ref> ==== 2. Vlada Federacije ==== ===== Član 4 ===== Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7.<ref>Amandmani XII i XLIV.</ref> (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/ predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. (2) Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih. ===== Član 5 ===== Izbor Vlade<ref>Amandmani XLV, LXXI, CXXII i CXXXI.</ref> (1) Predsjednik Federacije će, nakon konsultacija sa predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, odrediti mandatara za sastav Vlade koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije. Mandatar je u roku od 15 dana dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je bude imenovao predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogla podržati većina u Zastupničkom domu. (2) Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika.<ref>Amandman CXXII.</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će biti izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. (3) Ukoliko predsjednik Federacije ne uspije imenovati Vladu Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (2) ovog člana, predsjednik će dobiti dodatni rok od 30 dana da ponovi postupak predviđen u prva dva stava ovog člana. (4) Ukoliko predsjednik Federacije ponovo ne uspije imenovati Vladu Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (3) ovog člana, Vlada koju predloži predsjednik Federacije uz saglasnost jednog potpredsjednika prosljeđuje se Parlamentu Federacije. Ovako predložena Vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda. (5) Svako upražnjeno mjesto popunjava se u skladu s postupkom predviđenim u stavovima (2) i (4) ovog člana, ukoliko zakonom nije drukčije predviđeno. (6) Ukoliko Vlada ne bude izabrana u skladu sa stavom (4) ovog člana, predsjednik Federacije, uz saglasnost potpredsjednikȃ Federacije, ponovo će postupiti u skladu sa stavom (2) ovog člana. (7) Ukoliko Vlada ne bude imenovana u skladu sa stavom (6) ovog člana, ili ukoliko Vladu imenovanu u skladu sa tim stavom ne potvrdi Zastupnički dom, izuzetno od odredbi člana IV.A.16, stav (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori će biti raspisani u skladu s Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i za kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora.<ref>Amandman CXXXI.</ref> (8) Vlada se može smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi većinom glasova u svakom od domova. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre na prijedlog Premijera. ===== Član 6 ===== (prestalo da važi)<ref>Amandman XLVI.</ref> ==== 3. Podjela izvršnih nadležnosti ==== ===== Član 7 ===== Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:<ref>Amandmani XIII, LVI, LXXII, LXXXVIII, XC i CVII.</ref> a) Predsjednik Federacije nadležan je za: (I) imenovanje Vlade, šefova diplomatskih misija, sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa članovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6; (II) (brisano)<ref>Amandman XC.</ref> (III) vođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa članovima II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b); (IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV. A. 17 do 19; (V) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije; (VI) (brisano) (VII) davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. b) Potpredsjednici Federacije nadležni su za: (I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima navedenim u članu IV. B. 3; (II) saradnju sa Predsjednikom Federacije u onim situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik zatraži njegovu saglasnost; i (III) izvršavanje onih dužnosti povjerenih od Predsjednika ili Parlamenta Federacije. c) Premijer je nadležan za: (I) provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; (II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije kako je utvrđeno članom IV. B. 3. (2); (III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; i (IV) pripremanje budžetskih prijedloga Parlamentu Federacije. d) (brisano) e) Zamjenici Premijera nadležani su za: (I) vrši dužnost ministra; (II) pomaganje Premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona Federacije; (III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i (IV) vršenje dužnosti Premijera kada ovaj nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju ili kada je mjesto Premijera upražnjeno dok novi Premijer ne preuzme funkciju. f) Svaki ministar nadležan je za: (I) provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi Premijer; (II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi Premijer; (III) rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; (IV) izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Federacije; (V) pripremanje, objašnjavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz nadležnosti svog ministarstva ili vršenje drugih zadataka na zahtjev Premijera; (VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri Premijer; (VII) pomaganje Premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona Federacije; i (VIII) odlučivanje o odobravanju pokretanja postupka utvrđenog u članu IV. B. 6. (1). g) (brisano) ===== Član 8 ===== (brisano)<ref>Amandman XCI.</ref> ===== Član 9 ===== Vlada Federacije je ovlašćena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti. Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom. Svaka uredba prestat će važiti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da će prestati važiti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava oružane snage u skladu sa ovim ustavom ostat će na snazi do petog dana slijedeće sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje važiti, osim ako ne bude potvrđena ali ni u kom slučaju neće važiti duže od šest mjeseci. Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovo donositi niti djelomično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti. ==== 4. Imunitet ==== ===== Član 10 ===== (brisano)<ref>Amandman LXV.</ref> === C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE === ==== 1. Opće odredbe o sudovima ==== ===== Član 1 ===== (1) Sudsku funkciju u Federaciji vrše sudovi Federacije navedeni u paragrafu 2. ovog člana, kantonalni sudovi navedeni u članu V. 11. i općinski sudovi navedeni u članu VI. 7. (2) Sudovi Federacije su: a) Ustavni sud, b) Vrhovni sud, c) Sud za ljudska prava. ===== Član 2 ===== Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. ===== Član 3 ===== Ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao i osnovni principi pravičnosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova bit će utvrđeni zakonima Federacije.<ref>Amandman LVII.</ref> Zakonodavno tijelo kantona može propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i općinskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sud može utvrditi svoju unutrašnju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska pravila. ===== Član 4 ===== (1) Sudska vlast u Federaciji samostalna je i nezavisna. (2) Sudovi će osigurati jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. (3) Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije.<ref>Amandman LVIII.</ref> (4) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, kao tijelo na državnom nivou, osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudova i tužilačke dužnosti u Federaciji. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, između ostalog, uključuju imenovanje, vođenje disciplinskog postupka protiv i smjenjivanja sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije i obuhvataju i tužioce i zamjenike tužioca u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog tužilačkog vijeća utvrđuju se zakonom na nivou Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CIII.</ref> (5) Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za određene izuzetne situacije, zakonom nije drugačije utvrđeno. Sve presude javno se objavljuju.<ref>Amandman LVIII.</ref> ==== 2. Opće odredbe o sudovima Federacije ==== ===== Član 5 ===== (1) Sudije sudova Federacije bit će ugledni pravnici najviših moralnih osobina. (2) Sudije sudova Federacije neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. ===== Član 6 ===== (1) Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (2) Predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema članu IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (3) Za imenovanje sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. Ukoliko jednog ili više sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudija za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (4) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (2) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIII.</ref> (5) Sudije Vrhovnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa zakonom. Sudijama Vrhovnog suda takođe može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije Vrhovnog suda za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom.<ref>Amandman LIX.</ref> (6) Osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija Ustavnog suda, sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina. U cilju pokretanja postupka za imenovanje novog sudije Suda, Ustavni sud će obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine najkasnije šest mjeseci prije datuma kada sudija treba da navrši 70 godina. Ukoliko novi sudija ne bude imenovan do tog datuma, sudija koji je navršio 70 godina nastavlja obavljati dužnost sve dotle dok na dužnost ne stupi novi sudija.<ref>Amandman CXXIII.</ref> ===== Član 7 ===== (1) Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LX.</ref> (2) Plaća i drugi uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sve sudije sudova Federacije utvrđuju se zakonom.<ref>Amandman LX.</ref> ===== Član 8 ===== (1) Osnovat će se sudska policija radi pomoći sudovima u Federaciji u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju otpuženih osoba, održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvršavanju sudskih naloga. (2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva u tom kantonu ili općini. (3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. (4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska policija može pomagati ombudsmene, na njihov zahtjev, u vršenju njihovih dužnosti. ==== 3. Ustavni sud ==== ===== Član 9 ===== Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.<ref>Amandman XLVIII.</ref> ===== Član 10 ===== (1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova: a) između kantona; b) između kantona i federalne vlasti; c) između grada i njegovog kantona ili federalne vlasti;<ref>Amandman XIV.</ref> d) između općine i grada;<ref>Amandman XIV.</ref> e) između općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i f) između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti. (2) Ustavni sud:<ref>Amandmani XIV, LXVI, LXXIII i XCVI.</ref> a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; b) na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom; c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdit će da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom; d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera ili predsjednika kantona, utvrđuje da li predloženi ili usvojeni propis koji je donio organ kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom. (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XCVI.</ref> (4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. (5) Ustavni sud odlučuje o pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Federaciji.<ref>Amandman LXVI.</ref> ===== Član 11 ===== Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV. C. 10. (3). ===== Član 12 ===== Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće, posebno kada: a) Sud rješava spor u skladu sa članom IV. C. 10. (1). Sve strane u sporu moraju poštovati tu odluku i pridržavati se naredbi Suda izdatih u toku ili na kraju postupka; b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloženi zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona ili grada ili bilo koje općine nije u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandman XCVII.</ref> Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se ne izmijeni na način koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duže od šest mjeseci. c) Sud odluči o ustavnom pitanju koje mu je predočeno u skladu sa članom IV. C. 10 (3). Odluka Ustavnog suda bit će obavezujuća za sud koji je predočio pitanje u odnosu na postupak tokom kojeg je to pitanje pokrenuto i imat će djejstvo utvrđeno pod (b). ===== Član 13 ===== (1) U svakom postupku koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (1), obje strane u sporu imaju pravo biti zastupljene. Sud može odobriti drugim državnim organima, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da učestvuju u postupku. (2) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (2) osoba ili osobe koje su zatražile ocjenu ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao i predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo taj zakon. (3) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (3), sve strane u postupku, u kojem se pojavilo ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene. ==== 4. Vrhovni sud ==== ===== Član 14 ===== Broj sudija Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom Federacije prema potrebi, s tim da ne može biti manji od devet sudija. ===== Član 15 ===== (1) Vrhovni sud najviši je žalbeni sud Federacije, uključujući i odlučivanje o žalbama na odluke kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se tiču Ustava, zakona i drugih propisa Federacije i drugim pitanjima utvrđenim zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava. (2) Vrhovni sud ima i izvorne nadležnosti utvrđene federalnim zakonima. ===== Član 16 ===== Presude Vrhovnog suda konačne su i obavezujuće. Presude, kao i rješenja Suda koja se odnose na žalbe podnijete u skladu sa članom IV. C. 15. (1), posebno su obavezujuće za strane u postupku kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena. ===== Član 17 ===== U vršenju izvornih nadležnosti iz člana IV. C. 15. (2), Vrhovni sud ima, uz sva ovlašćenja utvrđena zakonom po kojem djeluje, ista ovlašćenja koja imaju i drugi prvostepeni sudovi i iste nadležnosti u skladu sa zakonima navedenim u članu IV. C. 3. ==== 5. Sud za ljudska prava ==== ===== Član 18 ===== (1) Sud za ljudska prava sastoji se od trojice sudija, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog iz ostalih naroda. (2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtijeva učešće više sudija radi blagovremenog rješavanja predmeta, Parlament Federacije u skladu sa zakonom imenovat će dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru. ===== Član 19 ===== Nadležnost Suda za ljudska prava odnosi se na svako pitanje koje se tiče ustavne ili druge zakonske odredbe, vezano za ljudska prava ili osnovne slobode ili bilo koje instrumente navedene u Aneksu. Sud je nadležan za slučajeve započete nakon 1. januara 1991. godine. ===== Član 20 ===== Svaka strana u žalbenom postupku, u kome je neki drugi sud Federacije ili kantona izrekao presudu bez prava na žalbu može, iz bilo kojeg razloga osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti žalbu na presudu Sudu za ljudska prava na osnovu bilo kojeg pitanja iz okvira njegove nadležnosti. Sud može izdavati naredbe ili poduzimati druge mjere koje smatra odgovarajućim. Odluke Suda su konačne i obavezujuće. ===== Član 21 ===== (1) Žalba se može podnijeti Sudu za ljudska prava i ukoliko postupak pred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo traje. (2) Sud će, nakon prethodnog razmatranja da li je postupak pred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo trajao, i da li predmet žalbe spada u njegovu nadležnost, odlučiti da li će prihvatiti takvu žalbu. (3) Sud može poduzeti i druge mjere za ubrzanje postupka. ===== Član 22 ===== Ustavni sud, Vrhovni sud ili kantonalni sud, na zahtjev bilo koje od strana u žalbenom postupku pred njim, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takvu žalbu, može se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proizašlo iz žalbe, ako je to pitanje u vezi sa bilo čime iz nadležnosti toga suda. Odgovor Suda za ljudska prava obavezujući je za sud koji je uputio takvo pitanje. ===== Član 23 ===== (1) Sud za ljudska prava propisuje svoj postupak i organizaciju. (2) Sudsko vijeće sastavljeno je na način utvrđen članom IV. C. 18. (1). (3) Sud će dozvoliti pismene i usmene iskaze u svakom postupku u skladu sa članovima IV. C. 20. do 22. === D. DISTRIBUCIJA KLJUČNIH FUNKCIJA U STRUKTURI FEDERALNE VLASTI === ==== Član 1 ==== (1) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:<ref>Amandmani XLIX i CXXIV.</ref> - Premijer/predsjednik Vlade; - Predsjedavajući Zastupničkog doma; - Predsjedavajući Doma naroda. (2) Predsjednik Federacije i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.<ref>Amandman CXXIV.</ref> (3) Nakon izbora predsjednika Federacije i imenovanja premijera/predsjednika Vlade, svaki dom će, ukoliko je potrebno, osigurati poštivanje odredbi stava (1) ovog člana.<ref>Amandman CXXIV.</ref> (4) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:<ref>Amandman CXXIV.</ref> - Predsjednik Vrhovnog suda; - Predsjednik Ustavnog suda; - Federalni tužilac. ==== Član 1a ==== (brisano)<ref>Amandmani LXXIV i CXXV.</ref> == V – KANTONALNE VLASTI == === 1. Opće odredbe === ==== Član 1 ==== U izvršavanju svojih nadležnosti utvrđenih u članovima III. 2. i 4. svaki kanton će:<ref>Amandmani LXXV i XCVIII.</ref> a) poduzeti sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih u instrumentima u Aneksu, i djelovat će u skladu sa ovim ustavom; b) izvršavati svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakom gradu ili općini;<ref>Amandman XCVIII.</ref> c) osigurati da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima kantona. Takva propocionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7.<ref>Amandman LXXV.</ref> ==== Član 2 ==== (1) Svaki kanton može prenijeti svoje ovlaštenja na općinu i grad na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast.<ref>Amandman XV.</ref> (2) Svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlaštenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću te radiom i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini.<ref>Amandman XV.</ref> (3) Svaki kanton može zaključivati međunarodne sporazume uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna.<ref>Amandman XV.</ref> ==== Član 3 ==== Kantoni mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjeti mogu osnovati koordinaciona tijela, kao što su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti kantona u izvršavanju njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvatati vojne ili političke dogovore.<ref>Amandman LXXVI.</ref> ==== Član 4 ==== Svaki kanton ima ustav, kojim se osiguravaju: a) dolje navedene institucije; i b) zaštita prava i sloboda utvrđenih ovim ustavom. Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom. === 2. Zakonodavna tijela kantona === ==== Član 5 ==== (1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma, čiji je broj poslanika utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva.<ref>Amandmani LIII i LXXVII.</ref> (2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kantona imaju četvorogodišnji mandat.<ref>Amandman LIII.</ref> (3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju od registriranih stranki. (4) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Kantonalni poslanici bit će birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova; zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. (5) Svaki birač može biti biran za kantonalnog poslanika. (6) Zakonodavno tijelo kantona prvi put bit će sazvano najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. ==== Član 6 ==== Zakonodavno tijelo kantona:<ref>Amandmani LXI i LXXVIII.</ref> a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav; b)-d) (brisano) e) donosi ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti; i f) usvaja budžet kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje. ==== Član 7 ==== (1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik.<ref>Amandmani LXVII i LXXIX.</ref> (2) Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (3) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (5) Tri kandidata koja potvrdi skupština kantona odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.<ref>Amandman LXXIX.</ref> (6) Zakonodavno tijelo kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njegovim poslovnikom, i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. (7) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali ne prije nego što budu objavljeni. (8) Članovi zakonodavnih organa kantona ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima kantona.<ref>Amandman LXVII.</ref> (9) Zakonodavno tijelo kantona može provoditi istrage i u tu svrhu zatražiti da mu se predoče dokumenti i svjedočenja. ==== Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ==== ===== Član 7a ===== (1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17.a. ovog ustava. Klubovi iz člana IV.5.17.a. ovog ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog ustava.<ref>Amandman LXXX.</ref> (2) Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17.a. ovog ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je:<ref>Amandman LXXX.</ref> - većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona. (3) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 2. ovog člana.<ref>Amandman LXXX.</ref> (4) Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog organa može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.<ref>Amandman LXXX.</ref> ===== Član 7b ===== (1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.A.18 ovog ustava.<ref>Amandman CXXVI.</ref> (4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> (5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim / usvaja se prostom većinom glasova.<ref>Amandmani LXXX i CXXVI.</ref> === 3. Izvršna vlast kantona === ==== Član 8 ==== (1) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (2) Kandidata za mjesto premijera kantona imenuje predsjedavajući kantonalnog zakonodavnog organa u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg. Kandidat za mjesto premijera kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (3) Ministri zajedno sa premijerom čine vladu kantona. Vladu kantona potvrđuje zakonodavni organ kantona većinom glasova.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (4) Izuzetno od odredaba stava 3. ovog člana, u kantonima u kojima prema posljednjem popisu stanovništva svaki od dva ili više konstitutivnih naroda čine više od 30% stanovništva kantona, vladu potvrđuje zakonodavni organ kantona dvotrećinskom većinom glasova.<ref>Amandman LXXXI.</ref> (5) Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane zakonodavnog organa kantona.<ref>Amandman LXXXI.</ref> ==== Član 8a ==== Ministri odgovaraju premijeru i zakonodavnom organu kantona. Premijer je također odgovoran zakonodavnom organu kantona.<ref>Amandman LXXXII.</ref> Ministri snose krajnju odgovornost za rad svojih ministarstava.<ref>Amandman LXXXII.</ref> Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme zakonodavni organ kantona izglasa nepoverenje.<ref>Amandman LXXXII.</ref> ==== Član 9 ==== Vlada kantona nadležna je za:<ref>Amandman LXXXIII.</ref> a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene kantonu od federalne vlasti; b) pripremu prijedloga budžeta kojeg odobrava kantonalno zakonodavno tijelo; c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsmena; d) nadzor nad kantonalnom policijom a, posebno, osiguranjem poštovanja odredbi člana V. 10; e) izvršavanje drugih nadležnosti utvrđenih zakonom ili kantonalnim ustavom; f) Sve odluke vlade donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju. ==== Član 10 ==== U vršenju svojih nadležnosti u pogledu kantonalne policije, vlada kantona osigurava da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva kantona uz uslov da nacionalna struktura policije svake općine odnosno grada odražava nacionalnu strukturu stanovništva tog grada ili općine.<ref>Amandman XCIX.</ref> === 4. Kantonalno sudstvo === ==== Član 11 ==== (1) Kantoni imaju sudove koji imaju žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u svom kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom.<ref>Amandmani LXII i LXXXIV.</ref> (2) Sudije kantonalnih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXII.</ref> (3) Sudije kantonalnih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama kantonalnih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat i procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnih sudova utvrđuje se zakonom Federacije. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sudije kantonalnih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXII.</ref> (4) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i općinskim sudovima. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> === 5. Kantoni sa posebnim režimom - Srednjobosanski i Neretvanski, čiji će se konačni nazivi utvrditi federalnim zakonom, u skladu sa članom I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine === ==== Član 12 ==== (brisano)<ref>Amandmani I i LXXXV.</ref> == VI – OPĆINSKE VLASTI == === Član 1 === U vršenju svojih nadležnosti svaka općina:<ref>Amandmani I i LXXXVI.</ref> a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i u instrumentima navedenim u Aneksu; b) vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u općini; c) konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava. === Član 2 === (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava. (2) Općina ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. === Član 3 === (1) Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika.<ref>Amandmani LIV i CIV.</ref> (2) Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine.<ref>Amandman LIV.</ref> (3) Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom.<ref>Amandman CIV.</ref> (4) Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika.<ref>Amandman CIV.</ref> (5) Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.<ref>Amandman CIV.</ref> === Član 4 === Općinsko vijeće:<ref>Amandman CIV.</ref> a) priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine; b) usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast; i c) donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti. === Član 5 === (1) Općinsko vijeće stvara uvjete za izbor općinskog načelnika i donosi svoj poslovnik koji mora biti u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom. (2) Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim u svom poslovniku, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. (3) Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano ali ne prije nego što budu objavljeni. === Član 6 === Općinski načelnik nadležan je za: a) imenovanje i smjenjivanje općinskih službenika; b) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa, i delegiranih ili prenesenih nadležnosti općini od kantonalne i federalne vlasti; c) osiguranje saradnje općinskih službenika sa ombudsmenima; i d) podnošenje izvještaja općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima. === Član 7 === (1) Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više općina, imaju nadležnost u svim građanskim i krivičnim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom drugom sudu.<ref>Amandmani LXIII i CV.</ref> (2) Općinski sudovi se osnivaju zakonom i finansira ih kantonalna vlast.<ref>Amandman CV – riječ "kantona" brisana.</ref> (3) Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXIII.</ref> (4) Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman LXIII.</ref> == VI.A. GRADSKE VLASTI == (1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.<ref>Amandmani XVI, XXV, LXXXVII i C.</ref> Odgovornosti grada obuhvataju: a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, b) zajedničku infrastrukturu, c) urbanističko planiranje, d) javni promet, e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine. (2) (brisano)<ref>Amandman LXXXVII.</ref> (3) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. (4) Osim ako nije drugačije propisano ovim Ustavom, grad ima gradsko vijeće koje se sastoji od jednakog broja vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, izborna procedura i dužina trajanja mandata se utvrđuje Statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 31 vijećnika.<ref>Amandman C.</ref> (5) Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom. (6) Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera, b) provođenje gradske politike i izvršavanje gradskih propisa, c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima, d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike. (7) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom. == VI.B. ORGANIZACIJA SARAJEVA == 1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave.<ref>Amandman XXVI.</ref> Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva. 2. Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva održava multietničnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XXVI.</ref> 3. Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim ustavom.<ref>Amandman XXVI.</ref> == VI.C. ORGANIZACIJA MOSTARA == 1) U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizuje kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave.<ref>Amandmani CI i CXXVII.</ref> 2) Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano.<ref>Amandman CI.</ref> 3) Organizacija Grada Mostara se reguliše zakonom i Statutom Grada Mostara. Statutom se određuju gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju. Statutom se određuje broj gradskih područja.<ref>Amandman CI.</ref> 4) Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se reguliše Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uslova propisanih u članu VI.A ovog Ustava.<ref>Amandman CI.</ref> 5) Postupak donošenja odluka se određuje Statutom Grada Mostara. Izuzetno od odredaba bilo kojeg zakona koji propisuje postupke glasanja, Statutom Grada Mostara može se odrediti poseban postupak glasanja Gradskog vijeća za usvajanje određenih odluka.<ref>Amandman CI.</ref> 6) Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su zaštićeni u Gradu Mostaru. Pitanja od vitalnog nacionalnog interesa su definisana u članu IV.A.17.a ovog Ustava, pod uslovom da su klubovi poslanika iz člana IV.A.17.a , u svrhu Grada Mostara, oni klubovi poslanika koji su određeni Statutom Grada Mostara. Postupak zaštite vitalnih nacionalnih interesa se reguliše Statutom Grada Mostara. Taj postupak uključuje mogućnost upućivanja pitanja od vitalnog interesa Ustavnom sudu Federacije u skladu s postupkom predviđenim u članu IV.A.18., stavovima (7) do (10) ovog Ustava, u slučaju da se ne može doći do dogovorenog rješenja.<ref>Amandman CXXVII.</ref> 7) Samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće mogu biti birani za gradonačelnika Grada Mostara. Gradonačelnika bira i smjenjuje dvotrećinska većina izabranih vijećnika. Postupak izbora i smjenjivanje gradonačelnika se detaljnije određuje Statutom Grada Mostara.<ref>Amandman CI.</ref> 8) Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11.a ovog Ustava.";<ref>Amandman CI.</ref> == VII – MEĐUNARODNI ODNOSI == === Član 1 === Međunarodni odnosi Federacije moraju biti u skladu sa kontinuitetom, suverenitetom, teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine.<ref>Amandmani XVII i XCII.</ref> === Član 2 === Međunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na poštivanju međunarodnog prava, obaveza iz međunarodnih ugovora i na načelu da se međunarodni sukobi moraju rješavati mirnim putem. === Član 3 === Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum.<ref>Amandman XVIII.</ref> === Član 4 === (1) Sporazume s državama i međunarodnim organizacijama potpisuje, u ime Federacije, predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih ratificira Parlament Federacije, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom nije predvidjela da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost.<ref>Amandmani XIX i XCIII.</ref> (2) Predsjednik Federacije, na prijedlog premijera, može otkazati međunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije uz saglasnost ili po zahtjevu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XIX.</ref> == VIII – AMANDMANI NA USTAV == === Član 1 === (1) Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Federacije, u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada Federacije, većina delegata u Zastupničkom domu ili većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda.<ref>Amandman L.</ref> (2) Predloženi amandman usvaja se:<ref>Amandman L.</ref> (a) u Domu naroda prostom većinom uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata; (b) u Zastupničkom domu dvotrećinskom većinom zastupnika. === Član 2 === Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u članu II. A. 1. do 7. ni promijeniti ovaj član Ustava. == IX – USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJEŠENJA == === Član 1 === (1) Ustav Federacije usvojit će i proglasiti Ustavotvorna skupština, koja se sastoji od onih poslanika koji su izabrani na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, a čiji je mandat još uvijek važeći. (2) Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu Ustavotvorne skupštine, uključujući konsenzus između većine članova delegacije hrvatskog naroda, koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacionalnosti i većine članova delegacije bošnjačkog naroda, koja se sastoji od svih poslanika bošnjačke nacionalnosti. (3) Ovaj ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Ustavotvorna skupština. === Član 2 === (1) Ustavotvorna skupština:<ref>Amandman XX.</ref> a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa članom IX. 1; b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom periodu, Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu i Vladu Federacije u prijelaznom periodu, kako je utvrđeno u članu IX. 3 (3); i c) (brisano) (2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skupština ostaju na snazi pet mjeseci nakon što se Parlament Federacije prvi put sastane, osim ako ih Parlament ne potvrdi. === Član 3 === (1) Do prvog saziva Zastupničkog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu, vrši Ustavotvorna skupština iz člana IX. 1. (1). (2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije prema ovom ustavu vrši Ustavotvorna skupština. Za odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bošnjačkih i hrvatskih delegacija u Domu naroda, glasovi hrvatske i bošnjačke delegacije u Ustavotvornoj skupštini zadovoljavat će ovaj zahtjev. (3) Čim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupština bira Predsjednika i Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. B. 2. i gore navedene paragrafe (1) i (2). Ovi državni funkcioneri zatim predlažu Vladu Federacije u preijalaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. B. 5. i gore navedeni paragraf (1), i imenuju sudije federalnih sudova u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. C. 6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Federacije i članovi Vlade Federacije u prijelaznom periodu vrše dužnosti odgovarajućih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa članom IX. 4. (2). (4) Kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom periodu bit će izabrana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava, a sastojat će se od pet odbornika u svakoj skupštini općine, koji će biti izabrani od strane i između odbornika skupštine općine izabranih 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći. Ova zakonodavna tijela u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat će sve druge organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. (5) Čim ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakoj skupštini općine izabrani 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku će izabrati općinske organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. === Član 4 === (1) Prvi izbori za Zastupnički dom, Dom naroda, kantonalna i zakonodavna tijela i općinska vijeća održat će se u skladu sa Aneksom III Općeg okvirnog sporazuma.<ref>Amandman XXI.</ref> Kasniji izbori odvijat će se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije.<ref>Amandman XXI.</ref> (2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba doma Parlamenta Federacije, domovi će izabrati Predsjednika i Potpredsjednika Federacije. U roku od dvije sedmice nakon izbora, Predsjednik, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, imenovat će Vladu Federacije, a Zastupnički dom će razmotriti imenovanja Vlade po hitnom postupku. (3) Nijedna osoba koja izdržava kaznu izrečenu od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je optužena od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na teritoriji Federacije.<ref>Amandman XXI.</ref> === Član 5 === (1) Svi zakoni, drugi propisi i sudska pravila koji su na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostat će na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. (2) Svi međunarodni ugovori i sporazumi na snazi u Federaciji, na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na snazi ukoliko ih ne otkaže Predsjednik Federacije u skladu sa članom VII. 4. (2). === Član 6 === Sve osobe na državnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na toj funkciji dok ne budu razriješeni u skladu sa odgovarajućim zakonom ili dok se ta funkcija ne ukine. === Član 7 === (1) Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.<ref>Amandmani LI i CXXVIII.</ref> (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda.<ref>Amandman CXXVIII.</ref> === Član 8 === Svi postupci u sudovima, organima i tijelima koja vrše javna ovlašćenja na teritoriji Federacije, na dan stupanja na snagu ovog ustava, nastavit će se ili će se prenijeti na druge sudove, organe i tijela koja će biti osnovana prema ovom ustavu, a u skladu sa zakonodavstvom kojim su utvrđene nadležnosti tih sudova, organa i tijela. === Član 9 === Slijedeće odredbe koje se odnose na određene prijelazne međunarodne aranžmane primjenjuju se na periode kako slijedi: a) dok Federacija ne usvoji zakone o sudskim postupcima iz člana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati važeće zakone o sudskim postupcima koji nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda može sklapati aranžmane sa odgovarajućim međunarodnim tijelima, radi obavljanja funkcija koje se povjeravaju sudskoj policiji. c) prvih pet godina nakon stupanja na snagu ovog ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji će biti stranci i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije; d) (I) Sud za ljudska prava djelovat će u okviru mehanizma kojeg je ustanovio Savjet Evrope Rezolucijom 93 (6) svojeg Ministarskog savjeta, s tim da se ta rezolucija može mijenjati sve dok bude primjenjiva na Federaciju; (II) Sud za ljudska prava, u početku, sastojat će se od sedam sudija, od kojih će trojica biti imenovana i obavljati funkciju u skladu sa uvjetima iz člana IV. C. 6. Ministarski savjet Savjeta Evrope imenovat će četvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Te sudije će biti stranci, koji ne mogu biti državljani nijedne od susjednih država; (III) Ako Sud za ljudska prava zaključi da njegov rad zahtijeva učešće više sudija da bi se izbjegli nepotrebni zastoji u rješavanju sporova, Predsjednik Federacije će dogovoriti sa Savjetom Evrope da se imenuju dodatne sudije u skladu sa omjerom domaćih i stranih sudija utvrđenim u članu IX. 9. d) (II). e) Za period koji ne može biti manji od tri godine i u slučaju dok Parlament Federacije ne donese zakon koji regulira imenovanje ombudsmena, njih će imenovati i razrješavati Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije. === Član 10 === (prestalo da važi)<ref>Amandmani XXII i CII.</ref> === Član 11 === (1) Ustavotvorna skupština Federacije koju čine poslanici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine izabrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom do konstituisanja Parlamenta Federacije u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma.<ref>Amandmani XXIII i CII.</ref> (2) U periodu do konstituisanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma, civilno komandovanje Armijom Bosne i Hercegovine, uključujući i imenovanje vojnih oficira, vršit će predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a civilno zapovijedanje Hrvatskim vijećem odbrane, uključujući i imenovanje vojnih časnika vršit će predsjednik ili potpredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda.<ref>Amandman XXIII.</ref> (3) (prestalo da važi)<ref>Amandman CII.</ref> === Prijelazne i završne odredbe === ==== Član 11a ==== 1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove<ref>Amandman LII.</ref> Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona. Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine. ==== Član 11b ==== 2. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije Bosne i Hercegovine<ref>Amandman LII.</ref> U roku od devet mjeseci od usvajanja ovih amandmana, principi sadržani u ovim amandmanima primjenjuju se na kantone. U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantirat će se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade. ==== Član 11c ==== 3. Dužnosti doma naroda<ref>Amandman LII.</ref> Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u ovim amandmanima. ==== Član 11d ==== U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> ==== Član 11e ==== U roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovih amandmana prestat će se primjenjivati odredbe ovog ustava koje se odnose na Sud za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> Zakonom će se urediti pitanje preuzimanja poslova, opreme, arhive i drugih sredstava, kao i radno pravni status uposlenih u Sudu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman LII.</ref> ==== Član 11f* ==== (1) Kao izuzetak od načela iz stava 1. člana IV.C.7, stava 3. člana V.4.11 i stava 4. člana VI.7 ovog Ustava, plaća i/ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> (2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> (3) Stavovi 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plaće i/ili drugih naknada sudiji zaštićenih stavom 1. člana IV.C.7, stavom 3. člana V.4.11 i stavom 4. člana VI.7 ovog Ustava.<ref>Amandman CVI (drugi – Visoki predstavnik).</ref> ==== Član 11g ==== (1) Izuzetno od odredbi člana IV.C.6. stava (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 16. oktobra 2019. godine i 26. februara 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana.<ref>Amandman CXXIX.</ref> (2) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (1) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stava (1) ovog člana koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata.<ref>Amandman CXXIX.</ref> (3) Izuzetno, Dom naroda koji je konstituiran nakon Općih izbora održanih 2018. godine imat će pravo da se sastaje i donosi odluke potrebne za popunu svih mjesta koja budu upražnjena u Ustavnom sudu u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana, sve do ovjere rezultata Općih izbora. 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXIX.</ref> ==== Član 11h ==== (1) Oba doma će usvojiti odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu u skladu s članom IV.A.12a ovog Ustava u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXX.</ref> (2) Zakonodavna i izvršna vlast Federacije, kantona, gradova i općina će uspostaviti odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman CXXX.</ref> == ANEKS USTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE == '''INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA'''<ref>Amandman XXIV.</ref> 1. Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, 1948. 2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 1948. 3. Ženevske konvencije I-IV. o zaštiti žrtava rata, 1949. i Ženevski dopunski protokoli I-II. 1977. 4. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, i dopunski protokoli, 1950. 5. Konvencija o pravnom statusu izbjeglica, 1951. i dopunski protokol, 1966. 6. Konvencija o nacionalnosti udatih žena, 1957. 7. Konvencija o smanjenju broja apatrida, 1961. 8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski protokol 1. 9. Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije, 1965. 10. Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, 1966. i pripadajući mu dopunski Opcionalni protokoli, 1989. 11. Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. 12. Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta diskriminacije žena, 1979. 13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o eliminiranju svih vrsta netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili vjeroispovijesti, 1981. 14. Konvencija protiv mučenja i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1984. 15. Evropska konvencija o spriječavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta, 1989. 17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, 1990. 18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990. 19. Preporuke parlamentarne skupštine Evropskog savjeta o pravima manjina, paragrafi 10-13, 1990. 20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim ili jezičkim manjinama, 1990. 21. Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 1992. 22. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994. ---- == Napomene == {{reflist}} == Povezane stranice == * [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine/Amandmani]] – tekst svih amandmana na Ustav (I–CXXXI) [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Pravni propisi Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:1994]] dvbfnas9gkuvqtpv4qwmakhbrr3m8z9 828 5540 12149 12119 2026-08-11T12:18:03Z Vratiosevalter 3520 12149 Scribunto text/plain -- Modul:Zakon -- Generiše infobox za zakone, uredbe, odluke i druge propise. -- Verzija 4.2 – uklonjene neiskorištene lokalne varijable (Luacheck) -- ------------------------------------------------------------ require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 1. MAPE ZA KATEGORIZACIJU -- ---------------------------------------------------------------------------- local vrsta_kategorija = { ['zakon'] = 'Zakoni', ['uredba'] = 'Uredbe', ['odluka'] = 'Odluke', ['pravilnik'] = 'Pravilnici', ['uputstvo'] = 'Uputstva', ['deklaracija'] = 'Deklaracije', ['rezolucija'] = 'Rezolucije', ['poslovnik'] = 'Poslovnici', ['sporazum'] = 'Sporazumi', ['protokol'] = 'Protokoli', ['zaključak'] = 'Zaključci', ['preporuka'] = 'Preporuke', ['mišljenje'] = 'Mišljenja', } local nivo_kategorija = { ['državni'] = 'Državni propisi', ['entitetski'] = 'Entitetski propisi', ['kantonalni'] = 'Kantonalni propisi', ['općinski'] = 'Općinski propisi', ['brčko'] = 'Propisi Brčko distrikta', ['gradski'] = 'Gradski propisi', ['županijski'] = 'Županijski propisi', ['republički'] = 'Republički propisi', ['pokrajinski'] = 'Pokrajinski propisi', ['opštinski'] = 'Opštinski propisi', ['federalni'] = 'Federalni propisi', ['regionalni'] = 'Regionalni propisi', ['lokalni'] = 'Lokalni propisi', ['međunarodni'] = 'Međunarodni propisi', } -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 2. MAPA ZA STATUS I BOJE -- ---------------------------------------------------------------------------- local status_boja = { ['važeći'] = '#d4edda', -- svijetlo zelena ['djelimično izmijenjen'] = '#fff3cd', -- svijetlo žuta ['djelimično izmenjen'] = '#fff3cd', -- sr varijanta ['stavljen van snage'] = '#f8d7da', -- svijetlo crvena ['prečišćeni tekst'] = '#cce5ff', -- svijetlo plava ['prečišćen'] = '#cce5ff', -- skraćeno ['privremeno'] = '#ffe5b4', -- svijetlo narandžasta ['nije na snazi'] = '#f8d7da', -- crvena ['van snage'] = '#f8d7da', -- crvena ['nevažeći'] = '#f8d7da', -- crvena } -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 3. POMOĆNE FUNKCIJE -- ---------------------------------------------------------------------------- local function normalize(s) if type(s) ~= 'string' then return '' end return s:lower():match('^%s*(.-)%s*$') or '' end local function isEmpty(val) return val == nil or val == '' end -- Pomoćna funkcija za čitanje parametara (podržava i velika i mala slova) local function getParam(args, keys) for _, key in ipairs(keys) do local val = args[key] if not isEmpty(val) then return val end end return nil end -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 4. GENERISANJE INFOBOX-A -- ---------------------------------------------------------------------------- local function build_infobox(args) local html = mw.html.create('table') -- Osnovni stilovi tabele html:addClass('infobox') :css('width', '22em') :css('max-width', '100%') :css('font-size', '88%') :css('line-height', '1.5') :css('background', '#ffffff') :css('color', '#1a1a1a') :css('border', '1px solid #c8ccd1') :css('border-collapse', 'collapse') :css('margin', '0.5em 0 0.5em 0.5em') :css('float', 'right') :css('clear', 'right') :css('box-shadow', '0 1px 4px rgba(0, 0, 0, 0.08)') :css('border-radius', '4px') :css('overflow', 'hidden') -- Naslov local naslov = getParam(args, {'naslov', 'NASLOV'}) or '' if not isEmpty(naslov) then local tr = html:tag('tr') tr:tag('td') :attr('colspan', '2') :css('background', '#2a4b7c') :css('color', '#ffffff') :css('font-size', '125%') :css('font-weight', 'bold') :css('text-align', 'center') :css('padding', '0.5em 0.6em') :css('border-bottom', '1px solid #1a3a5c') :wikitext(naslov) end -- Pomoćna funkcija za dodavanje reda sa dva stupca local function add_row(label, value, bgcolor) if isEmpty(value) then return end local tr = html:tag('tr') -- Lijevi stupac (label) tr:tag('td') :css('font-weight', 'bold') :css('width', '35%') :css('padding', '0.4em 0.6em') :css('border', '1px solid #eaecf0') :css('vertical-align', 'top') :css('background', '#f5f6f8') :css('color', '#1a1a1a') :css('white-space', 'nowrap') :wikitext(label) -- Desni stupac (data) tr:tag('td') :css('width', '65%') :css('padding', '0.4em 0.6em') :css('border', '1px solid #eaecf0') :css('vertical-align', 'top') :css('background', bgcolor or '#ffffff') :css('color', '#1a1a1a') :wikitext(value) end -- Čitanje parametara (podržava oba formata) local skracenica = getParam(args, {'skracenica', 'SKRAĆENICA'}) local vrsta = getParam(args, {'vrsta', 'VRSTA'}) local nivo = getParam(args, {'nivo', 'NIVO'}) local oblast = getParam(args, {'oblast', 'OBLAST', 'OBLAST VAŽENJA'}) local materija = getParam(args, {'materija', 'PRAVNA MATERIJA'}) local datum_donosenja = getParam(args, {'datum_donosenja', 'DATUM_DONOSENJA', 'DATUM IZDANJA'}) local datum_objave = getParam(args, {'datum_objave', 'DATUM_OBJAVE', 'OBJAVA'}) local glasnik = getParam(args, {'glasnik', 'GLASNIK', 'IZVOR'}) local stupio_na_snagu = getParam(args, {'stupio_na_snagu', 'STUPIO_NA_SNAGU'}) local prethodni = getParam(args, {'prethodni', 'PRETHODNI', 'STARO IZDANJE'}) local izmjene = getParam(args, {'izmjene', 'IZMJENE'}) local precisceni_tekst = getParam(args, {'precisceni_tekst', 'PREČIŠĆENI_TEKST'}) local napomene = getParam(args, {'napomene', 'NAPOMENE', 'ZABILJEŠKE'}) local wikipedia = getParam(args, {'wikipedia', 'WIKIPEDIA'}) local commonscat = getParam(args, {'commonscat', 'COMMONSCAT'}) local wikidata = getParam(args, {'wikidata', 'WIKIDATA'}) -- NOVI PARAMETRI: broj i status local broj = getParam(args, {'broj', 'BROJ'}) local status = getParam(args, {'status', 'STATUS'}) -- Donosioci local donosioci = {} for i = 1, 10 do local key_lower = i == 1 and 'donosilac' or 'donosilac' .. i local key_upper = i == 1 and 'DONOSILAC' or 'DONOSILAC' .. i local d = getParam(args, {key_lower, key_upper}) if not isEmpty(d) then table.insert(donosioci, d) end end -- Redovi (osnovni) add_row('Skraćenica', skracenica) add_row('Vrsta', vrsta) add_row('Nivo', nivo) add_row('Oblast važenja', oblast) add_row('Pravna materija', materija) if #donosioci > 0 then add_row('Donosilac', table.concat(donosioci, ', ')) end -- NOVI RED: Broj akta if not isEmpty(broj) then add_row('Broj akta', broj) end add_row('Datum donošenja', datum_donosenja) add_row('Datum objave', datum_objave) add_row('Službeni glasnik', glasnik) add_row('Stupio na snagu', stupio_na_snagu) -- NOVI RED: Status (sa bojom, bez ikonica) if not isEmpty(status) then local status_normalized = normalize(status) local bg_color = status_boja[status_normalized] or '#f5f6f8' add_row('Status', status, bg_color) end add_row('Prethodni', prethodni) add_row('Izmjene', izmjene) add_row('Prečišćeni tekst', precisceni_tekst) -- Napomene (poseban red) if not isEmpty(napomene) then local tr = html:tag('tr') tr:tag('td') :css('font-weight', 'bold') :css('width', '35%') :css('padding', '0.4em 0.6em') :css('border', '1px solid #eaecf0') :css('vertical-align', 'top') :css('background', '#f5f6f8') :css('color', '#1a1a1a') :wikitext('Napomene') tr:tag('td') :css('width', '65%') :css('padding', '0.4em 0.6em') :css('border', '1px solid #eaecf0') :css('vertical-align', 'top') :css('background', '#ffffff') :css('color', '#1a1a1a') :css('font-size', '90%') :css('line-height', '1.4') :wikitext(napomene) end -- Sestrinski projekti local sister_links = {} if not isEmpty(wikipedia) then table.insert(sister_links, '[[w:' .. wikipedia .. '|Wikipedia]]') end if not isEmpty(commonscat) then table.insert(sister_links, '[[c:Category:' .. commonscat .. '|Commons]]') end if not isEmpty(wikidata) then table.insert(sister_links, '[[d:' .. wikidata .. '|Wikidata]]') end if #sister_links > 0 then local tr = html:tag('tr') tr:tag('td') :attr('colspan', '2') :css('text-align', 'center') :css('padding', '0.4em') :css('background', '#f8f9fa') :css('color', '#1a1a1a') :css('border-top', '1px solid #d0d4d8') :css('font-size', '90%') :wikitext(table.concat(sister_links, ' • ')) end return tostring(html) end -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 5. GENERISANJE KATEGORIJA -- ---------------------------------------------------------------------------- local function build_categories(args) local cats = {} local title = mw.title.getCurrentTitle() local vrsta_raw = getParam(args, {'vrsta', 'VRSTA'}) or '' local vrsta = normalize(vrsta_raw) if vrsta_kategorija[vrsta] then table.insert(cats, vrsta_kategorija[vrsta]) end local nivo_raw = getParam(args, {'nivo', 'NIVO'}) or '' local nivo = normalize(nivo_raw) if nivo_kategorija[nivo] then table.insert(cats, nivo_kategorija[nivo]) elseif not isEmpty(args.kategorija_nivo) then table.insert(cats, args.kategorija_nivo) end local godina = nil local datum = getParam(args, {'datum_donosenja', 'DATUM_DONOSENJA', 'DATUM IZDANJA'}) or '' if isEmpty(datum) then datum = getParam(args, {'datum_objave', 'DATUM_OBJAVE', 'OBJAVA'}) or '' end if not isEmpty(datum) then local y = string.match(datum, '(%d%d%d%d)') if y then godina = y end end if godina then table.insert(cats, 'Propisi iz ' .. godina .. '. godine') end -- Dodajemo kategoriju za status ako postoji local status = getParam(args, {'status', 'STATUS'}) if not isEmpty(status) then local status_normalized = normalize(status) if status_normalized == 'važeći' then table.insert(cats, 'Važeći propisi') elseif status_normalized == 'stavljen van snage' or status_normalized == 'van snage' then table.insert(cats, 'Propisi stavljeni van snage') elseif status_normalized == 'djelimično izmijenjen' or status_normalized == 'djelimično izmenjen' then table.insert(cats, 'Djelimično izmijenjeni propisi') elseif status_normalized == 'prečišćeni tekst' or status_normalized == 'prečišćen' then table.insert(cats, 'Prečišćeni tekstovi propisa') end end if title:inNamespaces(0) then if not vrsta_kategorija[vrsta] then table.insert(cats, 'Propisi') end end return cats end -- ---------------------------------------------------------------------------- -- 6. GLAVNA FUNKCIJA -- ---------------------------------------------------------------------------- function p.infobox(frame) local args = getArgs(frame) local html = build_infobox(args) local cats = build_categories(args) local catHtml = '' for _, cat in ipairs(cats) do catHtml = catHtml .. '[[Kategorija:' .. cat .. ']]' end return html .. catHtml end return p awx7p2qrd7wgfzcgpbj0wmh3o6jsfba 0 5562 12148 2026-08-11T12:15:23Z Vratiosevalter 3520 Nova stranica: {{Zakon | naslov = Ustav Republike Srpske | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Republika Srpska | donosilac = Narodna skupština Republike Srpske | datum_donosenja = 28. februar 1992.<br />(sa amandmanima do 2011) | datum_objave = 21/1992 (prečišćen tekst), 28/1994–48/2011 (amandmani) | glasnik = "Službeni glasnik Republike Srpske" i "Službeni glasnik BiH", br. 73/2019 | stupio_na_snagu = danom proglašenja (član 139) | precisceni_tekst = Ustav R... 12148 wikitext text/x-wiki {{Zakon | naslov = Ustav Republike Srpske | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Republika Srpska | donosilac = Narodna skupština Republike Srpske | datum_donosenja = 28. februar 1992.<br />(sa amandmanima do 2011) | datum_objave = 21/1992 (prečišćen tekst), 28/1994–48/2011 (amandmani) | glasnik = "Službeni glasnik Republike Srpske" i "Službeni glasnik BiH", br. 73/2019 | stupio_na_snagu = danom proglašenja (član 139) | precisceni_tekst = [[Ustav Republike Srpske|Prečišćeni tekst]] | napomene = Tekst je prečišćen i sadrži sve amandmane do Amandmana CXXII (2011). Amandmani su navedeni na posebnoj stranici. | wikipedia = Ustav Republike Srpske }} __TOC__ == PREAMBULA == Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da obrazuju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu sa međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije; u želji da obezbedi mir, toleranciju i opšte blagostanje; u nameri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa među narodima i državama; izražavajući opredeljenost Republike Srpske za potpuno poštovanje i dosledno primenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje ustavno-pravni položaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, '''Narodna skupština Republike Srpske donosi'''<ref>Preambula je mijenjana Amandmanima XXVI, LIV i LXVI – vidi [[Ustav Republike Srpske/Amandmani|Amandmani]].</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == I – OSNOVNE ODREDBE == === Član 1 === Republika Srpska je jedinstven i nedeljiv ustavno-pravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj.<ref>Amandmani XXVII, XLIV i LXVII.</ref> === Član 2 === Teritorija Republike je jedinstvena, nedeljiva i neotuđiva. Sporazum o promeni međuentitetske linije razgraničenja između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se izneti na potvrdu putem referenduma u Republici.<ref>Amandmani XXVIII, XLV, LV i LXVIII.</ref> === Član 3 === Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije.<ref>Amandmani XLVI i LVI.</ref> === Član 4 === Republika može, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama.<ref>Amandmani XXIX, XLVI i LVIII.</ref> === Član 5 === Ustavno uređenje Republike temelji se na: * garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima, * obezbjeđivanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda,<ref>Amandman LXIX.</ref> * socijalnoj pravdi, * vladavini prava, * tržišnoj privredi, * višestranačkom sistemu, * parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti, * slobodnim izborima, * lokalnoj samoupravi, * zaštiti prava etničkih grupa i drugih manjina. === Član 6 === Građani Republike imaju državljanstvo Republike Srpske. Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva.<ref>Amandmani XXIX, XLVII i LXX.</ref> === Član 7 === Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica.<ref>Amandman LXXI.</ref> Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom. === Član 8 === Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne uređuju se ustavnim zakonom. === Član 9 === Glavni grad Republike je Sarajevo. <div style="page-break-before:always"></div> == II – LJUDSKA PRAVA I SLOBODE == === Član 10 === Građani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo. === Član 11 === Život čovjeka je neprikosnoven. === Član 12 === Sloboda i lična bezbjednost čovjeka su nepovredivi. Nikome se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim u slučajevima i po postupku koji su utvrđeni zakonom. === Član 13 === Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život su nepovredivi. === Član 14 === Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, svirepom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Zabranjeno je i kažnjivo svako iznuđivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vršiti medicinske i druge naučne oglede. === Član 15 === Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo. Lišenje slobode može trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo kad je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili bezbjednosti ljudi. Pritvor se određuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima određenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlašćenog organa – najduže do tri dana. Licu koje je pritvoreno mora se uručiti pismeno obrazloženo rješenje u času pritvaranja. Protiv ovog rješenja privatno lice ima pravo žalbe. === Član 16 === Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom. Svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. === Član 17 === Svako ima pravo na naknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanese službeno lice ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši javna ovlašćenja. Lice koje je neopravdano osuđeno ili nezakonito i bez osnova lišeno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, naknadu štete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrđena prava. === Član 18 === Licu optuženom za krivično djelo jamči se pravedno suđenje. Optuženo lice mora biti u najkraćem zakonskom roku obaviješteno o razlozima optužbe. Optuženom licu ne može se suditi u njegovoj odsutnosti. Optuženom koji nije dostupan sudu može se suditi u odsutnosti samo u zakonom određenim slučajevima. === Član 19 === Zajamčeno je pravo na odbranu. Jamči se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano opštenje sa njim. Branilac ne može biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane. === Član 20 === Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo zakonom predviđeno kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviđena. Niko ne može biti smatran krivim za krivično djelo dok to ne bude utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom. === Član 21 === Građani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno napuštati tu teritoriju i na nju se slobodno vraćati. Zakonom se mogu uvesti ograničenja kretanja samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili radi zaštite bezbjednosti i zdravlja ljudi. Nikakva ograničenja iz političkih razloga ne mogu biti ustanovljena. === Član 22 === Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika opštenja su nepovredivi.<ref>Amandman LVII.</ref> Zakonom se može propisati da se samo na osnovu odluke suda može odstupiti od načela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika opštenja, ako je to neophodno radi provođenja krivičnog postupka ili radi bezbjednosti Republike. === Član 23 === Zajamčena je zaštita tajnosti podataka o ličnosti. Prikupljanje, obrada i svrha korišćenja ličnih podataka, uređuju se zakonom. Zabranjeno je korišćenje podataka o ličnosti koje je suprotno utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja. Građani imaju pravo da traže i dobijaju sve podatke o sebi, sadržane u aktima državnih organa i u drugim službenim evidencijama. === Član 24 === Stan je nepovrediv. Zakonom se može propisati da službeno lice na osnovu naloga suda može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca i izvršiti pretres. Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka. Službeno lice može, pod uslovima utvrđenim zakonom, ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i izvršiti pretres ako je to neophodno radi hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine. === Član 25 === Zajamčena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izražavanja mišljenja. === Član 26 === Zajamčena je sloboda štampe i drugih sredstava javnog obavještavanja. Slobodno je osnivanje novinskih i izdavačkih preduzeća, izdavanje novina i javno obavještavanje drugim sredstvima u skladu sa zakonom. Cenzura štampe i drugih vidova javnog obavještavanja je zabranjena. Sredstva javnog obavještavanja dužna su da blagovremeno, istinito i objektivno obavještavaju javnost. Jamči se pravo na ispravku neistinitog obavještavanja kojim se povređuje nečije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu štete nastale po tom osnovu.<ref>Amandman XLIII.</ref> === Član 27 === Naučno, kulturno i umjetničko stvaranje je slobodno. Zajamčena je zaštita moralnih i imovinskih prava po osnovu naučnog, kulturnog, umjetničkog i drugog intelektualnog stvaralaštva. === Član 28 === Jamči se sloboda vjeroispovijesti.<ref>Amandman LXXII – stav 4. brisan.</ref> Vjerske zajednice su jednake pred zakonom slobodne u vršenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske škole i izvoditi vjersku nastavu u svim školama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati poklone, stvarati zadužbine i njima upravljati, u skladu sa zakonom. Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere. === Član 29 === Građanin koji je navršio 18 godina života ima pravo da bira i da bude biran. Biračko pravo je opšte i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno. Biračko pravo na osnovu člana 29. stiče se nakon prethodnog prebivališta u određenom mestu u trajanju koje se utvrđuje zakonom.<ref>Amandman LVII.</ref> === Član 30 === Građani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest. Sloboda okupljanja može se zakonom ograničiti samo radi zaštite bezbjednosti ljudi i imovine. === Član 31 === Zajamčena je sloboda političkog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom. Zabranjeno je političko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. === Član 32 === Građani imaju pravo da javno iznose mišljenje o radu državnih i drugih organa i organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor. Niko ne može biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge štetne posljedice zbog javno izraženog mišljenja o radu državnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time učinio krivično djelo. === Član 33 === Građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu. === Član 34 === Građaninu se garantuje sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i pisma. Niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref>Amandman LVII – stav 3. brisan.</ref> === Član 35 === Čovjek ima pravo na zdravu životnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom, dužan da u okviru svojih mogućnosti štiti i unapređuje životnu sredinu. === Član 36 === Porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu. Brak i odnosi u braku i porodici uređuju se zakonom. Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece. Roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece. Djeca su dužna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoć. Djeca rođena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rođena u braku. Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogućnosti da se sama staraju o sebi i zaštiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zaštitu. === Član 37 === Svako ima pravo na zaštitu zdravlja. Zajamčeno je pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zakonom. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovima utvrđenim zakonom. === Član 38 === Svako ima pravo na školovanje pod jednakim uslovima. Osnovno školovanje je obavezno i besplatno. Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Građani mogu osnivati privatne škole, u skladu sa zakonom.<ref>Amandman XLIII.</ref> === Član 39 === Svako ima pravo na rad i slobodu rada. Prinudni rad je zabranjen. Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija. Zaposlenima može prestati radni odnos protivno njihovoj volji na način i pod uslovima koji su utvrđeni zakonom i kolektivnim ugovorom. Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. === Član 40 === Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme, dnevni i sedmični odmor, te plaćeni godišnji odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu, u skladu sa zakonom. Omladina, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu. === Član 41 === Zajamčena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja. === Član 42 === Zaposleni imaju pravo na štrajk, pod uslovima utvrđenim zakonom. === Član 43 === Pravo zaposlenih i članova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Jamči se, pod uslovima utvrđenim zakonom, pravo na materijalno obezbjeđenje za vrijeme privremene nezaposlenosti. Građanima koji su djelimično sposobni za rad obezbjeđuju se osposobljavanje za odgovarajući posao i uslovi za njihovo zapošljavanje, u skladu sa zakonom. Republika obezbjeđuje pomoć i socijalnu sigurnost građanima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstva za izdržavanje. === Član 44 === Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrđene ustavom i druga prava utvrđena zakonom i međunarodnim ugovorima.<ref>Amandman LXXIII – stav 2. brisan.</ref> === Član 45 === Svako je dužan da se pridržava Ustava i zakona. Svako je dužan da savjesno i odgovorno vrši povjerenu mu javnu funkciju. === Član 46 === Svako je dužan da drugom pruži pomoć u nevolji i da učestvuje u otklanjanju opšte opasnosti. === Član 47 === (brisano)<ref>Amandman LVII – član 47. brisan.</ref> === Član 48 === Prava i slobode zajamčeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti. Obezbjeđuje se sudska zaštita sloboda i prava zajamčenih ovim ustavom. Ko se ogriješio o ljudska prava i osnovne slobode zajamčene ovim ustavom, lično je odgovoran za to i ne može se pravdati ničijim naređenjem. === Član 49 === Slobode i prava se ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom. Zakonom se može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje. ---- U slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.<ref>Amandman LVII.</ref> Odredbe članova 10., 21., 30., 32., 33., 34., 38. i 43. Ustava o pravima i slobodama građana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na građane.<ref>Amandman LVII.</ref> Odredbe članova 13., 22., 23., 24., 25., 26., 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvarivaće se u skladu sa odgovarajućim odredbama članova 8. do 11. Evropske konvencije i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.<ref>Amandman LVII.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == III – EKONOMSKO I SOCIJALNO UREĐENJE == === Član 50 === Ekonomsko i socijalno uređenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru. === Član 51 === Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstiče ekonomski razvoj i povećanje socijalnog blagostanja građana. === Član 52 === Slobodno preduzetništvo može se zakonom ograničiti radi zaštite interesa Republike, čovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi. Zabranjeni su monopoli. === Član 53 === Republika obezbjeđuje zaštitu potrošača. === Član 54 === Svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu. === Član 55 === Jamči se pravo nasleđivanja, u skladu sa zakonom. === Član 56 === Zakonom se može ograničiti ili oduzeti pravo svojine, uz pravičnu naknadu. Za vreme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način korišćenja dela sredstava pravnih i fizičkih lica.<ref>Amandman XXXI.</ref> === Član 57 === Strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom.<ref>Amandman XLVIII.</ref> Svojinska i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. Jamči se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu delatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu menjati na njegovu štetu. Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike. Zakonom se može, izuzetno, kada to zahteva opšti društveni interes, utvrditi u kojim delatnostima, odnosno područjima, strano lice ne može osnovati vlastito preduzeće. === Član 58 === Svojinska prava i obaveze nad sredstvima u društvenoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike svojine uređuju se zakonom.<ref>Amandman XXXI.</ref> Sredstva u društvenoj i državnoj svojini mogu se otuđivati, po pravilu, samo po tržišnim kriterijima. === Član 59 === Upotreba i iskorišćavanje stvari od posebnog kulturnog, naučnog, umjetničkog ili istorijskog značaja ili od značaja za zaštitu prirode i čovjekove okoline mogu se na osnovu zakona ograničiti, uz punu naknadu vlasniku.<ref>Amandman LXXIV – st. 1, 2. i 3. brisani.</ref> Zakonom se uređuje zaštita, korišćenje unapređivanje i upravljanje dobrima od opšteg interesa, kao i plaćanje naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa i gradskog građevinskog zemljišta. === Član 60 === Fizička i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njihovoj prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom. Jamči se svojina na poljoprivredno zemljište, a na šume i šumsko zemljište u zakonom utvrđenim granicama. === Član 61 === Republika jamči minimum socijalne sigurnosti građana i obezbjeđuje funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom. Finansiranje javnih službi vrši se preko fondova i budžeta, u skladu sa zakonom. === Član 62 === Republika i opština budžetom utvrđuju javne prihode i javne rashode. Sredstva budžeta su porezi, takse i drugi zakonom utvrđeni prihodi. === Član 63 === Obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina je opšta i utvrđuje se prema ekonomskoj snazi obveznika. === Član 64 === Republika štiti i podstiče: * racionalno korišćenje prirodnih bogatstava u cilju zaštite i poboljšanja kvaliteta života i zaštite i obnove životne sredine u opštem interesu; * očuvanje i obogaćivanje istorijskog, kulturnog i umjetničkog blaga; * naučnoistraživački rad; * štednju u svim njenim oblicima, a posebno štednju koja je usmjerena na privredne aktivnosti i otkup stanova; * zadruge i zadrugarstvo; * zanatstvo; * fizičku kulturu i sport. === Član 65 === Zaposleni imaju pravo učešća u upravljanju preduzećem, u skladu sa zakonom. U upravljanju fondovima i dobrima u državnoj svojini zakonom se obezbjeđuje uticaj građana. <div style="page-break-before:always"></div> == IV – PRAVA I DUŽNOSTI REPUBLIKE == === Član 66 === Prava i dužnosti Republike vrše Ustavom određeni republički organi. Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa. === Član 67 === Republički organi, u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Republike, utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i opšte akte, vrše zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Organima i organizacijama u opštinama može se povjeriti izvršavanje zakona i ostalih propisa i opštih akata iz okvira prava i dužnosti Republike. Zakonom se uređuje odgovornost za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata. === Član 68 === Republika uređuje i obezbeđuje: 1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu celokupnost Republike,<ref>Amandman XXXII.</ref> 2) bezbednost, 3) mjere iz svoje nadležnosti za slučaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske.<ref>Amandman CVI.</ref> Odredbe tačke 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. 4) ustavnost i zakonitost, 5) ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, 6) svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, ekonomske odnose sa inostranstvom koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, tržište i planiranje,<ref>Amandman LVIII.</ref> 7) bankarski i poreski sistem, 8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korišćenja prostora, politiku i mere za usmeravanje razvoja i robne rezerve, 9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statističkih i drugih podataka od opšteg interesa, 10) organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, 11) sistem javnih službi, 12) radne odnose, zaštitu na radu, zapošljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, zdravstvo, boračku i invalidsku zaštitu, brigu o deci i omladini, obrazovanje, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, fizičku kulturu, 13) zaštitu životne sredine, 14) sistem javnog informisanja, 15) međunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine,<ref>Amandman LVIII.</ref> 16) (brisano)<ref>Amandman LXXV.</ref> 17) finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike, 18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. Funkcije Republike Srpske utvrđene Amandmanom XXXII na Ustav, ostvaruju se u skladu sa njenim Ustavom, a u sadržaju i obimu u kojima su one utvrđene i kao nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, ostvaruju se i u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.<ref>Amandman XLIX.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == V – ORGANIZACIJA REPUBLIKE == === Član 69 === Državna vlast u Republici organizuje se na načelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština. Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Veće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Veću naroda.<ref>Amandman LXXVI.</ref> Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsednik Republike.<ref>Amandman XXXIII.</ref> Izvršnu vlast vrši Vlada. Sudska vlast pripada sudovima. Zaštitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeđuje Ustavni sud. Od niže navedenih funkcija, najviše dve se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:<ref>Amandman LXXVI.</ref> 1) predsednik Vlade, 2) predsedavajući Narodne skupštine Republike Srpske, 3) predsedavajući Veća naroda, 4) predsednik Vrhovnog suda, 5) predsednik Ustavnog suda, 6) republički javni tužilac. <div style="page-break-before:always"></div> === 1. Narodna skupština === ==== Član 70 ==== Narodna skupština: 1. odlučuje o promjeni Ustava; 2. donosi zakone, druge propise i opšte akte; 3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun; 4. utvrđuje teritorijalnu organizaciju Republike; 5. raspisuje republički referendum; 6. raspisuje republički javni zajam i odlučuje o zaduženju Republike; 7. raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika Republike; 8. bira, imenuje i razrješava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom; 9. vrši kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i zakonom; 10. daje amnestiju; 11. obavlja i druge poslove, u skladu sa Ustavom i zakonom. Narodna skupština:<ref>Amandman LIX.</ref> 1. bira delegate iz Republike u Veće naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; 2. ratifikuje sporazume koje Republika zaključi sa državama i međunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.<ref>Amandman CVII.</ref> Odredbe stava 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sledeći način:<ref>Amandman LXXVII.</ref> * ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; * identitet jednog konstitutivnog naroda; * ustavni amandmani; * organizacija organa javne vlasti; * jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; * obrazovanje, veroispovest, jezik, negovanje kulture, tradicije i kulturno nasleđe; * teritorijalna organizacija; * sistem javnog informisanja; * i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Veću naroda. ---- '''a) Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesima'''<ref>Amandman LXXXII.</ref> Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skupština će se dostaviti i razmatrati od strane Veća naroda ako se isti odnosi na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII. Ukoliko više od jednog predsedavajućeg ili potpredsedavajućeg Veća naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u Amandmanu LXXVII zakon će biti uvršten na dnevni red Veća naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Ako samo jedan predsedavajući ili potpredsedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je reč o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu. Predsedavajući i potpredsedavajući moraju doneti odluku u roku od jedne sedmice. Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Veću naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatraće se da su oni usvojeni. Ukoliko se u Veću naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupštini na odobravanje. Ukoliko saglasnost nije moguća u Veću naroda ili ukoliko se na predlog amandmana ne dobije saglasnost formiraće se zajednička komisija od predstavnika Narodne skupštine i Veća naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podneti isti tekst zakona, propisa ili akta. '''b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda.''' U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Veće naroda. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Veću naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim. Ukoliko se Veće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupštini. Ukoliko zajednička komisija iz tačke a) ne postigne saglasnost, pitanje se prosleđuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. Veće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. U slučaju da proceduru prema pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom. ==== Član 71 ==== Narodna skupština ima 83 narodna poslanika.<ref>Amandman LII.</ref> Izbornim zakonima se utvrđuju izborne jedinice i sistem podele mandata kojima se obezbeđuje da sve opštine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini.<ref>Amandman XXXVI.</ref> Narodni poslanici se biraju neposredno i tajnim glasanjem. Izbor i prestanak mandata narodnih poslanika i obrazovanje izbornih jedinica uređuje se zakonom. Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Narodnoj skupštini.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> Ni jedan poslanik u Narodnoj skupštini/opštinskoj skupštini ne može vršiti funkciju delegata u Veću naroda.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> Sastav Veća naroda će biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> Veće naroda ima po osam članova iz svakog konstitutivnog naroda i četiri člana iz reda Ostalih.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> Članove Veća naroda bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> U slučaju da broj članova jednog kluba delegata u Veću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu Narodne skupštine, dodatni broj delegata će birati klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skupštinama opština u Republici Srpskoj.<ref>Amandman LXXVIII.</ref> ==== Član 72 ==== Narodni poslanici se biraju na četiri godine.<ref>Amandman XXXIX.</ref> Na predlog najmanje 30 narodnih poslanika, Narodna skupština može, dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja poslanika, skratiti svoj mandat. Za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skupštine se produžava dok to stanje traje. Narodna skupština ne može skratiti svoj mandat za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. U slučaju da Narodna skupština skrati svoj mandat ili bude raspuštena,<ref>Amandman LX.</ref> izbori za novu Narodnu skupštinu moraju se održati u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o skraćivanju mandata. Izbore raspisuje predsednik Republike. Skraćivanjem mandata Narodne skupštine prestaje i mandat Vlade. Predsednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsednika Vlade i predsednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena.<ref>Amandman LX.</ref> Mandat članova Veća naroda traje četiri godine.<ref>Amandman LXXIX.</ref> Skraćivanjem mandata Narodne skupštine i raspuštanjem Narodne skupštine prestaje i mandat Veća naroda.<ref>Amandman LXXIX.</ref> ==== Član 73 ==== Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini, odnosno Vijeću naroda.<ref>Amandmani LXXX i XCIX.</ref> ==== Član 74 ==== Narodna skupština radi u stalnom zasjedanju. Sjednice Narodne skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika Republike i Vlade. ==== Član 75 ==== Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina.<ref>Amandman XXXVII.</ref> ==== Član 76 ==== Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača.<ref>Amandman XXXVIII; Amandman LXXXI – stav 2. brisan.</ref> ==== Član 77 ==== Narodna skupština može odlučiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti odluku donese nakon prethodnog izjašnjavanja građana na referendumu. ==== Član 78 ==== Narodna skupština uređuje svoj rad i organizaciju i način ostvarivanja prava i dužnosti poslanika. ==== Član 79 ==== Narodna skupština ima predsjednika i dva do četiri potpredsjednika koje bira na period od četiri godine.<ref>Amandman CXXII.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> === 2. Predsjednik Republike === ==== Član 80 ==== Predsjednik Republike: 1) predstavlja Republiku; 2) predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade; 3) predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsednika i sudije Ustavnog suda na predlog Visokog sudskog i tužilačkog saveta;<ref>Amandman XCIII.</ref> 4) Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsednik Republike može zahtevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini.<ref>Amandman XL.</ref> 5) daje pomilovanja; 6) dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom; 7) obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. Predsjednik Republike:<ref>Amandman XL; Amandman CVIII.</ref> 1) obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama;<ref>Amandman CXVI – riječ "odbrane" brisana.</ref> 2) (brisano)<ref>Amandman CXVI.</ref> 3) Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske;<ref>Amandman L.</ref> 4) obrazuje savetodavna tela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Dva potpredsjednika Republike pomažu predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik Republike.<ref>Amandman LXXXIII.</ref> Predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda.<ref>Amandman LXXXIII.</ref> Predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik Republike zamenjivati u slučaju privremene sprečenosti da obavlja svoje funkcije.<ref>Amandman XL.</ref> ==== Član 81 ==== Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrješava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština.<ref>Amandman CIX – st. 1. i 2. brisani, stav 3. zamijenjen.</ref> Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrešenju predsednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane. Aktima Narodne skupštine, odnosno aktima predsednika Republike ako Narodna skupština ne može da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine i vanrednog stanja mogu se, izuzetno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donošene zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimanje mera republičkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz čl. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 24. i 25. Ustava, menjati organizacija i ovlašćenja izvršnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici.<ref>Amandman CIX.</ref> ==== Član 82 ==== Predsjednik Republike može tražiti od Vlade da izloži stavove o pojedinim pitanjima od značaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene nadležnosti. ==== Član 83 ==== Na prvim neposrednim izborima biraće se samo jedan potpredsednik Republike.<ref>Amandman XL.</ref> Predsednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vreme od četiri godine.<ref>Amandman XCII.</ref> Isto lice može biti izabrano za predsednika ili potpredsednika Republike najviše dva puta uzastopno.<ref>Amandman XL.</ref> Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsednika Republike Srpske, tako što je za predsednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsednika Republike.<ref>Amandman LXXXIII.</ref> ==== Član 84 ==== Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred Narodnom skupštinom. ==== Član 85 ==== U slučaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike produžava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor predsjednika Republike. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike.<ref>Amandman XL.</ref> ==== Član 86 ==== (brisano)<ref>Amandman C.</ref> ==== Član 87 ==== Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike.<ref>Amandman XL.</ref> ==== Član 88 ==== Predsjednik Republike je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike.<ref>Amandman XL.</ref> ==== Član 89 ==== Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike uređuje se zakonom. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike.<ref>Amandman XL.</ref> ---- Savetodavno telo najviših ustavnih institucija Republike Srpske je Senat.<ref>Amandman LIII; Amandman CI – brisan stav o imunitetu.</ref> Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti. Senat ima do 55 članova koje imenuje predsednik Republike. Za članove Senata imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života. Sednice Senata saziva i predsedava im predsednik Republike. Organizacija i način funkcionisanja Senata uređuju se zakonom. <div style="page-break-before:always"></div> === 3. Vlada i republička uprava === ==== Član 90 ==== Vlada: 1. predlaže zakone, druge propise i opšte akte; 2. predlaže plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun; 3. obezbjeđuje provođenje i izvršava zakone, druge propise i opšte akte; 4. donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona; 5. daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Narodnoj skupštini podnosi drugi predlagač; 6. utvrđuje načela za unutrašnju organizaciju ministarstava i drugih republičkih organa uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrješava funkcionere u ministarstvima, drugim republičkim organima i upravnim organizacijama; 7. usklađuje i usmjerava rad ministarstava i drugih republičkih organa i upravnih organizacija; 8. vrši nadzor nad radom ministarstava i drugih republičkih organa i upravnih organizacija i ukida ili poništava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade; 9. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom. Vlada odlučuje o obrazovanju predstavništava Republike u inostranstvu.<ref>Amandman XLI; Amandman LXII – riječi "diplomatskih, konzularnih i drugih" brisane.</ref> ==== Član 91 ==== Vlada se bira na period od četiri godine. Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Narodne skupštine bira se nova vlada. ==== Član 92 ==== Vladu sačinjavaju predsjednik, potpredsjednici i ministri. Narodni poslanik koji je predložen za predsednika ili potpredsednika Vlade ili ministra ne može učestvovati u odlučivanju o izboru Vlade, a narodni poslanik koji je izabran na te funkcije ne može učestvovati u izglasavanju nepoverenja Vladi, u glasanju o svom razrešenju i o izveštaju Vlade ili ministarstva kojim rukovodi.<ref>Amandman XLI.</ref> Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> Nakon potpunog sprovođenja Aneksa 7. najmanje 15% članova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> U prelaznom periodu do potpunog sprovođenja Aneksa 7., Vlada Republike Srpske (predsednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati predsednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> Vlada ima predsednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.<ref>Amandman LXXXIV.</ref> ==== Član 93 ==== Kandidat za predsjednika Vlade izlaže Narodnoj skupštini program Vlade i predlaže njen sastav. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika. ==== Član 94 ==== Vlada i članovi Vlade odgovaraju Narodnoj skupštini. Narodna skupština može izglasati nepovjerenje Vladi. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi može podnijeti najmanje 20 narodnih poslanika. Vlada može postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skupštini. Predsjednik Vlade može predložiti Narodnoj skupštini razrješenje člana Vlade. Odluka o razrješenju Vlade ili člana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Vlada i član Vlade mogu Narodnoj skupštini podnijeti ostavku. Ostavka ili razrješenje predsjednika Vlade povlači ostavku Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog raspuštanja Narodne skupštine, ostaje na dužnosti do izbora nove Vlade. Predsednik Republike predlaže kandidata za predsednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepoverenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsednika nove Vlade.<ref>Amandman XLI.</ref> Za vreme trajanja mandata Vlade, predsednik Vlade može, na osnovu mišljenja predsednika Republike i predsednika Narodne skupštine, vršiti promene u sastavu Vlade, o čemu obaveštava Narodnu skupštinu.<ref>Amandman XLI.</ref> Ako oceni da je došlo do krize u funkcionisanju Vlade, predsednik Republike može, na inicijativu najmanje 20 poslanika i pošto sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine i predsednika Vlade, zatražiti od predsednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsednik Republike ga može razrešiti.<ref>Amandman XLI.</ref> Narodna skupština može za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati nepoverenje Vladi većinom glasova na sednici kojoj prisustvuje većina poslanika.<ref>Amandman XLI.</ref> ==== Član 95 ==== (brisano)<ref>Amandman CII.</ref> ==== Član 96 ==== Organizacija i način rada Vlade uređuju se Zakonom. ==== Član 97 ==== Poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave. Ministarstva i drugi republički organi uprave provode zakone i druge propise i opšte akte Narodne skupštine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rješavaju u upravnim stvarima, vrše upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrđene zakonom. Ministarstva i drugi republički organi uprave su samostalni u vršenju Ustavom i zakonom određenih nadležnosti. Određena upravna ovlašćenja zakonom se mogu povjeriti preduzećima i drugim organizacijama. Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj.<ref>Amandman LXXXV.</ref> Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta.<ref>Amandman LXXXV.</ref> "Javne institucije", kao što je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opštinski organi vlasti, okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opštinski sudovi u Republici Srpskoj.<ref>Amandman LXXXV.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> === 4. Narodna banka === ==== Član 98 ==== (brisano)<ref>Amandman LXXXVI.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> === 5. Služba za platni promet i finansijsku kontrolu === ==== Član 99 ==== (brisano)<ref>Amandman LXXXVII.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == VI – TERITORIJALNA ORGANIZACIJA == ==== Član 100 ==== Teritorijalna organizacija Republike uređuje se zakonom. ==== Član 101 ==== (brisano)<ref>Amandman XXXII.</ref> ==== Član 102 ==== Opština preko svojih organa u skladu sa zakonom: 1. donosi program razvoja, urbanistički plan, budžet i završni račun, 2. uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti, 3. uređuje i obezbjeđuje korišćenje gradskog građevinskog zemljišta i poslovnog prostora, 4. stara se o izgradnji, održavanju i korišćenju lokalnih puteva, ulica i drugih javnih objekata od opštinskog značaja, 5. stara se o zadovoljavanju potreba građana u kulturi, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, fizičkoj kulturi, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zaštiti životne sredine i drugim oblastima, 6. izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije izvršavanje je povjereno opštini, obezbjeđuje izvršavanje propisa i opštih akata opštine, 7. obrazuje organe, organizacije i službe za potrebe opštine i uređuje njihovu organizaciju i poslovanje, 8. obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom i statutom opštine. Sistem lokalne uprave uređuje se zakonom. Zakonom se može povjeriti vršenje poslova lokalne uprave u gradu. ==== Član 103 ==== Gradu i opštini pripadaju prihodi utvrđeni zakonom i sredstva za obavljanje povjerenih poslova. <div style="page-break-before:always"></div> == VII – ODBRANA == ==== Član 104 ==== Pravo je i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.<ref>Amandman CX – stav 2. brisan Amandmanom CXVII; Amandman LXIII.</ref> ==== Član 105 ==== (brisano)<ref>Amandman CXVIII.</ref> ==== Član 106 ==== (brisano)<ref>Amandman CXIX.</ref> ==== Član 107 ==== (brisano)<ref>Amandman CXIII.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == VIII – USTAVNOST I ZAKONITOST == ==== Član 108 ==== Zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom. Propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. ==== Član 109 ==== Zakoni, drugi propisi i opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naročito opravdanih razloga nije predviđeno da ranije stupe na snagu. Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opšti akti državnih organa objavljuju se u odgovarajućem službenom glasilu. ==== Član 110 ==== Zakoni, drugi propisi i opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Samo se zakonom može odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva opšti interes utvrđen u postupku donošenja zakona, imaju povratno dejstvo. Kažnjiva djela utvrđuju se i kazne za njih izriču prema zakonu, odnosno prema drugom propisu, koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, blaži za učinioca. ==== Član 111 ==== Državni organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja mogu u pojedinačnim stvarima rješavati o pravima i obavezama građana ili primjenjivati mjere prinude i ograničenja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data mogućnost da brani svoja prava i interes i da protiv donesenog akta izjavi žalbu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predviđeno pravno sredstvo. ==== Član 112 ==== Svakome je zajamčeno pravo da u postupku pred sudom ili drugim državnim organom ili organizacijom koja u vršenju javnih ovlašćenja rješava o njegovim pravima i dužnostima, upotrebljava svoj jezik i da se upoznaje sa činjenicama na svom jeziku. ==== Član 113 ==== Protiv pojedinačnih akata sudova, upravnih i drugih državnih organa, kao i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, donesenih u prvom stepenu, može se izjaviti žalba nadležnom organu. Zakonom se, izuzetno, može isključiti žalba, ako je na drugi način obezbijeđena zaštita prava i zakonitosti. O zakonitosti konačnih pojedinačnih akata, kojima državni organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja rješavaju o pravima ili obavezama, odlučuje sud u upravnom sporu, ako za određenu stvar nije zakonom predviđena druga sudska zaštita. Samo zakonom se može, izuzetno, u određenim vrstama upravnih stvari, isključiti upravni spor. ==== Član 114 ==== Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od izvršenja propis, opšti ili pojedinačni akt, za koje smatra da su protivustavni ili protivzakoniti. Republika ima pravo i dužnost da putem republičkih organa neposredno obezbijedi izvršavanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvršavali. <div style="page-break-before:always"></div> == IX – USTAVNI SUD == ==== Član 115 ==== Ustavni sud: 1. odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom; 2. odlučuje o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom; 3. rješava sukob nadležnosti između organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti; 4. rješava sukob nadležnosti između organa Republike, grada i opštine;<ref>Amandman XLIII – riječ "oblasti" brisana.</ref> 5. odlučuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opštih akata političkih organizacija sa Ustavom i zakonom. Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obaveštava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i predloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mera radi obezbeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica.<ref>Amandman XLII.</ref> Ustavni sud može ocenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opštih akata koji su prestali da važe, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine.<ref>Amandman XLII.</ref> Ustavni sud: 1) odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne skupštine sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda.<ref>Amandman LXXXVIII.</ref> Ustavni sud odlučuje o pitanjima imuniteta, koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Republici Srpskoj.<ref>Amandman CIII.</ref> ==== Član 116 ==== Ustavni sud Republike Srpske ima devet članova.<ref>Amandman LXXXVIII; Amandman CXXI – riječ "maksimalno" brisana; Amandman CXX – st. 1, 2. i 3. brisani.</ref> Veće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo veće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Veće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skupština Republike Srpske i Veće naroda.<ref>Amandman LXXXVIII.</ref> ==== Član 117 ==== Sudija Ustavnog suda ne može vršiti nikakvu drugu javnu funkciju. Predsednik i sudije Ustavnog suda uživaju imunitet kao i narodni poslanici. O imunitetu odlučuje Ustavni sud.<ref>Amandman XLII.</ref> ==== Član 118 ==== Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatraži. Sudija Ustavnog suda se razrešava dužnosti kada bude osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrđenih Ustavom i zakonom.<ref>Amandman XLII.</ref> ==== Član 119 ==== Odluke Ustavnog suda su opšteobavezne i izvršne na teritoriji Republike.<ref>Amandman LXIV.</ref> Izvršenje odluka Ustavnog suda obezbjeđuje Vlada. ==== Član 120 ==== Postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada uređuju se zakonom. Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti.<ref>Amandman XLII.</ref> Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ograničenja, pokrenuti predsednik Republike, Narodna skupština i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrđenim zakonom.<ref>Amandman XLII.</ref> Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti.<ref>Amandman XLII.</ref> Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.<ref>Amandman XLII.</ref> <div style="page-break-before:always"></div> == X – SUDOVI I JAVNA TUŽILAŠTVA == ==== Član 121 ==== Sudsku vlast vrše sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. Sudovi štite ljudska prava i slobode, utvrđena prava i interese pravnih subjekata i zakonitosti. ==== Član 121a ==== Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.<ref>Amandman XCIV.</ref> Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske obezbeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta, između ostalog, uključuju imenovanje, sprovođenje disciplinskog postupka i razrešenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tužioce i zamenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta utvrđuju se zakonom.<ref>Amandman XCIV.</ref> ==== Član 122 ==== Osnivanje, nadležnost, organizacija i postupak pred sudovima utvrđuju se zakonom. ==== Član 123 ==== Vrhovni sud Republike, kao najviši sud u Republici obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona. ==== Član 124 ==== Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se može isključiti u slučajevima predviđenim zakonom radi zaštite posebnih interesa Republike, čuvanja tajne, zaštite morala, interesa maloljetnika, privatnog života učesnika u postupku i radi zaštite drugih opštih interesa. ==== Član 125 ==== Sud sudi u vijeću. Zakonom se uređuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac. U suđenju učestvuju i sudije porotnici na način utvrđen zakonom. Zakonom se može propisati da u određenim sudovima i u određenim stvarima u suđenju učestvuju samo sudije. ==== Član 126 ==== Niko ko učestvuje u suđenju ne može biti pozvan na odgovornost u krivičnom ili građanskom postupku za mišljenje izraženo prilikom donošenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivičnog djela učinjenog u vršenju sudijske funkcije, ne može biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tužilačkog saveta.<ref>Amandman XCV.</ref> ==== Član 127 ==== Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Sudijama isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije sudova za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vreme vršenja sudijske funkcije, osim kao posledica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.<ref>Amandman XCVI.</ref> Sudija ne može vršiti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom.<ref>Amandman XCVI.</ref> ==== Član 128 ==== Javno tužilaštvo je samostalan državni organ koji goni učinioce krivičnih i drugih po zakonu kažnjivih djela i ulaže pravna sredstva radi zaštite zakonitosti. Osnivanje, organizacija i nadležnosti javnog tužilaštva uređuju se zakonom. Javno tužilaštvo vrši svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona. ==== Član 129 ==== Javni tužioci i zamenici javnih tužilaca imenuju se na period utvrđen zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Javnim tužiocima i zamenicima javnih tužilaca može izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tužilaštava za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom.<ref>Amandman XCVII.</ref> Javni tužilac ili zamenik javnog tužioca ne može obavljati službu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa njegovom funkcijom.<ref>Amandman XCVII.</ref> ==== Član 130 ==== Sudije, uključujući i predsednike sudova, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca odabira, imenuje, sprovodi disciplinski postupak protiv i razrešava Visoki sudski i tužilački savet u skladu sa zakonom.<ref>Amandman XCVIII.</ref> ==== Član 131 ==== Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć. Organizacija i rad advokature uređuju se zakonom. <div style="page-break-before:always"></div> == XI – PROMJENA USTAVA == ==== Član 132 ==== Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 poslanika Narodne skupštine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odlučuje Narodna skupština većinom glasova narodnih poslanika. ==== Član 133 ==== Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Narodna skupština većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu. ==== Član 134 ==== Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne skupštine utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava. ==== Član 135 ==== O predlogu akta o promeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Veće naroda.<ref>Amandman LXXXIX.</ref> Promena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dve trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Veća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih.<ref>Amandman LXXXIX.</ref> Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne može se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen. ==== Član 136 ==== Akt o promjeni Ustava proglašava Narodna skupština. ==== Član 137 ==== Ustav Republike može se mijenjati ustavnim amandmanima. U slučaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skupština može utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave). <div style="page-break-before:always"></div> == XII – ZAVRŠNE ODREDBE == ==== Član 138 ==== (brisano)<ref>Amandman XC.</ref> ==== Član 138a ==== Kao izuzetak od principa iz člana 127. ovog ustava, plata i / ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine.<ref>Amandman CXIV.</ref> Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom.<ref>Amandman CXIV.</ref> St. 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plata i / ili drugih naknada sudiji zaštićenih članom 127. ovog ustava.<ref>Amandman CXIV.</ref> ---- Od datuma usvajanja amandmana na Ustave entiteta, Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao Visoki predstavnik) će se pridržavati principa sadržanih u ovom dokumentu.<ref>Amandman XCI.</ref> Nakon sledećih opštinskih izbora konačan način biranja članova u Veću naroda uređuje Narodna skupština i Veće naroda.<ref>Amandman XCI.</ref> ==== Član 139 ==== Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog proglašenja. ==== Član 140 ==== Za provođenje ovog ustava donijeće se ustavni zakon. ---- == Napomene == {{reflist}} == Povezane stranice == * [[Ustav Republike Srpske/Amandmani]] – tekst svih amandmana na Ustav [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1992]] 79f3kzhlfn711tceurjosdaboekuk6y 0 5563 12150 2026-08-11T12:19:38Z Vratiosevalter 3520 Nova stranica: {{naslov | naslov = Amandmani na Ustav Republike Srpske | prethodna = [[Ustav Republike Srpske|← Ustav Republike Srpske]] | sljedeća = | napomena = Ovdje su navedeni svi amandmani na Ustav Republike Srpske, doneseni od 1994. do 2011. godine, prema redoslijedu i numeraciji iz službenih glasila. }} __TOC__ == Amandmani XXVI–XLIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 28/1994)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njih... 12150 wikitext text/x-wiki {{naslov | naslov = Amandmani na Ustav Republike Srpske | prethodna = [[Ustav Republike Srpske|← Ustav Republike Srpske]] | sljedeća = | napomena = Ovdje su navedeni svi amandmani na Ustav Republike Srpske, doneseni od 1994. do 2011. godine, prema redoslijedu i numeraciji iz službenih glasila. }} __TOC__ == Amandmani XXVI–XLIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 28/1994)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman XXVI === 1. Polazeći od prirodnog, neotuđivog i neprenosivog prava srpskog naroda na samoopredeljenje na osnovu koga, kao i svaki slobodan i suveren narod, samostalno odlučuje o svom političkom i državnom statusu i obezbeđuje svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj, poštujući vekovnu borbu srpskog naroda za slobodu i državnu samostalnost, izražavajući odlučnost srpskog naroda da stvori suverenu i demokratsku državu, zasnovanu na socijalnoj pravdi, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, uvažavajući demokratsku i trajnu odluku srpskog naroda iz Republike Srpske da se ujedini sa drugim državama srpskog naroda, imajući u vidu spremnost srpskog naroda da se zalaže za mir i prijateljske odnose među narodima i državama, Narodna skupština Republike Srpske, donosi 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Preambula Ustava. === Amandman XXVII === 1. Republika Srpska je suverena država srpskog naroda. Svi građani Republike su ravnopravni. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 1. Ustava === Amandman XXVIII === 1. Granice Republike utvrđuju se i menjaju na referendumu većinom od dve trećine od ukupnog broja upisanih glasača. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 2. člana 2. Ustava. === Amandman XXIX === 1. Republika može stupati u konfederacije i slične oblike udruživanja sa drugim državama. Odluka o tome donosi se na referendumu većinom od dve trećine od ukupnog broja upisanih glasača. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 4. Ustava. === Amandman XXX === 1. Građanin Republike ne može biti lišen državljanstva, prognan ili ekstradiran. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 6. Ustava. === Amandman XXXI === 1. Za vreme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način korišćenja dela sredstava pravnih i fizičkih lica. 2. Sredstva u društvenoj i državnoj svojini mogu se otuđivati, po pravilu, samo po tržišnim kriterijima. 3. Tačkom 1. dopunjuje se član 56, a tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 58. Ustava. === Amandman XXXII === 1. Republika uređuje i obezbeđuje: 1) suverenitet, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike, 2) odbranu i bezbednost, 3) mere za slučaj ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i vanrednog stanja, 4) ustavnost i zakonitost, 5) ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, 6) svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, ekonomske odnose sa inostranstvom, tržište i planiranje, 7) monetarni, bankarski, devizni, carinski i poreski sistem, 8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korišćenja prostora, politiku i mere za usmeravanje razvoja i robne rezerve, 9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statističkih i drugih podataka od opšteg interesa, 10) organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, 11) sistem javnih službi, 12) radne odnose, zaštitu na radu, zapošljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, zdravstvo, boračku i invalidsku zaštitu, brigu o deci i omladini, obrazovanje, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, fizičku kulturu, 13) zaštitu životne sredine, 14) sistem javnog informisanja, 15) međunarodnu saradnju, 16) saradnju sa srpskim narodom izvan Republike, 17) finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike, 18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 68. i briše član 101. Ustava. === Amandman XXXIII === 1. Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsednik Republike. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 3. član 69. Ustava. === Amandman XXXIV === 1. Narodna skupština: 1) utvrđuje predlog promene granica i predlog stupanja Republike u konfederacije i slične oblike udruživanja sa drugim državama i odlukom verifikuje rezultate referenduma o tim pitanjima, 2) utvrđuje osnove spoljne politike i ratifikuje međunarodne ugovore i sporazume. 2. Ovim amandmanom dopunjuje se član 70. Ustava. === Amandman XXXV === 1. Narodna skupština odlučuje o ratu i miru i, u skladu sa zakonom, proglašava: 1) ratno stanje u slučaju oružanog napada na Republiku, 2) neposrednu ratnu opasnost u slučaju postojanja ozbiljne pretnje od izbijanja rata, 3) vanredno stanje za Republiku ili deo Republike u slučaju ugrožavanja bezbednosti, ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa. 2. U slučaju nemogućnosti da se Narodna skupština sastane, što se konstatuje na osnovu izjave predsednika Narodne skupštine, ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost proglašava predsednik Republike. Predsednik Republike za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na predlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi, i nakon što sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrešava funkcionere koje bira odnosno imenuje i razrešava Narodna skupština. Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrešenju predsednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane. 3. Aktima Narodne skupštine, odnosno aktima predsednika Republike ako Narodna skupština ne može da se sastane, za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mogu se, izuzetno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donošene zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimanje mera republičkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz čl. 10,11, 13, 14, 15, 17, 18,19, 20, 24. i 25. Ustava, menjati organizacija i ovlašćenja izvršnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici. 4. Tačkom 1. dopunjuje se član 70, tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 81. i tačkom 3. dopunjuju čl. 70. i 81. i briše stav 3. člana 49, Ustava. === Amandman XXXVI === 1. Narodna skupština ima 140 narodnih poslanika. 2. Izbornim zakonima se utvrđuju izborne jedinice i sistem podele mandata kojima se obezbeđuje da sve opštine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini. 3. Ovim amandmanom zamenjuju se st. 1. i 2. člana 71. Ustava. === Amandman XXXVII === 1. Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 75. Ustava. === Amandman XXXVIII === 1. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema ima i Narodna banka. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 76. Ustava. === Amandman XXXIX === 1. Na predlog najmanje 30 narodnih poslanika, Narodna skupština može, dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja poslanika, skratiti svoj mandat. Za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skupštine se produžava dok to stanje traje. Narodna skupština ne može skratiti svoj mandat za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. U slučaju da Narodna skupština skrati svoj mandat, izbori za novu Narodnu skupštinu moraju se održati u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o skraćivanju mandata. Izbore raspisuje predsednik Republike. Skraćivanjem mandata Narodne skupštine prestaje i mandat Vlade. 2. Ovim amandmanom dopunjuje se član 72. Ustava. === Amandman XL === 1. Predsednik Republike: 1) obavlja, u skladu sa Ustavom i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, 2) ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva ambasadore i šefove misija Republike u inostranstvu i prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, 3) obrazuje savetodavna tela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. 2. Predsednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsednik Republike može zahtevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini. 3. Predsednik Republike određuje koji će ga potpredsednik Republike zamenjivati u slučaju privremene sprečenosti da obavlja svoje funkcije. 4. Na prvim neposrednim izborima biraće se samo jedan potpredsednik Republike. 5. Predsednika i potpredsednika Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vreme od pet godina. Predsednik i potpredsednik Republike biraju se istovremeno, sa iste izborne liste. Isto lice može biti izabrano za predsednika ili potpredsednika Republike najviše dva puta uzastopno. 6. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike. 7. Tačkom 1. dopunjuje se član 80, tačkom 2. zamenjuje tačka 4. stava 1. člana 80, tačkom 3. zamenjuje stav 3. člana 80, tač. 4. i 5. zamenjuje član 83. i tačkom 6. dopunjuju čl. 85. do 89. Ustava. === Amandman XLI === 1. Vlada odlučuje o obrazovanju diplomatskih, konzularnih i drugih predstavništava Republike u inostranstvu. 2. Narodni poslanik koji je predložen za predsednika ili potpredsednika Vlade ili ministra ne može učestvovati u odlučivanju o izboru Vlade, a narodni poslanik koji je izabran na te funkcije ne može učestvovati u izglasavanju nepoverenja Vladi, u glasanju o svom razrešenju i o izveštaju Vlade ili ministarstva kojim rukovodi. 3. Predsednik Republike predlaže kandidata za predsednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepoverenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsednika nove Vlade. 4. Za vreme trajanja mandata Vlade, predsednik Vlade može, na osnovu mišljenja predsednika Republike i predsednika Narodne skupštine, vršiti promene u sastavu Vlade, o čemu obaveštava Narodnu skupštinu. 5. Ako oceni da je došlo do krize u funkcionisanju Vlade, predsednik Republike može, na inicijativu najmanje 20 poslanika i pošto sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine i predsednika Vlade, zatražiti od predsednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsednik Republike ga može razrešiti. Narodna skupština može za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati nepoverenje Vladi većinom glasova na sednici kojoj prisustvuje većina poslanika. 6. Tačkom 1. dopunjava se član 90, tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 92, a tač. 3, 4, i 5. dopunjava član 94. Ustava. === Amandman XLII === 1. Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obaveštava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i predloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mera radi obezbeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica. 2. Ustavni sud može ocenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opštih akata koji su prestali da važe, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine. 3. Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ograničenja, pokrenuti predsednik Republike, Narodna skupština i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrđenim zakonom. Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti. 4. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. 5. Predsednik i sudije Ustavnog suda uživaju imunitet kao i narodni poslanici. O imunitetu odlučuje Ustavni sud. 6. Sudija Ustavnog suda se razrešava dužnosti kada bude osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrđenih Ustavom i zakonom. 7. Tačkama 1. i 2. dopunjava se član 115, tač. 3. i 4. dopunjava član 120, tačkom 5. zamenjuje stav 2. člana 117. i tačkom 6. zamenjuje stav 2. člana 118. Ustava. === Amandman XLIII === 1. U članu 26. stav 2. Ustava reč "neovisnih" zamenjuje se rečju "novinskih". 2. U članu 38. stav 4, Ustava reči: "i učilišta " brišu se. 3. U članu 115. stav 1. tačka 4. Ustava reč "oblasti" briše se. == Amandmani XLIV–LI == <small>("Sl. glasnik RS", br. 8/1996)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman XLIV === 1. Republika Srpska je država srpskog naroda i svih njenih građana. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXVII na Ustav. === Amandman XLV === 1. Teritorija Republike je jedinstvena, nedeljiva i neotuđiva. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 2. Ustava. === Amandman XLVI === 1. Republika je suverena u svim pitanjima, osim onih koja su, u zajedničkom interesu, Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđena kao nadležnosti njenih institucija. 2. Republika može da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama. 3. Ovim amandmanom zamenjuje se član 3. Ustava i Amandman XXIX na Ustav. === Amandman XLVII === 1. Građani Republike imaju državljanstvo Republike Srpske. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 6. Ustava. === Amandman XLVIII === 1. Strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom. 2. Svojinska i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. 3. Jamči se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu delatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu menjati na njegovu štetu. 4. Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike. 5. Zakonom se može, izuzetno, kada to zahteva opšti društveni interes, utvrditi u kojim delatnostima, odnosno područjima, strano lice ne može osnovati vlastito preduzeće. 6. Ovim amandmanom zamenjuje se član 57. Ustava. === Amandman XLIX === 1. Funkcije Republike Srpske utvrđene Amandmanom XXXII na Ustav, ostvaruju se u skladu sa njenim Ustavom, a u sadržaju i obimu u kojima su one utvrđene i kao nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, ostvaruju se i u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. 2. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman XXXII na Ustav. === Amandman L === 1. Predsednik Republike ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se podtačka 2) tačke 1. Amandmana XL, na Ustav. === Amandman LI === 1. Kada se aktima institucija Bosne i Hercegovine ili aktima Federacije Bosne i Hercegovine, protivno Ustavu Republike Srpske i Ustavu Bosne i Hercegovine, narušava ravnopravnost Republike Srpske ili se na drugi način ugrožavaju njena prava i zakoniti interesi, a pri tome nije obezbeđena njihova zaštita, organi Republike donose akte i preduzimaju mere radi zaštite prava i interesa Republike. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 138. Ustava. == Amandman LII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 13/1996 i 15/1996 - ispr.)</small> 1. Narodna skupština ima 83 narodna poslanika. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se tačka 1. Amandmana XXXVI. Ovaj amandman čini sastavni deo Ustava, a stupa na snagu danom proglašenja. == Amandman LIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 16/1996)</small> 1. Savetodavno telo najviših ustavnih institucija Republike Srpske je Senat. Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti. 2. Senat ima do 55 članova koje imenuje predsednik Republike. Za članove Senata imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života. Članovi Senata uživaju imunitet kao i narodni poslanici. Sednice Senata saziva i predsedava im predsednik Republike. Organizacija i način funkcionisanja Senata uređuju se zakonom. 3. Ovim Amandmanom dopunjavaju se odredbe Ustava o predsedniku Republike. Ovaj Amandman čini sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupa na snagu danom njegovog proglašenja. == Amandmani LIV–LXV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 21/1996)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman LIV === 1. U Preambuli Ustava treća i četvrta alineja se zamenjuju novim alinejama koje glase: - "izražavajući odlučnost srpskog naroda da stvori svoju demokratsku državu zasnovanu na socijalnoj pravdi, vladavini prava, poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti; - u želji da obezbedi opšte blagostanje i privredni razvoj putem zaštite privatne svojine i unapređenja tržišne privrede; - uvažavajući prirodno i demokratsko pravo, volju i odlučnost srpskog naroda iz Republike Srpske da svoju državu svestrano i tesno povezuje sa drugim državama srpskog naroda". === Amandman LV === 1. Sporazum o promeni granica između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se izneti na potvrdu putem referenduma u Republici. 2. Ovim amandmanom se zamenjuje Amandman XXVIII i dopunjava Amandman XLV na Ustav. === Amandman LVI === 1. Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije. 2. Republika može, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama. 3. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XLVI na Ustav. === Amandman LVII === 1. U slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije. 2. Odredbe članova 10., 21., 30., 32., 33., 34., 38. i 43. Ustava o pravima i slobodama građana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na građane. 3. Odredbe članova 13., 22., 23., 24., 25., 26., 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvarivaće se u skladu sa odgovarajućim odredbama članova 8. do 11. Evropske konvencije i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 4. U članu 22. Ustava reči "i Jugoslavije" se brišu. 5. Biračko pravo na osnovu člana 29. stiče se nakon prethodnog prebivališta u određenom mestu u trajanju koje se utvrđuje zakonom. 6. Stav 3. člana 34. Ustava se briše. 7. Član 47. Ustava se briše. 8. Stav 2. člana 48. Ustava se briše. 9. Tačkama 1. do 3. dopunjava se poglavlje Ustava o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a tačkama 4. do 8. stavljaju se van snage, menjaju ili dopunjavaju odredbe Ustava navedene u tim tačkama. === Amandman LVIII === 1. U podtački 1) Amandmana XXXII reči "suverenost, nezavisnost" zamenjuje se rečima "integritet, ustavni poredak". 2. U podtački 6) istog Amandmana iza reči "ekonomske odnose sa inostranstvom" dodaju se reči "koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine". 3. U podtački 7) istog Amandmana reči "monetarni", "devizni" i "carinski" se brišu. 4. U podtački 15) istog Amandmana dodaju se reči "osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine". 5. Ovim amandmanom stavlja se van snage Amandman XXIX i menjaju odnosno dopunjavaju navedene odredbe Amandmana XXXII na Ustav. === Amandman LIX === 1. Narodna skupština: 1. bira delegate iz Republike u Veće naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; 2. ratifikuje sporazume koje Republika zaključi sa državama i međunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 2. Ovim amandmanom se dopunjava član 70. Ustava i zamenjuje Amandman XXXIV na Ustav. === Amandman LX === 1. Predsednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsednika Vlade i predsednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena. 2. U stavu 4. tačka 1. Amandmana XXXIX iza reči "skrati svoj mandat" dodaju se reči "ili bude raspuštena". 3. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman XXXIX na Ustav. === Amandman LXI === 1. U tački 1. Amandmana XXXV reči "odlučuje o ratu i miru" se brišu. 2. Ovim amandmanom se menja Amandman XXXV na Ustav. === Amandman LXII === 1. U tački 1. reči "diplomatskih, konzularnih i drugih" se brišu. 2. Ovim amandmanom menja se Amandman XLI na Ustav. === Amandman LXIII === 1. U stavu 1. člana 104. Ustava reči "suverenost" i "nezavisnost" se brišu. 2. Ovim amandmanom menja se član 104. Ustava. === Amandman LXIV === 1. U stavu 1. člana 119. iza reči "izvršne" dodaju se reči "na teritoriji Republike". 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 119. Ustava. === Amandman LXV === 1. U Amandmanu LI iza reči "organi Republike" dodaju se reči "privremeno do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a u slučajevima kada mogu nastupiti neotklonjive štetne posledice". 2. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman LI na Ustav. == Amandmani LXVI–XCII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 21/2002, 26/2002 - ispr. i 30/2002 - ispr.)</small> === Amandman LXVI === 1. Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da obrazuju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu sa međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije; u želji da obezbedi mir, toleranciju i opšte blagostanje; u nameri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa među narodima i državama; izražavajući opredeljenost Republike Srpske za potpuno poštovanje i dosledno primenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje ustavno-pravni položaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, Narodna skupština Republike Srpske donosi 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXVI i Amandman LIV na Ustav. === Amandman LXVII === 1. Republika Srpska je jedinstven i nedeljiv ustavno-pravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XLIV na Ustav. === Amandman LXVIII === 1. U tački 1. Amandmana LV reč "granica" zamenjuje se rečima "međuentitetska linija razgraničenja". 2. Ovim amandmanom menja se Amandman LV na Ustav. === Amandman LXIX === 1. U alineji 2. člana 5. Ustava iza reči "obezbeđivanju nacionalnih ravnopravnosti" dodaju se reči "i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda". 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 5. Ustava. === Amandman LXX === 1. Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXX na Ustav. === Amandman LXXI === 1. Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 7. Ustava. Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02. === Amandman LXXII === 1. Stav 4. člana 28. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXIII === 1. Stav 2. člana 44. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXIV === 1. St. 1, 2. i 3. člana 59. Ustava brišu se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXV === 1. Tačka 16. člana 68. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXVI === 1. Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Veće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Veću naroda. 2. Od niže navedenih funkcija, najviše dve se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: 1) predsednik Vlade, 2) predsedavajući Narodne skupštine Republike Srpske, 3) predsedavajući Veća naroda, 4) predsednik Vrhovnog suda, 5) predsednik Ustavnog suda, 6) republički javni tužilac. 3. Tačkom 1. dopunjava se stav 2. člana 69. Ustava, a tačkom 2. dopunjava se član 69. Ustava. === Amandman LXXVII === Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sledeći način: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, veroispovest, jezik, negovanje kulture, tradicije i kulturno nasleđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Veću naroda. 3. Ovim amandmanom dopunjava se član 70. Ustava. === Amandman LXXVIII === 1. Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Narodnoj skupštini. 2. Ni jedan poslanik u Narodnoj skupštini/opštinskoj skupštini ne može vršiti funkciju delegata u Veću naroda. 3. Sastav Veća naroda će biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Veće naroda ima po osam članova iz svakog konstitutivnog naroda i četiri člana iz reda Ostalih. 4. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja. 5. Članove Veća naroda bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini. U slučaju da broj članova jednog kluba delegata u Veću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu Narodne skupštine, dodatni broj delegata će birati klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skupštinama opština u Republici Srpskoj. 6. Tačkom 1. ovog amandmana dopunjuje se Amandman LII na Ustav, a tač. 2. i 3. dopunjava se član 71. Ustava. === Amandman LXXIX === 1. Mandat članova Veća naroda traje četiri godine. Skraćivanjem mandata Narodne skupštine i raspuštanjem Narodne skupštine prestaje i mandat Veća naroda. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 72. Ustava. === Amandman LXXX === 1. Član Veća naroda uživa imunitet kao i narodni poslanik. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 73. Ustava. === Amandman LXXXI === 1. Stav 2. člana 76. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXXII === a) Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesima kako je definisano u listi iz Amandmana LXXVII. Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skupština će se dostaviti i razmatrati od strane Veća naroda ako se isti odnosi na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII. Ukoliko više od jednog predsedavajućeg ili potpredsedavajućeg Veća naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u Amandmanu LXXVII zakon će biti uvršten na dnevni red Veća naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Ako samo jedan predsedavajući ili potpredsedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je reč o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu. Predsedavajući i potpredsedavajući moraju doneti odluku u roku od jedne sedmice. Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Veću naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatraće se da su oni usvojeni. Ukoliko se u Veću naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupštini na odobravanje. Ukoliko saglasnost nije moguća u Veću naroda ili ukoliko se na predlog amandmana ne dobije saglasnost formiraće se zajednička komisija od predstavnika Narodne skupštine i Veća naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podneti isti tekst zakona, propisa ili akta. b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Veće naroda. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Veću naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim. Ukoliko se Veće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupštini. Ukoliko zajednička komisija iz tačke a) ne postigne saglasnost, pitanje se prosleđuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. Veće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. U slučaju da proceduru prema pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom. ''Bodovani tekst je izmenjen Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' === Amandman LXXXIII === 1. U stavu 2. člana 80. Ustava reč "Potpredsednici" zamenjuje se rečima "Dva potpredsednika Republike". Predsednik ima dva potpredsednika iz različitih konstitutivnih naroda. 2. U tački 5. Amandmana XL, na Ustav reči "i potpredsednika" zamenjuju se rečima "i potpredsednike". 3. Stav 2. tačke 5. Amandmana XL, na Ustav briše se. 4. Predsednik Republike i potpredsednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsednika Republike Srpske, tako što je za predsednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsednika Republike. 5. Tačkom 1. dopunjava se član 80. Ustava i tačkama 2. i 3. menja se Amandman XL, na Ustav. Tačkom 4. dopunjuje se tačka 5. Amandmana XL, na Ustav. === Amandman LXXXIV === 1. Predsednik i potpredsednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Nakon potpunog sprovođenja Aneksa 7. najmanje 15% članova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih. U prelaznom periodu do potpunog sprovođenja Aneksa 7., Vlada Republike Srpske (predsednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati predsednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima predsednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 92. Ustava. === Amandman LXXXV === Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta. "Javne institucije", kao što je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opštinski organi vlasti, okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opštinski sudovi u Republici Srpskoj. Ovim amandmanom dopunjava se član 97. Ustava Republike Srpske. ''Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' === Amandman LXXXVI === 1. Član 98. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba. === Amandman LXXXVII === 1. Član 99. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXXVIII === Ustavni sud: 1) odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne skupštine sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda. 2. Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet članova. Veće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo veće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Veće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skupština Republike Srpske i Veće naroda. 3. Tačkom 1. dopunjava se član 115., tačkom 2. dopunjava se član 116. Ustava. === Amandman LXXXIX === 1. O predlogu akta o promeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Veće naroda. 2. Promena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dve trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Veća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih. 3. Ovim amandmanom zamenjuju se st. 1. i 2. člana 135. Ustava. === Amandman XC === 1. Član 138. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman XCI === 1. Od datuma usvajanja amandmana na Ustave entiteta, Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao Visoki predstavnik) će se pridržavati principa sadržanih u ovom dokumentu. 2. Nakon sledećih opštinskih izbora konačan način biranja članova u Veću naroda uređuje Narodna skupština i Veće naroda. === Amandman XCII === U stavu 2. člana 83. izmenjenog i dopunjenog tačkama 4. i 5. Amandmana XL, reči "vreme od pet godina" zamenjuju se rečima "vreme od četiri godine". Ovim amandmanom menja se član 83. Ustava Republike Srpske. ''Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' == Amandmani XCIII–XCVIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 31/2002)</small> Ustav Republike Srpske menja se i dopunjuje kako sledi: === Amandman XCIII === U članu 80. stav 1. tačka 3. menja se i glasi: "3. predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsednika i sudije Ustavnog suda na predlog Visokog sudskog i tužilačkog saveta". === Amandman XCIV === Iza člana 121., dodaje se novi član 121a., koji glasi: "Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske obezbeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta, između ostalog, uključuju imenovanje, sprovođenje disciplinskog postupka i razrešenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tužioce i zamenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta utvrđuju se zakonom." === Amandman XCV === U članu 126., iza reči "odgovornost" dodaju se reči "u krivičnom ili građanskom postupku", a iza reči "odobrenja" reči "Narodne skupštine" zamenjuju se rečima "Visokog sudskog i tužilačkog saveta". === Amandman XCVI === Član 127. menja se i glasi: "Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Sudijama isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije sudova za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vreme vršenja sudijske funkcije, osim kao posledica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Sudija ne može vršiti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom." === Amandman XCVII === Član 129. menja se i glasi: "Javni tužioci i zamenici javnih tužilaca imenuju se na period utvrđen zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Javnim tužiocima i zamenicima javnih tužilaca može izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tužilaštava za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Javni tužilac ili zamenik javnog tužioca ne može obavljati službu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa njegovom funkcijom." === Amandman XCVIII === Član 130. menja se i glasi: "Sudije, uključujući i predsednike sudova, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca odabira, imenuje, sprovodi disciplinski postupak protiv i razrešava Visoki sudski i tužilački savet u skladu sa zakonom." == Amandmani XCIX–CIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 69/2002)</small> Ustav Republike Srpske mijenja se kako slijedi: === Amandman XCIX === U članu 73., dopunjenom Amandmanom LXXX, postojeći tekst briše se i zamjenjuje slijedećim tekstom: "Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini, odnosno Vijeću naroda". === Amandman C === Član 86., izmijenjen Amandmanom XL, briše se. === Amandman CI === Stav Amandmana LIII koji se odnosi na imunitet članova Senata briše se. === Amandman CII === Član 95. briše se. === Amandman CIII === Na kraju člana 115. dodaje se stav koji glasi: "Ustavni sud odlučuje o pitanjima imuniteta, koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Republici Srpskoj". ---- ''Napomena redakcije: Redakcija je Amandmane XCIII-XCVII objavljene u "Sl. glasniku RS", br. 69/2002 od 4. novembra 2002. godine preimenovala u Amandmane XCIX-CIII, imajući u vidu numeraciju prethodno i naknadno donetih amandmana.'' == Amandmani CIV i CV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 31/2003)</small> Ove izmjene i dopune predstavljaju sastavni dio ove odluke i odmah stupaju na snagu. Ova odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja će biti objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske." === Amandman CIV === U tački 1. Amandmana XL na član 80. Ustava Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama, odredba koja glasi "u skladu sa Ustavom i zakonom" se zamjenjuje riječima: "u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i drugim odgovarajućim zakonima". === Amandman CV === U članu 106., stavu 1. Ustava Republike Srpske iza riječi "u skladu sa Ustavom i zakonom" dodaju se sljedeće riječi: "prema odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5(a) Ustava Bosne i Hercegovine". == Amandmani CVI–CXIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 98/2003)</small> Ovi amandmani čine sastavni dio Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman CVI === Član 68. tačka 3. mijenja se i glasi: "3. mjere iz svoje nadležnosti za slučaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske. Odredbe tačke 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine." === Amandman CVII === Član 70. stav 3. (dopunjen i izmijenjen Amandmanima XXXV i LXI), mijenja se i glasi: "Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike. Odredbe stava 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine." === Amandman CVIII === Član 80. stav 2. tačka 1. tekst dopunjen Amandmanom XL mijenja se i glasi: "Predsjednik Republike: 1. obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama." U članu 80. stav 2. iza tačke 1. dodaje se tačka 2. koja glasi: "2. odobrava ograničenu upotrebu jedinica Vojske Republike Srpske kako bi se pružila pomoć civilnim vlastima u reagovanju na prirodne katastrofe i nesreće, u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine." U članu 80. stav 2. tačke 2. i 3. postaju tačke 3. i 4. === Amandman CIX === Član 81. st. 1. i 2. brišu se, a stav 3. mijenja se i glasi: "Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrješava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština." U članu 81. stav 5. iza riječi "ratnog stanja" dodaju se riječi "koje proglase institucije Bosne i Hercegovine", a umjesto riječi "i neposredne ratne opasnosti" zamjenjuju se riječima "vanrednog stanja". === Amandman CX === Član 104. mijenja se i glasi: "Pravo je i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prava i dužnosti u odbrani uređuju se posebnim zakonom." === Amandman CXI === Član 105. mijenja se i glasi: "Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oružanih snaga Bosne i Hercegovine i organizuje se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Republike Srpske. Vojsku Republike Srpske čini profesionalni i rezervni sastav." === Amandman CXII === Član 106. stav 1. mijenja se i glasi: "Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, komanduje kolektivno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine i zakona." Član 106. stav 2. briše se. === Amandman CXIII === Član 107. briše se. == Amandman CXIV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 115/2005)</small> Iza člana 138, dodaje se novi član 138a, koji glasi: "Član 138a Kao izuzetak od principa iz člana 127. ovog ustava, plata i / ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine. Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom. St. 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plata i / ili drugih naknada sudiji zaštićenih članom 127. ovog ustava." == Amandmani CXV–CXXI == <small>("Sl. glasnik RS", br. 117/2005)</small> === Amandman CXV === U članu 68. zamijenjenim Amandmanom XXXII u tački 2. riječi: "odbranu i" brišu se. === Amandman CXVI === U članu 80. stav 2. tačka 1. zamijenjena Amandmanom CVIII, riječ: "odbrane" briše se. U istom članu stav 2. dopunjenim Amandmanom CVIII tačka 2. briše se. === Amandman CXVII === U članu 104. stav 2. zamijenjen Amandmanom CX, briše se. === Amandman CXVIII === Član 105. zamijenjen Amandmanom CXI briše se. === Amandman CXIX === Član 106. zamijenjen Amandmanom CXII briše se. === Amandman CXX === I - St. 1, 2. i 3. člana 116. Ustava brišu se. II - Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman CXXI === I - U tački 2. Amandmana LXXXVIII riječ: "maksimalno" briše se. II - Ovim amandmanom mijenja se Amandman LXXXVIII na Ustav. == Amandman CXXII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 48/2011)</small> U članu 79. Ustava Republike Srpske iza riječi: "dva" dodaju se riječi: "do četiri". ---- [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] iirgq9uxworouuikkrfdv5unvsqcbmw 12151 12150 2026-08-11T12:21:31Z Vratiosevalter 3520 12151 wikitext text/x-wiki {{Zakon | naslov = Amandmani na Ustav Republike Srpske | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Republika Srpska | donosilac = Narodna skupština Republike Srpske | datum_donosenja = 1994–2011 | datum_objave = 28/1994, 8/1996, 13/1996, 16/1996, 21/1996, 21/2002, 31/2002, 69/2002, 31/2003, 98/2003, 115/2005, 117/2005, 48/2011 | glasnik = "Službeni glasnik Republike Srpske" | stupio_na_snagu = danom proglašenja (pojedinačno za svaki amandman) | precisceni_tekst = [[Ustav Republike Srpske|Ustav Republike Srpske (prečišćeni tekst)]] | napomene = Ovdje su navedeni svi amandmani na Ustav Republike Srpske, doneseni od 1994. do 2011. godine, prema redoslijedu i numeraciji iz službenih glasila. | wikipedia = Ustav Republike Srpske }} __TOC__ == Amandmani XXVI–XLIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 28/1994)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman XXVI === 1. Polazeći od prirodnog, neotuđivog i neprenosivog prava srpskog naroda na samoopredeljenje na osnovu koga, kao i svaki slobodan i suveren narod, samostalno odlučuje o svom političkom i državnom statusu i obezbeđuje svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj, poštujući vekovnu borbu srpskog naroda za slobodu i državnu samostalnost, izražavajući odlučnost srpskog naroda da stvori suverenu i demokratsku državu, zasnovanu na socijalnoj pravdi, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, uvažavajući demokratsku i trajnu odluku srpskog naroda iz Republike Srpske da se ujedini sa drugim državama srpskog naroda, imajući u vidu spremnost srpskog naroda da se zalaže za mir i prijateljske odnose među narodima i državama, Narodna skupština Republike Srpske, donosi 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Preambula Ustava. === Amandman XXVII === 1. Republika Srpska je suverena država srpskog naroda. Svi građani Republike su ravnopravni. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 1. Ustava === Amandman XXVIII === 1. Granice Republike utvrđuju se i menjaju na referendumu većinom od dve trećine od ukupnog broja upisanih glasača. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 2. člana 2. Ustava. === Amandman XXIX === 1. Republika može stupati u konfederacije i slične oblike udruživanja sa drugim državama. Odluka o tome donosi se na referendumu većinom od dve trećine od ukupnog broja upisanih glasača. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 4. Ustava. === Amandman XXX === 1. Građanin Republike ne može biti lišen državljanstva, prognan ili ekstradiran. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 6. Ustava. === Amandman XXXI === 1. Za vreme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način korišćenja dela sredstava pravnih i fizičkih lica. 2. Sredstva u društvenoj i državnoj svojini mogu se otuđivati, po pravilu, samo po tržišnim kriterijima. 3. Tačkom 1. dopunjuje se član 56, a tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 58. Ustava. === Amandman XXXII === 1. Republika uređuje i obezbeđuje: 1) suverenitet, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike, 2) odbranu i bezbednost, 3) mere za slučaj ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti i vanrednog stanja, 4) ustavnost i zakonitost, 5) ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, 6) svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, ekonomske odnose sa inostranstvom, tržište i planiranje, 7) monetarni, bankarski, devizni, carinski i poreski sistem, 8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korišćenja prostora, politiku i mere za usmeravanje razvoja i robne rezerve, 9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje statističkih i drugih podataka od opšteg interesa, 10) organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, 11) sistem javnih službi, 12) radne odnose, zaštitu na radu, zapošljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite, zdravstvo, boračku i invalidsku zaštitu, brigu o deci i omladini, obrazovanje, kulturu i zaštitu kulturnih dobara, fizičku kulturu, 13) zaštitu životne sredine, 14) sistem javnog informisanja, 15) međunarodnu saradnju, 16) saradnju sa srpskim narodom izvan Republike, 17) finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike, 18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 68. i briše član 101. Ustava. === Amandman XXXIII === 1. Republiku predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsednik Republike. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 3. član 69. Ustava. === Amandman XXXIV === 1. Narodna skupština: 1) utvrđuje predlog promene granica i predlog stupanja Republike u konfederacije i slične oblike udruživanja sa drugim državama i odlukom verifikuje rezultate referenduma o tim pitanjima, 2) utvrđuje osnove spoljne politike i ratifikuje međunarodne ugovore i sporazume. 2. Ovim amandmanom dopunjuje se član 70. Ustava. === Amandman XXXV === 1. Narodna skupština odlučuje o ratu i miru i, u skladu sa zakonom, proglašava: 1) ratno stanje u slučaju oružanog napada na Republiku, 2) neposrednu ratnu opasnost u slučaju postojanja ozbiljne pretnje od izbijanja rata, 3) vanredno stanje za Republiku ili deo Republike u slučaju ugrožavanja bezbednosti, ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa. 2. U slučaju nemogućnosti da se Narodna skupština sastane, što se konstatuje na osnovu izjave predsednika Narodne skupštine, ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost proglašava predsednik Republike. Predsednik Republike za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na predlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi, i nakon što sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrešava funkcionere koje bira odnosno imenuje i razrešava Narodna skupština. Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrešenju predsednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane. 3. Aktima Narodne skupštine, odnosno aktima predsednika Republike ako Narodna skupština ne može da se sastane, za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mogu se, izuzetno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donošene zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimanje mera republičkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz čl. 10,11, 13, 14, 15, 17, 18,19, 20, 24. i 25. Ustava, menjati organizacija i ovlašćenja izvršnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici. 4. Tačkom 1. dopunjuje se član 70, tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 81. i tačkom 3. dopunjuju čl. 70. i 81. i briše stav 3. člana 49, Ustava. === Amandman XXXVI === 1. Narodna skupština ima 140 narodnih poslanika. 2. Izbornim zakonima se utvrđuju izborne jedinice i sistem podele mandata kojima se obezbeđuje da sve opštine budu na odgovarajući način zastupljene u Narodnoj skupštini. 3. Ovim amandmanom zamenjuju se st. 1. i 2. člana 71. Ustava. === Amandman XXXVII === 1. Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 75. Ustava. === Amandman XXXVIII === 1. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema ima i Narodna banka. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 76. Ustava. === Amandman XXXIX === 1. Na predlog najmanje 30 narodnih poslanika, Narodna skupština može, dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja poslanika, skratiti svoj mandat. Za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne skupštine se produžava dok to stanje traje. Narodna skupština ne može skratiti svoj mandat za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. U slučaju da Narodna skupština skrati svoj mandat, izbori za novu Narodnu skupštinu moraju se održati u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o skraćivanju mandata. Izbore raspisuje predsednik Republike. Skraćivanjem mandata Narodne skupštine prestaje i mandat Vlade. 2. Ovim amandmanom dopunjuje se član 72. Ustava. === Amandman XL === 1. Predsednik Republike: 1) obavlja, u skladu sa Ustavom i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, 2) ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva ambasadore i šefove misija Republike u inostranstvu i prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, 3) obrazuje savetodavna tela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. 2. Predsednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsednik Republike može zahtevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini. 3. Predsednik Republike određuje koji će ga potpredsednik Republike zamenjivati u slučaju privremene sprečenosti da obavlja svoje funkcije. 4. Na prvim neposrednim izborima biraće se samo jedan potpredsednik Republike. 5. Predsednika i potpredsednika Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vreme od pet godina. Predsednik i potpredsednik Republike biraju se istovremeno, sa iste izborne liste. Isto lice može biti izabrano za predsednika ili potpredsednika Republike najviše dva puta uzastopno. 6. Odredbe čl. 85. do 89. Ustava o predsedniku Republike odnose se i na potpredsednika Republike. 7. Tačkom 1. dopunjuje se član 80, tačkom 2. zamenjuje tačka 4. stava 1. člana 80, tačkom 3. zamenjuje stav 3. člana 80, tač. 4. i 5. zamenjuje član 83. i tačkom 6. dopunjuju čl. 85. do 89. Ustava. === Amandman XLI === 1. Vlada odlučuje o obrazovanju diplomatskih, konzularnih i drugih predstavništava Republike u inostranstvu. 2. Narodni poslanik koji je predložen za predsednika ili potpredsednika Vlade ili ministra ne može učestvovati u odlučivanju o izboru Vlade, a narodni poslanik koji je izabran na te funkcije ne može učestvovati u izglasavanju nepoverenja Vladi, u glasanju o svom razrešenju i o izveštaju Vlade ili ministarstva kojim rukovodi. 3. Predsednik Republike predlaže kandidata za predsednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepoverenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsednika nove Vlade. 4. Za vreme trajanja mandata Vlade, predsednik Vlade može, na osnovu mišljenja predsednika Republike i predsednika Narodne skupštine, vršiti promene u sastavu Vlade, o čemu obaveštava Narodnu skupštinu. 5. Ako oceni da je došlo do krize u funkcionisanju Vlade, predsednik Republike može, na inicijativu najmanje 20 poslanika i pošto sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine i predsednika Vlade, zatražiti od predsednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsednik Vlade odbije da podnese ostavku, predsednik Republike ga može razrešiti. Narodna skupština može za vreme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti izglasati nepoverenje Vladi većinom glasova na sednici kojoj prisustvuje većina poslanika. 6. Tačkom 1. dopunjava se član 90, tačkom 2. zamenjuje stav 2. člana 92, a tač. 3, 4, i 5. dopunjava član 94. Ustava. === Amandman XLII === 1. Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obaveštava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i predloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mera radi obezbeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica. 2. Ustavni sud može ocenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opštih akata koji su prestali da važe, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine. 3. Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ograničenja, pokrenuti predsednik Republike, Narodna skupština i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrđenim zakonom. Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti. 4. Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. 5. Predsednik i sudije Ustavnog suda uživaju imunitet kao i narodni poslanici. O imunitetu odlučuje Ustavni sud. 6. Sudija Ustavnog suda se razrešava dužnosti kada bude osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrđenih Ustavom i zakonom. 7. Tačkama 1. i 2. dopunjava se član 115, tač. 3. i 4. dopunjava član 120, tačkom 5. zamenjuje stav 2. člana 117. i tačkom 6. zamenjuje stav 2. člana 118. Ustava. === Amandman XLIII === 1. U članu 26. stav 2. Ustava reč "neovisnih" zamenjuje se rečju "novinskih". 2. U članu 38. stav 4, Ustava reči: "i učilišta " brišu se. 3. U članu 115. stav 1. tačka 4. Ustava reč "oblasti" briše se. == Amandmani XLIV–LI == <small>("Sl. glasnik RS", br. 8/1996)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman XLIV === 1. Republika Srpska je država srpskog naroda i svih njenih građana. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXVII na Ustav. === Amandman XLV === 1. Teritorija Republike je jedinstvena, nedeljiva i neotuđiva. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 2. Ustava. === Amandman XLVI === 1. Republika je suverena u svim pitanjima, osim onih koja su, u zajedničkom interesu, Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđena kao nadležnosti njenih institucija. 2. Republika može da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama. 3. Ovim amandmanom zamenjuje se član 3. Ustava i Amandman XXIX na Ustav. === Amandman XLVII === 1. Građani Republike imaju državljanstvo Republike Srpske. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 6. Ustava. === Amandman XLVIII === 1. Strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala, u skladu sa zakonom. 2. Svojinska i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala, ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. 3. Jamči se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu delatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu menjati na njegovu štetu. 4. Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike. 5. Zakonom se može, izuzetno, kada to zahteva opšti društveni interes, utvrditi u kojim delatnostima, odnosno područjima, strano lice ne može osnovati vlastito preduzeće. 6. Ovim amandmanom zamenjuje se član 57. Ustava. === Amandman XLIX === 1. Funkcije Republike Srpske utvrđene Amandmanom XXXII na Ustav, ostvaruju se u skladu sa njenim Ustavom, a u sadržaju i obimu u kojima su one utvrđene i kao nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, ostvaruju se i u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. 2. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman XXXII na Ustav. === Amandman L === 1. Predsednik Republike ukazom, na predlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se podtačka 2) tačke 1. Amandmana XL, na Ustav. === Amandman LI === 1. Kada se aktima institucija Bosne i Hercegovine ili aktima Federacije Bosne i Hercegovine, protivno Ustavu Republike Srpske i Ustavu Bosne i Hercegovine, narušava ravnopravnost Republike Srpske ili se na drugi način ugrožavaju njena prava i zakoniti interesi, a pri tome nije obezbeđena njihova zaštita, organi Republike donose akte i preduzimaju mere radi zaštite prava i interesa Republike. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se član 138. Ustava. == Amandman LII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 13/1996 i 15/1996 - ispr.)</small> 1. Narodna skupština ima 83 narodna poslanika. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se tačka 1. Amandmana XXXVI. Ovaj amandman čini sastavni deo Ustava, a stupa na snagu danom proglašenja. == Amandman LIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 16/1996)</small> 1. Savetodavno telo najviših ustavnih institucija Republike Srpske je Senat. Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti. 2. Senat ima do 55 članova koje imenuje predsednik Republike. Za članove Senata imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života. Članovi Senata uživaju imunitet kao i narodni poslanici. Sednice Senata saziva i predsedava im predsednik Republike. Organizacija i način funkcionisanja Senata uređuju se zakonom. 3. Ovim Amandmanom dopunjavaju se odredbe Ustava o predsedniku Republike. Ovaj Amandman čini sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupa na snagu danom njegovog proglašenja. == Amandmani LIV–LXV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 21/1996)</small> Ovi amandmani čine sastavni deo Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman LIV === 1. U Preambuli Ustava treća i četvrta alineja se zamenjuju novim alinejama koje glase: - "izražavajući odlučnost srpskog naroda da stvori svoju demokratsku državu zasnovanu na socijalnoj pravdi, vladavini prava, poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti; - u želji da obezbedi opšte blagostanje i privredni razvoj putem zaštite privatne svojine i unapređenja tržišne privrede; - uvažavajući prirodno i demokratsko pravo, volju i odlučnost srpskog naroda iz Republike Srpske da svoju državu svestrano i tesno povezuje sa drugim državama srpskog naroda". === Amandman LV === 1. Sporazum o promeni granica između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se izneti na potvrdu putem referenduma u Republici. 2. Ovim amandmanom se zamenjuje Amandman XXVIII i dopunjava Amandman XLV na Ustav. === Amandman LVI === 1. Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije. 2. Republika može, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama. 3. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XLVI na Ustav. === Amandman LVII === 1. U slučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije. 2. Odredbe članova 10., 21., 30., 32., 33., 34., 38. i 43. Ustava o pravima i slobodama građana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na građane. 3. Odredbe članova 13., 22., 23., 24., 25., 26., 28. i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvarivaće se u skladu sa odgovarajućim odredbama članova 8. do 11. Evropske konvencije i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. 4. U članu 22. Ustava reči "i Jugoslavije" se brišu. 5. Biračko pravo na osnovu člana 29. stiče se nakon prethodnog prebivališta u određenom mestu u trajanju koje se utvrđuje zakonom. 6. Stav 3. člana 34. Ustava se briše. 7. Član 47. Ustava se briše. 8. Stav 2. člana 48. Ustava se briše. 9. Tačkama 1. do 3. dopunjava se poglavlje Ustava o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a tačkama 4. do 8. stavljaju se van snage, menjaju ili dopunjavaju odredbe Ustava navedene u tim tačkama. === Amandman LVIII === 1. U podtački 1) Amandmana XXXII reči "suverenost, nezavisnost" zamenjuje se rečima "integritet, ustavni poredak". 2. U podtački 6) istog Amandmana iza reči "ekonomske odnose sa inostranstvom" dodaju se reči "koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine". 3. U podtački 7) istog Amandmana reči "monetarni", "devizni" i "carinski" se brišu. 4. U podtački 15) istog Amandmana dodaju se reči "osim one koja je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine". 5. Ovim amandmanom stavlja se van snage Amandman XXIX i menjaju odnosno dopunjavaju navedene odredbe Amandmana XXXII na Ustav. === Amandman LIX === 1. Narodna skupština: 1. bira delegate iz Republike u Veće naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; 2. ratifikuje sporazume koje Republika zaključi sa državama i međunarodnim organizacijama uz pristanak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 2. Ovim amandmanom se dopunjava član 70. Ustava i zamenjuje Amandman XXXIV na Ustav. === Amandman LX === 1. Predsednik Republike može, pošto sasluša mišljenje predsednika Vlade i predsednika Narodne skupštine, odlučiti da Narodna skupština bude raspuštena. 2. U stavu 4. tačka 1. Amandmana XXXIX iza reči "skrati svoj mandat" dodaju se reči "ili bude raspuštena". 3. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman XXXIX na Ustav. === Amandman LXI === 1. U tački 1. Amandmana XXXV reči "odlučuje o ratu i miru" se brišu. 2. Ovim amandmanom se menja Amandman XXXV na Ustav. === Amandman LXII === 1. U tački 1. reči "diplomatskih, konzularnih i drugih" se brišu. 2. Ovim amandmanom menja se Amandman XLI na Ustav. === Amandman LXIII === 1. U stavu 1. člana 104. Ustava reči "suverenost" i "nezavisnost" se brišu. 2. Ovim amandmanom menja se član 104. Ustava. === Amandman LXIV === 1. U stavu 1. člana 119. iza reči "izvršne" dodaju se reči "na teritoriji Republike". 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 119. Ustava. === Amandman LXV === 1. U Amandmanu LI iza reči "organi Republike" dodaju se reči "privremeno do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a u slučajevima kada mogu nastupiti neotklonjive štetne posledice". 2. Ovim amandmanom dopunjava se Amandman LI na Ustav. == Amandmani LXVI–XCII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 21/2002, 26/2002 - ispr. i 30/2002 - ispr.)</small> === Amandman LXVI === 1. Poštujući volju svojih konstitutivnih naroda i građana da obrazuju i očuvaju Republiku Srpsku i da ustavno uređenje Republike utemelje na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralističkom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa u skladu sa međunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvažavanju pravila tržišne ekonomije; u želji da obezbedi mir, toleranciju i opšte blagostanje; u nameri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa među narodima i državama; izražavajući opredeljenost Republike Srpske za potpuno poštovanje i dosledno primenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvrđuje i garantuje ustavno-pravni položaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, Narodna skupština Republike Srpske donosi 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXVI i Amandman LIV na Ustav. === Amandman LXVII === 1. Republika Srpska je jedinstven i nedeljiv ustavno-pravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XLIV na Ustav. === Amandman LXVIII === 1. U tački 1. Amandmana LV reč "granica" zamenjuje se rečima "međuentitetska linija razgraničenja". 2. Ovim amandmanom menja se Amandman LV na Ustav. === Amandman LXIX === 1. U alineji 2. člana 5. Ustava iza reči "obezbeđivanju nacionalnih ravnopravnosti" dodaju se reči "i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda". 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 5. Ustava. === Amandman LXX === 1. Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se Amandman XXX na Ustav. === Amandman LXXI === 1. Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica. 2. Ovim amandmanom zamenjuje se stav 1. člana 7. Ustava. Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02. === Amandman LXXII === 1. Stav 4. člana 28. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXIII === 1. Stav 2. člana 44. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXIV === 1. St. 1, 2. i 3. člana 59. Ustava brišu se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXV === 1. Tačka 16. člana 68. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXVI === 1. Zakonodavnu vlast će u Republici Srpskoj vršiti Narodna skupština i Veće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Veću naroda. 2. Od niže navedenih funkcija, najviše dve se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: 1) predsednik Vlade, 2) predsedavajući Narodne skupštine Republike Srpske, 3) predsedavajući Veća naroda, 4) predsednik Vrhovnog suda, 5) predsednik Ustavnog suda, 6) republički javni tužilac. 3. Tačkom 1. dopunjava se stav 2. člana 69. Ustava, a tačkom 2. dopunjava se član 69. Ustava. === Amandman LXXVII === Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sledeći način: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, veroispovest, jezik, negovanje kulture, tradicije i kulturno nasleđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Veću naroda. 3. Ovim amandmanom dopunjava se član 70. Ustava. === Amandman LXXVIII === 1. Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Narodnoj skupštini. 2. Ni jedan poslanik u Narodnoj skupštini/opštinskoj skupštini ne može vršiti funkciju delegata u Veću naroda. 3. Sastav Veća naroda će biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Veće naroda ima po osam članova iz svakog konstitutivnog naroda i četiri člana iz reda Ostalih. 4. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja. 5. Članove Veća naroda bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini. U slučaju da broj članova jednog kluba delegata u Veću naroda bude veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu Narodne skupštine, dodatni broj delegata će birati klub koji će se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skupštinama opština u Republici Srpskoj. 6. Tačkom 1. ovog amandmana dopunjuje se Amandman LII na Ustav, a tač. 2. i 3. dopunjava se član 71. Ustava. === Amandman LXXIX === 1. Mandat članova Veća naroda traje četiri godine. Skraćivanjem mandata Narodne skupštine i raspuštanjem Narodne skupštine prestaje i mandat Veća naroda. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 72. Ustava. === Amandman LXXX === 1. Član Veća naroda uživa imunitet kao i narodni poslanik. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 73. Ustava. === Amandman LXXXI === 1. Stav 2. člana 76. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXXII === a) Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesima kako je definisano u listi iz Amandmana LXXVII. Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skupština će se dostaviti i razmatrati od strane Veća naroda ako se isti odnosi na vitalni interes definisan u Amandmanu LXXVII. Ukoliko više od jednog predsedavajućeg ili potpredsedavajućeg Veća naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u Amandmanu LXXVII zakon će biti uvršten na dnevni red Veća naroda kao pitanje od vitalnog interesa. Ako samo jedan predsedavajući ili potpredsedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je reč o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slediti procedura opisana u stavu "b" u daljem tekstu. Predsedavajući i potpredsedavajući moraju doneti odluku u roku od jedne sedmice. Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Veću naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatraće se da su oni usvojeni. Ukoliko se u Veću naroda postigne saglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupštini na odobravanje. Ukoliko saglasnost nije moguća u Veću naroda ili ukoliko se na predlog amandmana ne dobije saglasnost formiraće se zajednička komisija od predstavnika Narodne skupštine i Veća naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podneti isti tekst zakona, propisa ili akta. b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Veću naroda odluči da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Veće naroda. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Veću naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim. Ukoliko se Veće naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupštini. Ukoliko zajednička komisija iz tačke a) ne postigne saglasnost, pitanje se prosleđuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. Veće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. U slučaju da proceduru prema pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. U slučaju da Sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom. ''Bodovani tekst je izmenjen Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' === Amandman LXXXIII === 1. U stavu 2. člana 80. Ustava reč "Potpredsednici" zamenjuje se rečima "Dva potpredsednika Republike". Predsednik ima dva potpredsednika iz različitih konstitutivnih naroda. 2. U tački 5. Amandmana XL, na Ustav reči "i potpredsednika" zamenjuju se rečima "i potpredsednike". 3. Stav 2. tačke 5. Amandmana XL, na Ustav briše se. 4. Predsednik Republike i potpredsednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsednika Republike Srpske, tako što je za predsednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsednika Republike. 5. Tačkom 1. dopunjava se član 80. Ustava i tačkama 2. i 3. menja se Amandman XL, na Ustav. Tačkom 4. dopunjuje se tačka 5. Amandmana XL, na Ustav. === Amandman LXXXIV === 1. Predsednik i potpredsednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Nakon potpunog sprovođenja Aneksa 7. najmanje 15% članova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih. U prelaznom periodu do potpunog sprovođenja Aneksa 7., Vlada Republike Srpske (predsednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati predsednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima predsednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. 2. Ovim amandmanom dopunjava se član 92. Ustava. === Amandman LXXXV === Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta. "Javne institucije", kao što je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opštinski organi vlasti, okružni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opštinski sudovi u Republici Srpskoj. Ovim amandmanom dopunjava se član 97. Ustava Republike Srpske. ''Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' === Amandman LXXXVI === 1. Član 98. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba. === Amandman LXXXVII === 1. Član 99. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman LXXXVIII === Ustavni sud: 1) odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne skupštine sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda. 2. Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet članova. Veće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo veće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. Veće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skupština Republike Srpske i Veće naroda. 3. Tačkom 1. dopunjava se član 115., tačkom 2. dopunjava se član 116. Ustava. === Amandman LXXXIX === 1. O predlogu akta o promeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Veće naroda. 2. Promena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dve trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Veća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih. 3. Ovim amandmanom zamenjuju se st. 1. i 2. člana 135. Ustava. === Amandman XC === 1. Član 138. Ustava briše se. 2. Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman XCI === 1. Od datuma usvajanja amandmana na Ustave entiteta, Ustavna komisija Republike Srpske (koju je formirao Visoki predstavnik) će se pridržavati principa sadržanih u ovom dokumentu. 2. Nakon sledećih opštinskih izbora konačan način biranja članova u Veću naroda uređuje Narodna skupština i Veće naroda. === Amandman XCII === U stavu 2. člana 83. izmenjenog i dopunjenog tačkama 4. i 5. Amandmana XL, reči "vreme od pet godina" zamenjuju se rečima "vreme od četiri godine". Ovim amandmanom menja se član 83. Ustava Republike Srpske. ''Tekst ovog amandmana utvrđen je Odlukom Visokog predstavnika broj: 150/02.'' == Amandmani XCIII–XCVIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 31/2002)</small> Ustav Republike Srpske menja se i dopunjuje kako sledi: === Amandman XCIII === U članu 80. stav 1. tačka 3. menja se i glasi: "3. predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsednika i sudije Ustavnog suda na predlog Visokog sudskog i tužilačkog saveta". === Amandman XCIV === Iza člana 121., dodaje se novi član 121a., koji glasi: "Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske obezbeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta, između ostalog, uključuju imenovanje, sprovođenje disciplinskog postupka i razrešenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tužioce i zamenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta utvrđuju se zakonom." === Amandman XCV === U članu 126., iza reči "odgovornost" dodaju se reči "u krivičnom ili građanskom postupku", a iza reči "odobrenja" reči "Narodne skupštine" zamenjuju se rečima "Visokog sudskog i tužilačkog saveta". === Amandman XCVI === Član 127. menja se i glasi: "Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Sudijama isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije sudova za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet Republike Srpske. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vreme vršenja sudijske funkcije, osim kao posledica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Sudija ne može vršiti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom." === Amandman XCVII === Član 129. menja se i glasi: "Javni tužioci i zamenici javnih tužilaca imenuju se na period utvrđen zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu razrešeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tužilačkog saveta u skladu sa zakonom. Javnim tužiocima i zamenicima javnih tužilaca može izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tužilaštava za vreme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tužilački savet. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tužioce i zamenike javnih tužilaca, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Javni tužilac ili zamenik javnog tužioca ne može obavljati službu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa njegovom funkcijom." === Amandman XCVIII === Član 130. menja se i glasi: "Sudije, uključujući i predsednike sudova, javne tužioce i zamenike javnih tužilaca odabira, imenuje, sprovodi disciplinski postupak protiv i razrešava Visoki sudski i tužilački savet u skladu sa zakonom." == Amandmani XCIX–CIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 69/2002)</small> Ustav Republike Srpske mijenja se kako slijedi: === Amandman XCIX === U članu 73., dopunjenom Amandmanom LXXX, postojeći tekst briše se i zamjenjuje slijedećim tekstom: "Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini, odnosno Vijeću naroda". === Amandman C === Član 86., izmijenjen Amandmanom XL, briše se. === Amandman CI === Stav Amandmana LIII koji se odnosi na imunitet članova Senata briše se. === Amandman CII === Član 95. briše se. === Amandman CIII === Na kraju člana 115. dodaje se stav koji glasi: "Ustavni sud odlučuje o pitanjima imuniteta, koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Republici Srpskoj". ---- ''Napomena redakcije: Redakcija je Amandmane XCIII-XCVII objavljene u "Sl. glasniku RS", br. 69/2002 od 4. novembra 2002. godine preimenovala u Amandmane XCIX-CIII, imajući u vidu numeraciju prethodno i naknadno donetih amandmana.'' == Amandmani CIV i CV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 31/2003)</small> Ove izmjene i dopune predstavljaju sastavni dio ove odluke i odmah stupaju na snagu. Ova odluka stupa na snagu odmah i bez odlaganja će biti objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske." === Amandman CIV === U tački 1. Amandmana XL na član 80. Ustava Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama, odredba koja glasi "u skladu sa Ustavom i zakonom" se zamjenjuje riječima: "u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i drugim odgovarajućim zakonima". === Amandman CV === U članu 106., stavu 1. Ustava Republike Srpske iza riječi "u skladu sa Ustavom i zakonom" dodaju se sljedeće riječi: "prema odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5(a) Ustava Bosne i Hercegovine". == Amandmani CVI–CXIII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 98/2003)</small> Ovi amandmani čine sastavni dio Ustava Republike Srpske i stupaju na snagu danom njihovog proglašenja. === Amandman CVI === Član 68. tačka 3. mijenja se i glasi: "3. mjere iz svoje nadležnosti za slučaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske. Odredbe tačke 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine." === Amandman CVII === Član 70. stav 3. (dopunjen i izmijenjen Amandmanima XXXV i LXI), mijenja se i glasi: "Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike. Odredbe stava 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine." === Amandman CVIII === Član 80. stav 2. tačka 1. tekst dopunjen Amandmanom XL mijenja se i glasi: "Predsjednik Republike: 1. obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti odbrane, bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama." U članu 80. stav 2. iza tačke 1. dodaje se tačka 2. koja glasi: "2. odobrava ograničenu upotrebu jedinica Vojske Republike Srpske kako bi se pružila pomoć civilnim vlastima u reagovanju na prirodne katastrofe i nesreće, u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine." U članu 80. stav 2. tačke 2. i 3. postaju tačke 3. i 4. === Amandman CIX === Član 81. st. 1. i 2. brišu se, a stav 3. mijenja se i glasi: "Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrješava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština." U članu 81. stav 5. iza riječi "ratnog stanja" dodaju se riječi "koje proglase institucije Bosne i Hercegovine", a umjesto riječi "i neposredne ratne opasnosti" zamjenjuju se riječima "vanrednog stanja". === Amandman CX === Član 104. mijenja se i glasi: "Pravo je i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prava i dužnosti u odbrani uređuju se posebnim zakonom." === Amandman CXI === Član 105. mijenja se i glasi: "Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oružanih snaga Bosne i Hercegovine i organizuje se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Republike Srpske. Vojsku Republike Srpske čini profesionalni i rezervni sastav." === Amandman CXII === Član 106. stav 1. mijenja se i glasi: "Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, komanduje kolektivno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine i zakona." Član 106. stav 2. briše se. === Amandman CXIII === Član 107. briše se. == Amandman CXIV == <small>("Sl. glasnik RS", br. 115/2005)</small> Iza člana 138, dodaje se novi član 138a, koji glasi: "Član 138a Kao izuzetak od principa iz člana 127. ovog ustava, plata i / ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine. Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom. St. 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plata i / ili drugih naknada sudiji zaštićenih članom 127. ovog ustava." == Amandmani CXV–CXXI == <small>("Sl. glasnik RS", br. 117/2005)</small> === Amandman CXV === U članu 68. zamijenjenim Amandmanom XXXII u tački 2. riječi: "odbranu i" brišu se. === Amandman CXVI === U članu 80. stav 2. tačka 1. zamijenjena Amandmanom CVIII, riječ: "odbrane" briše se. U istom članu stav 2. dopunjenim Amandmanom CVIII tačka 2. briše se. === Amandman CXVII === U članu 104. stav 2. zamijenjen Amandmanom CX, briše se. === Amandman CXVIII === Član 105. zamijenjen Amandmanom CXI briše se. === Amandman CXIX === Član 106. zamijenjen Amandmanom CXII briše se. === Amandman CXX === I - St. 1, 2. i 3. člana 116. Ustava brišu se. II - Ovim amandmanom stavlja se van snage navedena odredba Ustava. === Amandman CXXI === I - U tački 2. Amandmana LXXXVIII riječ: "maksimalno" briše se. II - Ovim amandmanom mijenja se Amandman LXXXVIII na Ustav. == Amandman CXXII == <small>("Sl. glasnik RS", br. 48/2011)</small> U članu 79. Ustava Republike Srpske iza riječi: "dva" dodaju se riječi: "do četiri". ---- [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] l7izvtzpsib6vsvi1jd5ejpxbj3xk6j 0 5564 12154 2026-08-11T12:38:50Z Vratiosevalter 3520 Nova stranica: {{Zakon | naslov = Amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Federacija Bosne i Hercegovine | donosilac = Parlament Federacije BiH / Visoki predstavnik za BiH | datum_donosenja = 1994–2023 | datum_objave = 1/1994, 13/1997, 16/2002, 22/2002, 52/2002, 18/2003, 63/2003, 9/2004, 20/2004, 33/2004, 71/2005, 72/2005, 88/2008, 79/2022, 80/2022, 31/2023 | glasnik = "Službene novine Federacije BiH" | stupio_na_snagu = d... 12154 wikitext text/x-wiki {{Zakon | naslov = Amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine | vrsta = ustav | nivo = entitetski | oblast = Federacija Bosne i Hercegovine | donosilac = Parlament Federacije BiH / Visoki predstavnik za BiH | datum_donosenja = 1994–2023 | datum_objave = 1/1994, 13/1997, 16/2002, 22/2002, 52/2002, 18/2003, 63/2003, 9/2004, 20/2004, 33/2004, 71/2005, 72/2005, 88/2008, 79/2022, 80/2022, 31/2023 | glasnik = "Službene novine Federacije BiH" | stupio_na_snagu = danom proglašenja (pojedinačno za svaki amandman) | precisceni_tekst = [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustav Federacije BiH (prečišćeni tekst)]] | napomene = Ovdje su navedeni svi amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, doneseni od 1994. do 2023. godine. Napomena: Postoje dva amandmana CVI – jedan je donio Parlament FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 71/2005), a drugi Visoki predstavnik za BiH ("Sl. novine FBiH", br. 72/2005). | wikipedia = Ustav Federacije Bosne i Hercegovine }} __TOC__ == Amandman I == <small>("Sl. novine FBiH", br. 1/1994)</small> U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza člana V. 11. dodaje se novi član V. 12, koji glasi: "5. Kantoni sa posebnim režimom - Srednjobosanski i Neretvanski, čiji će se konačni nazivi utvrditi federalnim zakonom, u skladu sa članom I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 12 U kantonima sa posebnim režimom primjenjuju se članovi V. 1. do 11, Ustava Federacije, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog amandmana: (1) Kantoni će delegirati svoje nadležnosti iz člana V. 2. (2) ako to općina zahtijeva. Svaka općina će ostvarivati lokalnu samoupravu u skladu sa članom VI. 2. (2) Odluke koje se tiču vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih naroda u kantonu zahtijevaju saglasnost većine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, uključujući većinu bošnjačkih poslanika i većinu hrvatskih poslanika. Primjena ove odredbe može se zahtijevati većinom glasova bošnjačkih ili hrvatskih poslanika. Ukoliko je većina preostalih poslanika protiv primjene ove odredbe, osnovat će se zajednička komisija bošnjačkih i hrvatskih poslanika radi razrješenja tog pitanja. Ukoliko komisija nije u mogućnosti da to pitanje razriješi u roku od sedam dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje će po hitnom postupku riješiti najviši sud kantona, ukoliko je to pitanje u isključivoj nadležnosti kantona. Ukoliko to pitanje nije u isključivoj nadležnosti kantona, odluku donosi najviši sud kantona, uz mogućnost žalbe Ustavnom sudu Federacije. (3) Kanton sa posebnim režimom ima predsjednika i zamjenika predsjednika kantona. a) Zamjenik predsjednika kantona bit će biran u skladu sa članom V. 8. U izboru predsjednika i zamjenika predsjednika kantona, klub hrvatskih poslanika i klub bošnjačkih poslanika u zakonodavnom tijelu kantona odvojeno kandidiraju po jednu osobu. Izbor za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona zahtijeva prihvaćanje oba kandidata zajednički, većinom glasova bošnjačkih poslanika i većinom glasova hrvatskih poslanika. Ukoliko zajednička kandidatura ne dobije potrebnu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona; b) Izabrane osobe će naizmjenično po jednu godinu biti predsjednik, a zatim zamjenik predsjednika kantona, u periodu od dvije godine. Predsjednici kantona sa posebnim režimom ne mogu biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda; c) Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona ne može vršiti tu funkciju više od dva uzastopna dvogodišnja mandata; d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu biti smijenjeni dvotrećinskom većinom glasova zakonodavnog tijela kantona, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika u zakonodavnom tijelu kantona; e) Ukoliko predsjednik ili zamjenik predsjednika umre, bude smijenjen ili, prema mišljenju vlade kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, postupak predviđen gornjim paragrafom (3) a) provest će u roku od trideset dana Klub poslanika koji je kandidirao osobu koja se zamjenjuje da bi se popunilo upražnjeno mjesto do kraja započetog mandata. Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona obavljat će obje funkcije tokom perioda predviđenog u prethodnoj rečenici ako, prema mišljenju vlade kantona usvojenom konsenzusom, ovaj drugi određeno vrijeme nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti. Ukoliko oba mjesta ostanu upražnjena predsjedavajući kantonalnog zakonodavnog tijela obavljat će obje funkcije za potrebni period. (4) Vladu kantona sa posebnim režimom: a) Imenuje predsjednik kantona, uz saglasnost zamjenika predsjednika kantona. Imenovanje zahtijeva potvrdu dvotrećinskom većinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona; b) Čine jednak broj članova iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i određen broj članova koje čine ostali, imenovanih i prihvaćenih kako je predviđeno u ovom paragrafu pod a). (5) U ustavu kantona sa posebnim režimom bit će sadržane odredbe kojima će se otkloniti blokada u odlučivanju zakonodavnog tijela kantona prilikom donošenja prijeko potrebnih zakona." == Amandmani II–XXIV == <small>("Sl. novine FBiH", br. 13/1997)</small> === Amandman II === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se preambula, koja glasi: "Uvjereni da demokratske institucije temeljene na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica, Odbijajući nasilje rata, U želji da pridonesu unapređenju mira, U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište, Vođeni načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum), Narodi i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine". === Amandman III === Član I.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "(1) Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, i građani Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, ostvarujući svoja suverena prava, preoblikuju unutrašnju strukturu teritorije Federacije Bosne i Hercegovine definiranu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma, tako da se Federacija Bosne i Hercegovine sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima. (2) Federacija Bosne i Hercegovine jedan je od dva eniteta od kojih se sastoji država Bosna i Hercegovina, i ima svu vlast, ovlaštenja i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu izričito u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine." === Amandman IV === Član II.A.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Budući da se načela, prava i slobode utvrđeni u članu II Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, slijedeće odredbe odnose se na Federaciju." === Amandman V === Stav 1. člana II.A.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u prvoj rečenici mijenja se i glasi: "Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava." === Amandman VI === Član II.A.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma na povrat ukupne imovine koje su lišene tokom etničkog progona i neprijateljstava od 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne može povratiti. Svi iskazi i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno oni koji se odnose na odricanje od prava na zemlju i drugu imovinu, ništavni su. Ostvarenje prava iz stava 1. ovoga člana uredit će se federalnim zakonodavstvom." === Amandman VII === Član II.A.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Sticanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedeće uvjete: a) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva proizvoljno, ili na način koji bi je ostavio bez državljanstva; b) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva Federacije po osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i društvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili bilo kojeg drugog osnova; c) svi državljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i državljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o državljanstvu utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na državljanstvo druge države." === Amandman VIII === Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "U isključivoj su nadležnosti Federacije: a) organiziranje i vođenje odbrane Federacije, zaštita njene teritorije, uključujući osnivanje zajedničkog zapovjedništva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom, zaključivanje vojnih sporazuma u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te saradnja sa Stalnim komitetom za vojna pitanja i sa Vijećem ministara u odbrani Bosne i Hercegovine, b) državljanstvo Federacije, c) utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou, d) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, e) suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala, f) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, g) utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture, h) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima." === Amandman IX === U članu III.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod d) i f) mijenja se i glasi: "d) komunikacijska i transportna infrastruktura, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca." Tekst pod g) briše se. === Amandman X === U članu IV.A.20. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod f) mijenja se i glasi: "f) davanja ovlašćenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost." Tekst pod g) briše se. Tekst pod h) mijenja se i glasi: "h) odobravanje, većinom glasova, sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost." === Amandman XI === Član IV.B.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti." === Amandman XII === Član IV.B.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Vlada Federacije se sastoji od premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika premijera i ministara, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, uključujući zamjenika premijera, ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar." === Amandman XIII === U članu IV.B.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tekst pod a), d) i e) mijenja se i glasi: Tekst pod a) (V) mijenja se i glasi: "a) (V) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije." Tekst pod a) (VI) briše se. Tekst pod d) briše se. Tekst pod e) (I) mijenja se i glasi: "e) (I) vrši dužnost ministra." === Amandman XIV === U članu IV.C.3.10(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iza tačke b) dodaju se nove tačke c) i d), tako da dosadašnje tačke c) i d) postaju tačke e) i f): "c) između grada i njegovog kantona ili federalne vlasti; d) između općine i grada;" Tekst pod 10 (2) d), mijenja se i glasi: "d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera ili predsjednika kantona, utvrđuje da li predloženi ili usvojeni propis koji je donio organ kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom." === Amandman XV === Član V.1.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "(1) Svaki kanton može prenijeti svoje ovlaštenja na općinu i grad na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast. (2) Svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlaštenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću te radiom i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini. (3) Svaki kanton može zaključivati međunarodne sporazume uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna." === Amandman XVI === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja: "VI - OPĆINSKE VLASTI", dodaje se novo poglavlje, koje glasi: "VI. A. GRADSKE VLASTI (1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom. Odgovornosti grada obuhvataju: a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, b) zajedničku infrastrukturu, c) urbanističko planiranje, d) javni promet, e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine. (2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. (3) Grad ima gradsko vijeće, čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15, a niti više od 30 vijećnika. (4) Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom. (5) Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera, b) provođenje gradske politike i izvršavanje gradskih propisa, c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima, d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike. (6) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom." === Amandman XVII === Član VII.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Međunarodni odnosi Federacije moraju biti u skladu sa međunarodnim subjektivitetom, teritorijalnim integritetom i kontinuitetom Bosne i Hercegovine." === Amandman XVIII === Član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, prevladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum." === Amandman XIX === Član VII.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "(1) Sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama potpisuje i ratifikuje u ime Federacije predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih odobri Parlament Federacije uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlament Federacije, odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nisu svojim zakonom predvidjeli da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost. (2) Predsjednik Federacije, na prijedlog premijera, može otkazati međunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije uz saglasnost ili po zahtjevu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine." === Amandman XX === Član IX.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine briše se. === Amandman XXI === Član IX.4.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "(1) Prvi izbori za Zastupnički dom, Dom naroda, kantonalna i zakonodavna tijela i općinska vijeća održat će se u skladu sa Aneksom III Općeg okvirnog sporazuma. Kasniji izbori odvijat će se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije." Tekst pod (3) mijenja se i glasi: "(3) Nijedna osoba koja izdržava kaznu izrečenu od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je optužena od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na teritoriji Federacije." === Amandman XXII === Član IX.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "Ovaj ustav primjenjuje se u općinama grada Mostara i gradu Mostaru dok je pod upravom Evropske unije, ako drukčije ne odluči upravitelj Evropske unije, koji ne smije odstupiti od poglavlja II o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije za vrijeme uprave Evropske unije konsultuje se sa upraviteljem u pogledu olakšavanja pune primjene ovog ustava u gradu Mostaru čim se to vrijeme okonča." === Amandman XXIII === Član IX.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: "(1) Ustavotvorna skupština Federacije koju čine poslanici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine izabrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom do konstituisanja Parlamenta Federacije u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma. (2) U periodu do konstituisanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma, civilno komandovanje Armijom Bosne i Hercegovine, uključujući i imenovanje vojnih oficira, vršit će predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a civilno zapovijedanje Hrvatskim vijećem odbrane, uključujući i imenovanje vojnih časnika vršit će predsjednik ili potpredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda. (3) Dok se ne izaberu federalni, kantonalni i općinski funkcioneri u prijelaznom periodu u skladu sa članom IX.3. sadašnji administrativni aranžmani ostat će na snazi u okviru Federacije, osim u općinama grada Mostara i gradu Mostaru kojim će upravljati upravitelj Evropske unije u periodu o kojem se dogovore Evropska unija i predsjednik i potpredsjednik Federacije." === Amandman XXIV === U Aneksu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, iza tačke 21. dodaje se nova tačka 22. koja glasi: "22. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994." == Amandmani XXV i XXVI == <small>("Sl. novine FBiH", br. 13/1997)</small> === Amandman XXV === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja "VI.A. Gradske vlasti" iza tačke (1) dodaje se nova tačka (2) koja glasi: "Sjedište kantona s posebnim režimom organizovat će se na osnovu istih principa". Tač. 2. i 3. postaju tač. 3. i 4., a iza nove tačke 4. iza stava 2. dodaje se novi stav koji glasi: "U slučaju Grada Mostara Gradsko vijeće nastavit će raditi sa postojećim brojem vijećnika, s tim da će se broj vijećnika uskladiti sa odredbama prethodnog stava najkasnije do slijedećih lokalnih izbora. Ostale specifičnosti Grada Mostara uzet će se u obzir prilikom određivanja broja vijećnika i postupka za njihov izbor". Dosadašnje tač. 4, 5. i 6. postaju tač. 5, 6. i 7. === Amandman XXVI === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza poglavlja VI.A. "Gradske vlasti" dodaje se novo poglavlje, koje glasi: "VI.B. Organizacija Sarajevo 1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave. Ustavom Kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva. 2. Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva održava multietničnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom Kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim ustavom." == Amandmani XXVII–LIV == <small>("Sl. novine FBiH", br. 16/2002)</small> === Amandman XXVII === Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim amandmanom mijenja se zadnja alineja Preambule Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja je izmijenjena Amandmanom II na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXVIII === (1) Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. (2) Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ovim amandmanom mijenja se član I.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom III na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXIX === (1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica. (2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave. Ovim amandmanom mijenja se član I.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXX === Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine. Ovim amandmanom mijenja se naslov pod II B. i član II B.1.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXI === A. Zakonodavstvo a) Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički dom i Dom naroda. Ovim amandmanom mijenja se naslov pod A u članu IV Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i iza istog dodaje se novi tekst. === Amandman XXXII === (1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika. Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.1.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXIII === Sastav Doma naroda i izbor članova (1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. (2) Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. (3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja. Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.2.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXIV === (1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. (2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. (4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit će se zakonom. (5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća. Ovim amandmanom zamjenjuje se član IV.A.2.8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXV === Prestaje da važi član IV.A.2.9. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXVI === (1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXVII === Definicija vitalnog interesa Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. Ovim amandmanom iza člana IV.A. 4.17. dodaje se naslov pod 5. i novi član 17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XXXVIII === Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa (1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. (2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. (3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Sudije bira Zastupnički dom i Dom naroda. Ovim amandmanom iza novog člana IV.A.5.17a. dodaje se novi naslov pod 6. i novi član 17b. === Amandman XXXIX === Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom, kako je to definisano u listi iz amandmana XXXVII 1. Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa definisana u Amandmanu XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa. 2. Ako samo jedan predsjedavajući ili potpredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, 2/3 većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u Amandmanu XL. 3. Predsjedavajući i potpredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice. 4. Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Domu naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni usvojeni. 5. Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Zastupničkom domu na odobravanje. 6. Ukoliko saglasnost nije moguća u Domu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se zajednička komisija od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi koncenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim. 7. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. Ovim amandmanom mijenja se član IV.A.4.18. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XL === Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda 1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda. 2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim. 3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu. 4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. 5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. 6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. 7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta. 8. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom. Ovim amandmanom iza člana IV.A.4.18 dodaje se novi naslov i član 18a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLI === Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom. Ovim amandmanom dopunjuje se član IV.B.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom XI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLII === (1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. (3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja. (4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu. (5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je četiri godine. Ovim amandmanom mijenja se član IV. B.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLIII === U članu IV.B.3. (2) tekst iza prve rečenice, do kraja člana briše se. === Amandman XLIV === Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7. (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/ predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. (2) Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih. Ovim amandmanom mijenja se član IV.B.2.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji je izmijenjen Amandmanom XII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLV === Izbor Vlade (1) Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom. (2) Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjednik Federacije u saglasnosti s potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovo će postupiti u skladu sa stavom 1. ovog člana. Ovim amandmanom mijenja se član IV.B.2.5.(I) i dodaje novi stav 2., a dosadašnji stav 2. postaje stav 3. === Amandman XLVI === Prestaje da važi član IV.B.2.6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLVII === U članu IV.C.2.6. uvodna rečenica i tačka a) briše se. Dosadašnje tač. b) i c) postaju tač. a) i b). === Amandman XLVIII === Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. Ovim amandmanom mijenja se član IV.C.3.9. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman XLIX === Distribucija ključnih funkcija u strukturi federalne vlasti (1) Premijer/predsjednik Vlade i zamjenici premijera/ potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Od niže navedenih funkcija najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih: 1. premijer/predsjednik Vlade 2. predsjedavajući Zastupničkog doma 3. predsjedavajući Doma naroda 4. predsjednik Vrhovnog suda 5. predsjednik Ustavnog suda 6. federalni tužilac. Ovim amandmanom iza člana IV.C.5.23. dodaje se novi naslov IV.D. i član IV.D.1. === Amandman L === (1) Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Federacije, u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada Federacije, većina delegata u Zastupničkom domu ili većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda. (2) Predloženi amandman usvaja se: (a) u Domu naroda prostom većinom uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata; (b) u Zastupničkom domu dvotrećinskom većinom zastupnika. Ovim amandmanom zamijenjuje se član VIII 1. Ustava Federacije BiH. === Amandman LI === Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. Ovim amandmanom mijenja se član IX.7 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. === Amandman LII === Prijelazne i završne odredbe Član 11a 1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona. Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 11b 2. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije Bosne i Hercegovine U roku od devet mjeseci od usvajanja ovih amandmana, principi sadržani u ovim amandmanima primjenjuju se na kantone. U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantirat će se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade. Član 11c 3. Dužnosti doma naroda Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u ovim amandmanima. Član 11d U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Član 11e U roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovih amandmana prestat će se primjenjivati odredbe ovog ustava koje se odnose na Sud za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakonom će se urediti pitanje preuzimanja poslova, opreme, arhive i drugih sredstava, kao i radno pravni status uposlenih u Sudu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. Ovim amandmanom iza člana IX.11. dodaju se novi čl. 11a., 11b., 11c., 11d. i 11e. === Amandman LIII === U članu V. 5.2 riječi: "dvije godine" zamjenjuju se riječima: "četiri godine". === Amandman LIV === U članu VI.3.2 riječi: "dvije godine" zamjenjuju se riječima: "četiri godine". == Amandmani LVI–LXIII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 22/2002)</small> === Amandman LVI === U članu IV.B.7a (I) Ustava Federacije, riječi: "sudija federalnih sudova" zamjenjuju se riječima: "sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća." === Amandman LVII === U članu IV.C.3, iza riječi: "svim sudovima", dodaju se riječi: "i organizaciji svih sudova". === Amandman LVIII === U članu IV.C.4., iza stava 2, dodaju se novi st. 3. i 4., koji glase: "3) Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije. 4) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Federaciji. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, između ostalog, uključuju imenovanje, vođenje disciplinskog postupka i smjenjivanje sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije, i obuhvataju i tužioce i zamjenike tužilaca u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća utvrđuju se zakonom." Dosadašnji stav 3. postaje stav 5. === Amandman LIX === Član IV.C.6. Ustava Federacije mijenja se i glasi: "1. Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u skladu sa zakonom. 2. Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. 3. Sudije Vrhovnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa zakonom. Sudijama Vrhovnog suda takođe može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije Vrhovnog suda za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom. 4. Sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija tog suda." === Amandman LX === Član IV.C.7,. mijenja se i glasi: "1. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. 2. Plaća i drugi uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sve sudije sudova Federacije utvrđuju se zakonom." === Amandman LXI === U članu V.6. tačka c) se briše. === Amandman LXII === Član V.11. Ustava Federacije mijenja se i glasi: "1. Kantoni imaju sudove koji imaju žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u svom kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom. 2. Sudije kantonalnih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom. 3. Sudije kantonalnih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama kantonalnih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat i procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnih sudova utvrđuje se zakonom Federacije. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sudije kantonalnih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." === Amandman LXIII === Član VI.7. Ustava Federacije mijenja se i glasi: "1. Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više općina, imaju nadležnost u svim građanskim i krivičnim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom drugom sudu. 2. Općinski sudovi se osnivaju zakonom kantona i finansira ih kantonalna vlast. 3. Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom. 4. Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." == Amandmani LXIV–LXVII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 52/2002)</small> === Amandman LXIV === Član IV.A.3.13 Ustava Federacije mijenja se tako što se postojeći tekst briše i zamjenjuje slijedećim tekstom: "Članovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima Federacije." === Amandman LXV === Član IV.B.4.10. se briše. === Amandman LXVI === Na kraju člana IV.C.3.10. dodaje se stav koji glasi: "Ustavni sud odlučuje o pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Federaciji." === Amandman LXVII === Član V.2.7. stav 4. mijenja se tako što se postojeći tekst briše i zamjenjuje slijedećim tekstom: "Članovi zakonodavnih organa kantona ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima kantona." == Amandmani LXVIII–LXXXVII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 52/2002 i 60/2002 - ispr.)</small> === Amandman LXVIII === U članu II.B.3.8. stav 1., riječi: "zamjenik premijera" zamjenjuju se riječima: "zamjenici premijera", a riječi: "svakom predsjedniku kantona" brišu se. === Amandman LXIX === U članu IV.A.7.20, ranije član IV.A.5.20. prije Amandmana XXXVII i XXXVIII, stav 1. tačka (a), riječ "potpredsjednika" zamjenjuje se riječima: "dva potpredsjednika". U članu IV.A.7.20, ranije član IV.A.5.20. prije Amandmana XXXVII i XXXVIII, tačka (b), riječ "potpredsjednika" zamjenjuje se riječima: "jednog od potpredsjednika". === Amandman LXX === U članu IV.B.1.3, izmijenjenom Amandmanom XLIII, st.1. i 2., riječ "potpredsjednik" zamjenjuju se riječima: "jedan od potpredsjednika". === Amandman LXXI === U članu IV.B.2.5. stav 3., ranije član IV.B.2.5. prije Amandmana XLV, riječi: "zamjenici ministara" brišu se. === Amandman LXXII === U članu IV.B.3.7. tačka b), riječ "potpredsjednik" zamjenuje se riječju "potpredsjednici". U članu IV.B.3.7. tačka e), riječi: "zamjenik premijera" zamjenuju se riječima: "zamjenici premijera". Član IV.B.3.7. g. briše se. === Amandman LXXIII === U članu IV.C.3.10. stav 2. tač. b) i d), riječi: "zamjenika premijera" brišu se. U članu IV.C.3.10. stav 2. tačka (b), riječ "predsjednika" briše se. U članu IV.C.3.10. stav 2. tačka (d), riječi: "ili predsjednika" brišu se. === Amandman LXXIV === Iza člana IV.D.1, dopunjenog Amandmanom XLIX, dodaje se novi član IV.D.1.a, koji glasi: "Nakon izbora za zakonodavni organ Federacije i imenovanja premijera, predsjedavajućeg Zastupničkog doma i predsjedavajućeg Doma naroda, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda i tužilac Federacije Bosne i Hercegovine biraju se u skladu sa raspodjelom mjesta predviđenom u članu IV.D.1." === Amandman LXXV === U članu V.1.1 dodaje se nova tačka c), koja glasi: "c) osigurati da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima kantona. Takva propocionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7." === Amandman LXXVI === U članu V.1.3. riječi: "sa bošnjačkom ili hrvatskom većinom" brišu se. === Amandman LXXVII === U članu V.2.5.1, iza riječi: "stanovništva" dodaje se tačka a riječi: "ne može biti manji od 30 niti veći od 50" brišu se. === Amandman LXXVIII === U članu V. 2. 6. stav 1. tač. b) i d) brišu se. === Amandman LXXIX === Član V.2.7. stav 1. mijenja se tako što se briše sadašnji tekst i zamjenjuje se tekstom koji glasi: "(1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik. (2) Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona. (3) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona. (4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno. (5) Tri kandidata koja potvrdi skupština kantona odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući." Dosadašnji st. 2. - 5. postaju st. 6. - 9. === Amandman LXXX === Iza člana V.2.7. dodaje se novi naslov i članovi V.2.7.a) i b) koji glase: "Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Član V.2.7a 1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17.a. ovog ustava. Klubovi iz člana IV.5.17.a. ovog ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog ustava. 2) Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17.a. ovog ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je: - većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona. 3) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona dužni su da u u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 2. ovog člana. 4) Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog organa može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa." Član V.2.7b (1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom organu kantona. (2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda. (3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.6. 18.a. ovog ustava. (4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. (5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim / usvaja se prostom većinom glasova." === Amandman LXXXI === Član V.3.8. mijenja se tako što se briše postojeći tekst i isti se zamjenjuje sljedećim riječima: "(1) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava. (2) Kandidata za mjesto premijera kantona imenuje predsjedavajući kantonalnog zakonodavnog organa u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg. Kandidat za mjesto premijera kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike. (3) Ministri zajedno sa premijerom čine vladu kantona. Vladu kantona potvrđuje zakonodavni organ kantona većinom glasova. (4) Izuzetno od odredaba stava 3. ovog člana, u kantonima u kojima prema posljednjem popisu stanovništva svaki od dva ili više konstitutivnih naroda čine više od 30% stanovništva kantona, vladu potvrđuje zakonodavni organ kantona dvotrećinskom većinom glasova. (5) Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane zakonodavnog organa kantona." === Amandman LXXXII === Iza člana V.3.8. dodaje se novi član V.3.8 a, koji glasi: "Ministri odgovaraju premijeru i zakonodavnom organu kantona. Premijer je također odgovoran zakonodavnom organu kantona. Ministri snose krajnju odgovornost za rad svojih ministarstava. Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme zakonodavni organ kantona izglasa nepoverenje. " === Amandman LXXXIII === U članu V.3.9.d. brišu se riječi: "istragom i krivičnim gonjenjem u vezi sa kršenjem kantonalnih zakona, kao i". Iza tačke e) člana V.3.9, dodaju se sljedeće riječi: "(f) Sve odluke vlade donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju." === Amandman LXXXIV === U članu V.4.11, izmijenjenom Amandmanom LXII, iza stava 3. dodaje se novi stav 4., koji glasi: "(4) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i općinskim sudovima. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava." === Amandman LXXXV === Član V.5, uključujući i član V.5.12, briše se. === Amandman LXXXVI === U članu VI.1. dodaje se nova tačka c), koja glasi: "Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava." === Amandman LXXXVII === U članu VI.A. stav 2. briše se. == Amandman LXXXVIII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 18/2003)</small> Član IV.B.3.7 (a) (ii) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: "vršenje funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga Federacije, u skladu sa odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5(a) Ustava Bosne i Hercegovine." == Amandmani LXXXIX–XCIV == <small>("Sl. novine FBiH", br. 63/2003)</small> === Amandman LXXXIX === Član III.1. a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen Amandmanom VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: "a) zaključivanje vojnih sporazuma u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine; te saradnju sa Stalnim komitetom za vojna pitanja i Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, te drugim institucijama na državnoj razini odgovornim za vojna i odbrambena pitanja." === Amandman XC === Član IV.B.3.7. a) (II) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen amandmanima XIII, LVI, LXXII i LXXXVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, se briše. === Amandman XCI === Član IV.B.3.8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine se briše. === Amandman XCII === Član VII.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen Amandmanom XVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: "Međunarodni odnosi Federacije moraju biti u skladu sa kontinuitetom, suverenitetom, teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine." === Amandman XCIII === Član VII.4.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen Amandmanom XIX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: "(1) Sporazume s državama i međunarodnim organizacijama potpisuje, u ime Federacije, predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih ratificira Parlament Federacije, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom nije predvidjela da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost." === Amandman XCIV === Član IV.A.5.20.(1) e) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen amandmanima X i LXIX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, se briše. == Amandmani XCV–CII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 9/2004)</small> === Amandman XCV === U članu II.B.5, riječ "grada" se dodaje prije riječi: "ili općine"; === Amandman XCVI === U članu IV.C.10 iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine." Dosadašnji st (3) i (4) postaju st. (4) i (5); === Amandman XCVII === U članu IV.C.12. (b), riječi: "grada ili bilo koje" se dodaju prije riječi "općine"; === Amandman XCVIII === U članu V.1.(b) riječi: "gradu ili" dodaju se prije riječi "općini"; === Amandman XCIX === Član V.10. se stavlja van snage i zamjenjuje se novim članom V.10 koji glasi: "U vršenju svojih nadležnosti u pogledu kantonalne policije, vlada kantona osigurava da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva kantona uz uslov da nacionalna struktura policije svake općine odnosno grada odražava nacionalnu strukturu stanovništva tog grada ili općine." === Amandman C === Član VI.A. stav 4 se stavlja van snage i zamjenjuje se novim stavom (4) koji glasi: "(4) Osim ako nije drugačije propisano ovim Ustavom, grad ima gradsko vijeće koje se sastoji od jednakog broja vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, izborna procedura i dužina trajanja mandata se utvrđuje Statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 31 vijećnika."; === Amandman CI === Dodaje se novi član VI.C koji glasi: "VI.C Organizacija Mostara 1) U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizuje kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave. 2) Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano. 3) Organizacija Grada Mostara se reguliše zakonom i Statutom Grada Mostara. Statutom se određuju gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju. Statutom se određuje broj gradskih područja. 4) Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se reguliše Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uslova propisanih u članu VI.A ovog Ustava. 5) Postupak donošenja odluka se određuje Statutom Grada Mostara. Izuzetno od odredaba bilo kojeg zakona koji propisuje postupke glasanja, Statutom Grada Mostara može se odrediti poseban postupak glasanja Gradskog vijeća za usvajanje određenih odluka. 6) Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su zaštićeni u Gradu Mostaru. Pitanja od vitalnog nacionalnog interesa su definisana u članu IV.A.17.a ovog Ustava, pod uslovom da su klubovi poslanika iz člana IV.A.17.a , u svrhu Grada Mostara, oni klubovi poslanika koji su određeni Statutom Grada Mostara. Postupak zaštite vitalnih nacionalnih interesa se reguliše Statutom Grada Mostara. Taj postupak uključuje mogućnost upućivanja pitanja od vitalnog interesa Ustavnom sudu Federacije u skladu sa postupkom predviđenim u članu IV.A.18.a) tač. 5. do 8. ovog Ustava, u slučaju da se ne može doći do dogovorenog rješenja. 7) Samo vijećnici izabrani u Gradsko vijeće mogu biti birani za gradonačelnika Grada Mostara. Gradonačelnika bira i smjenjuje dvotrećinska većina izabranih vijećnika. Postupak izbora i smjenjivanje gradonačelnika se detaljnije određuje Statutom Grada Mostara. 8) Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11.a ovog Ustava."; === Amandman CII === Članovi IX.10 i IX.11. stav 3, stavljaju se van snage. == Amandmani CIII i CIV == <small>("Sl. novine FBiH", br. 20/2004)</small> === Amandman CIII === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, član IV.C.4.(4) mijenja se i glasi: "(4) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, kao tijelo na državnom nivou, osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudova i tužilačke dužnosti u Federaciji. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, između ostalog, uključuju imenovanje, vođenje disciplinskog postupka protiv i smjenjivanja sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije i obuhvataju i tužioce i zamjenike tužioca u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog tužilačkog vijeća utvrđuju se zakonom na nivou Bosne i Hercegovine." === Amandman CIV === Član VI.3. se mijenja i glasi: "1. Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika. 2. Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine. 3. Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom. 4. Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika. 5. Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. U članu VI.4. dosadašnja tačka "b)" briše se, a tačke "c)" i "d)" postaju tačke "b)" i "c)". == Amandman CV == <small>("Sl. novine FBiH", br. 33/2004)</small> U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine u članu VI.7.2. riječ "kantona" briše se. == Amandmani CVI–CVIII == <small>("Sl. novine FBiH", br. 71/2005)</small> '''Napomena:''' Ove amandmane je donio '''Parlament Federacije Bosne i Hercegovine'''. Postoji još jedan Amandman CVI, koji je donio Visoki predstavnik, objavljen u "Sl. novinama FBiH", br. 72/2005 – vidi dalje. === Amandman CVI* === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, u članu III.1. tačka a) briše se. Dosadašnje tačke b) do h) postaju tačke a) do g). === Amandman CVII === U članu IV. B. 3. 7. a) (I) riječi: "oficira u armiji", brišu se. === Amandman CVIII === U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, u članu IV.A.5.20.(1) tačka i) briše se. == Amandman CVI (drugi) == <small>("Sl. novine FBiH", br. 72/2005)</small> '''Napomena:''' Ovaj amandman je donio '''Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu''', nezavisno od amandmana CVI–CVIII koje je donio Parlament FBiH (br. 71/2005). Iza člana IX.11.e, dodaje se novi član IX.11.f, koji glasi: "Član 11f (1) Kao izuzetak od načela iz stava 1. člana IV.C.7, stava 3. člana V.4.11 i stava 4. člana VI.7 ovog Ustava, plaća i/ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine. (2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom. (3) Stavovi 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plaće i/ili drugih naknada sudiji zaštićenih stavom 1. člana IV.C.7, stavom 3. člana V.4.11 i stavom 4. člana VI.7 ovog Ustava." == Amandman CIX == <small>("Sl. novine FBiH", br. 88/2008)</small> U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, u poglavlju I., u članu 5., u stavu (2) iza riječi: "bošnjačkih delegata" veznik "i" se zamjenjuje zarezom, a iza riječi: "hrvatskih delegata" dodaju se riječi: "i većinu glasova srpskih delegata". == Amandmani CX–CXXX == <small>("Sl. novine FBiH", br. 79/2022)</small> === Amandman CX === Iza člana III.4. dodaje se novi član III.5., koji glasi: "Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Ustavom, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih u članovima III.1, III.2. i III.4. ovog Ustava, Federacija i kantoni će postupati u skladu s ovim Ustavom i u interesu Federacije kao cjeline, uzajamno će se podržavati u vršenju svojih dužnosti vodeći računa o principima lojalnosti i solidarnosti između svih nivoa vlasti, te će na trajnoj osnovi međusobno sarađivati, koordinirati i dogovarati se i u dobroj vjeri će pregovarati." === Amandman CXI === U članu IV.A.6. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Dom naroda sastoji se od osamdeset delegata, i to po dvadeset tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jedanaest delegata iz reda Ostalih." === Amandman CXII === U članu IV.A.8. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom." Stav (3) mijenja se i glasi: "(3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu." === Amandman CXIII === Član IV.A.10. mijenja se i glasi: "Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora. Zakonom će se precizirati način preraspodjele mjesta dodijeljenih jednom ili više konstitutivnih naroda i/ili grupi Ostalih iz kantona, ukoliko kantonalna skupština u tom kantonu ne izabere delegate iz reda jednog ili više relevantnih konstitutivnih naroda ili iz grupe Ostalih u Dom naroda u roku predviđenom ovim članom." === Amandman CXIV === Iza člana IV.A.12. dodaje se novi član IV.A.12a., koji glasi: "U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava." === Amandman CXV === Član IV.A.15. mijenja se i glasi: "Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka." === Amandman CXVI === U članu IV.A.17a tekst iza riječi: "sistem javnog informisanja", a koji glasi: "i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda", briše se. === Amandman CXVII === U članu IV.A.17b, stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Ustavni sud iz reda sudija tog suda." === Amandman CXVIII === Član IV.A.18. mijenja se i glasi: "(1) U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda odluče da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes definiran članom IV.A.17a ovog Ustava, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa. (2) Odluka da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes mora biti donesena u roku od jedne sedmice od dana kada je prijedlog zakona, propisa ili akta dostavljen delegatima, a najkasnije do održavanja glasanja o tom zakonu, propisu ili aktu u Domu naroda. (3) Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za takav zakon, propis ili akt, smatrat će se da je usvojen. (4) Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja Predstavničkom domu na odobravanje. (5) Ukoliko se saglasnost u Domu naroda ne postigne ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se Zajednička komisija sastavljena od predstavnika Predstavničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona, propisa ili akta. Ukoliko se tekst zakona, propisa ili akta usaglasi, zakon, propis ili akt smatra se usvojenim. (6) Ukoliko Zajednička komisija ne postigne saglasnost, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku o tome da li se predmetni zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. (7) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. (8) Potreban je glas najmanje dvoje sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. (9) Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta. (10) U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon, propis ili akt ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon, propis ili akt usvojen/biće usvojen prostom većinom." === Amandman CXIX === Član IV.A.18a briše se. === Amandman CXX === Član IV.B.2. mijenja se i glasi: "(1) Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitu-tivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika Federacije." (2) Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili. (3) Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegatâ u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili." (4) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Predstavničkom domu, a zatim u Domu naroda. (5) Imena kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana dostavljaju se Predstavničkom domu, koji će glasati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidatâ, u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana. Listu odobrava Predstavnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasaju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje. (6) Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Predstavničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje. (7) U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju, u roku od jedne sedmice organizira se drugi krug glasanja u kojem će poslanici Predstavničkog doma glasati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja. Lista koja dobije najveći broj glasova u Predstavničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje. (8) Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Predstavnički dom. (9) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko Predstavnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz stava (5) ovog člana, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana prosljeđuje se Domu naroda i kandidati sa te liste će se smatrati izabranim ukoliko ta lista bude odobrena samo u Domu naroda. (10) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, ukoliko u roku iz stava (8) ovog člana Dom naroda ne obavi glasanje za listu kandidata koju je dostavio Predstavnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Predstavničkom domu. (11) Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavovima (4) do (10) ovog člana, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Predstavnički dom će glasati za novu listu u skladu sa stavovima (5) do (7) ovog člana u roku od 15 dana od dana glasanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Predstavnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavovima (1) do (3) ovog člana, postupak predviđen u stavovima (1) do (7) ovog člana se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog člana prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu. (12) Izuzetno od odredbe stava (4) ovog člana, u ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koju je odobrio Predstavnički dom. (13) Tri kandidata izabrana u skladu s ovim članom odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Predstavnički dom. (14) Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili potpredsjednika više od dva puta uzastopno. === Amandman CXXI === U članu IV.B.3. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ukoliko predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje službene dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, bit će proveden postupak predviđen u članu IV.B.2. pod uvjetom da rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate za upražnjeno mjesto počinje da teče od dana kada su mjesta koja je potrebno popuniti postala upražnjena. Upražnjeno mjesto se popunjava do kraja započetog mandata." === Amandman CXXII === U članu IV.B.5. stav (1), iza riječi: "kandidatom za tu funkciju", dodaju se riječi: "u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika". === Amandman CXXIII === U članu IV.C.6., stavovi (1) i (2) mijenjaju se i glase: "(1) Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom. (2) Predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine prema članu IV.B.7.(a)(I) ovog Ustava." Iza stava (2), dodaju se novi stavovi (3) i (4), koji glase: "(3) Za imenovanje sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. Ukoliko jednog ili više sudija predloženih u skladu sa stavom (2) ovog člana ne potvrdi većina delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže jednog ili više novih sudija za sva preostala upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata. (4) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavilo listu ili od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (2) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih prema redoslijedu na rang listi koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata." Dosadašnji stav (3) postaje stav (5). Dosadašnji stav (4) postaje stav (6) i mijenja se i glasi: "(6) Osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija Ustavnog suda, sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina. U cilju pokretanja postupka za imenovanje novog sudije Suda, Ustavni sud će obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine najkasnije šest mjeseci prije datuma kada sudija treba da navrši 70 godina. Ukoliko novi sudija ne bude imenovan do tog datuma, sudija koji je navršio 70 godina nastavlja obavljati dužnost sve dotle dok na dužnost ne stupi novi sudija." === Amandman CXXIV === Član IV.D.1. mijenja se i glasi: "(1) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: - Premijer/predsjednik Vlade; - Predsjedavajući Predstavničkog doma; - Predsjedavajući Doma naroda. (2) Predsjednik Federacije i premijer/predsjednik Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. (3) Nakon izbora predsjednika Federacije i imenovanja premijera/predsjednika Vlade, svaki dom će, ukoliko je potrebno, osigurati poštivanje odredbi stava (1) ovog člana. (4) Od niže navedenih funkcija najviše jedna se može popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih: - Predsjednik Vrhovnog suda; - Predsjednik Ustavnog suda; - Federalni tužilac. === Amandman CXXV === Član IV.D.1a briše se. === Amandman CXXVI === U članu V.2.7b, stavu (3), riječi: "članu IV.6.18.a" zamjenjuju se riječima "članu IV.A.18". === Amandman CXXVII === U članu VI.C.6, riječi: "u skladu sa postupkom predviđenim u članu IV.A.18.a) tač. 5. do 8. ovog Ustava" zamjenjuju se riječima: "u skladu s postupkom predviđenim u članu IV.A.18., stavovima (7) do (10) ovog Ustava". === Amandman CXXVIII === U članu IX.7. postojeća odredba postaje stav (1) nakon kojeg se dodaje novi stav (2) koji glasi: "(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda." === Amandman CXXIX === Iza člana IX.11f, dodaje novi član IX.11g, koji glasi: "Član 11g (1) Izuzetno od odredbi člana IV.C.6. stava (2) ovog Ustava kojima se predviđa rok od 30 dana, predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednikâ predlaže sudije Ustavnog suda na svim mjestima koja budu upražnjena u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana s listâ kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 16. oktobra 2019. godine i 26. februara 2021. godine u roku od pet dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana. (2) Ukoliko predsjednik uz saglasnost potpredsjednikâ ne predloži kandidate za sva upražnjena mjesta u roku od pet dana ili u roku od pet dana od dana glasanja putem kojeg je Dom naroda odbio da potvrdi kandidate predložene u skladu sa stavom (1) ovog člana, Dom naroda većinom glasova delegata koji su prisutni i glasaju odlučuje o potvrđivanju jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ukoliko kandidat ne dobije potrebnu većinu, Dom naroda odlučuje o drugim kandidatima iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih prema redoslijedu na rang listi iz stava (1) ovog člana koju je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se sva upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudija iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata. (3) Izuzetno, Dom naroda koji je konstituiran nakon Općih izbora održanih 2018. godine imat će pravo da se sastaje i donosi odluke potrebne za popunu svih mjesta koja budu upražnjena u Ustavnom sudu u vrijeme stupanja na snagu ovih amandmana, sve do ovjere rezultata Općih izbora. 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine." === Amandman CXXX === Iza člana IX.11g, dodaje se novi član IX.11h, koji glasi: "Član 11h "(1) Oba doma će usvojiti odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu u skladu s članom IV.A.12a ovog Ustava u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Zakonodavna i izvršna vlast Federacije, kantona, gradova i općina će uspostaviti odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine." == ISPRAVKA AMANDMANA CX-CXXX == <small>("Sl. novine FBiH", br. 80/2022)</small> Rimski broj iz engleskog teksta amandmana CXXIX, kojim se dodaje novi član IX.11.g, preveden je na bosanski, hrvatski i srpski jezik netačno kao amandman broj "CXXVIX". Uslijed tipografske greške, na mjestima gdje je umjesto ispravnog rimskog broja "CXXIX" ispisan netačan rimski broj "CXXVIX", ovaj netačan rimski broj je sada potrebno zamijeniti ispravnim rimskim brojem "CXXIX". == Amandman CXXXI == <small>("Sl. novine FBiH", br. 31/2023)</small> U članu IV.B.5., iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Ukoliko Vlada ne bude imenovana u skladu sa stavom (6) ovog člana, ili ukoliko Vladu imenovanu u skladu sa tim stavom ne potvrdi Zastupnički dom, izuzetno od odredbi člana IV.A.16, stav (1), Parlament Federacije i kantonalne skupštine će se smatrati raspuštenim. Prijevremeni izbori će biti raspisani u skladu s Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i za kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora." ---- [[Kategorija:Ustavi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 3jywqtqej1xfbr1hhx5by6y3fn1a1d2