Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.2
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Music of West Africa
0
6952
60932
60917
2026-05-17T20:53:23Z
Vision L1
19
60932
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
M'''usic of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ.
o4tf17n301siey1qr12lzutr5l0prxm
60933
60932
2026-05-17T20:54:39Z
Vision L1
19
60933
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ.
==Sommo Yizie==
aa9w0q13luhfjtw0445n1m6dwess2hz
60934
60933
2026-05-17T21:25:33Z
Vision L1
19
60934
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ. Yɛroŋ kyilli la Wɛse Afirika yiele, a yelkyilii mine naŋ pore la a boŋŋmeɛre teseŋ ''goje,'' kyɛ ka Wɛse Afirika yiele yaga derɛ gaŋgarre yaga lɛ teseŋ a ''djembe.''
Griots, meŋ naŋ e 'wandering musicians', saaŋkonnoŋ poɔ e la a sobizu kaŋa yiele ŋmɛ yaaroo poɔ Wɛse Afirika zaa poɔ, aŋa ba nimize naŋ are ka o ŋmɛ yelkããyeli yaare a tuuro yiele sensellɛ senlloo. Girot tonnoɔre e la bone aŋ e nimize boore bilii mine yipɔge guubu eŋɛ.
==Sommo Yizie==
3cgog2ebdbtk2wu2109xqq8k0f6valk
60935
60934
2026-05-17T21:34:00Z
Vision L1
19
60935
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ. Yɛroŋ kyilli la Wɛse Afirika yiele, a yelkyilii mine naŋ pore la a boŋŋmeɛre teseŋ ''goje,'' kyɛ ka Wɛse Afirika yiele yaga derɛ gaŋgarre yaga lɛ teseŋ a ''djembe.''
America yiele ŋmeɛrɛ iruŋ kyillee Wɛse Afirika yiele, Afirika gyɛzz ane ŋmene yiele.
Griots, meŋ naŋ e 'wandering musicians', saaŋkonnoŋ poɔ e la a sobizu kaŋa yiele ŋmɛ yaaroo poɔ Wɛse Afirika zaa poɔ, aŋa ba nimize naŋ are ka o ŋmɛ yelkããyeli yaare a tuuro yiele sensellɛ senlloo. Girot tonnoɔre e la bone aŋ e nimize boore bilii mine yipɔge guubu eŋɛ.
==Sommo Yizie==
m52fagy4e0qavekswr29g861anijfzk
60936
60935
2026-05-17T21:35:56Z
Vision L1
19
60936
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ.<ref>"The Story of Africa| BBC World Service". ''www.bbc.co.uk''. Retrieved 17 May 2021.</ref> Yɛroŋ kyilli la Wɛse Afirika yiele, a yelkyilii mine naŋ pore la a boŋŋmeɛre teseŋ ''goje,'' kyɛ ka Wɛse Afirika yiele yaga derɛ gaŋgarre yaga lɛ teseŋ a ''djembe.''
America yiele ŋmeɛrɛ iruŋ kyillee Wɛse Afirika yiele, Afirika gyɛzz ane ŋmene yiele.
Griots, meŋ naŋ e 'wandering musicians', saaŋkonnoŋ poɔ e la a sobizu kaŋa yiele ŋmɛ yaaroo poɔ Wɛse Afirika zaa poɔ, aŋa ba nimize naŋ are ka o ŋmɛ yelkããyeli yaare a tuuro yiele sensellɛ senlloo. Girot tonnoɔre e la bone aŋ e nimize boore bilii mine yipɔge guubu eŋɛ.
==Sommo Yizie==
mq69e3w20f2dy7vyj7qpalldj5br659
60937
60936
2026-05-17T21:36:52Z
Vision L1
19
60937
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ.<ref>[https://www.bbc.co.uk/worldservice/africa/features/storyofafrica/7chapter6.shtml#:~:text=Islam%20first%20came%20to%20West,most%20end%20of%20the%20route "The Story of Africa| BBC World Service"]. ''www.bbc.co.uk''. Retrieved 17 May 2021.</ref> Yɛroŋ kyilli la Wɛse Afirika yiele, a yelkyilii mine naŋ pore la a boŋŋmeɛre teseŋ ''goje,'' kyɛ ka Wɛse Afirika yiele yaga derɛ gaŋgarre yaga lɛ teseŋ a ''djembe.''
America yiele ŋmeɛrɛ iruŋ kyillee Wɛse Afirika yiele, Afirika gyɛzz ane ŋmene yiele.
Griots, meŋ naŋ e 'wandering musicians', saaŋkonnoŋ poɔ e la a sobizu kaŋa yiele ŋmɛ yaaroo poɔ Wɛse Afirika zaa poɔ, aŋa ba nimize naŋ are ka o ŋmɛ yelkããyeli yaare a tuuro yiele sensellɛ senlloo. Girot tonnoɔre e la bone aŋ e nimize boore bilii mine yipɔge guubu eŋɛ.
==Sommo Yizie==
j0gor0y7zrfki95y3d9eovdgtcrc7h6
60938
60937
2026-05-17T21:38:34Z
Vision L1
19
60938
wikitext
text/x-wiki
{{databox|item=Q6942329}}
'''Music of West Africa''' taa la nimize yelkorɔ, ane o vonne tɛɛtɛɛ kyaane la a kyilluu yaga o naŋ taa laare zizie a yi a gbaŋgbale irigyiŋ ane dakoroŋ saŋa.
West Africa Saaŋkonnoŋ yiele e la tɛɛtɛɛ ayi a Wɛse Afirika iriginal wɛlloo eŋɛ, kyɛ ane a lɛ zaa o na tõɔ wɛllɛɛ tɛɛtɛɛ ne gbulo tɔɛ ayi: Yɛrre yiele ane saaŋkoŋ yiele kyillii. Yɛrre yaaroo kyilluu yipɔge eŋɛ Wɛse Afirika poɔ bebie na baŋ tu gaa la ka a pɔge a 9th sɛntere, naŋ nyɛ sɛteɛ ne nyɔgemare dadi so-tu waabo a North Africa ane West Africa kpakyaga sogaŋ.<ref>[https://www.bbc.co.uk/worldservice/africa/features/storyofafrica/7chapter6.shtml#:~:text=Islam%20first%20came%20to%20West,most%20end%20of%20the%20route "The Story of Africa| BBC World Service"]. ''www.bbc.co.uk''. Retrieved 17 May 2021.</ref> Yɛroŋ kyilli la Wɛse Afirika yiele, a yelkyilii mine naŋ pore la a boŋŋmeɛre teseŋ ''goje,'' kyɛ ka Wɛse Afirika yiele yaga derɛ gaŋgarre yaga lɛ teseŋ a ''djembe.''
America yiele ŋmeɛrɛ iruŋ kyillee Wɛse Afirika yiele, Afirika gyɛzz ane ŋmene yiele.<ref>Smith, Edna M. (1962). [[doi:10.21504/amj.v3i1.732|"Popular Music in West Africa"]]. ''African Music''. '''3''' (1): 11–17. doi:10.21504/amj.v3i1.732. ISSN 0065-4019. JSTOR 30250154.</ref>
Griots, meŋ naŋ e 'wandering musicians', saaŋkonnoŋ poɔ e la a sobizu kaŋa yiele ŋmɛ yaaroo poɔ Wɛse Afirika zaa poɔ, aŋa ba nimize naŋ are ka o ŋmɛ yelkããyeli yaare a tuuro yiele sensellɛ senlloo. Girot tonnoɔre e la bone aŋ e nimize boore bilii mine yipɔge guubu eŋɛ.
==Sommo Yizie==
rkd28cjmn1k8d40eu6z49ierwwmite8
Waiting for Happiness
0
6971
60939
2026-05-18T09:00:18Z
Edith Tangkur
310
Create article
60939
wikitext
text/x-wiki
'''''Waiting for Happiness''''' (o yuori meŋɛ: '''''Heremakono'''''; Arabic: في انتظار السعادة, <small>romanized:</small> ''fīl-intiẓār as-saʿāda'') e la 2002 Mauritanian deɛne sini ka Abderrahmane Sissako sɛge kyɛ maale o. A deɛdeɛnebe nimizeere la sakubie naŋ leɛ gaa o koraa a Nouadhibou, o e la vuumaala ne o bie naŋ zanna a toma, ane kɔraa pɔgeba. A sini e kyaare e la a bebiri zaa yel-eree, ka a deɛdeɛnebe e ba tɔɔraa ane ba African ane a Arab lisiri, ka ba pɛge a yɛlɛ mine yi aTayeb Saleh's wagere na Season North (موسم الهجرة إلى الشمال)naŋ da gɛrɛ tenyuobo. Kaareba na baŋ maane la a sini ka ba naŋ ba nyɛ sommo gyamaa, kyɛ ka a sini tutaa. A mine leɛ puli la Abderrahmane Sissako's opus toma, ka a mine la a zupoŋ zie ane a enfuoni ŋma zie, o meŋ la wuli dɛŋdɛŋ toma aŋa ''La Vie Sur Terre'' ane ''Timbuktu'' ''naŋ e o puri toma. A sini kyaare la'' Mauritanian vɛɛloŋ, tuowomo, yɛlɛ ba naŋ yeltuo o, ane seɛ ba naŋ erɛ o laara, a yi laŋkpole kaŋa naŋ poŋ ba minne, ka ba mine la Bidhan pɔgeba naŋ nyuuru tee kyɛ yele noba yɛlɛ, West African noba mine naŋ wa tɔlɔ a Mauritania a na gaa Europe . A deɛdeɛ karaa naŋ naŋ baara naŋ leɛ wa yele la yɛlɛ ne a laŋkpolo ama zaa a waa ŋa neɛ naŋ ba yi be, a ŋa o naŋ wono tuo ka o leɛ teɛre o meŋɛ Hassaniya Arabic kɔkɔre, kyɛ o boɔrɔ la ka o yɛle French. A yelnyɔgeraa ane a deɛdeɛnebe gyamaa wulu la a Sissako's 2014 sini Timbuktu, ka a zaa ayi wulu a liminal Sahel waaloŋ naŋ sereŋ waa lɛ a bebiri zaa yel-eree. ''Waiting for Happiness'' ''piili a 2002 a'' Cannes sini tigiri a Un Certain Regard. Sissako de la a sini ko o ma, naŋ kpi o bebibaaraa kyɛ naŋ maala sini.
== Deɛdeɛnebe ==
* Khatra Ould Abder Kader naŋ e Khatra
* Maata Ould Mohamed Abeid naŋ e Maata
* Mohamed Mahmoud Ould Mohamed naŋ e Abdallah
* Nana Diakité naŋ e Nana
* Fatimetou Mint Ahmeda naŋ e Soukeyna, the mother
* Makanfing Dabo naŋ e Makan
* Santha Leng naŋ e Tchu
== Sommo yizie ==
034kek5by1qa2y4zgk2uou73boptkhd
60940
60939
2026-05-18T09:02:19Z
Edith Tangkur
310
Add reference
60940
wikitext
text/x-wiki
'''''Waiting for Happiness''''' (o yuori meŋɛ: '''''Heremakono'''''; Arabic: في انتظار السعادة, <small>romanized:</small> ''fīl-intiẓār as-saʿāda'') e la 2002 Mauritanian deɛne sini ka Abderrahmane Sissako sɛge kyɛ maale o. A deɛdeɛnebe nimizeere la sakubie naŋ leɛ gaa o koraa a Nouadhibou, o e la vuumaala ne o bie naŋ zanna a toma, ane kɔraa pɔgeba. A sini e kyaare e la a bebiri zaa yel-eree, ka a deɛdeɛnebe e ba tɔɔraa ane ba African ane a Arab lisiri, ka ba pɛge a yɛlɛ mine yi aTayeb Saleh's wagere na Season North (موسم الهجرة إلى الشمال)naŋ da gɛrɛ tenyuobo. Kaareba na baŋ maane la a sini ka ba naŋ ba nyɛ sommo gyamaa, kyɛ ka a sini tutaa. A mine leɛ puli la Abderrahmane Sissako's opus toma, ka a mine la a zupoŋ zie ane a enfuoni ŋma zie, o meŋ la wuli dɛŋdɛŋ toma aŋa ''La Vie Sur Terre'' ane ''Timbuktu'' ''naŋ e o puri toma. A sini kyaare la'' Mauritanian vɛɛloŋ, tuowomo, yɛlɛ ba naŋ yeltuo o, ane seɛ ba naŋ erɛ o laara, a yi laŋkpole kaŋa naŋ poŋ ba minne, ka ba mine la Bidhan pɔgeba naŋ nyuuru tee kyɛ yele noba yɛlɛ, West African noba mine naŋ wa tɔlɔ a Mauritania a na gaa Europe . A deɛdeɛ karaa naŋ naŋ baara naŋ leɛ wa yele la yɛlɛ ne a laŋkpolo ama zaa a waa ŋa neɛ naŋ ba yi be, a ŋa o naŋ wono tuo ka o leɛ teɛre o meŋɛ Hassaniya Arabic kɔkɔre, kyɛ o boɔrɔ la ka o yɛle French. A yelnyɔgeraa ane a deɛdeɛnebe gyamaa wulu la a Sissako's 2014 sini Timbuktu, ka a zaa ayi wulu a liminal Sahel waaloŋ naŋ sereŋ waa lɛ a bebiri zaa yel-eree. ''Waiting for Happiness'' ''piili a 2002 a'' Cannes sini tigiri a Un Certain Regard<ref>http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3108545/year/2002.html</ref>. Sissako de la a sini ko o ma, naŋ kpi o bebibaaraa kyɛ naŋ maala sini.
== Deɛdeɛnebe ==
* Khatra Ould Abder Kader naŋ e Khatra
* Maata Ould Mohamed Abeid naŋ e Maata
* Mohamed Mahmoud Ould Mohamed naŋ e Abdallah
* Nana Diakité naŋ e Nana
* Fatimetou Mint Ahmeda naŋ e Soukeyna, the mother
* Makanfing Dabo naŋ e Makan
* Santha Leng naŋ e Tchu
== Sommo yizie ==
gskl5yo89ppqk7ui6ekmtcxjn0y4xog
60941
60940
2026-05-18T09:03:13Z
Edith Tangkur
310
Add reference
60941
wikitext
text/x-wiki
'''''Waiting for Happiness''''' (o yuori meŋɛ: '''''Heremakono'''''; Arabic: في انتظار السعادة, <small>romanized:</small> ''fīl-intiẓār as-saʿāda'') e la 2002 Mauritanian deɛne sini ka Abderrahmane Sissako sɛge kyɛ maale o. A deɛdeɛnebe nimizeere la sakubie naŋ leɛ gaa o koraa a Nouadhibou, o e la vuumaala ne o bie naŋ zanna a toma, ane kɔraa pɔgeba. A sini e kyaare e la a bebiri zaa yel-eree, ka a deɛdeɛnebe e ba tɔɔraa ane ba African ane a Arab lisiri, ka ba pɛge a yɛlɛ mine yi aTayeb Saleh's wagere na Season North (موسم الهجرة إلى الشمال)naŋ da gɛrɛ tenyuobo. Kaareba na baŋ maane la a sini ka ba naŋ ba nyɛ sommo gyamaa, kyɛ ka a sini tutaa. A mine leɛ puli la Abderrahmane Sissako's opus toma, ka a mine la a zupoŋ zie ane a enfuoni ŋma zie, o meŋ la wuli dɛŋdɛŋ toma aŋa ''La Vie Sur Terre'' ane ''Timbuktu'' ''naŋ e o puri toma. A sini kyaare la'' Mauritanian vɛɛloŋ, tuowomo, yɛlɛ ba naŋ yeltuo o, ane seɛ ba naŋ erɛ o laara, a yi laŋkpole kaŋa naŋ poŋ ba minne, ka ba mine la Bidhan pɔgeba naŋ nyuuru tee kyɛ yele noba yɛlɛ, West African noba mine naŋ wa tɔlɔ a Mauritania a na gaa Europe . A deɛdeɛ karaa naŋ naŋ baara naŋ leɛ wa yele la yɛlɛ ne a laŋkpolo ama zaa a waa ŋa neɛ naŋ ba yi be, a ŋa o naŋ wono tuo ka o leɛ teɛre o meŋɛ Hassaniya Arabic kɔkɔre, kyɛ o boɔrɔ la ka o yɛle French. A yelnyɔgeraa ane a deɛdeɛnebe gyamaa wulu la a Sissako's 2014 sini Timbuktu, ka a zaa ayi wulu a liminal Sahel waaloŋ naŋ sereŋ waa lɛ a bebiri zaa yel-eree. ''Waiting for Happiness'' ''piili a 2002 a'' Cannes sini tigiri a Un Certain Regard<ref>http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3108545/year/2002.html</ref>. Sissako de la a sini ko o ma, naŋ kpi o bebibaaraa kyɛ naŋ maala sini<ref>https://archive.org/details/africanfilmmakin0000arme</ref>.
== Deɛdeɛnebe ==
* Khatra Ould Abder Kader naŋ e Khatra
* Maata Ould Mohamed Abeid naŋ e Maata
* Mohamed Mahmoud Ould Mohamed naŋ e Abdallah
* Nana Diakité naŋ e Nana
* Fatimetou Mint Ahmeda naŋ e Soukeyna, the mother
* Makanfing Dabo naŋ e Makan
* Santha Leng naŋ e Tchu
== Sommo yizie ==
eeetr09r29ehmbg6dfkl0kiejso7f47
The Wedding Party
0
6972
60942
2026-05-18T10:11:57Z
Edith Tangkur
310
Create article
60942
wikitext
text/x-wiki
'''''The Wedding Party''''' e la 2016 Nigerian nɔntaa deɛne ka Kemi Adetiba maale. A da piili a 8 September 2016 a Toronto International sini tigiri a Canada poɔ kyɛ a 26 November 2016 Eko Hotel ane Suites a Lagos poɔ. A da da yi la gbaŋgbale a tendaazaa a16 December 2016, a e a Nigerian sini kpoŋ na kaŋa; o yeli ŋa na da kɔɔ a 2021 yi ''Omo Ghetto: The Saga''.
== Lɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A kultaa bebiri naŋ kyaare Dunni Coker naŋ e yuomo 24 kyɛ enfuoni sitɔɔ soba e la a pɔgelee yo a Engineer Bamidele ane Mrs. Tinuade Coker naŋ taa, ane IT yaako erɛ Dozie Onwuka, naŋ e bondaana kaŋa bie. O ma, Lady Obianuju Onwuka, nyɛɛ la ka o bidɔɔ ba seŋ ka o de pɔge naŋ ba seŋ o.
A baguo na sɛre a kultaa, a kultaa tigiri da maale, ane a neɛ naŋ kaara a tigiri da balɛɛ la, Wonu mɔɔrɔ la ka o e ka yelzaa e pɛpɛɛpɛ ko a bondaataaba. Kyɛ a pɔge saa mine ne o kyɛne mine pɔɔre da ba pɛle ane a Tinaude Coker's yuori naŋ pore a gane poɔ, ka a pɔge noba de baguo bondirii kyɛ pa poore ba pɛle kyɛ ka a ma yɛle yɛlɛ kyaare ne Coker yideme ko o zɔmine kyɛ e maaroŋ lɛ kyaare ne o sɛre Chief Felix Onwuka. Dunni maana la o sɛngaŋ yɛlɛ korɔ o kyɛnmine kyɛ ka Dozie's bakɔre mine meŋ erɛ o seɛ kyaare ne a tensoŋɔ na daare a dakɔbɔ tigiri. A batuo da nyɛ la sori zu nyagema a dakɔbɔ tigiri puoriŋ, a ka ba iri Sola ka leɛre o zu.
A kultaa tigiri poɔ, saama ane a yiri noba zaa enneŋ da maa, kyɛ te kyɛre Obianuju Onwuka naŋ deɛ baŋ kyɛ ka o teɛroŋ kyɛbe, ka o eŋ Felix vi poɔ. A naŋ wa baare, a lɔɛ naŋ yiri a tigiri zie, Dunni nyɛ la pɔge piitɔri a Dozie ziŋɛ poɔ, ka o soori iri. O bɛle o la ka o sage ka kaapoŋ ka o zɔmeŋɛ kaŋa la de a eŋ a be, ka ba tuo ta a tigiri zie. Yelbawontaa kpɛ la a saa mine bayi na ka kaŋa zaa maŋ boɔrɔ noba na naŋ na daŋ kpɛ a bondirii zie, a baaraa a Onwuka yideme naŋ e a bondaama la daŋ kpɛ.
A bondirii zie meŋ nyɛ la o vi, lane Tinuade Coker naŋ te de Yoruba bondimaala kyɛ bare a Obianuju Onwuka bondaannoo bondirii. Sola naŋ wa terɛ a batuo nɔɔre yelyaga baare, o ba baŋ kyɛ wuli sini naŋ kyaare ne a tensogɔ na kyɛ bare a sini na o naŋ da seŋ ka Dozie naŋ maale ka o wuli. Ka Dunni yi a die poɔ o naŋ wa nyɛ ka Dozie ba taa yemeŋɛ ne o. O naŋ yiri la ka o te pɔge Dozie senkɔraa Rosie naŋ yeli ka o gaŋ ne la Dozie kyɛ a yelmeŋɛ poɔ Rosie moɛ la ka o gaŋ ne Dozie kyɛ ka a ba nyɛ eebo. Dunni gaa te kpɛ la lɔɔre kyɛ bare a tigiri zie.
Dozie, beɛre kpoŋ Nonso, a dɔgerba bayi na yi la ka ba bɔ Dunni kyɛ ka nanyige naŋ kaŋa naŋ tuo kpɛ a kultaa zie ne kyɔɔtaare teɛ malefa kyaare ba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka a kultaa deme tuo yele yelmeŋɛ ko taa, ka Dozie ma a yeli o serɛ lɛ o poɔ ba pɛle ne lɛ o naŋ gana ne pɔgebilii ka Dozie ba sage ka o toma ba la taa libie. A kultaa deme leɛ maale la ba yɛlɛ kyɛ ka Bonso l tuo a nanyige a de a o mɔlefa. Dozie yi la a lɔɔre poɔ ne Sola ka ba na bɔ Dunni a tuo mɔgele o ka o koŋ la e lɛ. Ba leɛ gaa la a tigiri zie a te seɛ ka zie te nyaa.
== Deɛdeɛnebe ==
* Adesua Etomi naŋ Dunni Coker (a pɔge)
* Banky Wellington naŋ e Dozie Onwuka (a dɔɔ)
* Richard Mofe Damijo naŋ e Chief Felix Onwuka (a dɔɔ ba)
* Sola Sobowale naŋ e Mrs. Tinuade Coker (a pɔge ma)
* Iretiola Doyle naŋ e Lady Obianuju Onwuka (a dɔɔ ma)
* Alibaba Akporobome naŋ e Engineer Bamidele Coker (pɔge ba)
* Zainab Balogun naŋ e Wonu (tigiri maala)
* Enyinna Nwigwe naŋ e Nonso Onwuka (a dɔɔ beɛre)
* Somkele Iyamah-Idhalama naŋ e Yemisi Disu (pɔge kyɛnɛ)
* Beverly Naya naŋ e Rosie (a dɔɔ senkoraa)
* Daniella Down naŋ e Deadre Winston (pɔge kyɛnɛ)
* Afeez Oyetoro naŋ e Ayanmale
* Ikechukwu Onunaku naŋ e Sola (a dɔɔ batuo)
* AY Makun naŋ e MC
* Emmanuel Edunjobi naŋ e Woli (a faara)
* Kunle Idowu naŋ e Harrison
* Jumoke George naŋ e Iya Michael
* Sambasa Nzeribe naŋ e Lukman
== Maaloo ==
A sini da maale ELFIKE sini maale zie. Ka Kemi Adetiba maale o. A ELFIKE sini maale zie nyɔge la sini maale ziiri anaare a Nigeria: EbonyLife Films, FilmOne Distribution, Inkblot Productions ane Koga Studios, ka a tu a taa a lɛ.
== Gbaŋgbale yiibu ==
A yi la a Toronto a 8 September 2016 a Toronto International Film Festival (TIFF).
A August 2017, a sini da be la Netflix
== Meŋ la nyɛ ==
* The Wedding Party, 2017
* List of highest-grossing Nigerian films
* List of Nigerian films of 2016
== Sommo yizie ==
8bcrf5ikwhtp2ze07iobpzg7ny18p8i
60943
60942
2026-05-18T10:15:20Z
Edith Tangkur
310
Add reference
60943
wikitext
text/x-wiki
'''''The Wedding Party''''' e la 2016 Nigerian nɔntaa deɛne ka Kemi Adetiba maale. A da piili a 8 September 2016 a Toronto International sini tigiri a Canada poɔ kyɛ a 26 November 2016 Eko Hotel ane Suites a Lagos poɔ. A da da yi la gbaŋgbale a tendaazaa a16 December 2016,<ref>https://variety.com/2017/film/global/wedding-party-fuels-record-nigerian-box-office-despite-ailing-economy-1201977878/</ref> a e a Nigerian sini kpoŋ na kaŋa; o yeli ŋa na da kɔɔ a 2021 yi ''Omo Ghetto: The Saga''.
== Lɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A kultaa bebiri naŋ kyaare Dunni Coker naŋ e yuomo 24 kyɛ enfuoni sitɔɔ soba e la a pɔgelee yo a Engineer Bamidele ane Mrs. Tinuade Coker naŋ taa, ane IT yaako erɛ Dozie Onwuka, naŋ e bondaana kaŋa bie. O ma, Lady Obianuju Onwuka, nyɛɛ la ka o bidɔɔ ba seŋ ka o de pɔge naŋ ba seŋ o.
A baguo na sɛre a kultaa, a kultaa tigiri da maale, ane a neɛ naŋ kaara a tigiri da balɛɛ la, Wonu mɔɔrɔ la ka o e ka yelzaa e pɛpɛɛpɛ ko a bondaataaba. Kyɛ a pɔge saa mine ne o kyɛne mine pɔɔre da ba pɛle ane a Tinaude Coker's yuori naŋ pore a gane poɔ, ka a pɔge noba de baguo bondirii kyɛ pa poore ba pɛle kyɛ ka a ma yɛle yɛlɛ kyaare ne Coker yideme ko o zɔmine kyɛ e maaroŋ lɛ kyaare ne o sɛre Chief Felix Onwuka. Dunni maana la o sɛngaŋ yɛlɛ korɔ o kyɛnmine kyɛ ka Dozie's bakɔre mine meŋ erɛ o seɛ kyaare ne a tensoŋɔ na daare a dakɔbɔ tigiri. A batuo da nyɛ la sori zu nyagema a dakɔbɔ tigiri puoriŋ, a ka ba iri Sola ka leɛre o zu.
A kultaa tigiri poɔ, saama ane a yiri noba zaa enneŋ da maa, kyɛ te kyɛre Obianuju Onwuka naŋ deɛ baŋ kyɛ ka o teɛroŋ kyɛbe, ka o eŋ Felix vi poɔ. A naŋ wa baare, a lɔɛ naŋ yiri a tigiri zie, Dunni nyɛ la pɔge piitɔri a Dozie ziŋɛ poɔ, ka o soori iri. O bɛle o la ka o sage ka kaapoŋ ka o zɔmeŋɛ kaŋa la de a eŋ a be, ka ba tuo ta a tigiri zie. Yelbawontaa kpɛ la a saa mine bayi na ka kaŋa zaa maŋ boɔrɔ noba na naŋ na daŋ kpɛ a bondirii zie, a baaraa a Onwuka yideme naŋ e a bondaama la daŋ kpɛ.
A bondirii zie meŋ nyɛ la o vi, lane Tinuade Coker naŋ te de Yoruba bondimaala kyɛ bare a Obianuju Onwuka bondaannoo bondirii. Sola naŋ wa terɛ a batuo nɔɔre yelyaga baare, o ba baŋ kyɛ wuli sini naŋ kyaare ne a tensogɔ na kyɛ bare a sini na o naŋ da seŋ ka Dozie naŋ maale ka o wuli. Ka Dunni yi a die poɔ o naŋ wa nyɛ ka Dozie ba taa yemeŋɛ ne o. O naŋ yiri la ka o te pɔge Dozie senkɔraa Rosie naŋ yeli ka o gaŋ ne la Dozie kyɛ a yelmeŋɛ poɔ Rosie moɛ la ka o gaŋ ne Dozie kyɛ ka a ba nyɛ eebo. Dunni gaa te kpɛ la lɔɔre kyɛ bare a tigiri zie.
Dozie, beɛre kpoŋ Nonso, a dɔgerba bayi na yi la ka ba bɔ Dunni kyɛ ka nanyige naŋ kaŋa naŋ tuo kpɛ a kultaa zie ne kyɔɔtaare teɛ malefa kyaare ba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka a kultaa deme tuo yele yelmeŋɛ ko taa, ka Dozie ma a yeli o serɛ lɛ o poɔ ba pɛle ne lɛ o naŋ gana ne pɔgebilii ka Dozie ba sage ka o toma ba la taa libie. A kultaa deme leɛ maale la ba yɛlɛ kyɛ ka Bonso l tuo a nanyige a de a o mɔlefa. Dozie yi la a lɔɔre poɔ ne Sola ka ba na bɔ Dunni a tuo mɔgele o ka o koŋ la e lɛ. Ba leɛ gaa la a tigiri zie a te seɛ ka zie te nyaa.
== Deɛdeɛnebe ==
* Adesua Etomi naŋ Dunni Coker (a pɔge)
* Banky Wellington naŋ e Dozie Onwuka (a dɔɔ)
* Richard Mofe Damijo naŋ e Chief Felix Onwuka (a dɔɔ ba)
* Sola Sobowale naŋ e Mrs. Tinuade Coker (a pɔge ma)
* Iretiola Doyle naŋ e Lady Obianuju Onwuka (a dɔɔ ma)
* Alibaba Akporobome naŋ e Engineer Bamidele Coker (pɔge ba)
* Zainab Balogun naŋ e Wonu (tigiri maala)
* Enyinna Nwigwe naŋ e Nonso Onwuka (a dɔɔ beɛre)
* Somkele Iyamah-Idhalama naŋ e Yemisi Disu (pɔge kyɛnɛ)
* Beverly Naya naŋ e Rosie (a dɔɔ senkoraa)
* Daniella Down naŋ e Deadre Winston (pɔge kyɛnɛ)
* Afeez Oyetoro naŋ e Ayanmale
* Ikechukwu Onunaku naŋ e Sola (a dɔɔ batuo)
* AY Makun naŋ e MC
* Emmanuel Edunjobi naŋ e Woli (a faara)
* Kunle Idowu naŋ e Harrison
* Jumoke George naŋ e Iya Michael
* Sambasa Nzeribe naŋ e Lukman
== Maaloo ==
A sini da maale ELFIKE sini maale zie. Ka Kemi Adetiba maale o. A ELFIKE sini maale zie nyɔge la sini maale ziiri anaare a Nigeria: EbonyLife Films, FilmOne Distribution, Inkblot Productions ane Koga Studios, ka a tu a taa a lɛ.
== Gbaŋgbale yiibu ==
A yi la a Toronto a 8 September 2016 a Toronto International Film Festival (TIFF).
A August 2017, a sini da be la Netflix
== Meŋ la nyɛ ==
* The Wedding Party, 2017
* List of highest-grossing Nigerian films
* List of Nigerian films of 2016
== Sommo yizie ==
l55n4dtyy0qcjd55txk0y6sh84c1aoo
60944
60943
2026-05-18T10:16:24Z
Edith Tangkur
310
Add reference
60944
wikitext
text/x-wiki
'''''The Wedding Party''''' e la 2016 Nigerian nɔntaa deɛne ka Kemi Adetiba maale. A da piili a 8 September 2016 a Toronto International sini tigiri a Canada poɔ kyɛ a 26 November 2016 Eko Hotel ane Suites a Lagos poɔ. A da da yi la gbaŋgbale a tendaazaa a16 December 2016,<ref>https://variety.com/2017/film/global/wedding-party-fuels-record-nigerian-box-office-despite-ailing-economy-1201977878/</ref> a e a Nigerian sini kpoŋ na kaŋa; o yeli ŋa na da kɔɔ a 2021 yi ''Omo Ghetto: The Saga''.
== Lɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A kultaa bebiri naŋ kyaare Dunni Coker naŋ e yuomo 24 kyɛ enfuoni sitɔɔ soba e la a pɔgelee yo a Engineer Bamidele ane Mrs. Tinuade Coker naŋ taa, ane IT yaako erɛ Dozie Onwuka, naŋ e bondaana kaŋa bie. O ma, Lady Obianuju Onwuka, nyɛɛ la ka o bidɔɔ ba seŋ ka o de pɔge naŋ ba seŋ o.
A baguo na sɛre a kultaa, a kultaa tigiri da maale, ane a neɛ naŋ kaara a tigiri da balɛɛ la, Wonu mɔɔrɔ la ka o e ka yelzaa e pɛpɛɛpɛ ko a bondaataaba. Kyɛ a pɔge saa mine ne o kyɛne mine pɔɔre da ba pɛle ane a Tinaude Coker's yuori naŋ pore a gane poɔ, ka a pɔge noba de baguo bondirii kyɛ pa poore ba pɛle kyɛ ka a ma yɛle yɛlɛ kyaare ne Coker yideme ko o zɔmine kyɛ e maaroŋ lɛ kyaare ne o sɛre Chief Felix Onwuka. Dunni maana la o sɛngaŋ yɛlɛ korɔ o kyɛnmine kyɛ ka Dozie's bakɔre mine meŋ erɛ o seɛ kyaare ne a tensoŋɔ na daare a dakɔbɔ tigiri. A batuo da nyɛ la sori zu nyagema a dakɔbɔ tigiri puoriŋ, a ka ba iri Sola ka leɛre o zu.
A kultaa tigiri poɔ, saama ane a yiri noba zaa enneŋ da maa, kyɛ te kyɛre Obianuju Onwuka naŋ deɛ baŋ kyɛ ka o teɛroŋ kyɛbe, ka o eŋ Felix vi poɔ. A naŋ wa baare, a lɔɛ naŋ yiri a tigiri zie, Dunni nyɛ la pɔge piitɔri a Dozie ziŋɛ poɔ, ka o soori iri. O bɛle o la ka o sage ka kaapoŋ ka o zɔmeŋɛ kaŋa la de a eŋ a be, ka ba tuo ta a tigiri zie. Yelbawontaa kpɛ la a saa mine bayi na ka kaŋa zaa maŋ boɔrɔ noba na naŋ na daŋ kpɛ a bondirii zie, a baaraa a Onwuka yideme naŋ e a bondaama la daŋ kpɛ.
A bondirii zie meŋ nyɛ la o vi, lane Tinuade Coker naŋ te de Yoruba bondimaala kyɛ bare a Obianuju Onwuka bondaannoo bondirii. Sola naŋ wa terɛ a batuo nɔɔre yelyaga baare, o ba baŋ kyɛ wuli sini naŋ kyaare ne a tensogɔ na kyɛ bare a sini na o naŋ da seŋ ka Dozie naŋ maale ka o wuli. Ka Dunni yi a die poɔ o naŋ wa nyɛ ka Dozie ba taa yemeŋɛ ne o. O naŋ yiri la ka o te pɔge Dozie senkɔraa Rosie naŋ yeli ka o gaŋ ne la Dozie kyɛ a yelmeŋɛ poɔ Rosie moɛ la ka o gaŋ ne Dozie kyɛ ka a ba nyɛ eebo. Dunni gaa te kpɛ la lɔɔre kyɛ bare a tigiri zie.
Dozie, beɛre kpoŋ Nonso, a dɔgerba bayi na yi la ka ba bɔ Dunni kyɛ ka nanyige naŋ kaŋa naŋ tuo kpɛ a kultaa zie ne kyɔɔtaare teɛ malefa kyaare ba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka a kultaa deme tuo yele yelmeŋɛ ko taa, ka Dozie ma a yeli o serɛ lɛ o poɔ ba pɛle ne lɛ o naŋ gana ne pɔgebilii ka Dozie ba sage ka o toma ba la taa libie. A kultaa deme leɛ maale la ba yɛlɛ kyɛ ka Bonso l tuo a nanyige a de a o mɔlefa. Dozie yi la a lɔɔre poɔ ne Sola ka ba na bɔ Dunni a tuo mɔgele o ka o koŋ la e lɛ. Ba leɛ gaa la a tigiri zie a te seɛ ka zie te nyaa.
== Deɛdeɛnebe ==
* Adesua Etomi naŋ Dunni Coker (a pɔge)
* Banky Wellington naŋ e Dozie Onwuka (a dɔɔ)
* Richard Mofe Damijo naŋ e Chief Felix Onwuka (a dɔɔ ba)
* Sola Sobowale naŋ e Mrs. Tinuade Coker (a pɔge ma)
* Iretiola Doyle naŋ e Lady Obianuju Onwuka (a dɔɔ ma)
* Alibaba Akporobome naŋ e Engineer Bamidele Coker (pɔge ba)
* Zainab Balogun naŋ e Wonu (tigiri maala)
* Enyinna Nwigwe naŋ e Nonso Onwuka (a dɔɔ beɛre)
* Somkele Iyamah-Idhalama naŋ e Yemisi Disu (pɔge kyɛnɛ)
* Beverly Naya naŋ e Rosie (a dɔɔ senkoraa)
* Daniella Down naŋ e Deadre Winston (pɔge kyɛnɛ)
* Afeez Oyetoro naŋ e Ayanmale
* Ikechukwu Onunaku naŋ e Sola (a dɔɔ batuo)
* AY Makun naŋ e MC
* Emmanuel Edunjobi naŋ e Woli (a faara)
* Kunle Idowu naŋ e Harrison
* Jumoke George naŋ e Iya Michael
* Sambasa Nzeribe naŋ e Lukman
== Maaloo ==
A sini da maale ELFIKE sini maale zie. Ka Kemi<ref>http://theweddingpartymovies.com/directors-note/</ref> Adetiba maale o. A ELFIKE sini maale zie nyɔge la sini maale ziiri anaare a Nigeria: EbonyLife Films, FilmOne Distribution, Inkblot Productions ane Koga Studios, ka a tu a taa a lɛ.
== Gbaŋgbale yiibu ==
A yi la a Toronto a 8 September 2016 a Toronto International Film Festival (TIFF).
A August 2017, a sini da be la Netflix
== Meŋ la nyɛ ==
* The Wedding Party, 2017
* List of highest-grossing Nigerian films
* List of Nigerian films of 2016
== Sommo yizie ==
49q8t6spbtb2qbvur4af61n5kso7exe
60945
60944
2026-05-18T10:17:18Z
Edith Tangkur
310
Add reference
60945
wikitext
text/x-wiki
'''''The Wedding Party''''' e la 2016 Nigerian nɔntaa deɛne ka Kemi Adetiba maale. A da piili a 8 September 2016 a Toronto International sini tigiri a Canada poɔ kyɛ a 26 November 2016 Eko Hotel ane Suites a Lagos poɔ. A da da yi la gbaŋgbale a tendaazaa a16 December 2016,<ref>https://variety.com/2017/film/global/wedding-party-fuels-record-nigerian-box-office-despite-ailing-economy-1201977878/</ref> a e a Nigerian sini kpoŋ na kaŋa; o yeli ŋa na da kɔɔ a 2021 yi ''Omo Ghetto: The Saga''.
== Lɛ a deɛne naŋ tutaa ==
A kultaa bebiri naŋ kyaare Dunni Coker naŋ e yuomo 24 kyɛ enfuoni sitɔɔ soba e la a pɔgelee yo a Engineer Bamidele ane Mrs. Tinuade Coker naŋ taa, ane IT yaako erɛ Dozie Onwuka, naŋ e bondaana kaŋa bie. O ma, Lady Obianuju Onwuka, nyɛɛ la ka o bidɔɔ ba seŋ ka o de pɔge naŋ ba seŋ o.
A baguo na sɛre a kultaa, a kultaa tigiri da maale, ane a neɛ naŋ kaara a tigiri da balɛɛ la, Wonu mɔɔrɔ la ka o e ka yelzaa e pɛpɛɛpɛ ko a bondaataaba. Kyɛ a pɔge saa mine ne o kyɛne mine pɔɔre da ba pɛle ane a Tinaude Coker's yuori naŋ pore a gane poɔ, ka a pɔge noba de baguo bondirii kyɛ pa poore ba pɛle kyɛ ka a ma yɛle yɛlɛ kyaare ne Coker yideme ko o zɔmine kyɛ e maaroŋ lɛ kyaare ne o sɛre Chief Felix Onwuka. Dunni maana la o sɛngaŋ yɛlɛ korɔ o kyɛnmine kyɛ ka Dozie's bakɔre mine meŋ erɛ o seɛ kyaare ne a tensoŋɔ na daare a dakɔbɔ tigiri. A batuo da nyɛ la sori zu nyagema a dakɔbɔ tigiri puoriŋ, a ka ba iri Sola ka leɛre o zu.
A kultaa tigiri poɔ, saama ane a yiri noba zaa enneŋ da maa, kyɛ te kyɛre Obianuju Onwuka naŋ deɛ baŋ kyɛ ka o teɛroŋ kyɛbe, ka o eŋ Felix vi poɔ. A naŋ wa baare, a lɔɛ naŋ yiri a tigiri zie, Dunni nyɛ la pɔge piitɔri a Dozie ziŋɛ poɔ, ka o soori iri. O bɛle o la ka o sage ka kaapoŋ ka o zɔmeŋɛ kaŋa la de a eŋ a be, ka ba tuo ta a tigiri zie. Yelbawontaa kpɛ la a saa mine bayi na ka kaŋa zaa maŋ boɔrɔ noba na naŋ na daŋ kpɛ a bondirii zie, a baaraa a Onwuka yideme naŋ e a bondaama la daŋ kpɛ.
A bondirii zie meŋ nyɛ la o vi, lane Tinuade Coker naŋ te de Yoruba bondimaala kyɛ bare a Obianuju Onwuka bondaannoo bondirii. Sola naŋ wa terɛ a batuo nɔɔre yelyaga baare, o ba baŋ kyɛ wuli sini naŋ kyaare ne a tensogɔ na kyɛ bare a sini na o naŋ da seŋ ka Dozie naŋ maale ka o wuli. Ka Dunni yi a die poɔ o naŋ wa nyɛ ka Dozie ba taa yemeŋɛ ne o. O naŋ yiri la ka o te pɔge Dozie senkɔraa Rosie naŋ yeli ka o gaŋ ne la Dozie kyɛ a yelmeŋɛ poɔ Rosie moɛ la ka o gaŋ ne Dozie kyɛ ka a ba nyɛ eebo. Dunni gaa te kpɛ la lɔɔre kyɛ bare a tigiri zie.
Dozie, beɛre kpoŋ Nonso, a dɔgerba bayi na yi la ka ba bɔ Dunni kyɛ ka nanyige naŋ kaŋa naŋ tuo kpɛ a kultaa zie ne kyɔɔtaare teɛ malefa kyaare ba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka a kultaa deme tuo yele yelmeŋɛ ko taa, ka Dozie ma a yeli o serɛ lɛ o poɔ ba pɛle ne lɛ o naŋ gana ne pɔgebilii ka Dozie ba sage ka o toma ba la taa libie. A kultaa deme leɛ maale la ba yɛlɛ kyɛ ka Bonso l tuo a nanyige a de a o mɔlefa. Dozie yi la a lɔɔre poɔ ne Sola ka ba na bɔ Dunni a tuo mɔgele o ka o koŋ la e lɛ. Ba leɛ gaa la a tigiri zie a te seɛ ka zie te nyaa.
== Deɛdeɛnebe ==
* Adesua Etomi naŋ Dunni Coker (a pɔge)
* Banky Wellington naŋ e Dozie Onwuka (a dɔɔ)
* Richard Mofe Damijo naŋ e Chief Felix Onwuka (a dɔɔ ba)
* Sola Sobowale naŋ e Mrs. Tinuade Coker (a pɔge ma)
* Iretiola Doyle naŋ e Lady Obianuju Onwuka (a dɔɔ ma)
* Alibaba Akporobome naŋ e Engineer Bamidele Coker (pɔge ba)
* Zainab Balogun naŋ e Wonu (tigiri maala)
* Enyinna Nwigwe naŋ e Nonso Onwuka (a dɔɔ beɛre)
* Somkele Iyamah-Idhalama naŋ e Yemisi Disu (pɔge kyɛnɛ)
* Beverly Naya naŋ e Rosie (a dɔɔ senkoraa)
* Daniella Down naŋ e Deadre Winston (pɔge kyɛnɛ)
* Afeez Oyetoro naŋ e Ayanmale
* Ikechukwu Onunaku naŋ e Sola (a dɔɔ batuo)
* AY Makun naŋ e MC
* Emmanuel Edunjobi naŋ e Woli (a faara)
* Kunle Idowu naŋ e Harrison
* Jumoke George naŋ e Iya Michael
* Sambasa Nzeribe naŋ e Lukman
== Maaloo ==
A sini da maale ELFIKE sini maale zie. Ka Kemi<ref>http://theweddingpartymovies.com/directors-note/</ref> Adetiba maale o. A ELFIKE sini maale zie nyɔge la sini maale ziiri anaare a Nigeria: EbonyLife Films, FilmOne Distribution, Inkblot Productions ane Koga Studios, ka a tu a taa a lɛ.
== Gbaŋgbale yiibu ==
A yi la a Toronto a 8 September 2016 a Toronto International Film Festival (TIFF).<ref>http://ebonylifetv.com/2016/08/16/elfike-film-collectives-the-wedding-party-to-premiere-on-opening-night-of-the-2016-toronto-international-film-festival/</ref>
A August 2017, a sini da be la Netflix
== Meŋ la nyɛ ==
* The Wedding Party, 2017
* List of highest-grossing Nigerian films
* List of Nigerian films of 2016
== Sommo yizie ==
m072y97fdt7ytoh1605y26nrh630mik