Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.3
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Burger-highlife
0
6849
61057
60419
2026-05-24T22:32:17Z
Anthony Dery
16
61057
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1014887}}
'''Burger-Highlife''' e la a bone naŋ kyaare highlife yiele naŋ da taa eebo yi Ghana noba sori tuuribo ko Germany. O da taa la sagedeebo ko a German yiele gɔɔloŋ.
A 1980s, reggae yiele da nyɛrɛ la sagedeebo ko a tendaa gbuli zaa naŋ da naŋ tuoro o baabo yeltare kyaare tendaa zaa yiele mine waaloŋ seɛre naŋ da waa mɔlɔ. Highlife yiele, saŋa kaŋa maŋ taa la marekpeɛbo neŋ reggae, naŋ taa sagedeeba gyamaa a Europe ane North America a wagere ŋa poɔ. A baaroŋ saŋa a 1970s te tɔ a piiluu 1980s, ba da taa exodus gyamaa naŋ e Ghana noba teseŋ Seidu Mohammed ko a nansaaleba teŋa. A tenne mine kaŋa naŋ da taa nɔmmo ko Ghana deme da la Germany, ba gyamaa zie naŋ da maala a teŋɛ naŋ e Berlin, Düsseldorf ane Hamburg a ba yieŋ ayi soba. Burger-Highlife da taa la dɔgebo neŋ Ghana yiele ŋmera naŋ be Germany naŋ da taa yelsɔgebo neŋ German yiele ŋmera ane maalmaala. Ba maalɛɛ yieuu kaŋa naŋ kyaare highlife, disco ane funk yieluu.
A a saakonnoŋ tɛɛtɛɛ sagedeebo kyaare tenne ayi ane saakomparɛɛ ayi la da waa a bone naŋ da areko taa. Noba naŋ yi saakomparɛɛ tɛɛtɛɛ da tage laŋɛɛ taa, a da mannewuli teɛre sere, yɛŋ ane nyaamo ka ba maale a lɛ, ba da maalɛɛ bompaala kaŋa ane bonnoɔ kaŋa naŋ da taa sɔroo kaŋa tonɔ yaga ko a Ghana ane Ghana noba ane kori mine a tendaa poɔ. A sakompare kpoŋ zaa neŋ omeŋɛ bonsuuri gɔɔloŋ neŋ o nyɔvooroŋ da saaŋ. A pioneers mine ko Burger Highlife la George Darko,<ref>{{Cite web|date=2024-03-20|title=Highlife legend George Darko is dead|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/BREAKING-Highlife-legend-George-Darko-is-dead-1922262|access-date=2024-03-21|website=GhanaWeb|language=dga}}</ref> Lee Dodou, Lumba Brothers, Rex Gyamfi ane Charles Amoah.
== Sommo Yizie ==
{{reflist}}
== Ziiri mine liŋkiri ==
* [http://www.goethe.de/ins/gh/de/acc/kul/mag/bhi.html Burger-Highlife webproject of the Goethe-Institut in Accra/Ghana]
[[Gbuli:AfroCurationGhana2026]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Yiele]]
[[Category: gampɛlɛ zaa]]
[[Gbuli:Mainpage]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
4h3duizqv3ws13ypwqyoxvfe4fzz4ky
Pete Edochie
0
6982
61059
60998
2026-05-25T02:40:54Z
InternetArchiveBot
38
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
61059
wikitext
text/x-wiki
Chief '''Pete Edochie''' MON // <sup>ⓘ</sup> (ba dɔge o la 7 March 1947<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Pete_Edochie#cite_ref-thenation_1-0</ref><ref>https://web.archive.org/web/20120226122747/http://peteedochie.com/biography.htm</ref> ( ka noba yaga baŋ o ka '''Ebubedike''') <ref>https://www.vanguardngr.com/2026/02/im-alive-and-kicking-pete-edochie-debunks-death-rumours/</ref>e la Nigerian deɛdeɛne.<ref>https://punchng.com/your-performance-brought-spotlight-to-nigeria-africa-buhari-greets-pete-edochie-75/</ref> O piili la o o deɛne a 1980 poɔ ka o e Okonkwo a Nigerian Television Authority naŋ yi a Chinua Achebe senselloŋ ''Things Fall Apart''.
O piili la o toma a e ɔfɔre tontona kyɛ la e duori terɛ kyɛ wa tasogɔ a wa e deɛdeɛ nenkpoŋ a nyɛ kyɔɔtaare<ref>http://allafrica.com/stories/200908210411.html</ref> gyamaa ka a mine la Merit kyɔɔtaare a yi a Africa Magic, nyɔvore ba baaraa kyɔɔtaare a Africa sini sakuuri <ref>http://www.vanguardngr.com/2011/11/pete-edochie-alive/</ref>ane a teŋɛ kyɔɔtaare a poɔ a noba a Niger kyɔɔtaare a yuoni 2003 poɔ a yi a President Olusegun Obasanjo.<ref>https://www.premiumtimesng.com/entertainment/nollywood/225494-pete-edochie-70-celebrating-nigerias-movie-icon.html</ref><ref>https://www.modernghana.com/movie/1482/1/ive-been-acting-since-i-was-15-pete-edochie.html</ref>
== Nyɔvore ane sakuuri yɛlɛ ==
Edochie, ba dɔge o la a 7 March 1947 a Zaria, Kaduna State, kyɛ o e la Igbo neɛ<ref>https://www.tuko.co.ke/392653-pete-edochie-biography-wife-children-net-worth-movies-latest-updates.html</ref>.
O zanne la a St. Patrick's ane St. James Primary sakuuri , Zaria, sɛre ka o St. John's College a o sɛkondere sakuuri.<ref>https://newswirengr.com/2022/09/08/pete-edochie-biography-education-career-wife-and-children-net-worth-achievements-and-controversy/</ref> O meŋ la gaa la Journalism ane Television sakuuri a England poɔ.
== Toma ==
[[/wiki/File:Wikipedia_-_Things_come_together.webm|thumb|350x350px|Edochie appearing in a commercial for Wikipedia]]
Edochie nyɛ waalensi toma a yuoni 1967 poɔ wagere na o naŋ nyɛ yuomo 20 <ref>https://web.archive.org/web/20220331010228/http://www.yeyepikin.com/2015/09/pete-edochie-facts-you-probably-didnt-know-about-him/</ref>ka o sonno ka ba kɔɔre kyɛ ka leɛ e daarɛɛta. O da e la daarɛɛta kyɛ naŋ de manɛɛgyɛ poɔ a toma poɔ. O bare la Anambra duoro terɛbo bonso a gɔbenenti da de la o nu tuŋ poɔ a duoro toma poɔ ka a lɛ vɛŋ ka noba gyamaa da yi a toma poɔ o da na wa e la a MD kyɛ ka o bare kyɛ leɛ gaa a sini toma poɔ. Sɛre a lɛ, a poɔ la Things fall Apart sini poɔ a nyɛ a teŋɛ kyɔɔtaare . A BBC da wa la Nigeria ka ba wa soore o yɛlɛ kyaare ne a o sini ''Things Fall Apart''.<ref name=":0" />
A 2005 yuoni poɔ, a deɛdeɛnebe a Nigeria da de la Edochie ane deɛdeɛnebe gyamaa laŋ ne Genevieve Nnaji, Omotola Jalade Ekeinde, Nkem Owoh, Ramsey Nouah, Stella Damasus Aboderin, ane Richard Mofe Damijo, ka ba bare ka ba ta la deɛ deɛdeɛne zaa a yi ba naŋ yeli ka ba dere la libie gyamaa sɛre ka ba na deɛ.<ref>https://allafrica.com/stories/201503022456.html</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ==
Edochie de pɔge ka o na la Josephine Edochie.<ref>https://punchng.com/pete-edochie-wife-celebrate-anniversary-may-sparks-reactions/</ref> Ba taa la biiri bayɔɔbo<ref>https://dailytrust.com/pete-edochie-wife-celebrate-53rd-wedding-anniversary-in-grand-style/</ref>. O e la lanekatolisoŋ puori puoro<ref>http://allafrica.com/stories/201006140773.html</ref>.
A yuoni 2009 poɔ, ba da zu o la kyɛ ka neɛ na naŋ zu la leɛ wa bare o kyɛ o yuori ba puri<ref>https://www.bellanaija.com/2009/08/actor-pete-edochie-kidnapped/</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2009/08/pete-edochie-kidnapped/</ref>
A September kyuu a yuoni 2017 poɔ, Edochie da de la o nu mare a Wikimedia lammo a Nigeria yi o na poɔ sini poɔ a na vɛŋ ka noba baŋ a Wikipedia yɛlɛ.<ref>https://web.archive.org/web/20171031061954/http://www.pulse.ng/entertainment/movies/pete-edochie-is-okonkwo-in-new-skit-things-fall-together-id7376607.html</ref><ref>https://www.dailytrust.com.ng/pete-edochie-emmauella-stars-in-wikipedia-ads-videos-included.html</ref>
== Kyɔɔtaare ==
Edochie da nyɛ a African sini Legend kyɔɔtaare a African Film Festival (TAFF) a yuoni 2020.<ref>https://www.vanguardngr.com/2020/06/pete-edochie-honoured-with-african-film-legend-award-at-taff-2020/</ref>
== Filmography ==
* ''Heavy Battle'' (2008) naŋ e Chief
* ''Test Your Heart'' (2008)
* ''Greatest Harvest'' (2007) naŋ e Asika
* ''Secret Pain'' (2007) naŋ e Douglas
* ''Fair Game'' (2006) naŋ e Tamuno Jacobs
* ''Holy Cross'' (2006)
* ''Lacrima'' (2006)
* ''Living with Death'' (2006) naŋ e Mr. Harrison
* ''Passage of Kings'' (2006) naŋ e Akatakpo
* ''Simple Baby'' (2006) naŋ e Nze Jacob
* ''Zoza'' (2006) naŋ e King
* ''Azima'' (2005)
* ''Baby Girl'' (2005)
* ''End of Money'' (2005) naŋ e Okagbue
* ''Living in Tears'' (2005)
* ''Never End'' (2005) naŋ e Igwe Omekaokwulu
* ''No More War'' (2005)
* ''Ola... the Morning Sun'' (2005)
* ''Price of Ignorance'' (2005)
* ''The Price of Love: Life Is Beautiful'' (2005)
* ''Sacred Tradition'' (2005) naŋ eIgwe Ebube
* ''The Tyrant'' (2005)
* ''Across the Niger'' (2004)
* ''Coronation'' (2004)
* ''Dogs Meeting'' (2004) naŋ e Anacho
* ''Dons in Abuja'' (2004)
* ''The Heart of Man'' (2004)
* ''King of the Jungle'' (2004)
* ''Love from Above'' (2004)
* ''My Desire'' (2004)
* ''Negative Influence'' (2004)
* ''The Staff of Odo'' (2004)
* ''St. Michael'' (2004)
* ''Above Death: In God We Trust'' (1999)
* ''Arrows'' (2003)
* ''Billionaire's Club'' (2003) as Billion
* ''Egg of Life'' (2003) as Igwe
* ''Honey'' (2003)
* ''Love & Politics'' (2003)
* ''Miserable Wealth'' (2003)
* ''The Omega'' (2003)
* ''Onunaeyi: Seeds of Bondage'' (2003)
* ''Rejected Son'' (2003)
* ''Selfish Desire'' (2003)
* ''Super Love'' (2003) as Okagbue
* ''Tears in the Sun'' (2003)
* ''Tunnel of Love'' (2003)
* ''When God Says Yes'' (2003) naŋ e Okeke
* ''Battle Line'' (2002)
* ''My Love'' (2002)
* ''Tears & Sorrows'' (2002) naŋ e Chief Okoye
* ''Greedy Genius'' (2001)
* ''Holy Ghost Fire'' (2001)
* ''Terrible Sin'' (2001)
* ''Light & Darkness'' (2001)
* ''Oduduwa'' (2000)
* ''Sins of the Father'' (2000)
* ''Set-Up'' (2000)
* ''Chain Reaction'' (1999)
* ''Lost Kingdom'' (1999)
* ''Narrow Escape'' (1999) naŋ e Odumodu
* ''Living in Darkness'' (1999)
* ''Rituals'' (1997)
* ''Nightmare'' (1997)
* ''Things Fall Apart'' (1987), TV series
* ''Last Ofalla'' (2002)
* ''Lion throne''
* ''Lion of Africa''<ref>https://www.legit.ng/entertainment/celebrities/1548606-lion-africa-yul-hails-father-pete-edochie-drama-marriage-judy/</ref>
* ''Igodo'' (1999)
* ''Evil men''
* ''Monkey chop banana''
* ''Idemili'' (2014) naŋ e Igwe
* ''50 days with Christ''
* ''Mummy Why'' (2016) naŋ e Elizabeth's Father
* ''John and John'' (2017)
* ''Trials of Ma'pe'' (2018) naŋ e Uncle Wilson
* ''Ebubedike'' (2021) as Ebubedike
* ''The Egg''
* ''Unroyal'' (2020) as King Okrika
* ''Foreigner's God'' (2022) naŋ e Storyteller
* ''Lionheart'' (2018) naŋ e Chief Ernest Obiagu
* ''Mummy Why'' (2016) naŋ e Elizabeth's Father
* ''King Mabutu'' (2023) naŋ e Kasanga
* ''The Rising Sun'' (2023)
* ''Ifediche'' (2023)
== Sommo yizie ==
s689708qwba3xuowmtb4bm3a6x4az9a
Highlife music
0
6989
61056
61046
2026-05-24T22:26:02Z
Anthony Dery
16
61056
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q126534316}}
'''Highlife''' e la a Ghana neɛ yiele gɔɔloŋ naŋ taa yiibu zie na e coastal tenne a saŋa na [[Ghana]] a 19th century, yi a o dakore yeltare kyaare a colony yi a British ane a o nakoɔloŋ soe a coastal ziiri. O da taa la lambo gyamaa a African ziiri ane western jazz melodies.<ref name="Collins-1989">{{Cite journal|last=Collins|first=John|date=1989|title=The Early History of West African Highlife Music|url=https://www.jstor.org/stable/931273|journal=Popular Music|volume=8|issue=3|pages=221–230|doi=10.1017/S0261143000003524|jstor=931273|issn=0261-1430|url-access=subscription}}</ref> O da tone la a melodic ane a rhythmic structures a traditional African yiele, kyɛ o maŋ taa la ŋmeɛbo neŋ Western instruments. Highlife taa la yelsoore neŋ jazzy eele ane guitars naŋ vɛŋ a band ane o nubie ayi ŋmeɛbo a guitar gɔɔloŋ na be a African yiele. Yi a 2010s, te gaŋ a zaa a 2018 wagere, o da nyɛɛ s uptempo, synth-driven sound.<ref name="Eyre">Eyre, Banning (2006: 9). "Highlife guitar example" ''Africa: Your Passport to a New World of Music''. Alfred Pub. {{ISBN|0-7390-2474-4}}</ref><ref name="Peñalosa">Peñalosa, David (2010: 247). ''The Clave Matrix; Afro-Cuban Rhythm: Its Principles and African Origins''. Redway, CA: Bembe Inc. {{ISBN|1-886502-80-3}}.</ref>
Highlife da nyɛɛ bammo k'a genre yɛre pɔge a West African irigyin. Pioneers teseŋ Cardinal Rex Lawson, E.T. Mensah, Victor Uwaifo, a zaa naŋ taa voonoo kyaare a traditional Africa gaŋgaɛ ane western "Native Blues".<ref name="Collins-1989" /> A baaroo saŋa a Second World War, o gyamaa bammo da waɛ yi a Igbo noba a [[Nigeria]], ba naŋ da fere lantaa maale Igbo highlife naŋ da leɛ a ba teŋɛ yieluu naŋ taa gɔɔloŋ a 1960s.<ref name="SalmFalola2002">{{cite book |last1=Salm |first1=Steven J. |url=https://archive.org/details/culturecustomsof00salm |title=Culture and Customs of Ghana |last2=Falola |first2=Toyin |publisher=Greenwood Publishing Group |year=2002 |isbn=9780313320507 |pages=[https://archive.org/details/culturecustomsof00salm/page/181 181]–185 |access-date=30 May 2017 |url-access=registration}}</ref>
Highlife sereŋ eɛ yiele naŋ e a yielkpoŋ ko a Ghana noba ane a o diaspora teŋgbuli zaa yi a o lammo neŋ a puoruu ziiri ane a o yelsonne o naŋ taa kyaare a Ghana noba naŋ tuuro sori gɛrɛ zitɔbɔ.<ref name="Ruxandra-2014">{{Cite book |last=Ruxandra |first=Krüger, Simone Trandafoiu |url=https://worldcat.org/oclc/900017261 |title=The globalization of musics in transit : music migration and tourism |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-64007-7 |pages=252–266 |oclc=900017261}}</ref> A 2025, o da taa la bammo ka o e la saakommo yeltare yi a [[UNESCO]].<ref>{{cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20251217-ghana-s-highlife-finds-its-rhythm-on-unesco-world-stage|title=Ghana's Highlife finds its rhythm on UNESCO world stage|work=France 24|access-date=21 December 2025}}</ref>
== Yelkorɔ ==
A ama mine arpeggiated highlife guitar da taa la eebo a baaroo saŋa ko a Afro-Cuban guajeo.<ref name="Eyre" /> A lammo zie da la a 3-2 ''clave motif'' guajeo aŋa ana wuli a puli kyɛ. A bell pattern naŋ taa bammo a Cuba a e ''clave'' yi la a Ghana, kyɛ maŋ taa la toma neŋ highlife.<ref name="Peñalosa" />
[[Duoro_kɔre:Highlife_guitar.tif|center|thumb|420x420px|Top: clave. Bottom: highlife guitar part ({{audio|Highlife guitar.mid|Play}}).]]
A yizie ko a Highlife stem yi a colonialism ane a nakoɔloŋ a West Africa yi regional gɔɔroŋ ko a yielŋmeɛreba.
=== Palm wine yiele ===
Palm-wine yiele, meŋ na e maringa a Sierra Leone, e la a gɔɔloŋ kaŋa naŋ yi coastal zage be a yielŋmɛ bilii da piili tona neŋ boŋŋmeɛre naŋ na baŋ de gaa neŋ ziiri naŋ da taa waabo yi nakoɔloŋ deme kyɛ naŋ taa lammo neŋ local string ane percussion boma. O da maŋ taa ŋmeɛbo gyamaa a syncopated 4/4 metre. A yiele da taa la ŋmeɛbo ne low class palm-wine bars a ports be a sailors, dock tontomba, ane working class locals naŋ na nyuuro kyɛ naŋ kyɛlle a yiele. Palm-wine da taa la eebo a inland ane gyamaa zie a Africanized version da waɛ la a naŋ taa 12/8 polyrhythms; a subgenre meŋ na eɛ "Native Blues". A gɔɔloŋ ŋa naŋ taa la gyamaa bammo a World War II be a maaloo wagere naŋ da taa baroo.<ref name="Collins-1989" />
=== Brass-band highlife ===
A gɔɔroŋ kyaare a highlife naŋ taa yitaaloŋ ne western brass bands a European forts a West Africa. A sogyare maŋ toŋ la yielŋmɛ-bilii ne a brass band regiments a wuli ba a ba linear makyi yiele. A yielŋmeɛreba bama zaa na da nyɛ lɛnɛɛ a West Indian regimental bandsmen naŋ da erɛ a bamenne yiele sere a ba peɛnoo vori poɔ, a da vɛŋɛɛ ka ba meŋ da erɛ bamenne deme. A makyi yiele paabo a polyrhythmic local music da tere la seɛre gɔɔloŋ naŋ e adaha, ane gɔɔloŋ ba naŋ de k'o e cheaper, local instruments naŋ e konkoma. A lammo da tɔglɛɛ a dɔgebo saŋa ko jazz a New Orleans.<ref name="Collins-1989" />
=== Seɛre ane guitar band highlife ===
A 1920s, Ghana yielŋmeɛraba da de la naasaleba yeltare a foxtrot ane calypso ne Ghanaian rhythms teseŋ ''osibisaba'' (Fante).<ref name="SalmFalola2002" /> Highlife da laŋɛɛ a local African aristocracy yi a colonial wagere poɔ, kyɛ da taa ŋmeɛbo ne bands gyamaa teseŋ a Jazz Kings, [[Cape Coast Sugar Babies]], ane [[Accra]] Orchestra te paale a teŋɛ coast.<ref name="SalmFalola2002" /> A nentegre naŋ na ba kyɛllɛ a yiele a iribu kpaaroŋ poɔ da ko a yiele yuori. A seɛre orchestra wederɛ Yebuah Mensah (E.T. Mensah's yɔɔkpoŋ) da yeli ko la John Collins a 1973 ka a yelzu 'highlife' da taa la eebo a 1920s "na e yelŋmaa kyɛ-ŋmaara a orchestrated yiele a [exclusive] kpaaroŋ poɔ kyaare a seɛre bands a Jazz Kings, a Cape Coast Sugar Babies, a Sekondi Nanshamang ane a tasogɔ a Accra Orchestra. A noba naŋ be zitɔbɔ maŋ boɔle o la highlife bonso ba naŋ ba ta a noba banna naŋ na yi yeŋe, naŋ na ba seŋ ka ba yɔɔ kpeɛbo yɔɔbo naŋ na baŋ e 7s 6d (seven shillings ane sixpence), kyɛ meŋ ferɛ k'o yɛre zimaane bonsuuraa, te paale a top-hats ka bana na baŋ da a."<ref>{{Cite book |last=Collins |first=John |title=E. T. Mensah: King of Highlife |publisher=Off The Record Press |year=1986 |location=London |pages=10}}</ref>
Jacob Asare (meŋ naŋ e Kwame Asare bee Jacob Sam) da la a Ghana yielŋmeɛra dɛndɛŋ soba naŋ ŋmɛ yiele na e highlife genre. A June 1928, ona ane a o kpaaroŋ, a Kumasi Trio, da yielee "Yaa Amponsah" (Amponsah Parts I & II) a London ko a Zonophone label. A yiele ama da eɛ a piiluu bondemannewulaa ko a Ghanaian guitar-band highlife.<ref name="AfricanResearch">{{cite web|title=Legends of Ghanaian Highlife Music: Kwame Asare (Jacob Sam)|url=https://african-research.com/research/music/legends-of-ghanaian-highlife-music-kwame-asare-jacob-sam-1903-1950s/|website=African Research Consult|access-date=5 October 2025}}</ref><ref name="ScribdHistory">{{cite web|title=The Early History of Music Recording in Ghana|url=https://www.scribd.com/document/863564238/TheEarlyHistoryofMusicRecordinginGhana|website=Scribd|access-date=5 October 2025}}</ref><ref name="Afrisson">{{cite web|title=1928 - Jacob Sam (Kumasi Trio)|url=https://www.afrisson.com/1928-jacob-sam-kumasi-trio-10854/|website=Afrisson|access-date=5 October 2025}}</ref> Yi a 1930s, highlife da yɛrɛɛ gaa a Ghana tontonneba naŋ be a Sierra Leone, Liberia, [[Nigeria]] ane Gambia ane bamine naŋ be West African tenne mine, be la k'a yieluu da nyɛɛ ŋmɛ-yaaroo.
[[Duoro_kɔre:Armstrong-Mensahinvitation.jpg|thumb|An invitation to a concert featuring Louis Armstrong "from America" and E. T. Mensah and his Tempos Band "of West African Fame"]]
A 1940s, a yiele da po-eŋɛɛ bɔgere ayi: dance band highlife ane guitar band highlife. Guitar band highlife da eɛ a band bilii ana ane, a piiluu saŋa, da taa la bammo yaga kori poore. Yi a dakore yeltare naŋ da be a stringed instruments teseŋ a seprewa a irigyin poɔ, yielŋmeɛreba poore da pɛlɛɛ la ka ba da tonne a guitar. Ba meŋ da tone la a ''dagomba'' style, ba naŋ da sɔre yi Kru sailors naŋ yi Liberia, ka ba maale a highlife's nubie ayi deɛbo gɔɔloŋ.<ref name="SalmFalola2002" /> Guitar band highlife meŋ da paalɛɛ, drums ane claves. E.K. Nyame ane a o Akan Trio da soŋ vɛŋɛɛ a guitar band highlife taa bammo ko gyamaa,<ref>[https://books.google.com/books?id=yIHfybGz5HoC&q=ek+nyame&pg=PA21 Musicmakers of West] 1985 publisher Lynne Rienner Publishers {{ISBN|978-0-89410-075-8}}</ref> kyɛ naŋ taa ŋmɛyaaroo kyaare a 400 yiele sere a Nyame's lifetime.<ref name="SalmFalola2002" /> Dance band highlife, maale da bebe la tembɛrɛ poore. A zɔɔre baaroo saŋa, seɛre kpoŋ kaŋa a orchestras da piili taa la leɛroo neŋ smaller professional dance bands, E.T. Mensah ane a Tempos. A naasaleba naŋ da gaa, a kyɛlkyɛlba gyamaa da la Ghana noba, ane yieluu naŋ na maŋ maana ba sikyie. Mensah's fame da gaa la nimitɔɔre o naŋ da ŋmɛ a Louis Armstrong a Accra a May 1956, a da nyɛ o yokpɛgelaa, a "King of Highlife".<ref name="SalmFalola2002" /> Yelsoŋ naŋ da e a 1950s da la a King Bruce, naŋ da e a band wederɛ ko a Black Beats. A piiluu saŋa bands mine la, a Red Spots, a Rhythm Aces, a Ramblers ane Broadway-Uhuru.
=== A Ghanaian diaspora ===
Libiri naŋe zuiŋ da la vɛŋ k'a Ghana noba da tu a sori a baaroo wagere a 1960s a da boɔrɔ toŋgyamaa kyɛ a political instability na da e a 1970s ane 1980s da ko la gyamaa wahala ane yiele ŋmeɛreba gyamaa ka ba yi maale zie ko a Germany noba yi a teŋɛ maaroŋ zuiŋ kyaare sori tuuribo mere lambori.<ref name="Ruxandra-2014" />
==== Burger highlife ====
Ghana noba na be Germany da maalɛɛ a secular style ko highlife naŋ da laŋ a yiele neŋ funk, disco, ane synth-pop. O da taa la sagedeebo neŋ burger highlife bonso Ghana teŋkponne gyamaa zie da kpeɛrɛ la a Hamburg. A yiele paa da eɛ kpaaroŋ neŋ noba naŋ tu sori lantaa Germany ane Ghana. O meŋ da naŋ taa la mannoo neŋ tontomboma mine naŋ e modern technologies; a baaroo saŋa a 1990s, bommaaloo yoŋ da la fintindigili boma.
==== Gospel highlife ====
Da e la yiele soŋ karaa kaŋa naŋ be a Ghana noba ane a o diaspora, gospel highlife da lee la burger highlife yi o naŋ da maŋ kyaare saakonnoŋ ane puoruu yeltare. A yiele gaa tɔgele la burger highlife kyɛ o daanoo da yie Charismatic Christianity ane Pentecostalism. O tona naŋ be a tenne seɛre da kyaarɛɛ puoruu yie naŋ moɔrɔ ka ba maale social ane cultural zie ko Ghanaian diaspora a Germany.
== Jazz na be Ghana ==
=== 1950s ===
E.T. Mensah ane Kofi Ghanaba e la yiele ŋmɛkaraa sere na be a Ghana. Yi a 1950s, famous jazz yielŋmeɛra da wa la a Ghana, teseŋ Ahmad Jamal ane Louis Armstrong na taa ŋmeɛbo a Ghana (1956 ane 1960). Armstrong's All Stars mɛmba Edmond Hall da wa la Ghana a 1959 k'o wa maale short-lived jazz a Accra.
Guy Warren da e la yiele ŋmeɛra naŋ e E.T. Mensah ane a Tempos kyɛ baŋ gaa a America kyɛ na laŋ tona neŋ yiele ŋmeɛreba Red Saunders ka maale a album ''Africa Speaks, America Answers'', ane meŋ la ŋmɛ a Duke Ellington a Chicago ta wagere mine. Warren da ta daanoo yi o naŋ da ŋmɛ a highlife ko a United States k'o wanne a African-American yielŋmeɛreba a Africa, ka ba leɛ baŋ a African yeltare naŋ be a Afro-American yiele poɔ da taa la faabo kyɛ ka ba da baŋ e a "''African musical renaissance''" a baaroo wagere poɔ na da e a '50s.<ref>{{Cite book |last=Kelley |first=Robin D. G. |url=http://dx.doi.org/10.4159/harvard.9780674065246 |title=Africa Speaks, America Answers |date=2012-03-01 |isbn=9780674046245 |pages=11–40 |doi=10.4159/harvard.9780674065246}}</ref>
=== Yiele mine ===
Yizie:<ref>[https://www.musicinafrica.net/magazine/jazz-ghana Jazz in Ghana] Retrieved 27 January 2021</ref>
* Pianist Randy Weston yiele yuori na e ''Highlife'' a 1963, featuring compositions yi West African musicians Bobby Benson ("Niger Mambo") ane Guy Warren (Kofi Ghanaba) ("Mystery of Love").
* Saxophonist Pharoah Sanders yiele yuori naŋ e "High Life" a ''Rejoice'' (1981).
* Guitarist Sonny Sharrock taa la yiele naŋ e "Highlife" a album meŋ na taa yuori yeni (1990).
* Craig Harris (trombone) taa la yieluu yuori na e "High Life" a album ''F-Stops'' (1993).
== Meŋ kaa kyɛ ==
* [[Forms of Ghanaian highlife]]
== Sommo yizie ==
{{Reflist|30em}}
== Nimitɔɔre Kannoo ==
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |url=https://archive.org/details/musicmakersofwes00coll |title=Music Makers of West Africa |publisher=Three Continents Press |year=1985 |isbn=0-89410-076-9 |location=Washington (DC) |url-access=registration}} also Colorado:Passeggiata Press.
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=West African Pop Roots |publisher=Temple University Press |year=1992 |isbn=0-87722-916-3 |location=Philadelphia}}
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=E. T. Mensah King of Highlife |publisher=Anansesem |year=1996 |isbn=9-98855-217-3}}
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=Highlife Giants: West African Dance Band Pioneers |publisher=Cassava Republic Press |year=2016 |isbn=978-978-50238-1-7 |location=Abuja (Nigeria)}}
[[Gbuli:AfroCurationGhana2026]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Yiele]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
n5zspeqeoai9vtttwuucsnpb5cd9z0u
61058
61056
2026-05-24T22:33:56Z
Anthony Dery
16
61058
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q126534316}}
'''Highlife''' e la a Ghana neɛ yiele gɔɔloŋ naŋ taa yiibu zie na e coastal tenne a saŋa na [[Ghana]] a 19th century, yi a o dakore yeltare kyaare a colony yi a British ane a o nakoɔloŋ soe a coastal ziiri. O da taa la lambo gyamaa a African ziiri ane western jazz melodies.<ref name="Collins-1989">{{Cite journal|last=Collins|first=John|date=1989|title=The Early History of West African Highlife Music|url=https://www.jstor.org/stable/931273|journal=Popular Music|volume=8|issue=3|pages=221–230|doi=10.1017/S0261143000003524|jstor=931273|issn=0261-1430|url-access=subscription}}</ref> O da tone la a melodic ane a rhythmic structures a traditional African yiele, kyɛ o maŋ taa la ŋmeɛbo neŋ Western instruments. Highlife taa la yelsoore neŋ jazzy eele ane guitars naŋ vɛŋ a band ane o nubie ayi ŋmeɛbo a guitar gɔɔloŋ na be a African yiele. Yi a 2010s, te gaŋ a zaa a 2018 wagere, o da nyɛɛ s uptempo, synth-driven sound.<ref name="Eyre">Eyre, Banning (2006: 9). "Highlife guitar example" ''Africa: Your Passport to a New World of Music''. Alfred Pub. {{ISBN|0-7390-2474-4}}</ref><ref name="Peñalosa">Peñalosa, David (2010: 247). ''The Clave Matrix; Afro-Cuban Rhythm: Its Principles and African Origins''. Redway, CA: Bembe Inc. {{ISBN|1-886502-80-3}}.</ref>
Highlife da nyɛɛ bammo k'a genre yɛre pɔge a West African irigyin. Pioneers teseŋ Cardinal Rex Lawson, E.T. Mensah, Victor Uwaifo, a zaa naŋ taa voonoo kyaare a traditional Africa gaŋgaɛ ane western "Native Blues".<ref name="Collins-1989" /> A baaroo saŋa a Second World War, o gyamaa bammo da waɛ yi a Igbo noba a [[Nigeria]], ba naŋ da fere lantaa maale Igbo highlife naŋ da leɛ a ba teŋɛ yieluu naŋ taa gɔɔloŋ a 1960s.<ref name="SalmFalola2002">{{cite book |last1=Salm |first1=Steven J. |url=https://archive.org/details/culturecustomsof00salm |title=Culture and Customs of Ghana |last2=Falola |first2=Toyin |publisher=Greenwood Publishing Group |year=2002 |isbn=9780313320507 |pages=[https://archive.org/details/culturecustomsof00salm/page/181 181]–185 |access-date=30 May 2017 |url-access=registration}}</ref>
Highlife sereŋ eɛ yiele naŋ e a yielkpoŋ ko a Ghana noba ane a o diaspora teŋgbuli zaa yi a o lammo neŋ a puoruu ziiri ane a o yelsonne o naŋ taa kyaare a Ghana noba naŋ tuuro sori gɛrɛ zitɔbɔ.<ref name="Ruxandra-2014">{{Cite book |last=Ruxandra |first=Krüger, Simone Trandafoiu |url=https://worldcat.org/oclc/900017261 |title=The globalization of musics in transit : music migration and tourism |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-64007-7 |pages=252–266 |oclc=900017261}}</ref> A 2025, o da taa la bammo ka o e la saakommo yeltare yi a [[UNESCO]].<ref>{{cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20251217-ghana-s-highlife-finds-its-rhythm-on-unesco-world-stage|title=Ghana's Highlife finds its rhythm on UNESCO world stage|work=France 24|access-date=21 December 2025}}</ref>
== Yelkorɔ ==
A ama mine arpeggiated highlife guitar da taa la eebo a baaroo saŋa ko a Afro-Cuban guajeo.<ref name="Eyre" /> A lammo zie da la a 3-2 ''clave motif'' guajeo aŋa ana wuli a puli kyɛ. A bell pattern naŋ taa bammo a Cuba a e ''clave'' yi la a Ghana, kyɛ maŋ taa la toma neŋ highlife.<ref name="Peñalosa" />
[[Duoro_kɔre:Highlife_guitar.tif|center|thumb|420x420px|Top: clave. Bottom: highlife guitar part ({{audio|Highlife guitar.mid|Play}}).]]
A yizie ko a Highlife stem yi a colonialism ane a nakoɔloŋ a West Africa yi regional gɔɔroŋ ko a yielŋmeɛreba.
=== Palm wine yiele ===
Palm-wine yiele, meŋ na e maringa a Sierra Leone, e la a gɔɔloŋ kaŋa naŋ yi coastal zage be a yielŋmɛ bilii da piili tona neŋ boŋŋmeɛre naŋ na baŋ de gaa neŋ ziiri naŋ da taa waabo yi nakoɔloŋ deme kyɛ naŋ taa lammo neŋ local string ane percussion boma. O da maŋ taa ŋmeɛbo gyamaa a syncopated 4/4 metre. A yiele da taa la ŋmeɛbo ne low class palm-wine bars a ports be a sailors, dock tontomba, ane working class locals naŋ na nyuuro kyɛ naŋ kyɛlle a yiele. Palm-wine da taa la eebo a inland ane gyamaa zie a Africanized version da waɛ la a naŋ taa 12/8 polyrhythms; a subgenre meŋ na eɛ "Native Blues". A gɔɔloŋ ŋa naŋ taa la gyamaa bammo a World War II be a maaloo wagere naŋ da taa baroo.<ref name="Collins-1989" />
=== Brass-band highlife ===
A gɔɔroŋ kyaare a highlife naŋ taa yitaaloŋ ne western brass bands a European forts a West Africa. A sogyare maŋ toŋ la yielŋmɛ-bilii ne a brass band regiments a wuli ba a ba linear makyi yiele. A yielŋmeɛreba bama zaa na da nyɛ lɛnɛɛ a West Indian regimental bandsmen naŋ da erɛ a bamenne yiele sere a ba peɛnoo vori poɔ, a da vɛŋɛɛ ka ba meŋ da erɛ bamenne deme. A makyi yiele paabo a polyrhythmic local music da tere la seɛre gɔɔloŋ naŋ e adaha, ane gɔɔloŋ ba naŋ de k'o e cheaper, local instruments naŋ e konkoma. A lammo da tɔglɛɛ a dɔgebo saŋa ko jazz a New Orleans.<ref name="Collins-1989" />
=== Seɛre ane guitar band highlife ===
A 1920s, Ghana yielŋmeɛraba da de la naasaleba yeltare a foxtrot ane calypso ne Ghanaian rhythms teseŋ ''osibisaba'' (Fante).<ref name="SalmFalola2002" /> Highlife da laŋɛɛ a local African aristocracy yi a colonial wagere poɔ, kyɛ da taa ŋmeɛbo ne bands gyamaa teseŋ a Jazz Kings, [[Cape Coast Sugar Babies]], ane [[Accra]] Orchestra te paale a teŋɛ coast.<ref name="SalmFalola2002" /> A nentegre naŋ na ba kyɛllɛ a yiele a iribu kpaaroŋ poɔ da ko a yiele yuori. A seɛre orchestra wederɛ Yebuah Mensah (E.T. Mensah's yɔɔkpoŋ) da yeli ko la John Collins a 1973 ka a yelzu 'highlife' da taa la eebo a 1920s "na e yelŋmaa kyɛ-ŋmaara a orchestrated yiele a [exclusive] kpaaroŋ poɔ kyaare a seɛre bands a Jazz Kings, a Cape Coast Sugar Babies, a Sekondi Nanshamang ane a tasogɔ a Accra Orchestra. A noba naŋ be zitɔbɔ maŋ boɔle o la highlife bonso ba naŋ ba ta a noba banna naŋ na yi yeŋe, naŋ na ba seŋ ka ba yɔɔ kpeɛbo yɔɔbo naŋ na baŋ e 7s 6d (seven shillings ane sixpence), kyɛ meŋ ferɛ k'o yɛre zimaane bonsuuraa, te paale a top-hats ka bana na baŋ da a."<ref>{{Cite book |last=Collins |first=John |title=E. T. Mensah: King of Highlife |publisher=Off The Record Press |year=1986 |location=London |pages=10}}</ref>
Jacob Asare (meŋ naŋ e Kwame Asare bee Jacob Sam) da la a Ghana yielŋmeɛra dɛndɛŋ soba naŋ ŋmɛ yiele na e highlife genre. A June 1928, ona ane a o kpaaroŋ, a Kumasi Trio, da yielee "Yaa Amponsah" (Amponsah Parts I & II) a London ko a Zonophone label. A yiele ama da eɛ a piiluu bondemannewulaa ko a Ghanaian guitar-band highlife.<ref name="AfricanResearch">{{cite web|title=Legends of Ghanaian Highlife Music: Kwame Asare (Jacob Sam)|url=https://african-research.com/research/music/legends-of-ghanaian-highlife-music-kwame-asare-jacob-sam-1903-1950s/|website=African Research Consult|access-date=5 October 2025}}</ref><ref name="ScribdHistory">{{cite web|title=The Early History of Music Recording in Ghana|url=https://www.scribd.com/document/863564238/TheEarlyHistoryofMusicRecordinginGhana|website=Scribd|access-date=5 October 2025}}</ref><ref name="Afrisson">{{cite web|title=1928 - Jacob Sam (Kumasi Trio)|url=https://www.afrisson.com/1928-jacob-sam-kumasi-trio-10854/|website=Afrisson|access-date=5 October 2025}}</ref> Yi a 1930s, highlife da yɛrɛɛ gaa a Ghana tontonneba naŋ be a Sierra Leone, Liberia, [[Nigeria]] ane Gambia ane bamine naŋ be West African tenne mine, be la k'a yieluu da nyɛɛ ŋmɛ-yaaroo.
[[Duoro_kɔre:Armstrong-Mensahinvitation.jpg|thumb|An invitation to a concert featuring Louis Armstrong "from America" and E. T. Mensah and his Tempos Band "of West African Fame"]]
A 1940s, a yiele da po-eŋɛɛ bɔgere ayi: dance band highlife ane guitar band highlife. Guitar band highlife da eɛ a band bilii ana ane, a piiluu saŋa, da taa la bammo yaga kori poore. Yi a dakore yeltare naŋ da be a stringed instruments teseŋ a seprewa a irigyin poɔ, yielŋmeɛreba poore da pɛlɛɛ la ka ba da tonne a guitar. Ba meŋ da tone la a ''dagomba'' style, ba naŋ da sɔre yi Kru sailors naŋ yi Liberia, ka ba maale a highlife's nubie ayi deɛbo gɔɔloŋ.<ref name="SalmFalola2002" /> Guitar band highlife meŋ da paalɛɛ, drums ane claves. E.K. Nyame ane a o Akan Trio da soŋ vɛŋɛɛ a guitar band highlife taa bammo ko gyamaa,<ref>[https://books.google.com/books?id=yIHfybGz5HoC&q=ek+nyame&pg=PA21 Musicmakers of West] 1985 publisher Lynne Rienner Publishers {{ISBN|978-0-89410-075-8}}</ref> kyɛ naŋ taa ŋmɛyaaroo kyaare a 400 yiele sere a Nyame's lifetime.<ref name="SalmFalola2002" /> Dance band highlife, maale da bebe la tembɛrɛ poore. A zɔɔre baaroo saŋa, seɛre kpoŋ kaŋa a orchestras da piili taa la leɛroo neŋ smaller professional dance bands, E.T. Mensah ane a Tempos. A naasaleba naŋ da gaa, a kyɛlkyɛlba gyamaa da la Ghana noba, ane yieluu naŋ na maŋ maana ba sikyie. Mensah's fame da gaa la nimitɔɔre o naŋ da ŋmɛ a Louis Armstrong a Accra a May 1956, a da nyɛ o yokpɛgelaa, a "King of Highlife".<ref name="SalmFalola2002" /> Yelsoŋ naŋ da e a 1950s da la a King Bruce, naŋ da e a band wederɛ ko a Black Beats. A piiluu saŋa bands mine la, a Red Spots, a Rhythm Aces, a Ramblers ane Broadway-Uhuru.
=== A Ghanaian diaspora ===
Libiri naŋe zuiŋ da la vɛŋ k'a Ghana noba da tu a sori a baaroo wagere a 1960s a da boɔrɔ toŋgyamaa kyɛ a political instability na da e a 1970s ane 1980s da ko la gyamaa wahala ane yiele ŋmeɛreba gyamaa ka ba yi maale zie ko a Germany noba yi a teŋɛ maaroŋ zuiŋ kyaare sori tuuribo mere lambori.<ref name="Ruxandra-2014" />
==== Burger highlife ====
Ghana noba na be Germany da maalɛɛ a secular style ko highlife naŋ da laŋ a yiele neŋ funk, disco, ane synth-pop. O da taa la sagedeebo neŋ burger highlife bonso Ghana teŋkponne gyamaa zie da kpeɛrɛ la a Hamburg. A yiele paa da eɛ kpaaroŋ neŋ noba naŋ tu sori lantaa Germany ane Ghana. O meŋ da naŋ taa la mannoo neŋ tontomboma mine naŋ e modern technologies; a baaroo saŋa a 1990s, bommaaloo yoŋ da la fintindigili boma.
==== Gospel highlife ====
Da e la yiele soŋ karaa kaŋa naŋ be a Ghana noba ane a o diaspora, gospel highlife da lee la burger highlife yi o naŋ da maŋ kyaare saakonnoŋ ane puoruu yeltare. A yiele gaa tɔgele la burger highlife kyɛ o daanoo da yie Charismatic Christianity ane Pentecostalism. O tona naŋ be a tenne seɛre da kyaarɛɛ puoruu yie naŋ moɔrɔ ka ba maale social ane cultural zie ko Ghanaian diaspora a Germany.
== Jazz na be Ghana ==
=== 1950s ===
E.T. Mensah ane Kofi Ghanaba e la yiele ŋmɛkaraa sere na be a Ghana. Yi a 1950s, famous jazz yielŋmeɛra da wa la a Ghana, teseŋ Ahmad Jamal ane Louis Armstrong na taa ŋmeɛbo a Ghana (1956 ane 1960). Armstrong's All Stars mɛmba Edmond Hall da wa la Ghana a 1959 k'o wa maale short-lived jazz a Accra.
Guy Warren da e la yiele ŋmeɛra naŋ e E.T. Mensah ane a Tempos kyɛ baŋ gaa a America kyɛ na laŋ tona neŋ yiele ŋmeɛreba Red Saunders ka maale a album ''Africa Speaks, America Answers'', ane meŋ la ŋmɛ a Duke Ellington a Chicago ta wagere mine. Warren da ta daanoo yi o naŋ da ŋmɛ a highlife ko a United States k'o wanne a African-American yielŋmeɛreba a Africa, ka ba leɛ baŋ a African yeltare naŋ be a Afro-American yiele poɔ da taa la faabo kyɛ ka ba da baŋ e a "''African musical renaissance''" a baaroo wagere poɔ na da e a '50s.<ref>{{Cite book |last=Kelley |first=Robin D. G. |url=http://dx.doi.org/10.4159/harvard.9780674065246 |title=Africa Speaks, America Answers |date=2012-03-01 |isbn=9780674046245 |pages=11–40 |doi=10.4159/harvard.9780674065246}}</ref>
=== Yiele mine ===
Yizie:<ref>[https://www.musicinafrica.net/magazine/jazz-ghana Jazz in Ghana] Retrieved 27 January 2021</ref>
* Pianist Randy Weston yiele yuori na e ''Highlife'' a 1963, featuring compositions yi West African musicians Bobby Benson ("Niger Mambo") ane Guy Warren (Kofi Ghanaba) ("Mystery of Love").
* Saxophonist Pharoah Sanders yiele yuori naŋ e "High Life" a ''Rejoice'' (1981).
* Guitarist Sonny Sharrock taa la yiele naŋ e "Highlife" a album meŋ na taa yuori yeni (1990).
* Craig Harris (trombone) taa la yieluu yuori na e "High Life" a album ''F-Stops'' (1993).
== Meŋ kaa kyɛ ==
* [[Forms of Ghanaian highlife]]
== Sommo yizie ==
{{Reflist|30em}}
== Nimitɔɔre Kannoo ==
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |url=https://archive.org/details/musicmakersofwes00coll |title=Music Makers of West Africa |publisher=Three Continents Press |year=1985 |isbn=0-89410-076-9 |location=Washington (DC) |url-access=registration}} also Colorado:Passeggiata Press.
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=West African Pop Roots |publisher=Temple University Press |year=1992 |isbn=0-87722-916-3 |location=Philadelphia}}
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=E. T. Mensah King of Highlife |publisher=Anansesem |year=1996 |isbn=9-98855-217-3}}
* {{cite book |author-last=Collins |author-first=John |title=Highlife Giants: West African Dance Band Pioneers |publisher=Cassava Republic Press |year=2016 |isbn=978-978-50238-1-7 |location=Abuja (Nigeria)}}
[[Gbuli:AfroCurationGhana2026]]
[[Gbuli:Yiele]]
[[Gbuli:Africa]]
[[Gbuli:West Africa]]
[[Gbuli:Dagaare]]
[[Gbuli:Ghana]]
[[Gbuli:Gampɛl zaa]]
pbfqpxu8ik4mkxlxkbke84c2pgds2dl
Souleymane Cissé
0
6993
61060
2026-05-25T11:01:05Z
Edith Tangkur
310
Create article
61060
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala, kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
tpr3wmwwgx4r8txrsfqpxtclyw2zgoc
61061
61060
2026-05-25T11:02:51Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61061
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
c83c1c6e7m7qrsxiarva8bt48dxgygn
61062
61061
2026-05-25T11:04:21Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61062
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
sq6ukcvai4l07cuborkzppay9s0s0o2
61063
61062
2026-05-25T11:05:38Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61063
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
1592tx46u9pjs87j1iixu0zv5ufstpp
61064
61063
2026-05-25T11:06:28Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61064
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
1mubnj3qqcfncvpl1gqqqa2gzlletgi
61065
61064
2026-05-25T11:12:55Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61065
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
kyuooyx1ovk5z65xkdorpp8nox1xi8r
61066
61065
2026-05-25T11:14:00Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61066
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979 yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
396mlehzr4le0bfy7sqnjm21jva2cbi
61067
61066
2026-05-25T11:15:47Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61067
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
rcinqnood5dihkgtvgkb1glvoyav9r1
61068
61067
2026-05-25T11:17:19Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61068
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
4dghvwjfsjajakwdieswawnfi0x18j2
61069
61068
2026-05-25T11:18:29Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61069
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
69zje91amcx0q2qkwuykkxg850e3y3d
61070
61069
2026-05-25T11:19:15Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61070
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
0zhi0s0lykyg0fhf6ab6hnbn33k975a
61071
61070
2026-05-25T11:20:05Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61071
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
tjk1amqg5vpz46c1lhdl489a6fo7um2
61072
61071
2026-05-25T11:21:07Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61072
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
h1pm8ckyhmyv9shc4h6oxt3jtjkwg8n
61073
61072
2026-05-25T11:21:47Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61073
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
41getwut62iyrvez6b56c10frq5h34d
61074
61073
2026-05-25T11:23:02Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61074
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref>https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ<ref>https://www.rfi.fr/fr/culture/20250219-le-r%C3%A9alisateur-malien-souleymane-ciss%C3%A9-l-un-des-p%C3%A8res-du-cin%C3%A9ma-africain-est-mort</ref>.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
8iq7j5cjbm6mo7os9go3p1it5mv10g1
61075
61074
2026-05-25T11:23:34Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61075
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref name=":0">https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref>https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ<ref>https://www.rfi.fr/fr/culture/20250219-le-r%C3%A9alisateur-malien-souleymane-ciss%C3%A9-l-un-des-p%C3%A8res-du-cin%C3%A9ma-africain-est-mort</ref>.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo<ref name=":0" />.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
goj910m5uv41cj6f5q112dzsdyrcfk8
61076
61075
2026-05-25T11:24:17Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61076
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref name=":0">https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref name=":1">https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref>https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ. Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma). Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ<ref>https://www.rfi.fr/fr/culture/20250219-le-r%C3%A9alisateur-malien-souleymane-ciss%C3%A9-l-un-des-p%C3%A8res-du-cin%C3%A9ma-africain-est-mort</ref>.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo<ref name=":0" />.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ<ref name=":1" />.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
4xd71qf5i9zvf2ayb66k8i3nr2e6xb4
61077
61076
2026-05-25T11:26:14Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61077
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref name=":0">https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref name=":1">https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref>https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref name=":2">https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ.
Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma)<ref name=":2" />. Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ<ref>https://www.rfi.fr/fr/culture/20250219-le-r%C3%A9alisateur-malien-souleymane-ciss%C3%A9-l-un-des-p%C3%A8res-du-cin%C3%A9ma-africain-est-mort</ref>.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo<ref name=":0" />.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ<ref name=":1" />.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
frq3ucyrgbsa1ap7j0kctehkeprnes9
61078
61077
2026-05-25T11:27:06Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61078
wikitext
text/x-wiki
'''Souleymane Cissé''' (21 April 1940 – 19 February 2025) da e la Malian sini maala, ka o da a African sini maala <ref name=":0">https://press.moma.org/wp-content/uploads/2021/12/TSAP-2022-Schedule.12.23.21.update.pdf</ref>nenkpoŋ kaŋa. Ba da boɔlɔ o la a African nenkpoŋ naŋ voorɔ sini maala,<ref name=":1">https://bostonphoenix.com/boston/movies/reviews/documents/02004517.htm</ref> kyɛ ka o sini Yeelen ka ba boɔlɔ o a African sini kpoŋ naŋ daŋ maale.<ref>http://chicagoreader.com/arts-culture/brightness-yeleen/</ref>
O da e la a sini maala dɛŋdɛŋ a Sub-Saharan Africa naŋ nyɛ kyɔɔtaare, a Cannes sini tigiri a yuoni 1987 poɔ a ko a o sini ŋa Yeelen.<ref>https://www.rfi.fr/fr/podcasts/tous-les-cin%C3%A9mas-du-monde/20250225-hommage-%C3%A0-souleymane-ciss%C3%A9-pionnier-du-cin%C3%A9ma-africain</ref>
== Nyɔvore yɛlɛ ane o toma ==
Ba dɔge o la Bamako ka ba guuluu a Yɛre puoruu poɔ, Souleymane Cissé da boɔrɔ la sini yɛlɛ o bile saŋ zaa. O gaa la sɛkondere sakuuri Dakar a leɛ wa Mali a yuoni 1960 poɔ a wagere na a Mali demɛ naŋ faa ba minne yi a naasaaleba nuure poɔ.<ref name=":3">https://www.rfi.fr/fr/afrique/20150512-souleymane-cisse-doyen-cinema-africain-festival-cannes</ref>
O sini toma piili la wagere na o naŋ sonno ka ba yɛle yɛlɛ ne a Patrice Lumumba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o boɔrɔ o meŋɛ sini maaloo, ka o nyɛ zunuo a Gerasimov Institute ko a Cinematography, <ref name=":2">https://www.festival-cannes.com/fr/festival/artiste/souleymane-cisse</ref>a Moscow sakuuri a Cinema tiivi toma.
A yuoni 1970 poɔ o leɛ wa la Mali a wa poɔ a gɔbenenti gbambɛre na naŋ kaara a yelyaga toma poɔ a wa e enfuoni ŋmaara, be la ka maale yɛlɛ yaga ane sini ŋmaara. Yuomo ayi puoriŋ, o maale la o sini naŋ ba e wogi kyɛ ba la,e,ŋmaa meŋ, ''Cinq jours d’une vie'' (''Five Days in a Life''), naŋ manne selloo naŋ kyaare bɔlebile kaŋa na yi Qur'anic sakuuri poɔ a e naŋnyige sori zu. ''Cinq Jours'' ''piili la a'' Carthage sini tigiri.
A yuoni 1974 poɔ, Cissé maale o sini dɛŋdɛŋ naŋ e wogi a Bambara kɔkɔre poɔ, ''Den muso'' ( a pɔgelee), a selloo kyaare la pɔgelee naŋ e dendewo ka ba fere gaŋ ne. A pɔgelee da taa la poɔ, ka o yi deme ne a bie ba zaa zagere o bare. ''Den muso'' ba da kare o la bare ayi a Malian gɔbenenti lisiri poɔ kyɛ ba da nyɔge Cissé meŋ pɔge ane a lɛ o naŋ e ka o sage a a French bɛgɛ.
Cissé da ba baŋ bone na eŋɛ ba naŋ nyɔge o, kyɛ.o naŋ da be a nenpoɔge die poɔ, o da sɛge la a o sini kaŋa ba naŋ na la deɛ ka o la Baara (Toma)<ref name=":2" />. Cissé da baare la a yi a sini ŋa gbaŋgbale yuomo anaare puoriŋ, ka o nyɛ a Yenenga's Talon kyɔɔtaare a Fespaco a 1979<ref>http://www.davidbordwell.net/blog/2019/07/07/il-cinema-ritrovato-2019-who-put-the-pan-in-pan-african-cinema/</ref> yuoni poɔ.
A yuoni 1982 poɔ, Cissé maale la ''Finyé'' (''Saseɛ''), naŋ manne sello kyaare ne a Malian baapaaleba ba naŋ ba sage ka ba iri maane ba posaanaa kyaare yɛlɛ mine. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka o la nyɛ a kyɔɔtaare ayi soba a Yenenga's Talon, a 1983's Fespaco.
A yi a yuoni 1984 ane a yuoni 1987 poɔ, o maale la e ''Yeelen'' ( Veɛloŋ bee kyãã), a sini naŋ kpaana a Jury kyɔɔtaare a 1987 Cannes sini tigiri , ka o a African sini dɛŋdɛŋ naŋ nyɛ a kyɔɔtaare a tigiri dakoroŋ zaa. Ka ba maŋ yele ka o toŋkpoŋ la a lɛ, Cissé zeŋ la peɛroo zie a ko a ''Cahiers du Cinéma'' <ref>https://web.archive.org/web/20110822165732/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/431/year/1987.html</ref> a uele ka o e kyɛlɛɛ e la European lanzemmo sini, ka o da boɔrɔ ka o yele kyaare lɛ na a nempeɛle noba naŋ nyɛ o bammo, sakugaa zaa e la ba teɛroŋ.<ref>https://www.academia.edu/38335526</ref>
A yuoni 1995, o maale la ''Waati'' (''wagere''), naŋ ŋmɛ ne kyakya a Palme d'Or a a yuoni 1995 Cannes sini tigiri.<ref>https://web.archive.org/web/20120308165242/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/3355/year/1995.html</ref>
A yuoni 2009 poɔ, maale la lamaale sini naŋ yele kyaare pɔge yaga deebo, a yi ba yeleree poɔ, wagere na o na ne o yɔɔmine banii lɛ na ba naŋ na yi ba yiri poɔ a yuoni 1988 poɔ. A sini poɔ ''O Ka'' ( te yiri ), teɛre la a zɔɔre kyaare ne o yɔɔpuuli wagere na ba naŋ da kare ba bare a yiri poɔ a Bamako <ref name=":3" />poɔ.
Cissé da e la UCECAO nenkpoŋ, a Union ko a Creators ane Entrepreneurs a Cinema ane Audiovisual Arts a Western Africa poɔ. O yɔɔbidɔɔ e la sini maala a Alioune Ifra Ndiaye.<ref>https://www.afriquemagazine.com/alioune-ifra-ndiaye-de-la-sc%C3%A8ne-%C3%A0-lengagement-politique</ref>
Cissé da nyɛ la 'Carrosse d'Or' kyɔɔtaare a 2023 yuoni Cannes sini tigiri, wa wulu a o sini veɛloŋ ne tegeroŋ<ref>https://cineuropa.org/en/newsdetail/440581/</ref>. A kyɔɔtaare bɔre la o die poɔ a Bamako poɔ ka ba yeli ka ba zu o la a 29 April 2024. A o nɔroo ŋa vɛŋɛɛ la noba enne ba yuoro a Mali poɔ, a vɛŋɛɛ la noba lantaa a na bɔ a kyɔɔtaare ŋa a leɛ de ko o ka wulu a ba teŋɛ lisiri tegeroŋ.<ref>https://apanews.net/filmmaker-souleymance-cisses-carrosse-dor-disappears-in-mali/</ref>
== Kuuŋ ==
Cissé bkpi la a Bamako asibiti, Mali a 19 February 2025, wagere na o naŋ nyɛ yuomo 84. A ba kɔɔre sɛre ka o kpi, ba e la ka o e a dakogi zu soba ko "fiction feature film" jury a 29th edition ko Fespaco, a 22 February, a Ouagadougou, Burkina Faso poɔ<ref>https://www.rfi.fr/fr/culture/20250219-le-r%C3%A9alisateur-malien-souleymane-ciss%C3%A9-l-un-des-p%C3%A8res-du-cin%C3%A9ma-africain-est-mort</ref>.
== Legacy and style ==
Souleymane Cissé e la a African sini maala kaŋa noba naŋ baŋ a yuono lizare dakoroŋ, ka o toma wulu a a Africa Cinema baabo a lanne; nimitɔɔre gaabo kyaare ne a a ba saakonnoo<ref name=":0" />.
Cissé meŋ ba boɔle o la selloŋ kpeɛŋaa sɛgere nenkpoŋ, ka a sonno a yelseɛlɛ a mundane maale bimbo poɔ." O sini noba baŋ ne a la a naŋ e a sɔgyare toma, libifa ane baaloŋ, ane a Bamako's pɔgeba ne baapaaleba yɛlɛ<ref name=":1" />.
== Sini o naŋ maale ==
* ''L’aspirant'' (short film, 1968)
* ''Source d’inspiration'' (short film, 1968)
* ''Dégal à Dialloubé'' (1970)
* ''Fête du Sanké'' (1971)
* ''Cinq jours d’une vie'' (1972)
* ''Den muso'' (1975)
* ''L’homme et ses idoles'' (short film, 1975)
* ''Baara'' (1978)
* ''Chanteurs traditionnels des Iles Seychelles'' (1978)
* ''Finye'' (1982)
* ''Yeelen'' (1987)
* ''Waati'' (1995)
* ''Tell Me Who You Are'' (2009)
* ''O Sembene!'' (2013)
* ''Our House'' (2015)
== Sommo yizie ==
nak0o3qikvhr6dh0rv7tbcyj07vv6mm