Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Hyenas 0 6953 61201 60875 2026-05-31T18:35:18Z Vision L1 19 61201 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q3144472}} ''Hyenas (French: ''Hyènes'') e la 1992 yuomi Senegalese sini ka Friedrich Dürrenmatt's Swiss-German de o deɛ ka o e ''The Visit'' a yuoni (1956)<ref>http://www.autodidactproject.org/my/hyenas.html</ref>, Djibril Diop Mambéty maale o. A selloo e nɔmmo ane werekoa maŋ e African bonkaara. O da kpɛ la Canes sini tigiri <ref>https://web.archive.org/web/20110919025214/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/7/year/1992.html</ref>a yuoni 1992 poɔ == Lɛ a deɛne naŋ tutaa == Hyenas mane la a selloo kyaare ne Linguere Ramatou, pɔgenyaagaa kaŋa naŋ e bondaanaa naŋ da leɛ gaa o koraa a Colobane poɔ. Linguere da dɔɔnɔ la koraa deme ffers a Colobane poɔ kyɛ de bondaanoo a vɛŋ ka noba zoro tuuru. A pɔge bondaana ŋa da taa la bondaanoo a ŋa "World Bank", da wono la a Colobane la ba de Dramaan Drameh meeɛ ne o. == Cast == * Ami Diakhate naŋ e Linguère Ramatou * Djibril Diop Mambéty naŋ e Gaana * Mansour Diouf naŋ e Dramaan Drameh * Calgou Fall naŋ e the priest * Faly Gueye naŋ e Mme. Drameh * Mamadou Mahourédia Gueye naŋ e the Mayor * Issa Ramagelissa Samb naŋ e the professor == Yelteɛbo == A sini nyɛ la yelteɛbo ka a e yelsonne. Rotten Tomatoes da yelteɛ la a sini ka a e 91% kɔɔ zaapoɔ. ''Hyenas'' da nyɛ la iribu ko a Palme d'Or a Cannes sini tigiri a yuoni poɔ. == Sommo Yizie == es0ssqxzo1ejr0nkx3b46hoa3k48xtt 61202 61201 2026-05-31T18:36:00Z Vision L1 19 61202 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q3144472}} '''Hyenas''' (French: ''Hyènes'') e la 1992 yuomi Senegalese sini ka Friedrich Dürrenmatt's Swiss-German de o deɛ ka o e ''The Visit'' a yuoni (1956)<ref>http://www.autodidactproject.org/my/hyenas.html</ref>, Djibril Diop Mambéty maale o. A selloo e nɔmmo ane werekoa maŋ e African bonkaara. O da kpɛ la Canes sini tigiri <ref>https://web.archive.org/web/20110919025214/http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/7/year/1992.html</ref>a yuoni 1992 poɔ == Lɛ a deɛne naŋ tutaa == Hyenas mane la a selloo kyaare ne Linguere Ramatou, pɔgenyaagaa kaŋa naŋ e bondaanaa naŋ da leɛ gaa o koraa a Colobane poɔ. Linguere da dɔɔnɔ la koraa deme ffers a Colobane poɔ kyɛ de bondaanoo a vɛŋ ka noba zoro tuuru. A pɔge bondaana ŋa da taa la bondaanoo a ŋa "World Bank", da wono la a Colobane la ba de Dramaan Drameh meeɛ ne o. == Cast == * Ami Diakhate naŋ e Linguère Ramatou * Djibril Diop Mambéty naŋ e Gaana * Mansour Diouf naŋ e Dramaan Drameh * Calgou Fall naŋ e the priest * Faly Gueye naŋ e Mme. Drameh * Mamadou Mahourédia Gueye naŋ e the Mayor * Issa Ramagelissa Samb naŋ e the professor == Yelteɛbo == A sini nyɛ la yelteɛbo ka a e yelsonne. Rotten Tomatoes da yelteɛ la a sini ka a e 91% kɔɔ zaapoɔ. ''Hyenas'' da nyɛ la iribu ko a Palme d'Or a Cannes sini tigiri a yuoni poɔ. == Sommo Yizie == sfw1nkxbhtjjt8y899leiqvssf3wa5l Camp de Thiaroye 0 6956 61203 60885 2026-05-31T19:48:05Z Vision L1 19 61203 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q2935278}} '''''Camp de Thiaroye''''' ( meŋ naŋ e a ''The Camp at Thiaroye'') e la a 1988 Senegalese war-drama sinii sɛgeraa naŋ taa daaraatin yi Ousmane Sembène ane Thierno Faty Sow. A sinii da paale la a kyakya naŋ da e a 45th Venice International Film Festival, k'o da di a Grand Jury Prize.<ref>{{cite book |last=Lancia |first=Enrico |title=I Premi del Cinema: 1927–1997 |date=1998 |publisher=Gremese |isbn=8877422211 |location=Rome |language=dga}}</ref> a sinii da wulee a tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a Thiaroye massacre, naŋ da e a Thiaroye, Dakar, a 1944.<ref>{{cite news|first=Nicolas|last=Haque|title=A little-known massacre in Senegal|url=http://blogs.aljazeera.com/blog/africa/little-known-massacre-senegal|archive-url=https://web.archive.org/web/20131116085115/http://blogs.aljazeera.com/blog/africa/little-known-massacre-senegal|archive-date=16 November 2013|url-status=dead|access-date=22 May 2023|newspaper=[[Al Jazeera Media Network|Al-Jazeera]]|date=12 November 2013}}</ref> == Plot summary == A Senegalese platoon ko a soldiers naŋ be a French Free Army da leɛ wa la yi a combatba naŋ da gaa a France a da taa eebo wagere mine a military encampment neŋ barbed wire fences ane guard towers a desert. Ba noɔre da la a Sergeant Diatta, a charismatic leader ko a troop naŋ da e gambanna a Paris ane a French pɔge ane bie, ane Pays, a Senegalese soldier naŋ da gaa zɔɔre war ane concentration camps naŋ na baŋ yeli guttural screams ane grunts. == Cast == * Sidiki Bakaba * Hamed Camara * Ismaël Lô * Philippe Chamelat * Marthe Mercadier * Casimir Zoba, aka Zao * Jean-Daniel Simon == Release == A [[Film restoration|restored]] version ko a da taa la peɛroo yi MAMI Mumbai Film Festival 2024 yi a Restored Classics section.<ref>{{Cite web|last=Deb|first=Deepshikha|date=2024-09-30|title=MAMI Mumbai Film Festival Unveils 2024 Official Lineup|url=https://www.highonfilms.com/mami-mumbai-film-festival-unveils-2024-official-lineup/|access-date=2024-10-18|website=High On Films|language=dga-GH}}</ref> == Meŋ kaa kyɛ == * Cinema ko Senegal == Sommo yizie == == Ziiri mine liŋkiri == 89lggayy4hbup7dpql3nndocd7urrq6 Touki Bouki 0 6958 61200 60954 2026-05-31T18:31:48Z Vision L1 19 61200 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q3310901}} '''''Touki Bouki''''' (pronounced [t̺ukˑi bukˑi], Wolof for '''''The Journey of the Hyena''''') e la 1973 <ref>https://movies.nytimes.com/movie/review?res=9D0CEED61530F936A25751C0A967958260</ref>Senegalese deɛne sini ka Djibril Diop Mambéty<ref name=":0">https://web.archive.org/web/20101025172554/http://africansuccess.org/visuFiche.php?id=57&lang=en</ref> sɛge kyɛ maale o. O da be la tiiviri zu 1973 Cannes sini tigiri 8th Moscow International sini tigiri <ref name=":0" /><ref>http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/846/year/1973.html</ref>. A yuoni 2008 poɔ,<ref>https://web.archive.org/web/20130116194922/http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=1973</ref>''Touki Bouki'' ''ka nyɛ la veɛloŋ a yi a'' World Cinema Foundation a Cineteca di Bologna / L'Immagine Ritrovata Laboratory <ref>https://web.archive.org/web/20101205191627/http://worldcinemafoundation.net/films/touki-bouki/</ref>poɔ. A yuoni 2022 poɔ, o da nyɛ 66th sini kpoŋ a wagere na zaa ''Sight ane Sound'' Critic's Poll <ref>https://www.bfi.org.uk/sight-and-sound/greatest-films-all-time</ref>poɔ. == Lɛ a deɛne naŋ tutaa == Mory, naŋ e bambizɔrɔ naŋ zɔɔnɔ popo ba da pugirɔ o la ne o zu kpoŋ, pɔge la Anta naŋ e sakubie a Dakar. A Senegal yelyaga naŋ wono o, ka o da boɔrɔ ka o zɔ gaa Paris a tona tontɛɛtɛɛ a na nyɛ a libie a tuo gaa o sori ŋa. Mory da wa tuo zu la libie ane bonsuuri gyamaa a yi bondaana kaŋa naŋ dɔɔ kyɛ la pɔge yiri. O naŋ da wa nyɛ a bonxuuri ama, Anta ne Mary da da la alopelee tigitigi ka ba na gaa France. Kyɛ a neɛ na boma ba naŋ zu yeli ko la a porisiri, naŋ piili tigere a bidɔɔ. A ŋa Anta ane Mory naŋ na gaa ka kpɛ a gbɔre Dakar Port poɔ, ka kɔkɔre kaŋa yeli yɛ nɔŋ Mory. O naŋ woŋ a ŋaa, Mory polaa da teɛ la,a bare Anta zɔ gaa ka o de bɔ o popo kpoŋ a te nyɛ ka ba sãã o la bare da kyɛre fee na ko a neɛ naŋ zɔɔ o. A kpare gaa la ne Anta kyɛ bare Mary a be. Ka o leɛ ziŋ teŋɛ a peɛle o kpoŋ a kaara lɛ a o kpokpo naŋ sãã. == Deɛdeɛnebe == * Aminata Fall naŋ e Aunt Oumy * Ousseynou Diop naŋ e Charlie * Magaye Niang naŋ e Mory * Mareme Niang naŋ e Anta =Sommo Yizie= 5yi3lxy8btyp4ccajt4t6mlg5njam82 Isaach de Bankolé 0 6964 61199 60909 2026-05-31T18:20:51Z Vision L1 19 61199 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q1342843}} '''Zachari Bankolé''' (ba naŋ dɔge12 August 1957), ka ba baŋ me ka '''Isaach de Bankolé''', e la Ivorian deɛdeɛnɛ, a maŋ deɛne a France ane a United States poɔ. O nyɛ la a 1987 César kyɔɔtaare Most Promising Actor a yi o deɛne a sini ŋa ''Black Mic Mac'', ane o do zu a gaa Claire Denis's 1988 sini ''Chocolat''. == Kyɔɔtaare == {| class="wikitable sortable" |+List of awards !Year !Film !Awarded for !Organization |- |1979 |''Bako, l'autre rive''' |Best Actor |Festival de la Francophonie, Nice |- |1985 |''<nowiki>Petanqui,|Le Médecin de Gafire,|Suicides</nowiki>'' |Grand prix d'interprétation |Festival International of Carthage |- |1987 |''Le Médecin de Gafire'' |Best Actor |Culture Festival in Algiers |- |1988 |''Healers'' |Best Film Music Award |Festival de la Francophonie, Martinique |- |1989 |''Les Guérisseurs'' |Voice of Hope Award |FESPACO |- |1992 | |Honorary citizen of Louisville, Kentucky, USA | |- |1997 |''Roues libres'' |Best Screenplay Award for Ayala Bakaba and Sidiki Bakaba |Amiens International Film Festival |- |1999 |''Les Déconnards'' |UNESCO Award |MASA Festival Archived 2021-07-27 at the Wayback Machine in Abidjan |- |2001 |''<nowiki>Los Palenqueros,|Cinq Siècles de Solitude</nowiki>'' |UEMOA Award | |- |2003 | |Prix Culturel Africain du Mérite |Rifad (International Network of African Women and the Diaspora) |- |2005 | |Ikeda Culture and Education Award |SGI-Côte d'Ivoire |- |2005 |''Roues Libres'' |Best director |l’Association des Professionnels du cinéma de Côte d'Ivoire |- |2006 | |Best Cultural Promoter |Cultural Union of Journalists of Côte d'Ivoire |- |2006 | |Prix d’Excellence Diplôme d’Honneur |General Council of Abengourou, his hometown |- |2008 | |Best Actor for West Africa |la Fondation des artistes de Côte d'Ivoire (FONDACI) |- |2009 | |Awarded for his entire career |2nd Pan-African Cultural |} ov9xvikvwygys2oxcrhbjfq15yw8ptz The Wedding Party 0 6972 61197 60953 2026-05-31T18:05:41Z Vision L1 19 61197 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q26684632}} '''''The Wedding Party''''' e la 2016 Nigerian nɔntaa deɛne ka Kemi Adetiba maale. A da piili a 8 September 2016 a Toronto International sini tigiri a Canada poɔ kyɛ a 26 November 2016 Eko Hotel ane Suites a Lagos poɔ. A da da yi la gbaŋgbale a tendaazaa a16 December 2016,<ref>https://variety.com/2017/film/global/wedding-party-fuels-record-nigerian-box-office-despite-ailing-economy-1201977878/</ref> a e a Nigerian sini kpoŋ na kaŋa; o yeli ŋa na da kɔɔ a 2021 yi ''Omo Ghetto: The Saga''. == Lɛ a deɛne naŋ tutaa == A kultaa bebiri naŋ kyaare Dunni Coker naŋ e yuomo 24 kyɛ enfuoni sitɔɔ soba e la a pɔgelee yo a Engineer Bamidele ane Mrs. Tinuade Coker naŋ taa, ane IT yaako erɛ Dozie Onwuka, naŋ e bondaana kaŋa bie. O ma, Lady Obianuju Onwuka, nyɛɛ la ka o bidɔɔ ba seŋ ka o de pɔge naŋ ba seŋ o. A baguo na sɛre a kultaa, a kultaa tigiri da maale, ane a neɛ naŋ kaara a tigiri da balɛɛ la, Wonu mɔɔrɔ la ka o e ka yelzaa e pɛpɛɛpɛ ko a bondaataaba. Kyɛ a pɔge saa mine ne o kyɛne mine pɔɔre da ba pɛle ane a Tinaude Coker's yuori naŋ pore a gane poɔ, ka a pɔge noba de baguo bondirii kyɛ pa poore ba pɛle kyɛ ka a ma yɛle yɛlɛ kyaare ne Coker yideme ko o zɔmine kyɛ e maaroŋ lɛ kyaare ne o sɛre Chief Felix Onwuka. Dunni maana la o sɛngaŋ yɛlɛ korɔ o kyɛnmine kyɛ ka Dozie's bakɔre mine meŋ erɛ o seɛ kyaare ne a tensoŋɔ na daare a dakɔbɔ tigiri. A batuo da nyɛ la sori zu nyagema a dakɔbɔ tigiri puoriŋ, a ka ba iri Sola ka leɛre o zu. A kultaa tigiri poɔ, saama ane a yiri noba zaa enneŋ da maa, kyɛ te kyɛre Obianuju Onwuka naŋ deɛ baŋ kyɛ ka o teɛroŋ kyɛbe, ka o eŋ Felix vi poɔ. A naŋ wa baare, a lɔɛ naŋ yiri a tigiri zie, Dunni nyɛ la pɔge piitɔri a Dozie ziŋɛ poɔ, ka o soori iri. O bɛle o la ka o sage ka kaapoŋ ka o zɔmeŋɛ kaŋa la de a eŋ a be, ka ba tuo ta a tigiri zie. Yelbawontaa kpɛ la a saa mine bayi na ka kaŋa zaa maŋ boɔrɔ noba na naŋ na daŋ kpɛ a bondirii zie, a baaraa a Onwuka yideme naŋ e a bondaama la daŋ kpɛ. A bondirii zie meŋ nyɛ la o vi, lane Tinuade Coker naŋ te de Yoruba bondimaala kyɛ bare a Obianuju Onwuka bondaannoo bondirii. Sola naŋ wa terɛ a batuo nɔɔre yelyaga baare, o ba baŋ kyɛ wuli sini naŋ kyaare ne a tensogɔ na kyɛ bare a sini na o naŋ da seŋ ka Dozie naŋ maale ka o wuli. Ka Dunni yi a die poɔ o naŋ wa nyɛ ka Dozie ba taa yemeŋɛ ne o. O naŋ yiri la ka o te pɔge Dozie senkɔraa Rosie naŋ yeli ka o gaŋ ne la Dozie kyɛ a yelmeŋɛ poɔ Rosie moɛ la ka o gaŋ ne Dozie kyɛ ka a ba nyɛ eebo. Dunni gaa te kpɛ la lɔɔre kyɛ bare a tigiri zie. Dozie, beɛre kpoŋ Nonso, a dɔgerba bayi na yi la ka ba bɔ Dunni kyɛ ka nanyige naŋ kaŋa naŋ tuo kpɛ a kultaa zie ne kyɔɔtaare teɛ malefa kyaare ba. A ŋaa vɛŋɛɛ la ka a kultaa deme tuo yele yelmeŋɛ ko taa, ka Dozie ma a yeli o serɛ lɛ o poɔ ba pɛle ne lɛ o naŋ gana ne pɔgebilii ka Dozie ba sage ka o toma ba la taa libie. A kultaa deme leɛ maale la ba yɛlɛ kyɛ ka Bonso l tuo a nanyige a de a o mɔlefa. Dozie yi la a lɔɔre poɔ ne Sola ka ba na bɔ Dunni a tuo mɔgele o ka o koŋ la e lɛ. Ba leɛ gaa la a tigiri zie a te seɛ ka zie te nyaa. == Deɛdeɛnebe == * Adesua Etomi naŋ Dunni Coker (a pɔge) * Banky Wellington naŋ e Dozie Onwuka (a dɔɔ) * Richard Mofe Damijo naŋ e Chief Felix Onwuka (a dɔɔ ba) * Sola Sobowale naŋ e Mrs. Tinuade Coker (a pɔge ma) * Iretiola Doyle naŋ e Lady Obianuju Onwuka (a dɔɔ ma) * Alibaba Akporobome naŋ e Engineer Bamidele Coker (pɔge ba) * Zainab Balogun naŋ e Wonu (tigiri maala) * Enyinna Nwigwe naŋ e Nonso Onwuka (a dɔɔ beɛre) * Somkele Iyamah-Idhalama naŋ e Yemisi Disu (pɔge kyɛnɛ) * Beverly Naya naŋ e Rosie (a dɔɔ senkoraa) * Daniella Down naŋ e Deadre Winston (pɔge kyɛnɛ) * Afeez Oyetoro naŋ e Ayanmale * Ikechukwu Onunaku naŋ e Sola (a dɔɔ batuo) * AY Makun naŋ e MC * Emmanuel Edunjobi naŋ e Woli (a faara) * Kunle Idowu naŋ e Harrison * Jumoke George naŋ e Iya Michael * Sambasa Nzeribe naŋ e Lukman == Maaloo == A sini da maale ELFIKE sini maale zie. Ka Kemi<ref>http://theweddingpartymovies.com/directors-note/</ref> Adetiba maale o. A ELFIKE sini maale zie nyɔge la sini maale ziiri anaare a Nigeria: EbonyLife Films, FilmOne Distribution, Inkblot Productions ane Koga Studios, ka a tu a taa a lɛ. == Gbaŋgbale yiibu == A yi la a Toronto a 8 September 2016 a Toronto International Film Festival (TIFF).<ref>https://web.archive.org/web/20181001161527/http://ebonylifetv.com/2016/08/16/elfike-film-collectives-the-wedding-party-to-premiere-on-opening-night-of-the-2016-toronto-international-film-festival/</ref> A August 2017, a sini da be la Netflix == Meŋ la nyɛ == * The Wedding Party, 2017 * List of highest-grossing Nigerian films * List of Nigerian films of 2016 == Sommo yizie == 4b8gxu5ikft7vzyuqghegrmhtrzswqf Lionheart 0 6978 61195 60969 2026-05-31T14:27:05Z Vision L1 19 61195 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q581960}} '''''Lionheart''''' e la 1990 American kultaa deɛnɛ sini ka Sheldon Lettich sɛge o, o taa la deɛdeɛmɛ a ŋa Jean-Claude Van Damme, Deborah Rennard, Harrison Page, Lisa Pelikan ane Brian Thompson. O meŋ la taa . Ashley Johnson<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Lionheart_(1990_film)#cite_ref-aj_2-0</ref>. Van Damme deɛ la French Foreign Legionnaire deɛne naŋ kyaare Africa, naŋ yi a United States paaloŋ a kpɛ a teŋɛ pare na te bɔ libie a wa faare beɛre nenko yeltare poɔ. A sini piili la a France a August kyuu bebidɛŋdɛŋ1, 1990, o yuo la a United States poɔ a January kyuu bebie 11, 1991<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Lionheart_(1990_film)#cite_ref-lettich-bio_3-5</ref>. O nyɛ la lackluster yelteɛbo, naŋ poɔ a Van Damme naŋ e a North America<ref>https://web.archive.org/web/20180228181248/https://loaded.co.uk/jean-claude-van-damme-confirms-plans-for-lionheart-sequel/</ref> dɔɔ. O yi la gbaŋgbale a United Kingdom ka o '''''A.W.O.L: Absent Without Leave''''', a Oceania poɔ o e la '''''Wrong Bet''''', a yelzu tɛɛtɛɛ ŋa da bebe a a yi a maala zie.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Lionheart_(1990_film)#cite_ref-dvdcomp-dvd_5-2</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Lionheart_(1990_film)#cite_ref-dvdcomp-dvd_5-1</ref> == Deɛdeɛbe == * Jean-Claude Van Damme naŋ e Lyon "Lionheart" Gaultier * Harrison Page naŋ e Joshua Eldridge * Deborah Rennard naŋ e Cynthia Caldera * Lisa Pelikan naŋ e Hélène Gaultier * Ashley Johnson naŋ e Nicole Gaultier * Brian Thompson naŋ e Russell * Vojislav Govedarica (Voyo Goric) naŋ e Sergeant Hartog * Michel Qissi naŋ e Moustafa * Abdel Qissi naŋ e Attila * Ash Adams naŋ e Francois Gaultier * George McDaniel naŋ e Adjutant * Jeff Langton naŋ e Sonny * Paco Christian Prieto naŋ e Pool Fighter * Magic Schwarz naŋ e Racquetball Fighter * Stuart F. Wilson naŋ e Scottish Fighter * Clement von Franckenstein naŋ e English Investor * Stefanos Miltsakakis naŋ e Jeep Driver * Billy Blanks naŋ e African Legionnaire * Tony "Satch" Williams naŋ e Garage Fighter * James Brewster Thompson naŋ e N.Y. Monster Fighter * Tony Halme naŋ e Security Guard * Jeff Speakman naŋ e Mansion Security Man * Christopher M. Brown naŋ e Punk Leader == '''Sommo yizie''' == pius36tjvbseumpzakghfn7ahq42h25 Women in African cinema 0 7005 61198 61149 2026-05-31T18:15:13Z Vision L1 19 61198 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q85852449}} Pɔgeba Afrikan sinii toma poɔbo, taa la yelerre gyamaa bee tonnoɔre gyamaa ba naŋ maŋ toŋ ka a sinii toɔ nyɛ maaloo, aneazaa ka ba da ba maŋ sage ba di ne a sinii maaloo. == Puoriŋ yɛlɛ == === Atikile meŋa: Cinema naŋ be Afrika poɔ. === A saŋa na a nempeɛle naŋ da de a Afrika paaloŋ a kaara, Afrika noba da iri la nu yi a Western sinii maaloo toma poɔ, a yɛlɛ ama mine la wane ka Afrika ane Afrika noba enne a mãã, a taa sumaaroŋ ane toma.<ref>Hayward, Susan. "Third World Cinemas: African Continent" in ''Cinema Studies: The Key Concepts'' (Third Edition). Routledge, 2006. p. 426-442</ref> A Afrikan naŋ zɔɔ faa baminne a yi a yuomo 1950 poɔ te tɔ a 1960 poɔ la ka ba de maale ne a sinii, a wager ŋa la ka be de enfuomo kompiita a ŋmaa ne enfuomo a ka anaŋ la are wuli lɛ a nempeɛle naŋ da maŋ nyɔge noba ka ba tona gbaŋgba toma. Pɔgeba da moɔ la nimiri yaga a Afrikan sinii maalo toma ŋa poɔ  a wagere na. kyɛ a yelbiri la ba tonnoɔre a sinii poɔ da maŋ e la fẽẽ lɛ kyɛ taa sommo gyamaa a sinii poɔ. A yelnimizeɛ naŋ wa ka pɔgeba kpɛ sinii maaloo yɛlɛ mine poɔ ka toɔ teɛ ba meŋ do saa Afrikan cinema<ref name=":0">Ellerson, Beti (2015). "African Women in Cinema". ''Gaze Regimes''. Wits University Press. pp. 1–9. ISBN <bdi>978-1-86814-856-1</bdi>. JSTOR 10.18772/22015068561.6.</ref> toma poɔ. A sini maalekare ba ma poɔ, gyamaa zie da e la pɔgeba, meŋ naŋ te piili ba meŋ meŋa sinii maalo kpaaroŋ ane tigiri maalo a kyaare ne a Afrika zaa sinii maalo tigiri a seŋ,  Panafrican Film and Television Festival of Ouagadougou (FESPACO) ane Pan African Federation of Filmmakers (FEPACI), a zaa ayi da laŋ maale a 1969/70<ref name=":0" /><ref>Martin, Michael T. (Fall 2020). "The Long Take: Gaston Kaboré on the Formation, Evolution & Challenges to FEPACI & FESPACO". ''Black Camera''. '''12''' (1). Indiana University Press: 208–236. ISSN 1947-4237. Retrieved 16 June 2025.</ref> yuoni poɔ. A World Festival of Blaɔk Arts, na maŋ de kuu gbuli sinii saaŋkonnoŋ tigiri la, a sinii tigiri ŋa diibu wagere poɔ o maŋ vɛŋ la ka noba gyamaa yi wuli ba gɔɔloŋ naŋ seŋ bee ta lɛ.ka noba nyɛ aseŋ; pɔloŋ maaloŋ, yieluŋ, sinii, suuruŋ parɛɛ, bombeɛrɛ tɛɛtɛɛ, bommaale tɛɛtɛɛ, ane seɛrɛ tɛɛtɛɛ a yi neŋ tɛɛtɛɛ naŋ viirikoli a Afrika paaloŋ zaa poɔ, a zuo a zaa banaŋ naŋ maŋ maala sinii a United State poɔ.<ref name=":0" /><ref>"Little Known Black History Fact: World Festival Of Black Arts". ''Black America Web''. 2019-04-01. Retrieved 2019-12-16.</ref> A 1970s yuomo na saŋa, kpaaroŋ kaŋa deme da boɔle la a tendaazaa pɔgeba naŋ voora kyɛ neŋ be a sinii maalo poɔ ka ba lantaa a maale kpaaroŋ kaŋ ba naŋ da boɔlɔ ka “women with the evolution of universal women's rights movemen”  a yele ŋa eebo da a second-wave feminism, a yelnimizeɛ ŋa da piili la ne a Senegal noba banaŋ naŋ wono kɔkɔɛ a ta ayi kyɛ e pɔgeba naŋ e peɛpeɛrebɛ ka ba laŋgbuli di “ Association of African Women for Research and Development (AAWORD), kyɛ naŋ ŋmɛ daworo a kyaare ne  United Nations Decade of Women naŋ piili a 1976 yuoni te tɔ a 1985 yuoni poɔ, a yɛlɛ mine ama taaba zaa la da toɔ soŋ a bɛlle pɔgeba eŋ karendie zannoo poɔ, aseŋ,  feminist film theory, ane the visual representation of women, globally. A kpaaroŋ ŋa da soŋ la a ko noba gyamaa a you vuo zagela lɛ ko noba ka ba te kyɛ ba yɔɔ kobo, a vuo ŋa pãã da you ko la ba pɔgetaaba yoŋ, a yi a be puoriŋ la ka ba kpɛ a nyɛ ka a seŋ ka ba e o ka o e tendaazaa bone.<ref name=":0" /> == Pɔgeba wuliwulibo == A 1950 te tɔ a 1960 yuomo na poɔ, Afrikan noba a sinii deɛne poɔ yelerre da maŋ e la fẽẽ lɛ, a Afrikan noba naŋ wa piili a yɔɔrɔ faara ba mine a yiri ne a nempeɛle nuuriŋ poɔ la, ka pɔgeba meŋ pãã nyɛ vuo a sinii maalo yeltarre poɔ. Pɔgeba fẽẽ lɛ la da nyɛ a vuo a toɔ kpɛ a sinii maalo poɔ, ba sereŋ da wuli la ba nimizeɛ ka o gaŋ a toma meŋa. Safi Faye naŋ e a wuliwulo kaŋa naŋ e a Afrikan pɔgeba sinii maaloo wulo danweɛŋ la da wuli a sobiri ka ba toɔ a maale a 1975 sini ka onaŋ la Kaddu Beykat, ona la ka sinii maalo peɛpeɛrɛ kaŋa naŋ di N. Frank Ukadike a yeli ka a sinii  ŋa e la a sinii kpoŋ kaŋa a blaɔk sinii-maaleba a Afrikan paaloŋ zaa poɔ.<ref name=":1">Ukadike, N. Frank (1994). "Reclaiming Images of Women in Films from Africa and the Black Diaspora". ''Frontiers: A Journal of Women Studies''. '''15''' (1): 102–122. doi:10.2307/3346615. JSTOR 3346615.</ref> Sini maala ane Sini maale enne kaŋa naŋ di Tsitsi Dangarembga da manne wuli la yelfaare mine kyaare ne a Afrikan sini maaloo tontonnema.<ref name=":2">Dangarembga, Tsitsi (29 April 2019). "OPINIONISTA: Double bind: Women film makers in Africa are edited too soon". ''Daily Maverick''. Retrieved 2019-12-16.</ref> Peɛpeɛrɛ kaŋa meŋ naŋ di Nancy Schmidt  meŋ da nyɛ a lɛ a 1997 yuoni poɔ, a wagere na poɔ la ka saseɛ dɔgere yɛlɛ pãã pore, daworo ŋmeɛbo, enfuomo sinii, sinii maaleba gyeremɛ terebo, sɛge bimmo,sinii ŋmaara ŋmaara, sinii kompiita saseɛ poɔ yelmanne boma, a yɛlɛ ama  mine la ka Afrikan Women (pɔgeba) maale bee wuli a sobie yuomo naŋ pare.<ref>Schmidt, Nancy J. (26 April 1997). "Sub-Saharan African Women Filmmakers: Agendas for Research with a Filmography". ''Matatu''. '''19''' (1): 163–190. doi:10.1163/18757421-90000264.</ref> Non-Profit Organization kaŋa da maale la kpaaroŋ kaŋa ka ba soŋ a toɔ vɛŋ ka Afrikan pɔgeba sinii poɔ kpeɛbo ane a sinii saseɛ poɔ kpeɛbo a saaŋ yeŋeŋ, aseŋ, Ladima Foundation, (Dada Trust) ane Women-Centred Sinii tigiri aseŋ International Image Film Festival a ko pɔgeba ane (Udada International Women's Film Festival) banaŋ da de ba wuli gyamaa.<ref name=":2" /><ref>Vourlias, Christopher (2019-02-07). "Female Filmmakers in Africa Take Control of Their Careers". ''Variety''. Retrieved 2019-12-16.</ref> A bondemanne mine aseŋ sinii de emm  a saseɛ poɔ boma mine a kyaare ne Afrikan Pɔgeba sinii poɔ toma, Beti Ellerson's Centre for the Study ane Research of African Women in Cinema, a yelŋa da piili la a 2008 yuoni poɔ ka Afrikan  Women sinii maaleba a kaara.<ref>"MISSION STATEMENT | LETTRE DE MISSION". ''African Women in Cinema''. Archived from the original on 2020-09-15. Retrieved 2019-12-14.</ref><ref>Williams, James S. (2019-03-21). ''Ethics and Aesthetics in Contemporary African Cinema: The Politics of Beauty''. Bloomsbury Publishing. ISBN <bdi>978-1-350-10506-5</bdi>.</ref> Wuliwulibo mine aseŋ Sarah Maldoror da nyɛ la dɔgɛɛ a yi lɛ noba naŋ na e baŋ ka ba e la Afrikan sinii maale emmɛ, azuiŋ ba yoe da ba paale a Afrikan sinii maaleba poɔ, kyɛ ka ba sinii e bone ka Afrikan noba zanne, anaŋ dire dɛmmo a kyaare ni.<ref>Tcheuyap, Alexie (January 2011). "A frican C inema(s): Definitions, Identity and Theoretical Considerations". ''Critical Interventions''. '''5''' (1): 10–26. doi:10.1080/19301944.2011.10781397. S2CID 193267410.</ref> Paulin Soumanou Vieyra da kaa iri la Afrikan sinii maale emmɛ mine a yeli ka banaŋ la e naŋ ba e Afrika noba meŋa, Alexie Tɔheuyap ŋmɛ la nɔkpeɛne ka, onaŋ meŋa koŋ de sage de Sarah Maldoror bee Raoul Peɔk, ba ba paale, Afrikan sinii toma poɔ baba sɔre ba paale. Peɛpeɛrebɛ mine, aseŋ Beatriz leal Riesɔo da nyɛ la ka Maldoror e la Afrikan naŋ maŋ danna noba ka a e ba yelnyɔgeraa.<ref name=":3">Riesco, Beatriz Leal. "The woman in Contemporary African Cinema: Protagonism and Representation | BUALA". ''Buala.org''. Retrieved 2019-12-17.</ref> == Saadayel a kyaare Women naŋ be Afrikan Sinii poɔ. == === 1960 ane 1970 yuomo poɔ === A saŋa a nempeɛle naŋ da kaara a Afrikan noba zu, saaŋkonnoŋ ane merɛ aseŋ 1934 Laval Deɔree, la da kaara a Frenɔh noba zu, Afrikan noba meŋa naŋ ba boɔrɔ ba naŋ meŋa sinii,  bonso ba da nyɛ la ka Afrikan sinii maŋ kyaare la paati paati yɛlɛ, saaŋkom yɛlɛ ane ba bommaale.<ref>Halhoul, Khalid. "Using African Cinema to Shift Cultural Perceptions". ''Utne''.</ref><ref>Barlet, Olivier (2012). "The Ambivalence of French Funding". ''Black Camera''. '''3''' (2): 205–216. doi:10.2979/blackcamera.3.2.205. JSTOR 10.2979/blackcamera.3.2.205. S2CID 143881053.</ref><ref>Diawara, Manthia (1992). ''African Cinema: Politics and Culture''. Bloomington, Indiana: Indiana University Press, pp. 22–23.</ref> Aŋa Afrika naŋ zɔɔ faa ba menne a yi a meŋ are ba toɔraa lɛ. Afrikan da piili la ba meŋ meŋa zu kaabo.Afrikan paaŋ da piili maala ba meŋa sinii, be poɔ la ka pɔgeba pãã tu be a nyɛ sinii toma. Ane ka ba da nyɛ la vuo kpɛ a sinii toma poɔ kyɛ a ba vuo banaŋ da ko ba e la fẽẽ lɛ. A aneazaa ka ba wederɛ na, naŋ da poɔ a kyakya a ba di, a noba da de la ka onaŋ ba e naŋ ba e ba neɛ la so , bee ka onaŋ yi a koraa poɔ so bee noba la yeli ka ta neɛɛ a nu ko o, ŋaa ka Kenneth W ane o taa da di ba dɛmɛ. Harrow yeli ka “ A zɔɔre na ba naŋ da are ka ba zɔɔ faa ba menne a 1950 te tɔ a 1960 yuomo poɔ, a yelŋa da kyaare la a European nempeɛle naŋ da kaara ba, ba da de ba la ka ba e saama, naŋ wa ka ba wa fere ba , azuiŋ a pãã da e feroo ka ba leɛ kyaare ne a Afrikan paaloŋ noba aseŋ  kpaaroŋ ,paaloŋ nembɛrɛ, noba naŋ de yuori a teŋa poɔ, a paale noba gba naŋ de a paaloŋ libiyɛlɛ ane noba naŋ kaara a koraa deme noba zu. O da naŋ ŋmɛ nɔkpeɛne ka<ref>Harrow, Kenneth W. (1999). ''African Cinema: Postcolonial and Feminist Readings''. Africa World Press. p. xiv. ISBN <bdi>978-0-86543-697-8</bdi>.</ref>   A 1957 yuoni poɔ, Safi Faye da yi ne la sinii kaŋa ka a yelzu e Kaddu Beykat, a ŋa la ka Afrikan paaloŋ noba gyama sage de ka a sinii e la libi-bɔ bone, a yi be meŋ Afrikan pɔge la wuli a sinii ŋa maaloo sobiri. A ŋa puoriŋ kyɛ o da yi neŋ la sinii ŋmaa kaŋa gbaŋgbale ka a yelzu di, “La Passante” a yi be puoriŋ a te ta ŋa yuomo ata a yi a 1972 yuoni poɔ.<ref>"La PASSANTE (1972)". ''BFI''. Archived from the original on April 27, 2018. Retrieved 2019-12-17.</ref>  O da la ba kaa iri ka o e a Afrikan pɔgeba  sinii sobiri wulibu ka a tendaazaa baŋ o, Kaddu Beykat la da di kyɔɔtaa gyamaa ka amine la FIPRESCI kyɔɔtaa.<ref>Armes, Roy (2006). ''African Filmmaking: North and South of the Sahara''. Indiana University Press. p. 177. ISBN <bdi>978-0-253-34853-1</bdi>.</ref><ref>Beti Ellerson, "African through a Woman's Eyes: Safi Faye's Cinema" in ''Focus on African Cinema''(ed) Francoise Pfaff, (Bloomington: Indiana University, 2004), 185</ref> A sinii mine onaŋ maale da yi la gbaŋgbale a saŋa na a Maldoror 1972 sinii Sambizanga.<ref>Petty, Sheila (1 October 2012). "Aesthetic and narrative strategies in the films of selected African women directors". ''Journal of African Cinemas''. '''4''' (2): 145–155. doi:10.1386/jac.4.2.145_1.</ref> == Pɔgeba naŋ be 1980S ane 1990s poɔ == Per Harrow, Afrikan sinii maala kaŋa da leɛ la sinii maalekara naŋ taa tɔnɔ yaga a 1980 ane 1990 yuomo na poɔ, a da maŋ sonnɔ ne ba yeltegere a gaŋ Sembene naŋ male ka o be la a be kɔɔre, a taa pɔgeba ane pɔgeyaare, kyɛ ka a zisoŋ zie fo naŋ na baŋ bɔ pɔge la a sinii maaloo poɔ, a sinii sobiri wulibu wagere bee maaloo poɔ onaŋ maŋ wa wulo pɔgeba a Afrikan baaba yɛlɛ. A saŋa na pɔgeba  sinii a Afrikan poɔ da ba taa tɔnɔ ko neɛzaa ba da ba maŋ sɔre a eŋ Afrikan saaŋkonnoŋ ane a Western meŋ saaŋkonnoŋ. == Yelnyɔgyeraa == Yelnyɔgeraa  e la yelgyamaa naŋ be a sinii toma ane a Afrika sinii poɔ, a e la yɛlɛ naŋ maŋ e pɔge a gbaŋgbaaloŋ na banaŋ da nyɛ a saŋa a nempeɛle naŋ da kaara ba, a yelzuri mine maŋ e la yɛlɛ soŋ ka Afrikan<ref>Mh, Martin; o (2000-07-18). "Approaches to African Cinema Study". ''Senses of Cinema''. Retrieved 2019-12-17.</ref> paaloŋ nyɔvore yɛlɛ gaa nimitoɔre. Sinii anaŋ Afrikan pɔgeba naŋ wuli a sobie ka a tu kyɛ maale yi gbaŋgbale yelnyɔgere mine la  eroticism, African feminism, objectification, bee pɔgeba bayi deebo bee kultaa<ref>The Women's Companion to International Film by Annette Kuhn and Susannah Radstone. University of California Press, 1990, pp. 85</ref><ref>Schuhmann, Antje; Mistry, Jyoti (2015). "Puk Nini – A Filmic Instruction in Seduction". ''Gaze Regimes''. Wits University Press. pp. 81–96. ISBN <bdi>978-1-86814-856-1</bdi>. JSTOR 10.18772/22015068561.12.</ref>. A yelnyɔgere mine meŋ e la, kpimaroo, pɔgeba meŋa yoŋ arebo, a ŋa Cameroon sinii maala, Rosine Mbakam's ''Chez Jolie Coiffur''e.<ref>"Meet The Filmmaker Reinventing How African Women Are Portrayed In Movies". ''NPR.org''. Retrieved 2019-12-17.</ref> A yelnycgere mine la sakuuri zannoo yeltarre, emmaaroŋ yeltarre, bibiiluŋ saŋa yeltarre, zɔɔre yeltarre, a yɛlɛ ama e la saaŋkompare yɛlɛ noba naŋ maŋ kaa nyɛ a yi lɛ  Beatriz Leal Riesco naŋ yeli,<ref name=":3" /> == Afrikan Pɔgeba sinii poɔ are leɛroo == Afrikan Pɔgeba sinii poɔ are leɛroo e la bone ba naŋ nyɛ ka o taa yelnyɔgere gyamaa a ko pɔgeba banaŋ na maŋ wulo sinii maale emmo sobie, aseŋ Safi Faye ane Sarah Maldoror. Saadayel yeli la ka pɔgeba la maale bɔ yelnyɔgere gyamaa a kyaare ne a sinii yelpeɛre. Sinii mine aseŋ; Karmen Gei ane U-Carmen eKhayelitsha ka onaŋ la e deɛdeɛkaraa. Riesco, sɛge la biŋ kyɛ ka sinii wuli bee ekyaare ne pɔgeba yoŋ.<ref name=":3" /> == Erotiɔism ane Sɛŋgaŋ yɛlɛ == N. Frank Ukadike da nyɛ la ka Afrikan pɔgeba la maŋ e soŋ  a kyaare sɛŋgaŋ yɛlɛ a saaŋkonnoŋ  a kyaare dɔba, anaŋ ka nansaala maŋ boɔle chauvinism; a yelbie<ref name=":1" /> anaŋ be a Ousmane Sembene, ba zagre a o yelbie na bare aneazaa ka anaŋ la a yelmeŋa. Sinii mine, aseŋ ''Ceddo'' ane ''Sarraounia''  da vɛŋɛɛ la ka neɛzaa teɛre ka Afrikan pɔgeba zaa noŋ sɛŋgaŋ yɛlɛ bee a maŋ boɔrɔ bɔtaa yɛlɛ wagere zaa, a be ka Ukadike yuori meŋ te pore a be bonso a nempeɛle naŋ da kaara a Afrikan paaloŋ a wagere na poɔ, a saaŋkompare teɛroŋ da la lɛ, ka o poɔ la a yelŋa poɔ.<ref name=":1" /> == Pɔgeba laafeɛloŋ yɛlɛ. == Pɔgeba laafeɛloŋ yɛlɛ meŋ e la a yelnyɔgeraa kaŋa naŋ be sinii gyamaa poɔ a seŋ Ousmane Sembene Moolaade, a sinii ŋa yel-ekyaaraa zaa la pɔgeba degree iribu anaŋ ka bɔrefɔ kɔkɔre maŋ boɔle ka “female genital multilation,” wagere mine wa ta ka noba yeli ka noba maŋ tu be a de yɔ kpeɛrɛ ne bagere dire poɔ a Afrika paaloŋ ziiri mine. A pɔgeba dɛgere iribu ŋa wa e la nɔkpeɛne yaga, ka paaloŋ noba mine yele ka a e dɔgeroŋ kpoŋ kaŋ bale a ko pɔgeba, kyɛ ka paaloŋ noba mine meŋ ka a e saaŋkompare yeltuuri naŋ senne, bonso a maŋ pɛge la a pɔge balaa na yelfaare zaa bare, a dige sefaare yi o sɛŋ. Aneazaa ka ba ŋmɛ la nɔkpeɛne kyɛ Sembene naŋ are la o gbɛɛ poɔ ka a e la ba saaŋkompare yeltuuraa. A “pornotroping” noba naŋ nyɛ ka o yelseɛ, noba maŋ de la a enfuoni eŋ ba endaa enne ka are leɛre ne,  aseŋ a sinii poɔ.<ref>Chikafa-Chipiro, Rosemary (1 December 2017). "The representation of African womanhood in Sembene's Moolaade: An Africana womanist reading". ''Journal of African Cinemas''. '''9''' (2): 243–258. doi:10.1386/jac.9.2-3.243_1.</ref> == Yelwonni == A yelwonni mine naŋ kyaare Afrikan pɔgeba a sinii toma poɔ la, sɛŋgaŋ ferebo yeltarre  ane bɔtaa, a pãã de ne toma ane nensaala nyɔvore yeltarre.<ref name=":4">"African women filmmakers break down barriers and challenge taboos". ''Deutsche Welle''. August 3, 2018. Retrieved 2019-12-17.</ref> Lucy Gebre-Egziabher bigiri la a Afrikan pɔgeba sinii maaleba ka ba e “zɔɔzɔɔreba”  ba maŋ nyɛ yelkabegere ane yelwonni gyamaa , N na la leɛ teɛre la ka n nyɛ la Kenyan sinii maala kaŋa enfuoni […] o da mare o bie a puoriŋ kyɛ wulo noba noba deɛnɛ deɛne a sinii maaloo poɔ. Wagere ŋa yoŋ da yelkpeɛŋaa n naŋ nyɛ n nyɔvore poɔ, anaŋ waana ŋaa a yelbiri naŋ be la n zie.<ref>"Lucy Gebre-Egziabher, Ethiopia." In Sisters of the Screen. Women of Africa on Film, Video and Television, 109–24. Trenton, NJ; Asmara, Eritrea: Africa World Press, Inc., 2000.</ref> Maa yoŋ eŋɛ N da de la ka Afrikan pɔgeba sinii maala la. A mine meŋ aseŋ; Kenyan sinii wuliwulo kaŋa naŋ di Wanjiru Kinyanjui yeli la o meq yelferaa, a yi o neŋ neɛ kaŋ naŋ da dire dɛmɛ ka ba sooro o yelsoore mine a kyaare ne a sinii zannoo yeltarre a  Deutsche Film und Fernsehakademie a Berlin paaloŋ. A lammo ŋa yelboɔraa la ka toɔ nyɛ a tuure paaloŋ noba banaŋ ne a blaɔk woman banaŋ yeli ka zugbuli la ka ba laŋ tontoma ka ba nyɛ.<ref>"Wanjiru Kinyanjui, Kenya." In Sisters of the Screen. Women of Africa on Film, Video and Television, 146–57. Trenton, NJ; Asmara, Eritrea: Africa World Press, Inc., 2000.</ref> A yelwonii mine meŋ la, pɔgeba mine maŋ di la dɔgɛɛ a kyaare ne a sini maaloo a yi lɛ a sinii naŋ maŋ poŋi eŋ ziiri ayi Afrikan paaloŋ ane a Tendaazaa poɔ nyɔvore ane lɛ noba naŋ maŋ de ba taaba ka waa. Benin sinii maale ennɛ kaŋa naŋ di  Giovannia Atodjinou-Zinsou meŋ yeli ka a yelwonnaa naŋ na ferɛ a Afrika  pɔgeba la “ Pɔgeba noɔre yelyaga ba maŋ taa kpɛzie.   == '''Sexual harassment and abuse''' == Pɔgeba gyamaa naŋ naŋ wuli ka ba maŋ wulo la sini maaloo sobie, ŋmɛ daworo gbɛɛ yaga a kyaare ne noba na maŋ boɔrɔ ka gaŋ ne ba ka ba ba bɔ ba. Deutsche Welle, noɔre yelyaga la lɛ. A South Afrikan pɔgeba naŋ tona a sinii toma ane a TV toma nyɛ la ka a South Afrika pɔgeba gyamaa toma ama ba maŋ gaa toɔre .<ref name=":4" /> == Sommo Yizie == 40x6xoimikltl2cz11dpomvv1nd5gyj Nollywood 0 7017 61196 2026-05-31T17:14:31Z Eric Gangman 92 Bompaala maaloo 61196 wikitext text/x-wiki Nollywood, e la portmanteau Nigeria ane Nollywood sinii, Nollywood yiibu zie meŋa la ka ba boɔlɔ Nigerian sinii maaleba. A sinii ŋa maaloo piili la a yuomo 2000s poɔ naŋ pare, leɛ kaa a tuuli The New York Times atikile poɔ. A dakoreŋ naŋ viirikoli vɛŋ la a pare bammo ba taa yelzaa naŋ kyaane bee ba naŋ sage ka a pare la ŋa, a yelŋa pãã e la nɔkpeɛne yaga a ko noba. Sinii karekyibɛrɛ de la a Nollywood ka o laŋgbuli kaŋa bale naŋ taa ba sinii  maaloo a piili 1990s yuomo poɔ, a wa yi zenɛ, a Afrika paaloŋ poɔ kyɛ ona la ka gyamaa yaga zie baŋ, A saŋa na a sini ama maaloo da ba taa sane gyamaa, a yi be a da maŋ e la gmaa lɛ. Sini bale ŋa taa la nembɛrɛ naŋ baŋ sinii maaloo yɛlɛ ka a taa nimiri, ka yuori yoŋ zuiŋ a sinii poɔ ka noba gyamaa maŋ boɔrɔ ka ba kaa. Etymology ( A bone pare yiibu zie) A Nollywood pare piilu ane a yiibu zie naŋ ba e bone o pare naŋ kyaane ko neɛzaa; Jonathan Haynes ŋmɛ la nɔkpeɛne ka a yelbiri ŋa soŋ la maale a Nigeria sinii kompani ka o tori- ka fooŋ na tuule a gaa a yelbiri ŋa de tone toma pare piilu a 2002 poɔ, Matt Steinglass naŋ yi The New York Times paaloŋ da sɛge la atikile a bigi ri lɛ Nigerian sinii naŋ maŋ waa. Charles Igwe da nyɛ la ka Norimitsu Onishi meŋ de la a yuori a toŋ ne toma a sakyɔrɔ kyuu a 2002 yuoni poɔ a yi atikile kaŋa onaŋ sɛge a eŋ a the New York Times poɔ. A yi be ka noba yaga a piili derɛ a yuori tona ne toma a saseɛ dɔgere poɔ, ka noba de boɔlɔ ka Nigeria sinii, ka o pare bammo la ka ba de ka o e portmanteau yelbiri “Nigeria” ane “Hollywood”ka o meŋ e Amerikan sinii meŋa. A sinii pare bammo banaŋ sage de ka onaŋ la a Nollywood maŋ e la nɔkpeɛne wagere zaa. Alex Eyengbo yeli ka a Nollywood pare la “ yelzaa naŋ erɛ a kyaare sinii maalo a Nigeria poɔ a yi a kɔkɔrɛɛ ama kaŋa zaa aseŋ; English, Igbo, Hausa, Yoruba, Itsekiri, Edo, Efik, Ijaw, Urhobo, Ibibio, Annang bee ka Nigeria kɔkɔɛ 300 na kaŋa zaa la. Onaŋ yelpaale la ka “a yele ama piilu zie dakoreŋ yeltegere anaŋ zaa naŋ e pare, Nollywood piili la a yi a saŋa Nigeria naŋ ba taa ba toɔraa faŋa ane a saŋa banaŋ wa taa ba toɔraa kpeio, ba naŋ wa taa kpeoŋ la ka ba taa naa  Hubert Ogunde,  Chief Amata, Baba Sala, Ade Love, Eddie Ugbomah ane a mine kaŋa. Yuomo naŋ pare, a Nollywood ŋa la ka Ghana deme meŋ maŋ de ka o are ko, aseŋ Ghanaian English-kɔkɔre, gbɛɛ yaga Ghana ne Nigeria maŋ laŋ la taa a maale sinii ne a Nigerian kompani.  A yelbiri ŋa meŋ naŋ e la bone banaŋ de ka o are ko Nigerian ane Afrikan paaloŋ sinii, ba maŋ e la a ŋaa ka ba toɔ nyɔge Nigeria noba ka toɔ kaa a sinii. Anaŋ wa tɔ zenɛ Nollywood yelbiri pare bammo naŋ ba kyaane, lɛ anaŋ ta ka ba boɔlɔ a Nigerian sinii ka Nollywood. Sub-Industries Nigerian sinii Atikile meŋa Nigeria sinii Sinii maaloo a Nigeria poɔ poŋi eŋ la irigiŋ bɛrɛbɛrɛ poɔ, bale bale poɔ, puori tɛɛtɛɛ poɔ. A sinii ama kampani maŋ taa la tɛɛtɛɛ , kaŋa zaa maŋ ekyaare la puoru bale kaŋa bee bale kaŋa onaŋ are ko o. A yi a ŋaa puoriŋ Bɔrefɔ kɔkɔre sinii kompani vɛŋ la ka sinii maaleba a irigiŋ ŋa poɔ yuori yi. A Igbo-kɔkɔre sinii, ''Living in Bondage'' (1992), sinii ŋa, Chris Obi Rapu la wuli a sinii maaloo sobiri, kyɛ ka Okechukwu Ogunjiofor, Kenneth Okonkwo, Kanayo O. Kanayo and Kenneth Nnebue la a deɛdeɛmɛ naŋ lantaa a maale a sinii ŋa. A yi a ŋaa puoriŋ a ba kɔɔre kyɛ ka a Southeastern Nigeria noba meŋ piili ba sinii maalo kaŋ de ka Nollywoo sinii la. A yi a ŋaa poɔ, sinii maaloo pãã ŋmaa viiri la ''Nneka The Pretty Serpent'', ''Rituals'' and ''Rattle Snake''. c6esjwpygq6na2i39rj67fct41jnln4