Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.5
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
World Festival of Black Arts
0
7046
61361
61329
2026-06-04T11:59:45Z
Eric Gangman
92
maale embo
61361
wikitext
text/x-wiki
'''World Black Arts Tigiri, (''' French Tigiri Modial des Art Negres) onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ FESMAN bee FMAN, o e la tigiri kaŋa na maŋ de kyuu gbuli kyɛ ka baŋ toɔ di o bare a Afrika paaloŋ poɔ. A tigigi ŋa maŋ taa yelerre gyamaa o poɔ, aseŋ; bommaale, yipɔge yeltarre, yieluŋ, sinii, anaŋ zaaa naŋ ŋmaa viiri a Afrika zaa.
Negro Art-Daker 1966 tigiri Danweɛŋ soba
A tigiri ŋa diibu da nare la a ŋa Pan-Afrika tigiri diibu na, a yi be a tigiri ŋa diibu poɔ kyakya maŋ bebe a deɛne ane seɛre poɔ. A sinii maala kaŋa naŋ di William Greaves da maale la Negro Art tendaazaa tigiri danweɛŋ soba a 1968 yuoni poɔ. Italian dawori ŋmeɛrɛ kaŋa naŋ di Sergio Borelli da maale tigiri kaŋa ka ba boɔlɔ De Daker (1966) poɔ a sinii ŋa ta ŋa mitiri 50 na. Senegalee sinii maale ennɛ kaŋa meŋ naŋ di Paulin Soumanou Vieyra meŋ da maale la ''Le Sénégal au festival national des arts nègres'' (1966). Sinii maale ennɛ , USSR, Irina Venzher ane Leonid Makhnaɔh, meŋ da da de la Russian kɔkɔre a maale pummu Appuku (Ritmi Afriki) a kyaare ne a tigiri.
Summary
The First World Festival of Black Arts (French: ''Premier Festival Mondial des Arts Noirs'') bee '''World Festival of Negro Arts''' (French: ''Festival mondial des arts nègres'') da di la a Dakar, a Seenegal paaloŋ a 1966 yuoni, kɛkɛŋmɛ kyuu beri yeni te tɔ o eri lezare ne anaare, a Leopold Segar Senghor naŋ da e a a paaloŋ yidaadɔɔ ane a United Nation Eduɔational, Scientific, ane Culture Organization (UNESCO) a pãã paale a French gɔnenɛnte la da lantaa a soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ maaloo bee diibu.Noba naŋ da wa a tigiri ŋa diibu zie bee poɔ da ta ŋa noba 2,500 naŋ yi a Afrika tenne poɔ a wa a pãã pale a tuuri meŋ poɔ aseŋ US, Brazil, The Caribbean, France, ane the United Kingdom . A tigiri ŋa da wuli la lɛ nensɔgelɔ saaŋkonooŋ, yieluŋ, bommaale, sinii, ane seɛre. A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, a maŋ vɛŋ la ka paaloŋ noba wuli ba gɔɔloŋ
A saŋa o naŋ da nare ka ba na di a tigiri, Dakar da leɛ kaa la a paaloŋ zaa libie poɔ a kpɛ a be a iri soŋ nw ka a tigiri toɔ di. Dakar da ŋmaa sopaala, a ŋmaa alopelaa lebaa zie, kyɛ naŋ ŋmaa a tigiri diibu dire ayi, ka anaŋ la; – the Theatre National Daniel Sorano ane a Musée Dynamique a ko a saama naŋ na wa tigiri ŋa ba naŋ waana ka ba di. Dakar da maaleŋ maale la zie aseŋ a naayiri, a be banaŋ maŋ ŋmaa ba sɛrɛ, Dakar Cathedral, Dakar Town Hall, ane zenziiri gyamaa kyaare ne a tigiri ba naŋ waana ka ba di.
A naŋ kyogi gɛrɛ
A tigiri diibu da piili ne bebie anii ane (co-organized by UNESCO) lammo, banaŋ daŋ wa a tere ba kyɔɔtaa banaŋ taa kyaare ne a tigiri ŋa, a kyɔɔtaa terebo soŋ ŋa da kyaare la a Negro Art yɛlɛ. a kyɔɔtaa ŋa da e la National Assembly Building [Povey, 1966, p. 5]. A tigiri piilu, President Senghor's la danweɛŋ soba, naŋ da yele yɛlɛ, “ onaŋ wa bare la ka Negritude ameŋ tu” a bama naŋ wa yele yɛlɛ bare la ka Langston Hughes ane o taaba mine pãã piili ka ba dire dɛmɛ a kyaare ne a boma na banaŋ taa wa ne ka ba ko ba. Kyɛ a kyuu bebie anaŋŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre, a saama banaŋ zaa na paaŋ wa tigiri de la a paaloŋ zaa a yɔɔrɔ, a gɛrɛ zisaama banaŋ daŋ ba nyɛ. A Cinema Palace da iri la sinii paala kaŋa Musée Dynamique showcased national art naŋ maale kyɛ ka Theatre National Daniel Soran seɛseɛrebɛ meŋ te seɛrɛ, ka deɛne ane jazz gigs le laare ziezaa. A tendaazaa sɛrɛ direbe meŋ da ko tere la kyɔɔta a Daniel Sorano Theater [Povey, 1966, p. 6] die na poɔ. Noba banaŋ da ŋmɛ a kyakya ŋa yelwiiri yele kaŋa naŋ di Tchicaya U Tam'si [France] ane Wole Soyinka [Nigeria] onaŋ la da ba nyɛ a kyɔɔta mine.
US
A North American committee organized US meŋ da lanne ba la a tigiri diibu. Neɛ naŋ da de ne ba weɛŋ ka ba wa a tigiri diibu la H. Alwynn Innes-Brown (president) ane John A. Davis (vice president) naŋ yi a American paaloŋ a be a Afrika saaŋkompare naŋ zeŋ. Ba naŋ na soŋ ka US nobatoɔ poɔ a tigiri ŋa diibu poɔ soŋ, a Senegalee saama wederɛ, ieluŋ kyɛɛrɛ kaŋa naŋ di Mercer Cook, ane French Literature scholar Ousmane Diop Socé banaŋ da tuori de ba. A US noba naŋ da wa ba da soŋ ne ba la libie, ba da kaa iri la o soba a ko o ¢150,000, kyɛ paaŋ meŋ da kaa iri ba wederɛ onaŋ da e a US kogi zu soba President Lyndon B. Johnson ane o pɔge ka banaŋ e a ba nembɛrɛ kyɛ e a ba wederebɛ a ba poɔ a tigiri ŋa diibu zie, a noba mine naŋ da poɔ ka ba gaa a tigiri ŋa diibu wagere ŋa la Ralph Bunche, Alvin Ailey, Marian Anderson, Fred O'Neal, Leontyne Price, Sidney Poitier, Hale Woodruff, Ossie Davis, Duke Ellington, Langston Hughes, Margaret Danner, Rosa Guy, Katherine Dunham, Arthur Mitchell, and William Warfield.
A tigiri yelkyɛre
Aneazaa ka noba da yeli ka a tigiri di la soŋ, ane noba 50, 000 naŋ gaa lantaa a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɛ yelkyerre mine meŋ bebe a da ba nyɛ kpɛzie, noba naŋ e gane zanne bɛrɛ da be a tigri ŋa diibu poɔ a zuiŋ ba nyɛ yelba senne mine. A yelkaŋa la ba da naŋ wono la tuo ne paati paati yeltarre ane a Afrikan Liberation yɛlɛ meŋ da kpɛ soŋ. A tigiri di gaa baaroo ba da inni la a lɛ nempeɛle naŋ de a teŋa a dɔgerɔ ba yɛlɛ, ba tori la a wulo ba saaŋkonnoŋ a vɛŋ ka paati ane a paaloŋ laafeɛloŋ ne ba libyɛlɛ zaa te pɔge. A tigri da e la bone banaŋ yeli ka o ba soma bonso e nembɛrɛ naŋ yi ziiri yoŋ la ka ba da tere vuo ka ba wa di a tigri, a ne meŋ a kyɔɔtaa bana da terɛ, a e ŋa sɛre ka ba na ko neɛ kyɔɔtare, see ka noba mine paa sage sɛre kyɛ ka a kyɔɔtaa na ba ta o soba. Black scholars such as Afro-Brazilian writer Abdias do Nascimento da e la noba toŋ soŋ kyɛ banaŋ meŋ la noba ba naŋ da mɔŋ kyɔɔtaa a yi nembɛrɛ na ba tere noɔre na. contemporary musicians and radical Black scholars from America aseŋ; James Brown meŋ da ba nyɛ a vuo na poɔ a US noba banaŋ are a US naŋ wa a tigri diibu.
Continuing Tigiri
Algiers, 1969
A zie ŋa naŋ tu a kyɛ poɔ la a ''Festival panafricain d'Alger 1969''
Lagos, 1977 yuoni poɔ.
Atikile meŋa : '' FESTAC 77''
A 1977 yuoni poɔ, yuompaala kyuu beri pie ne anuu (15), a World Festival of Black Arts or '''Black and African Festival of Arts and Culture''' — banaŋ boɔlɔ a '''FESTAC '77''' da di la, a tigri ŋa da di la a Lagos, a Nigeria paaloŋ poɔ, a saŋa na, Olusegun Obasanjo la da e a ba paaloŋ yidaadɔɔ bee a a paaloŋ zaa kogi zu soba. A yuoni ŋa poɔ, noba naŋ da wa lantaa di a tigiri ŋa da la noba 17,000 naŋ paaloŋ bee tatenne 50 poɔ a wa lantaa. A yuoni ŋa poɔ tigri ŋa diibu da e la a tendaazaa tigiri kpoŋ kaŋa naŋ da di. A yieluŋ kyeɛrebɛ naŋ dawa a tigiri ŋa diibu saŋa la Stevie Wonder, Ted Joans, the Sun Ra Arkestra, ane Donald Byrd naŋ yi US paaloŋ poɔ, Tabu Ley ane Franco meŋ naŋ yi Congo paaloŋ, Gilberto Gil meŋ naŋ yi Brazil paaloŋ poɔ, Bembeya Jazz National meŋ naŋ yi Guinea, ane Louis Moholo, Dudu Pukwana, ane Miriam Makeba me South Africa.
Dakar 2010
Senegalese kogi kogi zu soba Abdoulaye Wade, la da wane a tigiri ata soba World Festival of Black Arts, a yi a Borenyɛ kyuu beri pie te tɔ beri lazare ne pie ne ayi, a 2010 yuoni poɔ. A tigri yelnyɔgere a ko a Afrikan paaloŋ deme la lɛ. Wade naŋ e a paaloŋ kogi zu soba da yeli, la da tere a noɔre yelyaga a UN noba zie, “ N boɔle la Afirkan zaa, a dɔba ane a pɔgeba zaa naŋ be a paaloŋ poɔ, n taaba ane banaŋ zaa naŋ nare bamenne ka ba naŋ are la n lambogriŋ a soŋ ma. N boɔle la a a tendaazaa sinii maaleba naŋ wa soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ kpɛzie son yɛ bareka, yɛ soŋ la ka a Afrika yuori do saa. A 2010 tigiri yuoni ŋa, Kwame Kwei-Armah, la piili ne o, onaŋ da piili ne puoruu, a paal ne o taaba mine; Youssou N'Dour, Baaba Maal, Angélique Kidjo, Toumani Diabaté, Wyclef Jean, Euzhan Palcy, Carlinhos Brown ane a Mahotella Queens . a paaŋ poɔ ne seɛseɛrebɛ, yieluŋ kyɛkyɛɛrebɛ, sinii maaleba, enfuoŋmaaba, endaa peɛmpeɛmɛ naŋ yi a Afrikan paaloŋ poɔ ka mine meŋ yi a US, Brazil, Haiti, France and Cuba a tuure paaloŋ poɔ.
'''Zanzibar, 2022'''
Yuomo pie ne ayi puorin, Hotel Verde naŋ be a Zanzibar poɔ, meŋ da nare la Festac tigeri, a nembɛrɛ mine o naŋ da toɔ de ba lantaa a tigiri ŋa poɔ la, H.E. Chief Olusegun Obasanjo, Professor Wole Soyinka, H.E. Dr Hussein Ali Mwinyi, and Dr Abdulrazak Gurnah.
'''Arusha, 2023'''
Engr. Yinka Abioye, kpɛo poɔ, FESTAC AFRICA tigri a 2023 yuoni poɔ, da di la a tigiri a tourist city of Arusha, Tanzania, poɔ ne a yelnyɔgeraa: wa nyɛ a Afrika bebie ayɔpoi tigiri (Experience Africa in Seven Days.)
A tigiri ŋa piilu, o maŋ piili la Podaare zisoɔre ( A Borebo kyuu beri lezare ne yeni dare a 2023 yuoni poɔ), a yi Black Panther Party ona da e a neɛ naŋ yi a Charlotte Hill O'Neal ne a benediction ceremony tigri diibu a Afrikan paaloŋ poɔ. Kyɛ a tigiri diibu piilu bebiri mŋa la, (Borebo kyuu beri lazare ne ayi dare a 2023 yuoni poɔ), neɛ naŋ da tere a tigiri yelboɔraa la Prof. P. L. O. Lumumba, o da dɔre la
ina3uog7mzofj43s8cqpt21g5jd9ea1
61369
61361
2026-06-04T18:33:37Z
Eric Gangman
92
61369
wikitext
text/x-wiki
'''World Black Arts Tigiri, (''' French Tigiri Modial des Art Negres) onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ FESMAN bee FMAN, o e la tigiri kaŋa na maŋ de kyuu gbuli kyɛ ka baŋ toɔ di o bare a Afrika paaloŋ poɔ. A tigigi ŋa maŋ taa yelerre gyamaa o poɔ, aseŋ; bommaale, yipɔge yeltarre, yieluŋ, sinii, anaŋ zaaa naŋ ŋmaa viiri a Afrika zaa.
== Negro Art-Daker 1966 tigiri Danweɛŋ soba ==
A tigiri ŋa diibu da nare la a ŋa Pan-Afrika tigiri diibu na, a yi be a tigiri ŋa diibu poɔ kyakya maŋ bebe a deɛne ane seɛre poɔ. A sinii maala kaŋa naŋ di William Greaves da maale la Negro Art tendaazaa tigiri danweɛŋ soba a 1968 yuoni poɔ. Italian dawori ŋmeɛrɛ kaŋa naŋ di Sergio Borelli da maale tigiri kaŋa ka ba boɔlɔ De Daker (1966) poɔ a sinii ŋa ta ŋa mitiri 50 na. Senegalee sinii maale ennɛ kaŋa meŋ naŋ di Paulin Soumanou Vieyra meŋ da maale la ''Le Sénégal au festival national des arts nègres'' (1966). Sinii maale ennɛ , USSR, Irina Venzher ane Leonid Makhnaɔh, meŋ da da de la Russian kɔkɔre a maale pummu Appuku (Ritmi Afriki) a kyaare ne a tigiri.
=== Summary ===
The First World Festival of Black Arts (French: ''Premier Festival Mondial des Arts Noirs'') bee '''World Festival of Negro Arts''' (French: ''Festival mondial des arts nègres'') da di la a Dakar, a Seenegal paaloŋ a 1966 yuoni, kɛkɛŋmɛ kyuu beri yeni te tɔ o eri lezare ne anaare, a Leopold Segar Senghor naŋ da e a a paaloŋ yidaadɔɔ ane a United Nation Eduɔational, Scientific, ane Culture Organization (UNESCO) a pãã paale a French gɔnenɛnte la da lantaa a soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ maaloo bee diibu.Noba naŋ da wa a tigiri ŋa diibu zie bee poɔ da ta ŋa noba 2,500 naŋ yi a Afrika tenne poɔ a wa a pãã pale a tuuri meŋ poɔ aseŋ US, Brazil, The Caribbean, France, ane the United Kingdom . A tigiri ŋa da wuli la lɛ nensɔgelɔ saaŋkonooŋ, yieluŋ, bommaale, sinii, ane seɛre. A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, a maŋ vɛŋ la ka paaloŋ noba wuli ba gɔɔloŋ
A saŋa o naŋ da nare ka ba na di a tigiri, Dakar da leɛ kaa la a paaloŋ zaa libie poɔ a kpɛ a be a iri soŋ nw ka a tigiri toɔ di. Dakar da ŋmaa sopaala, a ŋmaa alopelaa lebaa zie, kyɛ naŋ ŋmaa a tigiri diibu dire ayi, ka anaŋ la; – the Theatre National Daniel Sorano ane a Musée Dynamique a ko a saama naŋ na wa tigiri ŋa ba naŋ waana ka ba di. Dakar da maaleŋ maale la zie aseŋ a naayiri, a be banaŋ maŋ ŋmaa ba sɛrɛ, Dakar Cathedral, Dakar Town Hall, ane zenziiri gyamaa kyaare ne a tigiri ba naŋ waana ka ba di.
=== A naŋ kyogi gɛrɛ ===
A tigiri diibu da piili ne bebie anii ane (co-organized by UNESCO) lammo, banaŋ daŋ wa a tere ba kyɔɔtaa banaŋ taa kyaare ne a tigiri ŋa, a kyɔɔtaa terebo soŋ ŋa da kyaare la a Negro Art yɛlɛ. a kyɔɔtaa ŋa da e la National Assembly Building [Povey, 1966, p. 5]. A tigiri piilu, President Senghor's la danweɛŋ soba, naŋ da yele yɛlɛ, “ onaŋ wa bare la ka Negritude ameŋ tu” a bama naŋ wa yele yɛlɛ bare la ka Langston Hughes ane o taaba mine pãã piili ka ba dire dɛmɛ a kyaare ne a boma na banaŋ taa wa ne ka ba ko ba. Kyɛ a kyuu bebie anaŋŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre, a saama banaŋ zaa na paaŋ wa tigiri de la a paaloŋ zaa a yɔɔrɔ, a gɛrɛ zisaama banaŋ daŋ ba nyɛ. A Cinema Palace da iri la sinii paala kaŋa Musée Dynamique showcased national art naŋ maale kyɛ ka Theatre National Daniel Soran seɛseɛrebɛ meŋ te seɛrɛ, ka deɛne ane jazz gigs le laare ziezaa. A tendaazaa sɛrɛ direbe meŋ da ko tere la kyɔɔta a Daniel Sorano Theater [Povey, 1966, p. 6] die na poɔ. Noba banaŋ da ŋmɛ a kyakya ŋa yelwiiri yele kaŋa naŋ di Tchicaya U Tam'si [France] ane Wole Soyinka [Nigeria] onaŋ la da ba nyɛ a kyɔɔta mine.
=== US naŋ poɔ a tigiri diibu poɔ ===
A North American committee organized US meŋ da lanne ba la a tigiri diibu. Neɛ naŋ da de ne ba weɛŋ ka ba wa a tigiri diibu la H. Alwynn Innes-Brown (president) ane John A. Davis (vice president) naŋ yi a American paaloŋ a be a Afrika saaŋkompare naŋ zeŋ. Ba naŋ na soŋ ka US nobatoɔ poɔ a tigiri ŋa diibu poɔ soŋ, a Senegalee saama wederɛ, ieluŋ kyɛɛrɛ kaŋa naŋ di Mercer Cook, ane French Literature scholar Ousmane Diop Socé banaŋ da tuori de ba. A US noba naŋ da wa ba da soŋ ne ba la libie, ba da kaa iri la o soba a ko o ¢150,000, kyɛ paaŋ meŋ da kaa iri ba wederɛ onaŋ da e a US kogi zu soba President Lyndon B. Johnson ane o pɔge ka banaŋ e a ba nembɛrɛ kyɛ e a ba wederebɛ a ba poɔ a tigiri ŋa diibu zie, a noba mine naŋ da poɔ ka ba gaa a tigiri ŋa diibu wagere ŋa la Ralph Bunche, Alvin Ailey, Marian Anderson, Fred O'Neal, Leontyne Price, Sidney Poitier, Hale Woodruff, Ossie Davis, Duke Ellington, Langston Hughes, Margaret Danner, Rosa Guy, Katherine Dunham, Arthur Mitchell, and William Warfield.
=== A tigiri yelkyɛre ===
Aneazaa ka noba da yeli ka a tigiri di la soŋ, ane noba 50, 000 naŋ gaa lantaa a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɛ yelkyerre mine meŋ bebe a da ba nyɛ kpɛzie, noba naŋ e gane zanne bɛrɛ da be a tigri ŋa diibu poɔ a zuiŋ ba nyɛ yelba senne mine. A yelkaŋa la ba da naŋ wono la tuo ne paati paati yeltarre ane a Afrikan Liberation yɛlɛ meŋ da kpɛ soŋ. A tigiri di gaa baaroo ba da inni la a lɛ nempeɛle naŋ de a teŋa a dɔgerɔ ba yɛlɛ, ba tori la a wulo ba saaŋkonnoŋ a vɛŋ ka paati ane a paaloŋ laafeɛloŋ ne ba libyɛlɛ zaa te pɔge. A tigri da e la bone banaŋ yeli ka o ba soma bonso e nembɛrɛ naŋ yi ziiri yoŋ la ka ba da tere vuo ka ba wa di a tigri, a ne meŋ a kyɔɔtaa bana da terɛ, a e ŋa sɛre ka ba na ko neɛ kyɔɔtare, see ka noba mine paa sage sɛre kyɛ ka a kyɔɔtaa na ba ta o soba. Black scholars such as Afro-Brazilian writer Abdias do Nascimento da e la noba toŋ soŋ kyɛ banaŋ meŋ la noba ba naŋ da mɔŋ kyɔɔtaa a yi nembɛrɛ na ba tere noɔre na. contemporary musicians and radical Black scholars from America aseŋ; James Brown meŋ da ba nyɛ a vuo na poɔ a US noba banaŋ are a US naŋ wa a tigri diibu.
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674765 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674653 - World Festival of Negro Arts.jpeg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674652 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
== Continuing Tigiri ==
=== Algiers, 1969 ===
A zie ŋa naŋ tu a kyɛ poɔ la a ''Festival panafricain d'Alger 1969''
=== Lagos, 1977 yuoni poɔ. ===
Atikile meŋa : '' FESTAC 77''
A 1977 yuoni poɔ, yuompaala kyuu beri pie ne anuu (15), a World Festival of Black Arts or '''Black and African Festival of Arts and Culture''' — banaŋ boɔlɔ a '''FESTAC '77''' da di la, a tigri ŋa da di la a Lagos, a Nigeria paaloŋ poɔ, a saŋa na, Olusegun Obasanjo la da e a ba paaloŋ yidaadɔɔ bee a a paaloŋ zaa kogi zu soba. A yuoni ŋa poɔ, noba naŋ da wa lantaa di a tigiri ŋa da la noba 17,000 naŋ paaloŋ bee tatenne 50 poɔ a wa lantaa. A yuoni ŋa poɔ tigri ŋa diibu da e la a tendaazaa tigiri kpoŋ kaŋa naŋ da di. A yieluŋ kyeɛrebɛ naŋ dawa a tigiri ŋa diibu saŋa la Stevie Wonder, Ted Joans, the Sun Ra Arkestra, ane Donald Byrd naŋ yi US paaloŋ poɔ, Tabu Ley ane Franco meŋ naŋ yi Congo paaloŋ, Gilberto Gil meŋ naŋ yi Brazil paaloŋ poɔ, Bembeya Jazz National meŋ naŋ yi Guinea, ane Louis Moholo, Dudu Pukwana, ane Miriam Makeba me South Africa.
=== Dakar 2010 ===
Senegalese kogi kogi zu soba Abdoulaye Wade, la da wane a tigiri ata soba World Festival of Black Arts, a yi a Borenyɛ kyuu beri pie te tɔ beri lazare ne pie ne ayi, a 2010 yuoni poɔ. A tigri yelnyɔgere a ko a Afrikan paaloŋ deme la lɛ. Wade naŋ e a paaloŋ kogi zu soba da yeli, la da tere a noɔre yelyaga a UN noba zie, “ N boɔle la Afirkan zaa, a dɔba ane a pɔgeba zaa naŋ be a paaloŋ poɔ, n taaba ane banaŋ zaa naŋ nare bamenne ka ba naŋ are la n lambogriŋ a soŋ ma. N boɔle la a a tendaazaa sinii maaleba naŋ wa soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ kpɛzie son yɛ bareka, yɛ soŋ la ka a Afrika yuori do saa. A 2010 tigiri yuoni ŋa, Kwame Kwei-Armah, la piili ne o, onaŋ da piili ne puoruu, a paal ne o taaba mine; Youssou N'Dour, Baaba Maal, Angélique Kidjo, Toumani Diabaté, Wyclef Jean, Euzhan Palcy, Carlinhos Brown ane a Mahotella Queens . a paaŋ poɔ ne seɛseɛrebɛ, yieluŋ kyɛkyɛɛrebɛ, sinii maaleba, enfuoŋmaaba, endaa peɛmpeɛmɛ naŋ yi a Afrikan paaloŋ poɔ ka mine meŋ yi a US, Brazil, Haiti, France and Cuba a tuure paaloŋ poɔ.
=== '''Zanzibar, 2022''' ===
Yuomo pie ne ayi puorin, Hotel Verde naŋ be a Zanzibar poɔ, meŋ da nare la Festac tigeri, a nembɛrɛ mine o naŋ da toɔ de ba lantaa a tigiri ŋa poɔ la, H.E. Chief Olusegun Obasanjo, Professor Wole Soyinka, H.E. Dr Hussein Ali Mwinyi, and Dr Abdulrazak Gurnah.
=== '''Arusha, 2023''' ===
Engr. Yinka Abioye, kpɛo poɔ, FESTAC AFRICA tigri a 2023 yuoni poɔ, da di la a tigiri a tourist city of Arusha, Tanzania, poɔ ne a yelnyɔgeraa: wa nyɛ a Afrika bebie ayɔpoi tigiri (Experience Africa in Seven Days.)
A tigiri ŋa piilu, o maŋ piili la Podaare zisoɔre ( A Borebo kyuu beri lezare ne yeni dare a 2023 yuoni poɔ), a yi Black Panther Party ona da e a neɛ naŋ yi a Charlotte Hill O'Neal ne a benediction ceremony tigri diibu a Afrikan paaloŋ poɔ. Kyɛ a tigiri diibu piilu bebiri mŋa la, (Borebo kyuu beri lazare ne ayi dare a 2023 yuoni poɔ), neɛ naŋ da tere a tigiri yelboɔraa la Prof. P. L. O. Lumumba, o da dɔre la
A dɛmɛ deebu yelpeɛre gyamaa poɔ, Prof. Lumumba maŋ yeli tɔnɔ naŋ be Afrika tigiri FESTAC Renaissance poɔ.
A koseɛraa na poɔ yeltuur gyamaa maŋ bebe a tu a bebie na zaa, a East Afrikan gaŋgaŋmeɛbɛ, Les Wanyika, Lord Eyez, Jamapara, ane a taaba gyamaa maŋ deɛne la a tigiri bebie ata soba, a wagere na baŋ naŋ wa zeŋ a lammo poɔ ka ka ba e ka noba enne noma, pɔgeba meŋ maŋ deɛne la saaŋkompare deɛne.
=== Kisumu, 2024 ===
A 2024 yuoni poɔ tigri ŋa la ka ba boɔlɔ Fifth World Black and African Festival of Arts and Culture, a tigiri ŋa da di la Kisumu a Kenya paaloŋ a Sakyɔrɔ kyuu lezare ne ayoɔbo te tɔ Kpankyaa kyuu beri danweɛŋ soba. A tigiri ŋa da di la Jomo Kenyatta International Stadium a Mamboleo paaloŋ poɔ, a tigiri ŋa maŋ tage laŋ a tendaa noba zaa lantaa, ane a Kenyan Prime Minister Raila Odinga ane General Olusegun Obasanjo da tere a tigiri yelmanne la . Prof. Peter Anyang' Nyong'o - Governor of Host City alongside Dr. Farzam Kamalabadi, Dr. Kristina Kenyatta Pratt, Prof. Julia Ojiambo, James Orengo, Gladys Wanga. Da boɔle ba lantaa a tigiri ŋa zie.
O noɔre yelyaga a kyaare ne a noba naŋ da wa a tigiri lammo zie da taa la tɔnɔ gyamaa aa ko Gen. Olusegun Obasanjo, bonso o da yeli la yelnimizie a kyaare o, kyɛ Raila Odinga, ona da la wagere mine onaŋ African Union Commission Chairperson.
A tigiri ŋa da la a tigiri kaŋa noba gyamaa naŋ yeli ka o e la tigiri naŋ di soŋ, a yi saŋa na zaa ba naŋ piili o dibu a wa tɔ zenɛ, a daa gbuli yelerre na zaa a tigiri poɔ, taa la tɔnɔ gyamaa aseŋ; noba da kyɛŋ la gaa toɔre ka ka ba ŋmɛ daworo ka noba baŋ ka pampana yelzaa banaŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa pɔge bre bee yelzaa pɔgeba naŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa dɔba bare a yi ba naŋ e dɔba bee pɔgeba, a ba leɛ waabo poɔ, ba da laŋ la a zeŋ zilige kaŋa poɔ a di bondirii, a yelŋa da e la yelsaana Yinka Abioyes naŋ da wane a tigiri ŋa poɔ. A yelŋa yelboɔraa la ka ka o vɛŋ ka andɔnɛɛ baŋ yelfere mine noba na maŋ taa nimie kyɛ koŋ baŋ nyɛ, a yɛlɛ ama da e la Grand Royal Swiss Hotel poɔ, kyɛ a Kenya zɔnne kpaaroŋ deme la da soŋ nare a yeli ŋa ka toɔ maale ka o tori.
A saaŋkompare deɛne tɛɛtɛɛ da deɛne a temparɛɛ parɛɛ poɔ a tigiri diibu daa na poɔ aenŋ Suzanna Owiyo, Les Wanyika band, Culturel Kipfumu naŋ yi Congo D.R.C paaloŋ poɔ, Bamasaba Dancers meŋ naŋ yi Uganda paaloŋ poɔ, Burundi Drummers, Wahenga Band meŋ naŋ yi a Kenya paaloŋ poɔ ane a taaba mine.
A yi a be puoriŋ, a yelerre anaŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre e yɛroŋ yelerre ka neɛzaa pãã erɛ. Ka noba yɔ koɔrɔ boma ka noba meŋ yɔ daara ba bomboɔre.
=== Accra, 2025 yuoni poɔ ===
A yi FESTAC 24 tigri puoriŋ', Southern ane Western Afrikan tenne da eŋ la noɔre a boɔrɔ ka ba wa maale bee di a tigiri ayoɔbo soba a Ghana poɔ, A Toloŋ kyuu poɔ a 2025 yuoni poɔ, Accra-Ghana poɔ la ka ba da ŋmɛ daworo a tigiri naŋ be niŋe a waana naŋ na e a kpankyaa kyuu beri lazre ne yeni te tɔ bebie lazre ne ayɔpoi ka ba na di a tigiri, ka o wuli a zisaana zie naŋ be a Ghana poɔ ka U.N Tourism deme nyɛ. A tigiri ŋa pãã da di la a Labadi Beach Hote poɔ naŋ be a Accra iriŋ poɔ. A tigiri ŋa da di la ka o wuli a yelsonne a Ghana zaa kogi zu danweɛŋ soba naŋ di Dr. Kwame Nkrumah, naŋ toŋ kyɛ kpi, ka ba leɛ teɛre a o dɔgebo bebiri yuomo 116 soba. A kyakya na a Kente ane Calabash na maŋ ŋmɛ neŋkpoŋ la C.E.O of Ghana Tourism Authority Mrs. Maame Efua Houadjeto, Ambassadors Dayo Adeoye, Thando Dalamba and Kufa E. Chioza of Nigeria, South Africa ane Zimbabwe ba ma la de weɛŋ a ko Ghana, naŋ e a saama ba naŋ da toɔ boɔle lantaa ka ba kyɛlle a yi a Afrika paaloŋ poɔ, kyɛ ka mine meŋ yi a Caribbean, the United States, Asia ane Europe paaloŋ poore.
Kyɛ a tigiri meŋa tɔre zaa da piili diibu a Yendaare bebiri naŋ e a Kpankyaa kyuu beri lazare ne ayi dare a Accra International conference lammo zie (AICC), Engr. Yinka Abioye, la da de weɛŋ a di dɛmɛ a kyaare ne a tigiri banaŋ waana naa di. A yi a be puoriŋ, ba da la tere la noɔre ka zie na a tigiri naŋ na di ka ba leɛre la a tigri diibu zie gaane Independence Square, a yi lɛ a zie naŋ waa bonso ba da zoror la dabeɛŋ ka saa wa mi. Noba naŋ da wa a tigiri ŋa la Deputy Governor of Kisumu County, Kenya, Ambassadors Kufa E. Chinoza, Dayo Adeoye and Thando Dalamba, ane Mr.Caleb Ampah, ane noba banaŋ da are leɛre a wa tere a UNESCO's noɔre toɔlɔ a ko FESTAC AFRICA a yi banaŋ da are leɛre UNESCO a wa ko Ghana Mr. Edmond Moukala.
Aneazaa ka Accra zie bad a waana ka ba di a tigiri e la fẽẽ a zuo Kisumu toɔre na, a AUDA-NEPAD and UNESCO be poɔ da e la yelseɛle noba gyamaa naŋ da ba sage di ka ba na wa la a FESTAC AFRICA renaissance UNESCO, tigiri ŋa zie a Ghana poɔ kyɛ. UNESCO, toŋ la toŋkpeɛŋaa a yi a FESTAC 77' tigiri ŋa poɔ a yi a piilu a wa tɔ a ŋaa, a ŋmaa viiri a Afrika paaloŋ zaa ne a Saaŋkompare yɛlɛ banaŋ ba sage ka a kpi, a neŋ meŋ ba de la a United Nations while AUDA- NEPAD is African Union's technical yelerre zaa wane a Afrika paaloŋ poɔ.
== Sommo Yizie ==
gr8uvyz7hvsfhyno3zlxw3locn1krmu
61370
61369
2026-06-04T18:34:38Z
Eric Gangman
92
61370
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1069508}}
'''World Black Arts Tigiri, (''' French Tigiri Modial des Art Negres) onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ FESMAN bee FMAN, o e la tigiri kaŋa na maŋ de kyuu gbuli kyɛ ka baŋ toɔ di o bare a Afrika paaloŋ poɔ. A tigigi ŋa maŋ taa yelerre gyamaa o poɔ, aseŋ; bommaale, yipɔge yeltarre, yieluŋ, sinii, anaŋ zaaa naŋ ŋmaa viiri a Afrika zaa.
== Negro Art-Daker 1966 tigiri Danweɛŋ soba ==
A tigiri ŋa diibu da nare la a ŋa Pan-Afrika tigiri diibu na, a yi be a tigiri ŋa diibu poɔ kyakya maŋ bebe a deɛne ane seɛre poɔ. A sinii maala kaŋa naŋ di William Greaves da maale la Negro Art tendaazaa tigiri danweɛŋ soba a 1968 yuoni poɔ. Italian dawori ŋmeɛrɛ kaŋa naŋ di Sergio Borelli da maale tigiri kaŋa ka ba boɔlɔ De Daker (1966) poɔ a sinii ŋa ta ŋa mitiri 50 na. Senegalee sinii maale ennɛ kaŋa meŋ naŋ di Paulin Soumanou Vieyra meŋ da maale la ''Le Sénégal au festival national des arts nègres'' (1966). Sinii maale ennɛ , USSR, Irina Venzher ane Leonid Makhnaɔh, meŋ da da de la Russian kɔkɔre a maale pummu Appuku (Ritmi Afriki) a kyaare ne a tigiri.
=== Summary ===
The First World Festival of Black Arts (French: ''Premier Festival Mondial des Arts Noirs'') bee '''World Festival of Negro Arts''' (French: ''Festival mondial des arts nègres'') da di la a Dakar, a Seenegal paaloŋ a 1966 yuoni, kɛkɛŋmɛ kyuu beri yeni te tɔ o eri lezare ne anaare, a Leopold Segar Senghor naŋ da e a a paaloŋ yidaadɔɔ ane a United Nation Eduɔational, Scientific, ane Culture Organization (UNESCO) a pãã paale a French gɔnenɛnte la da lantaa a soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ maaloo bee diibu.Noba naŋ da wa a tigiri ŋa diibu zie bee poɔ da ta ŋa noba 2,500 naŋ yi a Afrika tenne poɔ a wa a pãã pale a tuuri meŋ poɔ aseŋ US, Brazil, The Caribbean, France, ane the United Kingdom . A tigiri ŋa da wuli la lɛ nensɔgelɔ saaŋkonooŋ, yieluŋ, bommaale, sinii, ane seɛre. A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, a maŋ vɛŋ la ka paaloŋ noba wuli ba gɔɔloŋ
A saŋa o naŋ da nare ka ba na di a tigiri, Dakar da leɛ kaa la a paaloŋ zaa libie poɔ a kpɛ a be a iri soŋ nw ka a tigiri toɔ di. Dakar da ŋmaa sopaala, a ŋmaa alopelaa lebaa zie, kyɛ naŋ ŋmaa a tigiri diibu dire ayi, ka anaŋ la; – the Theatre National Daniel Sorano ane a Musée Dynamique a ko a saama naŋ na wa tigiri ŋa ba naŋ waana ka ba di. Dakar da maaleŋ maale la zie aseŋ a naayiri, a be banaŋ maŋ ŋmaa ba sɛrɛ, Dakar Cathedral, Dakar Town Hall, ane zenziiri gyamaa kyaare ne a tigiri ba naŋ waana ka ba di.
=== A naŋ kyogi gɛrɛ ===
A tigiri diibu da piili ne bebie anii ane (co-organized by UNESCO) lammo, banaŋ daŋ wa a tere ba kyɔɔtaa banaŋ taa kyaare ne a tigiri ŋa, a kyɔɔtaa terebo soŋ ŋa da kyaare la a Negro Art yɛlɛ. a kyɔɔtaa ŋa da e la National Assembly Building [Povey, 1966, p. 5]. A tigiri piilu, President Senghor's la danweɛŋ soba, naŋ da yele yɛlɛ, “ onaŋ wa bare la ka Negritude ameŋ tu” a bama naŋ wa yele yɛlɛ bare la ka Langston Hughes ane o taaba mine pãã piili ka ba dire dɛmɛ a kyaare ne a boma na banaŋ taa wa ne ka ba ko ba. Kyɛ a kyuu bebie anaŋŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre, a saama banaŋ zaa na paaŋ wa tigiri de la a paaloŋ zaa a yɔɔrɔ, a gɛrɛ zisaama banaŋ daŋ ba nyɛ. A Cinema Palace da iri la sinii paala kaŋa Musée Dynamique showcased national art naŋ maale kyɛ ka Theatre National Daniel Soran seɛseɛrebɛ meŋ te seɛrɛ, ka deɛne ane jazz gigs le laare ziezaa. A tendaazaa sɛrɛ direbe meŋ da ko tere la kyɔɔta a Daniel Sorano Theater [Povey, 1966, p. 6] die na poɔ. Noba banaŋ da ŋmɛ a kyakya ŋa yelwiiri yele kaŋa naŋ di Tchicaya U Tam'si [France] ane Wole Soyinka [Nigeria] onaŋ la da ba nyɛ a kyɔɔta mine.
=== US naŋ poɔ a tigiri diibu poɔ ===
A North American committee organized US meŋ da lanne ba la a tigiri diibu. Neɛ naŋ da de ne ba weɛŋ ka ba wa a tigiri diibu la H. Alwynn Innes-Brown (president) ane John A. Davis (vice president) naŋ yi a American paaloŋ a be a Afrika saaŋkompare naŋ zeŋ. Ba naŋ na soŋ ka US nobatoɔ poɔ a tigiri ŋa diibu poɔ soŋ, a Senegalee saama wederɛ, ieluŋ kyɛɛrɛ kaŋa naŋ di Mercer Cook, ane French Literature scholar Ousmane Diop Socé banaŋ da tuori de ba. A US noba naŋ da wa ba da soŋ ne ba la libie, ba da kaa iri la o soba a ko o ¢150,000, kyɛ paaŋ meŋ da kaa iri ba wederɛ onaŋ da e a US kogi zu soba President Lyndon B. Johnson ane o pɔge ka banaŋ e a ba nembɛrɛ kyɛ e a ba wederebɛ a ba poɔ a tigiri ŋa diibu zie, a noba mine naŋ da poɔ ka ba gaa a tigiri ŋa diibu wagere ŋa la Ralph Bunche, Alvin Ailey, Marian Anderson, Fred O'Neal, Leontyne Price, Sidney Poitier, Hale Woodruff, Ossie Davis, Duke Ellington, Langston Hughes, Margaret Danner, Rosa Guy, Katherine Dunham, Arthur Mitchell, and William Warfield.
=== A tigiri yelkyɛre ===
Aneazaa ka noba da yeli ka a tigiri di la soŋ, ane noba 50, 000 naŋ gaa lantaa a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɛ yelkyerre mine meŋ bebe a da ba nyɛ kpɛzie, noba naŋ e gane zanne bɛrɛ da be a tigri ŋa diibu poɔ a zuiŋ ba nyɛ yelba senne mine. A yelkaŋa la ba da naŋ wono la tuo ne paati paati yeltarre ane a Afrikan Liberation yɛlɛ meŋ da kpɛ soŋ. A tigiri di gaa baaroo ba da inni la a lɛ nempeɛle naŋ de a teŋa a dɔgerɔ ba yɛlɛ, ba tori la a wulo ba saaŋkonnoŋ a vɛŋ ka paati ane a paaloŋ laafeɛloŋ ne ba libyɛlɛ zaa te pɔge. A tigri da e la bone banaŋ yeli ka o ba soma bonso e nembɛrɛ naŋ yi ziiri yoŋ la ka ba da tere vuo ka ba wa di a tigri, a ne meŋ a kyɔɔtaa bana da terɛ, a e ŋa sɛre ka ba na ko neɛ kyɔɔtare, see ka noba mine paa sage sɛre kyɛ ka a kyɔɔtaa na ba ta o soba. Black scholars such as Afro-Brazilian writer Abdias do Nascimento da e la noba toŋ soŋ kyɛ banaŋ meŋ la noba ba naŋ da mɔŋ kyɔɔtaa a yi nembɛrɛ na ba tere noɔre na. contemporary musicians and radical Black scholars from America aseŋ; James Brown meŋ da ba nyɛ a vuo na poɔ a US noba banaŋ are a US naŋ wa a tigri diibu.
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674765 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674653 - World Festival of Negro Arts.jpeg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674652 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
== Continuing Tigiri ==
=== Algiers, 1969 ===
A zie ŋa naŋ tu a kyɛ poɔ la a ''Festival panafricain d'Alger 1969''
=== Lagos, 1977 yuoni poɔ. ===
Atikile meŋa : '' FESTAC 77''
A 1977 yuoni poɔ, yuompaala kyuu beri pie ne anuu (15), a World Festival of Black Arts or '''Black and African Festival of Arts and Culture''' — banaŋ boɔlɔ a '''FESTAC '77''' da di la, a tigri ŋa da di la a Lagos, a Nigeria paaloŋ poɔ, a saŋa na, Olusegun Obasanjo la da e a ba paaloŋ yidaadɔɔ bee a a paaloŋ zaa kogi zu soba. A yuoni ŋa poɔ, noba naŋ da wa lantaa di a tigiri ŋa da la noba 17,000 naŋ paaloŋ bee tatenne 50 poɔ a wa lantaa. A yuoni ŋa poɔ tigri ŋa diibu da e la a tendaazaa tigiri kpoŋ kaŋa naŋ da di. A yieluŋ kyeɛrebɛ naŋ dawa a tigiri ŋa diibu saŋa la Stevie Wonder, Ted Joans, the Sun Ra Arkestra, ane Donald Byrd naŋ yi US paaloŋ poɔ, Tabu Ley ane Franco meŋ naŋ yi Congo paaloŋ, Gilberto Gil meŋ naŋ yi Brazil paaloŋ poɔ, Bembeya Jazz National meŋ naŋ yi Guinea, ane Louis Moholo, Dudu Pukwana, ane Miriam Makeba me South Africa.
=== Dakar 2010 ===
Senegalese kogi kogi zu soba Abdoulaye Wade, la da wane a tigiri ata soba World Festival of Black Arts, a yi a Borenyɛ kyuu beri pie te tɔ beri lazare ne pie ne ayi, a 2010 yuoni poɔ. A tigri yelnyɔgere a ko a Afrikan paaloŋ deme la lɛ. Wade naŋ e a paaloŋ kogi zu soba da yeli, la da tere a noɔre yelyaga a UN noba zie, “ N boɔle la Afirkan zaa, a dɔba ane a pɔgeba zaa naŋ be a paaloŋ poɔ, n taaba ane banaŋ zaa naŋ nare bamenne ka ba naŋ are la n lambogriŋ a soŋ ma. N boɔle la a a tendaazaa sinii maaleba naŋ wa soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ kpɛzie son yɛ bareka, yɛ soŋ la ka a Afrika yuori do saa. A 2010 tigiri yuoni ŋa, Kwame Kwei-Armah, la piili ne o, onaŋ da piili ne puoruu, a paal ne o taaba mine; Youssou N'Dour, Baaba Maal, Angélique Kidjo, Toumani Diabaté, Wyclef Jean, Euzhan Palcy, Carlinhos Brown ane a Mahotella Queens . a paaŋ poɔ ne seɛseɛrebɛ, yieluŋ kyɛkyɛɛrebɛ, sinii maaleba, enfuoŋmaaba, endaa peɛmpeɛmɛ naŋ yi a Afrikan paaloŋ poɔ ka mine meŋ yi a US, Brazil, Haiti, France and Cuba a tuure paaloŋ poɔ.
=== '''Zanzibar, 2022''' ===
Yuomo pie ne ayi puorin, Hotel Verde naŋ be a Zanzibar poɔ, meŋ da nare la Festac tigeri, a nembɛrɛ mine o naŋ da toɔ de ba lantaa a tigiri ŋa poɔ la, H.E. Chief Olusegun Obasanjo, Professor Wole Soyinka, H.E. Dr Hussein Ali Mwinyi, and Dr Abdulrazak Gurnah.
=== '''Arusha, 2023''' ===
Engr. Yinka Abioye, kpɛo poɔ, FESTAC AFRICA tigri a 2023 yuoni poɔ, da di la a tigiri a tourist city of Arusha, Tanzania, poɔ ne a yelnyɔgeraa: wa nyɛ a Afrika bebie ayɔpoi tigiri (Experience Africa in Seven Days.)
A tigiri ŋa piilu, o maŋ piili la Podaare zisoɔre ( A Borebo kyuu beri lezare ne yeni dare a 2023 yuoni poɔ), a yi Black Panther Party ona da e a neɛ naŋ yi a Charlotte Hill O'Neal ne a benediction ceremony tigri diibu a Afrikan paaloŋ poɔ. Kyɛ a tigiri diibu piilu bebiri mŋa la, (Borebo kyuu beri lazare ne ayi dare a 2023 yuoni poɔ), neɛ naŋ da tere a tigiri yelboɔraa la Prof. P. L. O. Lumumba, o da dɔre la
A dɛmɛ deebu yelpeɛre gyamaa poɔ, Prof. Lumumba maŋ yeli tɔnɔ naŋ be Afrika tigiri FESTAC Renaissance poɔ.
A koseɛraa na poɔ yeltuur gyamaa maŋ bebe a tu a bebie na zaa, a East Afrikan gaŋgaŋmeɛbɛ, Les Wanyika, Lord Eyez, Jamapara, ane a taaba gyamaa maŋ deɛne la a tigiri bebie ata soba, a wagere na baŋ naŋ wa zeŋ a lammo poɔ ka ka ba e ka noba enne noma, pɔgeba meŋ maŋ deɛne la saaŋkompare deɛne.
=== Kisumu, 2024 ===
A 2024 yuoni poɔ tigri ŋa la ka ba boɔlɔ Fifth World Black and African Festival of Arts and Culture, a tigiri ŋa da di la Kisumu a Kenya paaloŋ a Sakyɔrɔ kyuu lezare ne ayoɔbo te tɔ Kpankyaa kyuu beri danweɛŋ soba. A tigiri ŋa da di la Jomo Kenyatta International Stadium a Mamboleo paaloŋ poɔ, a tigiri ŋa maŋ tage laŋ a tendaa noba zaa lantaa, ane a Kenyan Prime Minister Raila Odinga ane General Olusegun Obasanjo da tere a tigiri yelmanne la . Prof. Peter Anyang' Nyong'o - Governor of Host City alongside Dr. Farzam Kamalabadi, Dr. Kristina Kenyatta Pratt, Prof. Julia Ojiambo, James Orengo, Gladys Wanga. Da boɔle ba lantaa a tigiri ŋa zie.
O noɔre yelyaga a kyaare ne a noba naŋ da wa a tigiri lammo zie da taa la tɔnɔ gyamaa aa ko Gen. Olusegun Obasanjo, bonso o da yeli la yelnimizie a kyaare o, kyɛ Raila Odinga, ona da la wagere mine onaŋ African Union Commission Chairperson.
A tigiri ŋa da la a tigiri kaŋa noba gyamaa naŋ yeli ka o e la tigiri naŋ di soŋ, a yi saŋa na zaa ba naŋ piili o dibu a wa tɔ zenɛ, a daa gbuli yelerre na zaa a tigiri poɔ, taa la tɔnɔ gyamaa aseŋ; noba da kyɛŋ la gaa toɔre ka ka ba ŋmɛ daworo ka noba baŋ ka pampana yelzaa banaŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa pɔge bre bee yelzaa pɔgeba naŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa dɔba bare a yi ba naŋ e dɔba bee pɔgeba, a ba leɛ waabo poɔ, ba da laŋ la a zeŋ zilige kaŋa poɔ a di bondirii, a yelŋa da e la yelsaana Yinka Abioyes naŋ da wane a tigiri ŋa poɔ. A yelŋa yelboɔraa la ka ka o vɛŋ ka andɔnɛɛ baŋ yelfere mine noba na maŋ taa nimie kyɛ koŋ baŋ nyɛ, a yɛlɛ ama da e la Grand Royal Swiss Hotel poɔ, kyɛ a Kenya zɔnne kpaaroŋ deme la da soŋ nare a yeli ŋa ka toɔ maale ka o tori.
A saaŋkompare deɛne tɛɛtɛɛ da deɛne a temparɛɛ parɛɛ poɔ a tigiri diibu daa na poɔ aenŋ Suzanna Owiyo, Les Wanyika band, Culturel Kipfumu naŋ yi Congo D.R.C paaloŋ poɔ, Bamasaba Dancers meŋ naŋ yi Uganda paaloŋ poɔ, Burundi Drummers, Wahenga Band meŋ naŋ yi a Kenya paaloŋ poɔ ane a taaba mine.
A yi a be puoriŋ, a yelerre anaŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre e yɛroŋ yelerre ka neɛzaa pãã erɛ. Ka noba yɔ koɔrɔ boma ka noba meŋ yɔ daara ba bomboɔre.
=== Accra, 2025 yuoni poɔ ===
A yi FESTAC 24 tigri puoriŋ', Southern ane Western Afrikan tenne da eŋ la noɔre a boɔrɔ ka ba wa maale bee di a tigiri ayoɔbo soba a Ghana poɔ, A Toloŋ kyuu poɔ a 2025 yuoni poɔ, Accra-Ghana poɔ la ka ba da ŋmɛ daworo a tigiri naŋ be niŋe a waana naŋ na e a kpankyaa kyuu beri lazre ne yeni te tɔ bebie lazre ne ayɔpoi ka ba na di a tigiri, ka o wuli a zisaana zie naŋ be a Ghana poɔ ka U.N Tourism deme nyɛ. A tigiri ŋa pãã da di la a Labadi Beach Hote poɔ naŋ be a Accra iriŋ poɔ. A tigiri ŋa da di la ka o wuli a yelsonne a Ghana zaa kogi zu danweɛŋ soba naŋ di Dr. Kwame Nkrumah, naŋ toŋ kyɛ kpi, ka ba leɛ teɛre a o dɔgebo bebiri yuomo 116 soba. A kyakya na a Kente ane Calabash na maŋ ŋmɛ neŋkpoŋ la C.E.O of Ghana Tourism Authority Mrs. Maame Efua Houadjeto, Ambassadors Dayo Adeoye, Thando Dalamba and Kufa E. Chioza of Nigeria, South Africa ane Zimbabwe ba ma la de weɛŋ a ko Ghana, naŋ e a saama ba naŋ da toɔ boɔle lantaa ka ba kyɛlle a yi a Afrika paaloŋ poɔ, kyɛ ka mine meŋ yi a Caribbean, the United States, Asia ane Europe paaloŋ poore.
Kyɛ a tigiri meŋa tɔre zaa da piili diibu a Yendaare bebiri naŋ e a Kpankyaa kyuu beri lazare ne ayi dare a Accra International conference lammo zie (AICC), Engr. Yinka Abioye, la da de weɛŋ a di dɛmɛ a kyaare ne a tigiri banaŋ waana naa di. A yi a be puoriŋ, ba da la tere la noɔre ka zie na a tigiri naŋ na di ka ba leɛre la a tigri diibu zie gaane Independence Square, a yi lɛ a zie naŋ waa bonso ba da zoror la dabeɛŋ ka saa wa mi. Noba naŋ da wa a tigiri ŋa la Deputy Governor of Kisumu County, Kenya, Ambassadors Kufa E. Chinoza, Dayo Adeoye and Thando Dalamba, ane Mr.Caleb Ampah, ane noba banaŋ da are leɛre a wa tere a UNESCO's noɔre toɔlɔ a ko FESTAC AFRICA a yi banaŋ da are leɛre UNESCO a wa ko Ghana Mr. Edmond Moukala.
Aneazaa ka Accra zie bad a waana ka ba di a tigiri e la fẽẽ a zuo Kisumu toɔre na, a AUDA-NEPAD and UNESCO be poɔ da e la yelseɛle noba gyamaa naŋ da ba sage di ka ba na wa la a FESTAC AFRICA renaissance UNESCO, tigiri ŋa zie a Ghana poɔ kyɛ. UNESCO, toŋ la toŋkpeɛŋaa a yi a FESTAC 77' tigiri ŋa poɔ a yi a piilu a wa tɔ a ŋaa, a ŋmaa viiri a Afrika paaloŋ zaa ne a Saaŋkompare yɛlɛ banaŋ ba sage ka a kpi, a neŋ meŋ ba de la a United Nations while AUDA- NEPAD is African Union's technical yelerre zaa wane a Afrika paaloŋ poɔ.
== Sommo Yizie ==
qbo3106lcdfzfqzanjshym0btpyorsc
61371
61370
2026-06-04T19:04:27Z
Eric Gangman
92
61371
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q1069508}}
'''World Black Arts Tigiri, (''' French Tigiri Modial des Art Negres) onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ FESMAN bee FMAN, o e la tigiri kaŋa na maŋ de kyuu gbuli kyɛ ka baŋ toɔ di o bare a Afrika paaloŋ poɔ. A tigigi ŋa maŋ taa yelerre gyamaa o poɔ, aseŋ; bommaale, yipɔge yeltarre, yieluŋ, sinii, anaŋ zaaa naŋ ŋmaa viiri a Afrika zaa.<ref>Ige, Tofarati (2024-08-26). "Obasanjo, Odinga, others attend FESTAC Africa Festival opening ceremony". ''The Punch''. Retrieved 2025-12-09.</ref>
== Negro Art-Daker 1966 tigiri Danweɛŋ soba ==
A tigiri ŋa diibu da nare la a ŋa Pan-Afrika tigiri diibu na, a yi be a tigiri ŋa diibu poɔ kyakya maŋ bebe a deɛne ane seɛre poɔ.<ref>"Dinner in the Dark: Sh10,000-per-plate journey into world of the blind". ''Daily Nation''. 2024-09-08. Retrieved 2025-12-09.</ref> A sinii maala kaŋa naŋ di William Greaves da maale la Negro Art tendaazaa tigiri danweɛŋ soba a 1968 yuoni poɔ. Italian dawori ŋmeɛrɛ kaŋa naŋ di Sergio Borelli da maale tigiri kaŋa ka ba boɔlɔ De Daker (1966)<ref>togoscoop (2024-08-29). "Kenya/FESTAC Afrique, un festival panafricain qui ravive l'esprit d'unité et célèbre la diversité". ''TOGO SCOOP | Nous redonnons un sens aux scoops.'' (in French). Retrieved 2025-12-09.</ref> poɔ a sinii ŋa ta ŋa mitiri 50 na. Senegalee sinii maale ennɛ kaŋa meŋ naŋ di Paulin Soumanou Vieyra meŋ da maale la ''Le Sénégal au festival national des arts nègres'' (1966).<ref>Borelli, Caterina (10 August 2015). "'Festival mondial des arts nègres'- 'World Festival of Black Arts' by Sergio Borelli, 50 min". Retrieved 8 March 2018 – via Vimeo.</ref><ref>"African Presences I: Music in Africa » Pan-African Festivals". ''musc265.blogs.wesleyan.edu''. Retrieved 8 March 2018.</ref> Sinii maale ennɛ , USSR, Irina Venzher ane Leonid Makhnaɔh, meŋ da da de la Russian kɔkɔre a maale pummu Appuku (Ritmi Afriki) a kyaare ne a tigiri.
=== Summary ===
The First World Festival of Black Arts (French: ''Premier Festival Mondial des Arts Noirs'') bee '''World Festival of Negro Arts''' (French: ''Festival mondial des arts nègres'') da di la a Dakar, a Seenegal paaloŋ a 1966 yuoni, kɛkɛŋmɛ kyuu beri yeni te tɔ o eri lezare ne anaare, a Leopold Segar Senghor naŋ da e a a paaloŋ yidaadɔɔ ane a United Nation Eduɔational, Scientific, ane Culture Organization (UNESCO)<ref>"1st World Festival of Negro Arts, Dakar, April 1-24, 1966: Colloquium: Function and Significance of African Negro Art in the Life of the People and for the People, March 30-April 8, 1966; 1968". ''unesdoc.unesco.org''. Retrieved 8 March 2018.</ref> a pãã paale a French gɔnenɛnte la da lantaa a soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ maaloo bee diibu.Noba naŋ da wa a tigiri ŋa diibu zie bee poɔ da ta ŋa noba 2,500 naŋ yi a Afrika tenne poɔ a wa a pãã pale a tuuri meŋ poɔ aseŋ US, Brazil, The Caribbean, France, ane the United Kingdom<ref>Murphy, 2016, pp. 3 & 4.</ref> . A tigiri ŋa da wuli la lɛ nensɔgelɔ saaŋkonooŋ, yieluŋ, bommaale, sinii, ane seɛre.<ref>"First World Festival of Negro Arts. U.S. Committee Records", New York Public Library.</ref> A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ.<ref>"World Festival of Negro Arts". ''tate.org.uk''. Archived from the original on 15 July 2015. Retrieved 19 October 2023.</ref> A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, A tigiri ŋa da la a danweɛŋ soba a gɔbenɛnte naŋ de a paaloŋ libie eŋ ka ba maale ne, a tigiri ŋa da wuli la sinii maaleba, yieluŋ kyeɛrebɛ, sɛgesɛerebɛ naŋ ŋmaa viiri a Afrikan paaloŋ zaa poɔ. A saŋa Leopold Sengar naŋ da e a dakogi zu soba, a tigiri yelnyɔgeraa da la ka ba ŋmɛ Afrikan saaŋkonoŋ yelerre ka yi gbaŋgbale ka noba baŋ. A tigiri ŋa yelkoŋ zaa la ka ba vɛŋ ka a tuure paaloŋ ane a Afrikan paaloŋ noba taa nɔlaŋ, a maŋ vɛŋ la ka paaloŋ noba wuli ba gɔɔloŋ<ref>Ratcliff, Anthony J. (February 2014). "When ''Négritude'' Was In Vogue: Critical Reflections of the First World Festival of Negro Arts and Culture in 1966" (PDF). ''Journal of Pan African Studies''. '''6''' (7): 172. Retrieved 7 February 2025.</ref>
A saŋa o naŋ da nare ka ba na di a tigiri, Dakar da leɛ kaa la a paaloŋ zaa libie poɔ a kpɛ a be a iri soŋ nw ka a tigiri toɔ di. Dakar da ŋmaa sopaala, a ŋmaa alopelaa lebaa zie, kyɛ naŋ ŋmaa a tigiri diibu dire ayi, ka anaŋ la; – the Theatre National Daniel Sorano ane a Musée Dynamique a ko a saama naŋ na wa tigiri ŋa ba naŋ waana ka ba di. Dakar da maaleŋ maale la zie aseŋ a naayiri, a be banaŋ maŋ ŋmaa ba sɛrɛ, Dakar Cathedral, Dakar Town Hall, ane zenziiri gyamaa kyaare ne a tigiri ba naŋ waana ka ba di.<ref>Murphy, 2016, p. 21.</ref>
=== A naŋ kyogi gɛrɛ ===
A tigiri diibu da piili ne bebie anii ane (co-organized by UNESCO) lammo, banaŋ daŋ wa a tere ba kyɔɔtaa banaŋ taa kyaare ne a tigiri ŋa, a kyɔɔtaa terebo soŋ ŋa da kyaare la a Negro Art yɛlɛ. a kyɔɔtaa ŋa da e la National Assembly Building [Povey, 1966, p. 5]. A tigiri piilu, President Senghor's la danweɛŋ soba, naŋ da yele yɛlɛ, “ onaŋ wa bare la ka Negritude ameŋ tu” a bama naŋ wa yele yɛlɛ bare la ka Langston Hughes ane o taaba mine pãã piili ka ba dire dɛmɛ a kyaare ne a boma na banaŋ taa wa ne ka ba ko ba.<ref>Ratcliff, 2014, p. 177.</ref> Kyɛ a kyuu bebie anaŋŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre, a saama banaŋ zaa na paaŋ wa tigiri de la a paaloŋ zaa a yɔɔrɔ, a gɛrɛ zisaama banaŋ daŋ ba nyɛ. A Cinema Palace da iri la sinii paala kaŋa Musée Dynamique showcased national art naŋ maale kyɛ ka Theatre National Daniel Soran seɛseɛrebɛ meŋ te seɛrɛ, ka deɛne ane jazz gigs le laare ziezaa. A tendaazaa sɛrɛ direbe meŋ da ko tere la kyɔɔta a Daniel Sorano Theater [Povey, 1966, p. 6] die na poɔ. Noba banaŋ da ŋmɛ a kyakya ŋa yelwiiri yele kaŋa naŋ di Tchicaya U Tam'si [France] ane Wole Soyinka [Nigeria] onaŋ la da ba nyɛ a kyɔɔta mine.
=== US naŋ poɔ a tigiri diibu poɔ ===
A North American committee organized US meŋ da lanne ba la a tigiri diibu. Neɛ naŋ da de ne ba weɛŋ ka ba wa a tigiri diibu la H. Alwynn Innes-Brown (president) ane John A. Davis (vice president) naŋ yi a American paaloŋ a be a Afrika saaŋkompare naŋ zeŋ.<ref>Ratcliff, 2014, p. 173.</ref> Ba naŋ na soŋ ka US nobatoɔ poɔ a tigiri ŋa diibu poɔ soŋ, a Senegalee saama wederɛ, ieluŋ kyɛɛrɛ kaŋa naŋ di Mercer Cook, ane French Literature scholar Ousmane Diop Socé<ref>Murphy, 2016, p. 20.</ref> banaŋ da tuori de ba. A US noba naŋ da wa ba da soŋ ne ba la libie, ba da kaa iri la o soba a ko o ¢150,000, kyɛ paaŋ meŋ da kaa iri ba wederɛ onaŋ da e a US kogi zu soba President Lyndon B. Johnson ane o pɔge ka banaŋ e a ba nembɛrɛ kyɛ e a ba wederebɛ a ba poɔ a tigiri ŋa diibu zie, a noba mine naŋ da poɔ ka ba gaa a tigiri ŋa diibu wagere ŋa la Ralph Bunche, Alvin Ailey, Marian Anderson, Fred O'Neal, Leontyne Price, Sidney Poitier, Hale Woodruff, Ossie Davis, Duke Ellington, Langston Hughes, Margaret Danner, Rosa Guy, Katherine Dunham, Arthur Mitchell, and William Warfield.
=== A tigiri yelkyɛre ===
Aneazaa ka noba da yeli ka a tigiri di la soŋ, ane noba 50, 000 naŋ gaa lantaa a tigiri ŋa diibu poɔ, kyɛ yelkyerre mine meŋ bebe a da ba nyɛ kpɛzie, noba naŋ e gane zanne bɛrɛ da be a tigri ŋa diibu poɔ a zuiŋ ba nyɛ yelba senne mine. A yelkaŋa la ba da naŋ wono la tuo ne paati paati yeltarre ane a Afrikan Liberation yɛlɛ meŋ da kpɛ soŋ. A tigiri di gaa baaroo ba da inni la a lɛ nempeɛle naŋ de a teŋa a dɔgerɔ ba yɛlɛ, ba tori la a wulo ba saaŋkonnoŋ a vɛŋ ka paati ane a paaloŋ laafeɛloŋ ne ba libyɛlɛ zaa te pɔge. A tigri da e la bone banaŋ yeli ka o ba soma bonso e nembɛrɛ naŋ yi ziiri yoŋ la ka ba da tere vuo ka ba wa di a tigri, a ne meŋ a kyɔɔtaa bana da terɛ, a e ŋa sɛre ka ba na ko neɛ kyɔɔtare, see ka noba mine paa sage sɛre kyɛ ka a kyɔɔtaa na ba ta o soba. Black scholars such as Afro-Brazilian writer Abdias do Nascimento da e la noba toŋ soŋ kyɛ banaŋ meŋ la noba ba naŋ da mɔŋ kyɔɔtaa a yi nembɛrɛ na ba tere noɔre na. contemporary musicians and radical Black scholars from America aseŋ; James Brown meŋ da ba nyɛ a vuo na poɔ a US noba banaŋ are a US naŋ wa a tigri diibu.
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674765 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674653 - World Festival of Negro Arts.jpeg|thumb]]
[[Duoro kɔre:Stamp of Congo, Republic (Brazzaville) - 1966 - Colnect 674652 - World Festival of Negro Arts.jpeg|none|thumb]]
== Continuing Tigiri ==
=== Algiers, 1969 ===
A zie ŋa naŋ tu a kyɛ poɔ la a ''Festival panafricain d'Alger 1969''
=== Lagos, 1977 yuoni poɔ. ===
Atikile meŋa : '' FESTAC 77''
A 1977 yuoni poɔ, yuompaala kyuu beri pie ne anuu (15), a World Festival of Black Arts or '''Black and African Festival of Arts and Culture''' — banaŋ boɔlɔ a '''FESTAC '77''' da di la, a tigri ŋa da di la a Lagos, a Nigeria paaloŋ poɔ, a saŋa na, Olusegun Obasanjo la da e a ba paaloŋ yidaadɔɔ bee a a paaloŋ zaa kogi zu soba. A yuoni ŋa poɔ, noba naŋ da wa lantaa di a tigiri ŋa da la noba 17,000 naŋ paaloŋ bee tatenne 50 poɔ a wa lantaa. A yuoni ŋa poɔ tigri ŋa diibu da e la a tendaazaa tigiri kpoŋ kaŋa naŋ da di.<ref>"FESTAC '77 - 2nd World Black & African Festival of Arts - NaijaPositive.com". ''naijapositive.myfastforum.org''. 25 May 2007. Retrieved 8 March 2018.</ref> A yieluŋ kyeɛrebɛ naŋ dawa a tigiri ŋa diibu saŋa la Stevie Wonder, Ted Joans, the Sun Ra Arkestra, ane Donald Byrd naŋ yi US paaloŋ poɔ, Tabu Ley ane Franco meŋ naŋ yi Congo paaloŋ, Gilberto Gil meŋ naŋ yi Brazil paaloŋ poɔ, Bembeya Jazz National meŋ naŋ yi Guinea, ane Louis Moholo, Dudu Pukwana, ane Miriam Makeba me South Africa.<ref>"The History of the World Festival of Black Arts & Culture / FESTAC" Archived 2017-10-28 at the Wayback Machine, Afropop Worldwide, 20 January 2011.</ref>
=== Dakar 2010 ===
Senegalese kogi kogi zu soba Abdoulaye Wade, la da wane a tigiri ata soba World Festival of Black Arts, a yi a Borenyɛ kyuu beri pie te tɔ beri lazare ne pie ne ayi, a 2010 yuoni poɔ. A tigri yelnyɔgere a ko a Afrikan paaloŋ deme la lɛ.<ref>"Honoring Black Arts | Third World Festival of Black Arts: Dakar, 2010". ''www.unesco.org''. Retrieved 16 April 2023.</ref> Wade naŋ e a paaloŋ kogi zu soba da yeli, la da tere a noɔre yelyaga a UN noba zie, “ N boɔle la Afirkan zaa, a dɔba ane a pɔgeba zaa naŋ be a paaloŋ poɔ, n taaba ane banaŋ zaa naŋ nare bamenne ka ba naŋ are la n lambogriŋ a soŋ ma. N boɔle la a a tendaazaa sinii maaleba naŋ wa soŋ ka a tigiri ŋa nyɛ kpɛzie son yɛ bareka, yɛ soŋ la ka a Afrika yuori do saa. A 2010 tigiri yuoni ŋa, Kwame Kwei-Armah, la piili ne o, onaŋ da piili ne puoruu, a paal ne o taaba mine; Youssou N'Dour, Baaba Maal, Angélique Kidjo, Toumani Diabaté, Wyclef Jean, Euzhan Palcy, Carlinhos Brown ane a Mahotella Queens <ref>Pool, Hannah (3 January 2011), "World Festival of Black Arts: a once in a decade event", ''The Guardian''.</ref><ref>Lee, Felicia R., "World Festival of Black Arts Announces Lineup", ArtsBeat, ''The New York Times'', 7 December 2010.</ref>. a paaŋ poɔ ne seɛseɛrebɛ, yieluŋ kyɛkyɛɛrebɛ, sinii maaleba, enfuoŋmaaba, endaa peɛmpeɛmɛ naŋ yi a Afrikan paaloŋ poɔ ka mine meŋ yi a US, Brazil, Haiti, France and Cuba a tuure paaloŋ poɔ.<ref>Daoudi, Karima, "The World Festival of Black Arts and Cultures" Archived 2016-02-24 at the Wayback Machine, Fulbright-mtvU Fellows, 21 March 2011.</ref>
=== '''Zanzibar, 2022''' ===
Yuomo pie ne ayi puorin, Hotel Verde naŋ be a Zanzibar poɔ, meŋ da nare la Festac tigeri, a nembɛrɛ mine o naŋ da toɔ de ba lantaa a tigiri ŋa poɔ la, H.E. Chief Olusegun Obasanjo, Professor Wole Soyinka, H.E. Dr Hussein Ali Mwinyi, and Dr Abdulrazak Gurnah.
=== '''Arusha, 2023''' ===
Engr. Yinka Abioye, kpɛo poɔ, FESTAC AFRICA tigri a 2023 yuoni poɔ, da di la a tigiri a tourist city of Arusha, Tanzania, poɔ ne a yelnyɔgeraa: wa nyɛ a Afrika bebie ayɔpoi tigiri (Experience Africa in Seven Days.)
A tigiri ŋa piilu, o maŋ piili la Podaare zisoɔre ( A Borebo kyuu beri lezare ne yeni dare a 2023 yuoni poɔ), a yi Black Panther Party ona da e a neɛ naŋ yi a Charlotte Hill O'Neal ne a benediction ceremony tigri diibu a Afrikan paaloŋ poɔ. Kyɛ a tigiri diibu piilu bebiri mŋa la, (Borebo kyuu beri lazare ne ayi dare a 2023 yuoni poɔ), neɛ naŋ da tere a tigiri yelboɔraa la Prof. P. L. O. Lumumba, o da dɔre la
A dɛmɛ deebu yelpeɛre gyamaa poɔ, Prof. Lumumba maŋ yeli tɔnɔ naŋ be Afrika tigiri FESTAC Renaissance poɔ.
A koseɛraa na poɔ yeltuur gyamaa maŋ bebe a tu a bebie na zaa, a East Afrikan gaŋgaŋmeɛbɛ, Les Wanyika, Lord Eyez, Jamapara, ane a taaba gyamaa maŋ deɛne la a tigiri bebie ata soba, a wagere na baŋ naŋ wa zeŋ a lammo poɔ ka ka ba e ka noba enne noma, pɔgeba meŋ maŋ deɛne la saaŋkompare deɛne.
=== Kisumu, 2024 ===
A 2024 yuoni poɔ tigri ŋa la ka ba boɔlɔ Fifth World Black and African Festival of Arts and Culture, a tigiri ŋa da di la Kisumu a Kenya paaloŋ a Sakyɔrɔ kyuu lezare ne ayoɔbo te tɔ Kpankyaa kyuu beri danweɛŋ soba. A tigiri ŋa da di la Jomo Kenyatta International Stadium a Mamboleo paaloŋ poɔ, a tigiri ŋa maŋ tage laŋ a tendaa noba zaa lantaa, ane a Kenyan Prime Minister Raila Odinga ane General Olusegun Obasanjo da tere a tigiri yelmanne la . Prof. Peter Anyang' Nyong'o - Governor of Host City alongside Dr. Farzam Kamalabadi, Dr. Kristina Kenyatta Pratt, Prof. Julia Ojiambo, James Orengo, Gladys Wanga. Da boɔle ba lantaa a tigiri ŋa zie.
O noɔre yelyaga a kyaare ne a noba naŋ da wa a tigiri lammo zie da taa la tɔnɔ gyamaa aa ko Gen. Olusegun Obasanjo, bonso o da yeli la yelnimizie a kyaare o, kyɛ Raila Odinga, ona da la wagere mine onaŋ African Union Commission Chairperson.
A tigiri ŋa da la a tigiri kaŋa noba gyamaa naŋ yeli ka o e la tigiri naŋ di soŋ, a yi saŋa na zaa ba naŋ piili o dibu a wa tɔ zenɛ, a daa gbuli yelerre na zaa a tigiri poɔ, taa la tɔnɔ gyamaa aseŋ; noba da kyɛŋ la gaa toɔre ka ka ba ŋmɛ daworo ka noba baŋ ka pampana yelzaa banaŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa pɔge bre bee yelzaa pɔgeba naŋ erɛ ba seŋ ka ba ŋmaa dɔba bare a yi ba naŋ e dɔba bee pɔgeba, a ba leɛ waabo poɔ, ba da laŋ la a zeŋ zilige kaŋa poɔ a di bondirii, a yelŋa da e la yelsaana Yinka Abioyes naŋ da wane a tigiri ŋa poɔ. A yelŋa yelboɔraa la ka ka o vɛŋ ka andɔnɛɛ baŋ yelfere mine noba na maŋ taa nimie kyɛ koŋ baŋ nyɛ, a yɛlɛ ama da e la Grand Royal Swiss Hotel poɔ, kyɛ a Kenya zɔnne kpaaroŋ deme la da soŋ nare a yeli ŋa ka toɔ maale ka o tori.
A saaŋkompare deɛne tɛɛtɛɛ da deɛne a temparɛɛ parɛɛ poɔ a tigiri diibu daa na poɔ aenŋ Suzanna Owiyo, Les Wanyika band, Culturel Kipfumu naŋ yi Congo D.R.C paaloŋ poɔ, Bamasaba Dancers meŋ naŋ yi Uganda paaloŋ poɔ, Burundi Drummers, Wahenga Band meŋ naŋ yi a Kenya paaloŋ poɔ ane a taaba mine.<ref>Thomas, Abdul Rashid (2024-08-27). "Africa's poverty is not an act of God, says former President Obasanjo". ''The Sierra Leone Telegraph''. Retrieved 2025-12-09.</ref>
A yi a be puoriŋ, a yelerre anaŋ zaa naŋ paaŋ kyɛre e yɛroŋ yelerre ka neɛzaa pãã erɛ. Ka noba yɔ koɔrɔ boma ka noba meŋ yɔ daara ba bomboɔre.
=== Accra, 2025 yuoni poɔ ===
A yi FESTAC 24 tigri puoriŋ', Southern ane Western Afrikan tenne da eŋ la noɔre a boɔrɔ ka ba wa maale bee di a tigiri ayoɔbo soba a Ghana poɔ, A Toloŋ kyuu poɔ a 2025 yuoni poɔ, Accra-Ghana poɔ la ka ba da ŋmɛ daworo a tigiri naŋ be niŋe a waana naŋ na e a kpankyaa kyuu beri lazre ne yeni te tɔ bebie lazre ne ayɔpoi ka ba na di a tigiri, ka o wuli a zisaana zie naŋ be a Ghana poɔ ka U.N Tourism deme nyɛ. A tigiri ŋa pãã da di la a Labadi Beach Hote poɔ naŋ be a Accra iriŋ poɔ. A tigiri ŋa da di la ka o wuli a yelsonne a Ghana zaa kogi zu danweɛŋ soba naŋ di Dr. Kwame Nkrumah, naŋ toŋ kyɛ kpi, ka ba leɛ teɛre a o dɔgebo bebiri yuomo 116 soba. A kyakya na a Kente ane Calabash na maŋ ŋmɛ neŋkpoŋ la C.E.O of Ghana Tourism Authority Mrs. Maame Efua Houadjeto, Ambassadors Dayo Adeoye, Thando Dalamba and Kufa E. Chioza of Nigeria, South Africa ane Zimbabwe ba ma la de weɛŋ a ko Ghana, naŋ e a saama ba naŋ da toɔ boɔle lantaa ka ba kyɛlle a yi a Afrika paaloŋ poɔ, kyɛ ka mine meŋ yi a Caribbean, the United States, Asia ane Europe paaloŋ poore.<ref>"Kenya Export Promotion and Branding Agency About Keproba". ''makeitkenya.go.ke''. Retrieved 2025-12-09.</ref>
Kyɛ a tigiri meŋa tɔre zaa da piili diibu a Yendaare bebiri naŋ e a Kpankyaa kyuu beri lazare ne ayi dare a Accra International conference lammo zie (AICC), Engr. Yinka Abioye, la da de weɛŋ a di dɛmɛ a kyaare ne a tigiri banaŋ waana naa di. A yi a be puoriŋ, ba da la tere la noɔre ka zie na a tigiri naŋ na di ka ba leɛre la a tigri diibu zie gaane Independence Square, a yi lɛ a zie naŋ waa bonso ba da zoror la dabeɛŋ ka saa wa mi. Noba naŋ da wa a tigiri ŋa la Deputy Governor of Kisumu County, Kenya, Ambassadors Kufa E. Chinoza, Dayo Adeoye and Thando Dalamba, ane Mr.Caleb Ampah, ane noba banaŋ da are leɛre a wa tere a UNESCO's noɔre toɔlɔ a ko FESTAC AFRICA a yi banaŋ da are leɛre UNESCO a wa ko Ghana Mr. Edmond Moukala.<ref>emmakd (2025-09-25). "Ghana is hosting FESTAC Africa Renaissance Festival 2025 at the Black Star Square". ''Ghana Business News''. Retrieved 2025-12-09.</ref>
Aneazaa ka Accra zie bad a waana ka ba di a tigiri e la fẽẽ a zuo Kisumu toɔre na, a AUDA-NEPAD and UNESCO be poɔ da e la yelseɛle noba gyamaa naŋ da ba sage di ka ba na wa la a FESTAC AFRICA renaissance UNESCO, tigiri ŋa zie a Ghana poɔ kyɛ. UNESCO, toŋ la toŋkpeɛŋaa a yi a FESTAC 77' tigiri ŋa poɔ a yi a piilu a wa tɔ a ŋaa, a ŋmaa viiri a Afrika paaloŋ zaa ne a Saaŋkompare yɛlɛ banaŋ ba sage ka a kpi, a neŋ meŋ ba de la a United Nations while AUDA- NEPAD is African Union's technical yelerre zaa wane a Afrika paaloŋ poɔ.<ref>"TV BRICS strengthens media cooperation at FESTAC AFRICA Renaissance in Accra | TV BRICS, 22.10.25". ''TV BRICS''. Retrieved 2025-12-09.</ref>
== Sommo Yizie ==
3gj1ll3wirv2k7bmwu4o3wlmjeudbcx
Dumba Tigiri
0
7054
61362
2026-06-04T14:06:01Z
Mary Loor
55
Created page with "'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di"
61362
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di
0g2m3t0lorjig084azcxd4ambk4d7rf
61363
61362
2026-06-04T14:41:13Z
Mary Loor
55
61363
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion.
je9vewu3iyyd4qrxme1okhry3d60tcb
61364
61363
2026-06-04T14:53:49Z
Mary Loor
55
61364
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
7pjtej8t4xdvr6hi9s76taihzg1hwxo
61365
61364
2026-06-04T15:11:11Z
Mary Loor
55
61365
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
'''O diibu'''
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
'''O tɔnɔ'''
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
'''Sommo yizie'''
81e6obbug337b7wrktg47edpr52met5
61366
61365
2026-06-04T15:47:18Z
Mary Loor
55
61366
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
'''O diibu'''
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
'''O tɔnɔ'''
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
'''Sommo yizie'''
https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Dumba_Festival&action=edit§ion=3
c091u7gebolx05khzt7ju9n9d4xev7l
61367
61366
2026-06-04T15:47:52Z
Mary Loor
55
61367
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
'''O diibu'''
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
'''O tɔnɔ'''
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
'''Sommo yizie'''
https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Dumba_Festival&action=edit§ion=3
ccyc48lnbo2w4msyz3q9unm4ndayi0q
61368
61367
2026-06-04T15:52:51Z
Mary Loor
55
61368
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
'''O diibu'''
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
'''O tɔnɔ'''
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
'''Sommo yizie'''
81e6obbug337b7wrktg47edpr52met5
61372
61368
2026-06-04T19:43:01Z
Edith Tangkur
310
Edit article
61372
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ.
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
kpj9aet6gwc8oid224z79celbvccbtr
61373
61372
2026-06-04T19:44:23Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61373
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref>.
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
4kxjge5s44rlz8ehvr6lcksd43lrtlh
61374
61373
2026-06-04T19:45:32Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61374
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref>
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
gtn6aokf4yeo7bxua3ea9rljmdbgzh7
61375
61374
2026-06-04T19:46:39Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61375
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref><ref>https://www.theghanareport.com/photos-mahama-joins-wala-traditional-area-for-2019-damba-festival/</ref>
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
qy6p0rneplqzsibb4syaipkfh5pm5xd
61376
61375
2026-06-04T19:47:17Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61376
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref><ref>https://www.theghanareport.com/photos-mahama-joins-wala-traditional-area-for-2019-damba-festival/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Wa-Naa-calls-for-unity-in-Wala-Traditional-Area-102757</ref>
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
6fkitmiyivbi4db3ksn3bvexejw60qx
61377
61376
2026-06-04T19:47:57Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61377
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref><ref>https://www.theghanareport.com/photos-mahama-joins-wala-traditional-area-for-2019-damba-festival/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Wa-Naa-calls-for-unity-in-Wala-Traditional-Area-102757</ref><ref>https://gwcl.com.gh/upper-west/</ref>
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
s1h6w58vuicr56ghbb06cuzk6xfb9r5
61378
61377
2026-06-04T19:52:40Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61378
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref><ref>https://www.theghanareport.com/photos-mahama-joins-wala-traditional-area-for-2019-damba-festival/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Wa-Naa-calls-for-unity-in-Wala-Traditional-Area-102757</ref><ref>https://gwcl.com.gh/upper-west/</ref>. O maŋ di la September bee October kyuu poɔ<ref>https://www.blastours.com/index.php/fr/destinations-2/ghana/festivals/76-dumba-festival</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/features/features/at-the-peak-of-dumba-festival.html</ref><ref>http://www.24ghana.com/national/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowment-fund-at-2019/105380-news</ref>
== Celebrations ==
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre.
== '''Sommo yizie''' ==
l0jkavck5hz1hmmt40o3jh3whx524dr
61379
61378
2026-06-04T19:57:16Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61379
wikitext
text/x-wiki
'''Dumba Tigiri''' e la yuoni zaa tigiri ka Namine ne a noba naŋ be Wa maŋ di a Wa naa paaloŋ poɔ a Upper West a Ghana poɔ<ref>https://www.flickr.com/photos/fhcommsbureau/49067687498/</ref><ref>https://www.modernghana.com/news/961024/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowme.html</ref><ref>https://www.theghanareport.com/photos-mahama-joins-wala-traditional-area-for-2019-damba-festival/</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Wa-Naa-calls-for-unity-in-Wala-Traditional-Area-102757</ref><ref>https://gwcl.com.gh/upper-west/</ref>. O maŋ di la September bee October kyuu poɔ<ref name=":0">https://www.blastours.com/index.php/fr/destinations-2/ghana/festivals/76-dumba-festival</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/features/features/at-the-peak-of-dumba-festival.html</ref><ref>http://www.24ghana.com/national/dumba-festival-wa-naa-to-launch-education-endowment-fund-at-2019/105380-news</ref>
== '''O diibu''' ==
A Tigiri saŋa, ba maŋ tuori de la sããma a po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la ba saaŋkomboma kyɛ ka namine meŋ yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋgaare ŋmeɛbo meŋ maŋ be be la<ref>http://www.ghanaembassyiran.com/en/page/majorfestivals</ref>.
== O tɔnɔ ==
A Tigiri ŋa maŋ di la ka ka ba leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e-pare<ref>https://www.ghanaconsulatedubai.com/tourism.html</ref>. A Tigiri ŋa e la boŋ ko a noba naŋ be a paaloŋ ka ka ba taa noɔre-yeni kyɛ taa sagediibu ko a Islamic Religion. A la wuli ka a naa nyɔvore maŋ e la tɔɔre ka onaŋ wa tõɔ ɛge gaŋ naa-leraa velaa<ref name=":0" /><ref>https://blastoursghana.com/ghana-festivals/</ref><ref>http://www.s158663955.websitehome.co.uk/ghanaculture/mod_print.php?sectionid=530</ref>. A naa kpeɛõ maŋ la baŋ la ka o na baŋ kyoŋi la o naaloŋ a kaara o noba zieŋ. A naa eŋɛ bee o bonsuurii ba seŋ ka o tɔ a naabo ka anaŋ wa wuli ka a naa ba tõɔ, lɛ wuli ka a ba e yelsoŋ ka o bale la a koŋ tõɔ kyoŋ ne o yeltarre<ref>https://visitghana.com/attractions/upper-west-region/</ref>.
== '''Sommo yizie''' ==
3tqn899bbeb7tvw1q58aq8ng6ds30qn
Gmayem Tigiri
0
7055
61380
2026-06-04T20:14:50Z
Edith Tangkur
310
Create article
61380
wikitext
text/x-wiki
A '''Gmayem''' '''tigiri''' noba naŋ boɔlɔ o ka Mgmayem tigiri a Shai Osudoku Naa ne o noba la maŋ di a Shai Osudoku distiriky a Ghana poɔ<ref name=":0">http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref>. A Mgmayem tigiri maŋ di la yuoni zaa a maŋ tage a teŋɛ noba zaa wane lane ba naŋ naŋ be naasaale teŋɛ, ka zaa lantaa a manne lɛ naŋ na wane paabo. A tigiri meŋ maŋ la di la ka ba leɛ teɛre lɛ ba naŋ e yi a koŋ naŋ da lɛ a teŋɛ poɔ dakoroŋ saga kaŋa. A tigiri diibu saga komaale zaa ba maŋ la kyɛbe kyɛ kaara ka a tigiri te dibaare ka a ferɛ ka neɛzaa tuuro a begere ŋa, ka dɔgeroŋ kaŋa na kpɛ neɛ na zaa naŋ ba tuuro a beŋɛ ŋa<ref>https://www.ghanastar.com/news/allow-chiefs-to-take-part-in-partisan-politics/</ref>. A tigiri maŋ di la October kyuu yuoni zaa kyɛ kille kyaare ne ba lisire wagere<ref name=":0" />.
== Sommo yizie ==
18t7t9zd2ucg0hb200twra541rhepl1
Umatu Tigiri
0
7056
61381
2026-06-04T22:11:24Z
Eric Gangman
92
Bompaala maaloo
61381
wikitext
text/x-wiki
'''Umatu Tigiri,''' e la a tigiri kaŋa a yi a tigiri ayoɔbo anaŋ be a Onitsha Ado N’ldu paaloŋ poɔ ka ba maŋ di yuoni zaa. A mine meŋ la Ajachi, Owuwaji, Ofala, Osisi- Ite and Ife-Jioku. A Umatu maŋ di la a saŋa banaŋ maŋ wa derɛ kamaana danweɛŋ soba.<ref>"Glo to sponsor Onitsha's Ofala festival for three more years". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 2017-08-29. Retrieved 2021-08-12.</ref> A paaloŋ noba maŋ gaa pɔge la a teŋa naa ( King (Obi) ane o putuuribo (Ndiche) ka ba lantaa a di a kamaana tigiri a ba saaŋkomine naŋ ko ba.<ref>InlandTown (2020-08-17). "Festival Focus: Umatu". ''Welcome To InlandTown Online''. Retrieved 2021-08-12.</ref>
== Dakoreŋ bee saadayel ==
A Umatu tigri maŋ vɛŋ la ka baabɔle yelnoore ŋa Exodus 23:16:a taa eŋyuo, a baabɔl yelbiri ŋa e la tigiri kaŋa ba naŋ maŋ wa piili derɛ bonkoɔre. Ba maŋ di la Shelter Autumn tigiri, ba maŋ laŋ la a wɔmɔ taa. A baabɔl poɔ a King ane a Namine da be la a gane zeɛ na poɔ,kyɛ ka o na seɛ te gaa egwu ota zie, a te deɛne ko o ka o baŋ ka o poɔ pɛle lla ka o naŋ seɛrɛ viiri Ime-Obi (King Palaɔe (naayiri). A seɛreɛ ŋa maŋ taa la o seɛbo, o e la bone ba na maŋ seɛ a piili a pare te tɔ a zu seŋ. Onuwu Lyasele (Traditional Prime Minister) ona la ka o kpɛo be sazu azuiŋ onaŋ la ka ba de ka o e a Naa, onaŋ maŋ daŋ seɛ kyɛ ko a Obi naŋ be a Onitsha.<ref>''Umatu Onitsha Ado Nigeria - www.OnitshaAdoVoice.com'', retrieved 2021-08-12</ref>
== Tigie ==
A Umatu tigiri ŋa yelboɔraa zaa la nni oka (kamaana zɔŋ) anaŋ ka ba maŋ de maale ne ofe onion (drawing zeɛre) ka banaŋ wa baare ka ba de Iba eŋ paale. A nni oka bondirii ama gbɛɛ yaga ba saaŋkompare laare ba naŋ boɔlɔ Ugbugba poɔ la ka ba maale ŋmaa a bondirii ama eŋ.<ref>"Anambra State Government - Light Of The Nation". ''old.anambrastate.gov.ng''. Archived from the original on 2021-08-12. Retrieved 2021-08-12.</ref> Ime Obi during the Umatu are ''ukwa'', ''okpodudu'', ane ''aku'' la ka ba maŋ de maale ne bondirii.
Obi naŋ wa de nni oka, o da nyɔge la ŋmaa a de poŋi ko neɛzaa naŋ be a poɔ a wagere. Ba maŋ daŋ piili ne la a nekpoŋ naŋ zeŋ a gane zeɛ na poɔ. Boɔre ane noɔre la ka maŋ de maale dee onion bee okwulu zeɛre (draw zeɛre). a noba ane a teŋa paaloŋ maŋ laŋ puori a sɔre nyɔvore kpeɛŋaa ane teŋa zu bomboɔre.
A Umatu e la saaŋkompare bone naŋ taa tɔnɔ yaga a ko kɔreba zaa naŋ be a teŋɛ poɔ a Onicha paaloŋ a wagere na poɔ. Aŋa lɛ ba naŋ da maŋ yeli a dakoreŋ na, ugbo ektalu okwulu oliliɛie elugonso, o tɛgɛ la wɛ-koɔraa be la ka fo na baŋ nyɛ saaloŋ a be. Lɛ wuli ka ba kɔ la waare ka a tuubu wagere taɛ la ( Wa paala tigiri).
A Umatu tigiri bebie pie ne ayoɔbo, maŋ piili Obi naŋ be Onitsha meŋa noɔ diibu. A bebie anaare puoriŋ Eze-Idi, Ikpala Isi, Umueze Chima ane Ikpoko Akwukwo Ogili maŋ yi poɔ la a tigiri diibu a lɛ na senne, a tigiri bebibaara la ka ba maŋ gbɛnne a zɛvaare.<ref>"Ofala festival gets Glo backing for 3 more years". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2017-08-22. Retrieved 2021-08-12.</ref>
A Umatu tigiri a Onitsha poɔ a 2020 saŋa da e bone banaŋ nare faaŋ a yi baaloŋ kaŋa naŋ da wa ka ba boɔlɔ Covid-19 safety, a yuoni ŋa poɔ, o da vɛŋ la noba ba toɔ di a tigiri lɛ banaŋ boɔrɔ.
== Sommo Yizie ==
e4v9pvjuky2wuvk2321kuy24ggmoqhq
61382
61381
2026-06-04T22:12:23Z
Eric Gangman
92
61382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|item=Q108293104}}
'''Umatu Tigiri,''' e la a tigiri kaŋa a yi a tigiri ayoɔbo anaŋ be a Onitsha Ado N’ldu paaloŋ poɔ ka ba maŋ di yuoni zaa. A mine meŋ la Ajachi, Owuwaji, Ofala, Osisi- Ite and Ife-Jioku. A Umatu maŋ di la a saŋa banaŋ maŋ wa derɛ kamaana danweɛŋ soba.<ref>"Glo to sponsor Onitsha's Ofala festival for three more years". ''The Guardian''. Lagos, Nigeria. 2017-08-29. Retrieved 2021-08-12.</ref> A paaloŋ noba maŋ gaa pɔge la a teŋa naa ( King (Obi) ane o putuuribo (Ndiche) ka ba lantaa a di a kamaana tigiri a ba saaŋkomine naŋ ko ba.<ref>InlandTown (2020-08-17). "Festival Focus: Umatu". ''Welcome To InlandTown Online''. Retrieved 2021-08-12.</ref>
== Dakoreŋ bee saadayel ==
A Umatu tigri maŋ vɛŋ la ka baabɔle yelnoore ŋa Exodus 23:16:a taa eŋyuo, a baabɔl yelbiri ŋa e la tigiri kaŋa ba naŋ maŋ wa piili derɛ bonkoɔre. Ba maŋ di la Shelter Autumn tigiri, ba maŋ laŋ la a wɔmɔ taa. A baabɔl poɔ a King ane a Namine da be la a gane zeɛ na poɔ,kyɛ ka o na seɛ te gaa egwu ota zie, a te deɛne ko o ka o baŋ ka o poɔ pɛle lla ka o naŋ seɛrɛ viiri Ime-Obi (King Palaɔe (naayiri). A seɛreɛ ŋa maŋ taa la o seɛbo, o e la bone ba na maŋ seɛ a piili a pare te tɔ a zu seŋ. Onuwu Lyasele (Traditional Prime Minister) ona la ka o kpɛo be sazu azuiŋ onaŋ la ka ba de ka o e a Naa, onaŋ maŋ daŋ seɛ kyɛ ko a Obi naŋ be a Onitsha.<ref>''Umatu Onitsha Ado Nigeria - www.OnitshaAdoVoice.com'', retrieved 2021-08-12</ref>
== Tigie ==
A Umatu tigiri ŋa yelboɔraa zaa la nni oka (kamaana zɔŋ) anaŋ ka ba maŋ de maale ne ofe onion (drawing zeɛre) ka banaŋ wa baare ka ba de Iba eŋ paale. A nni oka bondirii ama gbɛɛ yaga ba saaŋkompare laare ba naŋ boɔlɔ Ugbugba poɔ la ka ba maale ŋmaa a bondirii ama eŋ.<ref>"Anambra State Government - Light Of The Nation". ''old.anambrastate.gov.ng''. Archived from the original on 2021-08-12. Retrieved 2021-08-12.</ref> Ime Obi during the Umatu are ''ukwa'', ''okpodudu'', ane ''aku'' la ka ba maŋ de maale ne bondirii.
Obi naŋ wa de nni oka, o da nyɔge la ŋmaa a de poŋi ko neɛzaa naŋ be a poɔ a wagere. Ba maŋ daŋ piili ne la a nekpoŋ naŋ zeŋ a gane zeɛ na poɔ. Boɔre ane noɔre la ka maŋ de maale dee onion bee okwulu zeɛre (draw zeɛre). a noba ane a teŋa paaloŋ maŋ laŋ puori a sɔre nyɔvore kpeɛŋaa ane teŋa zu bomboɔre.
A Umatu e la saaŋkompare bone naŋ taa tɔnɔ yaga a ko kɔreba zaa naŋ be a teŋɛ poɔ a Onicha paaloŋ a wagere na poɔ. Aŋa lɛ ba naŋ da maŋ yeli a dakoreŋ na, ugbo ektalu okwulu oliliɛie elugonso, o tɛgɛ la wɛ-koɔraa be la ka fo na baŋ nyɛ saaloŋ a be. Lɛ wuli ka ba kɔ la waare ka a tuubu wagere taɛ la ( Wa paala tigiri).
A Umatu tigiri bebie pie ne ayoɔbo, maŋ piili Obi naŋ be Onitsha meŋa noɔ diibu. A bebie anaare puoriŋ Eze-Idi, Ikpala Isi, Umueze Chima ane Ikpoko Akwukwo Ogili maŋ yi poɔ la a tigiri diibu a lɛ na senne, a tigiri bebibaara la ka ba maŋ gbɛnne a zɛvaare.<ref>"Ofala festival gets Glo backing for 3 more years". ''Vanguard''. Lagos, Nigeria. 2017-08-22. Retrieved 2021-08-12.</ref>
A Umatu tigiri a Onitsha poɔ a 2020 saŋa da e bone banaŋ nare faaŋ a yi baaloŋ kaŋa naŋ da wa ka ba boɔlɔ Covid-19 safety, a yuoni ŋa poɔ, o da vɛŋ la noba ba toɔ di a tigiri lɛ banaŋ boɔrɔ.
== Sommo Yizie ==
gd575kki9udugragri0yddt54svxzea
Daa Tigiri
0
7057
61383
2026-06-05T06:29:25Z
Edith Tangkur
310
Create article
61383
wikitext
text/x-wiki
'''Daa Festival''' '''e la yuoni''' tigiri ka a Talensi noba gaŋ a zaa a Baare ane Tong Nayiri naŋ peɛle Bolgatanga a Upper East irigyin maŋ di o a Ghana poɔ<ref name=":0">https://www.a1radioonline.com/5552/daa-festival-celebration-hits-a-climax-with-tampana-dance/index.html</ref>. Ba maŋ di o la October kyuu poɔ<ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Citizens-of-Baare-celebrate-Daa-festival-93313</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/citizens-of-baare-celebrate-daa-festival.html</ref>
== Diibu ==
A tigiri saga, ba maŋ tuuri de la saama ka ba pɔŋ bondirii ane dãã. A noba maŋ su la lisire bonsuuri kyɛ ka namine lantaa. Tamana seɛre ne gaŋga ŋmɛ<ref>http://www.ghanaembassyiran.com/en/page/majorfestivals</ref> meŋ maŋ bebe. Ba taa la lɛ ba naŋ maŋ su ba bonsuuri naŋ wulo ba lisiri ane lɛ ba saakommine naŋ yi ziiri kyɛ wa zeŋ zie na ba naŋ be pampana<ref name=":0" />.
== Tɔna ==
A tigiri maŋ de la ka ba wuli lɛ ba bonkɔɔre naŋ maale seŋ lɛ a yuoni zaa poɔ kyɛ la puori a ŋmɛmɛ bareka ne a teŋɛ emmaaroŋ<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/1426/citizens-of-baare-celebrate-daa-festival.html</ref>.
== Sommo yizie ==
6j0cc27rxbpx4winoau1ai24qxb6agl
Boat Regatta
0
7058
61384
2026-06-05T10:36:14Z
Edith Tangkur
310
Add reference
61384
wikitext
text/x-wiki
A '''Boat Regatta''' e la tigiri ka a riverine noba maŋ a Niger Delta irigyi Nigeria<ref>https://guardian.ng/saturday-magazine/with-n100-billion-economic-stimulus-yibo-koko-set-to-transform-rivers-tourism-landscape/</ref> poɔ . A tigiri a Rivers State, Akwa Ibom State, Bayelsa State, ane Cross River State noba la maŋ di o<ref>https://www.thetidenewsonline.com/2017/05/15/okrika-lga-wins-best-war-canoe-display-as-ctc-boss-lauds-wike/</ref><ref>https://guardian.ng/art/national-festivals-calendar-near-completion/</ref><ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Cross-River/Boat-Regatta-Festival-Calabar.html</ref>
A tigiri maŋ di la wagere na kõɔ naŋ maŋ do a seɛ saga ka a na vɛŋ ka a gbore na baŋ tuo do a kõɔ zu. Ba maŋ maale la a gbore ne peɛmɛ naŋ veɛlɛ ne ba ba tonɔɔre ne ba lisiri ka a wulo ba koɔ yɛlɛ<ref>https://www.gogeafrica.tv/series/episodes/opobo-regatta-2018/</ref>.
== Yeleree ==
A tigiri a riverine noba a Niger delta origin ka a wagere teɛ la ka ba wuli lɛ ba kõɔ lisiri a ba teŋɛ poɔ. A noba maŋ su la bonsuuri veɛle naŋ wulo ba saakonnoŋ, lɛ ba naŋ zɔɔ yi ne faa ba mine yi a naasaaleba nuuriŋ ane ba kiristabiioŋ<ref>https://mail.tell.ng/tragedy-as-boy-drowns-during-opobo-boat-regatta/</ref><ref>https://www.thetidenewsonline.com/2010/11/15/leveraging-tourism-potentials-of-opobo/</ref>
A yi a binsuveɛle puoriŋ a tigiri yeleree mine ka ŋmɛɛre a gbori ka ba vɛŋ ka noba eŋɛ maa ne tigiri yeleree<ref>https://artsymoments.com/2017/01/23/boat-regatta-opobo/</ref>.
A ba kɔɔre kyɛ ka Rivers State, Governor Nyesom Wike da yeli ka a tigiri maŋ di yuoni zaa a May 27 ka ba leɛ teɛre a o Rivers State maaloo ane ka ba wuli a Rivers State saakonnoo<ref>https://dailytimesng.com/golden-jubilee-rivers-holds-boat-regatta-promote-cultural-heritage/</ref><ref>https://guardian.ng/saturday-magazine/with-n100-billion-economic-stimulus-yibo-koko-set-to-transform-rivers-tourism-landscape/</ref>
== Meŋ la nyɛ ==
Henley Royal Regatta
== Sommo yizie ==
azcy3a28huakwo2qqn5jpeth678d7e9
Sed Tigiri
0
7059
61385
2026-06-05T11:39:44Z
Eric Gangman
92
Bompaala maaloo
61385
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:PepiI-SedFestivalStatuetteWithHorusFalcon BrooklynMuseum.png|thumb]]
Sed tigiri la ( hb-sd, a voono gɔne poɔ ka o maŋ sagera /sɛd/ onaŋ neŋ la ka baŋ ka o e Heb Sed bee Feast of the Tail (zoore)) a boɔloo ŋa e la a tuure kɔkɔre boɔloo naŋ e a Egyptian noba a saŋa na banaŋ maŋ wa dire a Pharaoh tigiri a neŋ onaŋ kaara ba bee di naaloŋ ba zu. A yuori ŋa yi la a Egyptian paaloŋ, wɛ-nyuo ŋmene kaŋa yuori la ka ba da ko, ka kaŋa meŋ yuori a di Wepwawet bee Sed. A yuori ŋa ba e a yuori meŋa, a Feast of the Tail (zoore) ŋa e la bone ba naŋ pɛŋ yi ne dɔŋa zore eŋa, a bone ŋa la da be a Pharaoh zukuri kɔɔloŋ eŋɛ, a Egyptian saadayel naŋ mane lɛ,. A zoore ŋa maŋ taa la Vestige a dasaŋa poɔ, dɔŋa gane la ka ba maŋ de maale.
A dasaŋa na a tigiri ŋa diibu poɔ dɔne la ka ba maŋ a leɛre ne a Pharaoh naŋ kore a koŋ la baŋ toɔ kaa ba zu. A yi a ŋaa puoriŋ a ba koɔre kyɛ ka Sed tigiri piili ka ba dire, a yi onaŋ di naaloŋ bee kaa a paaloŋ a pare yuomo lezare ne pie kyɛ naŋ voora, azuiŋ a yi yuomo ata, anaare zaa poɔ ba maŋ maale la tigiri kpoŋ a ko o. A tigiri ŋa yelnyɔgeraa la ka ba toɔ naŋ taa a lɛ onaŋ da kaara a teŋa. Sed tigiri maŋ wuli bɔgere maaaloo yeltuuri, dɔgebo, a poɔ ne puori tɛɛtɛɛ naŋ kpɛ a djed poc a yi bovine zie, a tigiri qa maq di la ka o are ko leɛre a kpɛo na onaŋ toɔ d kaa ne a paaloŋ. A tigiri ŋa meŋ maŋ di ka o wuli lɛ ba naŋ nɔlaŋ a Pharaoh naaloŋ diibu wagere a Upper ane Lower Egypt poɔ. Pharaoh da e la neɛ naŋ tuuro saaŋkonnoŋ ka a tara soŋ. O ba ta yuomo lezare ne pie kyɛ fere polle noɔre ane o yelerre.
Aneazaa ka Sed tigiri taa la o taaba a ta ŋa boma kɔɔ, a yi lɛ a Egypt dakoreŋ naŋ wuli bee a yeli, a danseɛ anaŋ naŋ be a tigiri ŋa diibu poɔ, a yi a Amenhotep III naŋ wa puoriŋ, Naa Dynasty Neusrra anuu soba … naŋ be ŋmena poɔ Ghurab, a Akhenaten naŋ be a East Karnak, ane o yuomoo lezare leɛ waabo, Naa Dynasty Osorkon M.. a Bubastis poɔ.
== A tegie diibu yeltuuri dakoreŋ wuli ==
[[Duoro kɔre:EbonyLabelOfDen-BritishMuseum-August19-08 CloseupOfSedFestivalPortion.jpg|left|thumb]]
=== A dasaŋa ane Naaloŋ Yelkoro ===
[[Duoro kɔre:Saqqara - Pyramid of Djoser - Heb-sed Court from the Great Court.JPG|thumb]]
[[Duoro kɔre:Djoser running.png|thumb]]
Danseɛ sereŋ bebe la ka dasaŋa na nakoraa la dire a Heb Sed tigiri, aseŋ Dynasty pharaoh Den and the Third Dynasty pharaoh Djoser danweɛŋ soba. Pyramid of Djoser a taa la tɔrebogi ayi naŋ be a Heb Sed sɛrɛ diibuzie, a bone ŋa be la a die poɔ. O meŋ da wuli la lɛ onaŋ toŋ seŋ ane anaŋ Heb Sed meŋ toŋ ka a ba e yelmeŋa. A kusibe tɔrebogi ama ayi ama taa la tonnoɔre nimizeɛ mine, a maŋ wullo la bee leɛ teɛrɛ la a Djoser's dominion a Upper ane Lower Egypt paaloŋ poɔ, ane meŋ, be ba naŋ maŋ biŋ a naa kyɛ tuuro a yeltuuri ka onaŋ wa kpi.
[[Duoro kɔre:Sahure Sed.png|left|thumb]]
A sed yeldanweɛŋ soba kyaare ne a tigiri ŋa la, danseɛ naŋ be o poɔ la, Sixth Dynasty pharaoh Pepi I Meryre naŋ be a South Saqqara Stone Annal, sɛge la gbama biŋ a kyaare ne a yelŋa, a gbama ama naŋ bebe wuli ka a yelŋa bebe a pare yuomo lezare ne ayi , ne a zaa ka a da saaŋ la. A yi be meŋ, Pepi I’s Sed tigiri danweɛŋ soba meŋ bebe.
A yele ama onaŋ tere baare, a yeldanweɛŋ soba la o ba toɔ wuli a gbama poɔ a yelerre mine naŋ wuli ka neɛ wa erɛ tulo la a ko a Sed tigiri a Dynasty naa ayoɔbo puoriŋ.
'''Middle Kingdom'''
'''Middle Kingdom''' wagere na poɔ, a pharaoh faŋa da leɛ la bone banaŋ da maŋ gaa te peɛre kaa a gba laŋ zeŋ a yeli sɛre ka o baŋ de tona ne toma, a Nakoraa yiriŋ.
js4qstui51namwmpdvdqjq4ewbwy2oa