Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Edith Yah Brou 0 5332 61410 48443 2026-06-06T00:05:04Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61410 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q27514673}} '''Edith Brou Bleu''' (dɔgebo la 1984; née Edith Yah Brou) e la Ivorian writer ane activist. A co-founder ko a volunteer organization Akendewa ane a online women's magazine Ayana, ona la da e a most influential digital activists kaŋa a Ivory Coast ane a "prominent Ivorian blogger."<ref>https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/africa/social-discontent-grips-ivory-coast-as-economic-gains-pass-many-by.html</ref> == Nyɔvooroŋ Yele == Edith Yah Brou dɔgebo zie da la Cocody, a suburb naŋ be Ivorian economic capital Abidjan, a March 1, 1984.<ref>https://www.jeuneafrique.com/225947/societe/dith-brou-la-geekette-de-la-c-te-d-ivoire/</ref> O da barɛɛ neŋ la degree naŋ economics ane management yineŋ a Université Félix Houphouët-Boigny naŋ be Cocody. <ref>https://web.archive.org/web/20230701134611/https://www.madamedigital.com/madamedigitale/%c3%a9dith-brou</ref>O kulee a artist Jacob Bleu.<ref>https://www.yeclo.com/mariage-edith-brou-jacob-bleu-photos-et-images-dune-union</ref><ref>https://web.archive.org/web/20251212061135/https://news.abidjan.net/articles/717853/lartiste-jacob-bleu-presente-ses-nouvelles-oeuvres-jeudi</ref><ref>https://empowerafrica.com/edith-brou-bleu/</ref> == Sommo Yizie == kmw28j3fracptczk8vqqlpseiz53gei Gani Tigiri 0 6371 61418 61170 2026-06-06T07:20:02Z Mary Loor 55 61418 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni Zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria saZu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni Zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ Zom la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ Zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a ZieZaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te Zɛŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne Ziiri Ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria saZu seŋ ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] 15pd2yxszwa6qbw8jlkp6f5u7uik03s 61419 61418 2026-06-06T07:21:50Z Mary Loor 55 61419 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni Zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria saZu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-42212633</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni Zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ Zom la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ Zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a ZieZaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te Zɛŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne Ziiri Ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria saZu seŋ ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] lneoodc35uk8k3wq1s6cnlg2wwuiwao 61420 61419 2026-06-06T07:23:34Z Mary Loor 55 61420 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni Zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria saZu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-42212633</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni Zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ Zom la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ Zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a ZieZaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te Zɛŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne Ziiri Ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria sazu seŋ.<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Jigawa/Gani-Durbar-Festival-Jigawa.html</ref> ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] l7hltqw9ujoq3l4w4z1qkjhvu8b42ds 61421 61420 2026-06-06T07:24:45Z Mary Loor 55 61421 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni Zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria saZu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-42212633</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni Zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ Zom la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ Zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a ZieZaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te Zɛŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne Ziiri Ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria sazu seŋ.<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Jigawa/Gani-Durbar-Festival-Jigawa.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221216054740/https://www.katsinastate.gov.ng/about-katsina/festivals-games/</ref> ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] lsyukwjhtcr55l6fskuvdjr8o1umrx7 61422 61421 2026-06-06T07:25:41Z Mary Loor 55 61422 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni Zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria saZu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-42212633</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni Zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ Zom la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ Zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a ZieZaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te Zɛŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne Ziiri Ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria sazu seŋ.<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Jigawa/Gani-Durbar-Festival-Jigawa.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221216054740/https://www.katsinastate.gov.ng/about-katsina/festivals-games/</ref><ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref> ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] aup30lhob3iilyyqpjurvidcsrct8c9 61423 61422 2026-06-06T07:31:15Z Mary Loor 55 61423 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q110927360}} '''Gani tigiri bee Sallar Gani''' a Hausa kɔkɔre poɔ o tɛgɛ la yuoni yuoni zaa tigiri, a ŋa maŋ tembɛrɛ mine anaare naŋ be a Nigeria sazu seŋ, ka tenne ama la, Borno emirate, Hadejia, Daura Emirate, ane Gumel Emirate.<ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-42212633</ref> A tigiri ŋa maŋ laŋ di ne la Durbar tigiri Eid al- Fitr ane Eid al-Adha. A tigiri ŋa maŋ piili la a yi a bebie pie ne ayi(12) a Rabi'al- Awwal yuoni zaa poɔ ka ba la teɛre Prophet Muhammad. Emir ne o potuuribo maŋ zɔŋ la wie a su bonsuure naŋ yitaa kyɔle viiri a teŋɛ zaa. A teŋɛ deme meŋ maŋ su la suuuruŋ naŋ veɛlɛ a bebiri na daare kyɛ maale bondi-soŋ a poŋ ko yideme ane barɛ ane kyɛnemine. Hausa saaŋkompare yiele, puoruu ane seɛrɛ le laare a zie zaa. Ka a tigiri wa baare a naa maŋ leɛ gaa la a nayiri a te zeŋ ne o potuuribo ane o nembɛrɛ ka ba di dɛmo a kyaare a teŋɛ baabo yɛlɛ. A tigiri ŋa maŋ tage la noba yaga a yi ne ziiri ziiri a wa ne ka ba na wa nyɛ lɛ a Hausa deme saakonnoŋ naŋ be lɛ a Nigeria sazu seŋ.<ref>https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/States_Nigeria/Jigawa/Gani-Durbar-Festival-Jigawa.html</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221216054740/https://www.katsinastate.gov.ng/about-katsina/festivals-games/</ref><ref>https://dailytrust.com/sallar-gani-daura-s-biggest-festival/</ref> ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] 9qbnje90ebzgoe9xvep32wjbqufxz85 Akogo 0 6381 61394 57328 2026-06-05T21:32:14Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61394 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q124340049}} '''Akogo seɛrɛ''' e la '''Teso noba''' saaŋkompare seɛrɛ a Eastern Uganda poɔ. A seɛrɛ ŋa pɔgeba ane dɔba la maŋ seɛ a seɛrɛ ŋa, ba maŋ seɛrɛ la ka ba eedaa ne a yieluŋ ŋmeɛbo zaa laŋ kyɛnɛ, deɛndeɛŋ bone kaŋa bamboo ba naŋ nyɔge maale ka o e ŋa tupu kyɛ e wogi.<ref name=":0">==https://www.globalsoundmovement.com/blog/akogo-dance-inside-the-studio/<nowiki/>== </ref> A seɛrɛ ŋa noba sage de la ka a seɛrɛ ŋa '''Teso''' deme la maŋ seɛ o a dakoriŋ na kyɛ pampana tatenne naŋ ŋmaa viiri ba meŋ de la a seɛrɛ a meŋ maŋ seɛ.<ref name=":1">https://www.africanews.com/2022/12/30/akogo-making-the-thumb-piano-to-keep-teso-culture-alive/</ref><ref>https://chimpreports.com/fun-as-itesoothers-embrace-akogo-festival-2nd-edition/</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> == Sããkonnoŋ Gbɛbinni ane Kyɛmbo == A akogo ona la ba boɔlɔ ka thum piano, ona la a deɛndeɛŋ boŋkpoŋ. bamboo ba naŋ nyɔge maale ka o e ŋa tupu kyɛ e wogi. A gɔnne yiri akogo voɔre onaŋ nyɔge.<ref>https://centerforworldmusic.org/2015/02/world-music-instruments-agogo/</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> A seɛrɛ ŋa pɔgeba ane dɔba la maŋ seɛ a seɛrɛ ŋa kyɛ ka ba paa kyɛrɛ yieluŋ. A seɛseɛrebɛ maŋ maŋ ŋmaa viiri la kyɛ ka ba paa seɛrɛ kyɛ koro taa ka kaŋa zaa maŋ setaɛ na o naŋ na seɛ, ka ana wa ta ka fooŋ la seɛrɛ banaŋ maŋ ŋmaa viiri a lɛ a seɛseɛrɛ maŋ kpɛ be la a sogaŋ a paa seɛrɛ.<ref name=":0" /> == Yipɔgeloŋ Tɔna == A Teso noba naŋ maŋ seɛ a akogo seɛrɛ maŋ wuli la a ba saaŋkompare seɛseɛ bonsuuri ane lɛ ane a seɛrɛ naŋ maŋ kpɛ.<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> A dɔba maŋ sɛ la piito naŋ feere ba kyɛ ka a pɔgeba meŋ sɛ gaŋguri wori. Akogo seɛrɛ wuli la saaŋkoŋ yɛlɛ yaga, a seɛrɛ ŋa maŋ seɛ la lammo yaga zie, ka aseŋ, kulitaa zie, kuori zie, ane deɛne zie. A Teso noba saaŋkoŋ seɛrɛ yelnimizeɛ la ka ba seɛ puori a saaŋkommine kyɛ tage ba lantaa.<ref name=":1" /> ==Enfuomo== <gallery class="left" widths="135px"> Akogo Dance.jpg|center|thumb|Akogo Seɛrɛ Iteso Dance.jpg|center|thumb|Akogo Iteso Seɛrɛ 2nd generation of Teso.JPG|center|thumb|Akogo seɛrɛ 1st generation of Teso.JPG|center|thumb|Akogo seɛrɛ danweɛŋ soba </gallery> == Kanne Gaa Nimitɔɔre == * [https://web.archive.org/web/20250615181713/https://www.globalsoundmovement.com/blog/akogo-dance-inside-the-studio Akogo Dance – Inside The Studio] * [https://web.archive.org/web/20250619224917/https://www.aica.co.ug/2019/03/27/the-fate-of-african-traditional-music-under-the-rise-of-modernity/ The Fate of African Traditional Music under the Rise of Modernity] ==Sommo Yizie== [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:mainpage]] [[Gbuli:West Africa]] [[Gbuli:tigiri]] [[Gbuli:Afirika tige]] 1yhrhjrq1cvvunypq6t0g2jc8g5d8au Year of Return, Ghana 2019 0 7020 61393 61212 2026-06-05T20:00:59Z Vision L1 19 61393 wikitext text/x-wiki A '''Year of Return, Ghana 2019''' da e la tigiri a Ghana gɔbenenti naŋ maale laŋ ne a noba naŋ be a US poɔ a taa lammo kaŋa ka ba boɔlɔ Adinkra laŋgboli naŋ da boɔrɔ ka maŋ dɔrɔ a African noba naŋ be a naasaalepaaloŋ gaŋ a zaa a US ka ba maŋ wa a Africa gaŋ a zaa Ghana, ka ba wa kpeɛrɛ kyɛ de libie eŋ a Ghana yaako poɔ, a Blaxit noba kyɛlɛɛ mine.<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Inside-Afrochella-Ghana-s-answer-to-Coachella-741867</ref> A tigiri fa piili ne a Ghanaa yidandɔɔ Nana Akufo-Addo a September 2018 a Washington, D.C.poɔ ka o lammo ko a Africans noba naŋ be naasaalepaaloŋ ka ba laŋ ne a Africa noba. == Sããma == Sheila Jackson Lee la da leɛ teɛre a yeli ŋa ane a yuomo 400 Years a African-American History Commission Act ba naŋ da maale a bɛŋɛ ŋa a Congress a yuoni 2017. American deɛdeɛnɛ kyɛ la sini maala Michael Jai White da wa la Ghana a yuoni 2018 baaroo poɔ. Noba naŋ ta 40 kyɛ e a African noba naŋ be a naasaalepaaloŋ da poɔɛ la a "Full Circle Festival", naŋ boɔrɔ ka boɔle saama ka ba wa a tenne. A noba la kyɛ ba zaa naane. which aimed to attract visitors to the country. * Idris Elba * Boris Kodjoe * Naomi Campbell * Anthony Anderson * Kofi Kingston * Adrienne-Joi Johnson * Steve Harvey * Cardi B * T.I. * Ludacris * Rick Ross * Akon * Rosario Dawson * Diggy Simmons * Jidenna * Michael Jai White * Nicole Ari Parker * Conan O'Brien * Koffee * Sam Richardson == Events == * Afrochella * Afro Nation * Back To Our Roots Tour * Detty Rave * Decemba to Rememba * Crusade 4 * Bliss on the hills * Live X Festival * The Waakye summit * Afrochic Diaspora Festival * Potomanto Art Festival * Accra Under the Stars * The Black Gala * Gold Coast Experience * AkwaabaUK * Black Is Black * PineXGinja * Meet The Moon Girls * Polo Beach Club * JD music festival - Djsky * Panafest == Meŋ la nyɛ == * African Americans in Ghana * Back-to-Africa movement * Diaspora tourism * Door of Return * Genealogy tourism (Africa) * Return to roots * Right of return (Ghana) * Detty December == Sommo yizie == fn5gz3oca0u869amibbw0791v66ujtu Min Tigiri 0 7049 61391 61346 2026-06-05T16:25:41Z Mary Loor 55 61391 wikitext text/x-wiki A '''Min''' '''tigiri''' da e la Egyptian saakonnoo tigiri naŋ da maŋ di ka ba leɛ teɛre a pharaoh bɛgɛ tuubo. A da piili la ne a Predynastic Egypt<ref>http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/min.html</ref> ane yuori naŋ da naŋ yire a 19th Dynasty reign a Pharaoh Ramesses II. A tigiri da laŋ ne a Naa puoruu naŋ ma di a a saseɛ kyuu baaraa poɔ. O maŋ di la ne a Naa meŋɛ ne o pɔge, a Naa yiri deme,ane a sɛre diribe. Ka a Naa wa kpɛ a kpeemɛ Min zie, o maŋ taa la kyɔɔtaare ane isɛti nuu. Ka a ŋmene pãã de yi a bɔgebo zie ka bɔgebooreba lezare ne bayi maŋ tuo o. A ŋmemɛ kontoone nimitɔɔre ŋmene billion ayi meŋ maŋ be la a pharaoh. O nimitɔɔre a Min ŋmene sori tuubo maŋ bebe lanne seɛre ne gaŋga ŋmɛ. Ba nimitɔɔre ka a Naa maŋ bebe ne naapilaa. Ka a ŋmene wa ta a zie ba maŋ ko o la kyɔɔtaare a yi a pharaoh. A tigiri baaroo poɔ, a pharaoh maŋ nyɛ bonkɔɔre gyamaa naŋ wuli lɛ boma naŋ maale seŋ.<ref>http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/min.html</ref> == '''Sommo yizie''' == gbt9cxaf0f6178zsesiqkkie2ksc0wt 61411 61391 2026-06-06T03:44:21Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61411 wikitext text/x-wiki A '''Min''' '''tigiri''' da e la Egyptian saakonnoo tigiri naŋ da maŋ di ka ba leɛ teɛre a pharaoh bɛgɛ tuubo. A da piili la ne a Predynastic Egypt<ref>https://web.archive.org/web/20150120054910/http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/min.html</ref> ane yuori naŋ da naŋ yire a 19th Dynasty reign a Pharaoh Ramesses II. A tigiri da laŋ ne a Naa puoruu naŋ ma di a a saseɛ kyuu baaraa poɔ. O maŋ di la ne a Naa meŋɛ ne o pɔge, a Naa yiri deme,ane a sɛre diribe. Ka a Naa wa kpɛ a kpeemɛ Min zie, o maŋ taa la kyɔɔtaare ane isɛti nuu. Ka a ŋmene pãã de yi a bɔgebo zie ka bɔgebooreba lezare ne bayi maŋ tuo o. A ŋmemɛ kontoone nimitɔɔre ŋmene billion ayi meŋ maŋ be la a pharaoh. O nimitɔɔre a Min ŋmene sori tuubo maŋ bebe lanne seɛre ne gaŋga ŋmɛ. Ba nimitɔɔre ka a Naa maŋ bebe ne naapilaa. Ka a ŋmene wa ta a zie ba maŋ ko o la kyɔɔtaare a yi a pharaoh. A tigiri baaroo poɔ, a pharaoh maŋ nyɛ bonkɔɔre gyamaa naŋ wuli lɛ boma naŋ maale seŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20150120054910/http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/min.html</ref> == '''Sommo yizie''' == s3qqn6icrhmvx8n2frbfy4biw7hn9c2 Sed Tigiri 0 7059 61425 61385 2026-06-06T11:23:30Z ~2026-33311-11 1759 maale emmo 61425 wikitext text/x-wiki [[Duoro kɔre:PepiI-SedFestivalStatuetteWithHorusFalcon BrooklynMuseum.png|thumb]] Sed tigiri la ( hb-sd, a voono gɔne poɔ ka o maŋ sagera /sɛd/ onaŋ neŋ la ka baŋ ka o e Heb Sed bee Feast of the  Tail (zoore)) a boɔloo ŋa e la a tuure kɔkɔre boɔloo naŋ e a Egyptian noba a saŋa na banaŋ maŋ wa dire a Pharaoh  tigiri a neŋ onaŋ kaara ba bee di naaloŋ ba zu. A yuori ŋa yi la a Egyptian paaloŋ, wɛ-nyuo ŋmene kaŋa yuori la ka ba da ko, ka kaŋa meŋ yuori a di Wepwawet bee Sed.<ref>Shaw, Ian. . Oxford University Press. 2003. ISBN <bdi>0-19-511678-X</bdi>. p. 53</ref> A yuori ŋa ba e a yuori meŋa, a Feast of the Tail (zoore) ŋa e la bone ba naŋ pɛŋ yi ne dɔŋa zore eŋa, a bone ŋa la da be a Pharaoh zukuri kɔɔloŋ eŋɛ, a Egyptian saadayel naŋ mane lɛ,. A zoore ŋa maŋ taa la Vestige a dasaŋa poɔ, dɔŋa gane la ka ba maŋ de maale.<ref>Kamil, Jill (1996). ''The Ancient Egyptians: Life in the Old Kingdom''. American Univ in Cairo Press. p. 47. ISBN <bdi>978-977-424-392-9</bdi>.</ref> A dasaŋa na a tigiri ŋa  diibu poɔ dɔne la ka ba maŋ a leɛre ne a Pharaoh naŋ kore a koŋ la baŋ toɔ kaa ba zu.<ref>Cottrell, Leonard. ''The Lost Pharaohs''. Evans, 1950. p. 71.</ref><ref>Nock, Arthur Darby; Wainwright, G. A. (1940). "The Sky-Religion in Egypt, Its Antiquity and Effects". ''The Classical Weekly''. '''34''' (5): 51. doi:10.2307/4341020. ISSN 1940-641X. JSTOR 4341020.</ref> A yi a ŋaa puoriŋ a ba koɔre kyɛ ka Sed tigiri piili ka ba dire, a yi onaŋ di naaloŋ bee kaa a paaloŋ a pare yuomo lezare ne pie kyɛ naŋ voora, azuiŋ a yi yuomo ata, anaare zaa poɔ ba maŋ maale la tigiri kpoŋ a ko o. A tigiri ŋa yelnyɔgeraa la ka ba toɔ naŋ taa a lɛ onaŋ da kaara a teŋa. Sed tigiri maŋ wuli bɔgere maaaloo yeltuuri, dɔgebo, a poɔ ne puori tɛɛtɛɛ naŋ kpɛ a djed poc a yi bovine zie, a tigiri qa maq di la ka o are ko leɛre a kpɛo na onaŋ toɔ d kaa ne a paaloŋ.<ref>Quoted from: Applegate, Melissa Littlefield. ''The Egyptian Book of Life: Symbolism of Ancient Egyptian Temple and Tomb Art''. HCI, 2001. p. 173.</ref> A tigiri ŋa meŋ maŋ di ka o wuli lɛ ba naŋ nɔlaŋ a Pharaoh naaloŋ diibu wagere a Upper ane Lower Egypt poɔ.<ref>Van de Mieroop, Marc (2011). ''A History of Ancient Egypt''. WileyBlackwell. ISBN <bdi>978-1-119-62089-1</bdi>. OCLC 1201693532.</ref> Pharaoh da e la neɛ naŋ tuuro saaŋkonnoŋ ka a tara soŋ. O ba ta yuomo lezare ne pie kyɛ fere polle noɔre ane o yelerre.<ref>William Murnane, "The Sed Festival: A Problem in Historical Method", MDAIK 37, pp. 369–76.</ref> Aneazaa ka Sed tigiri taa la o taaba a ta ŋa boma kɔɔ, a yi lɛ a Egypt dakoreŋ naŋ wuli bee a yeli, a danseɛ anaŋ naŋ be a tigiri ŋa diibu poɔ, a yi a Amenhotep  III naŋ wa puoriŋ, Naa Dynasty Neusrra anuu soba … naŋ be ŋmena poɔ Ghurab, a Akhenaten naŋ be a East Karnak, ane o yuomoo lezare leɛ waabo, Naa Dynasty Osorkon M.. a Bubastis poɔ.<ref>David O'Connor & Eric Cline, ''Amenhotep: Perspectives on his Reign'', University of Michigan, 1998, p. 16.</ref> == A tegie diibu yeltuuri dakoreŋ wuli == [[Duoro kɔre:EbonyLabelOfDen-BritishMuseum-August19-08 CloseupOfSedFestivalPortion.jpg|left|thumb]] === A dasaŋa ane Naaloŋ Yelkoro === [[Duoro kɔre:Saqqara - Pyramid of Djoser - Heb-sed Court from the Great Court.JPG|thumb]] [[Duoro kɔre:Djoser running.png|thumb]] Danseɛ sereŋ bebe la ka dasaŋa na nakoraa la dire a Heb Sed tigiri, aseŋ Dynasty pharaoh Den and the Third Dynasty pharaoh Djoser<ref>Wilkinson, Toby A. H. ''Early Dynastic Egypt.'' Routledge, 1999. p. 63. ISBN <bdi>0-203-20421-2</bdi>.</ref> danweɛŋ soba.  Pyramid of Djoser a taa la tɔrebogi ayi naŋ be a Heb Sed sɛrɛ diibuzie, a bone ŋa be la a die poɔ. O meŋ da wuli la lɛ onaŋ toŋ seŋ ane anaŋ Heb Sed meŋ toŋ ka a ba e yelmeŋa. A kusibe tɔrebogi ama ayi  ama taa la tonnoɔre nimizeɛ mine, a maŋ wullo la  bee leɛ teɛrɛ la a  Djoser's dominion a Upper ane  Lower Egypt paaloŋ poɔ, ane meŋ, be ba naŋ maŋ biŋ a naa kyɛ tuuro a yeltuuri ka onaŋ wa kpi bee kuu.<ref>Larkin, Diana Wolfe; Robins, Gay (December 2001). "The Art of Ancient Egypt". ''African Studies Review''. '''44''' (3): 151. doi:10.2307/525636. JSTOR 525636.</ref><ref>Van De Mieroop, Marc (2021-02-16). "Ancient Egypt and the Near East in World History". ''Journal of Egyptian History''. '''13''' (1–2): 11–28. doi:10.1163/18741665-12340056. ISSN 1874-1657. S2CID 233960931.</ref> [[Duoro kɔre:Sahure Sed.png|left|thumb]] A sed yeldanweɛŋ soba kyaare ne a tigiri ŋa la, danseɛ naŋ be o poɔ la,  Sixth Dynasty pharaoh Pepi I Meryre naŋ be a South Saqqara Stone Annal, sɛge la gbama biŋ a kyaare ne a yelŋa, a gbama ama naŋ bebe wuli ka a yelŋa bebe a pare yuomo lezare ne ayi , ne a zaa ka a da saaŋ la.<ref>"Sethe, Kurt (1896). Untersuchungen zur Geschichte und Altertumskunde Aegyptens. Institute of Fine Arts Library New York University. Leipzig, J. C. Hinrichs". ''The American Historical Review''. April 1901. doi:10.1086/ahr/6.3.535. ISSN 1937-5239.</ref> A yi be meŋ, Pepi I’s Sed tigiri danweɛŋ soba meŋ bebe.<ref>"The Pyramid Texts of Merenre", ''The Ancient Egyptian Pyramid Texts'', SBL Press, pp. 209–234, doi:10.2307/j.ctt14jxv34.9, retrieved 2023-03-14</ref><ref>Strudwick, Nigel (2005). ''Texts from the pyramid age''. Atlanta: Society of Biblical Literature. ISBN <bdi>1-4294-1096-5</bdi>. OCLC 567831809.</ref> A yele ama onaŋ tere baare, a yeldanweɛŋ soba la o ba toɔ wuli a gbama poɔ a yelerre mine naŋ wuli ka neɛ wa erɛ tulo la a ko a Sed tigiri a Dynasty naa ayoɔbo puoriŋ. '''Middle Kingdom''' '''Middle Kingdom''' wagere na poɔ, a pharaoh faŋa da leɛ la bone banaŋ da maŋ gaa te peɛre kaa a gba laŋ zeŋ a yeli sɛre ka o baŋ de tona ne toma, a Nakoraa yiriŋ. [[Duoro kɔre:Limestone relief fragment shows an identified pharaoh wearing the heb-sed robe, white crown of Upper Egypt, and menat. From Koptos, Egypt. 12th Dynasty. Petrie Museum.jpg|thumb]] Amenemhat I, a danseɛ anaŋ onaŋ de teɛ ne a yelŋa piilu la a Pyramid, o meŋa bie la ka o da de maale ne kaara Senusret I.<ref name=":0">Arnold, Dorothea (January 1991). "Amenemhat I and the Early Twelfth Dynasty at Thebes". ''Metropolitan Museum Journal''. '''26''': 15–16. doi:10.2307/1512902. ISSN 0077-8958. JSTOR 1512902. S2CID 191398579.</ref> a yi lɛ anaŋ tutaa, a Amenemhat I lezare ne awai soba yuoni na poɔ maa la da na e o bidɔɔ.<ref name=":0" /> Amenemhat I da koŋ toɔ poɔ a Sed tigiri ŋa poɔ a yi lɛ a saaŋkonnoŋ naŋ wuli. A yi a ŋaa puoriŋ, Sinouhe senelluŋ, da vɛŋ ka ba leɛ teɛre ka a seŋ kaŋ ba nara Amenemhat I ka ba maale Sed tigiri danweɛŋ soba sɛre ka ba piili a dɔnne koobo.<ref>Favry, Nathalie (2009). ''Sésostris Ier et le début de la XIIe dynastie'' (in French). Paris: Pygmalion. ISBN <bdi>978-2-7564-0061-7</bdi>.</ref> A saŋa o yoŋ naŋ da di a naaloŋ bee a kaara a teŋa, Senusret I da e bone ba naŋ baŋ be o ane o White Chapel, a pavilion, teɛroŋ da la ka piili a Heb Sed, ane a Sed tigiri diibu, naŋ na di ka a e yuomo 31<ref>Abdou, El-derby (2012). "The Reconstruction of Ancient Egyptian Buildings and Site's Remains and Ruins the Justifications and an Overview of Some Practices" (PDF). ''Journal of General Union of Arab Archaeologists''. '''13''' (1): 31–32.</ref> soba, a da kyɛre la feeŋ ka a yuoni na e o dɔgebo yuoni naŋ e 30<sup>th</sup> . A paã da e la ba teɛroŋ ka ba na de la  chapel  a pale a Tigiri die poɔ naŋ be Thutmose II ane Amenhotep III Thir Pylon naŋ be a Karnak. Amenemhat II ane a lɛ zaa kyɛ o da naŋ di la naaloŋ ba zu kaa ba a ta ŋa yuomo lezare ne pie ane anuu (35), onaŋ da ba toɔ a taa Hed-Sed tigiri ŋa kaŋa zaa.<ref>Aldred, Cyril (1967). ""The Second Jubilee of Amenophis II"". ''Zeitschrift für Ägyptische Sprache und Altertumskunde''. '''94''' (2): 1–6. doi:10.1524/zaes.1967.94.2.1. S2CID 192825616.</ref> Naayiri Paala A naayiri paala poɔ, a noba gyamaa zie a Sed tigiri ŋa diibu zie e la Lavish paaloŋ noba, banaŋ naŋ da maŋ dire a  noba sɛre la a Amenhotep III ( c 1360 BCE) ane Ramesses II ( o meŋ tigiri danweɛŋ soba onaŋ di e la yuomo naŋ pare a koŋ baŋ leɛ teɛre, a na baŋ ta ŋa 1249 BCE) Pharaoh gyamaa zie zaa kpɛ la a yuomo lezare ne pie saaŋkompare tulo ŋa poɔ, baŋ ka Pharaohs mine bayi, Eighteenth Dynasty, Hatshepsut ane Akhenaten, naŋ nyɛrɛ la saamo a yi tuure paaloŋ nempeele mine naŋ da iri ba toɔraa a di naaloŋ ba zu, a leɛre a saaŋkompare lɛ banaŋ naŋ boɔrɔ. Hatshepsut da di la Sed tigiri a Thebes paaloŋ poɔ, kyɛ o da e la a ŋaa ka onaŋ toɔ a pɔge a ko serɛ onaŋ kuli, peɛpeɛrebɛ mine meŋ da yeli ka omaŋ erɛ yelkpeɛŋa yɛlɛ a koro a Pharaohs mine a saŋa onaŋ da kaara bee a di a naaloŋ, o da maŋ erɛ ŋa o sonna la kaara a noba kyɛ inni ka onaŋ la a nakpoŋ meŋa pɔge, a tonnoɛ da banaŋ eŋ ko a ba pɔgeyaa a naayiri poɔ. A saŋa o serɛ naŋ wa kpi baare, a neɛ naŋ yoŋ seŋ ka o di a naaloŋ la yiri poɔ la o yɔɔ bidɔɔ ane o yɔɔpuulee bidɔɔ onaŋ de ka o e bidɔɔ. O da maale la tigirii ŋmaaŋmaa lɛ, ba da maale Pharaoh. Egytologists mine, aseŋ Jurgen Von Beckerath, a o gane na poɔ, (book ''Chronology of the Egyptian Pharaohs, da ŋmɛ la daworo ka Hatshepsut na di Sed tigiri danweɛŋ''  a toɔ piili yuomo lezare ne pie naaloŋ piilu, a yi o saa kuu puoriŋ, Thutmose I da de la o naaloŋ diibu waaloŋ a yi ne a Egypt poɔ. O da iri la o pɔgeyaa ka onaŋ la e a gɔbenɛnte ɔfere poɔ, o da ko o la vuo ka o kaa paaloŋ gyamaa zu. A ŋaa da leɛ teɛre o la naŋ soŋ Amun-Re a kaara o saa bɔgere zu.<ref>Breasted, James Henry, ''Ancient Records of Egypt: Historical Documents from the Earliest Times to the Persian Conquest'', The University of Chicago Press, 1907, pp. 116–117.</ref> [[Duoro kɔre:Ancient Egypt Stone Bas-Relief (27792467784).jpg|thumb]] Akhenaten maale la leɛroo gyamaa a kyaare ne puori tɛɛtɛɛ ka ba toɔ tage a Amun-Re naŋ e a bagekaraa poɔ ba poɔ, ba nyɛ o la ka o ba taa yelmeŋa.<ref name=":1">Hornung, Erik (1992). "The Rediscovery of Akhenaten and His Place in Religion". ''Journal of the American Research Center in Egypt''. '''29''': 47. doi:10.2307/40000483. ISSN 0065-9991. JSTOR 40000483.</ref> A puori tɛɛtɛɛ onaŋ gaa  maale eŋ yi la a Sed tigiri banaŋ waana ka ba a yuoni na poɔ ka o e a tigiri ata soba. A o yelnyɔgeraa la ka ba toɔ nyɛ tɔnɔ a kyaare ne a ŋmene, a yi a saŋa a Sed tigiri naŋ piili, o teɛroŋ la ka o maaleŋ a Pharaoh naŋ e faŋa ane puori nembɛrɛ a wuli a paaloŋ noba. A wagere na poɔ naŋ la, ka Akhenaten a meŋ gaa a Egypt teŋkpoŋ poɔ ba naŋ boɔlɔ ka Tell-el Amarna. Akhenaten da piili Tell-el Amarna meŋa puoruu a Aten poɔ, a o yelerre ama onaŋ e kyaare ne pharaoh da ba e yɛlɛ o meŋa naŋ baŋ kyɛ e, a yɛlɛ ama na baŋ e la mannoo a yi bone naŋ so ka boɔrɔ ka o de a puoru ane paati yɛlɛ zaa faŋa.A ŋaa onaŋ erɛ da e la Akhenaten saa Amenhotep III naŋ da ba erɛ, a yɛlɛ ama da e la boma onaŋ da iri bare o Sed tigiri diibu poɔ.<ref name=":1" /> === '''Third Intermediate Period''' === Sed tigiri diibu da e la a ata soba , a Libyan-era namine naŋ lantaa di aseŋ,  Shoshenq III, Shoshenq V, Osorkon I,banaŋ lantaa a maale, a Heb Sed tigiri yuomo lezare ne pie na ata soba  yuoni diibu la ka a naa Osorkon II, onaŋ da mɛ a Bubastis bɔgere maaloo zie a baare, piili ne o granite zeɛ tukpeɛbo zie a maale a zie ka veɛle a kyaare ne a Heb-Sed tigiri ba naŋ waana ka ba di a yuoni na poɔ. == Sommo Yizie     == 3yon0bhznfxfjq846mh7smhnzsbda46 61426 61425 2026-06-06T11:27:22Z ~2026-33311-11 1759 61426 wikitext text/x-wiki [[Duoro kɔre:PepiI-SedFestivalStatuetteWithHorusFalcon BrooklynMuseum.png|thumb]] Sed tigiri la ( hb-sd, a voono gɔne poɔ ka o maŋ sagera /sɛd/ onaŋ neŋ la ka baŋ ka o e Heb Sed bee Feast of the  Tail (zoore)) a boɔloo ŋa e la a tuure kɔkɔre boɔloo naŋ e a Egyptian noba a saŋa na banaŋ maŋ wa dire a Pharaoh  tigiri a neŋ onaŋ kaara ba bee di naaloŋ ba zu. A yuori ŋa yi la a Egyptian paaloŋ, wɛ-nyuo ŋmene kaŋa yuori la ka ba da ko, ka kaŋa meŋ yuori a di Wepwawet bee Sed.<ref>Shaw, Ian. . Oxford University Press. 2003. ISBN <bdi>0-19-511678-X</bdi>. p. 53</ref> A yuori ŋa ba e a yuori meŋa, a Feast of the Tail (zoore) ŋa e la bone ba naŋ pɛŋ yi ne dɔŋa zore eŋa, a bone ŋa la da be a Pharaoh zukuri kɔɔloŋ eŋɛ, a Egyptian saadayel naŋ mane lɛ,. A zoore ŋa maŋ taa la Vestige a dasaŋa poɔ, dɔŋa gane la ka ba maŋ de maale.<ref>Kamil, Jill (1996). ''The Ancient Egyptians: Life in the Old Kingdom''. American Univ in Cairo Press. p. 47. ISBN <bdi>978-977-424-392-9</bdi>.</ref> A dasaŋa na a tigiri ŋa  diibu poɔ dɔne la ka ba maŋ a leɛre ne a Pharaoh naŋ kore a koŋ la baŋ toɔ kaa ba zu.<ref>Cottrell, Leonard. ''The Lost Pharaohs''. Evans, 1950. p. 71.</ref><ref>Nock, Arthur Darby; Wainwright, G. A. (1940). "The Sky-Religion in Egypt, Its Antiquity and Effects". ''The Classical Weekly''. '''34''' (5): 51. doi:10.2307/4341020. ISSN 1940-641X. JSTOR 4341020.</ref> A yi a ŋaa puoriŋ a ba koɔre kyɛ ka Sed tigiri piili ka ba dire, a yi onaŋ di naaloŋ bee kaa a paaloŋ a pare yuomo lezare ne pie kyɛ naŋ voora, azuiŋ a yi yuomo ata, anaare zaa poɔ ba maŋ maale la tigiri kpoŋ a ko o. A tigiri ŋa yelnyɔgeraa la ka ba toɔ naŋ taa a lɛ onaŋ da kaara a teŋa. Sed tigiri maŋ wuli bɔgere maaaloo yeltuuri, dɔgebo, a poɔ ne puori tɛɛtɛɛ naŋ kpɛ a djed poc a yi bovine zie, a tigiri qa maq di la ka o are ko leɛre a kpɛo na onaŋ toɔ d kaa ne a paaloŋ.<ref>Quoted from: Applegate, Melissa Littlefield. ''The Egyptian Book of Life: Symbolism of Ancient Egyptian Temple and Tomb Art''. HCI, 2001. p. 173.</ref> A tigiri ŋa meŋ maŋ di ka o wuli lɛ ba naŋ nɔlaŋ a Pharaoh naaloŋ diibu wagere a Upper ane Lower Egypt poɔ.<ref>Van de Mieroop, Marc (2011). ''A History of Ancient Egypt''. WileyBlackwell. ISBN <bdi>978-1-119-62089-1</bdi>. OCLC 1201693532.</ref> Pharaoh da e la neɛ naŋ tuuro saaŋkonnoŋ ka a tara soŋ. O ba ta yuomo lezare ne pie kyɛ fere polle noɔre ane o yelerre.<ref>William Murnane, "The Sed Festival: A Problem in Historical Method", MDAIK 37, pp. 369–76.</ref> Aneazaa ka Sed tigiri taa la o taaba a ta ŋa boma kɔɔ, a yi lɛ a Egypt dakoreŋ naŋ wuli bee a yeli, a danseɛ anaŋ naŋ be a tigiri ŋa diibu poɔ, a yi a Amenhotep  III naŋ wa puoriŋ, Naa Dynasty Neusrra anuu soba … naŋ be ŋmena poɔ Ghurab, a Akhenaten naŋ be a East Karnak, ane o yuomoo lezare leɛ waabo, Naa Dynasty Osorkon M.. a Bubastis poɔ.<ref>David O'Connor & Eric Cline, ''Amenhotep: Perspectives on his Reign'', University of Michigan, 1998, p. 16.</ref> == A tegie diibu yeltuuri dakoreŋ wuli == [[Duoro kɔre:EbonyLabelOfDen-BritishMuseum-August19-08 CloseupOfSedFestivalPortion.jpg|left|thumb]] === A dasaŋa ane Naaloŋ Yelkoro === [[Duoro kɔre:Saqqara - Pyramid of Djoser - Heb-sed Court from the Great Court.JPG|thumb]] [[Duoro kɔre:Djoser running.png|thumb]] Danseɛ sereŋ bebe la ka dasaŋa na nakoraa la dire a Heb Sed tigiri, aseŋ Dynasty pharaoh Den and the Third Dynasty pharaoh Djoser<ref>Wilkinson, Toby A. H. ''Early Dynastic Egypt.'' Routledge, 1999. p. 63. ISBN <bdi>0-203-20421-2</bdi>.</ref> danweɛŋ soba.  Pyramid of Djoser a taa la tɔrebogi ayi naŋ be a Heb Sed sɛrɛ diibuzie, a bone ŋa be la a die poɔ. O meŋ da wuli la lɛ onaŋ toŋ seŋ ane anaŋ Heb Sed meŋ toŋ ka a ba e yelmeŋa. A kusibe tɔrebogi ama ayi  ama taa la tonnoɔre nimizeɛ mine, a maŋ wullo la  bee leɛ teɛrɛ la a  Djoser's dominion a Upper ane  Lower Egypt paaloŋ poɔ, ane meŋ, be ba naŋ maŋ biŋ a naa kyɛ tuuro a yeltuuri ka onaŋ wa kpi bee kuu.<ref>Larkin, Diana Wolfe; Robins, Gay (December 2001). "The Art of Ancient Egypt". ''African Studies Review''. '''44''' (3): 151. doi:10.2307/525636. JSTOR 525636.</ref><ref>Van De Mieroop, Marc (2021-02-16). "Ancient Egypt and the Near East in World History". ''Journal of Egyptian History''. '''13''' (1–2): 11–28. doi:10.1163/18741665-12340056. ISSN 1874-1657. S2CID 233960931.</ref> [[Duoro kɔre:Sahure Sed.png|left|thumb]] A sed yeldanweɛŋ soba kyaare ne a tigiri ŋa la, danseɛ naŋ be o poɔ la,  Sixth Dynasty pharaoh Pepi I Meryre naŋ be a South Saqqara Stone Annal, sɛge la gbama biŋ a kyaare ne a yelŋa, a gbama ama naŋ bebe wuli ka a yelŋa bebe a pare yuomo lezare ne ayi , ne a zaa ka a da saaŋ la.<ref>"Sethe, Kurt (1896). Untersuchungen zur Geschichte und Altertumskunde Aegyptens. Institute of Fine Arts Library New York University. Leipzig, J. C. Hinrichs". ''The American Historical Review''. April 1901. doi:10.1086/ahr/6.3.535. ISSN 1937-5239.</ref> A yi be meŋ, Pepi I’s Sed tigiri danweɛŋ soba meŋ bebe.<ref>"The Pyramid Texts of Merenre", ''The Ancient Egyptian Pyramid Texts'', SBL Press, pp. 209–234, doi:10.2307/j.ctt14jxv34.9, retrieved 2023-03-14</ref><ref>Strudwick, Nigel (2005). ''Texts from the pyramid age''. Atlanta: Society of Biblical Literature. ISBN <bdi>1-4294-1096-5</bdi>. OCLC 567831809.</ref> A yele ama onaŋ tere baare, a yeldanweɛŋ soba la o ba toɔ wuli a gbama poɔ a yelerre mine naŋ wuli ka neɛ wa erɛ tulo la a ko a Sed tigiri a Dynasty naa ayoɔbo puoriŋ. '''Middle Kingdom''' nrzet511qndvlbe0h2hrphxrzchc0aa 61427 61426 2026-06-06T11:32:24Z Eric Gangman 92 maale embo 61427 wikitext text/x-wiki [[Duoro kɔre:PepiI-SedFestivalStatuetteWithHorusFalcon BrooklynMuseum.png|thumb]] Sed tigiri la ( hb-sd, a voono gɔne poɔ ka o maŋ sagera /sɛd/ onaŋ neŋ la ka baŋ ka o e Heb Sed bee Feast of the  Tail (zoore)) a boɔloo ŋa e la a tuure kɔkɔre boɔloo naŋ e a Egyptian noba a saŋa na banaŋ maŋ wa dire a Pharaoh  tigiri a neŋ onaŋ kaara ba bee di naaloŋ ba zu. A yuori ŋa yi la a Egyptian paaloŋ, wɛ-nyuo ŋmene kaŋa yuori la ka ba da ko, ka kaŋa meŋ yuori a di Wepwawet bee Sed.<ref>Shaw, Ian. . Oxford University Press. 2003. ISBN <bdi>0-19-511678-X</bdi>. p. 53</ref> A yuori ŋa ba e a yuori meŋa, a Feast of the Tail (zoore) ŋa e la bone ba naŋ pɛŋ yi ne dɔŋa zore eŋa, a bone ŋa la da be a Pharaoh zukuri kɔɔloŋ eŋɛ, a Egyptian saadayel naŋ mane lɛ,. A zoore ŋa maŋ taa la Vestige a dasaŋa poɔ, dɔŋa gane la ka ba maŋ de maale.<ref>Kamil, Jill (1996). ''The Ancient Egyptians: Life in the Old Kingdom''. American Univ in Cairo Press. p. 47. ISBN <bdi>978-977-424-392-9</bdi>.</ref> A dasaŋa na a tigiri ŋa  diibu poɔ dɔne la ka ba maŋ a leɛre ne a Pharaoh naŋ kore a koŋ la baŋ toɔ kaa ba zu.<ref>Cottrell, Leonard. ''The Lost Pharaohs''. Evans, 1950. p. 71.</ref><ref>Nock, Arthur Darby; Wainwright, G. A. (1940). "The Sky-Religion in Egypt, Its Antiquity and Effects". ''The Classical Weekly''. '''34''' (5): 51. doi:10.2307/4341020. ISSN 1940-641X. JSTOR 4341020.</ref> A yi a ŋaa puoriŋ a ba koɔre kyɛ ka Sed tigiri piili ka ba dire, a yi onaŋ di naaloŋ bee kaa a paaloŋ a pare yuomo lezare ne pie kyɛ naŋ voora, azuiŋ a yi yuomo ata, anaare zaa poɔ ba maŋ maale la tigiri kpoŋ a ko o. A tigiri ŋa yelnyɔgeraa la ka ba toɔ naŋ taa a lɛ onaŋ da kaara a teŋa. Sed tigiri maŋ wuli bɔgere maaaloo yeltuuri, dɔgebo, a poɔ ne puori tɛɛtɛɛ naŋ kpɛ a djed poc a yi bovine zie, a tigiri qa maq di la ka o are ko leɛre a kpɛo na onaŋ toɔ d kaa ne a paaloŋ.<ref>Quoted from: Applegate, Melissa Littlefield. ''The Egyptian Book of Life: Symbolism of Ancient Egyptian Temple and Tomb Art''. HCI, 2001. p. 173.</ref> A tigiri ŋa meŋ maŋ di ka o wuli lɛ ba naŋ nɔlaŋ a Pharaoh naaloŋ diibu wagere a Upper ane Lower Egypt poɔ.<ref>Van de Mieroop, Marc (2011). ''A History of Ancient Egypt''. WileyBlackwell. ISBN <bdi>978-1-119-62089-1</bdi>. OCLC 1201693532.</ref> Pharaoh da e la neɛ naŋ tuuro saaŋkonnoŋ ka a tara soŋ. O ba ta yuomo lezare ne pie kyɛ fere polle noɔre ane o yelerre.<ref>William Murnane, "The Sed Festival: A Problem in Historical Method", MDAIK 37, pp. 369–76.</ref> Aneazaa ka Sed tigiri taa la o taaba a ta ŋa boma kɔɔ, a yi lɛ a Egypt dakoreŋ naŋ wuli bee a yeli, a danseɛ anaŋ naŋ be a tigiri ŋa diibu poɔ, a yi a Amenhotep  III naŋ wa puoriŋ, Naa Dynasty Neusrra anuu soba … naŋ be ŋmena poɔ Ghurab, a Akhenaten naŋ be a East Karnak, ane o yuomoo lezare leɛ waabo, Naa Dynasty Osorkon M.. a Bubastis poɔ.<ref>David O'Connor & Eric Cline, ''Amenhotep: Perspectives on his Reign'', University of Michigan, 1998, p. 16.</ref> == A tegie diibu yeltuuri dakoreŋ wuli == [[Duoro kɔre:EbonyLabelOfDen-BritishMuseum-August19-08 CloseupOfSedFestivalPortion.jpg|left|thumb]] === A dasaŋa ane Naaloŋ Yelkoro === [[Duoro kɔre:Saqqara - Pyramid of Djoser - Heb-sed Court from the Great Court.JPG|thumb]] [[Duoro kɔre:Djoser running.png|thumb]] Danseɛ sereŋ bebe la ka dasaŋa na nakoraa la dire a Heb Sed tigiri, aseŋ Dynasty pharaoh Den and the Third Dynasty pharaoh Djoser<ref>Wilkinson, Toby A. H. ''Early Dynastic Egypt.'' Routledge, 1999. p. 63. ISBN <bdi>0-203-20421-2</bdi>.</ref> danweɛŋ soba.  Pyramid of Djoser a taa la tɔrebogi ayi naŋ be a Heb Sed sɛrɛ diibuzie, a bone ŋa be la a die poɔ. O meŋ da wuli la lɛ onaŋ toŋ seŋ ane anaŋ Heb Sed meŋ toŋ ka a ba e yelmeŋa. A kusibe tɔrebogi ama ayi  ama taa la tonnoɔre nimizeɛ mine, a maŋ wullo la  bee leɛ teɛrɛ la a  Djoser's dominion a Upper ane  Lower Egypt paaloŋ poɔ, ane meŋ, be ba naŋ maŋ biŋ a naa kyɛ tuuro a yeltuuri ka onaŋ wa kpi bee kuu.<ref>Larkin, Diana Wolfe; Robins, Gay (December 2001). "The Art of Ancient Egypt". ''African Studies Review''. '''44''' (3): 151. doi:10.2307/525636. JSTOR 525636.</ref><ref>Van De Mieroop, Marc (2021-02-16). "Ancient Egypt and the Near East in World History". ''Journal of Egyptian History''. '''13''' (1–2): 11–28. doi:10.1163/18741665-12340056. ISSN 1874-1657. S2CID 233960931.</ref> [[Duoro kɔre:Sahure Sed.png|left|thumb]] A sed yeldanweɛŋ soba kyaare ne a tigiri ŋa la, danseɛ naŋ be o poɔ la,  Sixth Dynasty pharaoh Pepi I Meryre naŋ be a South Saqqara Stone Annal, sɛge la gbama biŋ a kyaare ne a yelŋa, a gbama ama naŋ bebe wuli ka a yelŋa bebe a pare yuomo lezare ne ayi , ne a zaa ka a da saaŋ la.<ref>"Sethe, Kurt (1896). Untersuchungen zur Geschichte und Altertumskunde Aegyptens. Institute of Fine Arts Library New York University. Leipzig, J. C. Hinrichs". ''The American Historical Review''. April 1901. doi:10.1086/ahr/6.3.535. ISSN 1937-5239.</ref> A yi be meŋ, Pepi I’s Sed tigiri danweɛŋ soba meŋ bebe.<ref>"The Pyramid Texts of Merenre", ''The Ancient Egyptian Pyramid Texts'', SBL Press, pp. 209–234, doi:10.2307/j.ctt14jxv34.9, retrieved 2023-03-14</ref><ref>Strudwick, Nigel (2005). ''Texts from the pyramid age''. Atlanta: Society of Biblical Literature. ISBN <bdi>1-4294-1096-5</bdi>. OCLC 567831809.</ref> A yele ama onaŋ tere baare, a yeldanweɛŋ soba la o ba toɔ wuli a gbama poɔ a yelerre mine naŋ wuli ka neɛ wa erɛ tulo la a ko a Sed tigiri a Dynasty naa ayoɔbo puoriŋ. === '''Middle Kingdom''' === [[Duoro kɔre:Limestone relief fragment shows an identified pharaoh wearing the heb-sed robe, white crown of Upper Egypt, and menat. From Koptos, Egypt. 12th Dynasty. Petrie Museum.jpg|thumb]] '''Middle Kingdom''' wagere na poɔ, a pharaoh faŋa da leɛ la bone banaŋ da maŋ gaa te peɛre kaa a gba laŋ zeŋ a yeli sɛre ka o baŋ de tona ne toma, a Nakoraa yiriŋ. Amenemhat I, a danseɛ anaŋ onaŋ de teɛ ne a yelŋa piilu la a Pyramid, o meŋa bie la ka o da de maale ne kaara Senusret I.<ref name=":0">Arnold, Dorothea (January 1991). "Amenemhat I and the Early Twelfth Dynasty at Thebes". ''Metropolitan Museum Journal''. '''26''': 15–16. doi:10.2307/1512902. ISSN 0077-8958. JSTOR 1512902. S2CID 191398579.</ref> a yi lɛ anaŋ tutaa, a Amenemhat I lezare ne awai soba yuoni na poɔ maa la da na e o bidɔɔ.<ref name=":0" /> Amenemhat I da koŋ toɔ poɔ a Sed tigiri ŋa poɔ a yi lɛ a saaŋkonnoŋ naŋ wuli. A yi a ŋaa puoriŋ, Sinouhe senelluŋ, da vɛŋ ka ba leɛ teɛre ka a seŋ kaŋ ba nara Amenemhat I ka ba maale Sed tigiri danweɛŋ soba sɛre ka ba piili a dɔnne koobo.<ref>Favry, Nathalie (2009). ''Sésostris Ier et le début de la XIIe dynastie'' (in French). Paris: Pygmalion. ISBN <bdi>978-2-7564-0061-7</bdi>.</ref> A saŋa o yoŋ naŋ da di a naaloŋ bee a kaara a teŋa, Senusret I da e bone ba naŋ baŋ be o ane o White Chapel, a pavilion, teɛroŋ da la ka piili a Heb Sed, ane a Sed tigiri diibu, naŋ na di ka a e yuomo 31<ref>Abdou, El-derby (2012). "The Reconstruction of Ancient Egyptian Buildings and Site's Remains and Ruins the Justifications and an Overview of Some Practices" (PDF). ''Journal of General Union of Arab Archaeologists''. '''13''' (1): 31–32.</ref> soba, a da kyɛre la feeŋ ka a yuoni na e o dɔgebo yuoni naŋ e 30<sup>th</sup> . A paã da e la ba teɛroŋ ka ba na de la  chapel  a pale a Tigiri die poɔ naŋ be Thutmose II ane Amenhotep III Thir Pylon naŋ be a Karnak. Amenemhat II ane a lɛ zaa kyɛ o da naŋ di la naaloŋ ba zu kaa ba a ta ŋa yuomo lezare ne pie ane anuu (35), onaŋ da ba toɔ a taa Hed-Sed tigiri ŋa kaŋa zaa.<ref>Aldred, Cyril (1967). ""The Second Jubilee of Amenophis II"". ''Zeitschrift für Ägyptische Sprache und Altertumskunde''. '''94''' (2): 1–6. doi:10.1524/zaes.1967.94.2.1. S2CID 192825616.</ref> Naayiri Paala A naayiri paala poɔ, a noba gyamaa zie a Sed tigiri ŋa diibu zie e la Lavish paaloŋ noba, banaŋ naŋ da maŋ dire a  noba sɛre la a Amenhotep III ( c 1360 BCE) ane Ramesses II ( o meŋ tigiri danweɛŋ soba onaŋ di e la yuomo naŋ pare a koŋ baŋ leɛ teɛre, a na baŋ ta ŋa 1249 BCE) Pharaoh gyamaa zie zaa kpɛ la a yuomo lezare ne pie saaŋkompare tulo ŋa poɔ, baŋ ka Pharaohs mine bayi, Eighteenth Dynasty, Hatshepsut ane Akhenaten, naŋ nyɛrɛ la saamo a yi tuure paaloŋ nempeele mine naŋ da iri ba toɔraa a di naaloŋ ba zu, a leɛre a saaŋkompare lɛ banaŋ naŋ boɔrɔ. Hatshepsut da di la Sed tigiri a Thebes paaloŋ poɔ, kyɛ o da e la a ŋaa ka onaŋ toɔ a pɔge a ko serɛ onaŋ kuli, peɛpeɛrebɛ mine meŋ da yeli ka omaŋ erɛ yelkpeɛŋa yɛlɛ a koro a Pharaohs mine a saŋa onaŋ da kaara bee a di a naaloŋ, o da maŋ erɛ ŋa o sonna la kaara a noba kyɛ inni ka onaŋ la a nakpoŋ meŋa pɔge, a tonnoɛ da banaŋ eŋ ko a ba pɔgeyaa a naayiri poɔ. A saŋa o serɛ naŋ wa kpi baare, a neɛ naŋ yoŋ seŋ ka o di a naaloŋ la yiri poɔ la o yɔɔ bidɔɔ ane o yɔɔpuulee bidɔɔ onaŋ de ka o e bidɔɔ. O da maale la tigirii ŋmaaŋmaa lɛ, ba da maale Pharaoh. Egytologists mine, aseŋ Jurgen Von Beckerath, a o gane na poɔ, (book ''Chronology of the Egyptian Pharaohs, da ŋmɛ la daworo ka Hatshepsut na di Sed tigiri danweɛŋ''  a toɔ piili yuomo lezare ne pie naaloŋ piilu, a yi o saa kuu puoriŋ, Thutmose I da de la o naaloŋ diibu waaloŋ a yi ne a Egypt poɔ. O da iri la o pɔgeyaa ka onaŋ la e a gɔbenɛnte ɔfere poɔ, o da ko o la vuo ka o kaa paaloŋ gyamaa zu. A ŋaa da leɛ teɛre o la naŋ soŋ Amun-Re a kaara o saa bɔgere zu.<ref>Breasted, James Henry, ''Ancient Records of Egypt: Historical Documents from the Earliest Times to the Persian Conquest'', The University of Chicago Press, 1907, pp. 116–117.</ref> [[Duoro kɔre:Ancient Egypt Stone Bas-Relief (27792467784).jpg|thumb]] Akhenaten maale la leɛroo gyamaa a kyaare ne puori tɛɛtɛɛ ka ba toɔ tage a Amun-Re naŋ e a bagekaraa poɔ ba poɔ, ba nyɛ o la ka o ba taa yelmeŋa.<ref name=":1">Hornung, Erik (1992). "The Rediscovery of Akhenaten and His Place in Religion". ''Journal of the American Research Center in Egypt''. '''29''': 47. doi:10.2307/40000483. ISSN 0065-9991. JSTOR 40000483.</ref> A puori tɛɛtɛɛ onaŋ gaa  maale eŋ yi la a Sed tigiri banaŋ waana ka ba a yuoni na poɔ ka o e a tigiri ata soba. A o yelnyɔgeraa la ka ba toɔ nyɛ tɔnɔ a kyaare ne a ŋmene, a yi a saŋa a Sed tigiri naŋ piili, o teɛroŋ la ka o maaleŋ a Pharaoh naŋ e faŋa ane puori nembɛrɛ a wuli a paaloŋ noba. A wagere na poɔ naŋ la, ka Akhenaten a meŋ gaa a Egypt teŋkpoŋ poɔ ba naŋ boɔlɔ ka Tell-el Amarna. Akhenaten da piili Tell-el Amarna meŋa puoruu a Aten poɔ, a o yelerre ama onaŋ e kyaare ne pharaoh da ba e yɛlɛ o meŋa naŋ baŋ kyɛ e, a yɛlɛ ama na baŋ e la mannoo a yi bone naŋ so ka boɔrɔ ka o de a puoru ane paati yɛlɛ zaa faŋa.A ŋaa onaŋ erɛ da e la Akhenaten saa Amenhotep III naŋ da ba erɛ, a yɛlɛ ama da e la boma onaŋ da iri bare o Sed tigiri diibu poɔ.<ref name=":1" /> === '''Third Intermediate Period''' === Sed tigiri diibu da e la a ata soba , a Libyan-era namine naŋ lantaa di aseŋ,  Shoshenq III, Shoshenq V, Osorkon I,banaŋ lantaa a maale, a Heb Sed tigiri yuomo lezare ne pie na ata soba  yuoni diibu la ka a naa Osorkon II, onaŋ da mɛ a Bubastis bɔgere maaloo zie a baare, piili ne o granite zeɛ tukpeɛbo zie a maale a zie ka veɛle a kyaare ne a Heb-Sed tigiri ba naŋ waana ka ba di a yuoni na poɔ. == Sommo Yizie    == 8erpag6qng9pyyqbfp8hn7ire7v9hb9 Iwa Akwa 0 7060 61386 2026-06-05T16:06:54Z Mary Loor 55 Created page with "{| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government area..." 61386 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government areas a Imo state a Nigeria poɔ. Gbaŋgbale Iwa Akwa Tigiri poɔ la a ancient history of Igbo. Neɛzaa naŋ kpi kyɛ ba tu a tuuruŋ ba maŋ de la a soba ka o e bibile ka ba na uŋ o daare na zaa aŋa a bibile na. == So-eŋ yeltuur == === Kaabo wagre === A noba naŋ be a teŋɛ poɔ maŋ peɛre la a bidɔɔbilii na naŋ gɛrɛ ka ba paale a so-eŋ poɔ. A bidɔɔbilii yuomo, a bidɔɔbilii mamine ane a bidɔɔbilii saamine meŋ na peɛreŋ. A bidɔɔbilii seŋ ka ba be a yuomo 21 ane 26 kpakyagaŋ; a ma seŋ ka o kuli serɛ ka a tendemee baŋ ka a ba meŋ tu a yeltuuri. === A narebo wagre === Ka a peɛroo zaaŋ wa baare, a noba na naŋ poɔ dɔgereba maŋ gaa la daa te de bonsuurii sonne a naŋ a de tu neŋ a so-eŋ aneŋ meŋ ka ba e anea ka a zie e la siri kyellɛ a sããma. === A so-eŋ wagre === A noba maŋ seŋ ka ba tu a lɛ a dɔɔ-nembɛrɛ na naŋ tu a yeltuuraa ba naŋ manne ko ba nɛnɛnɛ. A noba naŋ poɔ tuuruŋ dɔgereba seŋ ka ba de wɔgyɛ tɛ a zagere nimitɔɔreŋ a de maaloo a yi bagebooraa nendiere naŋ maŋ kyɛnɛ ne gbɛkpala a soriŋ. == Nyɔvore ka banaŋ wa so-eŋ == A bidɔɔbilii naŋ tu a tuuruŋ maŋ e la dɔba a na baŋ de yidããdɔɔloŋ bee sããkonyuori kaŋa a teŋɛ poɔ. == Sommo yizie == # # # # Category: * Festivals in Nigeria * This page was last edited on 28 March 2026, at 11:46. * Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 License; additional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and Privacy Policy. Wikipedia® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc., a non-profit organization. f7i7307t1nk8g7s4jx5yd6617s7jsid 61387 61386 2026-06-05T16:11:56Z Mary Loor 55 61387 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government areas a Imo state a Nigeria poɔ. Gbaŋgbale Iwa Akwa Tigiri poɔ la a ancient history of Igbo. Neɛzaa naŋ kpi kyɛ ba tu a tuuruŋ ba maŋ de la a soba ka o e bibile ka ba na uŋ o daare na zaa aŋa a bibile na. == So-eŋ yeltuur == === Kaabo wagre === A noba naŋ be a teŋɛ poɔ maŋ peɛre la a bidɔɔbilii na naŋ gɛrɛ ka ba paale a so-eŋ poɔ. A bidɔɔbilii yuomo, a bidɔɔbilii mamine ane a bidɔɔbilii saamine meŋ na peɛreŋ. A bidɔɔbilii seŋ ka ba be a yuomo 21 ane 26 kpakyagaŋ; a ma seŋ ka o kuli serɛ ka a tendemee baŋ ka a ba meŋ tu a yeltuuri. === A narebo wagre === Ka a peɛroo zaaŋ wa baare, a noba na naŋ poɔ dɔgereba maŋ gaa la daa te de bonsuurii sonne a naŋ a de tu neŋ a so-eŋ aneŋ meŋ ka ba e anea ka a zie e la siri kyellɛ a sããma. === A so-eŋ wagre === A noba maŋ seŋ ka ba tu a lɛ a dɔɔ-nembɛrɛ na naŋ tu a yeltuuraa ba naŋ manne ko ba nɛnɛnɛ. A noba naŋ poɔ tuuruŋ dɔgereba seŋ ka ba de wɔgyɛ tɛ a zagere nimitɔɔreŋ a de maaloo a yi bagebooraa nendiere naŋ maŋ kyɛnɛ ne gbɛkpala a soriŋ. == Nyɔvore ka banaŋ wa so-eŋ == A bidɔɔbilii naŋ tu a tuuruŋ maŋ e la dɔba a na baŋ de yidããdɔɔloŋ bee sããkonyuori kaŋa a teŋɛ poɔ. == Sommo yizie == # https://dailytrust.com/how-400-boys-attained-adulthood-in-enugu-community/ # # # Category: * Festivals in Nigeria * This page was last edited on 28 March 2026, at 11:46. * Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 License; additional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and Privacy Policy. Wikipedia® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc., a non-profit organization. na2r0qyv1n30w8gn817of94imitv2e5 61388 61387 2026-06-05T16:15:55Z Mary Loor 55 61388 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government areas a Imo state a Nigeria poɔ. Gbaŋgbale Iwa Akwa Tigiri poɔ la a ancient history of Igbo. Neɛzaa naŋ kpi kyɛ ba tu a tuuruŋ ba maŋ de la a soba ka o e bibile ka ba na uŋ o daare na zaa aŋa a bibile na. == So-eŋ yeltuur == === Kaabo wagre === A noba naŋ be a teŋɛ poɔ maŋ peɛre la a bidɔɔbilii na naŋ gɛrɛ ka ba paale a so-eŋ poɔ. A bidɔɔbilii yuomo, a bidɔɔbilii mamine ane a bidɔɔbilii saamine meŋ na peɛreŋ. A bidɔɔbilii seŋ ka ba be a yuomo 21 ane 26 kpakyagaŋ; a ma seŋ ka o kuli serɛ ka a tendemee baŋ ka a ba meŋ tu a yeltuuri. === A narebo wagre === Ka a peɛroo zaaŋ wa baare, a noba na naŋ poɔ dɔgereba maŋ gaa la daa te de bonsuurii sonne a naŋ a de tu neŋ a so-eŋ aneŋ meŋ ka ba e anea ka a zie e la siri kyellɛ a sããma. === A so-eŋ wagre === A noba maŋ seŋ ka ba tu a lɛ a dɔɔ-nembɛrɛ na naŋ tu a yeltuuraa ba naŋ manne ko ba nɛnɛnɛ. A noba naŋ poɔ tuuruŋ dɔgereba seŋ ka ba de wɔgyɛ tɛ a zagere nimitɔɔreŋ a de maaloo a yi bagebooraa nendiere naŋ maŋ kyɛnɛ ne gbɛkpala a soriŋ. == Nyɔvore ka banaŋ wa so-eŋ == A bidɔɔbilii naŋ tu a tuuruŋ maŋ e la dɔba a na baŋ de yidããdɔɔloŋ bee sããkonyuori kaŋa a teŋɛ poɔ. == Sommo yizie == # https://dailytrust.com/how-400-boys-attained-adulthood-in-enugu-community/ # https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/iwa-akwa-understanding-the-culture-behind-the-igbo-rites-of-passage-ceremony/9rdkfn8 # # Category: * Festivals in Nigeria * This page was last edited on 28 March 2026, at 11:46. * Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 License; additional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and Privacy Policy. Wikipedia® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc., a non-profit organization. m76fbcxklg16hyvt2b2ptty1xat39kd 61389 61388 2026-06-05T16:18:24Z Mary Loor 55 61389 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government areas a Imo state a Nigeria poɔ. Gbaŋgbale Iwa Akwa Tigiri poɔ la a ancient history of Igbo. Neɛzaa naŋ kpi kyɛ ba tu a tuuruŋ ba maŋ de la a soba ka o e bibile ka ba na uŋ o daare na zaa aŋa a bibile na. == So-eŋ yeltuur == === Kaabo wagre === A noba naŋ be a teŋɛ poɔ maŋ peɛre la a bidɔɔbilii na naŋ gɛrɛ ka ba paale a so-eŋ poɔ. A bidɔɔbilii yuomo, a bidɔɔbilii mamine ane a bidɔɔbilii saamine meŋ na peɛreŋ. A bidɔɔbilii seŋ ka ba be a yuomo 21 ane 26 kpakyagaŋ; a ma seŋ ka o kuli serɛ ka a tendemee baŋ ka a ba meŋ tu a yeltuuri. === A narebo wagre === Ka a peɛroo zaaŋ wa baare, a noba na naŋ poɔ dɔgereba maŋ gaa la daa te de bonsuurii sonne a naŋ a de tu neŋ a so-eŋ aneŋ meŋ ka ba e anea ka a zie e la siri kyellɛ a sããma. === A so-eŋ wagre === A noba maŋ seŋ ka ba tu a lɛ a dɔɔ-nembɛrɛ na naŋ tu a yeltuuraa ba naŋ manne ko ba nɛnɛnɛ. A noba naŋ poɔ tuuruŋ dɔgereba seŋ ka ba de wɔgyɛ tɛ a zagere nimitɔɔreŋ a de maaloo a yi bagebooraa nendiere naŋ maŋ kyɛnɛ ne gbɛkpala a soriŋ. == Nyɔvore ka banaŋ wa so-eŋ == A bidɔɔbilii naŋ tu a tuuruŋ maŋ e la dɔba a na baŋ de yidããdɔɔloŋ bee sããkonyuori kaŋa a teŋɛ poɔ. == Sommo yizie == # https://dailytrust.com/how-400-boys-attained-adulthood-in-enugu-community/ # https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/iwa-akwa-understanding-the-culture-behind-the-igbo-rites-of-passage-ceremony/9rdkfn8 # https://thenationonlineng.net/how-igbo-cultural-festival-drives-development-in-local-communities/ # Category: * Festivals in Nigeria * This page was last edited on 28 March 2026, at 11:46. * Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 License; additional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and Privacy Policy. Wikipedia® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc., a non-profit organization. 2gl197pc6l1ws3i61wniin071lciklq 61390 61389 2026-06-05T16:19:36Z Mary Loor 55 61390 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" ! colspan="2" |Iwa Akwa or Aju |- | colspan="2" | |- !Location |The Eastern Part of Nigeria |- !Country |Nigeria |} '''Iwa Akwa'''Listen<sup>ⓘ</sup> bee '''Aju'''Listen<sup>ⓘ</sup> Tigiri a na baŋ la leɛre eŋ la ka '''bonsuurii yɛrebo''' e la a saaŋkonoo yeltuuraa a Igbo noba naŋ maŋ tu a wuli ka bidɔɔlee ta la dɔɔ. Iwa Akwa yeltuuraa e la Tigiri naŋ maŋ erɛ a Obowo, Ihitte/Uboma, a Ehime Mbano, Ahiazu Mbaise local government areas a Imo state a Nigeria poɔ. Gbaŋgbale Iwa Akwa Tigiri poɔ la a ancient history of Igbo. Neɛzaa naŋ kpi kyɛ ba tu a tuuruŋ ba maŋ de la a soba ka o e bibile ka ba na uŋ o daare na zaa aŋa a bibile na. == So-eŋ yeltuur == === Kaabo wagre === A noba naŋ be a teŋɛ poɔ maŋ peɛre la a bidɔɔbilii na naŋ gɛrɛ ka ba paale a so-eŋ poɔ. A bidɔɔbilii yuomo, a bidɔɔbilii mamine ane a bidɔɔbilii saamine meŋ na peɛreŋ. A bidɔɔbilii seŋ ka ba be a yuomo 21 ane 26 kpakyagaŋ; a ma seŋ ka o kuli serɛ ka a tendemee baŋ ka a ba meŋ tu a yeltuuri. === A narebo wagre === Ka a peɛroo zaaŋ wa baare, a noba na naŋ poɔ dɔgereba maŋ gaa la daa te de bonsuurii sonne a naŋ a de tu neŋ a so-eŋ aneŋ meŋ ka ba e anea ka a zie e la siri kyellɛ a sããma. === A so-eŋ wagre === A noba maŋ seŋ ka ba tu a lɛ a dɔɔ-nembɛrɛ na naŋ tu a yeltuuraa ba naŋ manne ko ba nɛnɛnɛ. A noba naŋ poɔ tuuruŋ dɔgereba seŋ ka ba de wɔgyɛ tɛ a zagere nimitɔɔreŋ a de maaloo a yi bagebooraa nendiere naŋ maŋ kyɛnɛ ne gbɛkpala a soriŋ. == Nyɔvore ka banaŋ wa so-eŋ == A bidɔɔbilii naŋ tu a tuuruŋ maŋ e la dɔba a na baŋ de yidããdɔɔloŋ bee sããkonyuori kaŋa a teŋɛ poɔ. == Sommo yizie == # https://dailytrust.com/how-400-boys-attained-adulthood-in-enugu-community/ # https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/iwa-akwa-understanding-the-culture-behind-the-igbo-rites-of-passage-ceremony/9rdkfn8 # https://thenationonlineng.net/how-igbo-cultural-festival-drives-development-in-local-communities/ # https://web.archive.org/web/20240823211113/https://www.legit.ng/people/1540865-iwa-akwa-age-grade-initiation-igbo-land-how-done/ Category: * Festivals in Nigeria * This page was last edited on 28 March 2026, at 11:46. * Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 License; additional terms may apply. By using this site, you agree to the Terms of Use and Privacy Policy. Wikipedia® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc., a non-profit organization. konunko3pb7hib7lfarjx3e5476btnv Annang Festival of Arts and Culture 0 7061 61392 2026-06-05T18:13:26Z Edith Tangkur 310 Create article 61392 wikitext text/x-wiki A '''Annang''' '''tigiri e gɔɔloŋ ane lisiri''' e la Ikot Ekpene, Akwa Ibom noba, a irigyin naŋ be a South Southern Nigeria poɔ<ref name=":0">https://guardian.ng/saturday-magazine/upbeat-swing-for-annang-festival-of-arts-2019/</ref>. A tigiri da piili la 2016 yuoni poɔ, ka ba na tuo beŋ a Anaañ lisiri, kɔkɔre ane ba saakonnoo<ref name=":0" /><ref>https://www.theculturenewspaper.com/annang-arts-culture-festival-holds-december-20/</ref>. A maŋ wulo la kyɛ sɛgerɛ a Annang teŋgane yɛlɛ Akwa Ibom State poɔ. A tigiri taa la o yelbie ka ba maŋ boɔlɔ kaAnnang tigiri naŋ wulo gɔɔloŋ ne lisiri<ref>https://nigeria24.me/annang-festival-of-arts-and-culture-foundation</ref>. == Dakoroŋ == A tigiri da yi la a yuoni 2016 a yi 2016<ref name=":0" /> Annang Heritage Preservation ane kyɛ baara waana ŋa nimipɛle noba a ŋaŋ a Nigeria<ref>https://www.one-africa.com/event-item/print/180/type/siteevent_event</ref>. . O maŋ di Ia Annang<ref>https://www.researchgate.net/publication/342360742</ref> <ref>https://www.researchgate.net/publication/342360932</ref>ne o noba 8 na zaa. A piile ba da di o la a Ikot-Ekpene paaloŋ, a raffia teŋkpoŋ, naŋ e Annang noba. O di la a 12th of December 2016 te ta o 19th of December, 2016. == Sommo yizie == jqez4zhdq4yvkmas9jns7300ctlvuub 61402 61392 2026-06-05T21:59:40Z InternetArchiveBot 38 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 61402 wikitext text/x-wiki A '''Annang''' '''tigiri e gɔɔloŋ ane lisiri''' e la Ikot Ekpene, Akwa Ibom noba, a irigyin naŋ be a South Southern Nigeria poɔ<ref name=":0">https://guardian.ng/saturday-magazine/upbeat-swing-for-annang-festival-of-arts-2019/</ref>. A tigiri da piili la 2016 yuoni poɔ, ka ba na tuo beŋ a Anaañ lisiri, kɔkɔre ane ba saakonnoo<ref name=":0" /><ref>https://www.theculturenewspaper.com/annang-arts-culture-festival-holds-december-20/</ref>. A maŋ wulo la kyɛ sɛgerɛ a Annang teŋgane yɛlɛ Akwa Ibom State poɔ. A tigiri taa la o yelbie ka ba maŋ boɔlɔ kaAnnang tigiri naŋ wulo gɔɔloŋ ne lisiri<ref>https://nigeria24.me/annang-festival-of-arts-and-culture-foundation</ref>. == Dakoroŋ == A tigiri da yi la a yuoni 2016 a yi 2016<ref name=":0" /> Annang Heritage Preservation ane kyɛ baara waana ŋa nimipɛle noba a ŋaŋ a Nigeria<ref>https://web.archive.org/web/20210831140026/https://www.one-africa.com/event-item/print/180/type/siteevent_event</ref>. . O maŋ di Ia Annang<ref>https://www.researchgate.net/publication/342360742</ref> <ref>https://www.researchgate.net/publication/342360932</ref>ne o noba 8 na zaa. A piile ba da di o la a Ikot-Ekpene paaloŋ, a raffia teŋkpoŋ, naŋ e Annang noba. O di la a 12th of December 2016 te ta o 19th of December, 2016. == Sommo yizie == 0pef7nk67jpieyb7gajjyx6hbnmipuw Fofie Wao Tigiri 0 7062 61395 2026-06-05T21:39:16Z Mary Loor 55 Created page with "A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ. A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa. === Sommo yizie ===" 61395 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ. A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa. === Sommo yizie === hhw2gs4z276yux9z1l2ivcrat13at6p 61396 61395 2026-06-05T21:44:19Z Mary Loor 55 61396 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref> A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa. === Sommo yizie === llrmz39i9lrumslzcohcgyuv1x5z11l 61397 61396 2026-06-05T21:45:30Z Mary Loor 55 61397 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref> A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa.<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/19535/fofie-festival-in-techiman.html</ref> === Sommo yizie === 48bs5hl8144mduf9prgxgxlswtdmg57 61398 61397 2026-06-05T21:47:02Z Mary Loor 55 61398 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref> A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref><ref>https://www.modernghana.com/entertainment/19535/fofie-festival-in-techiman.html</ref> === Sommo yizie === oaewjlcr6bv4b8kh1mwcvkg4o5d5eup 61399 61398 2026-06-05T21:51:51Z Mary Loor 55 61399 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ. A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa. 9o4cjia7dmmfgsnjvr3svimmj9z60q3 61400 61399 2026-06-05T21:54:31Z Mary Loor 55 61400 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref> A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa. === Sommo yizie === llrmz39i9lrumslzcohcgyuv1x5z11l 61401 61400 2026-06-05T21:55:21Z Mary Loor 55 61401 wikitext text/x-wiki A Fofie wao Tigiri maŋ di la ne namine ne a Nchiraa noba peɛle Wenchi a Brong Ahafo Region a Ghana poɔ.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/tourism/festivals.php</ref> A Tigiri maŋ di la a October kyuu poɔ yuoni zaa.<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/19535/fofie-festival-in-techiman.html</ref> === Sommo yizie === 48bs5hl8144mduf9prgxgxlswtdmg57 Fordjour Tigiri 0 7063 61403 2026-06-05T22:27:14Z Mary Loor 55 Created page with "Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September. Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di. === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ====..." 61403 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September. Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di. === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== 6yrhsn1xa83jw7lmmfm0j23k32rxbru 61404 61403 2026-06-05T22:28:53Z Mary Loor 55 61404 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September.<ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di. === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== pdcxv1pndkgzhkl30hxm7ea7rtha0ic 61405 61404 2026-06-05T22:30:48Z Mary Loor 55 61405 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20210120100250/http://ghanaculturepolitics.com/list-of-festivals-in-ghana/</ref><ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di. === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== 2aqs6rfo1j8f90402x7f9w3c2af3m11 61406 61405 2026-06-05T22:32:16Z Mary Loor 55 61406 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20210120100250/http://ghanaculturepolitics.com/list-of-festivals-in-ghana/</ref><ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>http://www.gattagh.com/events.html</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di. === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== g2tvlt0lfxziiitg3ybcxn4qii84yts 61407 61406 2026-06-05T22:34:40Z Mary Loor 55 61407 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20210120100250/http://ghanaculturepolitics.com/list-of-festivals-in-ghana/</ref><ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>http://www.gattagh.com/events.html</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di.<ref>https://web.archive.org/web/20210811153900/https://www.nhoc.gov.gh/festivals</ref> === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la. ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== l09vm6rn0x4qe0l0bgk7lvthua06ebq 61408 61407 2026-06-05T22:35:41Z Mary Loor 55 61408 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20210120100250/http://ghanaculturepolitics.com/list-of-festivals-in-ghana/</ref><ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>http://www.gattagh.com/events.html</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di.<ref>https://web.archive.org/web/20210811153900/https://www.nhoc.gov.gh/festivals</ref> === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la.<ref>http://www.ghanaembassyiran.com/en/page/majorfestivals</ref> ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare. ===== Sommo yizie ===== 0nh5haizqtnl64qdupalgjcjdqucgg1 61409 61408 2026-06-05T22:36:37Z Mary Loor 55 61409 wikitext text/x-wiki Fordjour (wao) Tigiri e la yuoni bonde Tigiri ka namine ane Badu noba naŋ be Wenchi district a Bono Region, toribu Borong Ahafo region a Ghana poɔ maŋ di. Gbɛɛ yaga August kyuu poɔ la ka ba maŋ di ane September poɔ.<ref>https://web.archive.org/web/20210120100250/http://ghanaculturepolitics.com/list-of-festivals-in-ghana/</ref><ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>http://www.gattagh.com/events.html</ref> Noba mine meŋ maŋ wuli ka October poɔ la ka ba maŋ di.<ref>https://web.archive.org/web/20210811153900/https://www.nhoc.gov.gh/festivals</ref> === Diibu === A Tigiri wagere, sããma maŋ tuori la ka ba po bondirii ne bonnyuurii. A noba maŋ yɛre la saaŋkomboma kyɛ ka namine yi goɔŋ. Seɛre ne gaŋga ŋmɛ meŋ maŋ be be la.<ref>http://www.ghanaembassyiran.com/en/page/majorfestivals</ref> ==== Tɔnɔ ==== A Tigiri ŋa maŋ di la a leɛ teɛre yɛlɛ naŋ da e pare.<ref>https://web.archive.org/web/20200815054207/https://ghanaconsulatedubai.com/tourism.html</ref> ===== Sommo yizie ===== mrn1cfcf7nt5niy0pynei1tw9clafhl Iria ceremony 0 7064 61412 2026-06-06T06:40:50Z Anthony Dery 16 Created page with "A '''Iria ceremony''' tigiri ŋa taa la diibu ko a noba naŋ be a Ijaw paaloŋ a Rivers State, [[Nigeria]].<ref name="passage">{{Cite news|date=2018-11-03|title=Iria Festival: Excitement in Rivers community as maidens are set to dance half-naked|url=https://punchng.com/iria-festival-excitement-in-rivers-community-as-maidens-are-set-to-dance-half-naked/|access-date=2023-05-08|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O la bone na maŋ wulo pɔgeba baabo yi wagere ka..." 61412 wikitext text/x-wiki A '''Iria ceremony''' tigiri ŋa taa la diibu ko a noba naŋ be a Ijaw paaloŋ a Rivers State, [[Nigeria]].<ref name="passage">{{Cite news|date=2018-11-03|title=Iria Festival: Excitement in Rivers community as maidens are set to dance half-naked|url=https://punchng.com/iria-festival-excitement-in-rivers-community-as-maidens-are-set-to-dance-half-naked/|access-date=2023-05-08|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O la bone na maŋ wulo pɔgeba baabo yi wagere kaŋa te gaa wagere mine meŋ a Ijaw paaloŋ. A tigiri maŋ taa la diibu a Ibani kingdoms naŋ be a Bonny ane Opobo-Nkoro Local Government Areas of Rivers State.<ref name="rite">{{Cite web|date=2022-12-11|title=Iria Ceremony: Glorification of Ibani Womanhood|url=https://kristinareports.net/iria-ceremony-glorification-of-ibani-womanhood/|access-date=2023-05-08|website=Kristina Reports|language=en-US}}</ref> A piiluu saŋa ko Iria tigiri diibu maŋ la a rite of passage kyaare bipɔgebil baapaaba naŋ kpeɛrɛ a ba kponnuŋ kyɛ naŋ leɛrɛ pɔgekpoŋ sere. Kyaare a ŋaa, a bipɔge maŋ zo ne la eŋkpaŋkpoli vilikoli a yiriŋ, kyɛ o naŋ kpɛ a o kponnuŋ poɔŋ, o dɔgeba maŋ da la gaŋe bee wɛgya k'o. A neɛ na naŋ na tere a wɛgya ko a pɔgelee maŋ eɛ bebikpoŋ ko ba, a maŋ taa maaloo neŋ nɔmmo ane popeɛloŋ. A Iria noba maŋ de o la k'o waa Ibani kɔkɔre naŋ e ''Iriabo''.<ref>{{Cite web|date=2022-01-15|title=Di colourful Iria ritual into womanhood for dis ancient Nigerian tribe|url=https://www.bbc.com/pidgin/world-59998905|access-date=2023-05-08|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref name="passage" /> A tigiri taa la yelzuri ata, a kaŋa zaa maŋ pukyaare o yuomo noba naŋ seŋ neŋ. K'a naŋ wuli ka a yelzu kaŋa ba taa o maaloo kyaare a final ''Bibite'' stage, na maŋ e saŋa kaŋa, a maŋ eɛ feroo k'o taa eebo kyɛ k'a a baaraa saŋa baŋ ta:<ref name="rite" /> # ''Kala-Egerebite'': A Kala-Egerebite stage maale pukyaare la bipɔgebilii yuomo naŋ e 12 te tɔ 15. A tigiri ŋa bebiri, a bipɔgebilii maŋ vaare la gaŋe bee wɛgya yoŋ ba naŋ boɔlɔ SUU a ba nyaaŋ, ane lɛge-bilii a ba seɛŋ. # ''Opu-Egerebite'': pukyaare la bipɔgebilii naŋ e yuomo 18 te tɔ 21, aneŋ banaŋ naŋ kore fēē. A Opu-Egerebite diibu saŋa, a bipɔgebilii bama maŋ seɛ la wɛgya a ba seɛŋ ba naŋ boɔlɔ Ikaki, neŋ popo ane damask wɛgya, a laŋ neŋ blouses. # ''Bibite'': A Bibite yelzu pukyaare la pɔgeba bana naŋ be yuomo 40 kyɛ naŋ gɛrɛ. A yelzu ŋa, a pɔgeba maŋ yɛre la ba saakonnoŋ bonsuuri ba na boɔlɔ intorica George wɛgya ane lili-inji wɛgya. A Bibite yelzul la taa a yel-erre kpoŋ zie kyaare emmo ane kyɔɔtaɛ a Iria tigiri diibu na be a Bonny ane Opobo, kyɛ o maŋ nyɛ la kyɔɔtaa sonne meŋ. == Meŋ kaa kyɛ == * [[List of festivals in Nigeria|List of Festival in Nigeria]] * Culture of Nigeria == Enfuomo == <gallery mode="packed" heights="150" caption="[[c:Category:Images From Opobo Iria Womanhood celebration|Iriabo Womanhood Celebration]]"> Duoro_kɔre:Madam_Stella_Obomanu_Iria_Ceremony_8.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_Stella_Obomanu_Womanhood_Celebration_19.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Miss_Stella_Obomanu_Iria_Ceremony_4.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_Stella_Obomanu_Womanhood_Celebration_40.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_first_dance.jpg|An older ''Iriabo'', or [[Initiation|initiate]] of the Iria ceremony, engaging in a ceremonial dance. Duoro_kɔre:Iriabo_African_traditional_attire.jpg|A young ''Iriabo''. </gallery> == Sommo Yizie == <references /> m1oetq5mgrsxeoge16w3s8pgy839e7q 61413 61412 2026-06-06T06:41:53Z Anthony Dery 16 61413 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q118896142}} A '''Iria ceremony''' tigiri ŋa taa la diibu ko a noba naŋ be a Ijaw paaloŋ a Rivers State, [[Nigeria]].<ref name="passage">{{Cite news|date=2018-11-03|title=Iria Festival: Excitement in Rivers community as maidens are set to dance half-naked|url=https://punchng.com/iria-festival-excitement-in-rivers-community-as-maidens-are-set-to-dance-half-naked/|access-date=2023-05-08|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O la bone na maŋ wulo pɔgeba baabo yi wagere kaŋa te gaa wagere mine meŋ a Ijaw paaloŋ. A tigiri maŋ taa la diibu a Ibani kingdoms naŋ be a Bonny ane Opobo-Nkoro Local Government Areas of Rivers State.<ref name="rite">{{Cite web|date=2022-12-11|title=Iria Ceremony: Glorification of Ibani Womanhood|url=https://kristinareports.net/iria-ceremony-glorification-of-ibani-womanhood/|access-date=2023-05-08|website=Kristina Reports|language=en-US}}</ref> A piiluu saŋa ko Iria tigiri diibu maŋ la a rite of passage kyaare bipɔgebil baapaaba naŋ kpeɛrɛ a ba kponnuŋ kyɛ naŋ leɛrɛ pɔgekpoŋ sere. Kyaare a ŋaa, a bipɔge maŋ zo ne la eŋkpaŋkpoli vilikoli a yiriŋ, kyɛ o naŋ kpɛ a o kponnuŋ poɔŋ, o dɔgeba maŋ da la gaŋe bee wɛgya k'o. A neɛ na naŋ na tere a wɛgya ko a pɔgelee maŋ eɛ bebikpoŋ ko ba, a maŋ taa maaloo neŋ nɔmmo ane popeɛloŋ. A Iria noba maŋ de o la k'o waa Ibani kɔkɔre naŋ e ''Iriabo''.<ref>{{Cite web|date=2022-01-15|title=Di colourful Iria ritual into womanhood for dis ancient Nigerian tribe|url=https://www.bbc.com/pidgin/world-59998905|access-date=2023-05-08|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref name="passage" /> A tigiri taa la yelzuri ata, a kaŋa zaa maŋ pukyaare o yuomo noba naŋ seŋ neŋ. K'a naŋ wuli ka a yelzu kaŋa ba taa o maaloo kyaare a final ''Bibite'' stage, na maŋ e saŋa kaŋa, a maŋ eɛ feroo k'o taa eebo kyɛ k'a a baaraa saŋa baŋ ta:<ref name="rite" /> # ''Kala-Egerebite'': A Kala-Egerebite stage maale pukyaare la bipɔgebilii yuomo naŋ e 12 te tɔ 15. A tigiri ŋa bebiri, a bipɔgebilii maŋ vaare la gaŋe bee wɛgya yoŋ ba naŋ boɔlɔ SUU a ba nyaaŋ, ane lɛge-bilii a ba seɛŋ. # ''Opu-Egerebite'': pukyaare la bipɔgebilii naŋ e yuomo 18 te tɔ 21, aneŋ banaŋ naŋ kore fēē. A Opu-Egerebite diibu saŋa, a bipɔgebilii bama maŋ seɛ la wɛgya a ba seɛŋ ba naŋ boɔlɔ Ikaki, neŋ popo ane damask wɛgya, a laŋ neŋ blouses. # ''Bibite'': A Bibite yelzu pukyaare la pɔgeba bana naŋ be yuomo 40 kyɛ naŋ gɛrɛ. A yelzu ŋa, a pɔgeba maŋ yɛre la ba saakonnoŋ bonsuuri ba na boɔlɔ intorica George wɛgya ane lili-inji wɛgya. A Bibite yelzul la taa a yel-erre kpoŋ zie kyaare emmo ane kyɔɔtaɛ a Iria tigiri diibu na be a Bonny ane Opobo, kyɛ o maŋ nyɛ la kyɔɔtaa sonne meŋ. == Meŋ kaa kyɛ == * [[List of festivals in Nigeria|List of Festival in Nigeria]] * Culture of Nigeria == Enfuomo == <gallery mode="packed" heights="150" caption="[[c:Category:Images From Opobo Iria Womanhood celebration|Iriabo Womanhood Celebration]]"> Duoro_kɔre:Madam_Stella_Obomanu_Iria_Ceremony_8.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_Stella_Obomanu_Womanhood_Celebration_19.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Miss_Stella_Obomanu_Iria_Ceremony_4.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_Stella_Obomanu_Womanhood_Celebration_40.jpg|Iriabo Stella Obomanu Womanhood Celebration Duoro_kɔre:Iriabo_first_dance.jpg|An older ''Iriabo'', or [[Initiation|initiate]] of the Iria ceremony, engaging in a ceremonial dance. Duoro_kɔre:Iriabo_African_traditional_attire.jpg|A young ''Iriabo''. </gallery> == Sommo Yizie == <references /> 8fbwlxh3dvt0mi52567dkn9awd3kc54 Godigbe Tigiri 0 7065 61414 2026-06-06T06:50:29Z Anthony Dery 16 Created page with "A '''Aflao Godigbeza Tigiri''' e la a tigiri naŋ be a [[Ghana]] a maŋ taa diibu ko a noba naŋ be a Aflao. O maŋ taa la diibu yuoni la yuoni zaa, kyuuri na poɔ ba na maŋ di o la October, ka ba leɛ teɛre a neŋgyamaa bana zaa naŋ da kpi a Aflao yi a King Agorkoli naaloŋ a Notsie. A tigiri maale taa la a yelkori kyaare sori tuubu na da be a Notsie, a bebie na poɔ a [[Togo]]. A tigiri maŋ taa la diibu neŋ a namine ka ba laŋ zeŋ a gɔɔroŋ neŋ a noba a Aflao...." 61414 wikitext text/x-wiki A '''Aflao Godigbeza Tigiri''' e la a tigiri naŋ be a [[Ghana]] a maŋ taa diibu ko a noba naŋ be a Aflao. O maŋ taa la diibu yuoni la yuoni zaa, kyuuri na poɔ ba na maŋ di o la October, ka ba leɛ teɛre a neŋgyamaa bana zaa naŋ da kpi a Aflao yi a King Agorkoli naaloŋ a Notsie. A tigiri maale taa la a yelkori kyaare sori tuubu na da be a Notsie, a bebie na poɔ a [[Togo]]. A tigiri maŋ taa la diibu neŋ a namine ka ba laŋ zeŋ a gɔɔroŋ neŋ a noba a Aflao.<ref name="Volta Region">{{cite web|title=Festivals - Artistic-Economic-Ritual Significance of Festivals|url=http://www.ghanaculture.gov.gh/index1.php?linkid=281&page=2&sectionid=529|publisher=National Commission On Culture|accessdate=14 February 2015}}</ref> A tigiri diibu maŋ taa la lammo neŋ a ŋmemɛ puobu kyɛ maŋ tage neŋgyamaa lantaa yi a teŋgbuli zaa ane a ziiri meŋ na be a West African tenne.<ref>{{Cite web|url=http://www.benephson.com/article/introduction-to-ketu-south-district|title=404页面}}</ref> == Sommo Yizie == {{Reflist}} 48w0byomg4atr0s77vattrktjk0r1re 61415 61414 2026-06-06T06:51:34Z Anthony Dery 16 61415 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q19570758}} A '''Aflao Godigbeza Tigiri''' e la a tigiri naŋ be a [[Ghana]] a maŋ taa diibu ko a noba naŋ be a Aflao. O maŋ taa la diibu yuoni la yuoni zaa, kyuuri na poɔ ba na maŋ di o la October, ka ba leɛ teɛre a neŋgyamaa bana zaa naŋ da kpi a Aflao yi a King Agorkoli naaloŋ a Notsie. A tigiri maale taa la a yelkori kyaare sori tuubu na da be a Notsie, a bebie na poɔ a [[Togo]]. A tigiri maŋ taa la diibu neŋ a namine ka ba laŋ zeŋ a gɔɔroŋ neŋ a noba a Aflao.<ref name="Volta Region">{{cite web|title=Festivals - Artistic-Economic-Ritual Significance of Festivals|url=http://www.ghanaculture.gov.gh/index1.php?linkid=281&page=2&sectionid=529|publisher=National Commission On Culture|accessdate=14 February 2015}}</ref> A tigiri diibu maŋ taa la lammo neŋ a ŋmemɛ puobu kyɛ maŋ tage neŋgyamaa lantaa yi a teŋgbuli zaa ane a ziiri meŋ na be a West African tenne.<ref>{{Cite web|url=http://www.benephson.com/article/introduction-to-ketu-south-district|title=404页面}}</ref> == Sommo Yizie == {{Reflist}} 1f061oqeaebecykuz2eks9mb1ac7v5n Gobandawu Tigiri 0 7066 61416 2026-06-06T06:56:59Z Anthony Dery 16 Created page with "'''Gobandawu (waare) Tigiri''' e la bondeɛre tigiri na maŋ taa diibu ko a Naa ane o noba naŋ be a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Festival {{!}} The Embassy of the Republic of Ghana, Berlin, Germany|url=https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|access-date=2020-08-21|language=en-US|archive-date=2020-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200813074601/https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cit..." 61416 wikitext text/x-wiki '''Gobandawu (waare) Tigiri''' e la bondeɛre tigiri na maŋ taa diibu ko a Naa ane o noba naŋ be a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Festival {{!}} The Embassy of the Republic of Ghana, Berlin, Germany|url=https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|access-date=2020-08-21|language=en-US|archive-date=2020-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200813074601/https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=About Ghana/Tamale|url=http://tumtiwuni.sweb.cz/ghana.htm|access-date=2020-08-21|website=tumtiwuni.sweb.cz|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093502/http://tumtiwuni.sweb.cz/ghana.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-02-24|title=Northern Region|url=https://touringghana.com/northern-region/|access-date=2020-08-21|website=touringghana.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Quantum Tours - Northern Region|url=http://quantumleaptravels.com/index.html/services/tour-services/northern-region.html|access-date=2020-08-21|website=quantumleaptravels.com|archive-date=2020-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20200119231202/http://quantumleaptravels.com/index.html/services/tour-services/northern-region.html|url-status=dead}}</ref> == O Diibu == A tigiri saŋa, waare ane kpeene la ka ba maŋ de maale neŋ bagere a mere zuiŋ.<ref>{{Cite web|title=The Republic of Ghana Embassy Berlin Germany|url=http://h2829516.stratoserver.net/tourism/index.html|access-date=2020-08-21|website=h2829516.stratoserver.net|archive-date=2021-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809092051/http://h2829516.stratoserver.net/tourism/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Northern Region of Ghana - ghanagrio.com - ghanagrio.com|url=https://ghananation.com/tourism/The-Northern-Region.php|access-date=2020-08-21|website=ghananation.com|language=en|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093503/https://ghananation.com/tourism/The-Northern-Region.php|url-status=dead}}</ref> == Tɔnɔ == A tigiri ŋa maŋ taa la diibu ka ba tere bareka puoraa ko a ba ŋmemɛ o naŋ vɛŋ ka ba nyɛ bondigyamaa deɛbo soŋ.<ref>{{Cite web|title=Gobandawu Festival – FIANDAD GHANA LIMITED|url=https://www.fiandadghanalimited.com/gobandawu-festival/|access-date=2020-08-21|language=en-US|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093501/https://www.fiandadghanalimited.com/gobandawu-festival/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Goldstar Air {{!}} Tour Packages Northern Region|url=https://flygoldstar.com/tour-packages-northern-region.html|access-date=2020-08-21|website=flygoldstar.com}}</ref> == Sommo Yizie == <references /> 8ycs3cza5n5uw56vh11zvqcvnnbzw4f 61417 61416 2026-06-06T06:57:46Z Anthony Dery 16 61417 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q98537038}} '''Gobandawu (waare) Tigiri''' e la bondeɛre tigiri na maŋ taa diibu ko a Naa ane o noba naŋ be a Northern Region a [[Ghana]].<ref>{{Cite web|title=Festival {{!}} The Embassy of the Republic of Ghana, Berlin, Germany|url=https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|access-date=2020-08-21|language=en-US|archive-date=2020-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200813074601/https://ghanaemberlin.de/travel-tourism/festival/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=About Ghana/Tamale|url=http://tumtiwuni.sweb.cz/ghana.htm|access-date=2020-08-21|website=tumtiwuni.sweb.cz|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093502/http://tumtiwuni.sweb.cz/ghana.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-02-24|title=Northern Region|url=https://touringghana.com/northern-region/|access-date=2020-08-21|website=touringghana.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Quantum Tours - Northern Region|url=http://quantumleaptravels.com/index.html/services/tour-services/northern-region.html|access-date=2020-08-21|website=quantumleaptravels.com|archive-date=2020-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20200119231202/http://quantumleaptravels.com/index.html/services/tour-services/northern-region.html|url-status=dead}}</ref> == O Diibu == A tigiri saŋa, waare ane kpeene la ka ba maŋ de maale neŋ bagere a mere zuiŋ.<ref>{{Cite web|title=The Republic of Ghana Embassy Berlin Germany|url=http://h2829516.stratoserver.net/tourism/index.html|access-date=2020-08-21|website=h2829516.stratoserver.net|archive-date=2021-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809092051/http://h2829516.stratoserver.net/tourism/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Northern Region of Ghana - ghanagrio.com - ghanagrio.com|url=https://ghananation.com/tourism/The-Northern-Region.php|access-date=2020-08-21|website=ghananation.com|language=en|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093503/https://ghananation.com/tourism/The-Northern-Region.php|url-status=dead}}</ref> == Tɔnɔ == A tigiri ŋa maŋ taa la diibu ka ba tere bareka puoraa ko a ba ŋmemɛ o naŋ vɛŋ ka ba nyɛ bondigyamaa deɛbo soŋ.<ref>{{Cite web|title=Gobandawu Festival – FIANDAD GHANA LIMITED|url=https://www.fiandadghanalimited.com/gobandawu-festival/|access-date=2020-08-21|language=en-US|archive-date=2021-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827093501/https://www.fiandadghanalimited.com/gobandawu-festival/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Goldstar Air {{!}} Tour Packages Northern Region|url=https://flygoldstar.com/tour-packages-northern-region.html|access-date=2020-08-21|website=flygoldstar.com}}</ref> == Sommo Yizie == <references /> mej9hw2hszwq9229ja8j4diqpsg6ccg Wapaala Tigiri Nigeria Poɔ 0 7067 61424 2026-06-06T07:46:42Z Edith Tangkur 310 Create article 61424 wikitext text/x-wiki Waare e la a West African bondirii mine ane irigyin mine ba naŋ maŋ yeli bonyeere ka a e yuoni bee yuokyɛlee boma<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780128148877000071</ref><ref>http://www.iita.org/cropsnew/dioscoria/</ref><ref>https://www.britannica.com/plant/yam</ref>. A wa paaleba tigiri maŋ di la kɔkɔparɛɛ gyamaa na zaa a Nigeria poɔ ka ba.maŋ di o yuoni zaa a June poɔ. == Tɔnɔ == Ka neɛ na baŋ a wapaaleba tigiri ŋa aseŋ ka o daŋ baŋ bone na naŋ soŋ ka ba maŋ di a tigiri a tenne gyamaa poɔ, a teŋbɛrɛ ane Nigeria poɔ<ref>https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/New+Yam+Festival</ref>. == Dakoroŋ == Dakoroŋ, waare e la a bonkɔɔre kpoŋ kaŋa a Nigeria poɔ a ŋa ba naŋ maŋ puri a tenne gyamaa ka neɛ na zaa naŋ taa wa ŋmane a teŋɛ poɔ e la bondaana. Ba de la waare ka a deɛ na e bondirii yoŋ. Ba buuro a la a Nigeria poɔ ka a e a bondirii na kaŋa ba naŋ maŋ de kyɛre ne pɔge<ref>https://web.archive.org/web/20210731121256/https://editor.guardian.ng/life/festival-ready-7-of-the-best-nigerian-festivals/</ref>. A Igbo noba la maŋ di a tigiri a yi a seɛloŋ teɛroŋ na ba naŋ taa kyaare a waare, a ŋa lɛ ba saakomine naŋ manne ko ba yi senselle poɔ ka ba meŋ manne ko ba biiri a wa ta a ŋaa<ref>https://www.pulse.ng/lifestyle/food-travel/new-yam-festival-the-celebration-of-thanksgiving/rvndwhb</ref>. Waare e la yuoni gboli zaa boma a yi lɛ a na maŋ baa. Azuiŋ wapaaleba tigiri maŋ di la yuoni zaa, ka ba naŋ wa di wa paaleba. A tigiri maŋ di la yuoni zaa ka piili kyɛ baare ne kɔɔbo yuoni<ref>https://www.botanical-online.com/en/cultivation/yam-how-to-grow</ref>. A la e la kyeeroŋ ka fo di wapaale sɛre ka ba di a tigiri a ŋa a naŋ e lɛ ba naŋ maŋ wuli ba bommaale ŋmemɛ pɔpɛle ane a teŋgane ŋmɛmɛ a puoro ba bareka ne boma maaloo. Ka ba naŋ wa e a lɛ a ŋmemɛ poore na pɛle la ka ba na wane boma maaloo gyamaa ba naŋ la waa na ka ba ko<ref>https://web.archive.org/web/20210731121256/https://editor.guardian.ng/life/festival-ready-7-of-the-best-nigerian-festivals/</ref>. A Benin, Nigeria , a e la zunuo ka ba maŋ yeli la yɛlɛ fee kyaare ne a wapaaleba tigiri a ŋa lɛ ba naŋ maŋ di o a Benin poɔ yuomo mine naŋ pare. A maŋ ta la ROTH (1903: 76) sɛgere sɛre ka Benin Empire wa saa. A dɛŋdɛŋ soba a tigiri ŋa naŋ di a ŋaa e la a waare diibu saga, ba da ko la a Naa ne dɔge naŋ taa tenɛɛ, ane wakɔraa.(ie kaŋa naŋ yi a seɛ na naŋ pare poɔ) ba naŋ buri a yuori poɔ. A seɛre ne boma pɔŋ ko taa wagere, a yuori maŋ leɛ lɛre ne kaŋa ka neɛ zaa ba baŋ ne a naŋ taa waare naŋ maale soŋ ka leɛ wa de te ko a noba, ka nyɛ ka a e la a Naa gɔɔloŋ bammo gaŋ a bonkɔɔre. A bɛroŋ tɛɛtɛɛ naŋ be a waare poɔ maŋ wuli lɛ a boma maaloo naŋ na seŋ<ref>https://www.jstor.org/stable/40457684?read-now=1&seq=2#page_scan_tab_contents</ref>. == Sommo yizie == haq133hcucwm6vr35m77f9iwvtxp0m8