Wikipedia dtpwiki https://dtp.wikipedia.org/wiki/Natad_Tagayo MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Media Poimbida Pibarasan Moomomoguno Pibarasan moomomoguno Wikipedia Pibarasan Wikipedia Fail Pibarasan fail MediaWiki Pibarasan MediaWiki Templat Pibarasan templat Kouhupan Pibarasan kouhupan Kategori Pibarasan kategori TimedText TimedText talk Modul Pibarasan modul Acara Perbincangan acara Istana Lama 0 8788 24644 24643 2026-08-07T14:39:38Z Rombituon 6 /* Hinuyas */ 24644 wikitext text/x-wiki {{Use dmy dates|date=April 2019}} {{Infobox building | name = Old Palace | native_name = Istana Lama | native_name_lang = ms | logo = | logo_size = | logo_alt = | logo_caption = | image = Istana Temenggung 1862.jpg | image_size = | image_alt = <!-- or | alt = --> | image_caption = Istana Lama | pushpin_map = Singapura | pushpin_alt = | map_caption = | pushpin_map_size = | pushpin_label = | pushpin_mark = | pushpin_relief = | former_names = Hotel Bellevue <br> Bellevue Hotel | alternate_names = Istana Bukit Aur <br> Istana Temenggong | etymology = | status = Nohuyas | cancelled = | topped_out = | building_type = | architectural_style = | classification = | location = [[Teluk Belanga]], [[Singapura]], [[Straits Settlements]] | address = | location_city = <!-- or | location_town = --> | location_country = [[Singapura]], [[Straits Settlements]] | coordinates = {{Coord|1|16|00.0|N|103|49|22.5|E|display=inline,title|region:SG_type:landmark}} | altitude = | current_tenants = | namesake = | groundbreaking_date = | construction_start_date = 1823 | construction_stop_date = | est_completion = | topped_out_date = | completion_date = 1824 | opened_date = | inauguration_date = | relocated_date = | renovation_date = 1830 | closing_date = | demolished_date = 1954 | cost = | ren_cost = | client = | owner = | landlord = [[State of Johor]] | affiliation = | height = | architectural = | tip = | antenna_spire = | roof = | top_floor = | observatory = | diameter = | circumference = | weight = | other_dimensions = | structural_system = | material = | size = | floor_count = 2 | floor_area = | elevator_count = | grounds_area = | architect = | architecture_firm = | developer = | engineer = | structural_engineer = | services_engineer = | civil_engineer = | other_designers = | quantity_surveyor = | main_contractor = | awards = | designations = | known_for = | ren_architect = | ren_firm = | ren_engineer = | ren_str_engineer = | ren_serv_engineer = | ren_civ_engineer = | ren_oth_designers = | ren_qty_surveyor = | ren_contractor = | ren_awards = | number_of_rooms = | parking = | website = <!-- {{URL|example.com}} --> | embed = | embedded = | references = | footnotes = }} '''Istana Lama''', ointutunan nogi sabaagi '''Istana Bukit Aur''' om '''Istana Temenggong''', nopo nga iso istana i koumbal poinladsong id [[Telok Blangah]], [[Singapura]]. Minimpuun winonsoi o istana diti ontok toun 1824 sabaagi tionon di [[Temenggong Abdul Rahman]]. Nga hinuyas o bangunan kisajara dii ontok toun 1954.<ref>{{Cite web |title=Istana Temenggong di Telok Blangah |url=https://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/digitised/article/beritaharian19840703-1.2.39}}</ref> == Sajara == Kiikiro apat toun kalapas nosoinan Pibatasan 1819 i panakatanda Singapura sabaagi koiyonon British,<ref>{{Cite web |title=1819 Singapore Treaty {{!}} Infopedia |url=http://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_2014-05-16_133354.html |access-date=29 March 2019 |website=eresources.nlb.gov.sg}}</ref> minundaliu i [[Temenggong Abdul Rahman]] miampai paganakan om tutumanud dau kumaa id kinoyonon kiginayo 200 ekar (soboogian mantad kinoyonon [[Teluk Belanga]]) i pinatahak di Sir [[Stamford Raffles]]. Id kinoyonon dii, nowonsoi om nopongo iso istana kigaya Eropah i ointutunan sabaagi Istana Bukit Aur ontok toun 1824.<ref>{{Cite web |last=Singapore |first=Remember |date=2012-02-21 |title=A Forgotten Past – The Last Royal Palace of Singapore |url=https://remembersingapore.org/2012/02/21/last-royal-palace-of-singapore/ |access-date=2019-04-04 |website=Remember Singapore |language=en}}</ref> Minidu pogun i Temenggong Abdul Rahman id istana dii ontok 8 Gomot 1825 om linobong id [[Makam Diraja Teluk Blangah]]. Kalapas noiduan pogun, tanak koiso disido i Tun Haji Abdullah minonowoli disio miampai au poinhimagon sabaagi [[Temenggong of Johor|Temenggong Johor]] ''[[de facto]]''. Sumusuhut, numaan simbanai o istana dii miampai rinuhanangan di tanak koduo dau i [[Temenggong Daeng Ibrahim|Daeng Ibrahim]] do struktur konkrit ontok toun 1830. Minonowoli isio di Tun Haji Abdullah miampai au nokoimagon sabaagi Temonggong ontok 1833. Ointutunan nogi istana diti sabaagi kinoyonon kinosusuon do tanak di Temenggong Daeng Ibrahim, i [[Abu Bakar of Johor|Wan Abu Bakar]], i minonowoli disido om pinosiliu sabaagi [[Sultan of Johor|Sultan Johor]]. Nosusu i Wan Abu Bakar id istana dii ontok 3 Mansak 1833. Temenggong Daeng Ibrahim nookunan miampai poinhimagon ontok 19 Magus 1841. Soira nosiliu Maharajah Johor [[de facto]] ontok 10 Gomot 1855, mimpuun isio monoina wilayah dau, [[Iskandar Puteri]] mantad kinoyonon diti.<ref>{{Cite web |date=2015-06-27 |title=SUMBER:INTERNET |url=http://myrepositori.pnm.gov.my/bitstream/123456789/752/3/Majlis%20Bandaraya%20Johor%20Bahru%20%5BSumber%20Internet%5D.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627001833/http://myrepositori.pnm.gov.my/bitstream/123456789/752/3/Majlis%20Bandaraya%20Johor%20Bahru%20%5BSumber%20Internet%5D.pdf |archive-date=2015-06-27 |access-date=2019-04-02}}</ref> Minidu pogun i Temenggong Daeng Ibrahim id istana dii ontok 31 Milatok 1862 om linobong id kalabangan tosomok suab dii. Tanak disio, i Wan Abu Bakar minonowoli disio sabaagi Temenggong Johor ontok 2 Mansak 1862 om au alaid kalapas dii minundaliu kumaa tionon kumaa id [[Tyersall, Singapore|Tyersall]].<ref>{{Cite book |last=Carl A. |first=Trcocki |title=Prince of Pirates : The Temenggongs and the Developments of Johor and Singapore |publisher=NUS Press |year=2007 |isbn=9789971693763 |location=Singapore}}</ref> Koumbal i Temenggong Abu Bakar poposuul do posilihon o bagas istana dii sabaagi iso sikul takawas Malayu. Sundung do ingkaa, gama do kiwaa iso sikul Inggeris au osodu mantad istana dii, au pinotilombus o ssul mongukab sikul dii. Pinatahak o bagas istana dii kumaa songulun towkay Sina ii no tambalut kumaa paganakan diraja. Ontok toun 1931, minoposiwa o towkay Sina do bagas istana dii kumaa iso mikoruhang mantad Jerman ii no, B. Hackmeier om sawo disio i Bertha om numaan diolo simbanai fungsi bongunan dii kumaa iso hotel i pinungarananan do Hotel Bellevue.<ref>{{Cite web |title=Bellevue Hotel {{!}} Infopedia |url=https://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_1186_2007-08-16.html |access-date=2023-05-09 |website=eresources.nlb.gov.sg}}</ref> Kalapas nopupusan kapanaladan Jepun id Singapura, pinoboli o bagas istana dii kumaa iso syarikat kingaran do Guan Seng Kee ontok toun 1951. Ginuno do syarikat o bongunan dii sabaagi asrama montok kukumaraja diolo. == Hinuyas == Ontok toun 1954, papatawar o syarikat dii do poboli bagas istana dii. Ontok timpu dii, kiwaa piipiro puru i manahak sogu do insannagan om posilihon do muzium o bagas ustana dii montok popokito asil tinunturu Malayu, perabot om nogi gambar-gambar laid i mionit do [[Kesultanan Johor]].<ref name="auto">{{Cite news |date=2020-03-16 |title=Istana silam S'pura, Berita - BeritaHarian.sg |url=https://www.beritaharian.sg/setempat/spura-istana-silam |access-date=2023-05-09 |website=[[Berita Harian (Singapore)|Berita Harian]] |language=en}}</ref> Sundung do ingkaa, pinoboli o bagas istana dii kumaa [[Syarikat Bata]] om numaan huyaso' ontok toun dii.<ref>{{Cite news |title=20 forgotten istanas of early Singapore |url=https://www.straitstimes.com/sites/default/files/attachments/2020/01/14/ST_20200114_MSISTANA_R1_5379666.pdf |accessdate=4 November 2020 |work=[[The Straits Times]] |format=PDF}}</ref> ==Kalapas dii== Ontok 9 Ngiop 1964, pinohimagon o Kilang Kasut bata do [[Montiri Kousinan Singapura]] ontok dii i Dr [[Goh Keng Swee]] id sawat kiikiro satanga mantad tapak bagas istana dii.<ref>{{Cite web |title=Bata Shoe (Singapore) Pte Ltd {{!}} Infopedia |url=https://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_892_2005-01-26.html |access-date=2020-06-13 |website=eresources.nlb.gov.sg}}</ref> Alamat nopo do kilang dii nga id 66 Telok Blangah Road om nonuan pajakan solinaid 30 toun ontok wulan Mikat. Tinutupan om hinuyas o kilang dii ontok toun 1994. Ontok toun 1995, winonsoi iso kondominium i ointutunan sabaagi ''Harbourlights'' id bagas tapak kilang kasut dii om nopongo ii ontok toun 1997.<ref name="auto"/> ==Sukuon== {{reflist}} qyyt42e8nky2q6di7w5bon9v5nsn89q Modul:Location map/data/Singapura 828 8789 24645 2026-08-07T14:42:01Z Rombituon 6 Minomonsoi liwang wagu miampai suang "return { name = 'Singapore', top = 1.493, bottom = 1.129, left = 103.557, right = 104.131, image = 'Singapore_location_map_(main_island).svg' }" 24645 Scribunto text/plain return { name = 'Singapore', top = 1.493, bottom = 1.129, left = 103.557, right = 104.131, image = 'Singapore_location_map_(main_island).svg' } ba3m1242zrlskoawedw2unpgzlikhwd