Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.3
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Abortion in Slovakia
0
33815
170989
170779
2026-05-22T16:46:33Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
170989
wikitext
text/x-wiki
{{Databox generic}}'''Rewde reedu e nder leydi Slowaaki''' ina laawɗi e dow ɗaɓɓaande haa jonte 12 reedu, e dow dalillaaji safaara e nder daawal gadanal.<ref>{{Cite web|title=Abortion law Slovakia|url=https://www.womenonwaves.org/en/page/4814/abortion-law-slovakia|access-date=2021-11-04|website=Women on Waves|language=en}}</ref><ref name="un">[https://www.un.org/esa/population/publications/abortion/doc/slovakia.doc Slovakia - ABORTION POLICY - United Nations]</ref> Resde reedu laawɗinaama haa timmi ñalnde 23 oktoobar 1986. Resde reedu ina rokkaa kuule e nder leydi [[Sulowakiya|Slowaaki]] e ko wiyetee hannde leydi [[Cekoslowaki]] gila 19 desaambar 1957, kono ko sariya 1986 itti sarɗiiji jaɓgol safrooɓe ngam resde reedu ko adii yontere sappo e ɗiɗmere. Sukaaɓe rewɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 16 ina ɗaɓɓi yamiroore jibnaaɓe ngam ruttaade, sukaaɓe rewɓe yahrooɓe e duuɓi 16 e 17 ina mbaawi waɗde ɗum tawa ɓe njaɓaani kono jibnaaɓe ɓee ina poti humpiteede haa jooni.<ref name="births3">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref>
Ngam heɓde ruttaade cuɓaaɗo, debbo ina foti ɓurde yontere sappo e ɗiɗmere reedu mum, kadi ina foti anndinde ɗaɓɓaande mum ruttaade e binndol to doktoor mum, tawa kadi ina rokka debbo oo humpitooji ko faati e jibinannde, tawa kadi ina neldee to safrirde ngam ittude reedu mum.<ref name="un3" /> After twelve weeks, a group of physicians must approve the abortion, which in practice only occurs if there is a chance of irreparable harm for either the [[fetus]] or the mother.<ref name="un3" /> Caggal jonte sappo e ɗiɗi, fedde safrooɓe ina foti jaɓde ruttaade, tawa noon e nder golle mum, ina waɗa tan so tawii won ko waawi bonnude ɓiɗɗo oo walla yumma oo.<ref name="births2">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref>
E lewru Oktoobar 2020, kuulal potnoongal tiiɗtinde sariya ruttaade e nder leydi [[Sulowakiya|Slowaki]] fooli ɗum, tawi ko 59 woote njaɓaani, 58 njaɓi.<ref name="births">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref>
Hakindo ruttaade e reedu ina mawni e kitaale 1980 caggal nde sariya ruttaade e reedu ɓooyɗo oo yaltinaa, fotde 40 reedu e nder 100 jibinannde. E hitaande 2004, limoore ndee ustii les 15 jibinannde 100, ko ɗum woni limoore ɓurnde famɗude gila laamu nguu fuɗɗii reende limooje jibinannde e hitaande 1958.<ref name="un2" /><ref>{{Cite news|date=2020-10-20|title=Slovak parliament narrowly rejects tightening of abortion rules|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-slovakia-abortions-idUKKBN2752MV|access-date=2021-11-04}}</ref>
Haa e hitaande 2010, keewal jibinannde ko 13,9 jibinannde e nder 1000 debbo jahroowo e duuɓi 15-44.<ref name="un2013">{{Cite web|title=World Abortion Policies 2013|publisher=United Nations|year=2013|url=https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/policy/world-abortion-policies-2013.shtml|access-date=3 March 2014}}</ref>
== Tuugnorgal ==
c6uqeu55avapj44k697txmf1gsj6iig
Asma Khalifa
0
35274
170990
170014
2026-05-22T17:42:21Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
170990
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Asma Khalifa''' ko debbo Libiyanke daraniiɗo hakkeeji rewɓe e jam. Golle makko ina njahdi e leyɗeele keewɗe ko wayi no Libi, [[Yemen]] e [[Siri]]. O heɓi [[Luxembourg Peace Prize|njeenaari jam Luxembourg]] e hitaande 2016, o jeyaa ko e 100 sukaaɓe Afriknaaɓe ɓurɓe waawde golle e hitaande 2017 e nder [[Africa Youth Awards|njeenaari sukaaɓe Afrik]].<ref>"The voice of Libya's minorities". New Statesman. 28 November 2011. Retrieved 21 November 2017.
Forum, Oslo Freedom. "Asma Khalifa | Speakers". Oslo Freedom Forum. Retrieved 2019-08-07.
Toderean, Claudia Ilinca. "Trainer Spotlight: a chat with Asma Khalifa m". International Youth Peace Forum. Archived from the original on 19 June 2018. Retrieved 21 November 2017.
"Asma Khalifa". World Peace Youth. 10 June 2016.</ref>
== Kugal ==
Asmaa Kaliifa jibinaa ko Zuwara, iwdi mum ko Amasig (Berbeer).<ref>{{Cite web|url=https://oslofreedomforum.com/speakers/asma-khalifa|title=Asma Khalifa {{!}} Speakers|last=Forum|first=Oslo Freedom|website=Oslo Freedom Forum|language=en|access-date=2019-08-07}}</ref> O golliima e hakkeeji rewɓe gila ko adii hitaande 2011 nde o naati e golle sukaaɓe. Mawnude e Libinaajo mo wonaa aarabeeɓe, amazigh e les njiimaandi Kolonel [[Muammar Kaddaafi]], Kalifa seedtii batte bonɗe ɗe njiyaagu e fitinaaji rewɓe mbaɗata.<ref name="peace2">{{cite web|last1=Toderean|first1=Claudia Ilinca|title=Trainer Spotlight: a chat with Asma Khalifa m|url=http://globalyouthrising.org/2016/05/09/trainer-spotlight-a-chat-with-asma-khalifa/|website=International Youth Peace Forum|accessdate=21 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619040447/http://globalyouthrising.org/2016/05/09/trainer-spotlight-a-chat-with-asma-khalifa/|archive-date=19 June 2018|url-status=usurped}}</ref> O waɗii golle makko e wallitde mahngo renndo siwil leydi Libi, ko ɓooyaani koo kadi o golliima e mahngo jam e waylude fitinaaji e nder leydi ndi. Gila 2014 o ɓuri tiiɗnaade ko e jam e nder leydi Libi, Siiri e Yemen. Golle makko to Libi ina njeyaa e ko addani rewɓe waawde naatde e laamuuji nokkuuji e haɓaade baasal hakkunde rewɓe e worɓe. Khalifa golliima kadi e fedde nde wonaa laamuyankoore [[Libiya|Libi]] e eɓɓaande ngam haɓaade dewgal sukaaɓe, kadi ko o jannginoowo eɓɓaande Young Peace-builders nde Tripoli Good ardii.<ref name="world">{{cite web|url=http://www.worldpeaceyouth.org/asma-khalifa/|title=Asma Khalifa|date=10 June 2016|publisher=World Peace Youth}}</ref><ref>{{cite news|last1=Miloud|first1=Inas|title=Libyan Amazigh Woman Activist Named 2016 Recipient of Luxembourg Peace Prize|url=http://www.amazighworldnews.com/libyan-amazigh-woman-activist-named-2016-recipient-of-luxembourg-peace-prize/|accessdate=21 November 2017|work=Amazigh World News}}</ref> O winnditii bonanndeeji baɗeteeɗi e nder leydi Siri, omo yeewtida e rewɓe mooliiɓe ngam wiɗtooji ngam deftere ko fayti e bannge aadee e caɗeele mooliiɓe. Yanti heen, Khalifa golliima ngam wiɗtude e wiɗtude hareeji diwooje to leydi Yemen. <ref name="peace" />
Khalifa ina jeyaa e sosɓe [[Tamazight Women Movement|Diɗɗal Rewɓe Tamazight]], fedde miijotoonde e kampaañ, daraniinde potal rewɓe e worɓe ɓurngal mawnude wonande rewɓe jeyaaɓe e Afrik worgo. O rokkaama [[Luxembourg Peace Prize|njeenaari jam Luxembourg]] to [[Schengen Peace Foundation|Fooyre Jam Schengen]] ñalnde 25 mee 2016 sabu golle makko ngam ɓamtude jam e ƴellitgol luural. Khalifa inniraama e [[Africa Youth Awards|njeenaaje sukaaɓe Afrik]] e nder 100 sukaaɓe Afriknaaɓe ɓurɓe waawde golle e hitaande 2017.<ref>{{cite news|title=2017 Most Influential Young Africans list announced|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/2017-Most-Influential-Young-Africans-list-announced-575237|accessdate=21 November 2017|work=Ghana Web}}</ref> E hitaande 2016-17 o wonnoo ko jiiloowo to [[Friedrich Ebert Foundation|Fooyre Friedrich Ebert]], omo janngina mahngo jam. Haa e hitaande 2019, Khalifa ina ɗaɓɓa doktoraa mum e ganndal politik e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hamburg.<ref>[https://web.archive.org/web/20201124180437/https://www.giga-hamburg.de/en/team/khalifa Asma Khalifa]</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
qohul9r92nlbydftugewmj0r5pbr2d7
Dimbi
0
36148
170995
151422
2026-05-22T19:34:48Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
170995
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Dimbi''' ko wuro wonngo e diiwaan Basse-Kotto e nder diiwaan Santarafrik.
== Tariya ==
Dimbi nanngaa ko e juuɗe murtuɓe Séléka ñalnde 20-21 lewru Yarkomaa 2013.<ref>[https://www.aljazeera.com/features/2013/2/2/car-peace-deal-yet-to-translate-into-reality CAR peace deal yet to translate into reality], 2 February 2013</ref>
Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2021 Dimbi heɓtaa e juuɗe konu laamu caggal nde riiwti fedde armeere wiyeteende Union pour la Paix dans la Republique Centre Africaine. Ñalnde 8 ut 2021 rebel en UPC keɓti laamu Dimbi. Ñalnde 13 lewru nduu hitaande 2022 konu nguu e ballal Riisinaaɓe nanngi Dimbi caggal nde ɓe kaɓi e murtuɓe. Ñalnde 3 sulyee konu ngu riiwti njanngu murtuɓe to Dimbi wari murtuɓe 12 e nanngude njoyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20210507044954/https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-reprise-de-la-ville-de-kembe-mais-aussi-de-dimbi-de-poumbolo-et-de-gambo-par-les-forces-loyalistes/ RCA : reprise de la ville de Kémbé, mais aussi de Dimbi, de Poumbolo et de Gambo par les forces loyalistes], 6 May 2021</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20211019011931/https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-affrontement-entre-les-soldats-faca-et-les-rebelles-de-lupc-a-dimbi-dans-la-basse-kotto/ RCA : affrontement entre les soldats FACA et les rebelles de l’UPC à Dimbi, dans la Basse-Kotto], 9 October 2021</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-des-militaires-ont-pris-position-a-letele-nuit-calme-a-dimbi/ RCA : des militaires ont pris position à Létélé, nuit calme à Dimbi], 2 November 2021</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.org/centrafrique-violent-affrontement-entre-les-mercenaires-russes-et-les-rebelles-de-la-cpc-a-dimbi/ Centrafrique : violent affrontement entre les mercenaires russes et les rebelles de la CPC à Dimbi], 14 June 2022</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.org/a-dimbi-les-rebelles-de-la-cpc-ont-affronte-leurs-anciens-collegues-rebelles-incorpores-dans-larmee-le-bit-11/ À Dimbi, les rebelles de la CPC ont affronté leurs anciens collègues rebelles incorporés dans l’armée, le BIT-11], 4 July 2022</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
qrkqhfnpsxoobwm095n1g6kj2rmnbrn
Bure (disputed zone)
0
41506
170991
170678
2026-05-22T18:32:35Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
170991
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bure''' (Amharic: ቡሬ) ko nokku tokooso fotde 80 kiloomeeteer (50 mi) hirnaange Asseb, e keerol hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko leyɗe ɗiɗi ɗee kala mbiyata ɗum. Bure woni ko e sara laawol mawngol Awash-Asseb, ngol e yontaaji ɓennuɗi wonnoo laawol kammu teeŋtungol.<ref>[https://web.archive.org/web/20070927023107/http://130.238.24.99/library/resources/dossiers/local_history_of_ethiopia/B/ORTBUR.pdf "Local History in Ethiopia"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927023107/http://130.238.24.99/library/resources/dossiers/local_history_of_ethiopia/B/ORTBUR.pdf|date=2007-09-27}} (pdf) The Nordic Africa Institute website (accessed 2 April 2009)</ref>
Bure ቡሬ naati e juuɗe Eritree caggal jonte keewɗe hareeji e lewru mee–juin 1998. Eritree wiyi wonde Ecoppi fuɗɗiima hare to Bure, tawi ina werloo bommbooji e dow dingiral yeeso ñalnde 14 feebariyee 1999. Hareeji ɗii e nokku hee njokkii rewrude e Ethitrean-E900). tawi bannge fof ina wiya waɗii caɗeele teeŋtuɗe e bannge goɗɗo oo, haa ɓe nanondiri e dartinde wolde.<ref>{{cite press release|title=Chapter VI – The Sector Covered by the 1908 Treaty (Eastern Sector)|publisher=Eritrea-Ethiopia Boundary Commission|date=2002-04-13|url=http://www.pca-cpa.org/showfile.asp?fil_id=604|accessdate=2007-10-10|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100602001956/http://www.pca-cpa.org/showfile.asp?fil_id=604|archivedate=2010-06-02}}</ref>
Komiseer keeri Eritree e Ecoppi fellitii e hitaande 2002 wonde Bure ina woni bannge keeri Ecoppi. Jokkondiral hakkunde Eritree e Ecoppi bonnii e lewru noowammbar 2005, nde soldateeɓe 20 Ecoppi keɓti feccere e nokku hee balɗe keewɗe. Caggal nde konu jam ummoriiɗo e Mission Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Ecoppi e Eritree naati heen, konu Ecoppi yalti.
: <ref name="19-June-2008">[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13349395], BBC News, 19 June 2008</ref>
BBC yaltinii ñalnde 19 suwee 2008 limre waktuuji hare hakkunde Eritree e Ecoppi haa oon ñalngu, e wiyde wonde "hare keeri ina jokki" :
2007 suwee – Hare ina waawi fuɗɗaade hakkunde Ecoppi e Eritree sabu luural keeriwal mum en, jeertinii nulaaɗo keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Fuɗnaange Afrik, hono Kjell Magne Bondevik.
2007 noowammbar – Eritree jaɓi keeri ɗi goomu keeri hakkunde leyɗeele ƴetti. Ecoppi ina salii ɗum.
2008 Yarkomaa – Fedde Ngenndiije Dentuɗe ɓeydii yamiroore reennooɓe jam e keeri Ecoppi e Eritree fotde lebbi jeegom. Goomu kisal ONU ina ɗaɓɓi nde leydi Eritree ittata kuuge petroŋ ɗe ɓe mbaɗi e dow leydi Eritree e leydi Ecoppi. Leydi Eritree saliima, wiyi yo konu mum yaltu keeri leydi ndi.
Feebariyee 2008 – ONU fuɗɗii yaltinde 1 700 soldaat jam, sabu ŋakkeende petroŋ caggal kuule laamu Eritree.
2008 Abriil – Ban Ki-moon, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe jeertinii wonde ina waawi waɗde hare hesere hakkunde Ecoppi e Eritree so tawii njuɓɓudi jam ndii yaltii haa laaɓi. Ina hollita cuɓe ngam ƴellitde golle ONU e nder leyɗeele ɗiɗi ɗee.
2008 mee – Eritree noddii Fedde Ngenndiije Dentuɗe yo joofnu golle jam.
== Ƴeew kadi ==
== Bonɗo ==
Jalambessa
== Tuugnorgal ==
1dlvr0jfnz17vu0riz0w9w9ey0hyz3z
Mai Nefhi
0
41572
170952
2026-05-22T13:46:21Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara. Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. Tuugnorgal"
170952
wikitext
text/x-wiki
Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.
Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi.
Tuugnorgal
evadbgayxdow2izi4a0qukbivvdfo3n
170953
170952
2026-05-22T13:47:24Z
Ilya Discuss
10103
170953
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.
Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi.
Tuugnorgal
cnqt8kuufa8zvshqgml011takh3do38
170954
170953
2026-05-22T13:47:57Z
Ilya Discuss
10103
170954
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.
Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi.
== Tuugnorgal ==
0adatyumw6bp2o3uaiu2zm6uc32y2op
170955
170954
2026-05-22T13:49:07Z
Ilya Discuss
10103
170955
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.<ref name="Rastaites">{{cite web|author1=[[Haile Selassie I]]|title=The Throne Speeches: 1970|url=http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|website=Rastaites|accessdate=15 June 2015|date=2 November 1970|quote=''The Mai Nefhi Dam costing Ethiopian $10 million will be completed within the next few months to meet the water needs of the city of Asmara.''|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522041856/http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|archive-date=22 May 2015|url-status=dead}}</ref>
Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi.
== Tuugnorgal ==
oncdtf34neu2fwjnn9uu1nszp9l93zr
170956
170955
2026-05-22T13:50:00Z
Ilya Discuss
10103
170956
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.<ref name="Rastaites">{{cite web|author1=[[Haile Selassie I]]|title=The Throne Speeches: 1970|url=http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|website=Rastaites|accessdate=15 June 2015|date=2 November 1970|quote=''The Mai Nefhi Dam costing Ethiopian $10 million will be completed within the next few months to meet the water needs of the city of Asmara.''|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522041856/http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|archive-date=22 May 2015|url-status=dead}}</ref>
Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi..<ref>{{cite web|author=Ertrea - Ministry of Information|url=http://www.shabait.com/news/local-news/22160-eritrea-institute-of-technology-graduates-1207-students|title=Eritrea Institute of Technology Graduates 1207 Students|publisher=Shabait.com|date=2016-07-10|accessdate=2017-05-16|archive-date=2016-08-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20160814182153/http://www.shabait.com/news/local-news/22160-eritrea-institute-of-technology-graduates-1207-students|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
g9w83ukda89m07qeju1dj9lqfnnjc0p
Mai-Aini subregion
0
41573
170957
2026-05-22T13:51:37Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree. Tuugnorgal"
170957
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree.
Tuugnorgal
tqdjrt8xx24dhsw5yrjr28y5enr8d6y
170958
170957
2026-05-22T13:53:03Z
Ilya Discuss
10103
170958
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree.
Tuugnorgal
ebkylwl32ooj4wjsege33u6fyeh2vy3
170959
170958
2026-05-22T13:53:30Z
Ilya Discuss
10103
170959
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Mai-Aini''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree.
== Tuugnorgal ==
0irwk4mcdfna861ybeq3ezkfpj2iikn
Markaughe
0
41574
170960
2026-05-22T13:55:49Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu. Wurooji e gure Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi: Ad Kasub (5,7 nm) Antalla Gogne (11,2 nm) Hambok (6,5 nm) Meskul (8,3 nm) Tawda (12,4 nm)"
170960
wikitext
text/x-wiki
Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu.
Wurooji e gure
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi:
Ad Kasub (5,7 nm)
Antalla
Gogne (11,2 nm)
Hambok (6,5 nm)
Meskul (8,3 nm)
Tawda (12,4 nm)
m9yyxvlpb5r65gq52qh667a0navks9t
170961
170960
2026-05-22T13:57:02Z
Ilya Discuss
10103
170961
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu.
Wurooji e gure
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi:
Ad Kasub (5,7 nm)
Antalla
Gogne (11,2 nm)
Hambok (6,5 nm)
Meskul (8,3 nm)
Tawda (12,4 nm)
q1wjje77tvdeln9pp81uy0ufmn7hav7
170962
170961
2026-05-22T13:58:05Z
Ilya Discuss
10103
170962
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Markaughe''' (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu.
== Wurooji e gure ==
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi:
Ad Kasub (5,7 nm)
== Antalla ==
Gogne (11,2 nm)
Hambok (6,5 nm)
Meskul (8,3 nm)
Tawda (12,4 nm)
rd9z9qtt4xzav7ivkua6mbfzeqe4nda
Massawa subregion
0
41575
170963
2026-05-22T14:00:03Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa. Tariya Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa w..."
170963
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa.
Tariya
Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre.
Tuugnorgal
mirhbk9jmhkcdgt2xpt4bhmhbwx3aku
170964
170963
2026-05-22T14:01:22Z
Ilya Discuss
10103
170964
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa.
Tariya
Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre.
Tuugnorgal
gzp8hkaqjmcu65gbn5ssxlhcs0mrngh
170965
170964
2026-05-22T14:02:04Z
Ilya Discuss
10103
170965
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Massawa''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa.
== Tariya ==
Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre.
== Tuugnorgal ==
ltjq28fzbz3repm8kx8i8gv3foluvif
Matara, Eritrea
0
41576
170966
2026-05-22T14:04:19Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree. Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde..."
170966
wikitext
text/x-wiki
Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.
Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.
Tariya
Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT
Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara.
Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo.
Ƴeew kadi
Adulis
Keskese
Nakfa
Qohayto
Sembel
Mendeferaa
Tuugnorgal
hiobq9amx4w7cwuxna1pyl4cevmi875
170967
170966
2026-05-22T14:06:17Z
Ilya Discuss
10103
170967
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.
Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.
Tariya
Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT
Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara.
Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo.
Ƴeew kadi
Adulis
Keskese
Nakfa
Qohayto
Sembel
Mendeferaa
Tuugnorgal
ej557kjqrrdzvzgyv52p8oppo2tz519
170968
170967
2026-05-22T14:07:51Z
Ilya Discuss
10103
170968
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.
Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.
== Tariya ==
Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT
Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara.
Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo.
== Ƴeew kadi ==
== Adulis ==
== Keskese ==
== Nakfa ==
== Qohayto ==
== Sembel ==
== Mendeferaa ==
== Tuugnorgal ==
mpjhn90ip54tcein6t1u7zmh7e0m405
170969
170968
2026-05-22T14:09:09Z
Ilya Discuss
10103
170969
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.<ref>{{Citation|last=Clay Gilliland|title=Matara Eritrea|date=2016-05-28|url=https://www.flickr.com/photos/26781577@N07/33628113490/|access-date=2024-06-26}}</ref>
Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.
== Tariya ==
Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT
Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara.
Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo.
== Ƴeew kadi ==
== Adulis ==
== Keskese ==
== Nakfa ==
== Qohayto ==
== Sembel ==
== Mendeferaa ==
== Tuugnorgal ==
p60p07cu9eyhxrouvhyajf6ahnsneca
170970
170969
2026-05-22T14:10:38Z
Ilya Discuss
10103
170970
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.<ref>{{Citation|last=Clay Gilliland|title=Matara Eritrea|date=2016-05-28|url=https://www.flickr.com/photos/26781577@N07/33628113490/|access-date=2024-06-26}}</ref>
Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.<ref>{{cite news|url=http://www.news24.com/News24/Africa/News/0,,2-11-1447_1660407,00.html|title=Eritrea wants artefacts back|date=2005-10-02|accessdate=2007-02-05|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060620005055/http://www.news24.com/News24/Africa/News/0%2C%2C2-11-1447_1660407%2C00.html|archivedate=2006-06-20}}</ref>
== Tariya ==
Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT
Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara.
Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo.
== Ƴeew kadi ==
== Adulis ==
== Keskese ==
== Nakfa ==
== Qohayto ==
== Sembel ==
== Mendeferaa ==
== Tuugnorgal ==
qc83h4kzmby9uzdzuo04194heuf77yy
Mendefera
0
41577
170971
2026-05-22T14:12:54Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. Tariya Nokku gonɗo sara Mendefe..."
170971
wikitext
text/x-wiki
Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
Tariya
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
Wakati
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
Dowlaaji weeyo wonande Mendefera
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 0
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima[3]
Ƴeew kadi
Diiwaan menndefera
Tuugnorgal
mtie20vebletuw5d7evz6ybnkmh4jp9
170972
170971
2026-05-22T14:13:56Z
Ilya Discuss
10103
170972
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
Tariya
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
Wakati
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
Dowlaaji weeyo wonande Mendefera
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 0
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima[3]
Ƴeew kadi
Diiwaan menndefera
Tuugnorgal
mimbojrmi3vsixzc9g4v59nozjax9d1
170973
170972
2026-05-22T14:16:20Z
Ilya Discuss
10103
170973
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
Dowlaaji weeyo wonande Mendefera
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 0
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
Ƴeew kadi
Diiwaan menndefera
Tuugnorgal
qrzbx35gec3wwakf27fbt9vcxgcwu32
170974
170973
2026-05-22T14:17:12Z
Ilya Discuss
10103
170974
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
Dowlaaji weeyo wonande Mendefera
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 0
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
Ƴeew kadi
Diiwaan menndefera
Tuugnorgal
n9r3c1b7zcw291kn13fkq9zqttkc4fv
170975
170974
2026-05-22T14:18:24Z
Ilya Discuss
10103
170975
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
== Dowlaaji weeyo wonande Mendefera ==
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 ==
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 0
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
Ƴeew kadi
Diiwaan menndefera
Tuugnorgal
sjniztmp9fkilnvfv6erd8y6mlcaqc6
170976
170975
2026-05-22T14:19:55Z
Ilya Discuss
10103
170976
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
== Dowlaaji weeyo wonande Mendefera ==
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 ==
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 ==
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
== Iwdi: Dowlaaji-kiliima ==
== Ƴeew kadi ==
Diiwaan menndefera
== Tuugnorgal ==
hjb9sj5fvcvwj6aufh8bc2d10z1ocn2
170977
170976
2026-05-22T14:20:55Z
Ilya Discuss
10103
170977
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref>
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
== Dowlaaji weeyo wonande Mendefera ==
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 ==
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 ==
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
== Iwdi: Dowlaaji-kiliima ==
== Ƴeew kadi ==
Diiwaan menndefera
== Tuugnorgal ==
cwu0q5ndlig4lg64ua2m97ibgooy3sw
170978
170977
2026-05-22T14:22:39Z
Ilya Discuss
10103
170978
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref>
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.<ref name="Dr.Federica">Dr.Federica, Crivellellero. " Archeologists in Eritrea target unfunded ' rescue excavations, Sudan Tribun Dec 5, 2004</ref>
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
== Dowlaaji weeyo wonande Mendefera ==
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 ==
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 ==
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
== Iwdi: Dowlaaji-kiliima ==
== Ƴeew kadi ==
Diiwaan menndefera
== Tuugnorgal ==
fccllgcql4mol7ngyskhmblrz44qs8c
170979
170978
2026-05-22T14:24:40Z
Ilya Discuss
10103
170979
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref>
== Tariya ==
Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.<ref name="Dr.Federica">Dr.Federica, Crivellellero. " Archeologists in Eritrea target unfunded ' rescue excavations, Sudan Tribun Dec 5, 2004</ref>
Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe.
Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.<ref name="climate">{{cite web|url=http://en.climate-data.org/location/31383/|title=Climate-Data : Eritrea|accessdate=11 July 2013}}</ref>
== Wakati ==
Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof.
== Dowlaaji weeyo wonande Mendefera ==
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8
(82,0) 28,5
(83,3) 30,0
(86,0) 30,0
(86,0) 29,5
(85,1) 28,2
(82,8) 23,3
(73,9) 22,6
(72,7) 27,5
(81,5) 27,5
(81,5) 26,6
(79,9) 26,6
(79,9) 27,3
(81,2)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 ==
(46,4) 9,2
(48,6) 11,1
(52,0) 12,0
(53,6) 12,7
(54,9) 12,6
(54,7) 11,7
(53,1) 12,3
(54,1) 12,2
(54,0) 9,7
(49,5) 8,6
(47,5) 8,1
(46,6) 10,7
(51,3)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 ==
(0) 4
(0,2) 12
(0,5) 28
(1.1) 41
(1,6) 57
(2,2) 190
(7,5) 189
(7,4) 50
(2,0) 11
(0,4) 16
(0,6) 4
(0,2) 602
(23,7)
== Iwdi: Dowlaaji-kiliima ==
== Ƴeew kadi ==
Diiwaan menndefera
== Tuugnorgal ==
qk7lcfokcff1llwtmpu8h08tmzpb6ps
Mendefera subregion
0
41578
170980
2026-05-22T14:27:12Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Mendefera ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera. Tuugnorgal"
170980
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Mendefera ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera.
Tuugnorgal
2y2s0yzc2l7jckhmawxvph1x0c91yvi
170981
170980
2026-05-22T14:28:26Z
Ilya Discuss
10103
170981
wikitext
text/x-wiki
'''Diiwaan Mendefera''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera.
== Tuugnorgal ==
ebkuazka2aoa9rf4ohtlw9ben7qenjy
170982
170981
2026-05-22T14:28:56Z
Ilya Discuss
10103
170982
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Mendefera''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera.
== Tuugnorgal ==
k01kx4gcqg8ge5mmjgrebrgt7vklgea
Mensura subregion
0
41579
170983
2026-05-22T14:31:14Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura. Tuugnorgal"
170983
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura.
Tuugnorgal
fgvne2em7balxtznea1ikh0m4lom08y
170984
170983
2026-05-22T14:32:20Z
Ilya Discuss
10103
170984
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura.
Tuugnorgal
5nfsw8jt1wmpz3e5shapuczxr35mrf6
170985
170984
2026-05-22T14:32:49Z
Ilya Discuss
10103
170985
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Mensura''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura.
== Tuugnorgal ==
5inkudcp727099gowc5jv9kick43t3s
Mescul
0
41580
170986
2026-05-22T14:34:43Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree . Wakere Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm)."
170986
wikitext
text/x-wiki
Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree .
Wakere
Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm).
erwhoeihw2g8cn0ozovy0e3uakzqazc
170987
170986
2026-05-22T14:35:49Z
Ilya Discuss
10103
170987
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree .
Wakere
Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm).
kkdv00c9np57alwixxem659sv6v8a5z
170988
170987
2026-05-22T14:36:22Z
Ilya Discuss
10103
170988
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mescul''' (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree .
== Wakere ==
Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm).
a6enrcwconwoj3dhq826c5qskel6shl
Mogolo
0
41581
170992
2026-05-22T19:25:09Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree. Wakere Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm)."
170992
wikitext
text/x-wiki
Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree.
Wakere
Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm).
pv5virrxjxe9dlnm53o2baiozzflkp9
170993
170992
2026-05-22T19:31:59Z
Ilya Discuss
10103
170993
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree.
Wakere
Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm).
rb5wupats9fn4g9s1bcxgtht4d545zs
170994
170993
2026-05-22T19:34:13Z
Ilya Discuss
10103
170994
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mogolo''' (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree.
== Wakere ==
Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka.
Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm).
j6yg3jr75lajn4r0wa9o9nztew5xuf0
Mogolo subregion
0
41582
170996
2026-05-22T19:36:28Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. Wurooji e gure Aredda Ataay Sibaabo Meskul Mogolo Tuugnorgal"
170996
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo.
Wurooji e gure
Aredda
Ataay
Sibaabo
Meskul
Mogolo
Tuugnorgal
o581sn39895wuzmhf89jhtej3e1dglp
170997
170996
2026-05-22T19:38:05Z
Ilya Discuss
10103
170997
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo.
Wurooji e gure
Aredda
Ataay
Sibaabo
Meskul
Mogolo
Tuugnorgal
4yis755gwka18biu0t3tlqqztg0zog0
170998
170997
2026-05-22T19:38:35Z
Ilya Discuss
10103
170998
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Mogolo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo.
Wurooji e gure
Aredda
Ataay
Sibaabo
Meskul
Mogolo
Tuugnorgal
dksp81w2sth2ofsqtf4dlbmg3jbcu40
170999
170998
2026-05-22T19:39:43Z
Ilya Discuss
10103
170999
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Mogolo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo.
== Wurooji e gure ==
== Aredda ==
== Ataay ==
== Sibaabo ==
== Meskul ==
== Mogolo ==
== Tuugnorgal ==
ttjcze99yif8rfx6g20o1b82voxxcmf
Molki
0
41583
171000
2026-05-22T19:41:47Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki. Tuugnorgal"
171000
wikitext
text/x-wiki
Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki.
Tuugnorgal
rpp7w5q0cy6b6p8u3zsvwdiazk581mr
171001
171000
2026-05-22T19:43:49Z
Ilya Discuss
10103
171001
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki.
Tuugnorgal
04fkct7c0pmh32js5rj7fdikm4rkjya
171002
171001
2026-05-22T19:44:42Z
Ilya Discuss
10103
171002
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Molki''' (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki.
== Tuugnorgal ==
ntkkaakgb0rnd4kx1cs9ou9je2p2tpj
Molki subregion
0
41584
171003
2026-05-22T19:46:51Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. Tuugnorgal"
171003
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki.
Tuugnorgal
dizooik8jgwaq947gtola5r6f0r1t2k
171004
171003
2026-05-22T19:48:06Z
Ilya Discuss
10103
171004
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki.
Tuugnorgal
76cffch2ff0fnipgljrzpulo52tlmxk
171005
171004
2026-05-22T19:48:35Z
Ilya Discuss
10103
171005
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Molki''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki.
Tuugnorgal
g9ii6krgbezehfgxw43sgmrkha19ycd
171006
171005
2026-05-22T19:49:01Z
Ilya Discuss
10103
171006
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Molki''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki.
== Tuugnorgal ==
tkwxp39hrm3exapxjvlinc27iw8ptjx
Muzahdorf
0
41585
171007
2026-05-22T19:51:41Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo. Tuugnorgal"
171007
wikitext
text/x-wiki
Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo.
Tuugnorgal
30clx1ntclj5kx4q8iplzxvdu3zsmdc
171008
171007
2026-05-22T19:54:12Z
Ilya Discuss
10103
171008
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo.
Tuugnorgal
kmi6esprvgiq33l6uu6n9xwsp1gcl3r
171009
171008
2026-05-22T19:55:36Z
Ilya Discuss
10103
171009
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Muzahdorf''' ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo.
== Tuugnorgal ==
8t28yipebh3t3xhpgekd7lzqh82oxly
171010
171009
2026-05-22T19:56:50Z
Ilya Discuss
10103
171010
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Muzahdorf''' ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo.<ref>{{cite web|title=Dahlak Marine National Park|url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/dahlak-archipelago-iba-eritrea|website=BirdLife International|access-date=2026-03-25}}</ref>
== Tuugnorgal ==
j4oapyg25tzg564qkzgqx8gqu8jbrik
Nakfa, Eritrea
0
41586
171011
2026-05-22T20:01:28Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. Tariya Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis m..."
171011
wikitext
text/x-wiki
Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.
Tariya
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
Caggal jeytaare
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
Kaalis ngenndi
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
Diiwaan Nakfa
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
Jaangirde
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
Wakati
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 4
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima[7]
Ƴeew kadi
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
Tuugnorgal
s1wkbuohzjkpormlegillbnar91h2cr
171012
171011
2026-05-22T20:02:51Z
Ilya Discuss
10103
171012
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.
Tariya
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
Caggal jeytaare
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
Kaalis ngenndi
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
Diiwaan Nakfa
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
Jaangirde
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
Wakati
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
Hakindo toɓo mm (inɗe) 4
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima[7]
Ƴeew kadi
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
Tuugnorgal
g1im8msy55c1awicy2fd44zb4dcw8lf
171013
171012
2026-05-22T20:08:53Z
Ilya Discuss
10103
171013
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
344p91p4o2lg109g43u7malnq6waxhj
171014
171013
2026-05-22T20:11:10Z
Ilya Discuss
10103
171014
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
0fz9zhpk8bbqprenfuhzk560zv0k2jg
171015
171014
2026-05-22T20:13:26Z
Ilya Discuss
10103
171015
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref>
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
apwrz8hpuh9n2gny5e01ck2zq8tkc3t
171016
171015
2026-05-22T20:17:12Z
Ilya Discuss
10103
171016
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref>
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref>
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
82wky13fm30nxb98s4vny4je9rcdp26
171017
171016
2026-05-22T20:18:32Z
Ilya Discuss
10103
171017
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref>
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref>
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref>
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
mgddu7lqsvb9apip7eo5179y0h8cf9f
171018
171017
2026-05-22T20:20:06Z
Ilya Discuss
10103
171018
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref>
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref>
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref>
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref>
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
9f0t1xeo0j8lrfkhx1mtdln94zmke0b
171019
171018
2026-05-22T20:21:42Z
Ilya Discuss
10103
171019
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref>
== Tariya ==
Kaalis ina inniree wuro ngoo
Daartol aranol
Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref>
Hare ndimaagu leydi Eritree
E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref>
== Caggal jeytaare ==
Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref>
== Kaalis ngenndi ==
Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref>
== Diiwaan Nakfa ==
Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959.
== Jaangirde ==
Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa
Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa.
Duɗal leslesal Nakfa
Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa
Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum.
== Wakati ==
Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh).
Dataaji weeyo wonande Nakfa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4
(70,5) 22,0
(71,6) 24,0
(75,2) 25,9
(78,6) 28,4
(83,1) 30,2
(86,4) 28,4
(83,1) 27,5
(81,5) 28,5
(83,3) 25,1
(77,2) 22,5
(72,5) 21,0
(69,8) 25,4
(77,7)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5
(49,1) 9,8
(49,6) 10,7
(51,3) 12,4
(54,3) 13,5
(56,3) 16,8
(62,2) 18,4
(65,1) 17,4
(63,3) 15,8
(60,4) 11,6
(52,9) 10,8
(51,4) 9,3
(48,7) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 ==
(0,2) 3
(0,1) 10
(0,4) 28
(1.1) 41
(1,6) 28
(1,1) 74
(2,9) 116
(4,6) 34
(1,3) 21
(0,8) 15
(0,6) 4
(0,2) 378
(14,9)
Iwdi: Dowlaaji-kiliima
== Ƴeew kadi ==
Keren, leydi Eritree
Afabet
Adulis
Keskese
Matara
Qohayto
Sembel
== Tuugnorgal ==
ng27vni9wravkf71t7woq9aia3x3441
Nefasit
0
41587
171020
2026-05-22T20:24:25Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] Wakati Dowlaaji weey..."
171020
wikitext
text/x-wiki
Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire]
E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed]
Wakati
Dowlaaji weeyo wonande Nefasit
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1
(77,2) 26,0
(78,8) 27,5
(81,5) 28,6
(83,5) 29,7
(85,5) 30,3
(86,5) 27,0
(80,6) 26,7
(80,1) 28,5
(83,3) 27,5
(81,5) 25,6
(78,1) 24,7
(76,5) 27,3
(81,1)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9
(48,0) 9,6
(49,3) 11,1
(52,0) 12,7
(54,9) 14,5
(58,1) 16,8
(62,2) 16,6
(61,9) 17,3
(63,1) 15,6
(60,1) 12,8
(55,0) 10,6
(51,1) 9,5
(49,1) 13,0
(55,4)
Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65
(2,6) 71
(2,8) 48
(1,9) 54
(2.1) 41
(1,6) 26
(1,0) 125
(4,9) 126
(5,0) 39
(1,5) 58
(2,3) 45
(1,8) 68
(2,7) 766
(30,2)
Iwdi: Dowlaaji weeyo
Tuugnorgal
qevb3wz3gd6hrc4mr2z5oskx20o4ssg
171021
171020
2026-05-22T20:25:32Z
Ilya Discuss
10103
171021
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire]
E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed]
Wakati
Dowlaaji weeyo wonande Nefasit
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1
(77,2) 26,0
(78,8) 27,5
(81,5) 28,6
(83,5) 29,7
(85,5) 30,3
(86,5) 27,0
(80,6) 26,7
(80,1) 28,5
(83,3) 27,5
(81,5) 25,6
(78,1) 24,7
(76,5) 27,3
(81,1)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9
(48,0) 9,6
(49,3) 11,1
(52,0) 12,7
(54,9) 14,5
(58,1) 16,8
(62,2) 16,6
(61,9) 17,3
(63,1) 15,6
(60,1) 12,8
(55,0) 10,6
(51,1) 9,5
(49,1) 13,0
(55,4)
Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65
(2,6) 71
(2,8) 48
(1,9) 54
(2.1) 41
(1,6) 26
(1,0) 125
(4,9) 126
(5,0) 39
(1,5) 58
(2,3) 45
(1,8) 68
(2,7) 766
(30,2)
Iwdi: Dowlaaji weeyo
Tuugnorgal
dcty66uu1n5gcnre799ay5xh72qg0em
171022
171021
2026-05-22T20:28:46Z
Ilya Discuss
10103
171022
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nefasit''' (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire]
E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed]
Wakati
Dowlaaji weeyo wonande Nefasit
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1
(77,2) 26,0
(78,8) 27,5
(81,5) 28,6
(83,5) 29,7
(85,5) 30,3
(86,5) 27,0
(80,6) 26,7
(80,1) 28,
(83,3) 27,5
(81,5) 25,6
(78,1) 24,7
(76,5) 27,3
(81,1)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9
(48,0) 9,6
(49,3) 11,1
(52,0) 12,7
(54,9) 14,5
(58,1) 16,8
(62,2) 16,6
(61,9) 17,3
(63,1) 15,6
(60,1) 12,8
(55,0) 10,6
(51,1) 9,5
(49,1) 13,0
(55,4)
Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65
(2,6) 71
(2,8) 48
(1,9) 54
(2.1) 41
(1,6) 26
(1,0) 125
(4,9) 126
(5,0) 39
(1,5) 58
(2,3) 45
(1,8) 68
(2,7) 766
(30,2)
Iwdi: Dowlaaji weeyo
== Tuugnorgal ==
s0oiepspfxa7s5h38lbciahdhtvgalg
171023
171022
2026-05-22T20:31:08Z
Ilya Discuss
10103
171023
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nefasit''' (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire]
E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed]
== Wakati ==
Dowlaaji weeyo wonande Nefasit
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1
(77,2) 26,0
(78,8) 27,5
(81,5) 28,6
(83,5) 29,7
(85,5) 30,3
(86,5) 27,0
(80,6) 26,7
(80,1) 28,
(83,3) 27,5
(81,5) 25,6
(78,1) 24,7
(76,5) 27,3
(81,1)
== Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9 ==
(48,0) 9,6
(49,3) 11,1
(52,0) 12,7
(54,9) 14,5
(58,1) 16,8
(62,2) 16,6
(61,9) 17,3
(63,1) 15,6
(60,1) 12,8
(55,0) 10,6
(51,1) 9,5
(49,1) 13,0
(55,4)
== Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65 ==
(2,6) 71
(2,8) 48
(1,9) 54
(2.1) 41
(1,6) 26
(1,0) 125
(4,9) 126
(5,0) 39
(1,5) 58
(2,3) 45
(1,8) 68
(2,7) 766
(30,2)
== Iwdi: Dowlaaji weeyo ==
== Tuugnorgal ==
s6r6npsac8uj8vy0vupeuiz33vav4fc
Nora (island)
0
41588
171024
2026-05-22T20:35:30Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule Tuugnorgal"
171024
wikitext
text/x-wiki
Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange.
E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle.
duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule
Tuugnorgal
s0fxf46kwj5owix06p0y1gzfw4ozi9i
171025
171024
2026-05-22T20:38:04Z
Ilya Discuss
10103
171025
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange.
E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle.
duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule
Tuugnorgal
hq6zdzdypywtdcnhw2daahbd9eyqpe5
171026
171025
2026-05-22T20:38:52Z
Ilya Discuss
10103
171026
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nora''' (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange.
E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle.
duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule
== Tuugnorgal ==
khn2m1kcvaene8kpujpetd9bmw5kiwz
171027
171026
2026-05-22T20:40:30Z
Ilya Discuss
10103
171027
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nora''' (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange.
E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle.
duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule
== Tuugnorgal ==
qfbb1zzaf2datluiuoa8tro23a729kw
North Eastern Asmara administration
0
41589
171028
2026-05-22T20:44:30Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree. Tuugnorgal"
171028
wikitext
text/x-wiki
Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree.
Tuugnorgal
axu7cgm8is30ri6jh2ebuoe2f640xm3
171029
171028
2026-05-22T20:47:09Z
Ilya Discuss
10103
171029
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree.
Tuugnorgal
axb40w6695qqn211mqppq1z7o8hkq3t
171030
171029
2026-05-22T20:47:59Z
Ilya Discuss
10103
171030
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree.
== Tuugnorgal ==
tl9ydvr7867j6usqj2mcoyukgxyp6bz
North Western administration
0
41590
171031
2026-05-22T22:01:32Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal"
171031
wikitext
text/x-wiki
Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
Tuugnorgal
4j36z8apywi07t957q0xueuqrv5pwfz
171032
171031
2026-05-22T22:02:54Z
Ilya Discuss
10103
171032
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
Tuugnorgal
636ckizwdd8krsmbunad4opj8pt4m8m
171033
171032
2026-05-22T22:03:34Z
Ilya Discuss
10103
171033
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
== Tuugnorgal ==
icarjn25au69f0rwr3n9dxcwerjvphh
171034
171033
2026-05-22T22:04:06Z
Ilya Discuss
10103
171034
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Njuɓɓudi''' Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
== Tuugnorgal ==
kbdgpz8nj5pukjqax00b4l253027tvi
Obel River
0
41591
171035
2026-05-23T06:06:05Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. Ƴeew kadi Doggol maayooji leydi Eritree Tuugnorgal"
171035
wikitext
text/x-wiki
Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.
E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa.
Ƴeew kadi
Doggol maayooji leydi Eritree
Tuugnorgal
k2vx0mvccqq7gujh0gn6yfrnc1kqp1g
171036
171035
2026-05-23T06:07:09Z
Ilya Discuss
10103
171036
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.
E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa.
Ƴeew kadi
Doggol maayooji leydi Eritree
Tuugnorgal
fk28ieknvy3lfhzg3x6w4kr45hf1exw
171037
171036
2026-05-23T06:07:43Z
Ilya Discuss
10103
171037
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.
E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa.
== Ƴeew kadi ==
Doggol maayooji leydi Eritree
== Tuugnorgal ==
km0m55df3jxs6fu6yj2uqy1qp6olum6
171038
171037
2026-05-23T06:08:03Z
Ilya Discuss
10103
171038
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Obel''' (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.
E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa.
== Ƴeew kadi ==
Doggol maayooji leydi Eritree
== Tuugnorgal ==
h57pb6wbwgyj7yamw5waigzhzme4dc9
171039
171038
2026-05-23T06:10:12Z
Ilya Discuss
10103
171039
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Obel''' (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.<ref name="Tesfagiorgis">{{cite book|last=Tesfagiorgis G.|first=Mussie|title=Eritrea|year=2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1598842326|pages=13|url=https://books.google.com/books?id=f0R7iHoaykoC&pg=PA13}}</ref><ref name="ministry">{{cite web|url=https://allafrica.com/stories/202107120266.html|title=Eritrea: Overview of Maymine Subzone|author=Ruth Abraham|date=10 July 2021|publisher=AllAfrica|lang=en|accessdate=2021-10-30|url-status=live|archive-date=2021-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20211030204030/https://allafrica.com/stories/202107120266.html}}</ref><ref name="Tesfagiorgis" /><ref name="D-37-IX">[[:ru:Советская система разграфки и номенклатуры топографических карт|Лист карты]] D-37-IX. Масштаб: 1 : 200 000. Издание 1978 г.</ref>
E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa.
== Ƴeew kadi ==
Doggol maayooji leydi Eritree
== Tuugnorgal ==
n7o6vi3ti20e7ntzr3sgs4p9lupi642
Omhajer
0
41592
171040
2026-05-23T06:12:09Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. Tuugnorgal"
171040
wikitext
text/x-wiki
Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe.
Tuugnorgal
19zaqwnrjcpopjryp2e2j0uv8nwwd8m
171041
171040
2026-05-23T06:13:38Z
Ilya Discuss
10103
171041
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe.
Tuugnorgal
sn4zhk3m3x7feo35ufxboacfstuj7vo
171042
171041
2026-05-23T06:13:58Z
Ilya Discuss
10103
171042
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Omhajer''' ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe.
Tuugnorgal
qhjuup0kxgpbwa5lonrgyoodqgsmqbc
171043
171042
2026-05-23T06:14:21Z
Ilya Discuss
10103
171043
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Omhajer''' ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe.
== Tuugnorgal ==
krjz3z3f8lxbkkskiu2id8nqldp87lo
North Eastern subregion
0
41593
171044
2026-05-23T06:16:20Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Fuɗnaange-rewo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal"
171044
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Fuɗnaange-rewo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
Tuugnorgal
9e4ltz0kdg5we0s5q5488m0fwfvbq93
171045
171044
2026-05-23T06:17:30Z
Ilya Discuss
10103
171045
wikitext
text/x-wiki
'''Diiwaan Fuɗnaange-rewo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree.
== Tuugnorgal ==
6hbd0v0y5x3xbqtte5vr3k8tjvvc5qx
Rahayta
0
41594
171046
2026-05-23T06:19:56Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo. Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo Tuugnorgal"
171046
wikitext
text/x-wiki
Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo.
Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo
Tuugnorgal
0z8hqpwp5cvmhyq0p8oncuwjtx7vzo5
171047
171046
2026-05-23T06:22:25Z
Ilya Discuss
10103
171047
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo.
Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo
Tuugnorgal
9zwpurqm55g72mst4hy3s0x4lcgoyp2
171048
171047
2026-05-23T06:23:29Z
Ilya Discuss
10103
171048
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Rahayta''', ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo.
Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo
== Tuugnorgal ==
9d9ykyv5uptq5g53uka3a7kawpzdw77
Ras Kasar
0
41595
171049
2026-05-23T06:25:47Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Ras Kasar ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan. Tuugnorgal"
171049
wikitext
text/x-wiki
Ras Kasar ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan.
Tuugnorgal
oz3z65dkg8q5nn7hhiuawb9x2uown95
171050
171049
2026-05-23T06:27:05Z
Ilya Discuss
10103
171050
wikitext
text/x-wiki
'''Ras Kasar''' ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan.
== Tuugnorgal ==
ds10sxpbzo2thlulr7bnty5ry4vrhw0
Segeneiti
0
41596
171051
2026-05-23T09:00:50Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles...."
171051
wikitext
text/x-wiki
Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.
Yimɓe teskinaaɓe
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.
Tuugnorgal
t332efgtif2viisu1bw03678hycr4co
171052
171051
2026-05-23T09:02:30Z
Ilya Discuss
10103
171052
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.
Yimɓe teskinaaɓe
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.
Tuugnorgal
qsgs0r8qsdnbnkad067k06p8vgdevco
171053
171052
2026-05-23T09:03:37Z
Ilya Discuss
10103
171053
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.
== Tuugnorgal ==
scrhm40o3ty2755i4quo5nnnvlesc74
171054
171053
2026-05-23T09:05:08Z
Ilya Discuss
10103
171054
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.
== Tuugnorgal ==
oav3k1whdkynpp63m3jil9cmzdx7j5i
171055
171054
2026-05-23T09:06:39Z
Ilya Discuss
10103
171055
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.<ref>{{cite web|url=https://tesfanews.net/eritrea-picking-prickly-pear-beles/|title=Eritrea: Picking Prickly Pear (Beles)|last=Yebio|first=Natnael|date=August 6, 2017|website=tesfanews.net|publisher=tesfanews.net tesfanews.net|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://shidamedia.com/belese-prickly-pear-cactus-fruit/|title=’’Beles’’ Prickly Pear Cactus fruit!|last=Woldu|first=Berhane|date=September 6, 2021|website=shidamedia.com|publisher=Shida Media|access-date=August 20, 2021|quote=}}</ref>
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.
== Tuugnorgal ==
ng16gh1ncwan34n1nzgf004atgfs0vy
171056
171055
2026-05-23T09:08:27Z
Ilya Discuss
10103
171056
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe.
Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.<ref>{{cite web|url=https://tesfanews.net/eritrea-picking-prickly-pear-beles/|title=Eritrea: Picking Prickly Pear (Beles)|last=Yebio|first=Natnael|date=August 6, 2017|website=tesfanews.net|publisher=tesfanews.net tesfanews.net|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://shidamedia.com/belese-prickly-pear-cactus-fruit/|title=’’Beles’’ Prickly Pear Cactus fruit!|last=Woldu|first=Berhane|date=September 6, 2021|website=shidamedia.com|publisher=Shida Media|access-date=August 20, 2021|quote=}}</ref>
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.<ref>{{cite web|url=https://zantana.net/bahta-hagos-rebellion-against-italian-occupation/|title=Bahta Hagos Rebellion Against Italian Occupation|author=<!--Not stated-->|date=|website=zantana.net|publisher=|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref>
== Tuugnorgal ==
mdktttnuupdhynjxyxhpsnvf99354zt
Segheneyti subregion
0
41597
171057
2026-05-23T09:10:51Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti. Tuugnorgal"
171057
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti.
Tuugnorgal
q3fyi2yd8uhrntdcewrcnao13t4nyut
171058
171057
2026-05-23T09:12:32Z
Ilya Discuss
10103
171058
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti.
Tuugnorgal
9p93mtpiaraa94dtllao7tjv1wbc0bz
171059
171058
2026-05-23T09:13:05Z
Ilya Discuss
10103
171059
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diiwaan Segheneyti''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti.
== Tuugnorgal ==
i78uy4h9s2bclv2pfu6q20hcss91mr6
Sela subregion
0
41598
171060
2026-05-23T09:15:04Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diiwaan Sela ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela. Tuugnorgal"
171060
wikitext
text/x-wiki
Diiwaan Sela ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela.
Tuugnorgal
a474m9uayrxa4xkmwo7v4bqye56yfwz
171061
171060
2026-05-23T09:16:33Z
Ilya Discuss
10103
171061
wikitext
text/x-wiki
'''Diiwaan Sela''' ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela.
== Tuugnorgal ==
iakes6ahwy34asy3k1l9kqn4cognl1h
Sela, Eritrea
0
41599
171062
2026-05-23T09:18:42Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela. Tuugnorgal"
171062
wikitext
text/x-wiki
Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela.
Tuugnorgal
dopvjfyf55fk5x8rfbotipi5s96axw3
171063
171062
2026-05-23T09:19:25Z
Ilya Discuss
10103
171063
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela.
Tuugnorgal
9zpsnhwf1a6sm2i4cjy5wf4msnswry0
171064
171063
2026-05-23T09:21:30Z
Ilya Discuss
10103
171064
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sela''' ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela.
== Tuugnorgal ==
muhqbel9rkk9e0p4384pb7g2unx2wth
Sembel
0
41600
171065
2026-05-23T09:24:10Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa. Yiyngo Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndi..."
171065
wikitext
text/x-wiki
Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.
Yiyngo
Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.
Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt.
Ƴeew kadi
Adulis
Keskese
Matara
Nakfa
Qohayto
Tuugnorgal
n7tqpqseqrzcpnx3nzzfqz1nmx4f7xx
171066
171065
2026-05-23T09:25:04Z
Ilya Discuss
10103
171066
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.
Yiyngo
Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.
Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt.
Ƴeew kadi
Adulis
Keskese
Matara
Nakfa
Qohayto
Tuugnorgal
83u95fsovfau37udicrfrjc0r6g83s4
171067
171066
2026-05-23T09:26:27Z
Ilya Discuss
10103
171067
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.
== Yiyngo ==
Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.
Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt.
== Ƴeew kadi ==
Adulis
Keskese
Matara
Nakfa
Qohayto
== Tuugnorgal ==
lq8w16pefksm8qjgezr8ddbzysave80
171068
171067
2026-05-23T09:28:28Z
Ilya Discuss
10103
171068
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.<ref name="Schmidt">{{cite journal|last1=Schmidt|first1=Peter R.|title=The 'Ona' culture of greater Asmara: archaeology's liberation of Eritrea's ancient history from colonial paradigms|journal=Journal of Eritrean Studies|date=2002|volume=1|issue=1|pages=29–58|url=http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|accessdate=8 September 2014|archive-date=8 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908201206/http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|url-status=dead}}</ref><ref name="Avanzini">{{cite book|last1=Avanzini|first1=Alessandra|title=Profumi d'Arabia: atti del convegno|date=1997|publisher=L'ERMA di BRETSCHNEIDER|isbn=8870629759|page=280|url=https://books.google.com/books?id=3zOlYZmJiiAC|accessdate=15 September 2014}}</ref>
== Yiyngo ==
Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.
Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt.
== Ƴeew kadi ==
Adulis
Keskese
Matara
Nakfa
Qohayto
== Tuugnorgal ==
h15rv6168y3kz7tjswda9p14bp2v3ar
171069
171068
2026-05-23T09:29:46Z
Ilya Discuss
10103
171069
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.<ref name="Schmidt">{{cite journal|last1=Schmidt|first1=Peter R.|title=The 'Ona' culture of greater Asmara: archaeology's liberation of Eritrea's ancient history from colonial paradigms|journal=Journal of Eritrean Studies|date=2002|volume=1|issue=1|pages=29–58|url=http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|accessdate=8 September 2014|archive-date=8 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908201206/http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|url-status=dead}}</ref><ref name="Avanzini">{{cite book|last1=Avanzini|first1=Alessandra|title=Profumi d'Arabia: atti del convegno|date=1997|publisher=L'ERMA di BRETSCHNEIDER|isbn=8870629759|page=280|url=https://books.google.com/books?id=3zOlYZmJiiAC|accessdate=15 September 2014}}</ref>
== Yiyngo ==
Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.<ref>[[BBC News]], Oldest African settlement found in Eritrea, BBC News 22 May 2002</ref>
Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt.
== Ƴeew kadi ==
Adulis
Keskese
Matara
Nakfa
Qohayto
== Tuugnorgal ==
pa0ar0b0vj2egxlup2sgnzgwzi8g0hh