Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.3 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Abortion in Slovakia 0 33815 170989 170779 2026-05-22T16:46:33Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 170989 wikitext text/x-wiki {{Databox generic}}'''Rewde reedu e nder leydi Slowaaki''' ina laawɗi e dow ɗaɓɓaande haa jonte 12 reedu, e dow dalillaaji safaara e nder daawal gadanal.<ref>{{Cite web|title=Abortion law Slovakia|url=https://www.womenonwaves.org/en/page/4814/abortion-law-slovakia|access-date=2021-11-04|website=Women on Waves|language=en}}</ref><ref name="un">[https://www.un.org/esa/population/publications/abortion/doc/slovakia.doc Slovakia - ABORTION POLICY - United Nations]</ref> Resde reedu laawɗinaama haa timmi ñalnde 23 oktoobar 1986. Resde reedu ina rokkaa kuule e nder leydi [[Sulowakiya|Slowaaki]] e ko wiyetee hannde leydi [[Cekoslowaki]] gila 19 desaambar 1957, kono ko sariya 1986 itti sarɗiiji jaɓgol safrooɓe ngam resde reedu ko adii yontere sappo e ɗiɗmere. Sukaaɓe rewɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 16 ina ɗaɓɓi yamiroore jibnaaɓe ngam ruttaade, sukaaɓe rewɓe yahrooɓe e duuɓi 16 e 17 ina mbaawi waɗde ɗum tawa ɓe njaɓaani kono jibnaaɓe ɓee ina poti humpiteede haa jooni.<ref name="births3">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref> Ngam heɓde ruttaade cuɓaaɗo, debbo ina foti ɓurde yontere sappo e ɗiɗmere reedu mum, kadi ina foti anndinde ɗaɓɓaande mum ruttaade e binndol to doktoor mum, tawa kadi ina rokka debbo oo humpitooji ko faati e jibinannde, tawa kadi ina neldee to safrirde ngam ittude reedu mum.<ref name="un3" /> After twelve weeks, a group of physicians must approve the abortion, which in practice only occurs if there is a chance of irreparable harm for either the [[fetus]] or the mother.<ref name="un3" /> Caggal jonte sappo e ɗiɗi, fedde safrooɓe ina foti jaɓde ruttaade, tawa noon e nder golle mum, ina waɗa tan so tawii won ko waawi bonnude ɓiɗɗo oo walla yumma oo.<ref name="births2">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref> E lewru Oktoobar 2020, kuulal potnoongal tiiɗtinde sariya ruttaade e nder leydi [[Sulowakiya|Slowaki]] fooli ɗum, tawi ko 59 woote njaɓaani, 58 njaɓi.<ref name="births">[https://web.archive.org/web/20230311114843/http://www.infostat.sk/slovakpopin/abortionx.htm Abortion from InfoStat of Slovakia]</ref> Hakindo ruttaade e reedu ina mawni e kitaale 1980 caggal nde sariya ruttaade e reedu ɓooyɗo oo yaltinaa, fotde 40 reedu e nder 100 jibinannde. E hitaande 2004, limoore ndee ustii les 15 jibinannde 100, ko ɗum woni limoore ɓurnde famɗude gila laamu nguu fuɗɗii reende limooje jibinannde e hitaande 1958.<ref name="un2" /><ref>{{Cite news|date=2020-10-20|title=Slovak parliament narrowly rejects tightening of abortion rules|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-slovakia-abortions-idUKKBN2752MV|access-date=2021-11-04}}</ref> Haa e hitaande 2010, keewal jibinannde ko 13,9 jibinannde e nder 1000 debbo jahroowo e duuɓi 15-44.<ref name="un2013">{{Cite web|title=World Abortion Policies 2013|publisher=United Nations|year=2013|url=https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/policy/world-abortion-policies-2013.shtml|access-date=3 March 2014}}</ref> == Tuugnorgal == c6uqeu55avapj44k697txmf1gsj6iig Asma Khalifa 0 35274 170990 170014 2026-05-22T17:42:21Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 170990 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Asma Khalifa''' ko debbo Libiyanke daraniiɗo hakkeeji rewɓe e jam. Golle makko ina njahdi e leyɗeele keewɗe ko wayi no Libi, [[Yemen]] e [[Siri]]. O heɓi [[Luxembourg Peace Prize|njeenaari jam Luxembourg]] e hitaande 2016, o jeyaa ko e 100 sukaaɓe Afriknaaɓe ɓurɓe waawde golle e hitaande 2017 e nder [[Africa Youth Awards|njeenaari sukaaɓe Afrik]].<ref>"The voice of Libya's minorities". New Statesman. 28 November 2011. Retrieved 21 November 2017. Forum, Oslo Freedom. "Asma Khalifa | Speakers". Oslo Freedom Forum. Retrieved 2019-08-07. Toderean, Claudia Ilinca. "Trainer Spotlight: a chat with Asma Khalifa m". International Youth Peace Forum. Archived from the original on 19 June 2018. Retrieved 21 November 2017. "Asma Khalifa". World Peace Youth. 10 June 2016.</ref> == Kugal == Asmaa Kaliifa jibinaa ko Zuwara, iwdi mum ko Amasig (Berbeer).<ref>{{Cite web|url=https://oslofreedomforum.com/speakers/asma-khalifa|title=Asma Khalifa {{!}} Speakers|last=Forum|first=Oslo Freedom|website=Oslo Freedom Forum|language=en|access-date=2019-08-07}}</ref> O golliima e hakkeeji rewɓe gila ko adii hitaande 2011 nde o naati e golle sukaaɓe. Mawnude e Libinaajo mo wonaa aarabeeɓe, amazigh e les njiimaandi Kolonel [[Muammar Kaddaafi]], Kalifa seedtii batte bonɗe ɗe njiyaagu e fitinaaji rewɓe mbaɗata.<ref name="peace2">{{cite web|last1=Toderean|first1=Claudia Ilinca|title=Trainer Spotlight: a chat with Asma Khalifa m|url=http://globalyouthrising.org/2016/05/09/trainer-spotlight-a-chat-with-asma-khalifa/|website=International Youth Peace Forum|accessdate=21 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180619040447/http://globalyouthrising.org/2016/05/09/trainer-spotlight-a-chat-with-asma-khalifa/|archive-date=19 June 2018|url-status=usurped}}</ref> O waɗii golle makko e wallitde mahngo renndo siwil leydi Libi, ko ɓooyaani koo kadi o golliima e mahngo jam e waylude fitinaaji e nder leydi ndi. Gila 2014 o ɓuri tiiɗnaade ko e jam e nder leydi Libi, Siiri e Yemen. Golle makko to Libi ina njeyaa e ko addani rewɓe waawde naatde e laamuuji nokkuuji e haɓaade baasal hakkunde rewɓe e worɓe. Khalifa golliima kadi e fedde nde wonaa laamuyankoore [[Libiya|Libi]] e eɓɓaande ngam haɓaade dewgal sukaaɓe, kadi ko o jannginoowo eɓɓaande Young Peace-builders nde Tripoli Good ardii.<ref name="world">{{cite web|url=http://www.worldpeaceyouth.org/asma-khalifa/|title=Asma Khalifa|date=10 June 2016|publisher=World Peace Youth}}</ref><ref>{{cite news|last1=Miloud|first1=Inas|title=Libyan Amazigh Woman Activist Named 2016 Recipient of Luxembourg Peace Prize|url=http://www.amazighworldnews.com/libyan-amazigh-woman-activist-named-2016-recipient-of-luxembourg-peace-prize/|accessdate=21 November 2017|work=Amazigh World News}}</ref> O winnditii bonanndeeji baɗeteeɗi e nder leydi Siri, omo yeewtida e rewɓe mooliiɓe ngam wiɗtooji ngam deftere ko fayti e bannge aadee e caɗeele mooliiɓe. Yanti heen, Khalifa golliima ngam wiɗtude e wiɗtude hareeji diwooje to leydi Yemen. <ref name="peace" /> Khalifa ina jeyaa e sosɓe [[Tamazight Women Movement|Diɗɗal Rewɓe Tamazight]], fedde miijotoonde e kampaañ, daraniinde potal rewɓe e worɓe ɓurngal mawnude wonande rewɓe jeyaaɓe e Afrik worgo. O rokkaama [[Luxembourg Peace Prize|njeenaari jam Luxembourg]] to [[Schengen Peace Foundation|Fooyre Jam Schengen]] ñalnde 25 mee 2016 sabu golle makko ngam ɓamtude jam e ƴellitgol luural. Khalifa inniraama e [[Africa Youth Awards|njeenaaje sukaaɓe Afrik]] e nder 100 sukaaɓe Afriknaaɓe ɓurɓe waawde golle e hitaande 2017.<ref>{{cite news|title=2017 Most Influential Young Africans list announced|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/2017-Most-Influential-Young-Africans-list-announced-575237|accessdate=21 November 2017|work=Ghana Web}}</ref> E hitaande 2016-17 o wonnoo ko jiiloowo to [[Friedrich Ebert Foundation|Fooyre Friedrich Ebert]], omo janngina mahngo jam. Haa e hitaande 2019, Khalifa ina ɗaɓɓa doktoraa mum e ganndal politik e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hamburg.<ref>[https://web.archive.org/web/20201124180437/https://www.giga-hamburg.de/en/team/khalifa Asma Khalifa]</ref> == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] qohul9r92nlbydftugewmj0r5pbr2d7 Dimbi 0 36148 170995 151422 2026-05-22T19:34:48Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 170995 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dimbi''' ko wuro wonngo e diiwaan Basse-Kotto e nder diiwaan Santarafrik. == Tariya == Dimbi nanngaa ko e juuɗe murtuɓe Séléka ñalnde 20-21 lewru Yarkomaa 2013.<ref>[https://www.aljazeera.com/features/2013/2/2/car-peace-deal-yet-to-translate-into-reality CAR peace deal yet to translate into reality], 2 February 2013</ref> Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2021 Dimbi heɓtaa e juuɗe konu laamu caggal nde riiwti fedde armeere wiyeteende Union pour la Paix dans la Republique Centre Africaine. Ñalnde 8 ut 2021 rebel en UPC keɓti laamu Dimbi. Ñalnde 13 lewru nduu hitaande 2022 konu nguu e ballal Riisinaaɓe nanngi Dimbi caggal nde ɓe kaɓi e murtuɓe. Ñalnde 3 sulyee konu ngu riiwti njanngu murtuɓe to Dimbi wari murtuɓe 12 e nanngude njoyo.<ref>[https://web.archive.org/web/20210507044954/https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-reprise-de-la-ville-de-kembe-mais-aussi-de-dimbi-de-poumbolo-et-de-gambo-par-les-forces-loyalistes/ RCA : reprise de la ville de Kémbé, mais aussi de Dimbi, de Poumbolo et de Gambo par les forces loyalistes], 6 May 2021</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20211019011931/https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-affrontement-entre-les-soldats-faca-et-les-rebelles-de-lupc-a-dimbi-dans-la-basse-kotto/ RCA : affrontement entre les soldats FACA et les rebelles de l’UPC à Dimbi, dans la Basse-Kotto], 9 October 2021</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.com/rca-des-militaires-ont-pris-position-a-letele-nuit-calme-a-dimbi/ RCA : des militaires ont pris position à Létélé, nuit calme à Dimbi], 2 November 2021</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.org/centrafrique-violent-affrontement-entre-les-mercenaires-russes-et-les-rebelles-de-la-cpc-a-dimbi/ Centrafrique : violent affrontement entre les mercenaires russes et les rebelles de la CPC à Dimbi], 14 June 2022</ref><ref>[https://corbeaunews-centrafrique.org/a-dimbi-les-rebelles-de-la-cpc-ont-affronte-leurs-anciens-collegues-rebelles-incorpores-dans-larmee-le-bit-11/ À Dimbi, les rebelles de la CPC ont affronté leurs anciens collègues rebelles incorporés dans l’armée, le BIT-11], 4 July 2022</ref> == Tuugnorgal == <references /> qrkqhfnpsxoobwm095n1g6kj2rmnbrn Bure (disputed zone) 0 41506 170991 170678 2026-05-22T18:32:35Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 170991 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bure''' (Amharic: ቡሬ) ko nokku tokooso fotde 80 kiloomeeteer (50 mi) hirnaange Asseb, e keerol hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko leyɗe ɗiɗi ɗee kala mbiyata ɗum. Bure woni ko e sara laawol mawngol Awash-Asseb, ngol e yontaaji ɓennuɗi wonnoo laawol kammu teeŋtungol.<ref>[https://web.archive.org/web/20070927023107/http://130.238.24.99/library/resources/dossiers/local_history_of_ethiopia/B/ORTBUR.pdf "Local History in Ethiopia"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927023107/http://130.238.24.99/library/resources/dossiers/local_history_of_ethiopia/B/ORTBUR.pdf|date=2007-09-27}} (pdf) The Nordic Africa Institute website (accessed 2 April 2009)</ref> Bure ቡሬ naati e juuɗe Eritree caggal jonte keewɗe hareeji e lewru mee–juin 1998. Eritree wiyi wonde Ecoppi fuɗɗiima hare to Bure, tawi ina werloo bommbooji e dow dingiral yeeso ñalnde 14 feebariyee 1999. Hareeji ɗii e nokku hee njokkii rewrude e Ethitrean-E900). tawi bannge fof ina wiya waɗii caɗeele teeŋtuɗe e bannge goɗɗo oo, haa ɓe nanondiri e dartinde wolde.<ref>{{cite press release|title=Chapter VI – The Sector Covered by the 1908 Treaty (Eastern Sector)|publisher=Eritrea-Ethiopia Boundary Commission|date=2002-04-13|url=http://www.pca-cpa.org/showfile.asp?fil_id=604|accessdate=2007-10-10|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100602001956/http://www.pca-cpa.org/showfile.asp?fil_id=604|archivedate=2010-06-02}}</ref> Komiseer keeri Eritree e Ecoppi fellitii e hitaande 2002 wonde Bure ina woni bannge keeri Ecoppi. Jokkondiral hakkunde Eritree e Ecoppi bonnii e lewru noowammbar 2005, nde soldateeɓe 20 Ecoppi keɓti feccere e nokku hee balɗe keewɗe. Caggal nde konu jam ummoriiɗo e Mission Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Ecoppi e Eritree naati heen, konu Ecoppi yalti. : <ref name="19-June-2008">[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13349395], BBC News, 19 June 2008</ref> BBC yaltinii ñalnde 19 suwee 2008 limre waktuuji hare hakkunde Eritree e Ecoppi haa oon ñalngu, e wiyde wonde "hare keeri ina jokki" : 2007 suwee – Hare ina waawi fuɗɗaade hakkunde Ecoppi e Eritree sabu luural keeriwal mum en, jeertinii nulaaɗo keeriiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Fuɗnaange Afrik, hono Kjell Magne Bondevik. 2007 noowammbar – Eritree jaɓi keeri ɗi goomu keeri hakkunde leyɗeele ƴetti. Ecoppi ina salii ɗum. 2008 Yarkomaa – Fedde Ngenndiije Dentuɗe ɓeydii yamiroore reennooɓe jam e keeri Ecoppi e Eritree fotde lebbi jeegom. Goomu kisal ONU ina ɗaɓɓi nde leydi Eritree ittata kuuge petroŋ ɗe ɓe mbaɗi e dow leydi Eritree e leydi Ecoppi. Leydi Eritree saliima, wiyi yo konu mum yaltu keeri leydi ndi. Feebariyee 2008 – ONU fuɗɗii yaltinde 1 700 soldaat jam, sabu ŋakkeende petroŋ caggal kuule laamu Eritree. 2008 Abriil – Ban Ki-moon, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe jeertinii wonde ina waawi waɗde hare hesere hakkunde Ecoppi e Eritree so tawii njuɓɓudi jam ndii yaltii haa laaɓi. Ina hollita cuɓe ngam ƴellitde golle ONU e nder leyɗeele ɗiɗi ɗee. 2008 mee – Eritree noddii Fedde Ngenndiije Dentuɗe yo joofnu golle jam. == Ƴeew kadi == == Bonɗo == Jalambessa == Tuugnorgal == 1dlvr0jfnz17vu0riz0w9w9ey0hyz3z Mai Nefhi 0 41572 170952 2026-05-22T13:46:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara. Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. Tuugnorgal" 170952 wikitext text/x-wiki Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara. Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. Tuugnorgal evadbgayxdow2izi4a0qukbivvdfo3n 170953 170952 2026-05-22T13:47:24Z Ilya Discuss 10103 170953 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mai Nefhi (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara. Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. Tuugnorgal cnqt8kuufa8zvshqgml011takh3do38 170954 170953 2026-05-22T13:47:57Z Ilya Discuss 10103 170954 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara. Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. == Tuugnorgal == 0adatyumw6bp2o3uaiu2zm6uc32y2op 170955 170954 2026-05-22T13:49:07Z Ilya Discuss 10103 170955 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.<ref name="Rastaites">{{cite web|author1=[[Haile Selassie I]]|title=The Throne Speeches: 1970|url=http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|website=Rastaites|accessdate=15 June 2015|date=2 November 1970|quote=''The Mai Nefhi Dam costing Ethiopian $10 million will be completed within the next few months to meet the water needs of the city of Asmara.''|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522041856/http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|archive-date=22 May 2015|url-status=dead}}</ref> Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi. == Tuugnorgal == oncdtf34neu2fwjnn9uu1nszp9l93zr 170956 170955 2026-05-22T13:50:00Z Ilya Discuss 10103 170956 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mai Nefhi''' (Tigrigna ko "Ndiyam-Distend?") ko nokku gooto sara Asmara, Eritree e baraas mo innde mum inniraa. Baraas Mai Nefhi timminaama e hitaande 1970, e laamu Haile Selassie, ina heddii e wonde ɓuuɓri ndiyam mawndi wonande Asmara.<ref name="Rastaites">{{cite web|author1=[[Haile Selassie I]]|title=The Throne Speeches: 1970|url=http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|website=Rastaites|accessdate=15 June 2015|date=2 November 1970|quote=''The Mai Nefhi Dam costing Ethiopian $10 million will be completed within the next few months to meet the water needs of the city of Asmara.''|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522041856/http://rastaites.com/speeches/coronationspeeches2.htm|archive-date=22 May 2015|url-status=dead}}</ref> Abardae, wuro daartol, ngo 3 000 hoɗɓe ngoni heen, ina woni sara mum. Duɗal karallaagal Eritree, ko duɗal karallaagal tan e nder leydi ndii, ina woni 500m to Abardae-Mai Nefhi..<ref>{{cite web|author=Ertrea - Ministry of Information|url=http://www.shabait.com/news/local-news/22160-eritrea-institute-of-technology-graduates-1207-students|title=Eritrea Institute of Technology Graduates 1207 Students|publisher=Shabait.com|date=2016-07-10|accessdate=2017-05-16|archive-date=2016-08-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20160814182153/http://www.shabait.com/news/local-news/22160-eritrea-institute-of-technology-graduates-1207-students|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == g9w83ukda89m07qeju1dj9lqfnnjc0p Mai-Aini subregion 0 41573 170957 2026-05-22T13:51:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree. Tuugnorgal" 170957 wikitext text/x-wiki Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree. Tuugnorgal tqdjrt8xx24dhsw5yrjr28y5enr8d6y 170958 170957 2026-05-22T13:53:03Z Ilya Discuss 10103 170958 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Mai-Aini ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree. Tuugnorgal ebkylwl32ooj4wjsege33u6fyeh2vy3 170959 170958 2026-05-22T13:53:30Z Ilya Discuss 10103 170959 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Mai-Aini''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub to leydi Eritree. == Tuugnorgal == 0irwk4mcdfna861ybeq3ezkfpj2iikn Markaughe 0 41574 170960 2026-05-22T13:55:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu. Wurooji e gure Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi: Ad Kasub (5,7 nm) Antalla Gogne (11,2 nm) Hambok (6,5 nm) Meskul (8,3 nm) Tawda (12,4 nm)" 170960 wikitext text/x-wiki Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu. Wurooji e gure Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi: Ad Kasub (5,7 nm) Antalla Gogne (11,2 nm) Hambok (6,5 nm) Meskul (8,3 nm) Tawda (12,4 nm) m9yyxvlpb5r65gq52qh667a0navks9t 170961 170960 2026-05-22T13:57:02Z Ilya Discuss 10103 170961 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Markaughe (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu. Wurooji e gure Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi: Ad Kasub (5,7 nm) Antalla Gogne (11,2 nm) Hambok (6,5 nm) Meskul (8,3 nm) Tawda (12,4 nm) q1wjje77tvdeln9pp81uy0ufmn7hav7 170962 170961 2026-05-22T13:58:05Z Ilya Discuss 10103 170962 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Markaughe''' (e Arab: مركاوغ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree. Nde woni ko e diiwaan Gogne to diiwaan Gash-Barka, ko ina wona 35 km to fuɗnaange-rewo Barentu. == Wurooji e gure == Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi: Ad Kasub (5,7 nm) == Antalla == Gogne (11,2 nm) Hambok (6,5 nm) Meskul (8,3 nm) Tawda (12,4 nm) rd9z9qtt4xzav7ivkua6mbfzeqe4nda Massawa subregion 0 41575 170963 2026-05-22T14:00:03Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa. Tariya Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa w..." 170963 wikitext text/x-wiki Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa. Tariya Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre. Tuugnorgal mirhbk9jmhkcdgt2xpt4bhmhbwx3aku 170964 170963 2026-05-22T14:01:22Z Ilya Discuss 10103 170964 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Massawa ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa. Tariya Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre. Tuugnorgal gzp8hkaqjmcu65gbn5ssxlhcs0mrngh 170965 170964 2026-05-22T14:02:04Z Ilya Discuss 10103 170965 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Massawa''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec (Zoba Semienawi Keyih Bahri) to leydi Eritree. Laamorgo mayre woni ko Massawa. == Tariya == Distrik oo ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e peeje e nder teeminanɗe. Nokku oo e porto Massawa ina laaminoo politikaaji jokkondire, ina jeyaa heen Laamaandi Axumite, Kalifaandi Umayya, Sultanaat Balaw, Laamaandi Ottomaan, Misra, Angalteer, Itali e Ecoppi, haa nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991. Massawa wonti laamorgo to Itaali mo1 Eritre. == Tuugnorgal == ltjq28fzbz3repm8kx8i8gv3foluvif Matara, Eritrea 0 41576 170966 2026-05-22T14:04:19Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree. Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde..." 170966 wikitext text/x-wiki Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree. Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii. Tariya Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara. Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo. Ƴeew kadi Adulis Keskese Nakfa Qohayto Sembel Mendeferaa Tuugnorgal hiobq9amx4w7cwuxna1pyl4cevmi875 170967 170966 2026-05-22T14:06:17Z Ilya Discuss 10103 170967 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Metera (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree. Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii. Tariya Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara. Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo. Ƴeew kadi Adulis Keskese Nakfa Qohayto Sembel Mendeferaa Tuugnorgal ej557kjqrrdzvzgyv52p8oppo2tz519 170968 170967 2026-05-22T14:07:51Z Ilya Discuss 10103 170968 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree. Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii. == Tariya == Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara. Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo. == Ƴeew kadi == == Adulis == == Keskese == == Nakfa == == Qohayto == == Sembel == == Mendeferaa == == Tuugnorgal == mpjhn90ip54tcein6t1u7zmh7e0m405 170969 170968 2026-05-22T14:09:09Z Ilya Discuss 10103 170969 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.<ref>{{Citation|last=Clay Gilliland|title=Matara Eritrea|date=2016-05-28|url=https://www.flickr.com/photos/26781577@N07/33628113490/|access-date=2024-06-26}}</ref> Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii. == Tariya == Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara. Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo. == Ƴeew kadi == == Adulis == == Keskese == == Nakfa == == Qohayto == == Sembel == == Mendeferaa == == Tuugnorgal == p60p07cu9eyhxrouvhyajf6ahnsneca 170970 170969 2026-05-22T14:10:38Z Ilya Discuss 10103 170970 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Metera''' (መጠራ, 𐩣𐩷𐩧), anndiraango kadi Balaw Kalaw, ko wuro tokooso, nokku arkewolosi teeŋtuɗo, tawaaɗo e diiwaan Debub to Eritree.<ref>{{Citation|last=Clay Gilliland|title=Matara Eritrea|date=2016-05-28|url=https://www.flickr.com/photos/26781577@N07/33628113490/|access-date=2024-06-26}}</ref> Ko kilooji seeɗa to fuɗnaange Senafe (ሮንዓፈ), ko wuro mawngo e nder laamuuji Dʿmt (𐩵𐩲𐩩) e laamuuji Aksumite. Wuro ngoo ina jogii yeru ɓurɗo ɓooyde e Ge’ez, woni Obelisk ko adii Aksumite, Hawulti (monument). Gila Eritree heɓi jeytaare mum, suudu defte ngenndiiru Eritree ina ɗaɓɓi e laamu Ecoppi nde artirta geɗe ɗe ittaa e nokku hee. Kono, darnde ndee haa jooni ina ƴaañii.<ref>{{cite news|url=http://www.news24.com/News24/Africa/News/0,,2-11-1447_1660407,00.html|title=Eritrea wants artefacts back|date=2005-10-02|accessdate=2007-02-05|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060620005055/http://www.news24.com/News24/Africa/News/0%2C%2C2-11-1447_1660407%2C00.html|archivedate=2006-06-20}}</ref> == Tariya == Fitirla nebam njamndi mboɗeeri ƴettaa to Matara, ummoriika e Laamu D’MT Matara ko innde wuro tokooso e nokku arkewolosi teeŋtuɗo e nder leydi Eritree. Ko sakkitii koo woni ko ina wona 136 kiloomeeteer to fuɗnaange-rewo laamorgo Asmara, ko ɗoon tan Senafe woni e laawol feewde fuɗnaange keerol diiwaan Tigray worgo Ecoppi. Nokku arkewolosi oo ina joginoo tawo seedeeji toɓɓe keewɗe, ina heen ko famɗi fof gure mawɗe ɗiɗi ceertuɗe, ko ina tolnoo e duuɓi 1 000. Laabi ɓurɗi toowde ɗii ina njokkondiri e laamu Aksumite, ina mbaɗi gila e teeminannde nayaɓere haa jeetatiire. Oo wuro ina wondi e walla ina jeyaa e laamu njulaagu doole nguu, ngu woni ko e laamorgo leydi ndii, hono Aksum, to bannge worgo-fuɗnaange. Ina wayi no Matara ina jeyaa e gure keewɗe gonɗe e laawol njulaagu ummoriingol Aksum haa e wuro mum laamorgo, hono Adulis, ngo ŋoral mum yaajngal, wiɗtaangal kono ko ɓuri heewde e mum ko ɓuuɓnaaka, woni ko e saraaji Zula, fuɗnaange-rewo Massawa to daande maayo geec. Keskese woni ko kilooji 8 (5,0 mi) to fuɗnaange Matara. Hawulti, woni obelisk ko adii Aksumit walla ko adii Aksum, ina woni ɗoo. == Ƴeew kadi == == Adulis == == Keskese == == Nakfa == == Qohayto == == Sembel == == Mendeferaa == == Tuugnorgal == qc83h4kzmby9uzdzuo04194heuf77yy Mendefera 0 41577 170971 2026-05-22T14:12:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. Tariya Nokku gonɗo sara Mendefe..." 170971 wikitext text/x-wiki Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. Tariya Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. Wakati Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. Dowlaaji weeyo wonande Mendefera Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) Iwdi: Dowlaaji-kiliima[3] Ƴeew kadi Diiwaan menndefera Tuugnorgal mtie20vebletuw5d7evz6ybnkmh4jp9 170972 170971 2026-05-22T14:13:56Z Ilya Discuss 10103 170972 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mendefera (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. Tariya Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. Wakati Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. Dowlaaji weeyo wonande Mendefera Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) Iwdi: Dowlaaji-kiliima[3] Ƴeew kadi Diiwaan menndefera Tuugnorgal mimbojrmi3vsixzc9g4v59nozjax9d1 170973 170972 2026-05-22T14:16:20Z Ilya Discuss 10103 170973 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. Dowlaaji weeyo wonande Mendefera Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) Iwdi: Dowlaaji-kiliima Ƴeew kadi Diiwaan menndefera Tuugnorgal qrzbx35gec3wwakf27fbt9vcxgcwu32 170974 170973 2026-05-22T14:17:12Z Ilya Discuss 10103 170974 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. Dowlaaji weeyo wonande Mendefera Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) Iwdi: Dowlaaji-kiliima Ƴeew kadi Diiwaan menndefera Tuugnorgal n9r3c1b7zcw291kn13fkq9zqttkc4fv 170975 170974 2026-05-22T14:18:24Z Ilya Discuss 10103 170975 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. == Dowlaaji weeyo wonande Mendefera == Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 == (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) Iwdi: Dowlaaji-kiliima Ƴeew kadi Diiwaan menndefera Tuugnorgal sjniztmp9fkilnvfv6erd8y6mlcaqc6 170976 170975 2026-05-22T14:19:55Z Ilya Discuss 10103 170976 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal. == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. == Dowlaaji weeyo wonande Mendefera == Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 == (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 == (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) == Iwdi: Dowlaaji-kiliima == == Ƴeew kadi == Diiwaan menndefera == Tuugnorgal == hjb9sj5fvcvwj6aufh8bc2d10z1ocn2 170977 170976 2026-05-22T14:20:55Z Ilya Discuss 10103 170977 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref> == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo. Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. == Dowlaaji weeyo wonande Mendefera == Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 == (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 == (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) == Iwdi: Dowlaaji-kiliima == == Ƴeew kadi == Diiwaan menndefera == Tuugnorgal == cwu0q5ndlig4lg64ua2m97ibgooy3sw 170978 170977 2026-05-22T14:22:39Z Ilya Discuss 10103 170978 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref> == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.<ref name="Dr.Federica">Dr.Federica, Crivellellero. " Archeologists in Eritrea target unfunded ' rescue excavations, Sudan Tribun Dec 5, 2004</ref> Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio. == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. == Dowlaaji weeyo wonande Mendefera == Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 == (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 == (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) == Iwdi: Dowlaaji-kiliima == == Ƴeew kadi == Diiwaan menndefera == Tuugnorgal == fccllgcql4mol7ngyskhmblrz44qs8c 170979 170978 2026-05-22T14:24:40Z Ilya Discuss 10103 170979 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mendefera''' (Tigrinya: መንደፈራ), ko Adi Ugri, ko wuro ɓooyngo ngo hannde woni laamorgo Diiwaan Fuɗnaange walla Zoba Debub leydi Eritree. Innde wuro ngo ummii ko e tufnde toownde wonnde e hakkunde wuro ngoo, nde firti ko "mo cuusi ɗum" (e ɗemngal Engele) walla "መን ደፈራ"( e ɗemngal Tigrinya) nde tawnoo ko nde ladde, nde wonnoo ko nde manngu wonande Eritrenaaɓe. Wuro ngo ko siftorde dille nokkuuje luulndiiɗe koloñaal.<ref name="One World - Nations Online">One World-Nations Online, All countries of the world, Map of Eritrea</ref> == Tariya == Nokku gonɗo sara Mendefera oo wayliima wonti diiwaan teeŋtuɗo e nder siwil Aksumite en. Hay so tawii noon ƴeewndorɗe laaɓtuɗe mbaɗaaka tawo, yanaande ina tawee e teeminannde 2ɓiire ko adii jibineede Iisaa. Ina heen ƴiye, ƴiye, ƴiye e ƴiye njamndi. Mahdiiji keewɗi njuppaama gila 1959, tawi ko crosses e kaalis nokku oo e kaalis Roomnaaɓe fof tawaama. Nokkuuji keewɗi, haa arti noon e yanaande, ina njogori ƴeewteede tawo.<ref name="Dr.Federica">Dr.Federica, Crivellellero. " Archeologists in Eritrea target unfunded ' rescue excavations, Sudan Tribun Dec 5, 2004</ref> Wuro Mendefera hannde ngoo mahaa ko e jamaanu Itaali. Wuro ngo ko hannde wuro luumo ɓuuɓngo e nder diiwaan ɓuuɓɗo e nder leydi Eritree. Ko nokku ɗo usineeji tokoosi e mawɗi peewnata geɗe ceertuɗe. Mendefera ina anndaa e dille mum luulndiiɗe koloñaal e nder laamu koloñaal Itaali, ko kañum woni darnde haɓantoonde mawnde e fedde wiyeteende Front de Libération Eritree (ELF) nde tawnoo ko ɗoon woni galle gooto e duɗe ɓurɗe ɓooyde e Eritree, Duɗal San Giorgio.<ref name="climate">{{cite web|url=http://en.climate-data.org/location/31383/|title=Climate-Data : Eritrea|accessdate=11 July 2013}}</ref> == Wakati == Mendefera ina jogii weeyo keeriingo ngo keerol mum woni e weeyo cooyngo semi-arid (BSk) e weeyo toowngo (Cwb). So wonaa e sahaa ɓuuɓɗo e lewru sulyee e lewru ut nde ruulde teeŋtunde ina ustoo nguleeki fotde 5 °C walla 9,0 °F, nguleeki ñalawma ina ɓuuɓna no feewi haa ina ɓuuɓna ; kono henndu ɓuuɓndu, yoorndu nduu firti ko subakaaji ina mbeltoo e nder hitaande ndee fof. == Dowlaaji weeyo wonande Mendefera == Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 27,8 (82,0) 28,5 (83,3) 30,0 (86,0) 30,0 (86,0) 29,5 (85,1) 28,2 (82,8) 23,3 (73,9) 22,6 (72,7) 27,5 (81,5) 27,5 (81,5) 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 27,3 (81,2) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,0 == (46,4) 9,2 (48,6) 11,1 (52,0) 12,0 (53,6) 12,7 (54,9) 12,6 (54,7) 11,7 (53,1) 12,3 (54,1) 12,2 (54,0) 9,7 (49,5) 8,6 (47,5) 8,1 (46,6) 10,7 (51,3) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 0 == (0) 4 (0,2) 12 (0,5) 28 (1.1) 41 (1,6) 57 (2,2) 190 (7,5) 189 (7,4) 50 (2,0) 11 (0,4) 16 (0,6) 4 (0,2) 602 (23,7) == Iwdi: Dowlaaji-kiliima == == Ƴeew kadi == Diiwaan menndefera == Tuugnorgal == qk7lcfokcff1llwtmpu8h08tmzpb6ps Mendefera subregion 0 41578 170980 2026-05-22T14:27:12Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Mendefera ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera. Tuugnorgal" 170980 wikitext text/x-wiki Diiwaan Mendefera ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera. Tuugnorgal 2y2s0yzc2l7jckhmawxvph1x0c91yvi 170981 170980 2026-05-22T14:28:26Z Ilya Discuss 10103 170981 wikitext text/x-wiki '''Diiwaan Mendefera''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera. == Tuugnorgal == ebkuazka2aoa9rf4ohtlw9ben7qenjy 170982 170981 2026-05-22T14:28:56Z Ilya Discuss 10103 170982 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Mendefera''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Mendefera. == Tuugnorgal == k01kx4gcqg8ge5mmjgrebrgt7vklgea Mensura subregion 0 41579 170983 2026-05-22T14:31:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura. Tuugnorgal" 170983 wikitext text/x-wiki Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura. Tuugnorgal fgvne2em7balxtznea1ikh0m4lom08y 170984 170983 2026-05-22T14:32:20Z Ilya Discuss 10103 170984 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Mensura ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura. Tuugnorgal 5nfsw8jt1wmpz3e5shapuczxr35mrf6 170985 170984 2026-05-22T14:32:49Z Ilya Discuss 10103 170985 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Mensura''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo leydi ndi woni ko to Mensura. == Tuugnorgal == 5inkudcp727099gowc5jv9kick43t3s Mescul 0 41580 170986 2026-05-22T14:34:43Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree . Wakere Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm)." 170986 wikitext text/x-wiki Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree . Wakere Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm). erwhoeihw2g8cn0ozovy0e3uakzqazc 170987 170986 2026-05-22T14:35:49Z Ilya Discuss 10103 170987 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mescul (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree . Wakere Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm). kkdv00c9np57alwixxem659sv6v8a5z 170988 170987 2026-05-22T14:36:22Z Ilya Discuss 10103 170988 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mescul''' (e Arabe: مسكول ) ko wuro wonngo hirnaange leydi Eritree . == Wakere == Koɗorde ndee woni ko e diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Attay (5,7 nm), Aredda (6,1 nm), Hambok (6,3 nm), Dedda (6,3 nm), Tauda (8,2 nm) e Markaugh (8,3 nm). a6enrcwconwoj3dhq826c5qskel6shl Mogolo 0 41581 170992 2026-05-22T19:25:09Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree. Wakere Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm)." 170992 wikitext text/x-wiki Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree. Wakere Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm). pv5virrxjxe9dlnm53o2baiozzflkp9 170993 170992 2026-05-22T19:31:59Z Ilya Discuss 10103 170993 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mogolo (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree. Wakere Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm). rb5wupats9fn4g9s1bcxgtht4d545zs 170994 170993 2026-05-22T19:34:13Z Ilya Discuss 10103 170994 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mogolo''' (Aarabeeɓe : موقولو) ko wuro wonngo hirnaange diiwaan Gash-Barka to leydi Eritree. == Wakere == Ko wuro mawngo e nder diiwaan Mogolo e nder diiwaan Gash-Barka. Wurooji e gure ɓadiiɗe ina mbaɗi Chibabo (2,3 nm), Attay (4,1 nm), Abaredda (6,7 nm), Algeden (14,7 nm), Bet Mahala (18,6 nm), Aula (8,0 nm) e Samero (8,0 nm). j6yg3jr75lajn4r0wa9o9nztew5xuf0 Mogolo subregion 0 41582 170996 2026-05-22T19:36:28Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. Wurooji e gure Aredda Ataay Sibaabo Meskul Mogolo Tuugnorgal" 170996 wikitext text/x-wiki Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. Wurooji e gure Aredda Ataay Sibaabo Meskul Mogolo Tuugnorgal o581sn39895wuzmhf89jhtej3e1dglp 170997 170996 2026-05-22T19:38:05Z Ilya Discuss 10103 170997 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Mogolo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. Wurooji e gure Aredda Ataay Sibaabo Meskul Mogolo Tuugnorgal 4yis755gwka18biu0t3tlqqztg0zog0 170998 170997 2026-05-22T19:38:35Z Ilya Discuss 10103 170998 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Mogolo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. Wurooji e gure Aredda Ataay Sibaabo Meskul Mogolo Tuugnorgal dksp81w2sth2ofsqtf4dlbmg3jbcu40 170999 170998 2026-05-22T19:39:43Z Ilya Discuss 10103 170999 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Mogolo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gash-Barka to hirnaange Eritree. Laamorgo mayre woni ko Mogolo. == Wurooji e gure == == Aredda == == Ataay == == Sibaabo == == Meskul == == Mogolo == == Tuugnorgal == ttjcze99yif8rfx6g20o1b82voxxcmf Molki 0 41583 171000 2026-05-22T19:41:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki. Tuugnorgal" 171000 wikitext text/x-wiki Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki. Tuugnorgal rpp7w5q0cy6b6p8u3zsvwdiazk581mr 171001 171000 2026-05-22T19:43:49Z Ilya Discuss 10103 171001 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Molki (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki. Tuugnorgal 04fkct7c0pmh32js5rj7fdikm4rkjya 171002 171001 2026-05-22T19:44:42Z Ilya Discuss 10103 171002 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Molki''' (Aarabeere: ملكي) ko wuro e nder leydi Eritree. O woni ko e diiwaan Gash-Barka, ko kañum woni laamorgo diiwaan Molki. == Tuugnorgal == ntkkaakgb0rnd4kx1cs9ou9je2p2tpj Molki subregion 0 41584 171003 2026-05-22T19:46:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. Tuugnorgal" 171003 wikitext text/x-wiki Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. Tuugnorgal dizooik8jgwaq947gtola5r6f0r1t2k 171004 171003 2026-05-22T19:48:06Z Ilya Discuss 10103 171004 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Molki ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. Tuugnorgal 76cffch2ff0fnipgljrzpulo52tlmxk 171005 171004 2026-05-22T19:48:35Z Ilya Discuss 10103 171005 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Molki''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. Tuugnorgal g9ii6krgbezehfgxw43sgmrkha19ycd 171006 171005 2026-05-22T19:49:01Z Ilya Discuss 10103 171006 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Molki''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gaas-Barka) to hirnaange Eritree. Laamorde mayri woni ko Molki. == Tuugnorgal == tkwxp39hrm3exapxjvlinc27iw8ptjx Muzahdorf 0 41585 171007 2026-05-22T19:51:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo. Tuugnorgal" 171007 wikitext text/x-wiki Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo. Tuugnorgal 30clx1ntclj5kx4q8iplzxvdu3zsmdc 171008 171007 2026-05-22T19:54:12Z Ilya Discuss 10103 171008 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Muzahdorf ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo. Tuugnorgal kmi6esprvgiq33l6uu6n9xwsp1gcl3r 171009 171008 2026-05-22T19:55:36Z Ilya Discuss 10103 171009 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muzahdorf''' ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo. == Tuugnorgal == 8t28yipebh3t3xhpgekd7lzqh82oxly 171010 171009 2026-05-22T19:56:50Z Ilya Discuss 10103 171010 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muzahdorf''' ko duunde Dahlak, leydi Eritree. Nde taarii ndiyam maayo maayo woɗeewo. Muzahdorf kadi ina jeyaa e nokku biyeteeɗo Dahlak. E nder wolde Eritree e Ecoppi, kullon ladde ina ɓeydoo mawnude, ko ɗum nafata turism e nder Eritree. Ko laamu Eritree ndeeni park oo.<ref>{{cite web|title=Dahlak Marine National Park|url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/dahlak-archipelago-iba-eritrea|website=BirdLife International|access-date=2026-03-25}}</ref> == Tuugnorgal == j4oapyg25tzg564qkzgqx8gqu8jbrik Nakfa, Eritrea 0 41586 171011 2026-05-22T20:01:28Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. Tariya Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis m..." 171011 wikitext text/x-wiki Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. Tariya Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967. Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. Caggal jeytaare Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. Kaalis ngenndi Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. Diiwaan Nakfa Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. Jaangirde Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. Wakati Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima[7] Ƴeew kadi Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel Tuugnorgal s1wkbuohzjkpormlegillbnar91h2cr 171012 171011 2026-05-22T20:02:51Z Ilya Discuss 10103 171012 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Nakfa (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. Tariya Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967. Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. Caggal jeytaare Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. Kaalis ngenndi Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. Diiwaan Nakfa Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. Jaangirde Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. Wakati Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima[7] Ƴeew kadi Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel Tuugnorgal g1im8msy55c1awicy2fd44zb4dcw8lf 171013 171012 2026-05-22T20:08:53Z Ilya Discuss 10103 171013 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967. Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == 344p91p4o2lg109g43u7malnq6waxhj 171014 171013 2026-05-22T20:11:10Z Ilya Discuss 10103 171014 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree. == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967. Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == 0fz9zhpk8bbqprenfuhzk560zv0k2jg 171015 171014 2026-05-22T20:13:26Z Ilya Discuss 10103 171015 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref> == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967. Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == apwrz8hpuh9n2gny5e01ck2zq8tkc3t 171016 171015 2026-05-22T20:17:12Z Ilya Discuss 10103 171016 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref> == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref> Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji. == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == 82wky13fm30nxb98s4vny4je9rcdp26 171017 171016 2026-05-22T20:18:32Z Ilya Discuss 10103 171017 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref> == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref> Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref> == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo. == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == mgddu7lqsvb9apip7eo5179y0h8cf9f 171018 171017 2026-05-22T20:20:06Z Ilya Discuss 10103 171018 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref> == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref> Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref> == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref> == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo. == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == 9f0t1xeo0j8lrfkhx1mtdln94zmke0b 171019 171018 2026-05-22T20:21:42Z Ilya Discuss 10103 171019 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nakfa''' (Tigrinya: ናቕፋ), ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Ko innde kadi diiwaan tokooso Eritree.<ref>Connell D & Killion T, Historical Dictionary of Eritrea, 2010, Lanham, Md: Scarecrow Press, pp388-389</ref> == Tariya == Kaalis ina inniree wuro ngoo Daartol aranol Nokku Nakfa oo ko hoɗɓe gila e jamaanu ɓooyɗo, wonti nokku njuɓɓudi e njulaagu e kitaale 1890 nde laamu koloñaal Itaali sosi toon posto, mawni no feewi. E kitaale 1960, caggal nde leydi Eritree naati e nder leydi Ecoppi, ko laamu laamɗo biyeteeɗo Haile Selasie rokki ɗum kaalis mahngo posto polis e juulirde e nder wuro ngo. Heɓde polis waɗi ɗum ko njiimaandi njanguuji gadani ɗi fedde wiyeteende « Front de libération de l’Eritree » waɗi ɗum, ɗum addani Ecoppinaaɓe sosde toon garrison militaire e hitaande 1967.<ref>Connell D, Against All Odds - A Chronicle of the Eritrean Revolution, 1997, Trenton, NJ: Red Sea Press, pp93-94</ref><ref>Wrong M. I didn't do it for You - How the World Betrayed a Small African Nation, London: Forth Estate, p287</ref><ref>Ibid.</ref> Hare ndimaagu leydi Eritree E hitaande 1977, caggal lebbi jeegom, fedde wiyeteende EPLF, ƴetti Nakfa e juuɗe Ecoppinaaɓe e nafoore mum adannde mawnde. Duuɓi sappo garooji ɗii ko nde wonnoo nokku mawɗo EPLF, nde wonnoo ko eɓɓooje jeetati ɗe Ecoppinaaɓe mbaɗi ngam heɓtude nde, tawi ko ɓuri heewde e wuro ngoo yanii, so wonaa juulirde nde wonnoo ko nokku laana ndiwoowa nafoore wonande bommbooji Ecoppinaaɓe. EPLF ɓuuɓtii hoore mum e nder leydi ɗo mahi opitaaluuji, masiŋaaji binndi, usineeji, rajooji e kolees e mahi cirƴam ɓulli e nokkuuji miniraaji.<ref>Connell D & Killion T, ibid. p389</ref> == Caggal jeytaare == Caggal nde Eritree heɓi jeytaare mum e hitaande 1991 wuro ngo wonti laamorgo diiwaan Sahel kadi won heen ko investissement e mahngo e laawol diwooje mahii. Kono e hitaande 1995, e yuɓɓinde diiwanuuji njuɓɓudi ndii, nde dañii ndeen darnde. Ɗum fof e wayde noon, ina heddii e wonde nokku diiwaan teeŋtuɗo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref> == Kaalis ngenndi == Ko hono noon nafoore maande Nakfa e hare ndimaagu Eritree nde wonnoo e yonta caggal ndimaagu kaalis ngenndiijo, hono nakfa, innitiraa ko wuro ngoo ngam teddinde darnde ngo joginoo.<ref>Wrong M. Ibid. p287</ref> == Diiwaan Nakfa == Diiwaan Nakfa ko diiwaan tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Nakfa. Distrik oo ina waɗi nokku ladde Yob, sosaaɗo e hitaande 1959. == Jaangirde == Duɗal hakkundeewal mawngal Tsabra, Nakfa Kolleeji karallaagal Winna, Nakfa. Duɗal leslesal Nakfa Jaɓɓugol e nder wuro Nakfa Laawol Keren fayde Nakfa rewrude e Afabet ina famɗi no feewi, oto wuro ngoo ina heewi yahooɓe. Yimɓe ɗoo ɓee fof ko juulɓe leƴƴi, ɓe nguuri ko e cuuɗi tokoosi kaaƴe. Ko ɓuri teeŋtude ko jeneraal mo alaa ko nafata nde tawnoo oo wuro alaa kuuraa. Telefoŋ ina woodi e wuro ngoo kono ina gollira ñalɗi naange tan nde tawnoo ko naange woni doole mum. == Wakati == Nakfa ina jogii weeyo ɓuuɓngo semi-arid (senngo weeyo Köppen BSh). Dataaji weeyo wonande Nakfa Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 21,4 (70,5) 22,0 (71,6) 24,0 (75,2) 25,9 (78,6) 28,4 (83,1) 30,2 (86,4) 28,4 (83,1) 27,5 (81,5) 28,5 (83,3) 25,1 (77,2) 22,5 (72,5) 21,0 (69,8) 25,4 (77,7) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 9,5 (49,1) 9,8 (49,6) 10,7 (51,3) 12,4 (54,3) 13,5 (56,3) 16,8 (62,2) 18,4 (65,1) 17,4 (63,3) 15,8 (60,4) 11,6 (52,9) 10,8 (51,4) 9,3 (48,7) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓo mm (inɗe) 4 == (0,2) 3 (0,1) 10 (0,4) 28 (1.1) 41 (1,6) 28 (1,1) 74 (2,9) 116 (4,6) 34 (1,3) 21 (0,8) 15 (0,6) 4 (0,2) 378 (14,9) Iwdi: Dowlaaji-kiliima == Ƴeew kadi == Keren, leydi Eritree Afabet Adulis Keskese Matara Qohayto Sembel == Tuugnorgal == ng27vni9wravkf71t7woq9aia3x3441 Nefasit 0 41587 171020 2026-05-22T20:24:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] Wakati Dowlaaji weey..." 171020 wikitext text/x-wiki Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] Wakati Dowlaaji weeyo wonande Nefasit Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1 (77,2) 26,0 (78,8) 27,5 (81,5) 28,6 (83,5) 29,7 (85,5) 30,3 (86,5) 27,0 (80,6) 26,7 (80,1) 28,5 (83,3) 27,5 (81,5) 25,6 (78,1) 24,7 (76,5) 27,3 (81,1) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9 (48,0) 9,6 (49,3) 11,1 (52,0) 12,7 (54,9) 14,5 (58,1) 16,8 (62,2) 16,6 (61,9) 17,3 (63,1) 15,6 (60,1) 12,8 (55,0) 10,6 (51,1) 9,5 (49,1) 13,0 (55,4) Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65 (2,6) 71 (2,8) 48 (1,9) 54 (2.1) 41 (1,6) 26 (1,0) 125 (4,9) 126 (5,0) 39 (1,5) 58 (2,3) 45 (1,8) 68 (2,7) 766 (30,2) Iwdi: Dowlaaji weeyo Tuugnorgal qevb3wz3gd6hrc4mr2z5oskx20o4ssg 171021 171020 2026-05-22T20:25:32Z Ilya Discuss 10103 171021 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Nefasit (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] Wakati Dowlaaji weeyo wonande Nefasit Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1 (77,2) 26,0 (78,8) 27,5 (81,5) 28,6 (83,5) 29,7 (85,5) 30,3 (86,5) 27,0 (80,6) 26,7 (80,1) 28,5 (83,3) 27,5 (81,5) 25,6 (78,1) 24,7 (76,5) 27,3 (81,1) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9 (48,0) 9,6 (49,3) 11,1 (52,0) 12,7 (54,9) 14,5 (58,1) 16,8 (62,2) 16,6 (61,9) 17,3 (63,1) 15,6 (60,1) 12,8 (55,0) 10,6 (51,1) 9,5 (49,1) 13,0 (55,4) Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65 (2,6) 71 (2,8) 48 (1,9) 54 (2.1) 41 (1,6) 26 (1,0) 125 (4,9) 126 (5,0) 39 (1,5) 58 (2,3) 45 (1,8) 68 (2,7) 766 (30,2) Iwdi: Dowlaaji weeyo Tuugnorgal dcty66uu1n5gcnre799ay5xh72qg0em 171022 171021 2026-05-22T20:28:46Z Ilya Discuss 10103 171022 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nefasit''' (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] Wakati Dowlaaji weeyo wonande Nefasit Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1 (77,2) 26,0 (78,8) 27,5 (81,5) 28,6 (83,5) 29,7 (85,5) 30,3 (86,5) 27,0 (80,6) 26,7 (80,1) 28, (83,3) 27,5 (81,5) 25,6 (78,1) 24,7 (76,5) 27,3 (81,1) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9 (48,0) 9,6 (49,3) 11,1 (52,0) 12,7 (54,9) 14,5 (58,1) 16,8 (62,2) 16,6 (61,9) 17,3 (63,1) 15,6 (60,1) 12,8 (55,0) 10,6 (51,1) 9,5 (49,1) 13,0 (55,4) Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65 (2,6) 71 (2,8) 48 (1,9) 54 (2.1) 41 (1,6) 26 (1,0) 125 (4,9) 126 (5,0) 39 (1,5) 58 (2,3) 45 (1,8) 68 (2,7) 766 (30,2) Iwdi: Dowlaaji weeyo == Tuugnorgal == s0oiepspfxa7s5h38lbciahdhtvgalg 171023 171022 2026-05-22T20:31:08Z Ilya Discuss 10103 171023 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nefasit''' (Aarabeeɓe: نفاسيت, Tigrinya: ነፋሲት Tigrinya : [nɐfasit]), anndiraango kadi Tappa Nefasit, ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange maayo geec to Eritree. Monaster Debre Bizen woni ko e dow koye dow.[citation nécessaire] E wiyde pelle njilluuji keewɗe, ko jolngo hakkunde laamorgo Asmara e Nefasit ɓuri ŋarɗude e nder leydi Eritree. Won laawol laana njoorndi Itaali ngol sahaa e sahaa fof ina ummoo Asmara.[citation needed] == Wakati == Dowlaaji weeyo wonande Nefasit Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 25,1 (77,2) 26,0 (78,8) 27,5 (81,5) 28,6 (83,5) 29,7 (85,5) 30,3 (86,5) 27,0 (80,6) 26,7 (80,1) 28, (83,3) 27,5 (81,5) 25,6 (78,1) 24,7 (76,5) 27,3 (81,1) == Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 8,9 == (48,0) 9,6 (49,3) 11,1 (52,0) 12,7 (54,9) 14,5 (58,1) 16,8 (62,2) 16,6 (61,9) 17,3 (63,1) 15,6 (60,1) 12,8 (55,0) 10,6 (51,1) 9,5 (49,1) 13,0 (55,4) == Hakindo toɓooli mm (inɗe) 65 == (2,6) 71 (2,8) 48 (1,9) 54 (2.1) 41 (1,6) 26 (1,0) 125 (4,9) 126 (5,0) 39 (1,5) 58 (2,3) 45 (1,8) 68 (2,7) 766 (30,2) == Iwdi: Dowlaaji weeyo == == Tuugnorgal == s6r6npsac8uj8vy0vupeuiz33vav4fc Nora (island) 0 41588 171024 2026-05-22T20:35:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule Tuugnorgal" 171024 wikitext text/x-wiki Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule Tuugnorgal s0fxf46kwj5owix06p0y1gzfw4ozi9i 171025 171024 2026-05-22T20:38:04Z Ilya Discuss 10103 171025 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Nora (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule Tuugnorgal hq6zdzdypywtdcnhw2daahbd9eyqpe5 171026 171025 2026-05-22T20:38:52Z Ilya Discuss 10103 171026 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nora''' (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule == Tuugnorgal == khn2m1kcvaene8kpujpetd9bmw5kiwz 171027 171026 2026-05-22T20:40:30Z Ilya Discuss 10103 171027 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nora''' (kañum ne ko Norah) woni duunde ɗiɗmere ɓurnde mawnude e nder duuɗe Dahlak, Eritree, kadi ina jeyaa e duuɗe tati hoɗɓe e duuɗe ɗee. Wertallo mayri ko 105,15 km2 (40,60 km2). Toowgol maggol ina yettoo 37 meeter to bannge worgo-fuɗnaange. E hitaande 2009 duunde ndee ina joginoo 373 neɗɗo e nder 66 galle. duuɗe ɓadiiɗe Nahaleg, Mahun e duunde Nora e duule == Tuugnorgal == qfbb1zzaf2datluiuoa8tro23a729kw North Eastern Asmara administration 0 41589 171028 2026-05-22T20:44:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree. Tuugnorgal" 171028 wikitext text/x-wiki Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree. Tuugnorgal axu7cgm8is30ri6jh2ebuoe2f640xm3 171029 171028 2026-05-22T20:47:09Z Ilya Discuss 10103 171029 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree. Tuugnorgal axb40w6695qqn211mqppq1z7o8hkq3t 171030 171029 2026-05-22T20:47:59Z Ilya Discuss 10103 171030 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Njuɓɓudi Asmara Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi Asmara, leydi Eritree. == Tuugnorgal == tl9ydvr7867j6usqj2mcoyukgxyp6bz North Western administration 0 41590 171031 2026-05-22T22:01:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal" 171031 wikitext text/x-wiki Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal 4j36z8apywi07t957q0xueuqrv5pwfz 171032 171031 2026-05-22T22:02:54Z Ilya Discuss 10103 171032 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal 636ckizwdd8krsmbunad4opj8pt4m8m 171033 171032 2026-05-22T22:03:34Z Ilya Discuss 10103 171033 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Njuɓɓudi Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. == Tuugnorgal == icarjn25au69f0rwr3n9dxcwerjvphh 171034 171033 2026-05-22T22:04:06Z Ilya Discuss 10103 171034 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Njuɓɓudi''' Fuɗnaange-rewo ko njuɓɓudi to diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. == Tuugnorgal == kbdgpz8nj5pukjqax00b4l253027tvi Obel River 0 41591 171035 2026-05-23T06:06:05Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. Ƴeew kadi Doggol maayooji leydi Eritree Tuugnorgal" 171035 wikitext text/x-wiki Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. Ƴeew kadi Doggol maayooji leydi Eritree Tuugnorgal k2vx0mvccqq7gujh0gn6yfrnc1kqp1g 171036 171035 2026-05-23T06:07:09Z Ilya Discuss 10103 171036 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. Ƴeew kadi Doggol maayooji leydi Eritree Tuugnorgal fk28ieknvy3lfhzg3x6w4kr45hf1exw 171037 171036 2026-05-23T06:07:43Z Ilya Discuss 10103 171037 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Maayo Obel (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. == Ƴeew kadi == Doggol maayooji leydi Eritree == Tuugnorgal == km0m55df3jxs6fu6yj2uqy1qp6olum6 171038 171037 2026-05-23T06:08:03Z Ilya Discuss 10103 171038 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Obel''' (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree. E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. == Ƴeew kadi == Doggol maayooji leydi Eritree == Tuugnorgal == h57pb6wbwgyj7yamw5waigzhzme4dc9 171039 171038 2026-05-23T06:10:12Z Ilya Discuss 10103 171039 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Obel''' (walla maayo Ubel) ko ɓuuɓol ñaamo maayo Mareb (Gash). Ndiyam ɗiɗaɓam ɗam ina jeyaa e keeri hakkunde Eritree e Ecoppi, tawi ko hoore mum woni ko e dow leydi Eritree.<ref name="Tesfagiorgis">{{cite book|last=Tesfagiorgis G.|first=Mussie|title=Eritrea|year=2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1598842326|pages=13|url=https://books.google.com/books?id=f0R7iHoaykoC&pg=PA13}}</ref><ref name="ministry">{{cite web|url=https://allafrica.com/stories/202107120266.html|title=Eritrea: Overview of Maymine Subzone|author=Ruth Abraham|date=10 July 2021|publisher=AllAfrica|lang=en|accessdate=2021-10-30|url-status=live|archive-date=2021-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20211030204030/https://allafrica.com/stories/202107120266.html}}</ref><ref name="Tesfagiorgis" /><ref name="D-37-IX">[[:ru:Советская система разграфки и номенклатуры топографических карт|Лист карты]] D-37-IX. Масштаб: 1 : 200 000. Издание 1978 г.</ref> E wiyde ministeer kumpital leydi Eritree, ina waɗi gese mawɗe saraaji maayo Obel ɗo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam njibinaa. == Ƴeew kadi == Doggol maayooji leydi Eritree == Tuugnorgal == n7o6vi3ti20e7ntzr3sgs4p9lupi642 Omhajer 0 41592 171040 2026-05-23T06:12:09Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. Tuugnorgal" 171040 wikitext text/x-wiki Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. Tuugnorgal 19zaqwnrjcpopjryp2e2j0uv8nwwd8m 171041 171040 2026-05-23T06:13:38Z Ilya Discuss 10103 171041 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Omhajer ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. Tuugnorgal sn4zhk3m3x7feo35ufxboacfstuj7vo 171042 171041 2026-05-23T06:13:58Z Ilya Discuss 10103 171042 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Omhajer''' ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. Tuugnorgal qhjuup0kxgpbwa5lonrgyoodqgsmqbc 171043 171042 2026-05-23T06:14:21Z Ilya Discuss 10103 171043 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Omhajer''' ( e ɗemngal Tigriniya : ኦምሓጀር ) ko wuro e nder leydi Eritree. Ko ɗoon woni caka diiwaan Omhajer to bannge worgo diiwaan Gaas-Barka (Zoba Gash-Barka) to leydi Eritree. Nokku oo ina jogii daartol patent e Itaalinaaɓe e hare hakkunde Eritrenaaɓe e Ecoppinaaɓe. == Tuugnorgal == krjz3z3f8lxbkkskiu2id8nqldp87lo North Eastern subregion 0 41593 171044 2026-05-23T06:16:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Fuɗnaange-rewo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal" 171044 wikitext text/x-wiki Diiwaan Fuɗnaange-rewo ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. Tuugnorgal 9e4ltz0kdg5we0s5q5488m0fwfvbq93 171045 171044 2026-05-23T06:17:30Z Ilya Discuss 10103 171045 wikitext text/x-wiki '''Diiwaan Fuɗnaange-rewo''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Maekel hakkundeejo (Zoba Maekel) to leydi Eritree. == Tuugnorgal == 6hbd0v0y5x3xbqtte5vr3k8tjvvc5qx Rahayta 0 41594 171046 2026-05-23T06:19:56Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo. Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo Tuugnorgal" 171046 wikitext text/x-wiki Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo. Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo Tuugnorgal 0z8hqpwp5cvmhyq0p8oncuwjtx7vzo5 171047 171046 2026-05-23T06:22:25Z Ilya Discuss 10103 171047 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Rahayta, ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo. Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo Tuugnorgal 9zwpurqm55g72mst4hy3s0x4lcgoyp2 171048 171047 2026-05-23T06:23:29Z Ilya Discuss 10103 171048 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Rahayta''', ina winndaa kadi Rahaita walla Raheita (e ɗemngal aarabeere: راهيتا), ko wuro wonngo e diiwaan maayo geec fuɗnaange leydi Eritree, wonnoo ko hoɗorde sultan ɓooyɗo. Kewu Raheita (1898) : Marineeji Farayse ummoriiɗi e laana ndiwoowa Scorpion, kawri e konu koloñaal Itaali, foolɓe jooni sultan Raheita murtuɗo == Tuugnorgal == 9d9ykyv5uptq5g53uka3a7kawpzdw77 Ras Kasar 0 41595 171049 2026-05-23T06:25:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ras Kasar ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan. Tuugnorgal" 171049 wikitext text/x-wiki Ras Kasar ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan. Tuugnorgal oz3z65dkg8q5nn7hhiuawb9x2uown95 171050 171049 2026-05-23T06:27:05Z Ilya Discuss 10103 171050 wikitext text/x-wiki '''Ras Kasar''' ko wuro wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik, e keerol hakkunde Eritree e Sudaan to maayo woɗeewo. Ko toon woni nokku ɓurɗo worgo leydi Eritree e nokku ɓurɗo fuɗnaange leydi Sudaan. == Tuugnorgal == ds10sxpbzo2thlulr7bnty5ry4vrhw0 Segeneiti 0 41596 171051 2026-05-23T09:00:50Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles...." 171051 wikitext text/x-wiki Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe. Yimɓe teskinaaɓe Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo. Tuugnorgal t332efgtif2viisu1bw03678hycr4co 171052 171051 2026-05-23T09:02:30Z Ilya Discuss 10103 171052 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Segheneyti (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe. Yimɓe teskinaaɓe Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo. Tuugnorgal qsgs0r8qsdnbnkad067k06p8vgdevco 171053 171052 2026-05-23T09:03:37Z Ilya Discuss 10103 171053 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe. == Yimɓe teskinaaɓe == Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo. == Tuugnorgal == scrhm40o3ty2755i4quo5nnnvlesc74 171054 171053 2026-05-23T09:05:08Z Ilya Discuss 10103 171054 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe. == Yimɓe teskinaaɓe == Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo. == Tuugnorgal == oav3k1whdkynpp63m3jil9cmzdx7j5i 171055 171054 2026-05-23T09:06:39Z Ilya Discuss 10103 171055 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.<ref>{{cite web|url=https://tesfanews.net/eritrea-picking-prickly-pear-beles/|title=Eritrea: Picking Prickly Pear (Beles)|last=Yebio|first=Natnael|date=August 6, 2017|website=tesfanews.net|publisher=tesfanews.net tesfanews.net|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://shidamedia.com/belese-prickly-pear-cactus-fruit/|title=’’Beles’’ Prickly Pear Cactus fruit!|last=Woldu|first=Berhane|date=September 6, 2021|website=shidamedia.com|publisher=Shida Media|access-date=August 20, 2021|quote=}}</ref> == Yimɓe teskinaaɓe == Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo. == Tuugnorgal == ng16gh1ncwan34n1nzgf004atgfs0vy 171056 171055 2026-05-23T09:08:27Z Ilya Discuss 10103 171056 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Segheneyti''' (Tigrinya: ሰገነይቲ; sahaa e sahaa fof ina wiyee Segheneity e anndiraande kadi Saganeiti, Seganeyti, Seganeyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segeneyti, Segheneyti) ko wuro tokooso e nder diiwaan Fuɗnaange Eritree. Segeneyti ko wuro tataɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan daartol Akele Guzay, caggal Mendefera e Senafe. Segheneyti ina anndaa no<ref name="GeoNames">[http://www.geonames.org/search.html?q=Segheneyti&country= GeoNames]</ref> feewi e nder leydi Eritree sabu peewnugol kaktus (cactus) ɓuuɓɗo, mo nokku oo anndiraa Beles. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko almuudo gooto adii naatde e wuro ngoo e kitaale 1950. Ina heewi ñaameede ko wayi no ñaamdu e ko wayi no ɓiɓɓe leɗɗe. Pewnugol lekki kii e nder nokkuuji mawzi ina vuri heewde e nokku hee sabu ina jogii nafooje faggudu e cellal. Segheneyti woni ko e ŋoral fuɗnaange leydi Eritree ngal ina moƴƴi e leɗɗe ɗee sabu ina yiɗi nokkuuji ngulɗi e nokkuuji kaaƴe.<ref>{{cite web|url=https://tesfanews.net/eritrea-picking-prickly-pear-beles/|title=Eritrea: Picking Prickly Pear (Beles)|last=Yebio|first=Natnael|date=August 6, 2017|website=tesfanews.net|publisher=tesfanews.net tesfanews.net|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref><ref>{{cite web|url=https://shidamedia.com/belese-prickly-pear-cactus-fruit/|title=’’Beles’’ Prickly Pear Cactus fruit!|last=Woldu|first=Berhane|date=September 6, 2021|website=shidamedia.com|publisher=Shida Media|access-date=August 20, 2021|quote=}}</ref> == Yimɓe teskinaaɓe == Degiat Bahta Hagos - Jaagorgal ko feewti e teddungal Eritree, kaɓantooɗo luulndo.<ref>{{cite web|url=https://zantana.net/bahta-hagos-rebellion-against-italian-occupation/|title=Bahta Hagos Rebellion Against Italian Occupation|author=<!--Not stated-->|date=|website=zantana.net|publisher=|access-date=August 20, 2023|quote=}}</ref> == Tuugnorgal == mdktttnuupdhynjxyxhpsnvf99354zt Segheneyti subregion 0 41597 171057 2026-05-23T09:10:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti. Tuugnorgal" 171057 wikitext text/x-wiki Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti. Tuugnorgal q3fyi2yd8uhrntdcewrcnao13t4nyut 171058 171057 2026-05-23T09:12:32Z Ilya Discuss 10103 171058 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Diiwaan Segheneyti ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti. Tuugnorgal 9p93mtpiaraa94dtllao7tjv1wbc0bz 171059 171058 2026-05-23T09:13:05Z Ilya Discuss 10103 171059 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Diiwaan Segheneyti''' ko diiwaan gonɗo e nder diiwaan Debub (Fuɗnaange) (Zoba Debub) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Segeneyti. == Tuugnorgal == i78uy4h9s2bclv2pfu6q20hcss91mr6 Sela subregion 0 41598 171060 2026-05-23T09:15:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Diiwaan Sela ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela. Tuugnorgal" 171060 wikitext text/x-wiki Diiwaan Sela ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela. Tuugnorgal a474m9uayrxa4xkmwo7v4bqye56yfwz 171061 171060 2026-05-23T09:16:33Z Ilya Discuss 10103 171061 wikitext text/x-wiki '''Diiwaan Sela''' ko diiwaan gonɗo to bannge worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba (Zoba Anseba) to leydi Eritree. Laamorgo mayri woni ko Sela. == Tuugnorgal == iakes6ahwy34asy3k1l9kqn4cognl1h Sela, Eritrea 0 41599 171062 2026-05-23T09:18:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela. Tuugnorgal" 171062 wikitext text/x-wiki Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela. Tuugnorgal dopvjfyf55fk5x8rfbotipi5s96axw3 171063 171062 2026-05-23T09:19:25Z Ilya Discuss 10103 171063 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Sela ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela. Tuugnorgal 9zpsnhwf1a6sm2i4cjy5wf4msnswry0 171064 171063 2026-05-23T09:21:30Z Ilya Discuss 10103 171064 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sela''' ( Sel'a , e Arab : سلع ) ko wuro wonngo worgo-fuɗnaange diiwaan Anseba to leydi Eritree. Ko ngo woni laamorgo diiwaan Sela. == Tuugnorgal == muhqbel9rkk9e0p4384pb7g2unx2wth Sembel 0 41600 171065 2026-05-23T09:24:10Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa. Yiyngo Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndi..." 171065 wikitext text/x-wiki Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa. Yiyngo Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii. Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt. Ƴeew kadi Adulis Keskese Matara Nakfa Qohayto Tuugnorgal n7tqpqseqrzcpnx3nzzfqz1nmx4f7xx 171066 171065 2026-05-23T09:25:04Z Ilya Discuss 10103 171066 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Sembel, woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa. Yiyngo Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii. Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt. Ƴeew kadi Adulis Keskese Matara Nakfa Qohayto Tuugnorgal 83u95fsovfau37udicrfrjc0r6g83s4 171067 171066 2026-05-23T09:26:27Z Ilya Discuss 10103 171067 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa. == Yiyngo == Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii. Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt. == Ƴeew kadi == Adulis Keskese Matara Nakfa Qohayto == Tuugnorgal == lq8w16pefksm8qjgezr8ddbzysave80 171068 171067 2026-05-23T09:28:28Z Ilya Discuss 10103 171068 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.<ref name="Schmidt">{{cite journal|last1=Schmidt|first1=Peter R.|title=The 'Ona' culture of greater Asmara: archaeology's liberation of Eritrea's ancient history from colonial paradigms|journal=Journal of Eritrean Studies|date=2002|volume=1|issue=1|pages=29–58|url=http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|accessdate=8 September 2014|archive-date=8 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908201206/http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|url-status=dead}}</ref><ref name="Avanzini">{{cite book|last1=Avanzini|first1=Alessandra|title=Profumi d'Arabia: atti del convegno|date=1997|publisher=L'ERMA di BRETSCHNEIDER|isbn=8870629759|page=280|url=https://books.google.com/books?id=3zOlYZmJiiAC|accessdate=15 September 2014}}</ref> == Yiyngo == Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii. Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt. == Ƴeew kadi == Adulis Keskese Matara Nakfa Qohayto == Tuugnorgal == h15rv6168y3kz7tjswda9p14bp2v3ar 171069 171068 2026-05-23T09:29:46Z Ilya Discuss 10103 171069 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sembel''', woni laamorgo Asmara, diiwaan Maekel to leydi Eritree, ko nokku arkewolosi mo duuɓi 800 ko adii jibineede Iisaa.<ref name="Schmidt">{{cite journal|last1=Schmidt|first1=Peter R.|title=The 'Ona' culture of greater Asmara: archaeology's liberation of Eritrea's ancient history from colonial paradigms|journal=Journal of Eritrean Studies|date=2002|volume=1|issue=1|pages=29–58|url=http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|accessdate=8 September 2014|archive-date=8 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908201206/http://www.africabib.org/rec.php?RID=270036407&DB=p|url-status=dead}}</ref><ref name="Avanzini">{{cite book|last1=Avanzini|first1=Alessandra|title=Profumi d'Arabia: atti del convegno|date=1997|publisher=L'ERMA di BRETSCHNEIDER|isbn=8870629759|page=280|url=https://books.google.com/books?id=3zOlYZmJiiAC|accessdate=15 September 2014}}</ref> == Yiyngo == Sembel wonnoo ko nokku wuro wonngo sara Asmara. Caggal ɗuum nde waɗtaa wuro laamorgo ngoo to bannge worgo mayre. Ɗoon e ɗoon, caggal wolde ndimaagu Eritree, eɓɓaande mawnde mahngo galleeji ballitoore laamu, mahii e nokku hee. E nder mahngo maggo e mahngo Otel Intercontinental saraaji mum, seedeeji koɗki ɓooyɗi tawaama. Musiyum ngenndiijo leydi Eritree mahii caggal ɗuum galle ngam newnude yiytude ɓuuɓri ndii.<ref>[[BBC News]], Oldest African settlement found in Eritrea, BBC News 22 May 2002</ref> Wasuuji baɗaaɗi to Sembel ɗii tawi ko seedeeji ɓooyɗi ko adii Aksumite en e nder Asmara mawɗo. Ndee pinal wuro Ona ina sikkaa ina jeyaa e renndooji durngol e ndema gadani e nder diiwaan Horn. Artefakteeji gonɗi e nokku oo ina kollita wonde ko hakkunde 800 e 400 ko adii jibineede Iisaa, ina yahdi e koɗkiiji goɗɗi ko adii jibineede Iisaa e nder duuɗe toowɗe Eritree e Ecoppi e nder cakkital ujunnaaje gadane ko adii jibineede Iisaa. Yanti heen, ina gasa tawa pinal Ona ina jokkondiri e Leydi Punt ɓooyndi. E nder yanaande to Tebes, nde laamu Firawna Amenophis II (Amenhotep II), pottitte daneeje juutɗe nannduɗe e ɗe yimɓe Ona mbaɗi ɗee, ina kollitee e nder laana ndiwoowa ummoriika Punt. == Ƴeew kadi == Adulis Keskese Matara Nakfa Qohayto == Tuugnorgal == pa0ar0b0vj2egxlup2sgnzgwzi8g0hh