Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Kwame Arhin 0 16831 171584 60125 2026-05-28T16:56:59Z Ilya Discuss 10103 171584 wikitext text/x-wiki [[File:Wiki Education Foundation Monthly Report 2017-05.pdf|thumb]] {{Databox}}'''Kwame Arhin''', lollirɗo Nana Arhin Brempong, ko daartoowo e dawriyanke to leydi Ghana. Arhin mahii golle mum jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, ɗo o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende Legon Observer, omo joginoo kadi fedde juutnde e Duɗal Janngirɗe Afrik (IAS), nde tawnoo ko kanko adii toɗɗaade toon wiɗtoowo e lewru oktoobar 1963.. ] E lewru oktoobar 1988 Arhin, mo e oon sahaa wonnoo gardiiɗo duɗal jaŋde Afrik fotde hitaande, toɗɗaa e dow laabi lomto Kwesi A. Dickson, gardiiɗo duɗal ngal. Arhin wonnoo ko gardiiɗo IAS haa hitaande jaŋde 1997–8, nde o arti e golle makko, George Hagan lomtii mo. E kitaale 1990 Arhin wonnoo tergal e Diisnondiral Dowlaaji Dentuɗi, kadi wonnoo ko hooreejo Goomu Ngenndiijo Pinal leydi Ganaa. O sankii ko ñalnde 6 suwee 2015. == Golle == Julaaɓe hirnaange Afrik to leydi Ganaa e teeminannde sappo e jeenaɓiire e noogasɓiire, 1979 Laamu aadaaji e nder leydi Ghana: ko adii e jooni, 1985 Yi’annde Kwame Nkrumah, 1909-1972: firo, 1990 (ed.) Nguurndam e golle Kwame Nkrumah, hitaande 1991 Waylooji nder laamu aadaaji nder Ganaa (1951-1966), 2001 == Tuugnorgal == 7yv0jov94gnfrob7ac5zi8d72v9fw4v 171585 171584 2026-05-28T16:58:39Z Ilya Discuss 10103 171585 wikitext text/x-wiki [[File:Wiki Education Foundation Monthly Report 2017-05.pdf|thumb]] {{Databox}}'''Kwame Arhin''', lollirɗo Nana Arhin Brempong, ko daartoowo e dawriyanke to leydi Ghana. Arhin mahii golle mum jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, ɗo o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende Legon Observer, omo joginoo kadi fedde juutnde e Duɗal Janngirɗe Afrik (IAS), nde tawnoo ko kanko adii toɗɗaade toon wiɗtoowo e lewru oktoobar 1963.. ] E lewru oktoobar 1988 Arhin, mo e oon sahaa wonnoo gardiiɗo duɗal jaŋde Afrik fotde hitaande, toɗɗaa e dow laabi lomto Kwesi A. Dickson, gardiiɗo duɗal ngal. Arhin wonnoo ko gardiiɗo IAS haa hitaande jaŋde 1997–8, nde o arti e golle makko, George Hagan lomtii mo.<ref name="UG">{{cite web|url=https://www.ug.edu.gh/news/vice-chancellor-mourns-prof-arhin%E2%80%99s-family|title=Vice Chancellor Mourns With Prof. Arhin’s Family|publisher=University of Ghana|date=22 September 2015|access-date=5 March 2021|archive-date=14 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200814055942/http://www.ug.edu.gh/news/vice-chancellor-mourns-prof-arhin%E2%80%99s-family|url-status=dead}}</ref><ref>[http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/Institue%20of%20African%20Studies%20Research%20Review/1989v5n1/asrv005001007.pdf Report on the Institute for Congregation 1987-88], Research Review NS, Vol. 5 No. 1 (1989)</ref> E kitaale 1990 Arhin wonnoo tergal e Diisnondiral Dowlaaji Dentuɗi, kadi wonnoo ko hooreejo Goomu Ngenndiijo Pinal leydi Ganaa. O sankii ko ñalnde 6 suwee 2015. == Golle == Julaaɓe hirnaange Afrik to leydi Ganaa e teeminannde sappo e jeenaɓiire e noogasɓiire, 1979 Laamu aadaaji e nder leydi Ghana: ko adii e jooni, 1985 Yi’annde Kwame Nkrumah, 1909-1972: firo, 1990 (ed.) Nguurndam e golle Kwame Nkrumah, hitaande 1991 Waylooji nder laamu aadaaji nder Ganaa (1951-1966), 2001 == Tuugnorgal == td2q9ho4z7xwgfh8qmbi2ajodv3jty5 Anouar Abdel-Malek 0 23301 171561 82919 2026-05-28T16:03:39Z Ilya Discuss 10103 171561 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Anouar Abdel-Malek''' (Arabic: أنور عبد الملك), (23 Oktoobar 1924 - 15 Juun 2012) wonnoo mooliiɗo politik Misra-Faransi. O wonnoo pan-Arabist e Marxist. Anouar Abdel-Malek jibinaa ko e galle kerecee en kopte, o heɓi dipoloma makko ko fayti e filosof e hitaande 1954 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ain Shams hade makko janngude doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sorbonne. Caggal ɗuum o naati CNRS, o woni toon mawɗo wiɗto e hitaande 1970. == Kuugal == * ''Égypte: société militaire '', 1962. Charles Lam Markmann traditi dow Misra: ummaatoore konu; laamu konu, fuɗɗam, e waylaare ummaatoore e Nasser, 1968. * ''Anthologie de la littérature arabe contemporaine'', 1964 * ''Idéologie et renaissance nationale, l'Égypte moderne'', 1969 * ''La Pensée politique arabe contemporaine'', 1970. Michael Pallis traditi dow hakkillo politik Arab jamanu, 1983 * (e) ''Sociologie de l'impérialisme'', 1971 * ''La dialectique sociale'', 1972. Mike Gonzalez traditi dow "Social Dialectics", 2 vol., 1980. * ''Yimɓe e fuɗɗam'', 1981 * (e. e Miroslav Pečujlić e Gregory Blue) Saysay e teknoloji nder waylitol duuniyaaru, 1982 * (ed. e Ānisujjāmāna) Ada e miijo nder waylaade duuniyaaru, 1983. == Firooji == == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] s06rkd7ljn5o3wy5nxed9ap2iarpfzu 171562 171561 2026-05-28T16:04:58Z Ilya Discuss 10103 171562 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Anouar Abdel-Malek''' (Arabic: أنور عبد الملك), (23 Oktoobar 1924 - 15 Juun 2012) wonnoo mooliiɗo politik Misra-Faransi. O wonnoo pan-Arabist e Marxist.<ref name="Birthdate reference">{{cite web|last=Nkrumah|first=Gamal|title=Anouar Abdel-Malek: And the light flickers on|url=http://weekly.ahram.org.eg/2006/786/profile.htm|work=Profile|publisher=Al-Ahram|accessdate=31 August 2012|date=16–22 March 2006}}</ref><ref name="AhramObit">Sayed Mahmoud, [http://english.ahram.org.eg/NewsContentP/18/45476/Books/Anouar-AbdelMalek,-champion-of-panArabism,-dies-at.aspx Anouar Abdel-Malek, champion of pan-Arabism, dies at 88], ''[[Ahram Online]]'', 18 June 2012</ref> Anouar Abdel-Malek jibinaa ko e galle kerecee en kopte, o heɓi dipoloma makko ko fayti e filosof e hitaande 1954 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ain Shams hade makko janngude doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sorbonne. Caggal ɗuum o naati CNRS, o woni toon mawɗo wiɗto e hitaande 1970. == Kuugal == * ''Égypte: société militaire '', 1962. Charles Lam Markmann traditi dow Misra: ummaatoore konu; laamu konu, fuɗɗam, e waylaare ummaatoore e Nasser, 1968. * ''Anthologie de la littérature arabe contemporaine'', 1964 * ''Idéologie et renaissance nationale, l'Égypte moderne'', 1969 * ''La Pensée politique arabe contemporaine'', 1970. Michael Pallis traditi dow hakkillo politik Arab jamanu, 1983 * (e) ''Sociologie de l'impérialisme'', 1971 * ''La dialectique sociale'', 1972. Mike Gonzalez traditi dow "Social Dialectics", 2 vol., 1980. * ''Yimɓe e fuɗɗam'', 1981 * (e. e Miroslav Pečujlić e Gregory Blue) Saysay e teknoloji nder waylitol duuniyaaru, 1982 * (ed. e Ānisujjāmāna) Ada e miijo nder waylaade duuniyaaru, 1983. == Firooji == == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] ddqwdlqaqwdrc7u7l71jj09cxkfef6l Fasori Gimnázium 0 31259 171593 128840 2026-05-28T20:26:44Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 171593 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fasori Gimnázium''' (lit. "duɗal hakkundeewal e dow laawol leɗɗe"; fasori=leɗɗe, gimnazium=duɗal hakkundeewal), anndiraangal kadi Duɗal Fasori Evangélikus Gimnázium ("Fasori" Duɗal hakkundeewal Lutheran), innde laawɗunde: Budapest Evangélius Gimnázium, Fasori to wuro Budapest, to leydi Hong Kong. O woni ko sara nokku biyeteeɗo City Park. Ina teskaa, wondude e Minta e jimɗi Piarist, wonande almudɓe heewɓe waawɓe.[citation needed] == Tariya == Almuɓɓe e jannginooɓe Fasori, 1929 Duɗal ngal sosaa ko e Egliis Lutheran e hitaande 1823. Ko adii fof ngal woni ko e nokku biyeteeɗo Deák Ferenc, kono ngal ummiima Sütő utca e hitaande 1864, ngal arti e nokku ɗo ngal woni hannde ɗoo e Városligeti fasor ("Laawol gonngol e leɗɗe haa e nokku biyeteeɗo Park de la Ville") e hitaande 1904. E nder duuɓi capanɗe gadani gonɗi heen ɗii nde gollorii ko no duɗal ɗemngal Almaañ nii, e hitaande 1847 ɗemngal Honngiri wonti ɗemngal jaŋde Nde fotnoo ko uddeede e hitaande 1952 e les njiimaandi kominist en. Gimnazium Fasori udditaama kadi e hitaande 1989. Faculté teskinde László Rátz, jannginoowo hiisa, gardinooɗo duɗal fijirde gila 1909 haa 1914 Mikolaa Sandor [hu], jannginoowo fisik hakkunde hitaande 1897 e hitaande 1935 János Renner [hu], jannginoowo hiisa e fisik gila 1911, gardinooɗo hakkunde 1945 e 1948 Károly Böhm [hu], ganndo filosof, jannginoowo hakkunde hitaande 1873 e hitaande 1896 Zoltán Peskó [hu], jimoowo e ganndo jimɗi, jannginoowo jimɗi e kitaale 1930 Dezső Kerecsényi [hu], jannginoowo binndol e kitaale capanɗe tati Almuɓɓe teskinaaɓe Alluwal ciftorgal Jenő Wigner, Yaanos Neumann e Yaanos Harsányi Julius Elisher, ko mahdi György Faludy, yimoowo Miksa Fenyő, winndiyanke e dawriyanke Alfred Haar, ganndo hiisiwal John Harsanyi, ganndo faggudu keɓɗo njeenaari Nobel György Pásztor, ƴarotooɗo hockey, keɓɗo njeenaari mawndi e nder leydi Hong Kong Tomaas Sebeok, ganndo ɗemɗe e maandeeji John von Neumann, ganndo hiisiwal Eugene Wigner, ganndo fisik e hiisiwal keɓɗo njeenaari Nobel Kalman Kando, injenieer mekanik Gabor Kornel Tolnai, jibinoowo == Ƴeew kadi == Doggol duɗe hakkundeeje teeŋtuɗe e nder leydi Hong Kong == Tuugnorgal<ref>Pálma, Selmeczi: A budapesti Evangélikus Gimnázium Arany János Köre Könyvtárának rövid története, Könyv és nevelés, 2003/1 [https://web.archive.org/web/20250807040501/https://olvasas.opkm.hu/index.php?menuId=125&action=article&id=384 "Olvasás portál".]</ref> <ref name="omikk">{{citation|last1=Náray-Szabó|first1=Gábor|last2=G|first2=Palló|title=The Hungarian Gymnasium Educational Experience and Its Influence on the Global Power Shift|date=2012|url=https://repozitorium.omikk.bme.hu/handle/10890/2248|access-date=6 June 2023|publisher=Global Science & Technology Forum|language=en}}</ref> <ref>Pálma, Selmeczi: A budapesti Evangélikus Gimnázium Arany János Köre Könyvtárának rövid története, Könyv és nevelés, 2003/1 [http://olvasas.opkm.hu/index.php?menuId=125&action=article&id=384 "Olvasás portál".]</ref> <ref>{{cite web|url=http://www.socrad.hu/upload/radiologia/document/elischer.htm|title=Gyula Elischer (1875-1929)|author=<!--Not stated-->|date=|website=socrad.hu|publisher=Society of Hungarian Radiologist|language=Hungarian|access-date=2 November 2021|quote=}}</ref> <ref>{{cite web|title=The phenomenal György Faludy – Hungarian Presence|url=https://hungarianpresence.ca/the-phenomenal-gyorgy-faludy/|access-date=6 June 2023}}</ref> == cytqg2n2jg4i1wgemgg5c1bgh2lftl0 Assisted zona hatching 0 33353 171592 138161 2026-05-28T17:47:24Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 171592 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ballal zona hatching''' ko feere karallaagal jibinannde ballitoowal, ɓurngal huutoreede e IVF, ballitoowal zona hatching. Ngam heɓde ɗum, ɓuuɓol tokosol ina waɗee e nder zona pellucida (mekaniseer, kemikal walla laser) ngam weeɓtinde ɓuuɓde. Zona hatching ko ɗo blastocyst ittata zona pellucida taariindi ngam waawde waɗde e nder reedu. == Nafoore == Ƴeewndo njuɓɓudi e meta-analyse arii e njeñtudi wonde ballitoowo zona hatching ina jokkondiri e ɓeydagol tolnooji reedu kilinik e reedu keewndu e nder rewɓe wonduɓe e ŋakkeende keewnde ko adii walla eɓɓooji ɓuuɓɗi. Kono tan, ina gasa tawa ina ɓeyda keeweendi reedu e nder safrirde so tawii ko e nder ɓiɗɓe leɗɗe kese, ɗe njiylotoo ko e rewɓe ɓe cuɓaaka, e ɓe ngalaa ñawu nguu walla e rewɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e yumma. Kadi, e nder kuuɓal, alaa ko holliti feere mawnde e nder jibinannde nguurndam caggal nde njibinaa e ballal so renndinaama e njibinagol ngol alaa ballal. == Kollitooje == Heen sahaaji, won e ƴiye ina njogii zona pellucida (zona pellucida) ɓuuɓɗo walla ɓuuɓɗo, ɗum noon ina saɗtina yaltude, ɗum noon ina waawi addande ɗum en waasde jogaade. Ngam woɗɗitaade ɗum, ngalɗoo karallaagal ina waawi huutoreede. Hatching ballitooɗo waɗaaka no woorunoo e nder laboratuwaaruuji ɗii fof. Ina wasiyee e won e sahaaji : • Ñawɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e duuɓi 37 walla ko ɓuri ɗum) . • Ɓooygol implantation • Zona pellucida anomal (tedduɗo, feccitiiɗo,...) • Ɓiɓɓe ɓuuɓɓe nde tawnoo vitrifikaasiyoŋ ina addana zona pellucida tiiɗde. • Ɓiɓɓe ɓe ƴellitaare mum en leeltaani. Yeru, nde ñalnde 3 ɓe njogii ko famɗi fof 6 cellal. • Waɗde biopsie blastocyste Ɗeen ɓiɗɓe leɗɗe ƴettaaɗe ngam waɗde PGD (diagnostic génétique préimplantation) maa njogo ɓuuɓri ndi ɓe mbaɗi, ɗum noon, maa njiytu ko yaawi so ɗe njottiima e daawal blastocystes yaajɗe. Laabi Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Januvier 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Hatching assisted mécanique : ina waɗi kuutoragol karallaagal mikroo-manipulaasiyoŋ e huutoraade ƴiiƴam. Zona pellucida ina ɓuuɓnee e ƴiiƴam, ina ɓuuɓnee e ɓuuɓri e pipet. Ko feere nde huutoraaka no feewi sabu baasal nde jogii e bonnude ɓiɗɗo. Ina wiyee kadi "disection zone partielle". Hatching assisted chimical : ina waɗi huutoraade ɓuuɓri keeriindi (ko ɓuri heewde e asid, yeru asid tiroyid) ngam ustude zona pellucida. Sabu ina waawi tooke e ɓiɗɗo, ina haani looteede. "Laser assisted hatching" (LHA) : laser toowɗo semmbe ina huutoree ngam sosde uddital e nder zona pellucida, ko kañum woni feere ɓurnde laaɓtude e kisal wonande ɓiɗɗo kono ko kañum ɓuri yaajde. == Tuugnorgal<ref name="IVF">[https://web.archive.org/web/20151117201434/http://www.ivf-infertility.com/ivf/hatching.php IVF-infertility.com]</ref>.<ref name="Martins2011" /> <ref>https://www.reproduccionasistida.org/assisted-hatching/#indicaciones</ref> == asa3wfrzgtraoj2dg5mka9zoly757xi Liza Wang 0 41168 171595 171528 2026-05-28T23:26:14Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 171595 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Elizabeth "Liza"''' Wang Ming-chun GBS SBS (jibinaa ko ñalnde 28 ut 1947), ko diva Hong Kong, ko fijoowo e MC. Ko o neɗɗo e nder renndooji haalooɓe ɗemngal Sinuwaa. O innitiraa ko "The Big Sister" e nder dingiral wellitaare Hong Kong.Wang wonnoo ko depitee e nder Kongres ngenndiijo yimɓe tuggi 1988 haa 1997, kadi ko o tergal e batu diisnondiral politik yimɓe Siin.<ref>{{Cite web|url=https://hk.on.cc/hk/bkn/cnt/entertainment/20181121/bkn-20181121142158104-1121_00862_001.html|title=【嘟嘟爆料】「汪阿Tag」原來係咁嚟!|date=21 November 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|title=#汪阿Tag 汪明荃潮玩 Instagram 自創手寫 Tag 人方法 眾星響應 - ezone.hk - 網絡生活 - 網絡熱話|date=21 November 2018|access-date=18 August 2021|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702112007/https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|url-status=live}}</ref> == Golle wellitaare == Wang jibinaa ko ñalnde 28 ut 1947 to wuro Shanghai. O ummii Hong Kong e hitaande 1956, o winnditii e duɗal Rediffusion Hong Kong gadanal Artist Academy e hitaande 1967. E nder ujunnaaje ujunnaaje ɗaɓɓooɓe, Liza, mo duuɓi 20, ina jeyaa e nayi cuɓaaɓe ngam tawtoreede jaŋde fijirde. Ko kanko kadi adii heɓde seedantaagal jaŋde toownde.<ref>{{cite web|url=https://www.hkapa.edu/honorary-awardees/dr-elizabeth-wang-ming-chun|title=Honorary Doctorate Elizabeth Wang Ming-Chun|access-date=13 March 2021|archive-date=13 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513192819/https://www.hkapa.edu/honorary-awardees/dr-elizabeth-wang-ming-chun|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|year=2010|last=Loh|first=Christine|url=https://books.google.com/books?id=ZZpCfvK3QhcC&q=liza-wang-ming-chuen&pg=PA154|title=Underground Front: The Chinese Communist Party in Hong Kong|page=154|publisher=[[Hong Kong University Press]]|isbn=9789888028948|access-date=11 December 2014|via=[[Google Books]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wang still singing a flat tune|url=http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?art_id=146905&con_type=1|work=[[The Standard (Hong Kong)|The Standard]]|date=30 June 2014|access-date=11 December 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211063201/http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?art_id=146905&con_type=1|archive-date=11 December 2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.scmp.com/article/461488/bauhinia-honours-citys-sars-heroes|title=Bauhinia honours for city's Sars heroes|date=July 2004|access-date=11 December 2014|archive-date=15 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515002938/https://www.scmp.com/article/461488/bauhinia-honours-citys-sars-heroes|url-status=live}}</ref>.<ref name="xinhua1">Xinhuanet. "[http://news.xinhuanet.com/english/2007-12/31/content_7343134.htm Xinhuanet] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219101548/http://news.xinhuanet.com/english/2007-12/31/content_7343134.htm|date=2008-02-19}}". ''Fans jam-pack Liza Wang's free concert.'' Retrieved on 10 March 2008.</ref> <ref name="cityu">Cityu.edu.hk "[http://www6.cityu.edu.hk/puo/CityUMember/Story/StoryChi.aspx?id=20070830141651 Cityu.edu.hk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080112015716/http://www6.cityu.edu.hk/puo/CityUMember/Story/StoryChi.aspx?id=20070830141651|date=2008-01-12}}". ''城大將頒授榮譽博士學位予四位領袖.'' Retrieved on 10 March 2008.</ref> == Teleeji == Golle makko ina njahra e duuɓi capanɗe nay, gila 1967. O fuɗɗii golloraade ko Rediffusion Television Limited (caggal ɗuum o wayli innde makko e teleeji Asia, jooni o majjii) haa o naati TVB e hitaande 1971. O jeyaa ko e terɗe fedde jimɗi sukaaɓe rewɓe fof wiyeteende Four Golden Flowers. Wang fuɗɗii waɗde maande mum e nder dingiral wellitaare e nder dingiral (drame) . Golle makko yeeso kamera rewi heen ko caggal golle e nder peewnugol teleeji.njeenaari.<ref>{{Cite web|url=https://hk.on.cc/hk/bkn/cnt/entertainment/20181121/bkn-20181121142158104-1121_00862_001.html|title=【嘟嘟爆料】「汪阿Tag」原來係咁嚟!|date=21 November 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|title=#汪阿Tag 汪明荃潮玩 Instagram 自創手寫 Tag 人方法 眾星響應 - ezone.hk - 網絡生活 - 網絡熱話|date=21 November 2018|access-date=18 August 2021|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702112007/https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|url-status=live}}</ref> E hitaande 2005, o heɓi njeenaari ɓurndi moƴƴude e fijooji e nder hitaande 38ɓiire TVB. O heɓi ndee njeenaari ko laawol ɗiɗaɓol sabu darnde makko e nder filmo Wars of In-laws. Wang heɓi njeenaari mum adanndi e nder filmo mum The Awakening Story e hitaande 2001. O mawninii duuɓi makko 40 e nder dingiral pijirlooji e hitaande 2007.<ref>[[Television Broadcasts Limited]] TVB – Lydia Shum exclusive – 東張西望之永恆的開心果 – 肥姐 – 21 Feb 2008.</ref> == Golle yimre == E nder ko nanndi e golle makko e nder fijirde, Wang ina joginoo golle jimɗi teskinɗe, tuugiiɗe e alkule ngam seppooji makko teleeji, tawi ina waɗi jimɗi tiitooɗe teleeji. O yimtii kantopop ko noon kadi mantopop. O waɗii jimɗi ɗiɗi e jimoowo biyeteeɗo Adam Cheng. O jokki e waɗde jimɗi tiitoonde teleeji ko wayi no "Perle de l'Orient" (東方之珠) ngam waɗde jimɗi jimɗi ko wayi no ñalɗi jalbooji 2006.<ref name="stan1">The Standard HK. "[http://abc.html The Standard.com]{{dead link|date=December 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}". ''[https://web.archive.org/web/20090219023501/http://thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=30&art_id=78355&sid=22755290&con_type=3] Retrieved on 13 March 2009.''</ref><ref name="stan1" /><ref name="stan1" /><ref>"[https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html Yahoo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html|date=21 February 2009}}". ''八和落選 汪明荃轟黑箱作業'' Retrieved on 13 March 2009</ref> == Opera kanton == Wang ina waɗa operaaji Kanton e lewru Noowammbar 2006. Wang jarribiima jimɗi dingiral hade mum wontude jimoowo opera kanton. Ko e nder renndo operaaji kanton o hawri e sehil makko ɓooyɗo, hono Law Kar-ying. E hitaande 2005, Sunbeam Theatre to North Point, nokku gooto tan mo Hong Kong jogori waɗde pijirlooji Opera Kanton, ina fotnoo uddeede caggal nde jeyi mum wayli.Wang fellitii kaaldigal e joom mum keso oo, ndeen fodani ɗum ɓeydude nanondiral e pelle Opera Kanton. Ndeen Wang ñiŋii laamu nguu sabu waasde wallitde Opera Kanton, laamu nguu fodani jaɓde ɗaɓɓaande Wang ndee.<ref name="stan12">The Standard HK. "[http://abc.html The Standard.com]{{dead link|date=December 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}". ''[https://web.archive.org/web/20090219023501/http://thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=30&art_id=78355&sid=22755290&con_type=3] Retrieved on 13 March 2009.''</ref><ref name="stan12" /><ref name="stan12" /><ref>"[https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html Yahoo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html|date=21 February 2009}}". ''八和落選 汪明荃轟黑箱作業'' Retrieved on 13 March 2009</ref> Wang wonnoo ko hooreejo fedde naalankooɓe Siin to Hong Kong tuggi 1992 haa 1997, caggal ɗuum kadi tuggi 2005 haa 2009. E hitaande 2007 Wang rokkaa njeenaari wiyeteende Montblanc de la Culture Arts Patronage. Caggal ɗuum o rokkaa Doktoraa tedduɗo e binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro Hong Kong.<ref>[[Television Broadcasts Limited]] TVB – Lydia Shum exclusive – 東張西望之永恆的開心果 – 肥姐 – 21 Feb 2008.</ref> E lewru feebariyee 2009, Wang haɓaama ngam heɓde hakkeeji ƴellitaare ngam artirde galle Magistracy Kowloon worgo (北九龍裁判法院) to Sham Shui Po. Mahdi ndii, ko adii fof, ina sikkaa ko nokku keso ngam jannginde e waɗde operaaji Kanton. Laamu Hong Kong jaɓii ɗaɓɓaande ndee to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge ñeeñal e diisnondiral. Wang mettini heen no feewi, o wiyi laamu nguu ina yoɓa tan ko lip service e sabaabuuji ko wayi no operaaji kanton. Mahdi magistrat ndii ina foti waɗteede duɗal keeringal e jaayɗe (media) peeñɗe e dijital.<ref>{{Cite web|url=https://hk.on.cc/hk/bkn/cnt/entertainment/20181121/bkn-20181121142158104-1121_00862_001.html|title=【嘟嘟爆料】「汪阿Tag」原來係咁嚟!|date=21 November 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|title=#汪阿Tag 汪明荃潮玩 Instagram 自創手寫 Tag 人方法 眾星響應 - ezone.hk - 網絡生活 - 網絡熱話|date=21 November 2018|access-date=18 August 2021|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702112007/https://ezone.ulifestyle.com.hk/article/2213087/|url-status=live}}</ref> == Golle politik == Ɗaɓɓaande yamiroore hootde galle Pan-demokaraat Gila nde Hong Kong rokkaa laamu e hitaande 1997, lannda kominist Siin haɗii 8 e nder 25 depitee pan-demokaraat Hong Kong. Ɓe kaɗaama yaltude leydi ndii so wonaa njilluuji ɗi laamu nguu yuɓɓinta. Ñalnde 6 marse 2008, Wang fuɗɗii bayyinde haaju mum e rokkude depiteeji daraniiɓe demokaraasi 24 yamiroore hootde galleeji.<ref>First for Music News. "[http://www.nme.com/video/search/%E6%B1%AA%E6%98%8E%E8%8D%83 NME]". ''Liza Wang videos''. Retrieved 10 March 2008.</ref> == Goomu laamu nguu == Ñalnde 29 lewru Abriil 2020, The Hong Kong SAR hollitii toɗɗagol Goomu Waggino Opera Kanton mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ƴellitde ƴellitaare opera Kanton, ngam newnude jolngo ngoo huunde pinal winndere nde alaa ko woni e mum, wonande dumunna tuggi 1 mee 2020, haa 30 abriil 2020 ko ..<ref name="stan13">The Standard HK. "[http://abc.html The Standard.com]{{dead link|date=December 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}". ''[https://web.archive.org/web/20090219023501/http://thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=30&art_id=78355&sid=22755290&con_type=3] Retrieved on 13 March 2009.''</ref><ref name="stan13" /><ref name="stan13" /><ref>"[https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html Yahoo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221014233/http://hk.news.yahoo.com/article/090217/3/aqmm.html|date=21 February 2009}}". ''八和落選 汪明荃轟黑箱作業'' Retrieved on 13 March 2009</ref> == Olimpiyaade Pekin 2008 == Wang siftinii wonde ko sahaa mo moƴƴi noddaango demokaraat en ngam naatde e leydi Siin e sahaa nde Olimpiyaaji 2008 mbaɗata to Pekin. "Hooreejo CPPCC Jia Qinglin wi'i en hawti yimɓe diga sekteerji feere-feere – ngam ko waɗi en hawta bee demokaraat'en boo? — Liza Wang ina etoo hawrude e Demokaraat en luulndiiɓe e bannge Pro-Pekin to Hong Kong. Lannda Pro-Beijing biyeteeɗo Tam Yiu Chung, tergal mum, jaabtii wonde Olimpiyaaji ɗii ngonaa daliilu moƴƴo ngam waylude ko laamu hakkundeejo nguu meeɗnoo waɗde. [citation needed] Kuutoragol makko ina muusi gollodiiɓe makko e nder batu diisnondiral politik ɓesngu Siin. Tergal Demokaraat en Albert Ho wiyi haala yamiroore njillu to galleeji ko huunde fotnde no feewi. Hay politik gooto meeɗaa haalde ɗum so wonaa golloowo. O weltiima e darnde Wang. Wang ko tergal, kono wonaa tergal goomu dariiɗo CPPCC. == Golle renndo == Ko o balloowo mawɗo e nder lowre tele TVB, Wang dañii darnde fotnde wonde legendaire[e fawaade e hol?] sabu darnde makko wonaa tan e wonde weltinoowo kono kadi e wonde balloowo moƴƴo, jogiiɗo ɓernde e golle renndo e ngam moƴƴinde nguurndam e nder laddeeji Siin e nokkuuji goɗɗi. E nder Hong Kong, o woniino kadi MC jaɓɓotooɗo teletonuuji TVB wonande fedde opitaaluuji Tung Wah e pelle ballitooje keewɗe goɗɗe. Wang, nde tawnoo ko o daɗnooɗo kanseer laabi ɗiɗi (ko adii fof ko kanseer tiroyid caggal ɗuum ko kanseer ɓernde), fellitii wonde tergal goomu toppitiingu golle fedde haɓantoonde kanseer to Hong Kong. Kadi yeewtere rajooji humpitooji ko faati e RTHK yuɓɓinaama ɗo annduɓe safaara noddaa ngam yeewtidde e sifaaji kanseer keewɗi. O wallitorii e ƴellitde ballal, e humpitaade e wallitde ñawɓe kanseer. Ko ɓooyaani koo[nde?] hiirde nde alaa kaalis waɗaama to Tin Shui Wai ngam 4 500 hoɗɓe; hiirde ndee heewi ko heewi, teemedde njippiima. Jamaanu nguu haɗi hoɓɓe waɗooɓe jimɗi hono Miriam Yeung e Denise Ho artude e sahaa. Denise Ho wiyi ko heewi e jamaanu nguu ko e njiimaandi Wang. == Nguurndam neɗɗo == Liza Wang resi ko jom njulaagu biyeteeɗo Lau Cheong Wah tuggi 1971 haa 1983, ɓe ngoni ko e sehilaaɓe moƴƴuɓe. E darorɗe kitaale 1980, o hawri e Law Kar-ying, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni sehil makko ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi, mo o resi ñalnde 2 mee 2009 to Las Vegas. Ko o jibinannde Shanghai, Wang ina haalda Shanghai no feewi, tee omo anndi ko Shanghai. Innde "Wang Ah-Tag" nde sabu kuutoragol lowre enternet E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Liza Wang ɓeydii huutoraade e nder laylayti renndo. Kono, nde o neldi fotooje ɗee e woɗɓe, o woni ko e winndude inɗe woɗɓe e fotooje ɗee. Ɗee binndi juuɗe ina cifaa sahaa e sahaa fof "Wang Ah-Tag".[ == Filmogaraafi == == Television series == Year Title Role 1974 Eternal Spring 永恆的春天 Mao Yuin Yuin 毛圓圓 1975 The Golden Chrysanthemum 金葉菊 Chow Yuk Sin 周玉仙 Lady with the Lute 趙五娘 Zhiu Ng Niong 趙五娘 Legend of the Purple Hairpin 紫釵記 Fok Siu Yuk 霍小玉 1976 The Legend of the Book and the Sword 書劍恩仇錄 Fok-ching-tung 霍青桐 1977 A House Is Not a Home 家變 Lok Lam 洛琳 1978 The Heaven Sword and Dragon Saber 倚天屠龙记 Chiu Man 趙敏 1979 Over the Rainbow 天虹 Leung Pui-yee 梁沛怡 Chor Lau-heung 楚留香 Shum Wai-san 沈慧珊 1980 Yesterday's Glitter 京華春夢 Ho Yin-chau 賀燕秋 The Shell Game 千王之王 Tam Siu-tong 譚小棠 1981 Young's Female Warrior 楊門女將 Muk Gui-yin 穆桂英 The Shell Game II 千王群英會 Tam Siu-tong 譚小棠 1982 Love and Passion 萬水千山總是情 Chong Mung-deep 莊夢蝶 1984 Qiu Jin: A Woman To Remember 秋瑾 Qiu Jin 秋瑾 1999 At the Threshold of an Era 創世紀 Fong Kin-ping 方健平 2000 At the Threshold of an Era II 創世紀 II Fong Kin-ping 方健平 2001 The Awakening Story 婚前昏後 Lam Ho Suet 林皓雪 2004 Blade Heart 血薦軒轅 Tong Bik 唐碧 2005 Wars of In-Laws 我的野蠻奶奶 Hei Tap-Lap Shek Lan 喜塔臘鑠蘭 == The Unforgettables == 名曲滿天星 2006 When Rules Turn Loose 識法代言人 Suen Man-Yee 孫敏儀 == Glittering Days == 東方之珠 Gam Yin 金燕 2008 Wars of In-Laws II 野蠻奶奶大戰戈師奶 Gwo Bik 戈碧 When Easterly Showers Fall on the Sunny West 東山飄雨西關晴 Chong Fung-yi 莊鳳儀 2010 OL Supreme 女王辦公室 Lui Siu-fung 雷小鳳 2010–2011 Home Troopers 居家兵團 Lai Ka-ka 黎嘉嘉 2011 Super Snoops 荃加福祿壽探案 Sun Chiu-tung 辛潮彤 2012 Divas in Distress 巴不得媽媽 Sheung Ying-hung 商映紅 2014 Come On, Cousin 老表,你好hea! Herself 2015 Limelight Years 華麗轉身 Wah Fong-ying 華芳凝 Master of Destiny 風雲天地 Kwan Yeuk-nam 關若男 2018 Heart and Greed 溏心风暴3 Heung Ching Yi 向清沂 My Ages Apart 誇世代 Sheung Hing Chong 尚慶莊 2019 Flying Tiger II 飛虎之雷霆極戰 何惠英 Films 1969 Singing Darlings 1980 Miss Not Home 197i The Sausage Chase 1979 Full Moon Scimitar 2015 ATM == Awards == Year Award Category Series Result 1999 TVB Anniversary Awards All-Time Most Memorable Female Leading Roles A House is not a Home Won 2000 TVB Anniversary Awards My Favourite Television Character At the Threshold of an Era II Won 2001 TVB Anniversary Awards Best Actress The Awakening Story Won My Favourite Television Character Won 2005 TVB Anniversary Awards Best Actress Wars of In-Laws Won 2010 TVB Anniversary Awards Best Host Fun With Liza and Gods Won 2015 Starhub TVB Awards Best Actress Limelight Years Won Best Host Sunday Songbird Won == Honors == Silver Bauhinia Star (2004)[22] TVB Best Actress (2001, 2005) RTHK Gold Needle Award (2005) Mont Blanc de la Culture International Award (2007) == Tuugnorgal == 6l6m35knptmuas6lb6lzef499nrb17k Kristy Yang 0 41267 171594 171519 2026-05-28T23:00:30Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 171594 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kristy Yang''' (jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa 1974), ganndiraaɗo kadi Yang Gongru, ko debbo Siin-Kanadaajo, jooɗiiɗo to Hong Kong.<ref>[https://web.archive.org/web/20220328223740/http://www.cqdst.com/yule/2016-04-23/2349927.html 李易峰刘亦菲吴亦凡出现的地方总能看见另一个人美丽的身影]</ref><ref>[http://ent.163.com/06/1018/17/2TO0IQ7V00031NJO.html 混血美女扎堆《上海1976》 杨恭如母亲客串角色]</ref> == Nguurndam arano == Yang jibinaa ko to Shanghai, Siin, baaba mum ko Sinuwaa, Jenny Liu, Sinuwaa-Ameriknaajo. Ms.Liu noddaama ngam waɗde heen geɗel gootel e nder filmo Shanghai 1976 (2008) kadi ko jooni o anndi baaba makko ko soldaat Ameriknaajo. Yumma Ms.Liu ina joginoo tan foto makko kono e joofnirde kadi ina wuli e wolde. Kristy mawni ko e galle gooto nde baaba mum yalti galle oo e cukaagu mum. E hitaande 1985, Yang ummiima to Toronto, to leydi Kanadaa. Omo jogii miñiiko gorko jibinaaɗo to Kanadaa..<ref>[http://ent.people.com.cn/n1/2016/0225/c1012-28149641.html 杨恭如合影混血妈妈绝色美颜 童年照曝光母女颜值逆天]</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zwbk.org/MyLemmaShow.aspx?zh=zh-tw&lid=135184|title=初識楊恭如|access-date=2016-05-07|archive-date=2016-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604073612/http://www.zwbk.org/MyLemmaShow.aspx?zh=zh-tw&lid=135184|url-status=dead}}</ref> Kristy heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde York caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1993 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rosedale Heights to Toronto. == Kugal == E nder ndunngu 1995, e nder dingiral makko to Hong Kong, Yang tawtoraama kawgel ngel ATV yuɓɓini, o dañi tiitoonde « Miss Asie 1995 ». O heɓi kadi njeenaari Miss Photogenic e njeenaari ɓurndi lollude e kawgel ngel. Yang naati e ATV, o woniino e waɗde pijirlooji teleeji keewɗi ɗi ATV feewnata hade makko naatde e dingiral filmuuji..<ref>{{Cite web|url=http://www.beitiao.com/ylzx/201310/15377176.html|title=杨恭如外表斯气质内敛文获亚视重视|access-date=2016-05-07|archive-date=2021-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415130842/http://www.beitiao.com/ylzx/201310/15377176.html|url-status=dead}}</ref> == Filmogaraafi == == Film == Year Title Role Notes 1996 Comrades, Almost a Love Story 甜蜜蜜 Fong Siu-ting Nominated – Hong Kong Film Award for Best New Performer 1997 A Queer Story 基佬四十 Gigi cameo 1997 Love Cruise 超級無敵追女仔2狗仔雄心 Jelly 1998 The Lucky Guy 行運一條龍 Fanny 1998 Portland Street Blues 古惑仔情義篇之洪興十三妹 Yun Nominated – Hong Kong Film Award for Best Supporting Actress 1998 Young and Dangerous: The Prequel 新古惑仔之少年激鬥篇 Yung cameo 1998 The Storm Riders 風雲之雄霸天下 Charity alternative title The Stormriders 1999 A Man Called Hero 中華英雄 Jade 1999 The Rules of the Game 新家法 Ann 1999 My Loving Trouble 7 我愛777 Dora Yeung cameo 2000 I.Q. Dudettes 辣椒教室 Miss Lam 2000 The Duel 決戰紫禁之巔 Ye Ziqing 2000 Sexy and Dangerous 2 古惑女2 Pepper 2000 Those Were the Days 友情歲月之山雞故事 Cheung May-yun cameo 2000 Healing Hearts 俠骨仁心 Helen guest star 2000 For Bad Boys Only BAD BOY特工 Queen Chan alternative title For Badboys Only 2001 Fall For You 喜歡你 Yi 2001 Everyday is Valentine 情迷大話王 Mona 2001 City of Desire 洪興十三妹之慾望之城 Kindergarten teacher cameo 2001 The Avenging Fist 拳神 Belle 2002 Woman From Mars 當男人變成女人 Kristy cameo 2003 I Want to Get Married 嫁給有錢人2之我要結婚 May Chan / Linda alternative title I Wanna Get Married 2003 Fate Fighter 賭俠之人定勝天 Fa 2003 City of SARS 非典人生 Viola Lam 2004 Zhuanshi Miqing 鑽石迷情 Lin Feng 2004 The Love Winner 戀愛大贏家 Susan Chan alternative title I Love How You Love Me 2004 A Marvelous Detective 妙探神威 Wai-ling 2005 Gesheng Miying 歌聲迷影 Xiao Lele alternative title Dieying Shaji (疊影殺機) 2005 PTU File - Death Trap PTU女警 Yeung Fong-fong 2006 The Dream of My Family 親親一家人 Ms. Mok guest star 2006 Magic and Me 魅影迷情 Xiao Lewen 2007 Qing Ping Guo 青蘋果 Shen Lewen 2007 Ming Ming 明明 Zhang Yu cameo 2007 Blessed Destiny 緣來是愛 Li Rong 2010 Bruce Lee, My Brother 李小龍 Meiqi 2011 Under the Influence 戒酒不戒酒 2011 Where are You From? 你是哪裡人 Lei 2013 Mortician 2013 Kidnapping of a Big Star 2013 Flash Play 2013 Sweet Summer Love 2015 Be Together'[7] 我只要我们在一起 2016 Roommates in Love 2019 Magic Circle TBA Yingxiong Meiren 英雄美人 Consort Yu == Tuugnorgal == hh0ewbzhza8wh7ir0d3euiaxg4xsd1a Abba Samuel Wolde Kahin 0 41694 171548 2026-05-28T15:31:05Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abba Samuel Wolde Kahin (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912. E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe..." 171548 wikitext text/x-wiki Abba Samuel Wolde Kahin (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912. E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma. E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. Tuugnorgal tb16wrash6cnvccoefva1vlplxhcg4f 171549 171548 2026-05-28T15:32:33Z Ilya Discuss 10103 171549 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Abba Samuel Wolde Kahin (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912. E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma. E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. Tuugnorgal 3f5kag2gcvgg74td20scxqycukqk3ra 171550 171549 2026-05-28T15:33:26Z Ilya Discuss 10103 171550 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abba Samuel Wolde Kahin''' (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912. E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma. E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. == Tuugnorgal == ihl09lhwtnzs2rq4lgxwks2ea1gmbrs 171551 171550 2026-05-28T15:34:50Z Ilya Discuss 10103 171551 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abba Samuel Wolde Kahin''' (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912.<ref>''Historical Dictionary of Ethiopia'' p. 193.</ref> E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma. E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. == Tuugnorgal == b5mg9znc9vargy5o9xp9xxl4vnfxn3f 171552 171551 2026-05-28T15:37:08Z Ilya Discuss 10103 171552 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abba Samuel Wolde Kahin''' (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912.<ref>''Historical Dictionary of Ethiopia'' p. 193.</ref> E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma.<ref>H.G. Marcus, ''Haile Selassie I: The Formative Years, 1892-1936'', p. 7.</ref> E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. == Tuugnorgal == prd1fiv2zqvljerf8lkhhmd86u31apz 171553 171552 2026-05-28T15:38:52Z Ilya Discuss 10103 171553 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abba Samuel Wolde Kahin''' (kañum ne ina winndee Walda Kahen; e ɗemngal Amharic: አባ ሳሙኤል ወልደ ካህን) ko jannginoowo e jannginoowo Ras Tafari Hakonnen (caggal mum laamɗo Haile Selassie I) e ɓiɓɓe makko ɗiɗo Harar, ko ina wona. Hitaande 1902-1912.<ref>''Historical Dictionary of Ethiopia'' p. 193.</ref> E nder tonngoode 1 deftere makko, Nguurndam am e yahrude yeeso Ecoppi, Haile Selassie ina siftora no baaba makko Ras Makonnen Woldemikael adii yuɓɓinde Doktoor Vitalien, cafroowo ummoriiɗo Guadeloupe, ngam jannginde sukaaɓe ɓee ɗemngal Farayse waktu gooto walla ko ɓuri ɗum e ñalawma. Nde o yi’aani ɗum ina heddi, o ƴetti kadi Abba Samuel, Ecoppinaajo to Misiyoŋ Kapucin Farayse to Harar. Baaba Samuwel, hono Alaqa Wolde Kahin, adii ɗuum ko diine katolik Roma.<ref>H.G. Marcus, ''Haile Selassie I: The Formative Years, 1892-1936'', p. 7.</ref> E wiyde daartoowo biyeteeɗo H.G. Marcus, ndee fedde addaniino won e sikkitaare e nder tedduɓe wonde Ras Tafari ina jokki e diine katolik e hoore mum, sikkitaare nde o ustii nde o waɗi diine lootgol ɗiɗaɓol ngol Ecoppi Ortodoks en mbaɗi e hitaande 1906. No laamɗo garoowo oo siftortoo e nder deftere mum, Abba Samuel ko gorko moƴƴo, jogiiɗo ganndal mawngal, baawɗo huutoraade jaŋde e jannginde, mo moƴƴere e neɗɗaagal moofti ganndal no beeli e kala neɗɗo, baawɗo yiɗde Alla e hoɗdiiɓe mum, mo tiiɗnaaki e heɓde weltaare ɓanndu kono e ɓernde. Miɗo wiya ɗum sabu miɗo anndi mo no feewi nde min ngondi ko ina wona duuɓi sappo. Caggal mum e nder tonngoode 5 nguurndam makko, laamɗo oo hollitii wonde Abba Samuel ina jeyaa e worɓe njeeɗiɗo yani e aksidaa laana ndiwoowa to maayo Alemaya ñalnde 7 lewru nduu hitaande 1915. == Tuugnorgal<ref>Haile Selassie I, ''My Life and Ethiopia's Progress, Volume One: 1892-1937'' (Chicago: Frontline Press, 2003), p. 18</ref> == rgo39xd0cjc9ev2ori9gper6aalyqtq Abd al-Azim Anis 0 41695 171554 2026-05-28T15:43:57Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abd al-'Azim 'Anis (e ɗemngal Arab: عبد العظيم انيس) ko gardiiɗo pinal Misra, kadi ko marxist, jokkondirɗo e lannda kominist Misra. O sokaama e kasooji Misra gila puɗal kitaale 1960 sabu golle makko politik. 'Anis noddii « ngootaagu denndaangal doole ngenndiije e yahrude yeeso haa arti noon e, e sifaa kuuɓtodinɗo, kominist en aarabeeɓe ». Binndanɗe makko ina mbaɗi binndanɗe e ɓataakeeji binndaaɗi e nder kasoo. O wondi e Mahmuud Amin al-Alim de..." 171554 wikitext text/x-wiki Abd al-'Azim 'Anis (e ɗemngal Arab: عبد العظيم انيس) ko gardiiɗo pinal Misra, kadi ko marxist, jokkondirɗo e lannda kominist Misra. O sokaama e kasooji Misra gila puɗal kitaale 1960 sabu golle makko politik. 'Anis noddii « ngootaagu denndaangal doole ngenndiije e yahrude yeeso haa arti noon e, e sifaa kuuɓtodinɗo, kominist en aarabeeɓe ». Binndanɗe makko ina mbaɗi binndanɗe e ɓataakeeji binndaaɗi e nder kasoo. O wondi e Mahmuud Amin al-Alim deftere Fi al-Thaqafa al-Misriyya (Ko faati e pinal Misra), yaltunde adannde e hitaande 1955. Yiyngo 'Abd al-'Azim Anis jibinaa ko to Kayhayru, leydi Ejipt e hitaande 1923. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi e hitaande 1944, o yahratnoo ko e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres ɗo o heɓi Doktoraa Filosofi e limtooji hiisawal e hitaande 1952. Hay so tawii o jokkii e laamu Misra1 revolution, o tawtoraama haa jooni seppooji to Angalteer ngam salaade politik Angalteer ko fayti e Misra e sahaa kiris Suez e hitaande 1956. Caggal ɗuum o arti Misra e ndeen hitaande. Gila e cukaagu makko, o woniino e haɓaade politik. E hitaande 1935, o tawtoraama seppooji ngam salaade hooreejo leydi Angalteer biyeteeɗo Samuel Hoare, 1st Viscount Templewood caggal nde o haali wonde Ejipt fotaani heɓde jeytaare. O sokaama kanko e won e kominist en woɗɓe e fuɗɗoode hitaande 1959, e laamu Gamal Abdel Nasser, sabu makko ñiŋde kawral Siiri e Ejipt e les njiimaandi Republique Arabe Dentuɗo. O woppitaa ko e hitaande 1964. Nde o woni e kasoo ndee, o winndi deftere makko wiyeteende Messages d’amour, du douleur et de la révolution. Tuugnorgal k0bvzx9cdacwv6bw1adviyfn98n68yl 171555 171554 2026-05-28T15:46:44Z Ilya Discuss 10103 171555 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abd al-'Azim 'Anis (e ɗemngal Arab: عبد العظيم انيس) ko gardiiɗo pinal Misra, kadi ko marxist, jokkondirɗo e lannda kominist Misra. O sokaama e kasooji Misra gila puɗal kitaale 1960 sabu golle makko politik. 'Anis noddii « ngootaagu denndaangal doole ngenndiije e yahrude yeeso haa arti noon e, e sifaa kuuɓtodinɗo, kominist en aarabeeɓe ». Binndanɗe makko ina mbaɗi binndanɗe e ɓataakeeji binndaaɗi e nder kasoo. O wondi e Mahmuud Amin al-Alim deftere Fi al-Thaqafa al-Misriyya (Ko faati e pinal Misra), yaltunde adannde e hitaande 1955. Yiyngo 'Abd al-'Azim Anis jibinaa ko to Kayhayru, leydi Ejipt e hitaande 1923. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi e hitaande 1944, o yahratnoo ko e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres ɗo o heɓi Doktoraa Filosofi e limtooji hiisawal e hitaande 1952. Hay so tawii o jokkii e laamu Misra1 revolution, o tawtoraama haa jooni seppooji to Angalteer ngam salaade politik Angalteer ko fayti e Misra e sahaa kiris Suez e hitaande 1956. Caggal ɗuum o arti Misra e ndeen hitaande. Gila e cukaagu makko, o woniino e haɓaade politik. E hitaande 1935, o tawtoraama seppooji ngam salaade hooreejo leydi Angalteer biyeteeɗo Samuel Hoare, 1st Viscount Templewood caggal nde o haali wonde Ejipt fotaani heɓde jeytaare. O sokaama kanko e won e kominist en woɗɓe e fuɗɗoode hitaande 1959, e laamu Gamal Abdel Nasser, sabu makko ñiŋde kawral Siiri e Ejipt e les njiimaandi Republique Arabe Dentuɗo. O woppitaa ko e hitaande 1964. Nde o woni e kasoo ndee, o winndi deftere makko wiyeteende Messages d’amour, du douleur et de la révolution. Tuugnorgal gnr2wxlqmp9e7wjc1n736zekwjwch5k 171556 171555 2026-05-28T15:50:44Z Ilya Discuss 10103 171556 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abd al-'Azim 'Anis (e ɗemngal Arab: عبد العظيم انيس) ko gardiiɗo pinal Misra, kadi ko marxist, jokkondirɗo e lannda kominist Misra. O sokaama e kasooji Misra gila puɗal kitaale 1960 sabu golle makko politik. 'Anis noddii « ngootaagu denndaangal doole ngenndiije e yahrude yeeso haa arti noon e, e sifaa kuuɓtodinɗo, kominist en aarabeeɓe ». Binndanɗe makko ina mbaɗi binndanɗe e ɓataakeeji binndaaɗi e nder kasoo. O wondi e Mahmuud Amin al-Alim deftere Fi al-Thaqafa al-Misriyya (Ko faati e pinal Misra), yaltunde adannde e hitaande 1955. == Yiyngo == 'Abd al-'Azim Anis jibinaa ko to Kayhayru, leydi Ejipt e hitaande 1923. O heɓi bak makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi e hitaande 1944, o yahratnoo ko e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres ɗo o heɓi Doktoraa Filosofi e limtooji hiisawal e hitaande 1952. Hay so tawii o jokkii e laamu Misra1 revolution, o tawtoraama haa jooni seppooji to Angalteer ngam salaade politik Angalteer ko fayti e Misra e sahaa kiris Suez e hitaande 1956. Caggal ɗuum o arti Misra e ndeen hitaande. Gila e cukaagu makko, o woniino e haɓaade politik. E hitaande 1935, o tawtoraama seppooji ngam salaade hooreejo leydi Angalteer biyeteeɗo Samuel Hoare, 1st Viscount Templewood caggal nde o haali wonde Ejipt fotaani heɓde jeytaare. O sokaama kanko e won e kominist en woɗɓe e fuɗɗoode hitaande 1959, e laamu Gamal Abdel Nasser, sabu makko ñiŋde kawral Siiri e Ejipt e les njiimaandi Republique Arabe Dentuɗo. O woppitaa ko e hitaande 1964. Nde o woni e kasoo ndee, o winndi deftere makko wiyeteende Messages d’amour, du douleur et de la révolution. == Tuugnorgal == tn5m5gzkmp4canl0d1ht6ip75uios8o Mustafa 'Abd ar-Raziq 0 41696 171557 2026-05-28T15:54:13Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sheek Mustafa Abd ar-Raziq (Aarabeere: مصطفى عبد الرازق) (1885 – 15 feebariyee 1947) ko ganndo lislaam Misiranaajo. Nguurndam gadano O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Abuu Jirj, e nder guwerneer Minya. Kugal Abd ar-Raziq lomtii Mustafaa Al-Maragi e gardagol al-Azhar. Toɗɗagol makko hawri ko e caɗeele, sibu o wonaa tergal e Diiso Ulama Toowngo : laamɗo Faruuk ina ɗaɓɓi nde sariya oo wayletee ngam newnude mo jogaade laamu. Daartoowo biyeteeɗo Fawaz..." 171557 wikitext text/x-wiki Sheek Mustafa Abd ar-Raziq (Aarabeere: مصطفى عبد الرازق) (1885 – 15 feebariyee 1947) ko ganndo lislaam Misiranaajo. Nguurndam gadano O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Abuu Jirj, e nder guwerneer Minya. Kugal Abd ar-Raziq lomtii Mustafaa Al-Maragi e gardagol al-Azhar. Toɗɗagol makko hawri ko e caɗeele, sibu o wonaa tergal e Diiso Ulama Toowngo : laamɗo Faruuk ina ɗaɓɓi nde sariya oo wayletee ngam newnude mo jogaade laamu. Daartoowo biyeteeɗo Fawaz Gerges siftinii ar-Raziq wonde « tergal murtuɗo Al-Azhar » e jamaanu mum. Tokkuɗo Muhammad Abduh, Abd ar-Raziq yiɗiino "hollitde nanondiral hakkunde filosofi lislaam gaadanteejo e hakkilantaagal miijo jamaanu." Miñiiko biyeteeɗo Ali Abdel Raziq ko ganndo lislaam Misra, ñaawoowo diine, jaagorgal laamu. O tawtoraama lannda Hizb al-Umma (1907-1925), lannda politik mawka e nder leydi Ejipt e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O jeyaa ko e wallidiiɓe al-Siyasa, jaaynde lannda doosɗe leydi Liberal.E lewru noowammbar 1940 Raziq toɗɗaa jaagorde waqf e nder kabine mo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Huseyn Sirri Pasha ardii. Tuugnorgal fux3wo1w4w32spmq571mqxhorft9dx9 171558 171557 2026-05-28T15:56:37Z Ilya Discuss 10103 171558 wikitext text/x-wiki Sheek Mustafa Abd ar-Raziq {{Databox}}(Aarabeere: مصطفى عبد الرازق) (1885 – 15 feebariyee 1947) ko ganndo lislaam Misiranaajo. Nguurndam gadano O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Abuu Jirj, e nder guwerneer Minya. Kugal Abd ar-Raziq lomtii Mustafaa Al-Maragi e gardagol al-Azhar. Toɗɗagol makko hawri ko e caɗeele, sibu o wonaa tergal e Diiso Ulama Toowngo : laamɗo Faruuk ina ɗaɓɓi nde sariya oo wayletee ngam newnude mo jogaade laamu. Daartoowo biyeteeɗo Fawaz Gerges siftinii ar-Raziq wonde « tergal murtuɗo Al-Azhar » e jamaanu mum. Tokkuɗo Muhammad Abduh, Abd ar-Raziq yiɗiino "hollitde nanondiral hakkunde filosofi lislaam gaadanteejo e hakkilantaagal miijo jamaanu." Miñiiko biyeteeɗo Ali Abdel Raziq ko ganndo lislaam Misra, ñaawoowo diine, jaagorgal laamu. O tawtoraama lannda Hizb al-Umma (1907-1925), lannda politik mawka e nder leydi Ejipt e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O jeyaa ko e wallidiiɓe al-Siyasa, jaaynde lannda doosɗe leydi Liberal.E lewru noowammbar 1940 Raziq toɗɗaa jaagorde waqf e nder kabine mo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Huseyn Sirri Pasha ardii. Tuugnorgal 3fi8pst4mxv718obt45bjwby7fqyms4 171559 171558 2026-05-28T15:58:09Z Ilya Discuss 10103 171559 wikitext text/x-wiki Sheek Mustafa Abd ar-Raziq {{Databox}}(Aarabeere: مصطفى عبد الرازق) (1885 – 15 feebariyee 1947) ko ganndo lislaam Misiranaajo. == Nguurndam gadano == O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Abuu Jirj, e nder guwerneer Minya. == Kugal == Abd ar-Raziq lomtii Mustafaa Al-Maragi e gardagol al-Azhar. Toɗɗagol makko hawri ko e caɗeele, sibu o wonaa tergal e Diiso Ulama Toowngo : laamɗo Faruuk ina ɗaɓɓi nde sariya oo wayletee ngam newnude mo jogaade laamu. Daartoowo biyeteeɗo Fawaz Gerges siftinii ar-Raziq wonde « tergal murtuɗo Al-Azhar » e jamaanu mum. Tokkuɗo Muhammad Abduh, Abd ar-Raziq yiɗiino "hollitde nanondiral hakkunde filosofi lislaam gaadanteejo e hakkilantaagal miijo jamaanu." Miñiiko biyeteeɗo Ali Abdel Raziq ko ganndo lislaam Misra, ñaawoowo diine, jaagorgal laamu. O tawtoraama lannda Hizb al-Umma (1907-1925), lannda politik mawka e nder leydi Ejipt e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O jeyaa ko e wallidiiɓe al-Siyasa, jaaynde lannda doosɗe leydi Liberal.E lewru noowammbar 1940 Raziq toɗɗaa jaagorde waqf e nder kabine mo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Huseyn Sirri Pasha ardii. == Tuugnorgal == 25ffps8weyogm5lzj744pwiuds8hczl 171560 171559 2026-05-28T15:59:35Z Ilya Discuss 10103 171560 wikitext text/x-wiki '''Sheek Mustafa Abd ar-Raziq''' {{Databox}}(Aarabeere: مصطفى عبد الرازق) (1885 – 15 feebariyee 1947) ko ganndo lislaam Misiranaajo. == Nguurndam gadano == O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Abuu Jirj, e nder guwerneer Minya. == Kugal == Abd ar-Raziq lomtii Mustafaa Al-Maragi e gardagol al-Azhar. Toɗɗagol makko hawri ko e caɗeele, sibu o wonaa tergal e Diiso Ulama Toowngo : laamɗo Faruuk ina ɗaɓɓi nde sariya oo wayletee ngam newnude mo jogaade laamu. Daartoowo biyeteeɗo Fawaz Gerges siftinii ar-Raziq wonde « tergal murtuɗo Al-Azhar » e jamaanu mum. Tokkuɗo Muhammad Abduh, Abd ar-Raziq yiɗiino "hollitde nanondiral hakkunde filosofi lislaam gaadanteejo e hakkilantaagal miijo jamaanu." Miñiiko biyeteeɗo Ali Abdel Raziq ko ganndo lislaam Misra, ñaawoowo diine, jaagorgal laamu. O tawtoraama lannda Hizb al-Umma (1907-1925), lannda politik mawka e nder leydi Ejipt e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O jeyaa ko e wallidiiɓe al-Siyasa, jaaynde lannda doosɗe leydi Liberal.E lewru noowammbar 1940 Raziq toɗɗaa jaagorde waqf e nder kabine mo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Huseyn Sirri Pasha ardii. == Tuugnorgal == i0pucyoygkpu82knxu6mga0hoxl4fc9 Nazih Ayubi 0 41697 171563 2026-05-28T16:08:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nazih Al-Ayubi (1944 to Kayhayɗi – 1995), ko binndoowo Ejiptnaajo keɓnooɗo BSc (1964) e MSc (1968) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi, PhD e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to Angalteer. O jannginii to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles, e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Exeter to Angalteer. Fannuuji ɗi Ayoubi yiɗi ko faggudu politik, politik Misra, jokkondiral hakkunde leyɗeele, e politik hakkunde leyɗeele ley..." 171563 wikitext text/x-wiki Nazih Al-Ayubi (1944 to Kayhayɗi – 1995), ko binndoowo Ejiptnaajo keɓnooɗo BSc (1964) e MSc (1968) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi, PhD e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to Angalteer. O jannginii to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles, e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Exeter to Angalteer. Fannuuji ɗi Ayoubi yiɗi ko faggudu politik, politik Misra, jokkondiral hakkunde leyɗeele, e politik hakkunde leyɗeele leyɗeele lislaam. Al-Ayoubi waɗii darnde mawnde e ƴellitgol fannu jaŋde Fuɗnaange hakkundeejo e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde ɗe o jannginta, kadi golle makko kiiɗɗe « Amplifying the Arab State » ngonti firo ngo alaa ko waawi heen wonde so wonaa jaŋde politik e nder diiwaan hee. Tuugnorgal 2jr9olufyn8s6gq1rjac4097qri2xvj 171564 171563 2026-05-28T16:10:08Z Ilya Discuss 10103 171564 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nazih Al-Ayubi (1944 to Kayhayɗi – 1995), ko binndoowo Ejiptnaajo keɓnooɗo BSc (1964) e MSc (1968) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi, PhD e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to Angalteer. O jannginii to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles, e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Exeter to Angalteer. Fannuuji ɗi Ayoubi yiɗi ko faggudu politik, politik Misra, jokkondiral hakkunde leyɗeele, e politik hakkunde leyɗeele leyɗeele lislaam. Al-Ayoubi waɗii darnde mawnde e ƴellitgol fannu jaŋde Fuɗnaange hakkundeejo e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde ɗe o jannginta, kadi golle makko kiiɗɗe « Amplifying the Arab State » ngonti firo ngo alaa ko waawi heen wonde so wonaa jaŋde politik e nder diiwaan hee. Tuugnorgal 8pp70tfnnz9qqllkvpusvk2tq801v7b 171565 171564 2026-05-28T16:10:36Z Ilya Discuss 10103 171565 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nazih Al-Ayubi''' (1944 to Kayhayɗi – 1995), ko binndoowo Ejiptnaajo keɓnooɗo BSc (1964) e MSc (1968) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kayhayɗi, PhD e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to Angalteer. O jannginii to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles, e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Exeter to Angalteer. Fannuuji ɗi Ayoubi yiɗi ko faggudu politik, politik Misra, jokkondiral hakkunde leyɗeele, e politik hakkunde leyɗeele leyɗeele lislaam. Al-Ayoubi waɗii darnde mawnde e ƴellitgol fannu jaŋde Fuɗnaange hakkundeejo e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde ɗe o jannginta, kadi golle makko kiiɗɗe « Amplifying the Arab State » ngonti firo ngo alaa ko waawi heen wonde so wonaa jaŋde politik e nder diiwaan hee. == Tuugnorgal == liqbpjpnc6dlz7zz0vuulcsurp07y59 Rachel Baard 0 41698 171566 2026-05-28T16:14:48Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Rachel Sophia Baard ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haa..." 171566 wikitext text/x-wiki Rachel Sophia Baard ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. Bibliyogaraafi Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. Tuugnorgal 6x10d1trsh0a4hf0cj64195xa5w8edj 171567 171566 2026-05-28T16:16:57Z Ilya Discuss 10103 171567 wikitext text/x-wiki '''Rachel Sophia Baard''' ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. == Bibliyogaraafi == Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. == Tuugnorgal == 5v4zwqsqp5uftqljraqh2hoirat3p1x 171568 171567 2026-05-28T16:17:34Z Ilya Discuss 10103 171568 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rachel Sophia Baard''' ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. == Bibliyogaraafi == Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. == Tuugnorgal == ece0f6orgqnf9k2bxulgwktk5o4j3hi 171569 171568 2026-05-28T16:20:22Z Ilya Discuss 10103 171569 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rachel Sophia Baard''' ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik.<ref>{{Cite web|date=2022-01-11|title=Union Presbyterian Seminary awarded $1 million grant to help faith leaders address the nation's cultural divide|url=https://www.presbyterianmission.org/story/union-presbyterian-seminary-awarded-1-million-grant-to-help-faith-leaders-address-the-nations-cultural-divide/|access-date=2022-11-04|website=Presbyterian Mission Agency|language=en-US}}</ref><ref name=":0" /><ref name=":0" /><ref name=":1" /> O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. == Bibliyogaraafi == Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. == Tuugnorgal == 7djnoyi1t3bl6x21llxi5tgd71bbtoy Abed Elrahim Abu Zakrra 0 41699 171570 2026-05-28T16:30:57Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Rachel Sophia Baard ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haa..." 171570 wikitext text/x-wiki Rachel Sophia Baard ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. Bibliyogaraafi Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. Tuugnorgal 6x10d1trsh0a4hf0cj64195xa5w8edj 171571 171570 2026-05-28T16:32:08Z Ilya Discuss 10103 171571 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Rachel Sophia Baard ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. Bibliyogaraafi Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. Tuugnorgal 6asptjeu0y89qd8azhcqhmuwp6nnafc 171572 171571 2026-05-28T16:33:37Z Ilya Discuss 10103 171572 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Rachel Sophia Baard''' ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik. O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. == Bibliyogaraafi == Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. == Tuugnorgal == dufeyvst36fnrfbaoc0soxklozk1sj5 171573 171572 2026-05-28T16:34:58Z Ilya Discuss 10103 171573 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Rachel Sophia Baard''' ko ganndo diine mo Afrik worgo. Gila hitaande 2019, ko o balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Union to Richmond, Virginia, Amerik. Deftere makko adannde, Sexism e sin-talk: Jeewte rewɓe e ngonka aadee (2019) heɓi njeenaari deftere Andrew Murray / Desmond Tutu e hitaande 2020. Fannuuji wiɗto makko ina mbaɗi diineeji njuɓɓudi e mahngo, etikaaji diineeji, e diineeji rewɓe e politik.<ref>{{Cite web|date=2022-03-03|title=المجذوب يضرب صدره علي وطن زائف|url=https://www.altaghyeer.info/ar/2022/03/03/%d8%a7%d9%84%d9%85%d8%ac%d8%b0%d9%88%d8%a8-%d9%8a%d8%b6%d8%b1%d8%a8-%d8%b5%d8%af%d8%b1%d9%87-%d8%b9%d9%84%d9%8a-%d9%88%d8%b7%d9%86-%d8%b2%d8%a7%d8%a6%d9%81/|access-date=2023-05-22|website=صحيفة التغيير السودانية , اخبار السودان|language=ar}}</ref> O heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stellenbosch, o heɓi dipolomaaji makko e sariya e etikaaji diine. O heɓi doktoraa makko. e Diineeji Siistem ummoraade e Duɗal Diineeji Princeton. Ko adii nde o ummotoo Richmond, o jannginiino to duɗal jaaɓi haaɗtirde Villanova. == Bibliyogaraafi == Baard, RS (2014). "Katekisma Heidelberg ko faati e bakkaat e mette aadee". Kuugal diina. 20: 86-98. 10.4314/aktat.v20i1.6S. Ɗemngal 2309-9089. Baard, Rahiilu (2022). Yiyngo mawngo: Diineeji ngam Teeminannde Nogas e Go’o. Firo: Jaaynde Biibal e Tiyoloji. 76 (2): 165-167. "Deftere Bloomsbury - Deftere T&T Clark dow diina siyaasa". www.mooftirɗi puɗi.com: 285-300. 10.5040/9780567670427.ch-019. Heɓtinaama ñalnde 4 Noowammbar 2022. Sexism e haalaaji bakkaat: Haalaaji rewɓe dow ngonka Aadama, Jaaynde John Knox Westminster, 2019. == Tuugnorgal == k0lhmj0zobfcna1ig2c87kj279cjrkq Idriss ibn al-Hassan al-Alami 0 41700 171574 2026-05-28T16:37:44Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Idriis bun Hassan Al-Alaami (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. Golle Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. Bonheur. Sur la daande. Defte k..." 171574 wikitext text/x-wiki Idriis bun Hassan Al-Alaami (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. Golle Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. Bonheur. Sur la daande. Defte ko faati e ɗemngal e firo: À eɓɓooje aarabeeɓe. À eɓɓooje ɗemngal aarabeeɓe. À eɓɓooje kelme. Njiylawu hakkunde ɗemngal aarabeeɓe e ɗemngal farayse. Faccirooji: ummoraade e Arab feewde e Farayse : ...e ƴettude Lislaam - ko Emilie Bramlet winndi. le Sex-appel - ko Nimat Sidequi Annabi Lislaam e nder aadaaji: Deftere Foi. gila e Farayse haa e Arab: Lislaam e pinal safaara - by Amal Alami. La Peur - ko Guy de Mopasan. Ballal e ganndal - ko Eugène Diderot winndi. Ngam yaltineede: La traversée (taariindi nguurndam neɗɗo). Ardorde jimɗi aarabeeɓe. La Ganndal e kelme. Jokkondire yaajɗe m048firvxfjwxy9t5yo6nafsol040r8 171575 171574 2026-05-28T16:39:01Z Ilya Discuss 10103 171575 wikitext text/x-wiki Idriis bun Hassan Al-Alaami (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. Golle Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. Bonheur. Sur la daande. Defte ko faati e ɗemngal e firo: À eɓɓooje aarabeeɓe. À eɓɓooj {{Databox}} e ɗemngal aarabeeɓe. À eɓɓooje kelme. Njiylawu hakkunde ɗemngal aarabeeɓe e ɗemngal farayse. Faccirooji: ummoraade e Arab feewde e Farayse : ...e ƴettude Lislaam - ko Emilie Bramlet winndi. le Sex-appel - ko Nimat Sidequi Annabi Lislaam e nder aadaaji: Deftere Foi. gila e Farayse haa e Arab: Lislaam e pinal safaara - by Amal Alami. La Peur - ko Guy de Mopasan. Ballal e ganndal - ko Eugène Diderot winndi. Ngam yaltineede: La traversée (taariindi nguurndam neɗɗo). Ardorde jimɗi aarabeeɓe. La Ganndal e kelme. Jokkondire yaajɗe a18ru3bqu655a6dnz1w4wa2ujbn0up1 171576 171575 2026-05-28T16:43:17Z Ilya Discuss 10103 171576 wikitext text/x-wiki '''Idriis bun Hassan Al-Alaami''' (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. == Golle == Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. Bonheur. Sur la daande. Defte ko faati e ɗemngal e firo: À eɓɓooje aarabeeɓe. À eɓɓooj {{Databox}} e ɗemngal aarabeeɓe. À eɓɓooje kelme. Njiylawu hakkunde ɗemngal aarabeeɓe e ɗemngal farayse. Faccirooji: ummoraade e Arab feewde e Farayse : ...e ƴettude Lislaam - ko Emilie Bramlet winndi. le Sex-appel - ko Nimat Sidequi Annabi Lislaam e nder aadaaji: Deftere Foi. gila e Farayse haa e Arab: Lislaam e pinal safaara - by Amal Alami. La Peur - ko Guy de Mopasan. Ballal e ganndal - ko Eugène Diderot winndi. Ngam yaltineede: La traversée (taariindi nguurndam neɗɗo). Ardorde jimɗi aarabeeɓe. La Ganndal e kelme. Jokkondire yaajɗe 8wtl8l5wniaurpopl8jepoz73vj8lv9 171577 171576 2026-05-28T16:44:27Z Ilya Discuss 10103 171577 wikitext text/x-wiki '''Idriis bun Hassan Al-Alaami''' (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. == Golle == Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. Bonheur. Sur la daande. Defte ko faati e ɗemngal e firo: À eɓɓooje aarabeeɓe. À eɓɓooj {{Databox}} e ɗemngal aarabeeɓe. À eɓɓooje kelme. Njiylawu hakkunde ɗemngal aarabeeɓe e ɗemngal farayse. Faccirooji: ummoraade e Arab feewde e Farayse : ...e ƴettude Lislaam - ko Emilie Bramlet winndi. le Sex-appel - ko Nimat Sidequi Annabi Lislaam e nder aadaaji: Deftere Foi. gila e Farayse haa e Arab: Lislaam e pinal safaara - by Amal Alami. La Peur - ko Guy de Mopasan. Ballal e ganndal - ko Eugène Diderot winndi. Ngam yaltineede: La traversée (taariindi nguurndam neɗɗo). Ardorde jimɗi aarabeeɓe. La Ganndal e kelme. Jokkondire yaajɗe 0g6y692qeo8t41mwxqo1w0ykwb7sqb3 171578 171577 2026-05-28T16:48:22Z Ilya Discuss 10103 171578 wikitext text/x-wiki '''Idriis bun Hassan Al-Alaami''' (1925–2007) (إدريس بن الحسن العلمي) ko yimoowo e firoore Maroknaajo. Ko kanko kadi winndi defte keewɗe ko faati e ɗemngal aarabeeɓe. Ina jeyaa e defte ɗe o firi e ɗemngal Arab, defte ɗe Guy de Maupassant winndi « La peur » e defte « La solidarité par la science » ɗe Eugène Diderot winndi. == Golle == Koolol jimɗi joy: Sur le kemikal ndimaagu. Avec Dieu ALLAH. Avec leɗɗe nguurndam. == Bonheur. == Sur la daande. Defte ko faati e ɗemngal e firo: À eɓɓooje aarabeeɓe. == À eɓɓooj == {{Databox}} e ɗemngal aarabeeɓe. À eɓɓooje kelme. Njiylawu hakkunde ɗemngal aarabeeɓe e ɗemngal farayse. == Faccirooji: == ummoraade e Arab feewde e Farayse : ...e ƴettude Lislaam - ko Emilie Bramlet winndi. le Sex-appel - ko Nimat Sidequi Annabi Lislaam e nder aadaaji: Deftere Foi. gila e Farayse haa e Arab: Lislaam e pinal safaara - by Amal Alami. La Peur - ko Guy de Mopasan. Ballal e ganndal - ko Eugène Diderot winndi. == Ngam yaltineede: == La traversée (taariindi nguurndam neɗɗo). Ardorde jimɗi aarabeeɓe. La Ganndal e kelme. == Jokkondire yaajɗe == m9jemjwukbik82l8iyl2xfrnuewriu3 Kangni Alem 0 41701 171579 2026-05-28T16:51:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Kangni Alem (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer. Tuugnorgal" 171579 wikitext text/x-wiki Kangni Alem (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer. Tuugnorgal 3z5bu7qb3zs0zyd8oxjdi4w1255dlly 171580 171579 2026-05-28T16:52:11Z Ilya Discuss 10103 171580 wikitext text/x-wiki '''Kangni Alem''' (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer. Tuugnorgal 0h1imjcsuenj40xh96027f37451ftzp 171581 171580 2026-05-28T16:52:37Z Ilya Discuss 10103 171581 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kangni Alem''' (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer. Tuugnorgal 6sx5icw83wpovxielb4jhzbmvfnan51 171582 171581 2026-05-28T16:52:56Z Ilya Discuss 10103 171582 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kangni Alem''' (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer. == Tuugnorgal == nyjmj1wcmqkjny6sf9a167q4uld8g6s 171583 171582 2026-05-28T16:54:37Z Ilya Discuss 10103 171583 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kangni Alem''' (jibinaa ko 21 abriil 1966 to Lomé) ko binndoowo, firoore, e ƴeewtotooɗo binndol Togo . Ko kanko kadi woni binndoowo pijirlooji e gardo, o sosi e hitaande 1989 Atelier Théâtre de Lomé (« Atelier théâtre de Lomé »). E hitaande 2003, o heɓi njeenaari mawndi binndol Afrik ɓaleejo sabu deftere makko, Cola Cola jazz. Ina teskaa kadi defte makko juutɗe ko wayi no La gazelle s’agenouille pour pleurer.<ref>{{cite web|url=http://www.lexpress.fr/culture/livre/kangni-alem-avocat-levez-vous_1667649.html|title=Kangni Alem: avocat, levez-vous!|publisher=Lexpress.fr/|accessdate=28 May 2015|language=French}}</ref><ref name="King2004">{{cite book|last=King|first=Adele|title=From Africa: New Francophone Stories|url=https://books.google.com/books?id=-vJcWZplNcMC&pg=PA139|year=2004|publisher=U of Nebraska Press|isbn=0-8032-2758-2|page=139}}</ref> == Tuugnorgal == 36k1tts6nglzhyl6o7licegoqyfl98p Étienne Azéma 0 41702 171586 2026-05-28T17:01:09Z Ilya Discuss 10103 Created page with "François Paul Étienne Azéma (15 lewru Yarkomaa 1778[1] – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko c..." 171586 wikitext text/x-wiki François Paul Étienne Azéma (15 lewru Yarkomaa 1778[1] – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850. Nguurndam Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jimol jimɗi. Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. Tuugnorgal 7z0iaoo7cigxfvpuktrg3sqewmjd60i 171587 171586 2026-05-28T17:02:24Z Ilya Discuss 10103 171587 wikitext text/x-wiki {{Databox}} François Paul Étienne Azéma (15 lewru Yarkomaa 1778[1] – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850. Nguurndam Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jimol jimɗi. Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. Tuugnorgal 64ry5myw194y2wtnn3ggtd9l94iil8y 171588 171587 2026-05-28T17:04:30Z Ilya Discuss 10103 171588 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''François Paul Étienne Azéma''' (15 lewru Yarkomaa 1778 – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850. Nguurndam Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jimol jimɗi. Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. Tuugnorgal dc51fh030a3akbi95fblghkngrk2wd5 171589 171588 2026-05-28T17:05:18Z Ilya Discuss 10103 171589 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''François Paul Étienne Azéma''' (15 lewru Yarkomaa 1778 – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850. == Nguurndam == Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jimol jimɗi. Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. == Tuugnorgal == b5y6jh7s7dlqdukk446eln3duts85q5 171590 171589 2026-05-28T17:07:34Z Ilya Discuss 10103 171590 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''François Paul Étienne Azéma''' (15 lewru Yarkomaa 1778 – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850.<ref>[http://www.culture.gouv.fr/LH/LH007/PG/FRDAFAN83_OL0084047v003.htm culture.gouv.fr : Extract of state registers]</ref><ref>[http://www.culture.gouv.fr/LH/LH007/PG/FRDAFAN83_OL0084047v001.htm culture.gouv.fr : certificate of the legion of honour]</ref> == Nguurndam == Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jimol jimɗi. Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. == Tuugnorgal == c7ucm9w3qnxsehnucah4s3j4nc480du 171591 171590 2026-05-28T17:10:18Z Ilya Discuss 10103 171591 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''François Paul Étienne Azéma''' (15 lewru Yarkomaa 1778 – 28 lewru Ut 1851 to Saint-Denis, e duunde Réunion) ko yimoowo Faraysenaajo, binndoowo pijirlooji, binndoowo taali. Ko o magistrat, ministeer de la Marine halfinaa e duunde ndee, kadi ko o binndoowo, o anndaa no feewi e pijirlooji makko Médée. Ko o iwdi Jean-Baptiste Azéma, gonnooɗo guwerneer duunde ndee ; kanko woni baaba makko Georges Azéma ganndo daartol, e Mazaé Azéma cafroowo. Taaniiko wiyetee ko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma ; iwdiiji goɗɗi ina njeyaa heen yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma e daartoowo biyeteeɗo Jean-Pierre Azéma. O waɗtaa Chevalier e Legion d'honneur e hitaande 1850.<ref>[http://www.culture.gouv.fr/LH/LH007/PG/FRDAFAN83_OL0084047v003.htm culture.gouv.fr : Extract of state registers]</ref><ref>[http://www.culture.gouv.fr/LH/LH007/PG/FRDAFAN83_OL0084047v001.htm culture.gouv.fr : certificate of the legion of honour]</ref> == Nguurndam == Magistrate mo ƴaañii hade mum toɗɗaade cukko jaagorgal ko feewti e jaagorgal. e nulaaɗo Bourbon to Doggol jaagorɗe laana ndiwoowa Farayse, o ɓuri anndeede ko neɗɗo alkule ngam pijirlooji makko Medea. O waɗi kadi firooji keewɗi, ina jeyaa heen Eclogues Virgil, Elegies Tibullus, e Jim <ref>{{cite web|title=Balade au sein des littératures coralliennes|url=https://lexpress.mu/article/balade-au-sein-des-litt%C3%A9ratures-coralliennes|website=Lexpress.mu}}</ref>.<ref>[https://www.leonore.archives-nationales.culture.gouv.fr/ui/notice/13005 Base Léonore]</ref> Taaniiko Jean-Baptiste Azéma, guwerneer Bourbon e cakkital teeminannde 18ɓiire, ko kanko kadi woni baaba daartoowo biyeteeɗo Georges Azéma e cafroowo Mazaé Azéma, mawniiko cafroowo biyeteeɗo Henri Azéma, mawniiko gorko yimoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma, e mawniiko mawɗo daartoowo biyeteeɗo Jean-Henri Azéma. O rokkaa Legion d’honneur e hitaande 1850. == Tuugnorgal == 702wqjrx80prk94k61p6jqzhwjibifw