Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.7
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
John Azuta-Mbata
0
12910
175340
51782
2026-06-22T08:47:02Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342273126|John Azuta-Mbata]]"
175340
wikitext
text/x-wiki
'''John Azuta-Mbata''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati Senator haa diiwal Rivers East haa diiwal [[Diiwal River|Rivers]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Ko kanko woni hooreejo leydi hannde Ọhanaeze Ndigbo .
Azuta-Mbata jibinaa ko e lewru Yarkomaa 1960. O heɓi Master e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . O woniino tergal e yiilirde laamu duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Defaare, Golle & Koɗki, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation (cukko hooreejo), Kabaaru, Eɓɓooji keertiiɗi e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru abriil 2005, Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) ñaawii Azuta-Mbata e woɗɓe sabu mum en jeyeede e fenaande bidsee 55 miliyoŋ ugiyya. Ko noon kadi gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolphus Wabara e gonnooɗo jaagorgal jaŋde biyeteeɗo Fabian Osuji . [1] Ɓe mbiyi ɓe ɗaɓɓirii, ɓe keɓii, ɓe ndenndini N55 miliyoŋ ngam wallitde jaɓgol budget ministeer jaŋde. [2] Caggal hareeji juutɗi e nder sariya, ñalnde 1 suwee 2010, juɓɓule timmuɗe to Ñaawirde Toownde to Abuja, ndartini tuume ɗee fof, njaltini, njaltini tuumaaɗo oo. [3]
Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2025, Azuta-Mbata suɓaama hooreejo fedde Ohanaeze Ndigbo, fedde renndo-pinal to leydi Nijeer. O lomtii Fidelis Chukwu, mo laamu mum joofni.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
bit01mb65hlwdosfgfdi4ky803fnbnd
175342
175340
2026-06-22T08:47:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342273126|John Azuta-Mbata]]"
175342
wikitext
text/x-wiki
'''John Azuta-Mbata''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati Senator haa diiwal Rivers East haa diiwal [[Diiwal River|Rivers]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Ko kanko woni hooreejo leydi hannde Ọhanaeze Ndigbo.<ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
Azuta-Mbata jibinaa ko e lewru Yarkomaa 1960. O heɓi Master e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . O woniino tergal e yiilirde laamu duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Defaare, Golle & Koɗki, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation (cukko hooreejo), Kabaaru, Eɓɓooji keertiiɗi e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru abriil 2005, Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) ñaawii Azuta-Mbata e woɗɓe sabu mum en jeyeede e fenaande bidsee 55 miliyoŋ ugiyya. Ko noon kadi gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolphus Wabara e gonnooɗo jaagorgal jaŋde biyeteeɗo Fabian Osuji . [1] Ɓe mbiyi ɓe ɗaɓɓirii, ɓe keɓii, ɓe ndenndini N55 miliyoŋ ngam wallitde jaɓgol budget ministeer jaŋde. [2] Caggal hareeji juutɗi e nder sariya, ñalnde 1 suwee 2010, juɓɓule timmuɗe to Ñaawirde Toownde to Abuja, ndartini tuume ɗee fof, njaltini, njaltini tuumaaɗo oo. [3]
Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2025, Azuta-Mbata suɓaama hooreejo fedde Ohanaeze Ndigbo, fedde renndo-pinal to leydi Nijeer. O lomtii Fidelis Chukwu, mo laamu mum joofni.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
qdtseqmhf45ewcbgy8u8khd6d0kanxi
175343
175342
2026-06-22T08:47:46Z
Sardeeq
14292
175343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''John Azuta-Mbata''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati Senator haa diiwal Rivers East haa diiwal [[Diiwal River|Rivers]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Ko kanko woni hooreejo leydi hannde Ọhanaeze Ndigbo.<ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
Azuta-Mbata jibinaa ko e lewru Yarkomaa 1960. O heɓi Master e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . O woniino tergal e yiilirde laamu duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Defaare, Golle & Koɗki, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation (cukko hooreejo), Kabaaru, Eɓɓooji keertiiɗi e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru abriil 2005, Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) ñaawii Azuta-Mbata e woɗɓe sabu mum en jeyeede e fenaande bidsee 55 miliyoŋ ugiyya. Ko noon kadi gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolphus Wabara e gonnooɗo jaagorgal jaŋde biyeteeɗo Fabian Osuji . [1] Ɓe mbiyi ɓe ɗaɓɓirii, ɓe keɓii, ɓe ndenndini N55 miliyoŋ ngam wallitde jaɓgol budget ministeer jaŋde. [2] Caggal hareeji juutɗi e nder sariya, ñalnde 1 suwee 2010, juɓɓule timmuɗe to Ñaawirde Toownde to Abuja, ndartini tuume ɗee fof, njaltini, njaltini tuumaaɗo oo. [3]
Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2025, Azuta-Mbata suɓaama hooreejo fedde Ohanaeze Ndigbo, fedde renndo-pinal to leydi Nijeer. O lomtii Fidelis Chukwu, mo laamu mum joofni.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
d2eew0gjsii4jpht9pifh8tcgw9a4tj
Yele Omogunwa
0
34268
175539
143654
2026-06-22T11:09:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175539
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Yele Omogunwa''' (jibinaama 22 lewru Mayru 1950) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati Senator wakiiliijo lesdi Ondo Sud haa lesdi Ondo haa asamblee lesdi 8th. O foolaama e wooteeji senateeruuji 2019 ɗi Nicholas Tofowomo mo lannda PDP ngam suɓaade senateeruuji Ondo to bannge worgo Seattle<ref>{{Cite web|last=Admin|title=List of senators elected in 2015|url=https://inecnigeria.org/news-all/list-of-2015-elected-senators/p|website=INEC website}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-02-25|title=Two APC senators lose return bids in Ondo State|url=https://m.guardian.ng/news/two-apc-senators-lose-return-bids-in-ondo-state/|access-date=2022-04-15|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-03-11|title=INEC declares PDP winner of Ondo South senate seat|url=https://guardian.ng/politics/inec-declares-pdp-winner-of-ondo-south-senate-seat/|access-date=2022-04-15|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-03-10|title=PDP candidate defeats incumbent senator in Ondo|url=https://www.thecable.ng/pdp-candidate-defeats-incumbent-senator-in-ondo|access-date=2022-04-15|website=TheCable|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
rw6k9cjq9snz4pskd978ivoxitqwu2l
Sampson Orji
0
34511
175382
145394
2026-06-22T09:00:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sampson Uka Orji''' (jibinaa ko 24 feebariyee 1960) ko politikaajo e njulaagu leydi Najeriya, gonnooɗo komisinaajo njulaagu e njulaagu, e komisinaajo golle keertiiɗe, jawdi e ñamaale. E hitaande 2011, o toɗɗaama hooreejo PDP ummoraade e Diiso lomtiiɗo Arochukwu.Orji jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo ummoriiɓe to diiwaan Abia, ɗo o waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu makko. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.<ref name="Van">{{Cite news|date=2022-03-07|title='Mistake of 2019 won't happen again' — Ohuabunwa, other PDP stakeholders vow|url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/mistake-of-2019-wont-happen-again-ohuabunwa-other-pdp-stakeholders-vow/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Babah|first=Chinedu|date=2017-03-07|title=ORJI, Sampson|url=https://blerf.org/index.php/biography/orji-sampson/|access-date=2022-03-31|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref>
Orji ina jeyaa e kanndidaaji PDP bayyinaaɗi ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia 2023.
== Golle politik ==
Orji wakiili nokkuure laamu nokkuure Arochukuwu, diiwal Abia bana tergal suudu asamblee diiwal Abia gila 1999 haa 2003. O woni kadi komisinaajo diiwal Abia ngam departemaaji filu e kuugal gila 2009 haa 2011 nden ɓaawo man komisinaajo kuuɗe teeŋtuɗe, jawdi to1010.
Ñalnde 31 mars 2022, Orji hollitii e dow laabi yiɗde mum ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e les njiimaandi PDP
== Tuugnorgal ==
nqjg6w4e1sk92d7kgc9598rnevmhbhh
175385
175382
2026-06-22T09:01:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175385
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sampson Uka Orji''' (jibinaa ko 24 feebariyee 1960) ko politikaajo e njulaagu leydi Najeriya, gonnooɗo komisinaajo njulaagu e njulaagu, e komisinaajo golle keertiiɗe, jawdi e ñamaale. E hitaande 2011, o toɗɗaama hooreejo PDP ummoraade e Diiso lomtiiɗo Arochukwu.Orji jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo ummoriiɓe to diiwaan Abia, ɗo o waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu makko. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.<ref name="Van">{{Cite news|date=2022-03-07|title='Mistake of 2019 won't happen again' — Ohuabunwa, other PDP stakeholders vow|url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/mistake-of-2019-wont-happen-again-ohuabunwa-other-pdp-stakeholders-vow/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Babah|first=Chinedu|date=2017-03-07|title=ORJI, Sampson|url=https://blerf.org/index.php/biography/orji-sampson/|access-date=2022-03-31|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref>
Orji ina jeyaa e kanndidaaji PDP bayyinaaɗi ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia 2023.
== Golle politik ==
Orji wakiili nokkuure laamu nokkuure Arochukuwu, diiwal Abia bana tergal suudu asamblee diiwal Abia gila 1999 haa 2003. O woni kadi komisinaajo diiwal Abia ngam departemaaji filu e kuugal gila 2009 haa 2011 nden ɓaawo man komisinaajo kuuɗe teeŋtuɗe, jawdi to1010.<ref name=":1">{{Cite news|last=Okey|first=Sampson|date=March 31, 2021|title=2023: Abia PDP zoning, controversial – Orji, Guber aspirant|url=https://www.sunnewsonline.com/2023-abia-pdp-zoning-controversial-orji-guber-aspirant/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2022-03-29|title=2023: TA Orji insists on power shift to Abia North|url=https://www.sunnewsonline.com/2023-ta-orji-insists-on-power-shift-to-abia-north/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-31|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-04-01|title=I'II Not Divert Any Fund Away From Official Purposes- Governorship Aspirant, Orji|url=https://nationalambassador.com.ng/iii-not-divert-any-fund-away-from-official-purposes-governorship-aspirant-orji/|access-date=2022-04-12|website=National Ambassador|language=en-US}}</ref>
Ñalnde 31 mars 2022, Orji hollitii e dow laabi yiɗde mum ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e les njiimaandi PDP
== Tuugnorgal ==
cval7165idrp8aw4x9ckk3i7ovmq6di
Maayo Umgeni
0
42298
175160
175095
2026-06-21T19:06:40Z
Nnamadee
11577
175160
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Howick falls3.jpg|thumb|right|250px|The Umgeni River just below [[Howick Falls]] in the [[KwaZulu-Natal Midlands]], photographed during the dry season]]
'''Maayo Umgeni''' walla Maayo Mgeni ( tsuru: uMngeni ) ko maayo e nder leydi Kwazulu-Nataal Afrik worgo. Nde ummotoo ko e "Dargle" to KZN Midlands, nde hunduko mayre woni ko e Durban, won ɗo woɗɗi to fuɗnaange laana ndiwoowa Durban. Ina heewi jaɓeede wonde innde maggal firti ko "maayo naatgol" e ɗemngal Zulu, hay so tawii noon maanaaji goɗɗi ina cifaa.<ref name=":0">du Plessis, E.J. (1973). Suid-Afrikaanse berg- en riviername. Tafelberg-uitgewers, Cape Town. pp. 277, 278. <nowiki>ISBN 0-624-00273-X</nowiki>.</ref><ref>Raper, P.E. (2004). South African Place Names. Jonathan Ball, Jhb & Cape Town. p. 245. <nowiki>ISBN 1-86842-190-2</nowiki>.</ref>
Maayo ngoo ina tolnoo e 232 kiloomeeteer (144 miil) njuuteendi mum, tawi njaajeendi mum ko 4 432 kiloomeeteer kaaree (1 711 miil kaaree). Howick Falls ko yoga e ɓulli ndiyam lolluɗi e dow Mngeni.
== Tributeeruuji ==
Maayo teskingo ko maayo Msunduzi, jokkondirngo e maggo hakkunde baraasuuji Nagle e Inanda. Ko ɓuri toowde e laawol maggol, Msunduzi (walla ‘Dusi’ e juutde) rewi ko e laamorgo leydi Kwazulu-Natal, hono Pietermaritzburg. Doggol lollungol dow maayo, Dusi Canoe Marathon ina waɗa hakkunde laamorgo ngoo e Durban, ina nodda ujunnaaje ujunnaaje yahooɓe e laanaaji ngam waɗde hiirde balɗe tati hitaande kala e lewru Yarkomaa.
Koɗorɗe tokoose jogiiɗe batte ɓurɗe mawnude e njuuteendi mum en ko maayo Lions jokkondirngo e Umgeni fotde kilooji 4 dow baraas Midmar (sara Lidgetton). Nafoore maggal ko wonde ngal jeyaa ko e peeje njulaagu ndiyam hakkunde maayo Mooi (Baraas Spring Grove) e Umgeni.
Ko ɓuri famɗude e maayo Palmiet ngo njuuteendi mum tolnii e 26 kiloomeeteer (16 mi), ngo fotaani jiiɓde e maayo Palmiet to Kap worgo.<ref>"Palmiet Nature Reserve Flooding". Archived from the original on 2011-07-24. Retrieved 2012-03-12.</ref>
== Baraasuuji ==
Hannde Umgeni ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Baraaji mawɗi nay ina ngoodi e nder weeyo maggo:
* Baraas Albert ina fadi
* Baraas Inanda
* Baraas Midmar
* Baraas Nagle
== Ekoloji ==
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umgeni kam e nder Umzimkhulu, Thukela, Umkhomazi e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina wuuri e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref><ref>Agunbiade, Foluso O.; Moodley, Brenda (2014-07-16). "Pharmaceuticals as emerging organic contaminants in Umgeni River water system, KwaZulu-Natal, South Africa". Environmental Monitoring and Assessment. 186 (11): 7273–7291. Bibcode:2014EMnAs.186.7273A. doi:10.1007/s10661-014-3926-z. ISSN 0167-6369. <nowiki>PMID 25027777</nowiki>. S2CID 25955776.</ref>
== Tariya ==
Ina sikkaa wonde Vasco da Gama hesɗitinii ndiyam laana mum to daande maayo Umgeni ñalnde 1497, ko noon kadi o inniri diiwaan oo Natal, e ɗemngal Purtugeec wonande Noel. Ndeen maayo ngoo heɓi innde "Maayo Natal".
Duuɓi 130 caggal ɗuum, Nataniyel Isaaks tacci Umgeni e laawol mum ngam yilloyaade Shaka.<ref name=":0" /> Won e sahaaji ko adii lewru Oktoobar 1825, koɗdiiɗo e jeyaaɓe e leydi ndii e gardagol François Farewell puɗɗii mahde Fort Farewell hakkunde maayo Umgeni e Port Natal.<ref>Isaacs, Nathaniel (1836). Travels and adventures in eastern Africa. London: Edward Churton. pp. 30–33.</ref>
Koɗorɗe maayo Umgeni (Lagoon Bleu) e les mum ina taarii ɗum nokku njulaagu Umgeni, nokku Umgeni, Morningside, Stade Moses Mabhida, nokku colli maayo Umgeni e Burman Bush.
[[Umgeni River Bird Park]] and [[Burman Bush]]]]
== Tuugnorgal ==
61sjxsvli6w5aka2bc25ilf65tnfj5m
175161
175160
2026-06-21T19:07:51Z
Nnamadee
11577
175161
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Howick falls3.jpg|thumb|right|250px|The Umgeni River just below [[Howick Falls]] in the [[KwaZulu-Natal Midlands]], photographed during the dry season]]
'''Maayo Umgeni''' walla Maayo Mgeni ( tsuru: uMngeni ) ko maayo e nder leydi Kwazulu-Nataal Afrik worgo. Nde ummotoo ko e "Dargle" to KZN Midlands, nde hunduko mayre woni ko e Durban, won ɗo woɗɗi to fuɗnaange laana ndiwoowa Durban. Ina heewi jaɓeede wonde innde maggal firti ko "maayo naatgol" e ɗemngal Zulu, hay so tawii noon maanaaji goɗɗi ina cifaa.<ref name=":0">du Plessis, E.J. (1973). Suid-Afrikaanse berg- en riviername. Tafelberg-uitgewers, Cape Town. pp. 277, 278. <nowiki>ISBN 0-624-00273-X</nowiki>.</ref><ref>Raper, P.E. (2004). South African Place Names. Jonathan Ball, Jhb & Cape Town. p. 245. <nowiki>ISBN 1-86842-190-2</nowiki>.</ref>
Maayo ngoo ina tolnoo e 232 kiloomeeteer (144 miil) njuuteendi mum, tawi njaajeendi mum ko 4 432 kiloomeeteer kaaree (1 711 miil kaaree). Howick Falls ko yoga e ɓulli ndiyam lolluɗi e dow Mngeni.
== Tributeeruuji ==
Maayo teskingo ko maayo Msunduzi, jokkondirngo e maggo hakkunde baraasuuji Nagle e Inanda. Ko ɓuri toowde e laawol maggol, Msunduzi (walla ‘Dusi’ e juutde) rewi ko e laamorgo leydi Kwazulu-Natal, hono Pietermaritzburg. Doggol lollungol dow maayo, Dusi Canoe Marathon ina waɗa hakkunde laamorgo ngoo e Durban, ina nodda ujunnaaje ujunnaaje yahooɓe e laanaaji ngam waɗde hiirde balɗe tati hitaande kala e lewru Yarkomaa.
Koɗorɗe tokoose jogiiɗe batte ɓurɗe mawnude e njuuteendi mum en ko maayo Lions jokkondirngo e Umgeni fotde kilooji 4 dow baraas Midmar (sara Lidgetton). Nafoore maggal ko wonde ngal jeyaa ko e peeje njulaagu ndiyam hakkunde maayo Mooi (Baraas Spring Grove) e Umgeni.
Ko ɓuri famɗude e maayo Palmiet ngo njuuteendi mum tolnii e 26 kiloomeeteer (16 mi), ngo fotaani jiiɓde e maayo Palmiet to Kap worgo.<ref>"Palmiet Nature Reserve Flooding". Archived from the original on 2011-07-24. Retrieved 2012-03-12.</ref>
== Baraasuuji ==
Hannde Umgeni ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Baraaji mawɗi nay ina ngoodi e nder weeyo maggo:
* Baraas Albert ina fadi
* Baraas Inanda
* Baraas Midmar
* Baraas Nagle
== Ekoloji ==
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umgeni kam e nder Umzimkhulu, Thukela, Umkhomazi e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina wuuri e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref><ref>Agunbiade, Foluso O.; Moodley, Brenda (2014-07-16). "Pharmaceuticals as emerging organic contaminants in Umgeni River water system, KwaZulu-Natal, South Africa". Environmental Monitoring and Assessment. 186 (11): 7273–7291. Bibcode:2014EMnAs.186.7273A. doi:10.1007/s10661-014-3926-z. ISSN 0167-6369. <nowiki>PMID 25027777</nowiki>. S2CID 25955776.</ref>
== Tariya ==
Ina sikkaa wonde Vasco da Gama hesɗitinii ndiyam laana mum to daande maayo Umgeni ñalnde 1497, ko noon kadi o inniri diiwaan oo Natal, e ɗemngal Purtugeec wonande Noel. Ndeen maayo ngoo heɓi innde "Maayo Natal".
Duuɓi 130 caggal ɗuum, Nataniyel Isaaks tacci Umgeni e laawol mum ngam yilloyaade Shaka.<ref name=":0" /> Won e sahaaji ko adii lewru Oktoobar 1825, koɗdiiɗo e jeyaaɓe e leydi ndii e gardagol François Farewell puɗɗii mahde Fort Farewell hakkunde maayo Umgeni e Port Natal.<ref>Isaacs, Nathaniel (1836). Travels and adventures in eastern Africa. London: Edward Churton. pp. 30–33.</ref>
Koɗorɗe maayo Umgeni (Lagoon Bleu) e les mum ina taarii ɗum nokku njulaagu Umgeni, nokku Umgeni, Morningside, Stade Moses Mabhida, nokku colli maayo Umgeni e Burman Bush.
== Tuugnorgal ==
s71hpdf2iwtuxmq4kpqkmss9btaqnij
175162
175161
2026-06-21T19:08:46Z
Nnamadee
11577
175162
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Howick falls3.jpg|thumb|right|250px|The Umgeni River just below [[Howick Falls]] in the [[KwaZulu-Natal Midlands]], photographed during the dry season]]
'''Maayo Umgeni''' walla Maayo Mgeni ( tsuru: uMngeni ) ko maayo e nder leydi Kwazulu-Nataal Afrik worgo. Nde ummotoo ko e "Dargle" to KZN Midlands, nde hunduko mayre woni ko e Durban, won ɗo woɗɗi to fuɗnaange laana ndiwoowa Durban. Ina heewi jaɓeede wonde innde maggal firti ko "maayo naatgol" e ɗemngal Zulu, hay so tawii noon maanaaji goɗɗi ina cifaa.<ref name=":0">du Plessis, E.J. (1973). Suid-Afrikaanse berg- en riviername. Tafelberg-uitgewers, Cape Town. pp. 277, 278. <nowiki>ISBN 0-624-00273-X</nowiki>.</ref><ref>Raper, P.E. (2004). South African Place Names. Jonathan Ball, Jhb & Cape Town. p. 245. <nowiki>ISBN 1-86842-190-2</nowiki>.</ref>
Maayo ngoo ina tolnoo e 232 kiloomeeteer (144 miil) njuuteendi mum, tawi njaajeendi mum ko 4 432 kiloomeeteer kaaree (1 711 miil kaaree). Howick Falls ko yoga e ɓulli ndiyam lolluɗi e dow Mngeni.
== Tributeeruuji ==
Maayo teskingo ko maayo Msunduzi, jokkondirngo e maggo hakkunde baraasuuji Nagle e Inanda. Ko ɓuri toowde e laawol maggol, Msunduzi (walla ‘Dusi’ e juutde) rewi ko e laamorgo leydi Kwazulu-Natal, hono Pietermaritzburg. Doggol lollungol dow maayo, Dusi Canoe Marathon ina waɗa hakkunde laamorgo ngoo e Durban, ina nodda ujunnaaje ujunnaaje yahooɓe e laanaaji ngam waɗde hiirde balɗe tati hitaande kala e lewru Yarkomaa.
Koɗorɗe tokoose jogiiɗe batte ɓurɗe mawnude e njuuteendi mum en ko maayo Lions jokkondirngo e Umgeni fotde kilooji 4 dow baraas Midmar (sara Lidgetton). Nafoore maggal ko wonde ngal jeyaa ko e peeje njulaagu ndiyam hakkunde maayo Mooi (Baraas Spring Grove) e Umgeni.
Ko ɓuri famɗude e maayo Palmiet ngo njuuteendi mum tolnii e 26 kiloomeeteer (16 mi), ngo fotaani jiiɓde e maayo Palmiet to Kap worgo.<ref>"Palmiet Nature Reserve Flooding". Archived from the original on 2011-07-24. Retrieved 2012-03-12.</ref>
== Baraasuuji ==
Hannde Umgeni ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Baraaji mawɗi nay ina ngoodi e nder weeyo maggo:
* Baraas Albert ina fadi
* Baraas Inanda
* Baraas Midmar
* Baraas Nagle
== Ekoloji ==
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umgeni kam e nder Umzimkhulu, Thukela, Umkhomazi e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina wuuri e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref><ref>Agunbiade, Foluso O.; Moodley, Brenda (2014-07-16). "Pharmaceuticals as emerging organic contaminants in Umgeni River water system, KwaZulu-Natal, South Africa". Environmental Monitoring and Assessment. 186 (11): 7273–7291. Bibcode:2014EMnAs.186.7273A. doi:10.1007/s10661-014-3926-z. ISSN 0167-6369. <nowiki>PMID 25027777</nowiki>. S2CID 25955776.</ref>
== Tariya ==
Ina sikkaa wonde Vasco da Gama hesɗitinii ndiyam laana mum to daande maayo Umgeni ñalnde 1497, ko noon kadi o inniri diiwaan oo Natal, e ɗemngal Purtugeec wonande Noel. Ndeen maayo ngoo heɓi innde "Maayo Natal".
Duuɓi 130 caggal ɗuum, Nataniyel Isaaks tacci Umgeni e laawol mum ngam yilloyaade Shaka.<ref name=":0" /> Won e sahaaji ko adii lewru Oktoobar 1825, koɗdiiɗo e jeyaaɓe e leydi ndii e gardagol François Farewell puɗɗii mahde Fort Farewell hakkunde maayo Umgeni e Port Natal.<ref>Isaacs, Nathaniel (1836). Travels and adventures in eastern Africa. London: Edward Churton. pp. 30–33.</ref>
Koɗorɗe maayo Umgeni (Lagoon Bleu) e les mum ina taarii ɗum nokku njulaagu Umgeni, nokku Umgeni, Morningside, Stade Moses Mabhida, nokku colli maayo Umgeni e Burman Bush.
[[File:Umgeni river mouth, 21-Aug-2011.jpg|thumb|right|The Umgeni River estuary (Blue Lagoon) and lower reaches flanked by Umgeni Business Park, [[Umgeni Park]], [[Morningside, Durban|Morningside]], [[Moses Mabhida Stadium]], [[Umgeni River Bird Park]] and [[Burman Bush]]]]
== Tuugnorgal ==
l7cuqv3j94cyg2ed85sx8ekxf7xk8p8
Baraas Midmar
0
42309
175163
2026-06-21T19:18:13Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Baras Midmar''' ko baraas kawrital e nokku ɓuuɓɗo, gonɗo sara Howick e Pietermaritzburg, Afrik worgo. Laana ndiwoowa, njulaagu, njulaagu ndiyam, piknik, e liɗɗi ko geɗe ɓurɗe waawde waɗeede e baraas Midmar. Hitaande kala, ko ɗoon kawgel ngel Midmar Mile waɗetee, ngel yuɓɓinɓe ngel mbiyata « kewu ngel ɓurngu mawnude e winndere ndee ngam yeewtidde e ndiyam udditiiɗam ». Ko ina ɓura 20 000 naatgol keɓaama e hiirde 2009 ndee. Baraas Midmar woni ko e n..."
175163
wikitext
text/x-wiki
'''Baras Midmar''' ko baraas kawrital e nokku ɓuuɓɗo, gonɗo sara Howick e Pietermaritzburg, Afrik worgo. Laana ndiwoowa, njulaagu, njulaagu ndiyam, piknik, e liɗɗi ko geɗe ɓurɗe waawde waɗeede e baraas Midmar. Hitaande kala, ko ɗoon kawgel ngel Midmar Mile waɗetee, ngel yuɓɓinɓe ngel mbiyata « kewu ngel ɓurngu mawnude e winndere ndee ngam yeewtidde e ndiyam udditiiɗam ». Ko ina ɓura 20 000 naatgol keɓaama e hiirde 2009 ndee. Baraas Midmar woni ko e nokkuuji hakkundeeji e nder leydi Kwazulu Natal. Faandaare baraas oo ko huutoraade ɗum e nder gure e nder gollorɗe e mbaadiiji mum bonɗi ina limtaa to bannge toowɗo (3).
Morgenzon ina jogii nokkuuji cafrirɗi e karawanuuji, baawɗi e ɗi ngalaa baawɗe. Baraas oo ina jaɓɓoo kadi fedde laanaaji diwooje,[3] ina uddita nokkuuji ɗo laanaaji njolnata.
Midmar Dam ina weeɓi heɓde e laawol mawngol N3.
== Tuugnorgal ==
i3cnt4rh4csi3wimujoyqoa2tkz9jww
175164
175163
2026-06-21T19:19:36Z
Nnamadee
11577
175164
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Baras Midmar''' ko baraas kawrital e nokku ɓuuɓɗo, gonɗo sara Howick e Pietermaritzburg, Afrik worgo. Laana ndiwoowa, njulaagu, njulaagu ndiyam, piknik, e liɗɗi ko geɗe ɓurɗe waawde waɗeede e baraas Midmar. Hitaande kala, ko ɗoon kawgel ngel Midmar Mile waɗetee, ngel yuɓɓinɓe ngel mbiyata « kewu ngel ɓurngu mawnude e winndere ndee ngam yeewtidde e ndiyam udditiiɗam ». Ko ina ɓura 20 000 naatgol keɓaama e hiirde 2009 ndee. Baraas Midmar woni ko e nokkuuji hakkundeeji e nder leydi Kwazulu Natal. Faandaare baraas oo ko huutoraade ɗum e nder gure e nder gollorɗe e mbaadiiji mum bonɗi ina limtaa to bannge toowɗo (3).
Morgenzon ina jogii nokkuuji cafrirɗi e karawanuuji, baawɗi e ɗi ngalaa baawɗe. Baraas oo ina jaɓɓoo kadi fedde laanaaji diwooje,[3] ina uddita nokkuuji ɗo laanaaji njolnata.
Midmar Dam ina weeɓi heɓde e laawol mawngol N3.
== Tuugnorgal ==
hebyoqwjk0wjdhv9o6fk5cfnd5liwmf
175165
175164
2026-06-21T19:20:24Z
Nnamadee
11577
175165
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Baras Midmar''' ko baraas kawrital e nokku ɓuuɓɗo, gonɗo sara Howick e Pietermaritzburg, Afrik worgo. Laana ndiwoowa, njulaagu, njulaagu ndiyam, piknik, e liɗɗi ko geɗe ɓurɗe waawde waɗeede e baraas Midmar. Hitaande kala, ko ɗoon kawgel ngel Midmar Mile waɗetee, ngel yuɓɓinɓe ngel mbiyata « kewu ngel ɓurngu mawnude e winndere ndee ngam yeewtidde e ndiyam udditiiɗam ». Ko ina ɓura 20 000 naatgol keɓaama e hiirde 2009 ndee. Baraas Midmar woni ko e nokkuuji hakkundeeji e nder leydi Kwazulu Natal. Faandaare baraas oo ko huutoraade ɗum e nder gure e nder gollorɗe e mbaadiiji mum bonɗi ina limtaa to bannge toowɗo (3).
Morgenzon ina jogii nokkuuji cafrirɗi e karawanuuji, baawɗi e ɗi ngalaa baawɗe. Baraas oo ina jaɓɓoo kadi fedde laanaaji diwooje,<ref>"Home". hmyc.org.za.</ref> ina uddita nokkuuji ɗo laanaaji njolnata.
Midmar Dam ina weeɓi heɓde e laawol mawngol N3.
== Tuugnorgal ==
g6eouejwsgpym59j4oul4a6betknbgr
Maayo Umkomazi
0
42310
175166
2026-06-21T19:25:20Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2] == Yahde == Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4] Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina..."
175166
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
59sf451iemlnuzelfz8mptkxfpoq7uz
175167
175166
2026-06-21T19:26:49Z
Nnamadee
11577
175167
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
5c4escvkrpv0oa3umohvqe32qh5ycpg
175168
175167
2026-06-21T19:28:06Z
Nnamadee
11577
175168
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde.
g1juyq2mgxivjjnm9hmh1xr08363jhs
175169
175168
2026-06-21T19:29:10Z
Nnamadee
11577
175169
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
km0sw9wy6hy0v6rakp6yrsrww8vowah
175170
175169
2026-06-21T19:29:48Z
Nnamadee
11577
175170
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.[2]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
5aobbtrsqzwx9saapx2crsu4c8jfro8
175171
175170
2026-06-21T19:31:03Z
Nnamadee
11577
175171
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.[3] Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
ra1aab8qyv6c914d6eds4vczatoa0do
175172
175171
2026-06-21T19:31:33Z
Nnamadee
11577
175172
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.[4]
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
mfgnpan8c4dosyuu5pryrsnudw89y0j
175173
175172
2026-06-21T19:32:00Z
Nnamadee
11577
175173
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.[5]
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
phvcdunfh0pz80h3twytffl6ganpgiv
175174
175173
2026-06-21T19:32:51Z
Nnamadee
11577
175174
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
l9maadbx3q6teae5tjp0qvlcy9dnoff
175175
175174
2026-06-21T19:34:48Z
Nnamadee
11577
175175
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.[7]
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
1ktbksrur6edu7vmadd24vcwja4ptbv
175176
175175
2026-06-21T19:35:55Z
Nnamadee
11577
175176
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.<ref>Mkhomazi Wilderness Area</ref>
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[8]
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
l9qu6hb5gji37555bsbd3c0lo1mrdpq
175177
175176
2026-06-21T19:36:35Z
Nnamadee
11577
175177
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.<ref>Mkhomazi Wilderness Area</ref>
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 7 April 2012.</ref>
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.[9]
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
frarc9csrqibjwgec0lhb3mzukr1dnw
175178
175177
2026-06-21T19:37:55Z
Nnamadee
11577
175178
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.<ref>Mkhomazi Wilderness Area</ref>
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 7 April 2012.</ref>
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.<ref>Mooney, James (5 July 2017), "The Colonial and Revolutionary Period—1654–1784", Historical Sketch of the Cherokee, Routledge, pp. 19–50, doi:10.4324/9780203790038-3, <nowiki>ISBN 978-0-203-79003-8</nowiki>, retrieved 30 May 2020</ref>
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
2i4znntw7w4b1q62scetfhmp1wasww7
175179
175178
2026-06-21T19:43:47Z
Nnamadee
11577
175179
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Umkomaas Town by Air.jpg|thumb|right|260px|Mouth of the uMkhomazi River]]
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.<ref>Mkhomazi Wilderness Area</ref>
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 7 April 2012.</ref>
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.<ref>Mooney, James (5 July 2017), "The Colonial and Revolutionary Period—1654–1784", Historical Sketch of the Cherokee, Routledge, pp. 19–50, doi:10.4324/9780203790038-3, <nowiki>ISBN 978-0-203-79003-8</nowiki>, retrieved 30 May 2020</ref>
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
0vgrl0hwq4xoqyfwausoi2rbyru58vy
175180
175179
2026-06-21T19:44:28Z
Nnamadee
11577
175180
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Umkomaas Town by Air.jpg|thumb|right|260px|Mouth of the uMkhomazi River]]
'''Maayo''' '''Umkhomazi''' ko maayo e nder leydi Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1868729761</nowiki>.</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e yoga e ŋoral ɓurngal toowde fuɗnaange-rewo e nder koɗli Drakensberg, saraaji Thabana Ntlenyana doole. Maayo ngoo ina ilna fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral laaɗe diwooje to Umkomaas (eMkhomazi), fotde 50 km to fuɗnaange-rewo Durban.<ref>"Mkomazi Region" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2 April 2015. Retrieved 7 April 2012.</ref> Maayo mayre mawngo ko Loteni, Nzinga, Mkomazane, Eland e maayo Xobho.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
Wurooji gonɗi e maayo uMkhomazi ina mbaɗi Bulwer, Impendle, Ixopo, Craigieburn e Boston. Hannde, baraas gooto tan woni e nokku mum ko baraas Ixopo, kono baraasuuji goɗɗi ina peewnitee.<ref>Mkomazi Region</ref>
UMkhomazi ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Ladde dowla Mkhomazi e nokku ladde Mkhomazi ko nokkuuji reentorɗi e nder ŋorol dow maayo Umkomazi.<ref>Mkhomazi Wilderness Area</ref>
Liɗɗi ɓuuɓɗi (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder weeyo maayo uMkhomazi kam e nder Umgeni, Umzimkulu, Tukhela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 7 April 2012.</ref>
== Golle dow maayo ==
Hitaande kala, balɗe ɗiɗi (kayak) ina waɗee dow maayo ngoo. "Umko" woni maraton maayo ɗiɗaɓo ɓurɗo ɓooyde kadi ko kañum tan fuɗɗotoo, joofnataa e nder wuro walla wuro. Ko adii fof ko e hitaande 1966 dogdu nduu fuɗɗii ko e balɗe tati. Ko ɓuri heewde e njuuteendi ndii ina ceerti gila e 145 km haa les haa njuuteendi hannde ndii ko 68 km. Faandaare nde ko dogdu ndiyam ɓurndu tiiɗde ngam yahde e laanaaji diwooje baɗooji kaaldigal e cate 1 - 4 rapids ko fenaande, nde joginoo kadi taƴe ɓurɗe juutde ñalnde kala nde distance ndee woni 130 km e nder balɗe ɗiɗi. Doggol ngol waɗetee ko e falnde woɗnde, ɓuuɓnde, nde saɗtata yahde e yaltude ina saɗi so neɗɗo fotii taƴde laana ndiwoowa tawa feewnitaaki. Haalaaji paddorɗe gonɗe e jamma e nder falnde hade mum en yaltude ñalnde heen, ina keewi waɗde jaayɗe ngenndiije e rajooji ngenndiiji. Ndeeɗoo fijo ndiyam ladde ɓurngo mawnude ko fedde wiyeteende Kingfisher Canoe Club to Durban yuɓɓinta ɗum, ina addana ɗum fotde 180 haa 300 neɗɗo hitaande kala.
2016 woni doggol 50ɓol kewu nguu, tee, ko ɓuri teeŋtude, ko doggol 50ɓol jokkondire hakkunde keɓɗo doggol adanngol ngol, hono Charles Mason. Mason timminii 49 maraton, o dañii heen tan ko e kewu 1970 nde o fecci 19 km e nder 145 km (gooto e « duuɓi nay juutɗi » ɗi laawol ɓurngol juutde ngol jolnaa gila Hella Hella haa e geec).
Doggol ngol waɗii duuɓi 50 jokkondirɗi. E nder ndunngu 1971/1972, kawgel ngel artiraa ko e lewru marse 1972 ɗum waɗi alaa kawgel ngel waɗaa e limlebbi 1971, kono hay lewru wooturu ŋakki. Hank McGregor, kaɓantooɗo Umko hannde oo, ko kanko kadi woni kaɓantooɗo maraton winndereejo e laana ndiwoowa, nde tawnoo o dañii kaɓirgal winnderewal 2016 to Brandenburg, Almaañ.
== Tariya ==
[[file:Umkomaas, crop.jpg|thumb|right|260px|Surf near the uMkhomazi River mouth at [[Umkomaas|eMkhomazi]], considered to be a safe swimming beach]]
Jaɓɓungal gadanal winndaangal dow maayo ko e hitaande 1951 nde Ian Player e Fred Schmidt njippii e laana ndiwoowa gila e pont Josephine haa e maayo to wuro Umkomaas ɗo maayo ngoo rewi e maayo Indiya. Player wonnoo ko e oon sahaa lolluɗo sabu dañde maraton gadano Dusi Canoe e fuɗɗoode ndeen hitaande, caggal ɗuum o wonti lolluɗo e reende kullon ladde, haa teeŋti noon e hisnude mboros daneejo e majjude. Ɓe ƴetti balɗe jeeɗiɗi ngam timminde 113 km, ɓe mballitii hoɗɓe e falnde ndee sehilaaɓe nde ɓe keɓi kaɓirɗe. Jaɓɓungal goɗɗal keewngal waɗii haa timmi e yahduuji e hitaande 1965 e 1966 tawi faandaare mum ko feewti e waawde waɗde kawgel, ngel haani ko ƴeewde maayo e laabi saraaji maayo ngam heɓde nokkuuji ɗiɗi ɗo jammaaji mbaawi heɓde. Charles Mason ina waɗi nafoore e ndeen golle, o dañii heen nafoore e ƴeewde maayo ngoo e laabi naatirɗe e waawde waawnude laamuuji ɗii ngam sankude fijo keso ngoo e limlebbi laana ndiwoowa Afrik worgo. O yahi haa o dañi nafoore e kawgel gadanel ngel e Tank Rogers, o fooli Paul Chalupsky e Jimmy Potgieter seeɗa seeɗa.<ref>Mooney, James (5 July 2017), "The Colonial and Revolutionary Period—1654–1784", Historical Sketch of the Cherokee, Routledge, pp. 19–50, doi:10.4324/9780203790038-3, <nowiki>ISBN 978-0-203-79003-8</nowiki>, retrieved 30 May 2020</ref>
Chalupsky yahi haa dañii kawgel ngel laabi jeeɗiɗi haa 1977. Woɗɓe dañɓe heen geɗe keewɗe ina njeyaa heen Tony Scott (laabi jeegom haa 1984); Robi Herreveld (laabi jeenay haa 2000); Deon Bruss (laabi jeegom haa 2008) ; Hank McGregor (laabi jeeɗiɗi haa 2016).
Hoɗde jamma e nder kampaañ gonɗo e nder falnde woɗnde wonnoo ko huunde doole e nder dogdu nduu duuɓi keewɗi kono e ɗii duuɓi cakkitiiɗi ɗii ɗum wayliima no feewi e jamma oo jooni ina waawi heɓde e ponto Hella Hella (jooni ko fuɗɗoode ñalawma ɗiɗaɓo oo e mbaadi mbayliigu (reverse-order format) gila 2009 ko ɗum huunde nde ina saɗti no feewi nguurndam mum).
== Tuugnorgal ==
r024663gsnv3f72l3nhz5fx5n9at1vd
Maayo Umzimkulu
0
42311
175181
2026-06-21T19:47:04Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.[2] E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[3] E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.[4] == Yahde == Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi..."
175181
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.[2] E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[3] E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.[4]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.[5] Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
qjg50swj5kqri3zkv0xdv6mprddhwtk
175182
175181
2026-06-21T19:47:32Z
Nnamadee
11577
175182
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[3] E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.[4]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.[5] Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
2y1lx3xgw9aqntoeudxseewsewd3nza
175183
175182
2026-06-21T19:47:52Z
Nnamadee
11577
175183
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[3] E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.[4]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.[5] Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
9sel2j7w5ueqqz37gexn5sb7n0680v4
175184
175183
2026-06-21T19:48:56Z
Nnamadee
11577
175184
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.[4]
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.[5] Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
oh202jl25urdy5rlcdu16z9ya0lfcxr
175185
175184
2026-06-21T19:49:35Z
Nnamadee
11577
175185
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.[5] Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
i0rxazkc94a94ah8h9psionf4l353fi
175186
175185
2026-06-21T19:49:56Z
Nnamadee
11577
175186
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.[6]
== Tuugnorgal ==
1794faqaunj53rdljdk25vgfbl6w6o3
175187
175186
2026-06-21T19:50:27Z
Nnamadee
11577
175187
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
e6gfh3zhuv8ulwmsr7gcly2q7iqwvjd
175188
175187
2026-06-21T19:51:25Z
Nnamadee
11577
175188
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
{{stack|[[File:Mzimkulu River near Underberg.jpg|thumb|Mzimkulu River near Underberg]]}}
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
blz5nlvzmzvjnx9m1x3lz3zroch7coa
175189
175188
2026-06-21T19:52:33Z
Nnamadee
11577
175189
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
e6gfh3zhuv8ulwmsr7gcly2q7iqwvjd
175190
175189
2026-06-21T19:53:06Z
Nnamadee
11577
175190
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu.
[[Umzimkhulu|Umzimkulu]] include [[Underberg, KwaZulu-Natal|Underberg]] and [[Umzimkhulu]].
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
8ucjleqfnsva2jnr5uqroutud8cyk40
175191
175190
2026-06-21T19:53:37Z
Nnamadee
11577
175191
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
d48ki5lbcu06mr2a589la26hn2ypw7e
175192
175191
2026-06-21T19:55:07Z
Nnamadee
11577
175192
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimkulu''' ko maayo wonngo e Afrik worgo.<ref>Meintjes, Malcolm (2005). Remarkable Flyfishing Destinations of Southern Africa. Struik. <nowiki>ISBN 1-86872-976-1</nowiki>.</ref> E jamaanu ɓennuɗo, Mzimkulu ina jeyaa e keeri hakkunde diiwanuuji Kap fuɗnaange e diiwanuuji KwaZulu-Natal. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref> E darorɗe lewru feebariyee hitaande kala, maayo ngoo ina jaɓɓoo gooto e pijirlooji laanaaji ɓurɗi lollude e Afrik worgo, hono Drak Challenge.<ref>Drak Challenge</ref>
== Yahde ==
[[File:Mzimkulu River near Underberg.jpg|thumb|Mzimkulu River near Underberg]]
Nde ummotoo ko e koɗli Drakensberg to fuɗnaange Rhino Peak, tawi iwdi ndii ko e keerol Lesoto. Nde ummotoo ko fuɗnaange-rewo feewde maayo Indiya, ngo naatata ko e ŋoral to Port Shepstone. Maayo maggo mawngo ko maayo Bisi jokkondirngo e daande maggo ñaamo ko ina wona feccere laawol maggo.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref> Wurooji gonɗi dow Umzimkulu ina mbaɗi Underberg e Umzimkhulu
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ko liɗɗi tawaaɗi e nder maayo Umzimkulu kam e nder Umgeni, Umkomazi, Thukela e Umfolozi. Ko ɗum leñol keewngol e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ngol wuuri ko e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 29 June 2017. Retrieved 29 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
rbk6kpspw2lu2n1boa6ys7041rp6jq6
Maayo Mtamvuna
0
42312
175193
2026-06-21T20:04:08Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.[2]: 329 == Tariya == To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland...."
175193
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.[2]: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.[3]
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.[4]
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.[5] Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
bg4awh10wsr937bxwlrsgqv5cx55so2
175194
175193
2026-06-21T20:04:27Z
Nnamadee
11577
175194
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.[2]: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.[3]
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.[4]
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.[5] Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
9kkm3kxhuxoo6mv2w3jzf0bbpl22grc
175195
175194
2026-06-21T20:05:10Z
Nnamadee
11577
175195
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.<ref>Vic Mayhew, ed. (1980). Illustrated guide to Southern Africa. Cape Town: Reader's Digest Association South Africa in association with T.V. Bulpin. <nowiki>ISBN 978-0-620-04650-3</nowiki>.</ref>: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.[3]
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.[4]
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.[5] Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
2oe27k3w95savvf69dknv5pelo2s232
175196
175195
2026-06-21T20:06:04Z
Nnamadee
11577
175196
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.<ref>Vic Mayhew, ed. (1980). Illustrated guide to Southern Africa. Cape Town: Reader's Digest Association South Africa in association with T.V. Bulpin. <nowiki>ISBN 978-0-620-04650-3</nowiki>.</ref>: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref>
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.[4]
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.[5] Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
1dvawm4n7lblnn3no5bj93sjgxzxz3s
175197
175196
2026-06-21T20:06:28Z
Nnamadee
11577
175197
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.<ref>Vic Mayhew, ed. (1980). Illustrated guide to Southern Africa. Cape Town: Reader's Digest Association South Africa in association with T.V. Bulpin. <nowiki>ISBN 978-0-620-04650-3</nowiki>.</ref>: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref>
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.<ref>History of South Africa</ref>
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.[5] Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
0t4e95goiw0319mknn8qaiig1fzqqj3
175198
175197
2026-06-21T20:07:12Z
Nnamadee
11577
175198
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.<ref>Vic Mayhew, ed. (1980). Illustrated guide to Southern Africa. Cape Town: Reader's Digest Association South Africa in association with T.V. Bulpin. <nowiki>ISBN 978-0-620-04650-3</nowiki>.</ref>: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref>
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.<ref>History of South Africa</ref>
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.<ref>Umtamvuna Nature Reserve, KwaZulu Natal</ref> Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.[6]
== Tuugnorgal ==
l8xug3ri7q67x4lpt4bkxpydw67ac8a
175199
175198
2026-06-21T20:07:38Z
Nnamadee
11577
175199
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mtamvuna''' ko maayo ngo woni keeri hakkunde KwaZulu-Natal e diiwanuuji Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo ina waɗi hunduko yaajngo, ina rewi e maayo Indiya to bannge worgo Port Edward. Maayo Mtamvuna ina waɗi ko ina tolnoo e 162 km, njaajeendi mum ko 1 553 km2. Innde ndee firti ko "moƴƴinoowo hunduko" sabu bonnugol ngol maayo ngoo waɗata e gese e nder ilam.<ref>Vic Mayhew, ed. (1980). Illustrated guide to Southern Africa. Cape Town: Reader's Digest Association South Africa in association with T.V. Bulpin. <nowiki>ISBN 978-0-620-04650-3</nowiki>.</ref>: 329
== Tariya ==
To bannge daartol, maayo Mtamvuna ko keerol worgo diiwaan Pondoland.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref>
E hitaande 1552 laana Portigaal yani e daande maayo Mtamvuna, fedde yimɓe nokku oo ɓadtiima laana ndiwoowa yiɗɓe yeeyde e maɓɓe.<ref>History of South Africa</ref>
== Ekoloji ==
Reservoir Naturel Umtamvuna ko nokku reenaaɗo, saraaji maayo Mtamvuna luggiɗngo.<ref>Umtamvuna Nature Reserve, KwaZulu Natal</ref> Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mvoti haa Umzimkulu.<ref>Mvoti to Umzimkulu WMA 11</ref>
== Tuugnorgal ==
r92q3u9wp7bzpqru35vkddfhodfq57u
Ebun Oyagbola
0
42313
175200
2026-06-21T20:30:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175200
wikitext
text/x-wiki
Adenike Ebunoluwa Oyagbola (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.
Nguurndam e golle
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
Golle politik
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
Sarwiis dipolomaasi
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
Maayde e ndonu
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
Tuugnorgal
bagk6yk4in9ai2p2cisqg21pz84otnm
175201
175200
2026-06-21T20:31:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175201
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Adenike Ebunoluwa Oyagbola (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.
Nguurndam e golle
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
Golle politik
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
Sarwiis dipolomaasi
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
Maayde e ndonu
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
Tuugnorgal
stoldaujjh7zeuq2k49vh055ten8jt8
175202
175201
2026-06-21T20:32:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175202
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.
Nguurndam e golle
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
Golle politik
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
Sarwiis dipolomaasi
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
Maayde e ndonu
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
Tuugnorgal
aeyng2bfzjppo2dsexsq0ikcx153wzw
175203
175202
2026-06-21T20:32:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175203
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.
Nguurndam e golle
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
Golle politik
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
Sarwiis dipolomaasi
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
Maayde e ndonu
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
Tuugnorgal
tjbo4f1i09ysppmgh6lxv1u442abctr
175204
175203
2026-06-21T20:33:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175204
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.
== Nguurndam e golle ==
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
== Golle politik ==
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
== Sarwiis dipolomaasi ==
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
== Maayde e ndonu ==
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
== Tuugnorgal ==
7o5rl2lgyu1kc35i8v8oi2pemgq868v
175205
175204
2026-06-21T20:35:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175205
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.<ref name="AKA2012">{{cite book|author=JUBRIL OLABODE AKA|title=Nigerian Women of Distinction, Honour and Exemplary Presidential Qualities: Equal Opportunities For All Genders (White, Black or Coloured People)|url=https://books.google.com/books?id=sZ1XAAAAQBAJ&pg=PT119|date=5 March 2012|publisher=Trafford Publishing|isbn=978-1-4669-1555-8|pages=119–}}</ref>
== Nguurndam e golle ==
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.
== Golle politik ==
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
== Sarwiis dipolomaasi ==
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
== Maayde e ndonu ==
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
== Tuugnorgal ==
n32z4atthxzmuiz0riugawqg55fmbad
175206
175205
2026-06-21T20:36:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175206
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.<ref name="AKA2012">{{cite book|author=JUBRIL OLABODE AKA|title=Nigerian Women of Distinction, Honour and Exemplary Presidential Qualities: Equal Opportunities For All Genders (White, Black or Coloured People)|url=https://books.google.com/books?id=sZ1XAAAAQBAJ&pg=PT119|date=5 March 2012|publisher=Trafford Publishing|isbn=978-1-4669-1555-8|pages=119–}}</ref>
== Nguurndam e golle ==
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.<ref>{{cite book|title=The Nigerian Government|url=https://books.google.com/books?id=Q7wMAAAAYAAJ|year=1982|publisher=Federal Department of Information, Domestic Publicity Division}}</ref>
== Golle politik ==
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
== Sarwiis dipolomaasi ==
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
== Maayde e ndonu ==
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
== Tuugnorgal ==
nfdfghstjgimbouvvl4gl72vlg7raq5
175207
175206
2026-06-21T20:39:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175207
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.<ref name="AKA2012">{{cite book|author=JUBRIL OLABODE AKA|title=Nigerian Women of Distinction, Honour and Exemplary Presidential Qualities: Equal Opportunities For All Genders (White, Black or Coloured People)|url=https://books.google.com/books?id=sZ1XAAAAQBAJ&pg=PT119|date=5 March 2012|publisher=Trafford Publishing|isbn=978-1-4669-1555-8|pages=119–}}</ref>
== Nguurndam e golle ==
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.<ref>{{cite book|title=The Nigerian Government|url=https://books.google.com/books?id=Q7wMAAAAYAAJ|year=1982|publisher=Federal Department of Information, Domestic Publicity Division}}</ref>
== Golle politik ==
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.<ref>{{cite book|title=New Times|url=https://books.google.com/books?id=z9cxAQAAIAAJ|year=1983|publisher=New Breed Organisation Limited}}</ref><ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201011151601.html|title=Nigeria: Politics - Women as 'Underdogs'|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership Newspaper]]|publisher=AllAfrica|last=Oche|first=Michael|date=14 November 2010|accessdate=17 July 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.thenicheng.com/ebun-oyagbola-shagari-paid-us-n1000-monthly-as-ministers/|title=Ebun Oyagbola: Shagari paid us N1,000 monthly as ministers|work=The Niche|last=Ayotunde|first=Taye|date=21 September 2014|accessdate=17 July 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200611060913.html|title=Nigeria: 'Marwa Will Retain EFCC'|work=[[Media Trust|Daily Trust]]|last=Suleiman|first=O. Zainab|date=5 November 2006|accessdate=17 July 2016}}</ref>
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.
== Sarwiis dipolomaasi ==
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
== Maayde e ndonu ==
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
== Tuugnorgal ==
aqw3b8xybkl8kttj6o6hxv9iw9qiu7s
175208
175207
2026-06-21T20:40:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175208
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adenike Ebunoluwa Oyagbola''' (jibinaa ko Akinola; 5 mee 1931 – 28 feebariyee 2025) ko dipolomaat Naajeeriya e politikyanke ɓurɗo anndeede e wonde jaagorgal debbo gadano e nder leydi Naajeeriya nde o toɗɗaa e hitaande 1979.<ref name="AKA2012">{{cite book|author=JUBRIL OLABODE AKA|title=Nigerian Women of Distinction, Honour and Exemplary Presidential Qualities: Equal Opportunities For All Genders (White, Black or Coloured People)|url=https://books.google.com/books?id=sZ1XAAAAQBAJ&pg=PT119|date=5 March 2012|publisher=Trafford Publishing|isbn=978-1-4669-1555-8|pages=119–}}</ref>
== Nguurndam e golle ==
Oyagbola jibinaa ko ñalnde 5 lewru Mbooy hitaande 1931, o jeyaa ko e wuro wiyeteengo Igan Alade, wuro ngo e nder diiwaan Yewa North, to diiwaan Ogun, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya ɗo o jibinaa, o timmini jaŋde makko leslesre. Ndeen o janngii wonde jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Ilaro, caggal ɗuum, o jannginii to duɗe Yewa, caggal ɗuum to Mushin, hade makko wonde gardiiɗo duɗal leslesal to Mushin. E hitaande 1960, o yahi caggal leydi ngam ɓeydaade janngude ko fayti e hiisa.<ref>{{cite book|title=The Nigerian Government|url=https://books.google.com/books?id=Q7wMAAAAYAAJ|year=1982|publisher=Federal Department of Information, Domestic Publicity Division}}</ref>
== Golle politik ==
Oyagbola naati e golle laamu leydi ndii e hitaande 1963 caggal nde o timmini jaŋde makko to Angalteer, to leydi Angalteer. E lewru Duujal hitaande 1979, o wonti debbo gadano jaagorgal leydi Naajeeriya caggal nde o toɗɗaa jaagorgal peewnugol leydi ndii e les njiimaandi Shehu Shagari, golle ɗee o woni haa lewru Oktoobar hitaande 1983. Caggal ɗuum o wonti jaagorgal leydi Naajeeriya. Ambasadeer to leyɗeele dentuɗe Amerik to Panama, Kosta Rika e Guatemala. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal e nder leydi Najeriya e sahaa nde o maayi.<ref>{{cite book|title=New Times|url=https://books.google.com/books?id=z9cxAQAAIAAJ|year=1983|publisher=New Breed Organisation Limited}}</ref><ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201011151601.html|title=Nigeria: Politics - Women as 'Underdogs'|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership Newspaper]]|publisher=AllAfrica|last=Oche|first=Michael|date=14 November 2010|accessdate=17 July 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.thenicheng.com/ebun-oyagbola-shagari-paid-us-n1000-monthly-as-ministers/|title=Ebun Oyagbola: Shagari paid us N1,000 monthly as ministers|work=The Niche|last=Ayotunde|first=Taye|date=21 September 2014|accessdate=17 July 2016}}</ref><ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200611060913.html|title=Nigeria: 'Marwa Will Retain EFCC'|work=[[Media Trust|Daily Trust]]|last=Suleiman|first=O. Zainab|date=5 November 2006|accessdate=17 July 2016}}</ref>
Golle e nder jaŋde e golle laamu
Caggal nde o timmini jangirde maako haa lesdi feere, Oyagbola nasti nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1963. O huwi nder kuuɗe hukuumaaji pamari feere-feere nden o mahi innde maako bana hukuumaaji pamari ɗin nder duuɓi arandeeji jeytaare lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite web|last=ALEX|first=Ehime|date=2025-03-02|title=Tinubu, Abiodun mourn as Nigeria's first female minister Ebun Oyagbola dies at 94|url=https://www.icirnigeria.org/tinubu-abiodun-mourn-as-nigerias-first-female-minister-ebun-oyagbola-dies-at-94/|access-date=2026-05-05|website=The ICIR- Latest News, Politics, Governance, Elections, Investigation, Factcheck, Covid-19|language=en-GB}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|date=2025-03-01|title=Ogun governor mourns Adenike Oyagbola, first female minister of cabinet rank {{!}} Western Post|url=https://www.westernpost.ng/ogun-governor-mourns-adenike-oyagbola-first-female-minister-of-cabinet-rank/|access-date=2026-05-05|language=en-US}}</ref>
== Sarwiis dipolomaasi ==
Caggal nde o yalti e jappeere laamu, Oyagbola woni ammbasadeer leydi Naajeeriya to Meksik, o heɓi kadi seedantaagal to Panama, Kosta Rika, e Guatemala. Kuugal maako diplomaasi semmbiɗini jokkindiral lesɗe Naajeeriya, haa teeŋti bee lesɗe Amerika Latin.
Wasiyaaji e jokkondiral renndo
Oyagbola nasti nder kuugal ɓamtaare rento, nden o laati hooreejo hukuuma Naajeeriya, ngam ɓamtuki welwelo ɓernde e mahngo jam. O woniino kadi daraniiɗo semmbinde rewɓe, o hirjinii rewɓe ɓeydaade tawtoreede ardorde e laamu.
== Maayde e ndonu ==
Ebun Oyagbola maayi nyande 28 lewru February 2025, o mari duuɓi 94. Ardiiɓe lesdi Naajeeriya, hawtaade e hooreejo leydi Naajeeriya Bola Tinubu e ardiiɓe lesdi Ogun, ɗon siftora mo bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder siyaasaaku. O siftori bana pioneer mo udditi dammuɗe ngam rewɓe nder laamu lesdi Naajeeriya e diplomasi.
== Tuugnorgal ==
emqv8v6v5psrqky4ibd00sgptqopkac
Kingsley Otuaro
0
42314
175209
2026-06-21T20:43:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175209
wikitext
text/x-wiki
Kingsley Burutu Otuaro (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.
Jaangirde
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.
Kugal
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.
Tuugnorgal
tu1xpk5javf99ae50tx2ek72nc6yavy
175210
175209
2026-06-21T20:44:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175210
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Kingsley Burutu Otuaro (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.
Jaangirde
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.
Kugal
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.
Tuugnorgal
g9kl76i9nbkfa1qwrqo0i8nqdip367y
175211
175210
2026-06-21T20:45:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175211
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kingsley Burutu Otuaro''' (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.
== Jaangirde ==
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.
== Kugal ==
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.
== Tuugnorgal ==
j1kqule5i81bidzcw87sb97zhtuwmcy
175212
175211
2026-06-21T20:47:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175212
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kingsley Burutu Otuaro''' (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.<ref>{{Cite news|date=2018-02-15|title=Otuaro denies hand in Ugborodo community crisis|url=https://guardian.ng/news/otuaro-denies-hand-in-ugborodo-community-crisis/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-08-31|title=How I rose from 'Creek' boy to dep gov- Otuaro|url=https://www.vanguardngr.com/2021/08/how-i-rose-from-creek-boy-to-dep-gov-otuaro/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-26|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>
== Jaangirde ==
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.
== Kugal ==
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.
== Tuugnorgal ==
pv7wym5cp09q08ur3u6v75hx8poi12o
175213
175212
2026-06-21T20:48:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175213
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kingsley Burutu Otuaro''' (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.<ref>{{Cite news|date=2018-02-15|title=Otuaro denies hand in Ugborodo community crisis|url=https://guardian.ng/news/otuaro-denies-hand-in-ugborodo-community-crisis/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-08-31|title=How I rose from 'Creek' boy to dep gov- Otuaro|url=https://www.vanguardngr.com/2021/08/how-i-rose-from-creek-boy-to-dep-gov-otuaro/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-26|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>
== Jaangirde ==
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.<ref>{{Cite news|last1=Omonigho|first1=Matthew|title=How I got revelation before I became deputy governor – Otuaro|url=https://www.dailypost.ng/2018/01/13/got-revelation-became-deputy-governor-otuaro/amp/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|date=13 January 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.deltastate.gov.ng/team_members/kingsley-otuaro|title=Delta State Government}}</ref>
== Kugal ==
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.
== Tuugnorgal ==
mf8dppz91lu97a2amh73xtvl4tg0jnx
175214
175213
2026-06-21T20:50:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175214
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kingsley Burutu Otuaro''' (jibinaa ko 16 abriil 1968) ko siyaasyanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023.<ref>{{Cite news|date=2018-02-15|title=Otuaro denies hand in Ugborodo community crisis|url=https://guardian.ng/news/otuaro-denies-hand-in-ugborodo-community-crisis/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-08-31|title=How I rose from 'Creek' boy to dep gov- Otuaro|url=https://www.vanguardngr.com/2021/08/how-i-rose-from-creek-boy-to-dep-gov-otuaro/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-26|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>
== Jaangirde ==
Otuaro heɓi LLB mum e teddungal e hitaande 1999 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Bendel State (hannde ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ambrose Alli). O noddiraa ko e bar e hitaande 2005. O woniino jaagorgal keeringal to James Ibori e geɗe renndo.<ref>{{Cite news|last1=Omonigho|first1=Matthew|title=How I got revelation before I became deputy governor – Otuaro|url=https://www.dailypost.ng/2018/01/13/got-revelation-became-deputy-governor-otuaro/amp/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|date=13 January 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.deltastate.gov.ng/team_members/kingsley-otuaro|title=Delta State Government}}</ref>
== Kugal ==
Otuaro woniino komisinaajo lomtotooɗo leñol Ijaw e nder yiilirde Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Delta (DESOPADEC) hade yiilirde ndee fuseede. E dow mbayliigu njuɓɓudi DESOPADEC, guwerneer Emmanuel Uduaghan toɗɗiima mo kadi ngam golloraade golle ɗee gila 2012 haa 2014. Otuaro ko tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi. O tawtoraama woote gardagol leydi ñalnde 25 mee 2022, ɗe Sheriff Oborevwori anndinaa ko kañum heɓi.<ref>{{Cite web|title=Delta State Government|url=https://www.deltastate.gov.ng/deputy-governor/|access-date=2022-06-08|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
1ary4lfecpdh3zxjlzaufrl79nex01l
Maayo Mzimvubu
0
42315
175215
2026-06-21T21:09:14Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.[2] Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange. == Yahde == Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal..."
175215
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.[2] Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.[3]
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.[5]
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.[6] Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.[7]
efw04w6m1pf05l69827t8ptcpnmcskz
175216
175215
2026-06-21T21:12:06Z
Nnamadee
11577
175216
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.[5]
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.[6] Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.[7]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.[8]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
mbrx0xdowrevvrxt5a4ld87c9de4wa7
175217
175216
2026-06-21T21:12:50Z
Nnamadee
11577
175217
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.[5]
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.[6] Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.[7]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.[8]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
k2zgqk1wfjatz6x9rnd5swer2ubtqy0
175218
175217
2026-06-21T21:14:01Z
Nnamadee
11577
175218
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.[6] Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.[7]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.[8]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
hgsybz6w4ps2i7ax3l7yjlm1awep83e
175219
175218
2026-06-21T21:14:46Z
Nnamadee
11577
175219
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.[6] Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.[8]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
cz4r4cln8lqibi8deeh1ieafpye1d2k
175220
175219
2026-06-21T21:15:20Z
Nnamadee
11577
175220
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.[8]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
scpllxru6mo9f9dy2eto05fzil6a6xk
175221
175220
2026-06-21T21:15:50Z
Nnamadee
11577
175221
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.<ref>Mzimbuvu to Keiskamma WMA 12</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.[9]
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
hkewwa2rhunlq8r5szjav88q7hgy7jo
175222
175221
2026-06-21T21:16:24Z
Nnamadee
11577
175222
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.<ref>Mzimbuvu to Keiskamma WMA 12</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.<ref>FROC - Reference frequency of occurrence of fish species in South Africa</ref>
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.[10]
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
ap7vjwhujpd3k926aryuyd3qariqtws
175223
175222
2026-06-21T21:17:02Z
Nnamadee
11577
175223
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.<ref>Mzimbuvu to Keiskamma WMA 12</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.<ref>FROC - Reference frequency of occurrence of fish species in South Africa</ref>
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.<ref>Costello, John (4 September 2023). "Sharks and Sound at Port St Johns Second Beach".</ref>
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.[11][12]
== Tuugnorgal ==
sx7j6u7gmeb0g34gsj2yirc5gp1jf0w
175224
175223
2026-06-21T21:17:36Z
Nnamadee
11577
175224
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.<ref>Mzimbuvu to Keiskamma WMA 12</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.<ref>FROC - Reference frequency of occurrence of fish species in South Africa</ref>
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.<ref>Costello, John (4 September 2023). "Sharks and Sound at Port St Johns Second Beach".</ref>
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.<ref>Umzimvubu Catchment Partnership (PDF) (Report). WWF South Africa.</ref>
== Tuugnorgal ==
b3kvrey8ropokacw2cy412n4oh4zaxi
175225
175224
2026-06-21T21:18:03Z
Nnamadee
11577
175225
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mzimvubu''' walla maayo Umzimvubu ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e Afrik worgo.<ref>"myfundi.co.za". myfundi.co.za.</ref> Ngo woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina jogii iwdi mum ko e diiwaan worgo Kap fuɗnaange, e nokku biyeteeɗo Matatiele e tufnde Fletcher sara keeri leydi Lesoto. Mzimvubu ina ilna e ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓurndi heewde e bannge fuɗnaange-rewo, ina ilna e nder geec Indiya rewrude e ŋoral mawngal anndiraangal "Gates of St John" e nder ŋoral gonngal to Port St. Johns. Njuuteeki maggal ko hedde 400 km, njaajeendi maggal ko 19 853 km2.<ref>"vn Rivers - Mzimvubu river". Archived from the original on 27 December 2008. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Hay so tawii ina jeyaa e maayooji mawɗi Afrik worgo, Mzimvubu e ŋoral mum ɓuri heewde ko ƴellitaaki. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Kapfudzaruwa, Farai; Sowman, Merle (13 October 2009). "Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Water SA. 35 (5): 683–692. doi:10.4314/wsa.v35i5.49195 – via SciELO.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1635 laana ndiwoowa Portigaal ‘Nossa Senhora de Belem’ yani e daande maayo Mzimvubu.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Maayo Mzimvubu feccii Pondoland e Pondoland Fuɗnaange e Pondoland Hirnaange.<ref>Contributions to the ecology of Maputaland, Southern Africa</ref> Naane hunduko maayo ngoo huutortenoo ko no laana ndiwoowa nii, kono ngool gollal woppitaa ko e kitaale 1940 nde laana ndiwoowa kaa wonti ɓuuɓka no feewi ngam laanaaji mawɗi sabu ɓuuɓol e wonde naatgol ngol ina haɗee sahaa e sahaa fof e ceene. Hannde oo, maayo ngo ina waawi yahde tan ko e laanaaji tokoosi fotde 10 km dow maayo.<ref>van der Merwe, E. and Costello, K. Port St. Johns, "Paradise in Pondoland" (2nd edition).</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Mzimvubu ko maayo Tsitsa, maayo Thina (Tina), maayo Kinira e maayo Mzintlava.<ref>Mzimbuvu to Keiskamma WMA 12</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko biyeteeɗi Oncorhynchus mykiss, leñol naatngol, hono Barbus anoplus e Anguilla mossambica ; woɗɓe, ko wayi no Mikropterus salmoides e Siprinus karpiyo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi.<ref>FROC - Reference frequency of occurrence of fish species in South Africa</ref>
Bull sharks ina keewi ndiyam, ina anndaa ina njibina e nder maayo, ina jokkondiri e ɓuuɓri njiyaagu e nder geec saraaji.<ref>Costello, John (4 September 2023). "Sharks and Sound at Port St Johns Second Beach".</ref>
Eɓɓooje njuɓɓudi ɓulli e nder maayo toowngo ina jeyaa heen Porogaraam gollondiral ɓulli Umzimvubu, mo fedde toppitiinde ko fayti e taariindi e laddeeji e ndeenka Afrik worgo sosi.<ref>Umzimvubu Catchment Partnership (PDF) (Report). WWF South Africa.</ref><ref>"Umzimvubu Catchment Partnership Programme". Biodiversity Sector Investment Portal. South African Department of Forestry, Fisheries and the Environment.</ref>
== Tuugnorgal ==
79fi23rm9yu9lhzt9qsxrq80f7w5k77
Maayo Verlorevlei
0
42316
175226
2026-06-21T21:29:54Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi. Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.[2] == Tariya == Simon van der Stel yilliima e h..."
175226
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.[2]
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.[1] Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.[3]
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;[4] ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
mizsee1h89uhgaspqqw8h1lewj5rclf
175227
175226
2026-06-21T21:30:27Z
Nnamadee
11577
175227
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.[2]
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.[1] Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.[3]
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;[4] ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
gyhf04r7bte7hxv1avveu5usesmx8hx
175228
175227
2026-06-21T21:31:36Z
Nnamadee
11577
175228
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.<ref>Chakona, Albert; Swartz, Ernst R.; Skelton, Paul H. (11 November 2014). "A new species of redfin (Teleostei, Cyprinidae, Pseudobarbus) from the Verlorenvlei River system, South Africa". ZooKeys (453). Pensoft: 121–137. Bibcode:2014ZooK..453..121C. doi:10.3897/zookeys.453.8072. PMC 4258629. <nowiki>PMID 25493062</nowiki>. Retrieved 4 December 2014.</ref>
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.[1] Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.[3]
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;[4] ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
guzwo11f0jly2sa9fxa2pe4j9rmaefj
175229
175228
2026-06-21T21:32:16Z
Nnamadee
11577
175229
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.<ref>Chakona, Albert; Swartz, Ernst R.; Skelton, Paul H. (11 November 2014). "A new species of redfin (Teleostei, Cyprinidae, Pseudobarbus) from the Verlorenvlei River system, South Africa". ZooKeys (453). Pensoft: 121–137. Bibcode:2014ZooK..453..121C. doi:10.3897/zookeys.453.8072. PMC 4258629. <nowiki>PMID 25493062</nowiki>. Retrieved 4 December 2014.</ref>
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.<ref>"Verlorenvlei". Ramsar Sites Information Service. Retrieved 14 April 2024.</ref> Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.[3]
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;[4] ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
mzdk6qxm0elwi362kwllgnmv4t4cioh
175230
175229
2026-06-21T21:32:49Z
Nnamadee
11577
175230
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.<ref>Chakona, Albert; Swartz, Ernst R.; Skelton, Paul H. (11 November 2014). "A new species of redfin (Teleostei, Cyprinidae, Pseudobarbus) from the Verlorenvlei River system, South Africa". ZooKeys (453). Pensoft: 121–137. Bibcode:2014ZooK..453..121C. doi:10.3897/zookeys.453.8072. PMC 4258629. <nowiki>PMID 25493062</nowiki>. Retrieved 4 December 2014.</ref>
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.<ref>"Verlorenvlei". Ramsar Sites Information Service. Retrieved 14 April 2024.</ref> Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.<ref>"Verlorenvlei". BirdLife South Africa. Retrieved 14 April 2024.</ref>
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;[4] ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
aexc6tj4146klxlrcrxw83xqd2u7wwl
175231
175230
2026-06-21T21:33:25Z
Nnamadee
11577
175231
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.<ref>Chakona, Albert; Swartz, Ernst R.; Skelton, Paul H. (11 November 2014). "A new species of redfin (Teleostei, Cyprinidae, Pseudobarbus) from the Verlorenvlei River system, South Africa". ZooKeys (453). Pensoft: 121–137. Bibcode:2014ZooK..453..121C. doi:10.3897/zookeys.453.8072. PMC 4258629. <nowiki>PMID 25493062</nowiki>. Retrieved 4 December 2014.</ref>
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.<ref>"Verlorenvlei". Ramsar Sites Information Service. Retrieved 14 April 2024.</ref> Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.<ref>"Verlorenvlei". BirdLife South Africa. Retrieved 14 April 2024.</ref>
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;<ref>Yeld, John (13 March 2021). "West Coast's Verlorenvlei: What's lost when a wetland dries up?". Daily Maverick. Retrieved 14 April 2024.</ref> ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.[5]
== Tuugnorgal ==
61uofcfnho6gtyd4yx7bx3xattvw5go
175232
175231
2026-06-21T21:33:54Z
Nnamadee
11577
175232
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Verlorevlei''' ko maayo e nder diiwaan Kap worgo to Afrik worgo. E nder ŋoral ŋoral, maayo ngoo ina rewi Eendekuil, Het Kruis, e Redelinghuys. Hunduko maayo ngo woni ko e Elands Bay. Wonaaɗe mayre ina mbaɗi maayo Hol, maayo Kruismans e maayo Krom Antonies. Ina fawii e nder system Drainage G e Nokku Njuɓɓudi.
Ko maayo ngoo tan woni nokku anndaaɗo e hoɗorde mboros biyeteeɗo Verlorenvlei mo alaa ko bonnata.<ref>Chakona, Albert; Swartz, Ernst R.; Skelton, Paul H. (11 November 2014). "A new species of redfin (Teleostei, Cyprinidae, Pseudobarbus) from the Verlorenvlei River system, South Africa". ZooKeys (453). Pensoft: 121–137. Bibcode:2014ZooK..453..121C. doi:10.3897/zookeys.453.8072. PMC 4258629. <nowiki>PMID 25493062</nowiki>. Retrieved 4 December 2014.</ref>
== Tariya ==
Simon van der Stel yilliima e hitaande 1685 e yahdu mum to Namaqualand, o woni ko e miijo wonde maayo ngoo ko ɓuuɓol maayo Olifants. Ensign Johannes Tobias Rhenius yiyri maayo ngoo ko « majjingo » e nder reedu e hitaande 1724, rokki ngo innde mum (Afriknaaɓe : verlore, lit. ‘majjii’ e vlei, ‘maayooji’).
== Ko ɓuuɓri Verlorevlei ==
Hedde 30 km to worgo-fuɗnaange Redelinghuys, ko maayo ɓuuɓngo ina ñammina maayo ngoo. E nder ndunngu, ina waɗi kilooji, ndiyam ɗam ina suuɗii e les ŋoral ɓalewal. E nder ndunngu, maayo ngoo ina yoora. 500 mbaydi colli njiytaama ɗoo. Ladde ndee ina yiɗaa e ƴeewooɓe colli e jom en liɗɗi. Ina jeyaa e maayooji leydi ndii seeɗa ɗi ndiyam laaɓɗam woni e saraaji maayo, maayo Verlorevlei ko nokku keewɗo faayiida to bannge njibinagol e ñamri pelikanuuji, flamingooji, e kullon ladde e liɗɗi goɗɗi. Leɗɗe keewɗe kadi ina tawee toon. Na’i ina nguura e daande maayo, ndiyam ina yaltinee ngam ilnude. E hitaande 1991, nokku ɓuuɓɗo oo innitiraa ko nokku Ramsar.<ref>"Verlorenvlei". Ramsar Sites Information Service. Retrieved 14 April 2024.</ref> Estuary oo ina hiisee wonde nokku keewɗo nafoore to bannge colli e nguurndam, e BirdLife Afrik worgo.<ref>"Verlorenvlei". BirdLife South Africa. Retrieved 14 April 2024.</ref>
== Kunaaje ==
Maayo Verlorevlei e ŋorol mum ina njogii kulhuli yoorgol mum;<ref>Yeld, John (13 March 2021). "West Coast's Verlorenvlei: What's lost when a wetland dries up?". Daily Maverick. Retrieved 14 April 2024.</ref> ustude ndiyam ɗam ummoraade e mahngo baraasuuji ɗi ngonaa laawɗuɗi e ndiyam mbonɗam ummoraade e peewnugol tungsten peewnaaɗi dow maayo e gese taariiɗe ɗum, bonnii nokkuuji taariiɗi ɗii. Muuñal colli ndiyam ustiima gila e 39 haa 22.<ref>Handley, Kate (17 July 2023). "Critical Verlorenvlei Estuary under threat of death by a thousand cuts". Daily Maverick. Retrieved 14 April 2024.</ref>
== Tuugnorgal ==
4iusr9ha7tsupqyy81payhrv5mo7je1
Maayo Breede
0
42317
175233
2026-06-22T06:08:30Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë. == Fuɗɗoode == Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnd..."
175233
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.[1] Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.[2]
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
4bjwve6dftiitqthjy412x1jz2nqzae
175234
175233
2026-06-22T06:10:22Z
Nnamadee
11577
175234
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.[1] Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.[2]
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof[laɓɓitingol ina haani]. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.[3] Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
hyndul3u2q7emq47ozlmjwofdcmv2b8
175235
175234
2026-06-22T06:11:19Z
Nnamadee
11577
175235
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.[1] Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.[2]
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof[laɓɓitingol ina haani]. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.[3] Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
62l9sfn7isapf1s5isv5f545rdwicz1
175236
175235
2026-06-22T06:12:03Z
Nnamadee
11577
175236
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.[1] Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.[2]
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof[laɓɓitingol ina haani]. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.[3] Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
<gallery mode="packed" heights="165">
Image:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River
Image:Breede River PA020053.JPG|Breede from Bontebok Park
Image:Handbetriebene Fähre P1020854.JPG|[[Cable ferry]] at Malgas
Image:PA020092 Breede River vor Langeberg Mountains.JPG|Breede with [[Langeberg]] backdrop
</gallery>
702vcwp4mdlp6f63sgaakl4jv895c51
175237
175236
2026-06-22T06:14:03Z
Nnamadee
11577
175237
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.<ref>"Breede River Valley". www.places.co.za.</ref> Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.[2]
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof[laɓɓitingol ina haani]. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.[3] Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
<gallery mode="packed" heights="165">
Image:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River
Image:Breede River PA020053.JPG|Breede from Bontebok Park
Image:Handbetriebene Fähre P1020854.JPG|[[Cable ferry]] at Malgas
Image:PA020092 Breede River vor Langeberg Mountains.JPG|Breede with [[Langeberg]] backdrop
</gallery>
== Tuugnorgal ==
n6leh4tow4ftu414qmk4e1bphok4voi
175238
175237
2026-06-22T06:14:30Z
Nnamadee
11577
175238
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.<ref>"Breede River Valley". www.places.co.za.</ref> Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.<ref>Bree - estuary Archived October 8, 2006, at the Wayback Machine</ref>
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof[laɓɓitingol ina haani]. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.[3] Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
<gallery mode="packed" heights="165">
Image:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River
Image:Breede River PA020053.JPG|Breede from Bontebok Park
Image:Handbetriebene Fähre P1020854.JPG|[[Cable ferry]] at Malgas
Image:PA020092 Breede River vor Langeberg Mountains.JPG|Breede with [[Langeberg]] backdrop
</gallery>
== Tuugnorgal ==
ld641p8lrjy055bai3514h25brd73i4
175239
175238
2026-06-22T06:15:15Z
Nnamadee
11577
175239
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.<ref>"Breede River Valley". www.places.co.za.</ref> Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.<ref>Bree - estuary Archived October 8, 2006, at the Wayback Machine</ref>
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.<ref>Wavescape, Spike at. "Bizarre Bull Shark Record". www.wavescape.co.za.</ref> Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.[4]
== Galle ==
<gallery mode="packed" heights="165">
Image:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River
Image:Breede River PA020053.JPG|Breede from Bontebok Park
Image:Handbetriebene Fähre P1020854.JPG|[[Cable ferry]] at Malgas
Image:PA020092 Breede River vor Langeberg Mountains.JPG|Breede with [[Langeberg]] backdrop
</gallery>
== Tuugnorgal ==
t0jr9kvh7mpudtm6zxumzvwjod0a142
175240
175239
2026-06-22T06:15:48Z
Nnamadee
11577
175240
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Breede''' ( Afriknaaɓe : Breederivier ), anndiraango kadi Maayo Breë , ko maayo wonngo e diiwaan Kap hirnaange to Afrik worgo. E yahde nder leydi haa fuɗnaange gila wuro Kap, maayo ngoo ina doga bannge hirnaange haa fuɗnaange. Koye hirnaange taariiɗe ɗee ko peccitagol duunde adanngol ngol koɗdiiɗo Oropnaaɓe njiyti e teeminannde 18ɓiire. Maayo Witels e maayo Dwars ngonta maayo Breë.
== Fuɗɗoode ==
Nokku gadano mo maayo ngoo heɓtotoo ko e nder tufnde Skurweberg saraaji Ceres. Ndeen ndiyam hoore ɗam ina doga e Michell's Pass hannde oo hade mum yaltude e laawol mum hakkundeewol e nder nokku Worcester.<ref>"Breede River Valley". www.places.co.za.</ref> Hunduko maayo ngo woni ko e ŋoral to Witsand to maayo Indiya.<ref>Bree - estuary Archived October 8, 2006, at the Wayback Machine</ref>
== Tributeeruuji ==
E laawol maggol rewrude e falnde maayo Breede, ngol hawri ko e maayo Holsloot e maayo Smalblaar, gila e nokkuuji mum en ɓuuɓɗi, koɗli Du Toitskloof e Stettyn. Maayo Hex e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koye Hex River kadi ina jokkondiri e maayo Breede gila fuɗnaange-rewo. Ko ɓuri les ɗoo maayo Slang e maayo Buffeljags ina ɓuuɓna ŋoral fuɗnaange koɗli Langeberg hade mum en ustude ndiyam mum en e maayo Breede. Hedde Swellendam maayo ngoo ina jokkondiri e Riviersonderend, e nokku mum ɓuuɓɗo e nder koɗli taariiɗi baraas Theewaterskloof sara Villiersdorp.
== Baraaji dow maayo ==
Dam mawɗo Brandvlei, timminaama e hitaande 1936, ɓeydaama haa timmi e hitaande 1987, ina rokka ndiyam e peeje irrigaasiyoŋ keewɗe e nder fannuuji ndema diiwaan oo fof. (anndiraaɗo kadi baraas Brandvlei e baraas Kwaggaskloof. E nder nokku ɗo ndiyam ɗam woni ɗoo ina waɗi baraasuuji goɗɗi seeɗa:
* Baraas Stettynskloof e dow maayo Holsloot, ɓuuɓngo maayo Breede.
* Baraas Zwiegelaars
* Baraas ndiyam ɗiɗo fof e dow maayo Riviersonderend
* Baraas Elandskloof dow maayo Elands ko ɓuuɓri maayo Riviersonderend.
* Baraas Moordkuil to maayo Hooks ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Dam Keerom dow maayo Nuy ko ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Klipberg e dow maayo Konings e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Keisers, ɓuuɓri maayo Breede.
* Baraas Pietersfontein dow maayo Pietersfontein ɓuuɓol maayo Kogmanskloof, kadi ɓuuɓol maayo Breede.
* Baraas Poortjieskloof to maayo Groot kadi ina ilna e maayo Kogmanskloof
* Baraas Buffeljags dow maayo Buffeljags ko ɓuuɓri maayo Breede.
== Kuɗe ==
Ƴeew kadi: Maraton laana ndiwoowa maayo Breede
Maayo Breede ko nokku keewɗo yimɓe ngam waɗde njilluuji e maayo. Ndiyam ɗam ɓuuɓɗam no feewi e ŋakkeende mborosaaji, hippo e ɓowɗi ina mbaɗa ɗoo nokku ɓurɗo waawde yahde e ñalɗi udditgol. Turismaaji keewɗi ina njuppa fotde 20 km to fuɗnaange Swellendam e nder laanaaji puccitooji yimɓe ɗiɗo. Maayo ngoo ina waawi yahde fotde 28 km, gila e hunuko mum to Witsand.
== Ekoloji ==
Heewi wonde ko ƴiye na’i ina naata e nder maayo Breede, ina njooɗii e ndiyam maayo Breede, nde tawnoo ina winndaa ko ina tolnoo e 5 km dow maayo.<ref>Wavescape, Spike at. "Bizarre Bull Shark Record". www.wavescape.co.za.</ref> Ɗeeɗoo ƴiye njiytaa ko e daawal ɗiɗaɓal e nder yeewtere wiyeteende River Monsters. No wiɗtooji Jeremy Wade kollitirta nii, ƴiye na’i maayo Breede ɓuri mawnude e ko ɓuri heewde sabu aada mum en keeriiɗo wujjude ko liɗɗi njiyti, ina addana ɗum en ñamminde e dañde teddeendi tawa ɓe njaltinaani semmbe no feewi. Ɗuum e sifaa celluɗo ekosistem maayo ngoo e mbaydi mum addani limto seeɗa no feewi haa alaa ko woni e mum so wonaa njiyaagu e yimɓe e nder nokku hee.<ref>"Hidden Predator". River Monsters. 30 May 2010. Animal Planet.</ref>
== Galle ==
<gallery mode="packed" heights="165">
Image:Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River.jpg|Alvi's Drift low-water bridge across the Breede River
Image:Breede River PA020053.JPG|Breede from Bontebok Park
Image:Handbetriebene Fähre P1020854.JPG|[[Cable ferry]] at Malgas
Image:PA020092 Breede River vor Langeberg Mountains.JPG|Breede with [[Langeberg]] backdrop
</gallery>
== Tuugnorgal ==
0k1vs70z94rp2a508psu39f1ud1bezd
Maayo Swartkops
0
42318
175241
2026-06-22T06:17:32Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.[1] Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.[1] Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.[1] Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko ka..."
175241
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.[1] Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.[1] Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.[1] Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.[1] Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
d2zm4orhc5x8m8tk8ju7nz8q5y1i7je
175242
175241
2026-06-22T06:17:54Z
Nnamadee
11577
175242
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.[1] Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.[1] Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.[1] Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.[1] Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
6ujgs01hkitsfff6i0heu0e4o84vq31
175243
175242
2026-06-22T06:18:54Z
Nnamadee
11577
175243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref>Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.[1] Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.[1] Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.[1] Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
cw9ytpgxfrre16l4s3l4q9i9dmo5d9e
175244
175243
2026-06-22T06:19:22Z
Nnamadee
11577
175244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.[1] Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.[1] Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
qhwciw7wrguxa6w5opadc89bwrh7x4u
175245
175244
2026-06-22T06:19:42Z
Nnamadee
11577
175245
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.<ref name=":0" /> Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.[1] Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
eop8xy39lfvd025bazjxpf90zt03wcz
175246
175245
2026-06-22T06:20:00Z
Nnamadee
11577
175246
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,[2] ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.<ref name=":0" /> Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.<ref name=":0" /> Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
8d2vbxpe02fibqyweai5oy1xw8ykprf
175247
175246
2026-06-22T06:20:40Z
Nnamadee
11577
175247
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,<ref>"Protecting Our Estuary". Zwartkops Conservancy. 2021. Retrieved 2022-12-17.</ref> ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.<ref name=":0" /> Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.<ref name=":0" /> Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.[3]
== Tuugnorgal ==
0u7qaf0vl2s70gw16bkpeueecw9pt4m
175248
175247
2026-06-22T06:21:23Z
Nnamadee
11577
175248
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,<ref>"Protecting Our Estuary". Zwartkops Conservancy. 2021. Retrieved 2022-12-17.</ref> ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.<ref name=":0" /> Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.[2] Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.<ref name=":0" /> Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.<ref>"Behind the Herald Headlines with Daron Mann: Swartkops Estuary pollution reaches crisis level". The Herald (South Africa). 2022-03-30. Retrieved 2022-12-17.</ref>
== Tuugnorgal ==
sep2vjkn1nuc0j8yav5mq249cj2d8hw
175249
175248
2026-06-22T06:22:03Z
Nnamadee
11577
175249
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Swartkops''', kadi maayo Zwartskop, (Afrikaaɓe: koɗli ɓaleeji) ko maayo ndiyam e nder diiwaan Fuɗnaange Kap to Afrik worgo.<ref name=":0">Maclear, Limont Gordon Alexander (March 1996). The Geohydrology of the Swartkops River Basin - Uitenhage Region, Eastern Cape (PDF) (Master of Science thesis). University of Cape Town.</ref> Iwdi Swartkops ina sara tufnde Cockscombe,<ref name=":1">"Protecting Our Estuary". Zwartkops Conservancy. 2021. Retrieved 2022-12-17.</ref> ina ɓuuɓtoo fuɗnaange haa e nder maayo Algoa to maayo Indiya to maayo Bluewater, sara Gqeberha tan.<ref name=":0" /> Laabi maggal ɗiɗi mawɗi ko maayo Kwa-Zunga to bannge worgo e maayo Elands to bannge worgo.<ref name=":0" /> Maayo ngoo kadi ina ñamlee e maayo Motherwell, e maayo Markman, e maayo Chatty, ko kam en kadi ngoni ɓulli ndiyam.<ref name=":1" /> Dam Groendal maayo ngoo mahaa ko e hitaande 1933. Ko ɗoon Swartzkops woni e nokku biyeteeɗo Uitenhage.<ref name=":0" /> Maayo ngo ina tampina e pollugol ndiyam, e ɓuuɓri, e ɓuuɓri algae.<ref>"Behind the Herald Headlines with Daron Mann: Swartkops Estuary pollution reaches crisis level". The Herald (South Africa). 2022-03-30. Retrieved 2022-12-17.</ref>
== Tuugnorgal ==
hytgwlkzlhyfdii3vqx0jilt24xy09j
Maayo Kariega
0
42319
175250
2026-06-22T06:26:49Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Kariega''' (e Afriknaaɓe: Kariegarivier) woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo fuɗɗotoo ko kiloomeeteeruuji 24 bannge worgo Grahamstown, ina maantiniri ɗum ko ɓuuɓol mum taƴondirngol. Nde yaltata ko e maayo Indiya rewrude e ŋoral.[1] == Iwdi innde ndee == Ko wiyetee Steenbok walla Kariega Maanaa innde Kariega ndee tigi-rigi anndaaka, kono ina gasa tawa nde ummorii ko e ɗemngal Khoikhoi. Khoikhoi en ina njeyaa e koɗdiiɗo gadano..."
175250
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kariega''' (e Afriknaaɓe: Kariegarivier) woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo fuɗɗotoo ko kiloomeeteeruuji 24 bannge worgo Grahamstown, ina maantiniri ɗum ko ɓuuɓol mum taƴondirngol. Nde yaltata ko e maayo Indiya rewrude e ŋoral.[1]
== Iwdi innde ndee ==
Ko wiyetee Steenbok walla Kariega
Maanaa innde Kariega ndee tigi-rigi anndaaka, kono ina gasa tawa nde ummorii ko e ɗemngal Khoikhoi. Khoikhoi en ina njeyaa e koɗdiiɗo gadano e diiwaan Kap. Hay so tawii iwdi maɓɓe ina hoɗi e nokku hee haa jooni, ɗemngal maɓɓe ina haalee tan e won e nokkuuji e nder Kap worgo. Kono tan, kelme Khoikhoi keewɗe ina kuutoree haa jooni e nokkuuji keewɗi e nder Afrik worgo, ina jeyaa heen wuro Garden Route Knysna, maanaa mum ko “ferns”, e Cango Caves, Cango maanaa mum ko “tufnde ɓuuɓnde”.
Nate caalli tawaaɗe sara maayo ngoo ina kollita kulle ladde nokku oo, ina heen Steenbok.
== Maayooji Kariega goɗɗi ==
=== Kariega e baraas Beervlei ===
Maayo Kariega ina ɓuuɓta e nder weendu Beervlei to fuɗnaange Willowmore. Innde ndee maayo feeñii e mbaadiiji keewɗi, ina heen Kariega e Karuka, annduɓe ɓee ciftinii wonde Kariega ko mbaadi ɓurndi ɓooyde, ina tuugnii e buubaaji. Maayo ngoo inniraa ko Buffels, walla Buffalo, ko Oropnaaɓe adanɓe hoɗɓe e nokku hee mbiyata ɗum. Kono tan, lowre keewnde ina hollita wonde innde ndee firti ko ‘steenbok’, tuugniinde wonaa e ɗemngal kono ko e woodgol antelope e nokku hee.
=== Kariega e maayo Alet ===
Maayo Kariega ko ɓuuɓol maayo Sundays.[2] Ko ɓuri heewde e laawol maggol, ngol dogata ko e Steenbok Flats. Tuugnaade e seedeeji ɗemɗe e keewal steenbok e nder ndeeɗoo fannu, annduɓe ina cikki wonde ndeeɗoo innde Kariega ina firta ‘steenbok’.
=== Kariega e maayo Liɗɗi mawngo ===
Maayo Kariega, ngo iwdi mum woni ko e dow tule ceene, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange Somerset, ko kañum kadi woni ɓuuɓri maayo Great Fish.
== Tuugnorgal ==
9bdzwkzpevzwov3xqko8ja6md2rm564
175251
175250
2026-06-22T06:27:07Z
Nnamadee
11577
175251
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kariega''' (e Afriknaaɓe: Kariegarivier) woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo fuɗɗotoo ko kiloomeeteeruuji 24 bannge worgo Grahamstown, ina maantiniri ɗum ko ɓuuɓol mum taƴondirngol. Nde yaltata ko e maayo Indiya rewrude e ŋoral.<ref>Biological responses to a resumption in river flow in a freshwater-deprived, permanently open Southern African estuary</ref>
== Iwdi innde ndee ==
Ko wiyetee Steenbok walla Kariega
Maanaa innde Kariega ndee tigi-rigi anndaaka, kono ina gasa tawa nde ummorii ko e ɗemngal Khoikhoi. Khoikhoi en ina njeyaa e koɗdiiɗo gadano e diiwaan Kap. Hay so tawii iwdi maɓɓe ina hoɗi e nokku hee haa jooni, ɗemngal maɓɓe ina haalee tan e won e nokkuuji e nder Kap worgo. Kono tan, kelme Khoikhoi keewɗe ina kuutoree haa jooni e nokkuuji keewɗi e nder Afrik worgo, ina jeyaa heen wuro Garden Route Knysna, maanaa mum ko “ferns”, e Cango Caves, Cango maanaa mum ko “tufnde ɓuuɓnde”.
Nate caalli tawaaɗe sara maayo ngoo ina kollita kulle ladde nokku oo, ina heen Steenbok.
== Maayooji Kariega goɗɗi ==
=== Kariega e baraas Beervlei ===
Maayo Kariega ina ɓuuɓta e nder weendu Beervlei to fuɗnaange Willowmore. Innde ndee maayo feeñii e mbaadiiji keewɗi, ina heen Kariega e Karuka, annduɓe ɓee ciftinii wonde Kariega ko mbaadi ɓurndi ɓooyde, ina tuugnii e buubaaji. Maayo ngoo inniraa ko Buffels, walla Buffalo, ko Oropnaaɓe adanɓe hoɗɓe e nokku hee mbiyata ɗum. Kono tan, lowre keewnde ina hollita wonde innde ndee firti ko ‘steenbok’, tuugniinde wonaa e ɗemngal kono ko e woodgol antelope e nokku hee.
=== Kariega e maayo Alet ===
Maayo Kariega ko ɓuuɓol maayo Sundays.[2] Ko ɓuri heewde e laawol maggol, ngol dogata ko e Steenbok Flats. Tuugnaade e seedeeji ɗemɗe e keewal steenbok e nder ndeeɗoo fannu, annduɓe ina cikki wonde ndeeɗoo innde Kariega ina firta ‘steenbok’.
=== Kariega e maayo Liɗɗi mawngo ===
Maayo Kariega, ngo iwdi mum woni ko e dow tule ceene, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange Somerset, ko kañum kadi woni ɓuuɓri maayo Great Fish.
== Tuugnorgal ==
55z6e09kykoja6owe72g4xxn04dea41
175252
175251
2026-06-22T06:27:46Z
Nnamadee
11577
175252
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kariega''' (e Afriknaaɓe: Kariegarivier) woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo fuɗɗotoo ko kiloomeeteeruuji 24 bannge worgo Grahamstown, ina maantiniri ɗum ko ɓuuɓol mum taƴondirngol. Nde yaltata ko e maayo Indiya rewrude e ŋoral.<ref>Biological responses to a resumption in river flow in a freshwater-deprived, permanently open Southern African estuary</ref>
== Iwdi innde ndee ==
Ko wiyetee Steenbok walla Kariega
Maanaa innde Kariega ndee tigi-rigi anndaaka, kono ina gasa tawa nde ummorii ko e ɗemngal Khoikhoi. Khoikhoi en ina njeyaa e koɗdiiɗo gadano e diiwaan Kap. Hay so tawii iwdi maɓɓe ina hoɗi e nokku hee haa jooni, ɗemngal maɓɓe ina haalee tan e won e nokkuuji e nder Kap worgo. Kono tan, kelme Khoikhoi keewɗe ina kuutoree haa jooni e nokkuuji keewɗi e nder Afrik worgo, ina jeyaa heen wuro Garden Route Knysna, maanaa mum ko “ferns”, e Cango Caves, Cango maanaa mum ko “tufnde ɓuuɓnde”.
Nate caalli tawaaɗe sara maayo ngoo ina kollita kulle ladde nokku oo, ina heen Steenbok.
== Maayooji Kariega goɗɗi ==
=== Kariega e baraas Beervlei ===
Maayo Kariega ina ɓuuɓta e nder weendu Beervlei to fuɗnaange Willowmore. Innde ndee maayo feeñii e mbaadiiji keewɗi, ina heen Kariega e Karuka, annduɓe ɓee ciftinii wonde Kariega ko mbaadi ɓurndi ɓooyde, ina tuugnii e buubaaji. Maayo ngoo inniraa ko Buffels, walla Buffalo, ko Oropnaaɓe adanɓe hoɗɓe e nokku hee mbiyata ɗum. Kono tan, lowre keewnde ina hollita wonde innde ndee firti ko ‘steenbok’, tuugniinde wonaa e ɗemngal kono ko e woodgol antelope e nokku hee.
=== Kariega e maayo Alet ===
Maayo Kariega ko ɓuuɓol maayo Sundays.<ref>Catchment N40 - The Sundays River</ref> Ko ɓuri heewde e laawol maggol, ngol dogata ko e Steenbok Flats. Tuugnaade e seedeeji ɗemɗe e keewal steenbok e nder ndeeɗoo fannu, annduɓe ina cikki wonde ndeeɗoo innde Kariega ina firta ‘steenbok’.
=== Kariega e maayo Liɗɗi mawngo ===
Maayo Kariega, ngo iwdi mum woni ko e dow tule ceene, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange Somerset, ko kañum kadi woni ɓuuɓri maayo Great Fish.
== Tuugnorgal ==
ifqvyq4bkici5pn10jmlhuk88v3e4sx
175253
175252
2026-06-22T06:28:22Z
Nnamadee
11577
175253
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kariega''' (e Afriknaaɓe: Kariegarivier) woni ko e diiwaan Kap Fuɗnaange to Afrik worgo. Maayo ngoo fuɗɗotoo ko kiloomeeteeruuji 24 bannge worgo Grahamstown, ina maantiniri ɗum ko ɓuuɓol mum taƴondirngol. Nde yaltata ko e maayo Indiya rewrude e ŋoral.<ref>Biological responses to a resumption in river flow in a freshwater-deprived, permanently open Southern African estuary</ref>
== Iwdi innde ndee ==
Ko wiyetee Steenbok walla Kariega
Maanaa innde Kariega ndee tigi-rigi anndaaka, kono ina gasa tawa nde ummorii ko e ɗemngal Khoikhoi. Khoikhoi en ina njeyaa e koɗdiiɗo gadano e diiwaan Kap. Hay so tawii iwdi maɓɓe ina hoɗi e nokku hee haa jooni, ɗemngal maɓɓe ina haalee tan e won e nokkuuji e nder Kap worgo. Kono tan, kelme Khoikhoi keewɗe ina kuutoree haa jooni e nokkuuji keewɗi e nder Afrik worgo, ina jeyaa heen wuro Garden Route Knysna, maanaa mum ko “ferns”, e Cango Caves, Cango maanaa mum ko “tufnde ɓuuɓnde”.
Nate caalli tawaaɗe sara maayo ngoo ina kollita kulle ladde nokku oo, ina heen Steenbok.
== Maayooji Kariega goɗɗi ==
=== Kariega e baraas Beervlei ===
Maayo Kariega ina ɓuuɓta e nder weendu Beervlei to fuɗnaange Willowmore. Innde ndee maayo feeñii e mbaadiiji keewɗi, ina heen Kariega e Karuka, annduɓe ɓee ciftinii wonde Kariega ko mbaadi ɓurndi ɓooyde, ina tuugnii e buubaaji. Maayo ngoo inniraa ko Buffels, walla Buffalo, ko Oropnaaɓe adanɓe hoɗɓe e nokku hee mbiyata ɗum. Kono tan, lowre keewnde ina hollita wonde innde ndee firti ko ‘steenbok’, tuugniinde wonaa e ɗemngal kono ko e woodgol antelope e nokku hee.
=== Kariega e maayo Alet ===
Maayo Kariega ko ɓuuɓol maayo Sundays.<ref>Catchment N40 - The Sundays River</ref> Ko ɓuri heewde e laawol maggol, ngol dogata ko e Steenbok Flats. Tuugnaade e seedeeji ɗemɗe e keewal steenbok e nder ndeeɗoo fannu, annduɓe ina cikki wonde ndeeɗoo innde Kariega ina firta ‘steenbok’.
=== Kariega e maayo Liɗɗi mawngo ===
Maayo Kariega, ngo iwdi mum woni ko e dow tule ceene, kiloomeeteeruuji 20 to fuɗnaange Somerset, ko kañum kadi woni ɓuuɓri maayo Great Fish.
== Tuugnorgal ==
teza01d2gn6nnpnbcgdhghxjyol6kbm
Tunji Otegbeye
0
42320
175254
2026-06-22T06:46:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175254
wikitext
text/x-wiki
Jeremiah Olatunji Otegbeye (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
Golle politik
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
Nguurndam caggal
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
Tuugnorgal
31tyjrq09h5oykkij73sg5cvc9v60tl
175255
175254
2026-06-22T06:47:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175255
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Jeremiah Olatunji Otegbeye (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
Golle politik
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
Nguurndam caggal
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
Tuugnorgal
jjahjow2owf50435ea7za35912uz9ju
175256
175255
2026-06-22T06:48:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175256
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
Golle politik
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
Nguurndam caggal
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
Tuugnorgal
44nl8t45ymbvgzpw7svyfwdx1s9936w
175257
175256
2026-06-22T06:48:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175257
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
Golle politik
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
Nguurndam caggal
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
Tuugnorgal
e7zsus4ey6k8bohj7l9iyexaj6yzhei
175258
175257
2026-06-22T06:49:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175258
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
== Golle politik ==
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
== Nguurndam caggal ==
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
== Tuugnorgal ==
mtx7vw1y13icu19jis1oakct3e8fug2
175259
175258
2026-06-22T06:51:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175259
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.<ref name="d">EgbaYewa Descendants Association Washington DC U.S.A. ''[http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20&%20daughters.htm Notable Egba and Egbado Sons and Daughters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm|date=2012-03-01}}''</ref><ref name="a">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/veteran-activist-otegbeye-dies-at-84/ "Veteran activist, Otegbeye dies at 84"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref><ref name="c">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-daniel-oshiomhole-oni-others-pay-tribute/ "Otegbeye: Daniel, Oshiomhole, Oni, others pay tribute"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.
== Golle politik ==
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
== Nguurndam caggal ==
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
== Tuugnorgal ==
bmon2s0v92x1ucs9erki4dlk2o7pqse
175260
175259
2026-06-22T06:54:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175260
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.<ref name="d">EgbaYewa Descendants Association Washington DC U.S.A. ''[http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20&%20daughters.htm Notable Egba and Egbado Sons and Daughters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm|date=2012-03-01}}''</ref><ref name="a">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/veteran-activist-otegbeye-dies-at-84/ "Veteran activist, Otegbeye dies at 84"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref><ref name="c">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-daniel-oshiomhole-oni-others-pay-tribute/ "Otegbeye: Daniel, Oshiomhole, Oni, others pay tribute"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.<ref name="d2" /><ref>''Punch'' (Nigeria). [http://archive.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2009102120143354 "Adieu, Tunji Otegbeye".]</ref><ref name="d2" />
== Golle politik ==
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
== Nguurndam caggal ==
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
== Tuugnorgal ==
8gfna0fbyyziye16keffnm9gf164non
175261
175260
2026-06-22T06:56:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175261
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.<ref name="d">EgbaYewa Descendants Association Washington DC U.S.A. ''[http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20&%20daughters.htm Notable Egba and Egbado Sons and Daughters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm|date=2012-03-01}}''</ref><ref name="a">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/veteran-activist-otegbeye-dies-at-84/ "Veteran activist, Otegbeye dies at 84"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref><ref name="c">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-daniel-oshiomhole-oni-others-pay-tribute/ "Otegbeye: Daniel, Oshiomhole, Oni, others pay tribute"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.<ref name="d2" /><ref>''Punch'' (Nigeria). [http://archive.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2009102120143354 "Adieu, Tunji Otegbeye".]</ref><ref name="d2" />
== Golle politik ==
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.<ref name="d3" /><ref name="b" /><ref>Owei Lakemfa, [http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-a-debt-of-gratitude/ "Otegbeye: A debt of gratitude"], ''Vanguard'', 14 October 2009.</ref><ref name="e">Matusevich, ''[https://books.google.com/books?id=qnfyZ7rHbtoC&pg=PA68 No Easy Row for a Russian Hoe: Ideology and Pragmatism in Nigerian-Soviet Relations: 1960-1991]'', Trenton, NJ: Africa World Press, 2003, pp. 68, 70.</ref>
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.
== Nguurndam caggal ==
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
== Tuugnorgal ==
mx9kmqxuyh8eooltfvtbp99xrnwmycv
175262
175261
2026-06-22T06:58:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175262
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.<ref name="d">EgbaYewa Descendants Association Washington DC U.S.A. ''[http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20&%20daughters.htm Notable Egba and Egbado Sons and Daughters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm|date=2012-03-01}}''</ref><ref name="a">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/veteran-activist-otegbeye-dies-at-84/ "Veteran activist, Otegbeye dies at 84"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref><ref name="c">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-daniel-oshiomhole-oni-others-pay-tribute/ "Otegbeye: Daniel, Oshiomhole, Oni, others pay tribute"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental Naajeeriya e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner.
Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba.
Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.<ref name="d2" /><ref>''Punch'' (Nigeria). [http://archive.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2009102120143354 "Adieu, Tunji Otegbeye".]</ref><ref name="d2" />
== Golle politik ==
E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.<ref name="d3" /><ref name="b" /><ref>Owei Lakemfa, [http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-a-debt-of-gratitude/ "Otegbeye: A debt of gratitude"], ''Vanguard'', 14 October 2009.</ref><ref name="e">Matusevich, ''[https://books.google.com/books?id=qnfyZ7rHbtoC&pg=PA68 No Easy Row for a Russian Hoe: Ideology and Pragmatism in Nigerian-Soviet Relations: 1960-1991]'', Trenton, NJ: Africa World Press, 2003, pp. 68, 70.</ref>
Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977.
O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.<ref name="c2" /><ref>[http://thenationonlineng.net/web2/articles/21385/1/Otegbeye-frontline-politician-dies-at-84-/Page1.html "Otegbeye, frontline politician dies at 84"], ''The Nation''.</ref>
== Nguurndam caggal ==
E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu Sani Abacha, Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO).
Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti.
== Tuugnorgal ==
7ygddu6e4g9rwx5c1c41ktkoyb7bk30
Michael Otedola
0
42321
175263
2026-06-22T07:05:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175263
wikitext
text/x-wiki
Michael Agbolade Otedola ListenKSS (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.
Nguurndam gadano
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
Politik
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
Ƴeew kadi
Femi Otedola
Temi Otedolaa
Tuugnorgal
s4tlkkk5m1x8psn1ox1jwkiivenhe0h
175264
175263
2026-06-22T07:06:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175264
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Michael Agbolade Otedola ListenKSS (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.
Nguurndam gadano
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
Politik
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
Ƴeew kadi
Femi Otedola
Temi Otedolaa
Tuugnorgal
75z4e7bj0ihngha77mg3nwmvfqu5fcw
175265
175264
2026-06-22T07:07:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175265
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Agbolade Otedola ListenKSS''' (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.
Nguurndam gadano
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
Politik
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
Ƴeew kadi
Femi Otedola
Temi Otedolaa
Tuugnorgal
bxofby2r9cv3kvi56t5rc9ivg9cmkwy
175266
175265
2026-06-22T07:08:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175266
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Agbolade Otedola ListenKSS''' (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.
== Nguurndam gadano ==
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
== Politik ==
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
== Ƴeew kadi ==
== Femi Otedola ==
== Temi Otedolaa ==
== Tuugnorgal ==
llggbcynnmc9pmv5bwu7cpuecv80yn9
175267
175266
2026-06-22T07:09:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175267
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Agbolade Otedola ListenKSS''' (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2014-05-05|title=Ex-Lagos gov, Sir Michael Otedola, dies at 87|url=https://www.vanguardngr.com/2014/05/ex-lagos-gov-sir-michael-otedola-dies-87/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.
== Nguurndam gadano ==
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
== Politik ==
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
== Ƴeew kadi ==
== Femi Otedola ==
== Temi Otedolaa ==
== Tuugnorgal ==
m6snr052i6up11qt9uz512zn6i3ns13
175268
175267
2026-06-22T07:11:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175268
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Agbolade Otedola ListenKSS''' (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2014-05-05|title=Ex-Lagos gov, Sir Michael Otedola, dies at 87|url=https://www.vanguardngr.com/2014/05/ex-lagos-gov-sir-michael-otedola-dies-87/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.<ref name="LagosState">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=pastgovernordetail&pgid=5&mnu=governor|title=Sir Michael Agbolade Otedola|publisher=Lagos State Government|accessdate=2010-11-02}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
== Politik ==
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
== Ƴeew kadi ==
== Femi Otedola ==
== Temi Otedolaa ==
== Tuugnorgal ==
gtomblqzf95mz4zdzyux3so3axjfpfw
175269
175268
2026-06-22T07:13:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175269
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Agbolade Otedola ListenKSS''' (16 lewru juko hitaande 1926 – 5 lewru mee 2014) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Lagos wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2014-05-05|title=Ex-Lagos gov, Sir Michael Otedola, dies at 87|url=https://www.vanguardngr.com/2014/05/ex-lagos-gov-sir-michael-otedola-dies-87/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
O jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1926 e nder galle Yoruba to Odoragunsin, nokku laamu Epe to diiwaan Lagos. O sankii ko ñalnde 5 mee 2014 to galle makko to wuro makko Epe, Lagos.<ref name="LagosState">{{cite web|url=http://www.lagosstate.gov.ng/index.php?page=pastgovernordetail&pgid=5&mnu=governor|title=Sir Michael Agbolade Otedola|publisher=Lagos State Government|accessdate=2010-11-02}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Caggal nde o ummii Lagos ngam jokkude jaŋde makko o dañi bursi ngam janngude jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to Londres ɗo o heɓi bak makko e hitaande 1958.<ref name="tday376" />
O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo hade makko golloraade jaaynde wiyeteende St. Pancras Chronicle, caggal ɗuum o woni jaayndeyaagal, caggal ɗuum o woni gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Guardian e The Times to Angalteer.
== Politik ==
Nde o warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1959 o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo wakkati o woni nder kuugal maako o toɗɗaama ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya Hirnaange. E hitaande 1961 o naati e jokkondiral hakkunde yimɓe, o golliima e Teleeji Hirnaange Nijeer/Sarwiis Jaayndeeji Hirnaange (1961–1964) e Fedde Sosiyeteeji Petroŋ Mobil (1964–1977), o jokki e wonde jiiloowo Mobil caggal nde o yalti sosiyetee oo.
O suɓaama guwerneer diiwal Lagos diga hitaande 1992 haa 1993 dow laylaytol kawtal hoore lesdi (NRC), o acci laamu nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu. Njuɓɓudi makko wallitii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Epe, wuro makko.
Caggal nde o yalti e laamu, o jokki golle makko e binndol, e jiiloowo jogiiɗo golle e nder birooji njulaagu ceertuɗi, e balloowo yimɓe. E lewru feebariyee 2010 jaaynde ThisDay hollitii wonde o jeyaa ko e yimɓe 15 mawɓe Naajeeriya heɓnooɓe njeenaaje nguurndam. Ɓiyiiko biyeteeɗo Femi Otedola wonti jom miliyaaruuji keewɗi e nder leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre biyeteeɗo Michael Otedola inniraa ko caggal nde o maayi.
Ko o gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1992 haa 1993 cuɓaaɗo e dow laylaytol kawgel ngel (NRC), ko o lomto TOS Benson hono luutndiiɗo politik e dille politik AG/ACN ngam teddineede e fedde Eyo renndinde ñalnde 27 desaambar. 2025.
== Ƴeew kadi ==
== Femi Otedola ==
== Temi Otedolaa ==
== Tuugnorgal ==
rvz0pryf4hnujsx7jg7xvujgdlct7lv
Maayo Keiskamma
0
42322
175270
2026-06-22T07:56:06Z
Nnamadee
11577
Created page with "{{Databox}} '''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,[1] hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.[2] Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde dii..."
175270
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,[1] hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.[2]
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.[3]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.[5]
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
ryt8etcvgha1ioe2enfbgjznfhq2s4l
175271
175270
2026-06-22T07:57:23Z
Nnamadee
11577
175271
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,<ref>Integrated Management Plan for the Hamburg Nature Reserve</ref> hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.[2]
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.[3]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.[5]
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
63pvlr1rj3d8shqyrw425fn4mnit2ma
175272
175271
2026-06-22T07:57:47Z
Nnamadee
11577
175272
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,<ref>Integrated Management Plan for the Hamburg Nature Reserve</ref> hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.<ref>"South African Estuaries - Keiskamma". Archived from the original on 8 October 2006. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.[3]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.[5]
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
ikponq2swnyzo5i6a3fh7mzqzudkozy
175273
175272
2026-06-22T07:58:13Z
Nnamadee
11577
175273
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,<ref>Integrated Management Plan for the Hamburg Nature Reserve</ref> hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.<ref>"South African Estuaries - Keiskamma". Archived from the original on 8 October 2006. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.<ref>The Kat River Rebellion by the Khoe and Cape Creoles in the Eastern Cape</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[4]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.[5]
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
37q1kk94drenleraifxj98sujvpngl5
175274
175273
2026-06-22T07:58:44Z
Nnamadee
11577
175274
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,<ref>Integrated Management Plan for the Hamburg Nature Reserve</ref> hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.<ref>"South African Estuaries - Keiskamma". Archived from the original on 8 October 2006. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.<ref>The Kat River Rebellion by the Khoe and Cape Creoles in the Eastern Cape</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.[5]
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
nffy1uh23i2bywaxmsw8xw44dcpl81g
175275
175274
2026-06-22T07:59:16Z
Nnamadee
11577
175275
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Keiskamma''' (e Afriknaaɓe: Keiskammarivier ) ko maayo e nder diiwaan Kap Fuɗnaange-rewo e Afrik worgo. Maayo ngoo ina rewi e maayo Indiya e nder maayo Keiskamma, ngo woni ko e nokku keeriiɗo Hamburg, sara Hamburg,<ref>Integrated Management Plan for the Hamburg Nature Reserve</ref> hakkunde Fuɗnaange Londres e Port Alfred. Keiskamma ina ilna ko adii fof e bannge fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum e bannge fuɗnaange-rewo caggal nde hawri e maayo mum mawngo, maayo Tyhume.<ref>"South African Estuaries - Keiskamma". Archived from the original on 8 October 2006. Retrieved 26 March 2012.</ref>
Maayo Keiskamma woni keeri hakkunde diiwaan Kap e Kaffraria ɓooyɗo Biritaan, anndiraango kadi e oon sahaa diiwaan laamɗo Adelaide, haa hitaande 1847.<ref>The Kat River Rebellion by the Khoe and Cape Creoles in the Eastern Cape</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Tyhume, jeyaaɗo e maayo Keiskamma.<ref>Sandelia bainsii</ref>
== Baraasuuji ==
* Baraas Sandile
== Tuugnorgal ==
bq2ryndo7z792bns9db9tmylu0qcmyg
Maayo Chalumna
0
42323
175276
2026-06-22T08:02:03Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Chalumna''' (ko maayo Xhosa: Tyolomnqa) ko maayo wonngo e Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Njuuteeki mayre ko hedde 78 km, nde feeñi ko e nokku ɗo maayooji ɗiɗi tokoosi kawri, hono Qugwala to bannge hirnaange e Mtyolo to bannge fuɗnaange. Nde yaltata ko e maayo Inndo rewrude e ŋoral sara maayo Kayser. Wertallo ndiyam mayre ko 441 km2, ina jeyaa e maayooji ɓurɗi famɗude e daande maayo fuɗnaange Afrik worgo. Laabi mayri ko Nyatyora e Nxwashu e Quru e Mpints..."
175276
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Chalumna''' (ko maayo Xhosa: Tyolomnqa) ko maayo wonngo e Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Njuuteeki mayre ko hedde 78 km, nde feeñi ko e nokku ɗo maayooji ɗiɗi tokoosi kawri, hono Qugwala to bannge hirnaange e Mtyolo to bannge fuɗnaange. Nde yaltata ko e maayo Inndo rewrude e ŋoral sara maayo Kayser.
Wertallo ndiyam mayre ko 441 km2, ina jeyaa e maayooji ɓurɗi famɗude e daande maayo fuɗnaange Afrik worgo. Laabi mayri ko Nyatyora e Nxwashu e Quru e Mpintso bannge nano e Rode e Twecu e Tsaba bannge ñaamo. Hunduko maggo woni ko hedde 45 km to fuɗnaange-rewo maayo Buffalo to Fuɗnaange Londres. Ko ƴiiƴam Afrik (Anguilla mossambica) heewi e ndiyam mum.[1]
== Tariya ==
Ko sara hunduko ngoo maayo e hitaande 1938, Kapiteen Hendrik Goosen jolni liɗɗi, heen gooto ko Marjorie Courtenay-Latimer reeni. Ooɗoo liɗɗi noon, caggal ɗuum, anndaa ko e mbaydi coelacanth, ndi nganndu-ɗaa ko ɓooyi majjude, tee e oon sahaa, ndi anndaaka tan ko e binndanɗe ƴiye. Caggal nde yiytaa, innde maayo Chalumna naati e innde ganndal mbaydi ndii, hono Latimeria chalumnae.[2]
To bannge daartol, maayo Chalumna woni keeri worgo gonnooɗi e daande maayo Ciskei haa ñalnde 27 abriil 1994 nde denndaangal diiwanuuji politik jamaanu Apartaayd ngartiraa e Afrik worgo.
== Tuugnorgal ==
d8ie03elyva1ysjpr7p101o3oqoppbh
175277
175276
2026-06-22T08:02:24Z
Nnamadee
11577
175277
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Chalumna''' (ko maayo Xhosa: Tyolomnqa) ko maayo wonngo e Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Njuuteeki mayre ko hedde 78 km, nde feeñi ko e nokku ɗo maayooji ɗiɗi tokoosi kawri, hono Qugwala to bannge hirnaange e Mtyolo to bannge fuɗnaange. Nde yaltata ko e maayo Inndo rewrude e ŋoral sara maayo Kayser.
Wertallo ndiyam mayre ko 441 km2, ina jeyaa e maayooji ɓurɗi famɗude e daande maayo fuɗnaange Afrik worgo. Laabi mayri ko Nyatyora e Nxwashu e Quru e Mpintso bannge nano e Rode e Twecu e Tsaba bannge ñaamo. Hunduko maggo woni ko hedde 45 km to fuɗnaange-rewo maayo Buffalo to Fuɗnaange Londres. Ko ƴiiƴam Afrik (Anguilla mossambica) heewi e ndiyam mum.[1]
== Tariya ==
Ko sara hunduko ngoo maayo e hitaande 1938, Kapiteen Hendrik Goosen jolni liɗɗi, heen gooto ko Marjorie Courtenay-Latimer reeni. Ooɗoo liɗɗi noon, caggal ɗuum, anndaa ko e mbaydi coelacanth, ndi nganndu-ɗaa ko ɓooyi majjude, tee e oon sahaa, ndi anndaaka tan ko e binndanɗe ƴiye. Caggal nde yiytaa, innde maayo Chalumna naati e innde ganndal mbaydi ndii, hono Latimeria chalumnae.[2]
To bannge daartol, maayo Chalumna woni keeri worgo gonnooɗi e daande maayo Ciskei haa ñalnde 27 abriil 1994 nde denndaangal diiwanuuji politik jamaanu Apartaayd ngartiraa e Afrik worgo.
== Tuugnorgal ==
jb2jptuzvcm4atvfqsfvac32hqlr9yj
175278
175277
2026-06-22T08:03:26Z
Nnamadee
11577
175278
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Chalumna''' (ko maayo Xhosa: Tyolomnqa) ko maayo wonngo e Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Njuuteeki mayre ko hedde 78 km, nde feeñi ko e nokku ɗo maayooji ɗiɗi tokoosi kawri, hono Qugwala to bannge hirnaange e Mtyolo to bannge fuɗnaange. Nde yaltata ko e maayo Inndo rewrude e ŋoral sara maayo Kayser.
Wertallo ndiyam mayre ko 441 km2, ina jeyaa e maayooji ɓurɗi famɗude e daande maayo fuɗnaange Afrik worgo. Laabi mayri ko Nyatyora e Nxwashu e Quru e Mpintso bannge nano e Rode e Twecu e Tsaba bannge ñaamo. Hunduko maggo woni ko hedde 45 km to fuɗnaange-rewo maayo Buffalo to Fuɗnaange Londres. Ko ƴiiƴam Afrik (Anguilla mossambica) heewi e ndiyam mum.<ref>Chalumna River Assessment</ref>
== Tariya ==
Ko sara hunduko ngoo maayo e hitaande 1938, Kapiteen Hendrik Goosen jolni liɗɗi, heen gooto ko Marjorie Courtenay-Latimer reeni. Ooɗoo liɗɗi noon, caggal ɗuum, anndaa ko e mbaydi coelacanth, ndi nganndu-ɗaa ko ɓooyi majjude, tee e oon sahaa, ndi anndaaka tan ko e binndanɗe ƴiye. Caggal nde yiytaa, innde maayo Chalumna naati e innde ganndal mbaydi ndii, hono Latimeria chalumnae.[2]
To bannge daartol, maayo Chalumna woni keeri worgo gonnooɗi e daande maayo Ciskei haa ñalnde 27 abriil 1994 nde denndaangal diiwanuuji politik jamaanu Apartaayd ngartiraa e Afrik worgo.
== Tuugnorgal ==
js2c8scp0pd8du3ma2hqdhk2gz9ilb6
175279
175278
2026-06-22T08:04:06Z
Nnamadee
11577
175279
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Chalumna''' (ko maayo Xhosa: Tyolomnqa) ko maayo wonngo e Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Njuuteeki mayre ko hedde 78 km, nde feeñi ko e nokku ɗo maayooji ɗiɗi tokoosi kawri, hono Qugwala to bannge hirnaange e Mtyolo to bannge fuɗnaange. Nde yaltata ko e maayo Inndo rewrude e ŋoral sara maayo Kayser.
Wertallo ndiyam mayre ko 441 km2, ina jeyaa e maayooji ɓurɗi famɗude e daande maayo fuɗnaange Afrik worgo. Laabi mayri ko Nyatyora e Nxwashu e Quru e Mpintso bannge nano e Rode e Twecu e Tsaba bannge ñaamo. Hunduko maggo woni ko hedde 45 km to fuɗnaange-rewo maayo Buffalo to Fuɗnaange Londres. Ko ƴiiƴam Afrik (Anguilla mossambica) heewi e ndiyam mum.<ref>Chalumna River Assessment</ref>
== Tariya ==
Ko sara hunduko ngoo maayo e hitaande 1938, Kapiteen Hendrik Goosen jolni liɗɗi, heen gooto ko Marjorie Courtenay-Latimer reeni. Ooɗoo liɗɗi noon, caggal ɗuum, anndaa ko e mbaydi coelacanth, ndi nganndu-ɗaa ko ɓooyi majjude, tee e oon sahaa, ndi anndaaka tan ko e binndanɗe ƴiye. Caggal nde yiytaa, innde maayo Chalumna naati e innde ganndal mbaydi ndii, hono Latimeria chalumnae.<ref>"Historical Highlights". The South African Institute for Aquatic Biodiversity. 14 September 2008. Archived from the original on 18 September 2008. JLB Smith, a Chemistry Professor at Rhodes University, publishes his description of Latimeria chalumnae</ref>
To bannge daartol, maayo Chalumna woni keeri worgo gonnooɗi e daande maayo Ciskei haa ñalnde 27 abriil 1994 nde denndaangal diiwanuuji politik jamaanu Apartaayd ngartiraa e Afrik worgo.
== Tuugnorgal ==
onq9fy78ee5jgrc0patk7uda348212s
Maayo Buffalo (Fuɗnaange Kap)
0
42324
175280
2026-06-22T08:10:05Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo.[citation needed] Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum. == Yahde == Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.[1] Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuu..."
175280
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo.[citation needed] Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.[1] Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).[2] Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
ddon0ze2o60qqq30na5dbq85tkcwft4
175281
175280
2026-06-22T08:10:33Z
Nnamadee
11577
175281
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo.[citation needed] Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.[1] Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).[2] Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
a0nojjq2zwxnp53v8hxe6yf2zberkkn
175282
175281
2026-06-22T08:12:09Z
Nnamadee
11577
175282
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo.[citation needed] Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref>"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).[2] Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
jrcwl2maee82qyphtyupbm966rqxzwb
175283
175282
2026-06-22T08:12:27Z
Nnamadee
11577
175283
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref>"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).[2] Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
5m2xcw4o2yfx6sfx9n36l4u63janene
175284
175283
2026-06-22T08:12:59Z
Nnamadee
11577
175284
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref>"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.[1] Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
rzrp447kx67e334cqzxvlzu6l8y92jm
175285
175284
2026-06-22T08:13:28Z
Nnamadee
11577
175285
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref name=":0">"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.<ref name=":0" /> Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.[3] Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
6lka5frskizmwnl44myg2smg2r7taj0
175286
175285
2026-06-22T08:14:22Z
Nnamadee
11577
175286
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref name=":0">"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.<ref name=":0" /> Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.<ref>Barbus trevelyani</ref> Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.[4]
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
gc12zilz5uizna0de4yobwfhjkp7a5v
175287
175286
2026-06-22T08:14:45Z
Nnamadee
11577
175287
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref name=":0">"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.<ref name=":0" /> Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.<ref>Barbus trevelyani</ref> Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.<ref>Sandelia bainsii</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[5]
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
0i3ik29p37m3b8kaiwcrbzr1aufv89h
175288
175287
2026-06-22T08:15:13Z
Nnamadee
11577
175288
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref name=":0">"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.<ref name=":0" /> Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.<ref>Barbus trevelyani</ref> Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.<ref>Sandelia bainsii</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
h4kc4vcw4td7xd3ysnxgoffat7ik7oe
175289
175288
2026-06-22T08:16:22Z
Nnamadee
11577
175289
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Buffalo''' woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. Ko bannge hirnaange maayo Nahoon. Ko maayo tan woni laana ndiwoowa e nder Afrik worgo. Wuro Fuɗnaange Londres noon sosaa ko e sara mum.
== Yahde ==
[[File:Buffalo River Bridge - East London Harbour - Cape Colony 1875.jpg|left|thumb|Original bridge over Buffalo River in East London built by the [[John Charles Molteno|Molteno Government]] in the 1870s as part of its East London - Queenstown line]]
Maayo Buffalo ina jogii ɓuuɓri mum e nder seepuuji e spongeeji[laɓɓitingol ina haani] e dow koye Amatola to tooweeki 1200 m.<ref name=":0">"Report Highlights Impacts on River Health (Buffalo River)" (PDF). The Water Wheel (March/April): 8–11. 2005. Archived from the original (PDF) on 2013-06-11. Retrieved 2013-06-11.</ref> Maayo ngoo ina waɗi 126 kiloomeeteer, ina ɓuuɓna 1287 kiloomeeteer kaaree.<ref name=":0" /> Gila e ɓuuɓri mum, maayo ngoo ina jippoo e ladde ndema e nder ŋoral luggiɗngal, ina waɗi kaaƴe toowɗe haa 120 meeter. Kalitee ɗeen koppi ina moƴƴi. Caggal kilooji jeeɗiɗi tan, maayo ngoo ina jokkondiri e caɗeele mum gadane, woni baraas tokooso Maden, mahaaɗo e hitaande 1910 (duuɓi 116).<ref>"Maden Dam details". www.artefacts.co.za. Retrieved 2024-04-17.</ref> Kilomeeteruuji nay dow baraas Maden, baraas Rooikrantz ɓurɗo mawnude oo ina waɗi fotde miliyoŋaaji joy meeteer kuuɓtodinɗo. Dam Rooikrantz ina rokka ndiyam e wuro laamɗo William e nokkuuji koɗdiiɗi heen. Kilomeeteruuji 20 e iwdi maggal, e dow tooweeki 450 meeter dow koye maayo, maayo Cwengcwe e maayo Izele ina njokkondiri e Buffalo gila fuɗnaange-rewo. Gila ɗoo maayo ngoo rewata ko e laddeeji ɓuuɓɗi.
Laabi ɗiɗi mawɗi ummoriiɗi hirnaange jokkondirɗi e taƴre hakkundeere maayo Buffalo ko maayo Mgqakwebe to dow wuro laamɗo William e maayo Ngqokweni to Zwelitsha. Maayo ngoɗngo teeŋtungo ko maayo Yellowwoods, ngo ummotoo ko fuɗnaange, ngo naata e baraas Laing. So ɗum heewii, baraas Laing ina waɗi 203 ektaar, ina waɗi 20 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo ndiyam. Gila e baraas Laing, maayo Buffalo ina ilna fuɗnaange fotde 40 kiloomeeteer haa e baraas Bridle Drift, woni baraas ɓurɗo mawnude e maayo ngoo, tawi ina waɗi 101 miliyoŋ meeteer kuuɓtodinɗo. Maayooji tokoosi e daande maayo worgo ina ngadda ndiyam ɓuuɓɗam to bannge Bridle Drift Dam ummoraade Mdantsane, wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Kap fuɗnaange.
Gila e baraas Bridle Drift, maayo Buffalo ina rewa e ladde daande maayo toownde fotde kilooji capanɗe ɗiɗi, ina waɗa keeri fuɗnaange nokku keeriiɗo Umtiza, hade mum naatde e maayo Indiya rewrude e laana ndiwoowa Fuɗnaange Londres.
{=Ekoloji
Barb keeriijo gonɗo e haɗde oo ina wuuri e nder ndiyam maayo Buffalo.<ref>Barbus trevelyani</ref> Ina woodi kadi yimɓe seeɗa e kaaƴe diiwaan Fuɗnaange (Sandelia bainsii) gonɗe e baasal e nder maayo Yellowwoods, jeyaaɗo e maayo Buffalo.<ref>Sandelia bainsii</ref>
Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Tributeeruuji ==
Ina heen maayo Mgqakwebe, maayo Ngqokweni e maayo Yellowwoods, ngoo maayo sakkitiingo ina waɗi won e ɓulli ɓurɗi mawnude ɗii ko ɓulli Yellowwoods, sara Breidbach.
== Tuugnorgal ==
5z55qwpuod3vt3lrxq2ukk279wikk8x
Emanuwel Esiyen
0
42325
175290
2026-06-22T08:26:01Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347555862|Emmanuel Essien]]"
175290
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Ibok Essien''' Listen R suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom woyla-hirnaange [[Diiwal Akwa Ibom|lesdi Akwa-Ibom]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, [[Kalaba|to Calabar]] (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O gollidii e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi [[Ritman university|Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman]] .
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). [1] O woniino cukko hooreejo senaa e hitaande 1999. [2] E lewru suwee 2002, o wonnoo ko balloowo tiiɗɗo e kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. [3]
Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Haa hitaande 2010, o woniino tergal e yiilirde PDP .
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
etkuq93oj5hnvhknknxjte9xt7zdvqs
175291
175290
2026-06-22T08:26:35Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347555862|Emmanuel Essien]]"
175291
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Ibok Essien''' Listen R suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom woyla-hirnaange [[Diiwal Akwa Ibom|lesdi Akwa-Ibom]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-25.</ref>
Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, [[Kalaba|to Calabar]] (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O gollidii e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi [[Ritman university|Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman]] .
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). [1] O woniino cukko hooreejo senaa e hitaande 1999. [2] E lewru suwee 2002, o wonnoo ko balloowo tiiɗɗo e kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. [3]
Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Haa hitaande 2010, o woniino tergal e yiilirde PDP .
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
l9qbosr0c3b7h885bokfafbh9jl0z8f
175295
175291
2026-06-22T08:28:12Z
Sardeeq
14292
175295
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Ibok Essien''' Listen R suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom woyla-hirnaange [[Diiwal Akwa Ibom|lesdi Akwa-Ibom]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-25.</ref>
Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, [[Kalaba|to Calabar]] (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O gollidii e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi [[Ritman university|Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman]] .
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). [1] O woniino cukko hooreejo senaa e hitaande 1999. [2] E lewru suwee 2002, o wonnoo ko balloowo tiiɗɗo e kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. [3]
Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Haa hitaande 2010, o woniino tergal e yiilirde PDP .
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
5scpn6xxnq20m5sp6c4b05skic9xo1c
Usmaan Albishiir
0
42326
175292
2026-06-22T08:26:51Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348493269|Usman Albishir]]"
175292
wikitext
text/x-wiki
'''Shehu Usman Albishir''' (15 lewru juko hitaande 1945 – 2 lewru juko hitaande 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan [[Diiwal Yobe|Yobe]] worgo e nder diiwaan Yobe. O jeyaa ko e galle njulaagu Alhaji Albishir Abdullahi e maayɗo Hajiya Faatima Albishir.
== Jaangirde ==
O janngi e ɗeeɗoo duɗe : Duɗal leslesal hakkundeewal Nguru (1953–1954), Duɗal Quraana Lislaam(1954–1956), Duɗal leslesal Hausari, Maiduguri (1956–1959), Duɗal leslesal mawngal Nguru, Duɗal leslesal Nguru (1959 – 1960), Duɗal diiwaan Maiduguri, Duɗal diiwaan Maiduguri1. hitaande 1968). O heɓi ɗeeɗoo seedanteeje : seedantaagal jaŋde leslesre gadanal (1960), seedantaagal jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (GCE 1966), seedantaagal jaŋde Afrik hirnaange (1968).
== Kugal ==
Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o naati e golle njulaagu galle makko. O jannginaama, o jannginaama karallaagal gollorde, ngal culminii e sosde caɗeele golle njulaagu ceertuɗe gila e peewnugol, laana ndiwoowa, laana ndiwoowa, mahngo e njulaagu.
== Politik ==
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_2012.gif|left|thumb|Usmaan Albishiir]]
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_&_Mahmoud_Bukar_Maina.jpg|thumb|Nano haa nyaamo: Mahmuud Bukar Maina, Maayɗo Senator Usman Albishir, Alh Yuusuf Yunusa Mai hajja, e Alh Bukar Maina Nguru e hitaande 2010]]
Golle makko politik puɗɗii ko e hitaande 1998, e nder porogaraam mbayliigu (programme transition) mo Seneraal [[Sani Abacha]], ɗo o fotnoo haɓaade, o dañii nafoore e ƴaañgal leydi, woote senaateeruuji e nder Asaambele ngenndi ndeen e dow laylaytol lannda Kongres Nijeer (UNCP). E fuɗɗoode Republique nayaɓere e hitaande 1999, o tawtoraama, o dañii woote senaateeruuji e dow laylaytol lannda Leƴƴi Dentuɗi (APP). Nde o woni e senaa, ngam anndinde ƴoƴre makko to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi, o suɓaama hooreejo senaa APP, oon woni darnde nde o woni e mum tuggi lewru suwee 1999 haa lewru abriil 2003. O woppi ndeeɗoo toɗɗagol e yiɗde makko.
E lewru suwee 1999, Albishir toɗɗaa e goomuuji suɓagol, bankeeji & kaalis, defansiyoŋ, yah-ngartaa e privatisaasiyoŋ.
O artiri kawtal maako, o heɓi jaalorgal dow suɓol lesdi Yobe North nder lewru Abriil 2003, dow laylaytol lanyol leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP).
Caggal nde o toɗɗaa e hitaande 2003, o toɗɗaa hooreejo fedde Senaa, kono o woppi golle ɗee e dow tampere e lewru desaambar 2004.
Albishir wonnoo ko ƴamoowo ngam wonde kanndidaa ANPP ngam suɓaade hooreejo leydi Yobe e hitaande 2007, tawi ko guwerneer jooni oo, hono Bukar Abba Ibrahim, o heɓi heen 382 woote, o dañii 382 woote, tawi ko senaateer Mamman Bello Ali heɓi 88 woote e nder woote gardagol leydi ndii. [1]
Kono sabu caɗeele sariya lannda ka inniri Bello Ali kanndidaa, o suɓaa.
Albishir wullitii ndeeɗoo kuulal, ñaawoore ndee jokki haa e lewru feebariyee 2010, nde Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) jaɓi wullitaango makko cakkitiingo ngoo.
Albishir caggal mum artiraa e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam yiɗde heɓde woote guwerneer 2011 e ndeen lowre.
Ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2011, e nder wooteeji gardagol leydi PDP, baɗaaɗi to Stade 27 ut to Damaturu, e nder diiwaan Yobe, Usman Albishir fooli gonnooɗo jaagorgal ko feewti e polis, hono Alhaji [[Adamu Maina Waziri]] e Mallam Garba Umar ngam heɓde tikket guwerneer lannda ka ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lewru abriil race ko adii fuɗɗaade wooteeji ɗii nde Hassan Saleh, gonnooɗo Sekreteruuji laamu diiwaan Yobe, yalti balɗe seeɗa caggal ɗuum. Albishir heɓi 388 woote ; Waziri heɓi 226, Garba Umar heɓi 46.
== Wade ==
Usmaan Albishir maayi ko e aksidaa oto ñalnde 2 sulyee 2012.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
gv3yciyonf3n3ss8qa5h4qmtqyk2v27
175293
175292
2026-06-22T08:27:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348493269|Usman Albishir]]"
175293
wikitext
text/x-wiki
'''Shehu Usman Albishir''' (15 lewru juko hitaande 1945 – 2 lewru juko hitaande 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan [[Diiwal Yobe|Yobe]] worgo e nder diiwaan Yobe. O jeyaa ko e galle njulaagu Alhaji Albishir Abdullahi e maayɗo Hajiya Faatima Albishir. <ref>Senator Albishir Dies In Auto Crash". P.M. News. Lagos, Nigeria. 2012-07-02. Retrieved 2020-10-10.</ref>
== Jaangirde ==
O janngi e ɗeeɗoo duɗe : Duɗal leslesal hakkundeewal Nguru (1953–1954), Duɗal Quraana Lislaam(1954–1956), Duɗal leslesal Hausari, Maiduguri (1956–1959), Duɗal leslesal mawngal Nguru, Duɗal leslesal Nguru (1959 – 1960), Duɗal diiwaan Maiduguri, Duɗal diiwaan Maiduguri1. hitaande 1968). O heɓi ɗeeɗoo seedanteeje : seedantaagal jaŋde leslesre gadanal (1960), seedantaagal jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (GCE 1966), seedantaagal jaŋde Afrik hirnaange (1968).
== Kugal ==
Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o naati e golle njulaagu galle makko. O jannginaama, o jannginaama karallaagal gollorde, ngal culminii e sosde caɗeele golle njulaagu ceertuɗe gila e peewnugol, laana ndiwoowa, laana ndiwoowa, mahngo e njulaagu.
== Politik ==
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_2012.gif|left|thumb|Usmaan Albishiir]]
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_&_Mahmoud_Bukar_Maina.jpg|thumb|Nano haa nyaamo: Mahmuud Bukar Maina, Maayɗo Senator Usman Albishir, Alh Yuusuf Yunusa Mai hajja, e Alh Bukar Maina Nguru e hitaande 2010]]
Golle makko politik puɗɗii ko e hitaande 1998, e nder porogaraam mbayliigu (programme transition) mo Seneraal [[Sani Abacha]], ɗo o fotnoo haɓaade, o dañii nafoore e ƴaañgal leydi, woote senaateeruuji e nder Asaambele ngenndi ndeen e dow laylaytol lannda Kongres Nijeer (UNCP). E fuɗɗoode Republique nayaɓere e hitaande 1999, o tawtoraama, o dañii woote senaateeruuji e dow laylaytol lannda Leƴƴi Dentuɗi (APP). Nde o woni e senaa, ngam anndinde ƴoƴre makko to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi, o suɓaama hooreejo senaa APP, oon woni darnde nde o woni e mum tuggi lewru suwee 1999 haa lewru abriil 2003. O woppi ndeeɗoo toɗɗagol e yiɗde makko.
E lewru suwee 1999, Albishir toɗɗaa e goomuuji suɓagol, bankeeji & kaalis, defansiyoŋ, yah-ngartaa e privatisaasiyoŋ.
O artiri kawtal maako, o heɓi jaalorgal dow suɓol lesdi Yobe North nder lewru Abriil 2003, dow laylaytol lanyol leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP).
Caggal nde o toɗɗaa e hitaande 2003, o toɗɗaa hooreejo fedde Senaa, kono o woppi golle ɗee e dow tampere e lewru desaambar 2004.
Albishir wonnoo ko ƴamoowo ngam wonde kanndidaa ANPP ngam suɓaade hooreejo leydi Yobe e hitaande 2007, tawi ko guwerneer jooni oo, hono Bukar Abba Ibrahim, o heɓi heen 382 woote, o dañii 382 woote, tawi ko senaateer Mamman Bello Ali heɓi 88 woote e nder woote gardagol leydi ndii. [1]
Kono sabu caɗeele sariya lannda ka inniri Bello Ali kanndidaa, o suɓaa.
Albishir wullitii ndeeɗoo kuulal, ñaawoore ndee jokki haa e lewru feebariyee 2010, nde Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) jaɓi wullitaango makko cakkitiingo ngoo.
Albishir caggal mum artiraa e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam yiɗde heɓde woote guwerneer 2011 e ndeen lowre.
Ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2011, e nder wooteeji gardagol leydi PDP, baɗaaɗi to Stade 27 ut to Damaturu, e nder diiwaan Yobe, Usman Albishir fooli gonnooɗo jaagorgal ko feewti e polis, hono Alhaji [[Adamu Maina Waziri]] e Mallam Garba Umar ngam heɓde tikket guwerneer lannda ka ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lewru abriil race ko adii fuɗɗaade wooteeji ɗii nde Hassan Saleh, gonnooɗo Sekreteruuji laamu diiwaan Yobe, yalti balɗe seeɗa caggal ɗuum. Albishir heɓi 388 woote ; Waziri heɓi 226, Garba Umar heɓi 46.
== Wade ==
Usmaan Albishir maayi ko e aksidaa oto ñalnde 2 sulyee 2012.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
hidxgkvxxbvqleo8ym30ylkfhi6s21r
175294
175293
2026-06-22T08:27:52Z
Sardeeq
14292
175294
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Shehu Usman Albishir''' (15 lewru juko hitaande 1945 – 2 lewru juko hitaande 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan [[Diiwal Yobe|Yobe]] worgo e nder diiwaan Yobe. O jeyaa ko e galle njulaagu Alhaji Albishir Abdullahi e maayɗo Hajiya Faatima Albishir. <ref>Senator Albishir Dies In Auto Crash". P.M. News. Lagos, Nigeria. 2012-07-02. Retrieved 2020-10-10.</ref>
== Jaangirde ==
O janngi e ɗeeɗoo duɗe : Duɗal leslesal hakkundeewal Nguru (1953–1954), Duɗal Quraana Lislaam(1954–1956), Duɗal leslesal Hausari, Maiduguri (1956–1959), Duɗal leslesal mawngal Nguru, Duɗal leslesal Nguru (1959 – 1960), Duɗal diiwaan Maiduguri, Duɗal diiwaan Maiduguri1. hitaande 1968). O heɓi ɗeeɗoo seedanteeje : seedantaagal jaŋde leslesre gadanal (1960), seedantaagal jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres (GCE 1966), seedantaagal jaŋde Afrik hirnaange (1968).
== Kugal ==
Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o naati e golle njulaagu galle makko. O jannginaama, o jannginaama karallaagal gollorde, ngal culminii e sosde caɗeele golle njulaagu ceertuɗe gila e peewnugol, laana ndiwoowa, laana ndiwoowa, mahngo e njulaagu.
== Politik ==
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_2012.gif|left|thumb|Usmaan Albishiir]]
[[File:Late_Senator_Usman_Albishir_&_Mahmoud_Bukar_Maina.jpg|thumb|Nano haa nyaamo: Mahmuud Bukar Maina, Maayɗo Senator Usman Albishir, Alh Yuusuf Yunusa Mai hajja, e Alh Bukar Maina Nguru e hitaande 2010]]
Golle makko politik puɗɗii ko e hitaande 1998, e nder porogaraam mbayliigu (programme transition) mo Seneraal [[Sani Abacha]], ɗo o fotnoo haɓaade, o dañii nafoore e ƴaañgal leydi, woote senaateeruuji e nder Asaambele ngenndi ndeen e dow laylaytol lannda Kongres Nijeer (UNCP). E fuɗɗoode Republique nayaɓere e hitaande 1999, o tawtoraama, o dañii woote senaateeruuji e dow laylaytol lannda Leƴƴi Dentuɗi (APP). Nde o woni e senaa, ngam anndinde ƴoƴre makko to bannge njuɓɓudi e njuɓɓudi, o suɓaama hooreejo senaa APP, oon woni darnde nde o woni e mum tuggi lewru suwee 1999 haa lewru abriil 2003. O woppi ndeeɗoo toɗɗagol e yiɗde makko.
E lewru suwee 1999, Albishir toɗɗaa e goomuuji suɓagol, bankeeji & kaalis, defansiyoŋ, yah-ngartaa e privatisaasiyoŋ.
O artiri kawtal maako, o heɓi jaalorgal dow suɓol lesdi Yobe North nder lewru Abriil 2003, dow laylaytol lanyol leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP).
Caggal nde o toɗɗaa e hitaande 2003, o toɗɗaa hooreejo fedde Senaa, kono o woppi golle ɗee e dow tampere e lewru desaambar 2004.
Albishir wonnoo ko ƴamoowo ngam wonde kanndidaa ANPP ngam suɓaade hooreejo leydi Yobe e hitaande 2007, tawi ko guwerneer jooni oo, hono Bukar Abba Ibrahim, o heɓi heen 382 woote, o dañii 382 woote, tawi ko senaateer Mamman Bello Ali heɓi 88 woote e nder woote gardagol leydi ndii. [1]
Kono sabu caɗeele sariya lannda ka inniri Bello Ali kanndidaa, o suɓaa.
Albishir wullitii ndeeɗoo kuulal, ñaawoore ndee jokki haa e lewru feebariyee 2010, nde Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) jaɓi wullitaango makko cakkitiingo ngoo.
Albishir caggal mum artiraa e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam yiɗde heɓde woote guwerneer 2011 e ndeen lowre.
Ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2011, e nder wooteeji gardagol leydi PDP, baɗaaɗi to Stade 27 ut to Damaturu, e nder diiwaan Yobe, Usman Albishir fooli gonnooɗo jaagorgal ko feewti e polis, hono Alhaji [[Adamu Maina Waziri]] e Mallam Garba Umar ngam heɓde tikket guwerneer lannda ka ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lewru abriil race ko adii fuɗɗaade wooteeji ɗii nde Hassan Saleh, gonnooɗo Sekreteruuji laamu diiwaan Yobe, yalti balɗe seeɗa caggal ɗuum. Albishir heɓi 388 woote ; Waziri heɓi 226, Garba Umar heɓi 46.
== Wade ==
Usmaan Albishir maayi ko e aksidaa oto ñalnde 2 sulyee 2012.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
cisamfkk9kvjjqhtryv6xjobs98ii3m
Maayo Nahoon
0
42327
175296
2026-06-22T08:28:16Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Nahoon''' (Xhosa: Nxaruni) woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo. == Geografi == Ko fuɗnaange laana ndiwoowa Buffalo, ko hirnaange maayo Gonubie. Suburb Nahoon woni ko e daande maayo hirnaange, Beacon Bay woni ko e daande maayo fuɗnaange. Nde rewata ko e maayo e ladde mangrove ɓurnde toowde e Afrik, nde rewata ko e maayo Indiya. Hunduko maggo ina woni sara Nahoon Reef ko nokku surfing lolluɗo kadi ina anndaa e njanguuji ƴiye daneeje..."
175296
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Nahoon''' (Xhosa: Nxaruni) woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo.
== Geografi ==
Ko fuɗnaange laana ndiwoowa Buffalo, ko hirnaange maayo Gonubie. Suburb Nahoon woni ko e daande maayo hirnaange, Beacon Bay woni ko e daande maayo fuɗnaange. Nde rewata ko e maayo e ladde mangrove ɓurnde toowde e Afrik, nde rewata ko e maayo Indiya. Hunduko maggo ina woni sara Nahoon Reef ko nokku surfing lolluɗo kadi ina anndaa e njanguuji ƴiye daneeje mawɗe.
== Njuɓɓudi ndiyam ==
Dam Nahoon ina rokka heen ndiyam ngam wuro Fuɗnaange Londres. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[1]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Nahoon.[2]
== Tuugnorgal ==
sm1tf2rpp3kiyxtaku3batxlxhg4nhq
175297
175296
2026-06-22T08:28:34Z
Nnamadee
11577
175297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Nahoon''' (Xhosa: Nxaruni) woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo.
== Geografi ==
Ko fuɗnaange laana ndiwoowa Buffalo, ko hirnaange maayo Gonubie. Suburb Nahoon woni ko e daande maayo hirnaange, Beacon Bay woni ko e daande maayo fuɗnaange. Nde rewata ko e maayo e ladde mangrove ɓurnde toowde e Afrik, nde rewata ko e maayo Indiya. Hunduko maggo ina woni sara Nahoon Reef ko nokku surfing lolluɗo kadi ina anndaa e njanguuji ƴiye daneeje mawɗe.
== Njuɓɓudi ndiyam ==
Dam Nahoon ina rokka heen ndiyam ngam wuro Fuɗnaange Londres. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.[1]
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Nahoon.[2]
== Tuugnorgal ==
lbc482dy6s9ai2letvhq46jbzldeb5a
175299
175297
2026-06-22T08:29:23Z
Nnamadee
11577
175299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Nahoon''' (Xhosa: Nxaruni) woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo.
== Geografi ==
Ko fuɗnaange laana ndiwoowa Buffalo, ko hirnaange maayo Gonubie. Suburb Nahoon woni ko e daande maayo hirnaange, Beacon Bay woni ko e daande maayo fuɗnaange. Nde rewata ko e maayo e ladde mangrove ɓurnde toowde e Afrik, nde rewata ko e maayo Indiya. Hunduko maggo ina woni sara Nahoon Reef ko nokku surfing lolluɗo kadi ina anndaa e njanguuji ƴiye daneeje mawɗe.
== Njuɓɓudi ndiyam ==
Dam Nahoon ina rokka heen ndiyam ngam wuro Fuɗnaange Londres. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Nahoon.[2]
== Tuugnorgal ==
0sxlfxj3qktm65peowyvwzkpsvgm10n
175301
175299
2026-06-22T08:29:57Z
Nnamadee
11577
175301
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Nahoon''' (Xhosa: Nxaruni) woni ko e wuro Fuɗnaange Londres to bannge worgo Afrik worgo.
== Geografi ==
Ko fuɗnaange laana ndiwoowa Buffalo, ko hirnaange maayo Gonubie. Suburb Nahoon woni ko e daande maayo hirnaange, Beacon Bay woni ko e daande maayo fuɗnaange. Nde rewata ko e maayo e ladde mangrove ɓurnde toowde e Afrik, nde rewata ko e maayo Indiya. Hunduko maggo ina woni sara Nahoon Reef ko nokku surfing lolluɗo kadi ina anndaa e njanguuji ƴiye daneeje mawɗe.
== Njuɓɓudi ndiyam ==
Dam Nahoon ina rokka heen ndiyam ngam wuro Fuɗnaange Londres. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskama.<ref>Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?</ref>
== Ekoloji ==
Won yimɓe seeɗa e nder diiwaan Fuɗnaange kaaƴe (Sandelia bainsii) gonɗo e baasal e nder maayo Nahoon.<ref>Sandelia bainsii</ref>
== Tuugnorgal ==
b9lebb7uf5w1wz1m9jytnhbsjlvlwut
Moji Akinfenwa
0
42328
175298
2026-06-22T08:29:13Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1309362251|Moji Akinfenwa]]"
175298
wikitext
text/x-wiki
'''Mojisoluwa O Akinfenwa''' // c (1930 – 10 Oktoobar 2019) ko siyaasaajo Naajeeriya cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Osun Fuɗnaange nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓo Naajeeriya, dognoowo e dow laylaytol Kawtal Demokaraasi (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Nde o ari e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Mineraaluuji tiiɗɗi, Bankeeji & Kaalis e Jaŋde.
== Nguurndam ==
E lewru desaambar 2003, Alhaji Ahmed Abdulkadir, hooreejo ngenndiijo yaltuɗo e lannda « Alliance pour la démocratie » winndiino ɓataake feewde e Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ina innitoroo Akinfenwa hooreejo ngenndiijo keso. [1]
Lannda kaa feccii ko e pelle ɗiɗi luulndiiɗe, fedde woɗnde ndee ko mawɗo [[Adebisi Akande|Bisi Akande]] ardii ɗum .
E lewru feebariyee 2004 INEC noddii batu ardiiɓe AD ngu yaltini hooreeɓe ɗiɗo luulndiiɓe ɓee ngam etaade safrude ngonka kaa.
Jokkude golle ngam safrude feccere ndee, alaa ko nafi.
Fedde renndo-politik [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]], Afenifere, werlii teddungal mum caggal Akinfenwa, ko huunde nde ñiŋaa e batu gonnooɗo guwerneeruuji AD e nder diiwanuuji Fuɗnaange-rewo e lewru ut 2004.
E nder yeewtere febariyee 2006, Akinfenwa jokki e wiyde wonde ko kanko woni hooreejo AD, wonaa Akande.
== Tuugnorgal ==
qvbilr33egfr5uy7gxpifr66bcsu9g6
175300
175298
2026-06-22T08:29:55Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1309362251|Moji Akinfenwa]]"
175300
wikitext
text/x-wiki
'''Mojisoluwa O Akinfenwa''' // c (1930 – 10 Oktoobar 2019) ko siyaasaajo Naajeeriya cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Osun Fuɗnaange nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓo Naajeeriya, dognoowo e dow laylaytol Kawtal Demokaraasi (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>Okocha, Chuks (18 December 2003). "AD: Abdulkadir Writes INEC, Says Akinfenwa is New Chairman". This Day. Retrieved 2024-09-13 – via allAfrica.</ref>
Nde o ari e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Mineraaluuji tiiɗɗi, Bankeeji & Kaalis e Jaŋde.
== Nguurndam ==
E lewru desaambar 2003, Alhaji Ahmed Abdulkadir, hooreejo ngenndiijo yaltuɗo e lannda « Alliance pour la démocratie » winndiino ɓataake feewde e Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ina innitoroo Akinfenwa hooreejo ngenndiijo keso. [1]
Lannda kaa feccii ko e pelle ɗiɗi luulndiiɗe, fedde woɗnde ndee ko mawɗo [[Adebisi Akande|Bisi Akande]] ardii ɗum .
E lewru feebariyee 2004 INEC noddii batu ardiiɓe AD ngu yaltini hooreeɓe ɗiɗo luulndiiɓe ɓee ngam etaade safrude ngonka kaa.
Jokkude golle ngam safrude feccere ndee, alaa ko nafi.
Fedde renndo-politik [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]], Afenifere, werlii teddungal mum caggal Akinfenwa, ko huunde nde ñiŋaa e batu gonnooɗo guwerneeruuji AD e nder diiwanuuji Fuɗnaange-rewo e lewru ut 2004.
E nder yeewtere febariyee 2006, Akinfenwa jokki e wiyde wonde ko kanko woni hooreejo AD, wonaa Akande.
== Tuugnorgal ==
q7l0ljt16qww7km5gmslegmgjfq6mlx
175302
175300
2026-06-22T08:30:09Z
Sardeeq
14292
175302
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mojisoluwa O Akinfenwa''' // c (1930 – 10 Oktoobar 2019) ko siyaasaajo Naajeeriya cuɓaaɗo Senator ngam diiwal Osun Fuɗnaange nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓo Naajeeriya, dognoowo e dow laylaytol Kawtal Demokaraasi (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>Okocha, Chuks (18 December 2003). "AD: Abdulkadir Writes INEC, Says Akinfenwa is New Chairman". This Day. Retrieved 2024-09-13 – via allAfrica.</ref>
Nde o ari e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Mineraaluuji tiiɗɗi, Bankeeji & Kaalis e Jaŋde.
== Nguurndam ==
E lewru desaambar 2003, Alhaji Ahmed Abdulkadir, hooreejo ngenndiijo yaltuɗo e lannda « Alliance pour la démocratie » winndiino ɓataake feewde e Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ina innitoroo Akinfenwa hooreejo ngenndiijo keso. [1]
Lannda kaa feccii ko e pelle ɗiɗi luulndiiɗe, fedde woɗnde ndee ko mawɗo [[Adebisi Akande|Bisi Akande]] ardii ɗum .
E lewru feebariyee 2004 INEC noddii batu ardiiɓe AD ngu yaltini hooreeɓe ɗiɗo luulndiiɓe ɓee ngam etaade safrude ngonka kaa.
Jokkude golle ngam safrude feccere ndee, alaa ko nafi.
Fedde renndo-politik [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]], Afenifere, werlii teddungal mum caggal Akinfenwa, ko huunde nde ñiŋaa e batu gonnooɗo guwerneeruuji AD e nder diiwanuuji Fuɗnaange-rewo e lewru ut 2004.
E nder yeewtere febariyee 2006, Akinfenwa jokki e wiyde wonde ko kanko woni hooreejo AD, wonaa Akande.
== Tuugnorgal ==
r9goe47kt8zf3yxwq28h4lenvliu4di
Ifeanyi Ararume
0
42329
175303
2026-06-22T08:31:36Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350633026|Ifeanyi Ararume]]"
175303
wikitext
text/x-wiki
'''Ifeanyi Godwin Ararume''' (jibinaa ko 16 Duujal 1958) ko politikaajo leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal petroŋ leydi ndii, kadi ko hooreejo, fedde toppitiinde ko feewti e petroŋ leydi Naajeeriya (NNPC Ltd.), e nder njuɓɓudi petroŋ (Petroleum API Industry). Ko kanko woni senateer gardinooɗo Imo North e batu 9ɓo leydi Najeriya . O suɓaama Senator ngam lesdi Imo North (Okigwe) diiwal Imo, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Ararume toɗɗaa e goomuuji jokkondiral, geɗe polis, jikkuuji fedde, kaalis e appropri).
Ararume heɓiino woote gardagol PDP e hitaande 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Imo. Lannda kaa suɓii ko ardaade [[Charles Ugwuh|Charles Ugwu]] e nokku makko. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Lannda kaa riiwi mo, suɓii ko waasde waɗde kanndidaa, o acci kanndidaa oo ina udditanaa Ikedi Ohakim mo fedde wiyeteende Alliance des peuples progressistes (PPA).
== Nguurndam gadano ==
Ararume jibinaa ko ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 1958 to wuro Isiebu, Umuduru e nder diiwaan Isiala Mbano, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer. O fuɗɗorii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal Saint Christophe, wuro Umuluwe, Ajirija to Isiala Mbano. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Dick Tiger Memorial, Amaigbo, caggal nde o winnditii ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Sapele, jooni ko e diiwaan Delta. O heɓi dipolom makko ko faati e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liberty to Lynchburg, Virginia, o heɓi kadi dipolom makko ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin .
== Kugal ==
Senaateer Araraume ko neɗɗo politik jahroowo e duuɓi 50. Daartol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 1990. O woniino kaalis leydi ngam kawral liberal e nder diiwaan Imo ɓooyɗo hakkunde 1988 e 1989. O naati e Goomu kaalis ngenndiijo kawral leydi ndi (NRC) mo gonnooɗo diktatoor militeer Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]] sosi gila 1990 haa 1993, e wonde hooreejo leydi NRCal Kwarama. Ko kanko woni Hooreejo Dowlaaji gadani e nder lannda yimɓe fof (APP) mo maayɗo oo ; caggal ɗuum Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP) to diiwaan Imo (1998 – 1999).
O suɓaama nder Senaa ngam lomtaade Imo North (Okigwe) diiwaan Imo, Naajeeriya e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o suɓaama kadi e hitaande 2003. E nder dumunna mo o woni Senaa, o golliima e goomuuji Senaa; o woniino Hooreejo goomu Senaa ko faati e Doole e Njamndi, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Pinal e Turismo, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), Hooreejo goomu Heɗto Jaaynde ngam zone Sud-Ouest Joview Review Doosgal leydi 1999 Goomu (JCRC) e hooreejo goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Ko kanko wonnoo Hooreejo Dental Senaateeruuji Hoɗɓe Hoɗɓe. [1]
=== Luural politik ===
Ararume ina golloroo politik mo wonaa miijooji. Omo heewi diwde e lannda politik gooto haa e lannda goɗɗo. O jeyaa ko e denndaangal lanndaaji dawrugol mawɗi e nder leydi Najeriya. Golle makko politik ina keewi luure. Caggal nde PDP heɓi primaaji ngam suɓaade hooreejo leydi Imo e hitaande 2007, lannda ka heɓi Charles Ugwu e nokku makko ngam luural e ardiiɓe lannda ka. Lannda kaa wiyi wonde keewal wooteeji makko ina famɗi no feewi e ko Kongres lannda kaa nanondiri e tataɓe ɗiɗi, tee woote ɗee mbaɗii fitinaaji. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Kono o riiwaa e lannda kaa sabu golle luulndiiɗe lannda , lannda kaa suɓii ko waasde waɗde kanndidaa e woote guwerneer. Ko adii nde o suɓetee senaateer e hitaande 1999, Ararume wonnoo ko hooreejo dowla lannda All Peoples Party (APP) mo alaa ɗo haaɗi. O decamped diga APP o yahi PDP balɗe seɗɗa ko adii primaires assemblée national PDP ɗo o heɓi nominaasiyoŋ e nder ngonkaaji luutndiiɗi.
Caggal mum o naati e fedde wiyeteende Action Congress (ACN) ɗo o tawtoraama woote guwerneer e hitaande 2011 kono o fooli [[Rochas Okorocha]] mo fedde mawnde (APGA). E hitaande 2014, Ararume naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o fooli ɗum ngam suɓaade guwerneer e hitaande 2015, o fooli Chukwuemeka Ihedioha . Caggal mum o ummii kadi e PDP o fayi to [[APC]] (APC) o hawri e guwerneer jooni Okorocha e nder wooteeji guwerneer 2015. Ñalnde 5 suwee 2018, senaateer Ararume yalti lannda laamu APC, naati APGA ɗo o woni e haɓaade jooni ngam suɓaade guwerneer.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
tj08e64kxsmhcg3a15dnckrpm93dzlo
175304
175303
2026-06-22T08:32:40Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350633026|Ifeanyi Ararume]]"
175304
wikitext
text/x-wiki
'''Ifeanyi Godwin Ararume''' (jibinaa ko 16 Duujal 1958) ko politikaajo leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal petroŋ leydi ndii, kadi ko hooreejo, fedde toppitiinde ko feewti e petroŋ leydi Naajeeriya (NNPC Ltd.), e nder njuɓɓudi petroŋ (Petroleum API Industry). Ko kanko woni senateer gardinooɗo Imo North e batu 9ɓo leydi Najeriya . O suɓaama Senator ngam lesdi Imo North (Okigwe) diiwal Imo, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Ararume toɗɗaa e goomuuji jokkondiral, geɗe polis, jikkuuji fedde, kaalis e appropri). <ref>"Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-24.</ref><ref>Senators". Dawodu. Retrieved 2010-06-24.</ref>
Ararume heɓiino woote gardagol PDP e hitaande 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Imo. Lannda kaa suɓii ko ardaade [[Charles Ugwuh|Charles Ugwu]] e nokku makko. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Lannda kaa riiwi mo, suɓii ko waasde waɗde kanndidaa, o acci kanndidaa oo ina udditanaa Ikedi Ohakim mo fedde wiyeteende Alliance des peuples progressistes (PPA).
== Nguurndam gadano ==
Ararume jibinaa ko ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 1958 to wuro Isiebu, Umuduru e nder diiwaan Isiala Mbano, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer. O fuɗɗorii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal Saint Christophe, wuro Umuluwe, Ajirija to Isiala Mbano. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Dick Tiger Memorial, Amaigbo, caggal nde o winnditii ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Sapele, jooni ko e diiwaan Delta. O heɓi dipolom makko ko faati e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liberty to Lynchburg, Virginia, o heɓi kadi dipolom makko ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin .
== Kugal ==
Senaateer Araraume ko neɗɗo politik jahroowo e duuɓi 50. Daartol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 1990. O woniino kaalis leydi ngam kawral liberal e nder diiwaan Imo ɓooyɗo hakkunde 1988 e 1989. O naati e Goomu kaalis ngenndiijo kawral leydi ndi (NRC) mo gonnooɗo diktatoor militeer Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]] sosi gila 1990 haa 1993, e wonde hooreejo leydi NRCal Kwarama. Ko kanko woni Hooreejo Dowlaaji gadani e nder lannda yimɓe fof (APP) mo maayɗo oo ; caggal ɗuum Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP) to diiwaan Imo (1998 – 1999).
O suɓaama nder Senaa ngam lomtaade Imo North (Okigwe) diiwaan Imo, Naajeeriya e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o suɓaama kadi e hitaande 2003. E nder dumunna mo o woni Senaa, o golliima e goomuuji Senaa; o woniino Hooreejo goomu Senaa ko faati e Doole e Njamndi, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Pinal e Turismo, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), Hooreejo goomu Heɗto Jaaynde ngam zone Sud-Ouest Joview Review Doosgal leydi 1999 Goomu (JCRC) e hooreejo goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Ko kanko wonnoo Hooreejo Dental Senaateeruuji Hoɗɓe Hoɗɓe. [1]
=== Luural politik ===
Ararume ina golloroo politik mo wonaa miijooji. Omo heewi diwde e lannda politik gooto haa e lannda goɗɗo. O jeyaa ko e denndaangal lanndaaji dawrugol mawɗi e nder leydi Najeriya. Golle makko politik ina keewi luure. Caggal nde PDP heɓi primaaji ngam suɓaade hooreejo leydi Imo e hitaande 2007, lannda ka heɓi Charles Ugwu e nokku makko ngam luural e ardiiɓe lannda ka. Lannda kaa wiyi wonde keewal wooteeji makko ina famɗi no feewi e ko Kongres lannda kaa nanondiri e tataɓe ɗiɗi, tee woote ɗee mbaɗii fitinaaji. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Kono o riiwaa e lannda kaa sabu golle luulndiiɗe lannda , lannda kaa suɓii ko waasde waɗde kanndidaa e woote guwerneer. Ko adii nde o suɓetee senaateer e hitaande 1999, Ararume wonnoo ko hooreejo dowla lannda All Peoples Party (APP) mo alaa ɗo haaɗi. O decamped diga APP o yahi PDP balɗe seɗɗa ko adii primaires assemblée national PDP ɗo o heɓi nominaasiyoŋ e nder ngonkaaji luutndiiɗi.
Caggal mum o naati e fedde wiyeteende Action Congress (ACN) ɗo o tawtoraama woote guwerneer e hitaande 2011 kono o fooli [[Rochas Okorocha]] mo fedde mawnde (APGA). E hitaande 2014, Ararume naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o fooli ɗum ngam suɓaade guwerneer e hitaande 2015, o fooli Chukwuemeka Ihedioha . Caggal mum o ummii kadi e PDP o fayi to [[APC]] (APC) o hawri e guwerneer jooni Okorocha e nder wooteeji guwerneer 2015. Ñalnde 5 suwee 2018, senaateer Ararume yalti lannda laamu APC, naati APGA ɗo o woni e haɓaade jooni ngam suɓaade guwerneer.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
flcpgofojsba1rme7rvtr0i4pr0tvaa
175305
175304
2026-06-22T08:32:55Z
Sardeeq
14292
175305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ifeanyi Godwin Ararume''' (jibinaa ko 16 Duujal 1958) ko politikaajo leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal petroŋ leydi ndii, kadi ko hooreejo, fedde toppitiinde ko feewti e petroŋ leydi Naajeeriya (NNPC Ltd.), e nder njuɓɓudi petroŋ (Petroleum API Industry). Ko kanko woni senateer gardinooɗo Imo North e batu 9ɓo leydi Najeriya . O suɓaama Senator ngam lesdi Imo North (Okigwe) diiwal Imo, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Ararume toɗɗaa e goomuuji jokkondiral, geɗe polis, jikkuuji fedde, kaalis e appropri). <ref>"Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-24.</ref><ref>Senators". Dawodu. Retrieved 2010-06-24.</ref>
Ararume heɓiino woote gardagol PDP e hitaande 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Imo. Lannda kaa suɓii ko ardaade [[Charles Ugwuh|Charles Ugwu]] e nokku makko. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Lannda kaa riiwi mo, suɓii ko waasde waɗde kanndidaa, o acci kanndidaa oo ina udditanaa Ikedi Ohakim mo fedde wiyeteende Alliance des peuples progressistes (PPA).
== Nguurndam gadano ==
Ararume jibinaa ko ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 1958 to wuro Isiebu, Umuduru e nder diiwaan Isiala Mbano, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer. O fuɗɗorii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal Saint Christophe, wuro Umuluwe, Ajirija to Isiala Mbano. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Dick Tiger Memorial, Amaigbo, caggal nde o winnditii ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Sapele, jooni ko e diiwaan Delta. O heɓi dipolom makko ko faati e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liberty to Lynchburg, Virginia, o heɓi kadi dipolom makko ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin .
== Kugal ==
Senaateer Araraume ko neɗɗo politik jahroowo e duuɓi 50. Daartol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 1990. O woniino kaalis leydi ngam kawral liberal e nder diiwaan Imo ɓooyɗo hakkunde 1988 e 1989. O naati e Goomu kaalis ngenndiijo kawral leydi ndi (NRC) mo gonnooɗo diktatoor militeer Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]] sosi gila 1990 haa 1993, e wonde hooreejo leydi NRCal Kwarama. Ko kanko woni Hooreejo Dowlaaji gadani e nder lannda yimɓe fof (APP) mo maayɗo oo ; caggal ɗuum Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP) to diiwaan Imo (1998 – 1999).
O suɓaama nder Senaa ngam lomtaade Imo North (Okigwe) diiwaan Imo, Naajeeriya e hitaande 1999 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o suɓaama kadi e hitaande 2003. E nder dumunna mo o woni Senaa, o golliima e goomuuji Senaa; o woniino Hooreejo goomu Senaa ko faati e Doole e Njamndi, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Pinal e Turismo, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Komiseer Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC), Hooreejo goomu Heɗto Jaaynde ngam zone Sud-Ouest Joview Review Doosgal leydi 1999 Goomu (JCRC) e hooreejo goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Ko kanko wonnoo Hooreejo Dental Senaateeruuji Hoɗɓe Hoɗɓe. [1]
=== Luural politik ===
Ararume ina golloroo politik mo wonaa miijooji. Omo heewi diwde e lannda politik gooto haa e lannda goɗɗo. O jeyaa ko e denndaangal lanndaaji dawrugol mawɗi e nder leydi Najeriya. Golle makko politik ina keewi luure. Caggal nde PDP heɓi primaaji ngam suɓaade hooreejo leydi Imo e hitaande 2007, lannda ka heɓi Charles Ugwu e nokku makko ngam luural e ardiiɓe lannda ka. Lannda kaa wiyi wonde keewal wooteeji makko ina famɗi no feewi e ko Kongres lannda kaa nanondiri e tataɓe ɗiɗi, tee woote ɗee mbaɗii fitinaaji. Ararume salii ndeeɗoo kuulal, heɓi kuulal Ñaawirde Toownde (Cour Suprême) ngam wallitde mo. Kono o riiwaa e lannda kaa sabu golle luulndiiɗe lannda , lannda kaa suɓii ko waasde waɗde kanndidaa e woote guwerneer. Ko adii nde o suɓetee senaateer e hitaande 1999, Ararume wonnoo ko hooreejo dowla lannda All Peoples Party (APP) mo alaa ɗo haaɗi. O decamped diga APP o yahi PDP balɗe seɗɗa ko adii primaires assemblée national PDP ɗo o heɓi nominaasiyoŋ e nder ngonkaaji luutndiiɗi.
Caggal mum o naati e fedde wiyeteende Action Congress (ACN) ɗo o tawtoraama woote guwerneer e hitaande 2011 kono o fooli [[Rochas Okorocha]] mo fedde mawnde (APGA). E hitaande 2014, Ararume naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o fooli ɗum ngam suɓaade guwerneer e hitaande 2015, o fooli Chukwuemeka Ihedioha . Caggal mum o ummii kadi e PDP o fayi to [[APC]] (APC) o hawri e guwerneer jooni Okorocha e nder wooteeji guwerneer 2015. Ñalnde 5 suwee 2018, senaateer Ararume yalti lannda laamu APC, naati APGA ɗo o woni e haɓaade jooni ngam suɓaade guwerneer.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
0enng5xfk78mgun1bxp2901wr208f7j
Maayo Kei mawngo
0
42330
175306
2026-06-22T08:33:25Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)[1], nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii. == Yahde == Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo,..."
175306
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)[1], nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.[2] Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
bxwl6ghzgbe5w4pj5ma8ovfrczy31bk
175307
175306
2026-06-22T08:34:14Z
Nnamadee
11577
175307
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)[1], nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.[2] Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
lz6mcgqqri3as3rhopdzpp4f107dr88
175310
175307
2026-06-22T08:35:17Z
Nnamadee
11577
175310
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)[1], nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.[2] Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
js2pfctxlo4t4e06a15rg4g7yexy406
175311
175310
2026-06-22T08:35:41Z
Nnamadee
11577
175311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)[1], nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.[2] Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
lfa6lkj84eu2uetjxqgp5rymph0vi8u
175316
175311
2026-06-22T08:37:51Z
Nnamadee
11577
175316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.[2] Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
1amypxaxwcap3euwz96pu3xkziil4rq
175317
175316
2026-06-22T08:38:43Z
Nnamadee
11577
175317
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.[3]
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
m9c7xti4lz9dyjqesg9b03yib0pxxew
175319
175317
2026-06-22T08:39:15Z
Nnamadee
11577
175319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.[4] Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
1ui2i89vsbw0ip83b2rjv8qz58l6v7a
175321
175319
2026-06-22T08:39:50Z
Nnamadee
11577
175321
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.[5] Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
cxc3rqzmrujj0csci6witbwk109qc7u
175322
175321
2026-06-22T08:40:24Z
Nnamadee
11577
175322
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.[6] E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
q004gq069d8ie2xadc4v7k4xxmog3mg
175323
175322
2026-06-22T08:41:10Z
Nnamadee
11577
175323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.[7] Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
nxty8r22xvp6o1fjxrj2lrzi3m3njyq
175324
175323
2026-06-22T08:41:42Z
Nnamadee
11577
175324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 15 January 2018.</ref> Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.[8]
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
dyr80d22qbe1wdptnzo3uo3xz18ykv7
175325
175324
2026-06-22T08:42:10Z
Nnamadee
11577
175325
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 15 January 2018.</ref> Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.<ref>"Great Kei Bridge, Amathole District Municipality, Eastern Cape, South Africa". za.geoview.info. Retrieved 15 January 2018.</ref>
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.[9]
== Tuugnorgal ==
t2paa0q9jiuelvs7i6f4ocppo7dl6rc
175327
175325
2026-06-22T08:42:47Z
Nnamadee
11577
175327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 15 January 2018.</ref> Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.<ref>"Great Kei Bridge, Amathole District Municipality, Eastern Cape, South Africa". za.geoview.info. Retrieved 15 January 2018.</ref>
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 16 January 2018.</ref>
== Tuugnorgal ==
2t6vsg8vthi4jvuudj1xd85dqrbvxfq
175331
175327
2026-06-22T08:44:34Z
Nnamadee
11577
175331
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
[[File:Map on wall at Kei Mouth.jpg|left|thumb|Map of Great Kei River from Kei Bridge to Kei Mouth]]
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild.
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 15 January 2018.</ref> Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.<ref>"Great Kei Bridge, Amathole District Municipality, Eastern Cape, South Africa". za.geoview.info. Retrieved 15 January 2018.</ref>
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 16 January 2018.</ref>
== Tuugnorgal ==
mk5nfvxo2e51hpth48hrc4tsyldstku
175335
175331
2026-06-22T08:45:23Z
Nnamadee
11577
175335
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kei mawngo''' ko maayo wonngo e diiwaan Kap fuɗnaange to Afrik worgo. Nde sosaa ko e kawral maayo Black Kei e maayo White Kei, to fuɗnaange-rewo Cathcart. Nde ina ɓuuɓtoo fotde 320 km (199 mi)<ref>SA Estuarine Land-cover: Great Kei Catchment Archived 2004-12-27 at the Wayback Machine</ref>, nde joofnata ko e maayo mawngo Kei to maayo Indiya e wuro tokooso Kei Mouth to bannge worgo. To bannge daartol, maayo Kei mawngo ngoo wonnoo ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei no anndiraanoo maayo Nciba nii.
== Yahde ==
[[File:Map on wall at Kei Mouth.jpg|left|thumb|Map of Great Kei River from Kei Bridge to Kei Mouth]]
Maayo Kei mawngo ko maayo ɓuuɓngo, ngo sosaa ko e kawral maayo Kei ɓaleejo e maayo Kei ɓaleejo e nder wuro Enoch Mgijima, to fuɗnaange-rewo Cathcart e fuɗnaange-rewo Queenstown. Maayo Kei mawngo ina ummoo e nokku ɗo maayo Kei ɓaleejo e ɓaleejo kawri, fotde 225 kiloomeeteer (140 miil) feewde fuɗnaange-rewo e dow laabi ŋorol haa e maayo Inndo. Nde joofnata ko e maayo Kei mawngo to Kei Mouth, wuro ɓuuɓngo daande maayo. Waandu mayru ɓurndu juutde ko maayo Tsomo to bannge worgo. Innde nde ummorii ko e hitaande 1752, nde tuugii ko e helmere Khoisan nde firti ko maayo ngoo firti ko ‘sanngara’.
Kei mawɗo oo ko adii ɗuum ko keeri fuɗnaange-rewo diiwaan Transkei ɗi mbaawi yettaade ko e ‘Pont’, gooto e laanaaji maayo ɗiɗi tan jahrooji e otooji e nder Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Pont oo ina golloo hannde, otooji ina keewi yahde gila e bannge worgo-fuɗnaange haa bannge worgo-fuɗnaange haa e nder Coast Wild. [[File:Eastern Frontier, Cape of Good Hope, ca 1835.png|thumb|right|Map of the Great Kei River during the Frontier wars]]
== Wakati ==
Estuariiji ummoraade e maayo Kei mawngo haa e fuɗnaange Mosammbik ina limtee e nokkuuji ɓuuɓɗi. Ɗeeɗoo mbaydiiji ina cifaa e ndiyam ngulɗam ɓurɗam 16 degere Celsius. Kiliimaaji ɗii ina nguli, ina ɓuuɓi fotde hitaande kala sabu ɗuum. Tampere ɓurnde famɗude e ndunngu ina tolnoo e 12 – 14 degere Celsius e nokku oo ina heɓa toɓooli e nder hitaande ndee kala.<ref>Harrison, T. D. (9 April 2002). "Preliminary assessment of the biogeography of fishes in South African estuaries". Marine and Freshwater Research. 53 (2): 479–490. doi:10.1071/MF01121. ISSN 1323-1650.</ref>
== Ekoloji ==
Taƴe nder maayo Kei mawngo ina rewi e ŋore Albany e biomeeji ladde, ina njoofna e ŋore daande maayo Inndo to hunduko maggo. Hunduko maayo Kei ina jaɓɓoo laddeeji mangrove ɓurɗi heewde e Afrik worgo.<ref>"The Great Kei River". www.keimouth.co.za. Archived from the original on 15 February 2018. Retrieved 16 January 2018.</ref> Laddeeji ɓulli ina tawee to fuɗnaange maayo Mngazana, e ɓulli salteeji ina tawee to fuɗnaange maayo Kei mawngo.<ref>BM Colloty, JB Adams* and GC Bate. Classification of estuaries in the Ciskei and Transkei regions based on physical and botanical characteristics. South African Journal of Botany 2002, 68: 312–321. ISSN 0254-6299</ref> Hunduko maayo Kei mawngo ina yiɗaa e jom en liɗɗi sabu keewal mum e mbaydiiji liɗɗi estuarine. Kono won e kullon ko wayi no Cob Afrik worgo e steenbras ɓaleejo ina ngondi e caɗeele mawɗe. Heewɓe e ƴiye colli daande maayo ina tawee e nokku hee ko wayi no ƴiye Afriknaaje ɓadtiiɗe hulɓinaade, ƴiye sanɗaaji, e ƴiye laamɗo.
== Ponto laana njoorndi ==
Eɓɓooje mahngo ponto dow maayo Kei puɗɗii ko e hitaande 1877 nde kaɓirɗe mahngo neldaa Fuɗnaange Londres ummoraade Angalteer e otooji na’i e laana njoorndi. Golle e dow pont oo taƴaama laabi keewɗi sabu hareeji e nder nokku hee ina jeyaa heen wolde 9ɓiire keeriinde ɗo Newey e ekipaaji mum ndonki ruttaade to Royal Hotel to Komga nde warooɓe Gcaleka puɗɗii taccude Kei ngam hare. Konunkooɓe Angalteer seeɗa mbaraama e juuɗe konunkooɓe Xhosa to Moordenaarskop (Tufnde Warooɓe), tufnde ɓadtiinde pont ɓooyɗo oo. Tuggi 1907 haa 1917, laawol laana njoorndi ina yahra e dow ŋoral leɗɗe dow maayo Kei mawɗo. Pont leɗɗe oo yanii caggal ilam, laawol laana njoorndi ngol artiraa e ponto laawol keso saraaji mum. Pont oo kadi fusi e hitaande 1946, o mahii kadi e hitaande 1947. Duuɓi ɗiɗi e feccere ko ɗum waɗi ngam timminde mahngo pont oo.<ref>"Rail Bridge over the Great Kei River details". www.artefacts.co.za. Retrieved 15 January 2018.</ref> E joofnirde hareeji ɗii, pont oo gasii, haa jooni ko yimɓe nokku oo e remooɓe ɓee kuutortoo ɗum.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 15 January 2018.</ref> Ponto Kei mawɗo oo ina sara Ponto Kei oo, ina woni e nder Munisipaal diiwaan Amathole. Ponto Kei mawɗo oo ina waɗi fotde 0,46 kiloomeeteer njuuteendi.<ref>"Great Kei Bridge, Amathole District Municipality, Eastern Cape, South Africa". za.geoview.info. Retrieved 15 January 2018.</ref>
== Baraaji e nder weendu Kei mawndu ==
* Baras Xonxa e nder maayo Kei ɓaleejo (maayo Wit-Kei).
* Baraas Wriggleswade to maayo Kubusi
* Baraas Bongolo, e nder maayo Komani, ko ɓuuɓri maayo Klaas Smits, e hoore mum ko ɓuuɓri maayo Black Kei
* Pont laawol ɓooyngol dow maayo Kei mawngo
== Pass Kei mawɗo ==
Laawol N2 ngol rewi ko e Komga e Butterworth e nokku ina wiyee Pass Kei mawɗo walla taƴe Kei. Ina anndaa e keewal aksidaaji sabu ɓuuɓri e jawdi njirlotoondi. Ndee feccere N2 rewi ko e maayo Kei mawngo. Taƴe Kei ina ngoni e nder leydi gila e hunduko Kei, Morgans Bay e Chintsa hirnaange.<ref>"Kei Cuttings in Butterworth, Eastern Cape". www.sa-venues.com. Retrieved 16 January 2018.</ref>
== Tuugnorgal ==
makndqfz0p52z6hv132jkodpwpt7qvb
Anyiim Piyus Anyiim
0
42331
175308
2026-06-22T08:34:53Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347490624|Anyim Pius Anyim]]"
175308
wikitext
text/x-wiki
'''Anyim Pius Anyim''' GCON (jibinaa ko 19 lewru feebariyee 1961) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino hooreejo 9ɓo e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya gila 2000 haa 2003, o woniino binndoowo laamu fedde (SGF) e sahaa laamu [[Goodluck Jonathan]] . O suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Ebonyi Sud to [[Diiwal Ebonyi|diiwaan Ebonyi]] , o suɓaama hooreejo Senaa e lewru ut 2000.
== Ɓawo ==
Anyim jibinaa ko ñalnde 19 feebariyee 1961 to [[Ishiagu]], renndo katolik en ɓurngo heewde e nder diiwaan laamu Ivo to diiwaan Ebonyi O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ishiagu (St. <ref name=":1" /> Ngam kuugal maako ngam Sukaaɓe, o laati Coordinator, Taskaram Mobilisaasiyoŋ Sukaaɓe nder [[Sakkwatoɓe|jiha Sokoto]] . E hitaande 1992, Anyim wonti hooreejo departemaa ndeenka to Komiseer ngenndiijo ngam reende mooliiɓe, [[Abuja]], golle ɗe ina jeyaa heen rokkude sarwisaaji sariya e ndeenka politik wonande mooliiɓe. E nder ngalɗoo daawal, o yahri ko e nokkuuji keewɗi e winndere ndee.
E hitaande 1998, Anyim naati e lannda Kongres Nijeer (UNCP) o heɓi njeenaari wooteeji Senaa. Kono maayde Seneraal [[Sani Abacha]] ñalnde 8 suwee 1998 bonni njeñtudi ndii. E laamu mbayliigu Seneraal [[Abdulsalami Abubakar]], o naati e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o kadi o dañii heen seedantaagal ngam suɓaade Senaa e hitaande 1999.
== Golle Senaa ==
Anyim suɓaama e nder Senaa leydi Nijeer e lewru mee 1999, caggal ɗuum gollodiiɓe makko cuɓii mo yo o won hooreejo Senaa e lewru ut 2000, caggal nde Chuba Okadigbo woppitaa laamu, o jokki e laamu haa lewru mee 2003.
E lewru mee 2001, Anyim hollitii wonde suudu sarɗiiji toowndu nduu ina foti yuurnitaade golle ministeer ministeer e doole e nder laamu mawɗo [[Bola Ige]] . E lewru suwee 2002, eɓɓoore nde Anyim ardinoo ngam ittude hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo|Olusegun Obasanjo,]] yani. Nde o wolwanno hitaande woore, Anyim wi'i hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo faami mo dow goɗɗi kuuje amma walaa luural hakkunde maɓɓe. E lewru ut 2002, o wiyi o saliima denndaangal jogiiɓe laamu jooni ɓee - haa arti noon e makko - yahde manndaa ɗiɗaɓo.
E lewru noowammbar 2002, Anyim dartini senateer Arthur Nzeribe mo diiwaan Imo haa laaɓi cer, sabu tuumeede fenaande N22 miliyoŋ. Nzeribe wiyi ina jogori waɗde feere ngam ittude Anyim laamu. Lewru nduu tan, caggal nde Anyim wullitii e Komisariyaa toppitiiɗo golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC), Senaa sosi goomu ngam ƴeewtaade jokkugol golle komisariyaa oo. E lewru mee 2003, Anyim jeertinii ñaawoowo toowɗo to Abuja, hono Justice Egbo Egbo, wonde parlemaa ina jogii mbaawka yamirde nanngugol makko sabu luulndaare makko e ƴettugol sariya ICPC kaɓoowo e fenaande e nder Senaa.
== Caggal golle ==
Anyim ɗaɓɓaani woote gardagol leydi e hitaande 2003, sibu omo anndi no feewi wonde e les njiimaandi Obasanjo, o majjat, o majjat deposit makko e nder golle ɗee. Ko ɗum waɗi, e nokku ɗo o fotnoo haɓaade, o mooftii jawdi ngam kanndidaaji ANPP to diiwaan Ebonyi ngam haɓaade lannda makko. Wonnde sahaaji caggal nde o yalti laamu, galle makko keeriiɗo to [[Abuja]], feccere mum ndartinaama ngam ƴattaade peeje mawɗe Abuja. <ref name="guardian.ng" /> Ko o hooreejo Senaa, Senaateer Anyim haɓi e Guwerneer jooɗiiɗo e diiwaan Ebonyi, Samuel Ominyi Egwu, haa o dartii, wuro Anyim ngo ɓuuɓtii. Feere hakkunde maɓɓe nde ko primitive haa ko ina wiyee wonde kaɓirgal Anyim ngal ina waɗi parade e nder Abakaliki, laamorgo leydi ndii.
Ko SGF, wonno ko jokkondire teskinɗe hakkunde Anyim e guwerneer diiwaan Ebonyi, Martin Elechi . Wuro Anyim ina ɓuuɓtoo, ina waɗi indigeneeji keewɗi e nder egguɓe. O toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Naajeeriya, Goodluck Jonathan ngam ardaade mawningol duuɓi teemedere (100) bayyinaango leydi Naajeeriya e dow leydi Biritaan koloñaal.
Anyim wonnoo ko kanndidaa e wooteeji ngam wonde hooreejo PDP e lewru Yarkomaa 2008. [1] E lewru Noowammbar 2007, hooreejo fedde PDP to diiwaan Kaduna wiyi maa o heɓ wooteeji delegaasiyoŋ diiwaan Kaduna fof e kawgel ngel. [2] E lewru Yarkomaa 2008, Ligue des avocats patriotiques jaɓi kanndidaagal makko. [3] O heɓi kadi ballal e fedde sukaaɓe lannda Demokaraasi Leƴƴi. [4] Kono e joofnirde laamɗo biyeteeɗo Vincent Ogbulafor toɗɗaa hooreejo PDP. [5]
E lewru Yarkomaa 2010, o ardii delegaasiyoŋ 41 mawɗo leydi Naajeeriya, ɓe noddi hooreejo leydi ndi'i, [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua,]] ngam o hokka ɓataake dow ko laarani soynde lesdi Naajeeriya ngam hisnugo demokaraasi lesdi ndi'i diga ɓillaaji. O yetti Senaa nde ɓe ƴetti kuulal ñalnde 9 feebariyee 2010 ngam waɗde cukko hooreejo leydi [[Goodluck Jonathan]] hooreejo leydi jooɗiiɗo. E lewru mee 2011, Pius Anyim toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu fedde nde (SGF).
== Njeenaaje ==
* Komanda mawɗo fedde Niiseer (GCON)
== Ƴeew kadi ==
* Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
8y5g7rydh14g5bxjb9fzc8xpsjxvefh
175309
175308
2026-06-22T08:35:10Z
Sardeeq
14292
175309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Anyim Pius Anyim''' GCON (jibinaa ko 19 lewru feebariyee 1961) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino hooreejo 9ɓo e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya gila 2000 haa 2003, o woniino binndoowo laamu fedde (SGF) e sahaa laamu [[Goodluck Jonathan]] . O suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Ebonyi Sud to [[Diiwal Ebonyi|diiwaan Ebonyi]] , o suɓaama hooreejo Senaa e lewru ut 2000.
== Ɓawo ==
Anyim jibinaa ko ñalnde 19 feebariyee 1961 to [[Ishiagu]], renndo katolik en ɓurngo heewde e nder diiwaan laamu Ivo to diiwaan Ebonyi O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ishiagu (St. <ref name=":1" /> Ngam kuugal maako ngam Sukaaɓe, o laati Coordinator, Taskaram Mobilisaasiyoŋ Sukaaɓe nder [[Sakkwatoɓe|jiha Sokoto]] . E hitaande 1992, Anyim wonti hooreejo departemaa ndeenka to Komiseer ngenndiijo ngam reende mooliiɓe, [[Abuja]], golle ɗe ina jeyaa heen rokkude sarwisaaji sariya e ndeenka politik wonande mooliiɓe. E nder ngalɗoo daawal, o yahri ko e nokkuuji keewɗi e winndere ndee.
E hitaande 1998, Anyim naati e lannda Kongres Nijeer (UNCP) o heɓi njeenaari wooteeji Senaa. Kono maayde Seneraal [[Sani Abacha]] ñalnde 8 suwee 1998 bonni njeñtudi ndii. E laamu mbayliigu Seneraal [[Abdulsalami Abubakar]], o naati e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o kadi o dañii heen seedantaagal ngam suɓaade Senaa e hitaande 1999.
== Golle Senaa ==
Anyim suɓaama e nder Senaa leydi Nijeer e lewru mee 1999, caggal ɗuum gollodiiɓe makko cuɓii mo yo o won hooreejo Senaa e lewru ut 2000, caggal nde Chuba Okadigbo woppitaa laamu, o jokki e laamu haa lewru mee 2003.
E lewru mee 2001, Anyim hollitii wonde suudu sarɗiiji toowndu nduu ina foti yuurnitaade golle ministeer ministeer e doole e nder laamu mawɗo [[Bola Ige]] . E lewru suwee 2002, eɓɓoore nde Anyim ardinoo ngam ittude hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo|Olusegun Obasanjo,]] yani. Nde o wolwanno hitaande woore, Anyim wi'i hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo faami mo dow goɗɗi kuuje amma walaa luural hakkunde maɓɓe. E lewru ut 2002, o wiyi o saliima denndaangal jogiiɓe laamu jooni ɓee - haa arti noon e makko - yahde manndaa ɗiɗaɓo.
E lewru noowammbar 2002, Anyim dartini senateer Arthur Nzeribe mo diiwaan Imo haa laaɓi cer, sabu tuumeede fenaande N22 miliyoŋ. Nzeribe wiyi ina jogori waɗde feere ngam ittude Anyim laamu. Lewru nduu tan, caggal nde Anyim wullitii e Komisariyaa toppitiiɗo golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC), Senaa sosi goomu ngam ƴeewtaade jokkugol golle komisariyaa oo. E lewru mee 2003, Anyim jeertinii ñaawoowo toowɗo to Abuja, hono Justice Egbo Egbo, wonde parlemaa ina jogii mbaawka yamirde nanngugol makko sabu luulndaare makko e ƴettugol sariya ICPC kaɓoowo e fenaande e nder Senaa.
== Caggal golle ==
Anyim ɗaɓɓaani woote gardagol leydi e hitaande 2003, sibu omo anndi no feewi wonde e les njiimaandi Obasanjo, o majjat, o majjat deposit makko e nder golle ɗee. Ko ɗum waɗi, e nokku ɗo o fotnoo haɓaade, o mooftii jawdi ngam kanndidaaji ANPP to diiwaan Ebonyi ngam haɓaade lannda makko. Wonnde sahaaji caggal nde o yalti laamu, galle makko keeriiɗo to [[Abuja]], feccere mum ndartinaama ngam ƴattaade peeje mawɗe Abuja. <ref name="guardian.ng" /> Ko o hooreejo Senaa, Senaateer Anyim haɓi e Guwerneer jooɗiiɗo e diiwaan Ebonyi, Samuel Ominyi Egwu, haa o dartii, wuro Anyim ngo ɓuuɓtii. Feere hakkunde maɓɓe nde ko primitive haa ko ina wiyee wonde kaɓirgal Anyim ngal ina waɗi parade e nder Abakaliki, laamorgo leydi ndii.
Ko SGF, wonno ko jokkondire teskinɗe hakkunde Anyim e guwerneer diiwaan Ebonyi, Martin Elechi . Wuro Anyim ina ɓuuɓtoo, ina waɗi indigeneeji keewɗi e nder egguɓe. O toɗɗaama e juuɗe hooreejo leydi Naajeeriya, Goodluck Jonathan ngam ardaade mawningol duuɓi teemedere (100) bayyinaango leydi Naajeeriya e dow leydi Biritaan koloñaal.
Anyim wonnoo ko kanndidaa e wooteeji ngam wonde hooreejo PDP e lewru Yarkomaa 2008. [1] E lewru Noowammbar 2007, hooreejo fedde PDP to diiwaan Kaduna wiyi maa o heɓ wooteeji delegaasiyoŋ diiwaan Kaduna fof e kawgel ngel. [2] E lewru Yarkomaa 2008, Ligue des avocats patriotiques jaɓi kanndidaagal makko. [3] O heɓi kadi ballal e fedde sukaaɓe lannda Demokaraasi Leƴƴi. [4] Kono e joofnirde laamɗo biyeteeɗo Vincent Ogbulafor toɗɗaa hooreejo PDP. [5]
E lewru Yarkomaa 2010, o ardii delegaasiyoŋ 41 mawɗo leydi Naajeeriya, ɓe noddi hooreejo leydi ndi'i, [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua,]] ngam o hokka ɓataake dow ko laarani soynde lesdi Naajeeriya ngam hisnugo demokaraasi lesdi ndi'i diga ɓillaaji. O yetti Senaa nde ɓe ƴetti kuulal ñalnde 9 feebariyee 2010 ngam waɗde cukko hooreejo leydi [[Goodluck Jonathan]] hooreejo leydi jooɗiiɗo. E lewru mee 2011, Pius Anyim toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu fedde nde (SGF).
== Njeenaaje ==
* Komanda mawɗo fedde Niiseer (GCON)
== Ƴeew kadi ==
* Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
89okm946v9avf9emwy0xxrchax7cf0r
Yushau Anka
0
42332
175312
2026-06-22T08:35:42Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348732170|Yushau Anka]]"
175312
wikitext
text/x-wiki
Alhaji '''Yushau Mohammed Anka''' Listen c (Abriil 1950 – 12 Oktoobar 2020) suɓaama Senator ngam diiwal Zamfara Hirnaange [[Zamfara|lesdi Zamfara]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre, ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O wonii laamu tuggi lewru mee 1999 haa lewru mee 2007.
Anka jibinaa ko e lewru abriil 1950, o heɓi M.Sc e njuɓɓudi njulaagu. O suɓaama hooreejo leydi Naajeeriya ngam laamu lesdi Naajeeriya . O tawtoraama suɓol guwerneer lesdi Zamfara dow laylaytol PDP nder hitaande 1999, ammaa o fooli Ahmed Sani Yerima mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu ANPP.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis (cukko hooreejo), Geɗe njulaagu, Geɗe nder leydi e Geɗe laamu. [1] E lewru ut 2001, o wiyi wonde Porogaraam laamu nguu ngam ustude baasal ina rokka tan kaalis e wallidiiɓe politik, wonaa ustude baasal. [2] Anka wayliima e laylaytol ANPP ngam manndaa mum ɗiɗaɓo e nder Senaa. E lewru mee 2006, Anka haali ko feewti e eɓɓaande waylude doosgal leydi ndii mbele hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina waawa tawtoreede manndaa tataɓo duuɓi nay. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
bqrxh8oq7ej7rrjszys97kzs8nmnm9l
175313
175312
2026-06-22T08:36:25Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348732170|Yushau Anka]]"
175313
wikitext
text/x-wiki
Alhaji '''Yushau Mohammed Anka''' Listen c (Abriil 1950 – 12 Oktoobar 2020) suɓaama Senator ngam diiwal Zamfara Hirnaange [[Zamfara|lesdi Zamfara]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre, ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O wonii laamu tuggi lewru mee 1999 haa lewru mee 2007. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-19.</ref>
Anka jibinaa ko e lewru abriil 1950, o heɓi M.Sc e njuɓɓudi njulaagu. O suɓaama hooreejo leydi Naajeeriya ngam laamu lesdi Naajeeriya . O tawtoraama suɓol guwerneer lesdi Zamfara dow laylaytol PDP nder hitaande 1999, ammaa o fooli Ahmed Sani Yerima mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu ANPP.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis (cukko hooreejo), Geɗe njulaagu, Geɗe nder leydi e Geɗe laamu. [1] E lewru ut 2001, o wiyi wonde Porogaraam laamu nguu ngam ustude baasal ina rokka tan kaalis e wallidiiɓe politik, wonaa ustude baasal. [2] Anka wayliima e laylaytol ANPP ngam manndaa mum ɗiɗaɓo e nder Senaa. E lewru mee 2006, Anka haali ko feewti e eɓɓaande waylude doosgal leydi ndii mbele hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina waawa tawtoreede manndaa tataɓo duuɓi nay. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
nicde1rxbhf33hr6ovnawrhp1ge0hbv
175314
175313
2026-06-22T08:36:40Z
Sardeeq
14292
175314
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Alhaji '''Yushau Mohammed Anka''' Listen c (Abriil 1950 – 12 Oktoobar 2020) suɓaama Senator ngam diiwal Zamfara Hirnaange [[Zamfara|lesdi Zamfara]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre, ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O wonii laamu tuggi lewru mee 1999 haa lewru mee 2007. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-19.</ref>
Anka jibinaa ko e lewru abriil 1950, o heɓi M.Sc e njuɓɓudi njulaagu. O suɓaama hooreejo leydi Naajeeriya ngam laamu lesdi Naajeeriya . O tawtoraama suɓol guwerneer lesdi Zamfara dow laylaytol PDP nder hitaande 1999, ammaa o fooli Ahmed Sani Yerima mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu ANPP.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis (cukko hooreejo), Geɗe njulaagu, Geɗe nder leydi e Geɗe laamu. [1] E lewru ut 2001, o wiyi wonde Porogaraam laamu nguu ngam ustude baasal ina rokka tan kaalis e wallidiiɓe politik, wonaa ustude baasal. [2] Anka wayliima e laylaytol ANPP ngam manndaa mum ɗiɗaɓo e nder Senaa. E lewru mee 2006, Anka haali ko feewti e eɓɓaande waylude doosgal leydi ndii mbele hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina waawa tawtoreede manndaa tataɓo duuɓi nay. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
55befvbcmjaxjtbnhziyzm3hr27ws6w
Gbenga aluko
0
42333
175315
2026-06-22T08:37:50Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347564501|Gbenga Aluko]]"
175315
wikitext
text/x-wiki
'''Daniyel Olugbenga Aluko''' Listen c (20 sulyee 1963 – 20 noowammbar 2021) ko dawruyanke leydi Najeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ekiti South nder [[diiwal Ekiti]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Daniel Olugbenga Aluko jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1963 to wuro Ibadan, to wuro Professeur Sam Aluko, ganndo mawɗo to bannge faggudu leydi Najeriya, ummoriiɗo to diiwaan Ekiti to leydi Najeriya.
O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, [[Ilorin|to Ilorin]], caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1982, o heɓi dipoloma makko to bannge geɗe leydi e peewnugol diiwaan. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal semmbe e petroŋ, to Oxford, Angalteer ngam heɓde jaŋde leslesre to bannge njulaagu e coggu petroŋ hakkunde leyɗeele.
Darndeeji baɗaaɗi hakkunde 1983 e 1999 ina njeyaa heen : gardiiɗo/CEO HYGYNIX, gardiiɗo gollordu petroŋ e kemikal Baseline e hooreejo gollordu Strategists jeyaaɓe e leydi ndii. O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje e gardiiɗo mawɗo fedde yah-ngartaa leydi Nijeer gila 1993 haa 1995.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Aluko toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa (cukko hooreejo), Aviation, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation, Developpement Rencial & Sports e Ñamaale nder leydi & caggal leydi. O toɗɗaa cukko hooreejo fedde Senaa. Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo goomu gaas e hooreejo goomu petroŋ. Aluko ina salii eɓɓooji ngam ƴellitde kaalis (privé) e nder leydi Najeriya. O toɗɗaama hooreejo goomu ad hoc ngam wiɗtude uddugol banke Savannah mo banki mawɗo leydi Naajeeriya . E lewru suwee 2002, o ƴetti kuulal ngam sosde goomu ad hoc ngam yuurnitaade ko tuumaa e doosɗe leydi e bidsee ko hooreejo leydi ndii, [[Olusegun Obasanjo|hono Olusegun Obasanjo]], ko ɗum waawi wonde sabaabu ƴaañgol leydi ndii. E lewru oktoobar 2002, Aluko lomtii [[Oserheimen Osunbor]] e gardagol hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e woote ngenndiije .
Aluko naatii e luural nde o jeyaa e ɓeen tuumanooɓe e juɓɓule ɗe senateer Idris Kuta ardii, ƴeewndotooɗe ŋakkeende kaalis ɗe senateeruuji mbaɗi. [1] Goomu nguu e goomu ad hoc caggal ɗuum, ngu senateer Victor Oyofo ardii, njaltinii ciimtol ngol tawi Aluko ina yoɓa ko ɓuri heewde e njoɓdi ngam feewnude cuuɗi senateeruuji ɗii e ordinateeruuji e kaɓirɗe birooji ɗi o rokkata terɗe senateeruuji ɗii, ɓe wasiyii yo o yoɓ ko ɓuri ɗum. Kono, e lewru suwee 2002, Senaa ƴetti kuulal ngal Aluko ƴetti, so senaa ina foti woppude no haanirta nii denndaangal senaateeruuji tuumaaɗi e ciimtol ɗiɗmol ngol. [2]
== Caggal golle ==
Caggal nde o yalti Senaa, Aluko jokki e gollorde keeriinde, omo jogii nafoore toppitiinde ko fayti e Alstegg e Midlands, fedde Innjiniyaaruuji Siwil e wonde gardiiɗo Crest Healthcare, Konsul to DFID e geɗe parlemaa e gardiiɗo geɗe laamu e Chevron Nigeria . O ummii PDP o naati lannda Labour, e dow oon plateau o dañii heen nafoore ngam suɓaade guwerneer diiwaan Ekiti e hitaande 2007. E lewru Duujal 2009, Aluko arti e PDP.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gbenga aluko ko sileola aluko e adebola aluko. O dañii ɓiɓɓe njeeɗiɗo, mawɗo oo ko fuku koyɗe Eniola e Sone Aluko .
== Wade ==
Ñalnde 20 noowammbar 2021, Aluko yani e biro mum to Abuja, o nawtaa to safrirde too, o hollitaama o maayi.
== Tuugnorgal ==
51h2i6gr4bul4z5lm30vw5tzmnx11e7
175318
175315
2026-06-22T08:39:08Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347564501|Gbenga Aluko]]"
175318
wikitext
text/x-wiki
'''Daniyel Olugbenga Aluko''' Listen c (20 sulyee 1963 – 20 noowammbar 2021) ko dawruyanke leydi Najeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ekiti South nder [[diiwal Ekiti]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>Nigerian Senator Gbenga Aluko Slumps, Dies At 58</ref><ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 24 June 2010.</ref>
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Daniel Olugbenga Aluko jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1963 to wuro Ibadan, to wuro Professeur Sam Aluko, ganndo mawɗo to bannge faggudu leydi Najeriya, ummoriiɗo to diiwaan Ekiti to leydi Najeriya.
O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, [[Ilorin|to Ilorin]], caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1982, o heɓi dipoloma makko to bannge geɗe leydi e peewnugol diiwaan. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal semmbe e petroŋ, to Oxford, Angalteer ngam heɓde jaŋde leslesre to bannge njulaagu e coggu petroŋ hakkunde leyɗeele.
Darndeeji baɗaaɗi hakkunde 1983 e 1999 ina njeyaa heen : gardiiɗo/CEO HYGYNIX, gardiiɗo gollordu petroŋ e kemikal Baseline e hooreejo gollordu Strategists jeyaaɓe e leydi ndii. O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje e gardiiɗo mawɗo fedde yah-ngartaa leydi Nijeer gila 1993 haa 1995.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Aluko toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa (cukko hooreejo), Aviation, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation, Developpement Rencial & Sports e Ñamaale nder leydi & caggal leydi. O toɗɗaa cukko hooreejo fedde Senaa. Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo goomu gaas e hooreejo goomu petroŋ. Aluko ina salii eɓɓooji ngam ƴellitde kaalis (privé) e nder leydi Najeriya. O toɗɗaama hooreejo goomu ad hoc ngam wiɗtude uddugol banke Savannah mo banki mawɗo leydi Naajeeriya . E lewru suwee 2002, o ƴetti kuulal ngam sosde goomu ad hoc ngam yuurnitaade ko tuumaa e doosɗe leydi e bidsee ko hooreejo leydi ndii, [[Olusegun Obasanjo|hono Olusegun Obasanjo]], ko ɗum waawi wonde sabaabu ƴaañgol leydi ndii. E lewru oktoobar 2002, Aluko lomtii [[Oserheimen Osunbor]] e gardagol hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e woote ngenndiije .
Aluko naatii e luural nde o jeyaa e ɓeen tuumanooɓe e juɓɓule ɗe senateer Idris Kuta ardii, ƴeewndotooɗe ŋakkeende kaalis ɗe senateeruuji mbaɗi. [1] Goomu nguu e goomu ad hoc caggal ɗuum, ngu senateer Victor Oyofo ardii, njaltinii ciimtol ngol tawi Aluko ina yoɓa ko ɓuri heewde e njoɓdi ngam feewnude cuuɗi senateeruuji ɗii e ordinateeruuji e kaɓirɗe birooji ɗi o rokkata terɗe senateeruuji ɗii, ɓe wasiyii yo o yoɓ ko ɓuri ɗum. Kono, e lewru suwee 2002, Senaa ƴetti kuulal ngal Aluko ƴetti, so senaa ina foti woppude no haanirta nii denndaangal senaateeruuji tuumaaɗi e ciimtol ɗiɗmol ngol. [2]
== Caggal golle ==
Caggal nde o yalti Senaa, Aluko jokki e gollorde keeriinde, omo jogii nafoore toppitiinde ko fayti e Alstegg e Midlands, fedde Innjiniyaaruuji Siwil e wonde gardiiɗo Crest Healthcare, Konsul to DFID e geɗe parlemaa e gardiiɗo geɗe laamu e Chevron Nigeria . O ummii PDP o naati lannda Labour, e dow oon plateau o dañii heen nafoore ngam suɓaade guwerneer diiwaan Ekiti e hitaande 2007. E lewru Duujal 2009, Aluko arti e PDP.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gbenga aluko ko sileola aluko e adebola aluko. O dañii ɓiɓɓe njeeɗiɗo, mawɗo oo ko fuku koyɗe Eniola e Sone Aluko .
== Wade ==
Ñalnde 20 noowammbar 2021, Aluko yani e biro mum to Abuja, o nawtaa to safrirde too, o hollitaama o maayi.
== Tuugnorgal ==
8l4vblasn1yugx6wpdst5f0hbch1pqb
175320
175318
2026-06-22T08:39:23Z
Sardeeq
14292
175320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daniyel Olugbenga Aluko''' Listen c (20 sulyee 1963 – 20 noowammbar 2021) ko dawruyanke leydi Najeriya. O suɓaama Senator ngam diiwal Ekiti South nder [[diiwal Ekiti]], Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>Nigerian Senator Gbenga Aluko Slumps, Dies At 58</ref><ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 24 June 2010.</ref>
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Daniel Olugbenga Aluko jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1963 to wuro Ibadan, to wuro Professeur Sam Aluko, ganndo mawɗo to bannge faggudu leydi Najeriya, ummoriiɗo to diiwaan Ekiti to leydi Najeriya.
O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, [[Ilorin|to Ilorin]], caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1982, o heɓi dipoloma makko to bannge geɗe leydi e peewnugol diiwaan. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal semmbe e petroŋ, to Oxford, Angalteer ngam heɓde jaŋde leslesre to bannge njulaagu e coggu petroŋ hakkunde leyɗeele.
Darndeeji baɗaaɗi hakkunde 1983 e 1999 ina njeyaa heen : gardiiɗo/CEO HYGYNIX, gardiiɗo gollordu petroŋ e kemikal Baseline e hooreejo gollordu Strategists jeyaaɓe e leydi ndii. O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje e gardiiɗo mawɗo fedde yah-ngartaa leydi Nijeer gila 1993 haa 1995.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Aluko toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa (cukko hooreejo), Aviation, Geɗe Rewɓe, Kaalis & Appropriation, Developpement Rencial & Sports e Ñamaale nder leydi & caggal leydi. O toɗɗaa cukko hooreejo fedde Senaa. Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo goomu gaas e hooreejo goomu petroŋ. Aluko ina salii eɓɓooji ngam ƴellitde kaalis (privé) e nder leydi Najeriya. O toɗɗaama hooreejo goomu ad hoc ngam wiɗtude uddugol banke Savannah mo banki mawɗo leydi Naajeeriya . E lewru suwee 2002, o ƴetti kuulal ngam sosde goomu ad hoc ngam yuurnitaade ko tuumaa e doosɗe leydi e bidsee ko hooreejo leydi ndii, [[Olusegun Obasanjo|hono Olusegun Obasanjo]], ko ɗum waawi wonde sabaabu ƴaañgol leydi ndii. E lewru oktoobar 2002, Aluko lomtii [[Oserheimen Osunbor]] e gardagol hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e woote ngenndiije .
Aluko naatii e luural nde o jeyaa e ɓeen tuumanooɓe e juɓɓule ɗe senateer Idris Kuta ardii, ƴeewndotooɗe ŋakkeende kaalis ɗe senateeruuji mbaɗi. [1] Goomu nguu e goomu ad hoc caggal ɗuum, ngu senateer Victor Oyofo ardii, njaltinii ciimtol ngol tawi Aluko ina yoɓa ko ɓuri heewde e njoɓdi ngam feewnude cuuɗi senateeruuji ɗii e ordinateeruuji e kaɓirɗe birooji ɗi o rokkata terɗe senateeruuji ɗii, ɓe wasiyii yo o yoɓ ko ɓuri ɗum. Kono, e lewru suwee 2002, Senaa ƴetti kuulal ngal Aluko ƴetti, so senaa ina foti woppude no haanirta nii denndaangal senaateeruuji tuumaaɗi e ciimtol ɗiɗmol ngol. [2]
== Caggal golle ==
Caggal nde o yalti Senaa, Aluko jokki e gollorde keeriinde, omo jogii nafoore toppitiinde ko fayti e Alstegg e Midlands, fedde Innjiniyaaruuji Siwil e wonde gardiiɗo Crest Healthcare, Konsul to DFID e geɗe parlemaa e gardiiɗo geɗe laamu e Chevron Nigeria . O ummii PDP o naati lannda Labour, e dow oon plateau o dañii heen nafoore ngam suɓaade guwerneer diiwaan Ekiti e hitaande 2007. E lewru Duujal 2009, Aluko arti e PDP.
== Nguurndam neɗɗo ==
Gbenga aluko ko sileola aluko e adebola aluko. O dañii ɓiɓɓe njeeɗiɗo, mawɗo oo ko fuku koyɗe Eniola e Sone Aluko .
== Wade ==
Ñalnde 20 noowammbar 2021, Aluko yani e biro mum to Abuja, o nawtaa to safrirde too, o hollitaama o maayi.
== Tuugnorgal ==
16afwxty1lla2x38e5pvwt34ze5pusr
Fred Aggogo Brume
0
42334
175326
2026-06-22T08:42:43Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347562109|Fred Aghogho Brume]]"
175326
wikitext
text/x-wiki
'''Feere Aghogho Brume''' (Fred A. Brume, Fred Brume) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam [[Daande Senatoore Central Delta|diiwal Delta Central Senator'en]] lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Daartol jaŋde e mbaydi mum ==
Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde teddungal ɓurnde ɓooyde e innde innde, Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965 e dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Massagets the Industrial of S Karallaagal (MIT) e hitaande 1967. Brume naati e Banke Adunaajo e lewru ut 1967 , o woniino ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969.
Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu [[Muhammadu Buhari|Seneraal Muhammadu Buhari]] caggal kuudetaa konu e hitaande 1983.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Brume sosi e wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to [[Abuja]] . O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu. E lewru feebariyee 2001, caggal mbayliigu goomuuji Senaa, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule hooreejo leydi Senaa [[Anyiim Piyus Anyiim|Anyim Pius Anyim]] ngam ittude hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] . Brume tuumiino wallidiiɓe mum e ustude laamu nguu e anniyaaji bonɗi wonande leydi ndii, o wiyi ɓe mbeltiima e wonde hooreejo leydi ndii, hono Sudnaajo. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku.
Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde ndee e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono noon, darnde Brume teskinnde e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko.
Caggal nde fedde wiyeteende Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam salaade hoolaare e makko e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa. PDP e nokku mum suɓii gonnooɗo guwerneer Felix Ibru ngam wonde kanndidaa maɓɓe. Brume ummiima e fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie (AD), wonti kanndidaa senateer wonande ndeen lannda. Caggal nde o fooli Ibru, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde Delta ngam ɗaɓɓude yo Ibru woppu woote.
== Caggal golle ==
E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo [[Matiyu|Matthew Mbu]] ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotooɗo kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, o suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer yaltuɗo oo, hono James Ibori, suɓaama. Wooteeji 14 abriil ɗii ko fitinaaji. Caggal ɗuum Brume nanngaa, tawi ina tuuma wonde ina jeyaa e ko addani ɗum en ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii. Ɓooytaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu.
E lewru mee 2009, nde o woni hooreejo fedde diisnondiral to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka to Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". [1] E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata hoore mum jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. [2]
E nder yeewtere nde meeɗaa waɗeede e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal ko fayti e kuulal petroŋ. O wullitii e ƴaañgal yimɓe Fuɗnaange-rewo, o siftinii kuulal ngal Rilwanu Lukman, jaagorgal ko feewti e jawdi petroŋ, ƴetti ngam jannginde tan gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirɗe petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to [[Kaduna]] . O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓoore Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo.
Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde.
== Tuugnorgal ==
853mz7nljofrd98d2600c103fd9jost
175328
175326
2026-06-22T08:43:19Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347562109|Fred Aghogho Brume]]"
175328
wikitext
text/x-wiki
'''Feere Aghogho Brume''' (Fred A. Brume, Fred Brume) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam [[Daande Senatoore Central Delta|diiwal Delta Central Senator'en]] lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Daartol jaŋde e mbaydi mum ==
Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde teddungal ɓurnde ɓooyde e innde innde, Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965 e dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Massagets the Industrial of S Karallaagal (MIT) e hitaande 1967. Brume naati e Banke Adunaajo e lewru ut 1967 , o woniino ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969.
Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu [[Muhammadu Buhari|Seneraal Muhammadu Buhari]] caggal kuudetaa konu e hitaande 1983.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Brume sosi e wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to [[Abuja]] . O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu. E lewru feebariyee 2001, caggal mbayliigu goomuuji Senaa, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule hooreejo leydi Senaa [[Anyiim Piyus Anyiim|Anyim Pius Anyim]] ngam ittude hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] . Brume tuumiino wallidiiɓe mum e ustude laamu nguu e anniyaaji bonɗi wonande leydi ndii, o wiyi ɓe mbeltiima e wonde hooreejo leydi ndii, hono Sudnaajo. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku.
Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde ndee e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono noon, darnde Brume teskinnde e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko.
Caggal nde fedde wiyeteende Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam salaade hoolaare e makko e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa. PDP e nokku mum suɓii gonnooɗo guwerneer Felix Ibru ngam wonde kanndidaa maɓɓe. Brume ummiima e fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie (AD), wonti kanndidaa senateer wonande ndeen lannda. Caggal nde o fooli Ibru, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde Delta ngam ɗaɓɓude yo Ibru woppu woote.
== Caggal golle ==
E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo [[Matiyu|Matthew Mbu]] ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotooɗo kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, o suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer yaltuɗo oo, hono James Ibori, suɓaama. Wooteeji 14 abriil ɗii ko fitinaaji. Caggal ɗuum Brume nanngaa, tawi ina tuuma wonde ina jeyaa e ko addani ɗum en ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii. Ɓooytaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu.
E lewru mee 2009, nde o woni hooreejo fedde diisnondiral to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka to Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". [1] E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata hoore mum jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. [2]
E nder yeewtere nde meeɗaa waɗeede e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal ko fayti e kuulal petroŋ. O wullitii e ƴaañgal yimɓe Fuɗnaange-rewo, o siftinii kuulal ngal Rilwanu Lukman, jaagorgal ko feewti e jawdi petroŋ, ƴetti ngam jannginde tan gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirɗe petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to [[Kaduna]] . O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓoore Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo.
Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde.
== Tuugnorgal ==
4ursmxj5ivc8sg42bwohw2f1b6cp5ma
175329
175328
2026-06-22T08:43:34Z
Sardeeq
14292
175329
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Feere Aghogho Brume''' (Fred A. Brume, Fred Brume) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam [[Daande Senatoore Central Delta|diiwal Delta Central Senator'en]] lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Daartol jaŋde e mbaydi mum ==
Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde teddungal ɓurnde ɓooyde e innde innde, Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965 e dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Massagets the Industrial of S Karallaagal (MIT) e hitaande 1967. Brume naati e Banke Adunaajo e lewru ut 1967 , o woniino ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969.
Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu [[Muhammadu Buhari|Seneraal Muhammadu Buhari]] caggal kuudetaa konu e hitaande 1983.
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 Brume sosi e wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to [[Abuja]] . O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu. E lewru feebariyee 2001, caggal mbayliigu goomuuji Senaa, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule hooreejo leydi Senaa [[Anyiim Piyus Anyiim|Anyim Pius Anyim]] ngam ittude hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] . Brume tuumiino wallidiiɓe mum e ustude laamu nguu e anniyaaji bonɗi wonande leydi ndii, o wiyi ɓe mbeltiima e wonde hooreejo leydi ndii, hono Sudnaajo. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku.
Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde ndee e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono noon, darnde Brume teskinnde e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko.
Caggal nde fedde wiyeteende Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam salaade hoolaare e makko e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa. PDP e nokku mum suɓii gonnooɗo guwerneer Felix Ibru ngam wonde kanndidaa maɓɓe. Brume ummiima e fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie (AD), wonti kanndidaa senateer wonande ndeen lannda. Caggal nde o fooli Ibru, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde Delta ngam ɗaɓɓude yo Ibru woppu woote.
== Caggal golle ==
E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo [[Matiyu|Matthew Mbu]] ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotooɗo kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, o suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer yaltuɗo oo, hono James Ibori, suɓaama. Wooteeji 14 abriil ɗii ko fitinaaji. Caggal ɗuum Brume nanngaa, tawi ina tuuma wonde ina jeyaa e ko addani ɗum en ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii. Ɓooytaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu.
E lewru mee 2009, nde o woni hooreejo fedde diisnondiral to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka to Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". [1] E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata hoore mum jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. [2]
E nder yeewtere nde meeɗaa waɗeede e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal ko fayti e kuulal petroŋ. O wullitii e ƴaañgal yimɓe Fuɗnaange-rewo, o siftinii kuulal ngal Rilwanu Lukman, jaagorgal ko feewti e jawdi petroŋ, ƴetti ngam jannginde tan gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirɗe petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to [[Kaduna]] . O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓoore Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo.
Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde.
== Tuugnorgal ==
hs5g2w4ay8q9spnne2sxkb5gdtdw3jd
Daawuuda Birigidi
0
42335
175330
2026-06-22T08:44:06Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345884229|David Brigidi]]"
175330
wikitext
text/x-wiki
'''David Cobbina Brigidi''', awokaajo bee kuugal maako, suɓaama senaajo diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC.
Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo Goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer . E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ndartinee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokku oo, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo.
O jeyaa ko e yiilirde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan .
O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo.
== Tuugnorgal ==
hfbxk0ml88owebl5h2mdncbvurk79q7
175332
175330
2026-06-22T08:44:42Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345884229|David Brigidi]]"
175332
wikitext
text/x-wiki
'''David Cobbina Brigidi''', awokaajo bee kuugal maako, suɓaama senaajo diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. <ref>EDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 24 June 2010</ref>
Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo Goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer . E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ndartinee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokku oo, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo.
O jeyaa ko e yiilirde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan .
O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo.
== Tuugnorgal ==
g6b0luhvbaev9lb7oru1xo91nevuh1d
175334
175332
2026-06-22T08:45:08Z
Sardeeq
14292
175334
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''David Cobbina Brigidi''', awokaajo bee kuugal maako, suɓaama senaajo diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. <ref>EDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 24 June 2010</ref>
Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo Goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer . E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ndartinee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokku oo, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo.
O jeyaa ko e yiilirde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan .
O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo.
== Tuugnorgal ==
r8nb140itcnq2vm1iap92o2bnl967yq
Dennis Osadebay
0
42336
175333
2026-06-22T08:45:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175333
wikitext
text/x-wiki
Dennis Chukude Osadebay ListenR (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
Nguurndam
Nguurndam puɗɗam e jimɗi
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
Golle politik
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
Gardiiɗo jaagorɗe
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
Cellal John Igbrude
Demal John Umulu
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
Jaŋde F.H.Utomi
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
Industry J.A. Orhoho
Njulaagu O. Oweh
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
Tuugnorgal
bvzawp9e0pnd0ako52ihnzubxfl1c2h
175339
175333
2026-06-22T08:46:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175339
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Dennis Chukude Osadebay ListenR (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
Nguurndam
Nguurndam puɗɗam e jimɗi
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
Golle politik
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
Gardiiɗo jaagorɗe
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
Cellal John Igbrude
Demal John Umulu
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
Jaŋde F.H.Utomi
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
Industry J.A. Orhoho
Njulaagu O. Oweh
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
Tuugnorgal
ccchzhr1t21mgec154acuu6hbo9fi0a
175341
175339
2026-06-22T08:47:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175341
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
Nguurndam
Nguurndam puɗɗam e jimɗi
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
Golle politik
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
Gardiiɗo jaagorɗe
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
Cellal John Igbrude
Demal John Umulu
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
Jaŋde F.H.Utomi
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
Industry J.A. Orhoho
Njulaagu O. Oweh
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
Tuugnorgal
tp10q6vgv516e0cc702xdcdqnq6nzzz
175348
175341
2026-06-22T08:48:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175348
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
Gardiiɗo jaagorɗe
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
Cellal John Igbrude
Demal John Umulu
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
Jaŋde F.H.Utomi
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
Industry J.A. Orhoho
Njulaagu O. Oweh
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
Tuugnorgal
aqq7h50vs6gdjfvjzjvcfizt1qhtn7b
175350
175348
2026-06-22T08:49:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
Gardiiɗo jaagorɗe
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
Cellal John Igbrude
Demal John Umulu
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
Jaŋde F.H.Utomi
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
Industry J.A. Orhoho
Njulaagu O. Oweh
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
Tuugnorgal
l8y9s3i2ixpl6fj0u2yfm2rqth9agel
175354
175350
2026-06-22T08:50:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
si9i2nxrl093501yj87i9qyfle5s3pd
175358
175354
2026-06-22T08:51:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.<ref>{{Cite journal|last=Elimimian|first=Isaac Irabor|date=1988|title=Poetry as a vehicle for promoting national consciousness and development: the example of four Nigerian poets|url=https://www.africabib.org/rec.php?RID=05601628X&utm_|journal=African Literature Today|language=en|issue=16|pages=112–123}}</ref>
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
em1s8evdid4fqg4roce4r643mdnrm4d
175362
175358
2026-06-22T08:52:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.<ref>{{Cite journal|last=Elimimian|first=Isaac Irabor|date=1988|title=Poetry as a vehicle for promoting national consciousness and development: the example of four Nigerian poets|url=https://www.africabib.org/rec.php?RID=05601628X&utm_|journal=African Literature Today|language=en|issue=16|pages=112–123}}</ref>
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.<ref>{{Cite web|last=NDNB.ng|title=Nigerian Dictionary of National Biography (NDNB.ng)|url=https://ndnb.ng/biography/dennis-chukude-osadebay|access-date=2026-06-19|website=NDNB.ng|language=English}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed]
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
7wkq3bah7u8lmm7jne8abig6jckfoqk
175369
175362
2026-06-22T08:55:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175369
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.<ref>{{Cite journal|last=Elimimian|first=Isaac Irabor|date=1988|title=Poetry as a vehicle for promoting national consciousness and development: the example of four Nigerian poets|url=https://www.africabib.org/rec.php?RID=05601628X&utm_|journal=African Literature Today|language=en|issue=16|pages=112–123}}</ref>
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.<ref>{{Cite web|last=NDNB.ng|title=Nigerian Dictionary of National Biography (NDNB.ng)|url=https://ndnb.ng/biography/dennis-chukude-osadebay|access-date=2026-06-19|website=NDNB.ng|language=English}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed].<ref>[[Rosalynde Ainslie]], Catherine Hoskyns, [[Ronald Segal]], ''Political Africa: A Who's Who of Personalities and Parties'', Frederick A. Praeger, 1961.</ref><ref>Benson, Eugene; L. W. Conolly, ''Routledge Encyclopedia of Post-Colonial Literatures in English''. Routledge, 1994.</ref><ref>Robert G. Fraser, ''West African Poetry: A Critical History'', Cambridge University Press, 1986.</ref><ref>Ezenwa-Ohaeto, "Bridges of Orality: Nigerian Pidgin Poetry". ''World Literature Today'', Vol. 69, 1995, p 70.</ref>
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed]
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
orgk7yxtci3jg4f1bcgwctdb0ug5bbv
175372
175369
2026-06-22T08:57:05Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175372
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.<ref>{{Cite journal|last=Elimimian|first=Isaac Irabor|date=1988|title=Poetry as a vehicle for promoting national consciousness and development: the example of four Nigerian poets|url=https://www.africabib.org/rec.php?RID=05601628X&utm_|journal=African Literature Today|language=en|issue=16|pages=112–123}}</ref>
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.<ref>{{Cite web|last=NDNB.ng|title=Nigerian Dictionary of National Biography (NDNB.ng)|url=https://ndnb.ng/biography/dennis-chukude-osadebay|access-date=2026-06-19|website=NDNB.ng|language=English}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed].<ref>[[Rosalynde Ainslie]], Catherine Hoskyns, [[Ronald Segal]], ''Political Africa: A Who's Who of Personalities and Parties'', Frederick A. Praeger, 1961.</ref><ref>Benson, Eugene; L. W. Conolly, ''Routledge Encyclopedia of Post-Colonial Literatures in English''. Routledge, 1994.</ref><ref>Robert G. Fraser, ''West African Poetry: A Critical History'', Cambridge University Press, 1986.</ref><ref>Ezenwa-Ohaeto, "Bridges of Orality: Nigerian Pidgin Poetry". ''World Literature Today'', Vol. 69, 1995, p 70.</ref>
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed].<ref>{{Cite news|date=26 July 2017|title=Accord Concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (8)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-8/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 February 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref>
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
k24bw289wc6fssxczky18o0rhdu375h
175376
175372
2026-06-22T08:58:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175376
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dennis Chukude Osadebay ListenR''' (29 lewru juko hitaande 1911 — 26 lewru desaambar hitaande 1994) ko siyaasaajo, yimoowo, jaayndiyanke, gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, mo jooni alaa ɗo haaɗi, mo jooni woni diiwaan Edo e diiwaan Delta. O jeyaa ko e yimooɓe Naajeeriya aranɓe winndude e ɗemngal Engele.<ref>{{Cite journal|last=Elimimian|first=Isaac Irabor|date=1988|title=Poetry as a vehicle for promoting national consciousness and development: the example of four Nigerian poets|url=https://www.africabib.org/rec.php?RID=05601628X&utm_|journal=African Literature Today|language=en|issue=16|pages=112–123}}</ref>
Ko o politik, o wiyaama omo yiɗi politik lanndaaji, omo etoo waɗde miijooji ɗi ngonaa luulndiiɓe e geɗe teeŋtuɗe e oon sahaa. O woni kadi hooreejo diɗɗal ngam sosde diiwaan Mid-Western e jamaanu Republique gadano Naajeeriya.<ref>{{Cite web|last=NDNB.ng|title=Nigerian Dictionary of National Biography (NDNB.ng)|url=https://ndnb.ng/biography/dennis-chukude-osadebay|access-date=2026-06-19|website=NDNB.ng|language=English}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam puɗɗam e jimɗi ==
O jibinaa ko Asaba, to diiwaan Delta, e jibnaaɓe ɓe pine mum en njiidi. O naati duɗal laamu Asaba to Asaba, duɗal ɓernde ceniinde to Calabar e duɗal janngirɗe Hope Waddell. O naati e golle e hitaande 1930, o woni ofisee doosɗe golloowo to Lagos, Port Harcourt e Calabar. Caggal ɗuum o yahi Angalteer ngam janngude sariya e nder kitaale 1940. Ko nde o janngata nde o waɗti yaltinde binndanɗe jimɗi. O anndiranoo ndeen ko yimoowo jaaynde, sibu ko ɓuri heewde e binndanɗe makko njalti ko e jaaynde wiyeteende “Pilot de l’Afrique de l’Ouest” e jaayɗe seeɗa goɗɗe. E nder binndanɗe makko, Osadebay huutoriima nguurndam mum keeriɗam e kewuuji renndo ngam ƴellitde. E nder Africa Sings, deftere jimɗi, o lugginii e tiitooɗe ummoraade e jiyɗe makko, ko wayi no jimɗi suuɗi ɗi o winndi ko fayti e ñalngu nguu o dañi duuɓi 25 e gargol duuɓi makko hakkundeeji. Kono golle makko ɓurɗe moƴƴude e nder deftere ndee ko jimɗi binndaaɗi e miijo ngo alaa neɗɗo. E nder jimɗi makko teskinɗi "black man troubles", o huutoriima ɗemngal Engele pidgin ngam woyde darnde ɓaleeɓe Afrik e nder Afrik koloñaal e tooñanngeeji e nder renndo. Yimre makko kadi ina teskaa e hollirde nuunɗal jimɗi jamaanu.[citation needed].<ref>[[Rosalynde Ainslie]], Catherine Hoskyns, [[Ronald Segal]], ''Political Africa: A Who's Who of Personalities and Parties'', Frederick A. Praeger, 1961.</ref><ref>Benson, Eugene; L. W. Conolly, ''Routledge Encyclopedia of Post-Colonial Literatures in English''. Routledge, 1994.</ref><ref>Robert G. Fraser, ''West African Poetry: A Critical History'', Cambridge University Press, 1986.</ref><ref>Ezenwa-Ohaeto, "Bridges of Orality: Nigerian Pidgin Poetry". ''World Literature Today'', Vol. 69, 1995, p 70.</ref>
== Golle politik ==
Osadebay jeyaa ko e terɗe sosɗe Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) e hitaande 1944. O yalti leydi ndi ngam janngude sariya duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o arti leydi Najeriya, o sosi nokku ɗo o gollortoo sariya to Aba, o waɗtaa kadi jaagorgal sariya NCNC. E hitaande 1951, o foolii, o dañi jooɗorde e suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange, tawi ko fedde wiyeteende Action Group (AG) ɓurnoo heewde. Ɓooytaani o wonti hooreejo luulndo e nder diiwaan hee tuggi 1954 haa 1956 kono o rokki mantol ngol Adegoke Adelabu e hitaande 1956. Caggal maayde Adegoke Adelabu, o ƴetti darnde makko ganndiraaɗo luulndo e hitaande 1958. E hitaande 1960, o wonti hooreejo leydi Misteron the West Diiwaan e hitaande 1963, wonti hooreejo leydi keso oo.[citation needed].<ref>{{Cite news|date=26 July 2017|title=Accord Concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (8)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-8/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 February 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref>
== Gardiiɗo jaagorɗe ==
1965 kabine
Innde biro 1965 - 1966
Dennis Osadebay gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi
Kaalis Ogoegnunam Dafe.<ref>{{Cite journal|last=Nigeria. Federal Ministry of Information|date=May 1965|title=Cabinet Changes in Midwest|journal=Federal Nigeria|volume=VIII|pages=5}}</ref>
Golle Kiristaas Okojie
== Cellal John Igbrude ==
== Demal John Umulu ==
Laddeeji e jawdi tago V Amadasun
Ƴellitaare faggudu James Otobo
== Jaŋde F.H.Utomi ==
Sosiyeteeji T.E.A. Salubi
Geɗe nder leydi Shaka Momodu
Jaagorgal men ko feewti e jaaynde wiyeteende Webber Egbe
Golle e wellitaare renndo E. Imafidon
Leyɗeele e Galleeji E.S. Ukonga
Laamu nokku oo Humphre Omo-Osagie
Geɗe hooreejo leydi G.I. Owiyasu
== Industry J.A. Orhoho ==
== Njulaagu O. Oweh ==
Jaɓɓungal L.S.T. Fufeyin
== Tuugnorgal ==
ni1pq3c54ntbzgilnspj7we7j4et5da
Iisaa Muhammadu Bagudu
0
42337
175336
2026-06-22T08:45:39Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347423103|Isa Mohammed Bagudu]]"
175336
wikitext
text/x-wiki
'''Isa Mohammed''' '''Bagudu''' listen k (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama kadi nder lewru Abriil 2003.
Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. O woniino gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.
Bagudu suɓaama haa lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil 1999 haa fuɗɗam laamu Naajeeriya . O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. [1] E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi banndiiko senaateer Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa ko faati e geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. Jaaynde Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko. [2] Senaa jaabtii mo, dartini mo jonte ɗiɗi. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
jse4y7vldna2aoxh34dt3n8m0adu7u5
175337
175336
2026-06-22T08:46:11Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347423103|Isa Mohammed Bagudu]]"
175337
wikitext
text/x-wiki
'''Isa Mohammed''' '''Bagudu''' listen k (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama kadi nder lewru Abriil 2003.<ref>Tatalo Alamu (2009-08-11). "A rousing encounter with Senator Isa Mohammed". The Nation. Lagos, Nigeria. Archived from the original on 2012-03-12. Retrieved 2010-05-12.</ref>
Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. O woniino gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.
Bagudu suɓaama haa lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil 1999 haa fuɗɗam laamu Naajeeriya . O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. [1] E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi banndiiko senaateer Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa ko faati e geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. Jaaynde Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko. [2] Senaa jaabtii mo, dartini mo jonte ɗiɗi. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
sv6nqyus3qm8or6t2pdv4yi5o7spki0
175338
175337
2026-06-22T08:46:27Z
Sardeeq
14292
175338
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Isa Mohammed''' '''Bagudu''' listen k (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama kadi nder lewru Abriil 2003.<ref>Tatalo Alamu (2009-08-11). "A rousing encounter with Senator Isa Mohammed". The Nation. Lagos, Nigeria. Archived from the original on 2012-03-12. Retrieved 2010-05-12.</ref>
Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. O woniino gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.
Bagudu suɓaama haa lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil 1999 haa fuɗɗam laamu Naajeeriya . O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. [1] E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi banndiiko senaateer Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa ko faati e geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. Jaaynde Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko. [2] Senaa jaabtii mo, dartini mo jonte ɗiɗi. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
8vucfy67x6kjahoryxnriup6scect0p
Maayo Mbhashe
0
42338
175344
2026-06-22T08:47:55Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Mbhashe'''[2] ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).[3] Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.[4] Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40..."
175344
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mbhashe'''[2] ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).[3] Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.[4]
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.[5][6]
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
seumi8f18p4cvbfu936g3lfacefu5zy
175345
175344
2026-06-22T08:48:27Z
Nnamadee
11577
175345
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).[3] Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.[4]
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.[5][6]
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
5kjsus2zloyrdt6802onplbw0msh03m
175347
175345
2026-06-22T08:48:44Z
Nnamadee
11577
175347
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).[3] Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.[4]
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.[5][6]
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
hoxqcxzwkh79bh41gd772p91avh7mf0
175349
175347
2026-06-22T08:49:45Z
Nnamadee
11577
175349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.[4]
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.[5][6]
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
0bs2s7qoblbnow0wj9y1inp51sr1mu2
175352
175349
2026-06-22T08:50:11Z
Nnamadee
11577
175352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.[5][6]
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
dyi0qrsc7jfzuw3n6vqpakugoa2ukn7
175353
175352
2026-06-22T08:50:38Z
Nnamadee
11577
175353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
f85y25yucbhvomm5aznh3getzwq4fmb
175355
175353
2026-06-22T08:51:07Z
Nnamadee
11577
175355
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref><ref>Matthews, Sue (November 2008), "Harnessing the Collywobbles" (PDF), The Water Wheel: 22–24</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.[7]
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
3z3wmitzez6nu21vrqsfgddduru4ja1
175356
175355
2026-06-22T08:51:33Z
Nnamadee
11577
175356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref><ref>Matthews, Sue (November 2008), "Harnessing the Collywobbles" (PDF), The Water Wheel: 22–24</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>"Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Archived from the original on 27 December 2013. Retrieved 28 March 2012.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.[8]
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
ny08xw63rn2m31kyat2g3evvxsxd514
175359
175356
2026-06-22T08:52:17Z
Nnamadee
11577
175359
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref><ref>Matthews, Sue (November 2008), "Harnessing the Collywobbles" (PDF), The Water Wheel: 22–24</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>"Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Archived from the original on 27 December 2013. Retrieved 28 March 2012.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.[9]
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
9o9rgnqx07mc2cum574mwyrmyuc74mm
175360
175359
2026-06-22T08:52:47Z
Nnamadee
11577
175360
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref><ref>Matthews, Sue (November 2008), "Harnessing the Collywobbles" (PDF), The Water Wheel: 22–24</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>"Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Archived from the original on 27 December 2013. Retrieved 28 March 2012.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.<ref>Route and landmarks on the Mandela~Biko~Woods Trail Archived 2012-10-10 at the Wayback Machine</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.[10]
== Tuugnorgal ==
s9v3ompkwcmpcpz8v152hhm4mlixpgo
175364
175360
2026-06-22T08:53:17Z
Nnamadee
11577
175364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Mbhashe'''<ref>"Approval of official place names" (PDF). Archived from the original (PDF) on 1 January 2022.</ref> ina jeyaa e maayooji mawɗi e nder diiwaan Kap Fuɗnaange, Afrik worgo. Nde rewi ko bannge fuɗnaange-rewo, nde jogii ko 6 030 km2 (2330 km2).<ref>"Mbhashe River Trends - 2007/2010" (PDF). Archived (PDF) from the original on 3 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref> Maayo ngo ina ilna e maayo Indiya rewrude e ŋoral gonngal sara fitirla kaa to Bashee, to fuɗnaange Mhlanganisweni.<ref>"Lighthouses of S Africa: M'bashee Lighthouse". Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 28 March 2012.</ref>
Caggal nde rewi les laawol ngenndiwal N2, maayo Mbhashe hawri e fuɗnaange-rewo Elliotdale e fuɗnaange-rewo Dutywa nokku ɓurɗo ɓuuɓde e Coast Wild e ɗoon e ɗoon naati e 64 km (40 miil) njuuteendi njuuteendi ɓuuɓol e ɓuuɓol doolnungol anndiraangol Collywobbles ɓurngol Inndo hade mum jokkude Geec.<ref>"Proposed Mgwali South Water Supply iDutywa, Mbhashe Municipality, Amatole District Municipality Eastern Cape Province Heritage Impact Report" (PDF). Professional Grave Solutions (Pty) Ltd. 27 July 2012. Retrieved 1 April 2019.</ref><ref>Matthews, Sue (November 2008), "Harnessing the Collywobbles" (PDF), The Water Wheel: 22–24</ref>
Ko ɓuri heewde e maayo Mbhashe ko maayo Xuka, maayo Mgwali, maayo Dutywa e maayo Mnyolo. Hannde oo maayo ina jeyaa e nokkuuji njuɓɓudi ndiyam Mzimvubu haa Keiskamma.<ref>"Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?". Archived from the original on 27 December 2013. Retrieved 28 March 2012.</ref>
== Tariya ==
E hitaande 1554 laana Portigaal biyeteeɗo São Bento yani e daande maayo Mbhashe. Torra 322 wuurɓe e mayre, ummoriiɓe toon haa Lourenço Marques, Maputo hannde, winndaama.<ref>Mpondo Kingdom - The History of The Kingdom Archived 2013-07-04 at the Wayback Machine</ref>
Mvezo ko wuro wonngo e daande maayo Mbhashe, ɗo Nelson Manndelaa jibinaa e hitaande 1918.<ref>Route and landmarks on the Mandela~Biko~Woods Trail Archived 2012-10-10 at the Wayback Machine</ref>
== Ekoloji ==
Won e liɗɗi nanngaaɗi e ndiyam mayri ko: Labeobarbus Aeneus, Barbus Pallidus, Barbus Anoplus, Miksus Kapensis, Angiilya Marmorata e Angiilya Mossambika. Labeobarbus aeneus ko lekki ɓuuɓki, jooni ina yaaji e nder weeyo maayo.<ref>"Mbhashe River System" (PDF). Archived (PDF) from the original on 10 December 2013. Retrieved 28 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
2yyzqgf3axlg6pbc3601teksnl7nytj
Lawrence Ayo
0
42339
175346
2026-06-22T08:48:27Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359306611|Lawrence Ayo]]"
175346
wikitext
text/x-wiki
'''Lawrence Olawumi Ayo''' listen R suɓaama Senator ngam diiwal Ondo North nder [[diiwal Ondo]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Nguurndam ==
Ayo jibinaa ko to Owo, to diiwaan Ondo. [1] Caggal nde o jooɗii e nder Senaa, o toɗɗaa e Goomu Senaa ngam ƴellitde nehdi e martabaaji. [2] O toɗɗaa e goomu Senaa ad hoc ngam yuurnitaade ŋakkeende bidsee e doosɗe leydi ndi hooreejo leydi ndii hono Olusegun Obasanjo, kono e lewru oktoobar 2002 o jeyaa ko e terɗe goomu nguu calii siynude ciimtol cakkitiingol ngol nde tawnoo ɓe noddaaka ngam tawtoreede peewnugol ngol. [3] Ayo naamnaama, "hol ko woni faandaare maa e yahde toon ngam naftoraade leñol maa e leydi ndii fof?" o jaabi:
== Nafoorii ==
TO Olupitan lomtii Lawrence Olawumi Ayo, o golliima tuggi 2013 haa 2017.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
sl292cjoeqx00z9fm747foajd2j1zm2
175351
175346
2026-06-22T08:50:04Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359306611|Lawrence Ayo]]"
175351
wikitext
text/x-wiki
'''Lawrence Olawumi Ayo''' listen R suɓaama Senator ngam diiwal Ondo North nder [[diiwal Ondo]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-17</ref>
== Nguurndam ==
Ayo jibinaa ko to Owo, to diiwaan Ondo. [1] Caggal nde o jooɗii e nder Senaa, o toɗɗaa e Goomu Senaa ngam ƴellitde nehdi e martabaaji. [2] O toɗɗaa e goomu Senaa ad hoc ngam yuurnitaade ŋakkeende bidsee e doosɗe leydi ndi hooreejo leydi ndii hono Olusegun Obasanjo, kono e lewru oktoobar 2002 o jeyaa ko e terɗe goomu nguu calii siynude ciimtol cakkitiingol ngol nde tawnoo ɓe noddaaka ngam tawtoreede peewnugol ngol. [3] Ayo naamnaama, "hol ko woni faandaare maa e yahde toon ngam naftoraade leñol maa e leydi ndii fof?" o jaabi:
== Nafoorii ==
TO Olupitan lomtii Lawrence Olawumi Ayo, o golliima tuggi 2013 haa 2017.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
01welq177vjrbtkb27z3renfi4s1wbk
175357
175351
2026-06-22T08:51:44Z
Sardeeq
14292
175357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Lawrence Olawumi Ayo''' listen R suɓaama Senator ngam diiwal Ondo North nder [[diiwal Ondo]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-17</ref>
== Nguurndam ==
Ayo jibinaa ko to Owo, to diiwaan Ondo. [1] Caggal nde o jooɗii e nder Senaa, o toɗɗaa e Goomu Senaa ngam ƴellitde nehdi e martabaaji. [2] O toɗɗaa e goomu Senaa ad hoc ngam yuurnitaade ŋakkeende bidsee e doosɗe leydi ndi hooreejo leydi ndii hono Olusegun Obasanjo, kono e lewru oktoobar 2002 o jeyaa ko e terɗe goomu nguu calii siynude ciimtol cakkitiingol ngol nde tawnoo ɓe noddaaka ngam tawtoreede peewnugol ngol. [3] Ayo naamnaama, "hol ko woni faandaare maa e yahde toon ngam naftoraade leñol maa e leydi ndii fof?" o jaabi:
== Nafoorii ==
TO Olupitan lomtii Lawrence Olawumi Ayo, o golliima tuggi 2013 haa 2017.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
k9p1v0rkunqpzzkmdq6cw0k0q4m33gg
Olabiyi durojaaye
0
42340
175361
2026-06-22T08:52:55Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346707251|Olabiyi Durojaiye]]"
175361
wikitext
text/x-wiki
'''Olabiyi Durojaiye''' Listen c (8 feebariyee 1933 – 24 lewru bowte 2021 ) suɓaama Senator ngam diiwal Ogun Fuunaange lesdi Ogun, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, doggina dow laylaytol Kawtal Demokaraasi (AD). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. O huutoriima kadi innde leñol '''Otunba''' hono no style pre-nominal nii, o teeŋtini darnde makko e wonde mawɗo [[Yimɓe Yarbanko'en|leñol Yoruba]] .
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Durojaiye heɓi BSc (faggudu) to Londres, e LLB to Londres. O noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o laati Barrister e Solicitor haa suudu kiita mawndu lesdi Naajeeriya. O heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal jaŋde politik e peeje, to Kuru . O huwi duuɓi 35 nder hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya, hawtaade e duuɓi 28 o woni hooreejo Banki lesdi Naajeeriya e Banki lesdi Naajeeriya.
O golliima e Fedde Adunaare Kaalis, e Siistem Reserve Federal to Amerik e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde wuro Londres hakkunde 1964 e 1982.
== Golle politik ==
Durojaiye ko tergal cuɓaaɗo e Asaambele ngenndi 1988/89.
E hitaande 1992 o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Najeriya e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (SDP), o fooli [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] . Fiilngo Abiola caggal ɗuum ngam wonde hooreejo leydi, ko Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] woppi ɗum, ɗum addani mo hootde laamu konu. E lewru desaambar 1996 Durojaiye nanngaa e laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]], o sokaa balɗe 560, o tooñaama nde o woni e kasoo ndee.
Ciimtol lewru suwee 1997 hollitii wonde awokaa oo, mo duuɓi 63, ina wiyee ina wondi e cellal, ina wondi e rafi ƴiiƴam toowɗam sabu safaara makko. Fedde Amnesty toɗɗii mo ko kasoo e konngol, waɗi kampaañ ngam yoɓde mo. <ref name="AI" />
Durojaiye ko senateer cuɓaaɗo e nder leydi Najeriya (1999-2003). Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Ñaawirde, Sosde (Hooreejo) e Eɓɓaaɗe Keertiiɗe.
E lewru desaambar 2002 o wasiyii yo kala baɗɗo fenaande woote yo kasoo haa abada.
O heɓiino primaaji AD ngam wallitde lannda ka e nder diiwaan Ogun Fuɗnaange e nder wooteeji 2003, hay so tawii noon o hulɓinaama e ñaawoore e juuɗe hooreejo Adamo Olayinka Yesufu, luulndiiɗo lannda kaa ngam suɓaade. [[Tokunbo Ogunbanjo]] kanndidaajo PDP heɓi nasaraaku.
== Kewuuji caggal ɗuum ==
Jom suudu Durojaiye, Florence Olufunso Adejoke, sankii ñalnde 6 suwee 2009, ina yahra e duuɓi 72, to Ikeja, lebbi ɗiɗi caggal nde kanko e jom suudu makko ɓe mawnini duuɓi 50 dewgal maɓɓe. O woppi jom suudu makko, sukaaɓe njeegomo e taaniraaɓe heewɓe. [1] E nder yeewtere lewru marse 2010, Durojaiye, jooni ina yahra e duuɓi 70, o haali ko feewti e no ñawu nguu woniri e suuɗde, tawi hooreejo leydi ndii ina ruttinaa e leydi Nijeer jamma, hay ciimtol gootol yaltinaaka e ngonka makko. [2]
Durojaiye maayi ko e rafi [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e lewru ut 2021.
== Tuugnorgal ==
8n09o3an4ovfysjamictu23hvc6r9ij
175363
175361
2026-06-22T08:53:13Z
Sardeeq
14292
175363
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Olabiyi Durojaiye''' Listen c (8 feebariyee 1933 – 24 lewru bowte 2021 ) suɓaama Senator ngam diiwal Ogun Fuunaange lesdi Ogun, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, doggina dow laylaytol Kawtal Demokaraasi (AD). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. O huutoriima kadi innde leñol '''Otunba''' hono no style pre-nominal nii, o teeŋtini darnde makko e wonde mawɗo [[Yimɓe Yarbanko'en|leñol Yoruba]] .
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Durojaiye heɓi BSc (faggudu) to Londres, e LLB to Londres. O noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o laati Barrister e Solicitor haa suudu kiita mawndu lesdi Naajeeriya. O heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal jaŋde politik e peeje, to Kuru . O huwi duuɓi 35 nder hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya, hawtaade e duuɓi 28 o woni hooreejo Banki lesdi Naajeeriya e Banki lesdi Naajeeriya.
O golliima e Fedde Adunaare Kaalis, e Siistem Reserve Federal to Amerik e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde wuro Londres hakkunde 1964 e 1982.
== Golle politik ==
Durojaiye ko tergal cuɓaaɗo e Asaambele ngenndi 1988/89.
E hitaande 1992 o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Najeriya e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (SDP), o fooli [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] . Fiilngo Abiola caggal ɗuum ngam wonde hooreejo leydi, ko Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] woppi ɗum, ɗum addani mo hootde laamu konu. E lewru desaambar 1996 Durojaiye nanngaa e laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]], o sokaa balɗe 560, o tooñaama nde o woni e kasoo ndee.
Ciimtol lewru suwee 1997 hollitii wonde awokaa oo, mo duuɓi 63, ina wiyee ina wondi e cellal, ina wondi e rafi ƴiiƴam toowɗam sabu safaara makko. Fedde Amnesty toɗɗii mo ko kasoo e konngol, waɗi kampaañ ngam yoɓde mo. <ref name="AI" />
Durojaiye ko senateer cuɓaaɗo e nder leydi Najeriya (1999-2003). Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Ñaawirde, Sosde (Hooreejo) e Eɓɓaaɗe Keertiiɗe.
E lewru desaambar 2002 o wasiyii yo kala baɗɗo fenaande woote yo kasoo haa abada.
O heɓiino primaaji AD ngam wallitde lannda ka e nder diiwaan Ogun Fuɗnaange e nder wooteeji 2003, hay so tawii noon o hulɓinaama e ñaawoore e juuɗe hooreejo Adamo Olayinka Yesufu, luulndiiɗo lannda kaa ngam suɓaade. [[Tokunbo Ogunbanjo]] kanndidaajo PDP heɓi nasaraaku.
== Kewuuji caggal ɗuum ==
Jom suudu Durojaiye, Florence Olufunso Adejoke, sankii ñalnde 6 suwee 2009, ina yahra e duuɓi 72, to Ikeja, lebbi ɗiɗi caggal nde kanko e jom suudu makko ɓe mawnini duuɓi 50 dewgal maɓɓe. O woppi jom suudu makko, sukaaɓe njeegomo e taaniraaɓe heewɓe. [1] E nder yeewtere lewru marse 2010, Durojaiye, jooni ina yahra e duuɓi 70, o haali ko feewti e no ñawu nguu woniri e suuɗde, tawi hooreejo leydi ndii ina ruttinaa e leydi Nijeer jamma, hay ciimtol gootol yaltinaaka e ngonka makko. [2]
Durojaiye maayi ko e rafi [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e lewru ut 2021.
== Tuugnorgal ==
78ek30gbimr0te4maex1bjnc63a66ah
Umar Usmaan Dukku
0
42341
175365
2026-06-22T08:53:53Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348492440|Umar Usman Dukku]]"
175365
wikitext
text/x-wiki
'''Umar Usman Dukku''' suɓaama Senator ngam diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓagol, etikaaji (cukko hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe polis, e laamu dowla & nokku. [2] Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde yimɓe leydi ndii. [3] Caggal nde o yalti e laamu, Dukku wonti hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu Politeknik Kaduna . [4]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe Gombe]]
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7valznktxdfu7ji6r6926acjymhxvew
175366
175365
2026-06-22T08:54:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348492440|Umar Usman Dukku]]"
175366
wikitext
text/x-wiki
'''Umar Usman Dukku''' suɓaama Senator ngam diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓagol, etikaaji (cukko hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe polis, e laamu dowla & nokku. [2] Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde yimɓe leydi ndii. [3] Caggal nde o yalti e laamu, Dukku wonti hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu Politeknik Kaduna . [4]<ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 23 June 2010.</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe Gombe]]
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
lwtfi84aqbtm4323p2ki6bsegjf7y8h
175367
175366
2026-06-22T08:54:49Z
Sardeeq
14292
175367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Umar Usman Dukku''' suɓaama Senator ngam diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji suɓagol, etikaaji (cukko hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe polis, e laamu dowla & nokku. [2] Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde yimɓe leydi ndii. [3] Caggal nde o yalti e laamu, Dukku wonti hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu Politeknik Kaduna . [4]<ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 23 June 2010.</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe Gombe]]
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
2orfrk8f9a65fzhou75lbx8kcn49rwm
Wahab dosunmu
0
42342
175368
2026-06-22T08:55:26Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359257575|Wahab Dosunmu]]"
175368
wikitext
text/x-wiki
'''Wahab Dosunmu''' (14 lewru Mbooy 1939 – 9 lewru Juko 2013) ko jaagorgal golle e koɗki e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri . O woniino tergal e Senaa leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2003. Dosunmu fotnoo ko ƴamde lefol laamu Lagos e hitaande 1999 kono o foolii e senateer [[Bola Tinubu]] . O heɓi jooɗorde ngam [[Lagos West senatorial district|diiwal senateeruuji Lagos hirnaange]] dow laylaytol kawtal demokaraasi (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).
Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o woniino mawɗo e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola , mo nganndu-ɗaa ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993 . O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. [1]
== Daraniiɗo politik ==
Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO.
Politikyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi MKO Abiola rewrude e NADECO.
== Tuugnorgal ==
tmb0bl5zdgamk6qwctrnm7nvf103lk9
175370
175368
2026-06-22T08:56:23Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359257575|Wahab Dosunmu]]"
175370
wikitext
text/x-wiki
'''Wahab Dosunmu''' (14 lewru Mbooy 1939 – 9 lewru Juko 2013) ko jaagorgal golle e koɗki e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri . O woniino tergal e Senaa leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2003. Dosunmu fotnoo ko ƴamde lefol laamu Lagos e hitaande 1999 kono o foolii e senateer [[Bola Tinubu]] . O heɓi jooɗorde ngam [[Lagos West senatorial district|diiwal senateeruuji Lagos hirnaange]] dow laylaytol kawtal demokaraasi (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). <ref>"Dosunmu Dr Wahab Olaseinde"</ref><ref>How Wahab Dosunmu died". Vanguard. Lagos, Nigeria.</ref>
Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o woniino mawɗo e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola , mo nganndu-ɗaa ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993 . O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. [1]
== Daraniiɗo politik ==
Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO.
Politikyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi MKO Abiola rewrude e NADECO.
== Tuugnorgal ==
lv1grp8mt2ipq4d3vgved27ivrvmzsg
175371
175370
2026-06-22T08:56:36Z
Sardeeq
14292
175371
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Wahab Dosunmu''' (14 lewru Mbooy 1939 – 9 lewru Juko 2013) ko jaagorgal golle e koɗki e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri . O woniino tergal e Senaa leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2003. Dosunmu fotnoo ko ƴamde lefol laamu Lagos e hitaande 1999 kono o foolii e senateer [[Bola Tinubu]] . O heɓi jooɗorde ngam [[Lagos West senatorial district|diiwal senateeruuji Lagos hirnaange]] dow laylaytol kawtal demokaraasi (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). <ref>"Dosunmu Dr Wahab Olaseinde"</ref><ref>How Wahab Dosunmu died". Vanguard. Lagos, Nigeria.</ref>
Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o woniino mawɗo e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola , mo nganndu-ɗaa ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993 . O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. [1]
== Daraniiɗo politik ==
Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO.
Politikyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi MKO Abiola rewrude e NADECO.
== Tuugnorgal ==
60y03k50yqpqncjn1el34fkl0skoaqr
Tupele-Ebi Diffa
0
42343
175373
2026-06-22T08:57:08Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1286532041|Tupele-Ebi Diffa]]"
175373
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel W Tupele-Ebi Diffa''' suɓaama Senator ngam diiwal Bayelsa Hirnaange lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laynde kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji petroŋ, taariindi, delta Niiseer e ƴellitaare renndo & dingiral. [1] O toɗɗaa cukko fiyooɓe AD e nder Senaa. E lewru desaambar 2002 won haalaaji mbiyata wonde Diffa ina jogori ɗaɓɓude woote gardagol leydi e nder dingiral lannda Demokaraasi Leñol (PDP), tawi o yaltaani AD e dow laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
sgjiwis14x9rws93pz2zq1i01bht9dn
175374
175373
2026-06-22T08:57:44Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1286532041|Tupele-Ebi Diffa]]"
175374
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel W Tupele-Ebi Diffa''' suɓaama Senator ngam diiwal Bayelsa Hirnaange lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laynde kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji petroŋ, taariindi, delta Niiseer e ƴellitaare renndo & dingiral. [1] O toɗɗaa cukko fiyooɓe AD e nder Senaa. E lewru desaambar 2002 won haalaaji mbiyata wonde Diffa ina jogori ɗaɓɓude woote gardagol leydi e nder dingiral lannda Demokaraasi Leñol (PDP), tawi o yaltaani AD e dow laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mijlj71mygbm2lfa6ewd5m707jlqov7
175375
175374
2026-06-22T08:57:58Z
Sardeeq
14292
175375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel W Tupele-Ebi Diffa''' suɓaama Senator ngam diiwal Bayelsa Hirnaange lesdi Bayelsa, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laynde kawtal lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji petroŋ, taariindi, delta Niiseer e ƴellitaare renndo & dingiral. [1] O toɗɗaa cukko fiyooɓe AD e nder Senaa. E lewru desaambar 2002 won haalaaji mbiyata wonde Diffa ina jogori ɗaɓɓude woote gardagol leydi e nder dingiral lannda Demokaraasi Leñol (PDP), tawi o yaltaani AD e dow laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
k90yhn6we7s1adgkeexglmi8nqsdbto
Saidu Dansadau
0
42344
175377
2026-06-22T08:58:55Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350631197|Saidu Dansadau]]"
175377
wikitext
text/x-wiki
'''Saidu Muhammed Dansadau''' (jibinaa ko 20 lewru juko hitaande 1953) ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama Senator ngam diiwal Zamfara Cakaare [[Zamfara|lesdi Zamfara]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer fof duuɓi nay goɗɗi.
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Dansadau jibinaa ko e lewru suwee 1953. O heɓi BSc (jaŋde) e PGD (njuɓɓudi laamu), o golliima e jaŋde. O fuɗɗii ndema hakkundeejo, caggal ɗuum ndema mawka e hitaande 1977, o jokki e ndema e nder nguurndam makko politik. O woniino hooreejo [[Sakkwatoɓe|leydi Sokoto]] e nder lannda ngenndiijo leydi Najeriya (NPN) tuggi hitaande 1981 haa hitaande 1983 e nder laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru . <ref name="adfev" />
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Dansadau toɗɗaa e goomuuji ko faati e konte laamu, cellal, golle, njulaagu (hooreejo), peewnugol ngenndi e geɗe nder leydi. Duuɓi keewɗi o woniino hooreejo fedde senaateeruuji worgo. E lewru marse 2005 Dansadau noddii hooreejo Senaa, mawɗo [[Adolphus Wabara]], yo woppu laamu nde tawnoo o wonnoo ko e jokkere enɗam N55 miliyoŋ. E lewru abriil 2005 Wabara waɗii golle mum haa laaɓi caggal nde tuumaama wonde kanko e woɗɓe ɓe ƴettii 400 000 dolaar njoɓdi jaagorde jaŋde, [[Fabian Osuji]] .
Dansadau ko luutndiiɗo no feewi accude hooreejo leydi ndi [[Olusegun Obasanjo|hono Olusegun Obasanjo]] ina jogori tawtoreede manndaa tataɓo. Ko o tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi, e lewru feebariyee 2006 o wiyi maa o woppu yeewtere renndo ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999, ko ɗuum addanta ngalɗoo waylo. E lewru abriil 2006, nde o woni hooreejo goomu jaayndeyaagal e nder dingiral 2007 o wiyi wonde Naajeeriya ina foti fuɗɗaade so tawii diɗɗal ngal ngam newnude manndaa tataɓo heɓii nafoore. O yetti cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]] ngam haalde ko feewti e eɓɓaande ndee, o fawi mo e peeje ngam ittude mo.
== Caggal golle ==
Dansadau yalti Senaa ko e lewru mee 2007, e lewru oktoobar 2008 o habri wonde o woppii ANPP e politik partiiji ɗii e kuuɓal. Dansadau, mo meeɗiino wonde remoowo mawɗo, wonti ƴellitoowo fedde aawdi Maslaha to [[Gusau]], [[Zamfara|to diiwaan Zamfara]] .
E hitaande 2010 Dansadau toɗɗaa hooreejo Goomu 12 neɗɗo ngam ƴellitde njuɓɓudi leydi e nder leydi laamorgo leydi ndii (FCT). [1] Goomu nguu sosaa ngam hoolkisaade denndaangal dokkal leydi gila 2007 e denndaangal dokkal galleeji mawɗi gila 2004. Faandaare ndee ko yiytude e haɗde dokkal keewngal, fenaande e huutoraade binnditagol to Binnditagol leydi e Siistemaaji humpitooji geɗe leydi Abuja. [2] Dansadau wiyi wonde jaagorɗe tati ɓooyɗe FCT, hono Nasir el-Rufai, Aliyu Modibbo Umar e Adamu Aliero ndokkiino 18 445 eɓɓaande leydi hakkunde 1 lewru Yarkomaa 2007 e lewru Abriil 2010. Ko ina ɓura 70% e laamuuji joy cakkitiiɗi ɗii mbaɗaama. [3] E nder ɗeen, ko 2,5% tan ƴellitanoo tigi rigi. O wiyi dokkal keewngal, fenaande e fenaande binnditagol ko caɗeele mawɗe, ko noon kadi ustude peeje ɗe ngonaa sariya, aybinde ardiiɓe njulaagu e laabi celi. O wiyi Goomu toppitiingu ko fayti e kuutoragol leydi ndii ina ŋakki golle e nder dumunna mo ɓe ƴeewtotoo oo. [4]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
jhi9ojq5xa4zhtez1uqvpy8us5z1ff0
175378
175377
2026-06-22T08:59:11Z
Sardeeq
14292
175378
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Saidu Muhammed Dansadau''' (jibinaa ko 20 lewru juko hitaande 1953) ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama Senator ngam diiwal Zamfara Cakaare [[Zamfara|lesdi Zamfara]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer fof duuɓi nay goɗɗi.
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Dansadau jibinaa ko e lewru suwee 1953. O heɓi BSc (jaŋde) e PGD (njuɓɓudi laamu), o golliima e jaŋde. O fuɗɗii ndema hakkundeejo, caggal ɗuum ndema mawka e hitaande 1977, o jokki e ndema e nder nguurndam makko politik. O woniino hooreejo [[Sakkwatoɓe|leydi Sokoto]] e nder lannda ngenndiijo leydi Najeriya (NPN) tuggi hitaande 1981 haa hitaande 1983 e nder laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru . <ref name="adfev" />
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Dansadau toɗɗaa e goomuuji ko faati e konte laamu, cellal, golle, njulaagu (hooreejo), peewnugol ngenndi e geɗe nder leydi. Duuɓi keewɗi o woniino hooreejo fedde senaateeruuji worgo. E lewru marse 2005 Dansadau noddii hooreejo Senaa, mawɗo [[Adolphus Wabara]], yo woppu laamu nde tawnoo o wonnoo ko e jokkere enɗam N55 miliyoŋ. E lewru abriil 2005 Wabara waɗii golle mum haa laaɓi caggal nde tuumaama wonde kanko e woɗɓe ɓe ƴettii 400 000 dolaar njoɓdi jaagorde jaŋde, [[Fabian Osuji]] .
Dansadau ko luutndiiɗo no feewi accude hooreejo leydi ndi [[Olusegun Obasanjo|hono Olusegun Obasanjo]] ina jogori tawtoreede manndaa tataɓo. Ko o tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi, e lewru feebariyee 2006 o wiyi maa o woppu yeewtere renndo ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999, ko ɗuum addanta ngalɗoo waylo. E lewru abriil 2006, nde o woni hooreejo goomu jaayndeyaagal e nder dingiral 2007 o wiyi wonde Naajeeriya ina foti fuɗɗaade so tawii diɗɗal ngal ngam newnude manndaa tataɓo heɓii nafoore. O yetti cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]] ngam haalde ko feewti e eɓɓaande ndee, o fawi mo e peeje ngam ittude mo.
== Caggal golle ==
Dansadau yalti Senaa ko e lewru mee 2007, e lewru oktoobar 2008 o habri wonde o woppii ANPP e politik partiiji ɗii e kuuɓal. Dansadau, mo meeɗiino wonde remoowo mawɗo, wonti ƴellitoowo fedde aawdi Maslaha to [[Gusau]], [[Zamfara|to diiwaan Zamfara]] .
E hitaande 2010 Dansadau toɗɗaa hooreejo Goomu 12 neɗɗo ngam ƴellitde njuɓɓudi leydi e nder leydi laamorgo leydi ndii (FCT). [1] Goomu nguu sosaa ngam hoolkisaade denndaangal dokkal leydi gila 2007 e denndaangal dokkal galleeji mawɗi gila 2004. Faandaare ndee ko yiytude e haɗde dokkal keewngal, fenaande e huutoraade binnditagol to Binnditagol leydi e Siistemaaji humpitooji geɗe leydi Abuja. [2] Dansadau wiyi wonde jaagorɗe tati ɓooyɗe FCT, hono Nasir el-Rufai, Aliyu Modibbo Umar e Adamu Aliero ndokkiino 18 445 eɓɓaande leydi hakkunde 1 lewru Yarkomaa 2007 e lewru Abriil 2010. Ko ina ɓura 70% e laamuuji joy cakkitiiɗi ɗii mbaɗaama. [3] E nder ɗeen, ko 2,5% tan ƴellitanoo tigi rigi. O wiyi dokkal keewngal, fenaande e fenaande binnditagol ko caɗeele mawɗe, ko noon kadi ustude peeje ɗe ngonaa sariya, aybinde ardiiɓe njulaagu e laabi celi. O wiyi Goomu toppitiingu ko fayti e kuutoragol leydi ndii ina ŋakki golle e nder dumunna mo ɓe ƴeewtotoo oo. [4]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
rfcd0z2k6gd5yrke3ruagnz3xpgyxzu
Goni moodu bura
0
42345
175379
2026-06-22T08:59:41Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350633339|Goni Modu Bura]]"
175379
wikitext
text/x-wiki
'''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe Fuɗnaange [[Diiwal Yobe|lesdi Yobe]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowlaaji & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam wonde guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003.
Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban . [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
hzhqc9opmus85y1b870ok9nezepj3ve
175380
175379
2026-06-22T09:00:22Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350633339|Goni Modu Bura]]"
175380
wikitext
text/x-wiki
'''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe Fuɗnaange [[Diiwal Yobe|lesdi Yobe]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowlaaji & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam wonde guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. <ref>FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 23 June 2010.</ref>
Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban . [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
91rf9518mju8k42knlbyb1lf189zkyf
175381
175380
2026-06-22T09:00:37Z
Sardeeq
14292
175381
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe Fuɗnaange [[Diiwal Yobe|lesdi Yobe]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowlaaji & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam wonde guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. <ref>FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 23 June 2010.</ref>
Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban . [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
c10ejzdrkehrzoh67n4u416o370sx5c
Firensiya Ita Giwa
0
42346
175383
2026-06-22T09:01:19Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360120591|Florence Ita Giwa]]"
175383
wikitext
text/x-wiki
'''Florence Ita Giwa''' listen k (jibinaa ko 19 feebariyee 1946) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer to diiwaan Cross River to bannge worgo to diiwaan Cross River .
O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Duke Town, o yahi to duɗal sukaaɓe rewɓe Edgerly Memorial to Calabar ngam janngude duɗal hakkundeewal. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kilburn to [[London|Londres]], [[Biritaani-Mawndi|to leydi Angalteer]] . O wonti infirmiyee, caggal ɗuum o woni wakiliijo sosiyetee farmasi Beecham, caggal ɗuum o ummii o fayi to Standall Pharmaceutical ɗo o woni wakiliijo [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]] . O resi [[Dele Giwa]], gardiiɗo sosɗo jaaynde <nowiki><i id="mwIw">Newswatch</i></nowiki> . <ref name="oln103" /> Ɓe resndi ɗum ko lebbi sappo tan, caggal ɗuum Dele Giwa resi Olufunmi Olaniyan, o resi ɗum haa o maayi e hitaande 1986.
Ita-Giwa naati nder siyaasaaku, o wurti dow hooreejo NRC ngam lesdi Delta . Caggal ɗuum, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji fedde nde (1992–93), , o woni tergal goomu toppitiingu ƴellitgol laamu, asammbelee doosgal leydi 1994–95. O naati e geɗe Bakassi, o dañi innde "Mama Bakassi". Ita-Giwa suɓaama senaateer ngam diiwaan Cross River South e lewru abriil 1999, o toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe, nokkuuji, geɗe caggal leydi, rewɓe, Delta Niiseer e Drug & Narcotics.
Caggal nde o yalti e senaa e hitaande 2003, o naati e lannda PDP, o wonti jaagorgal keeringal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e geɗe Asaambele ngenndi. [1] E lewru mee 2010, won haalaaji mbiyata ko kaalis ina ŋakki e konte Goomu koɗki Bakassi, gardinooɗo Ita Giwa, naamndii Komiseer bonanndeeji faggudu e kaalis yo ƴeewto haala kaa. [2]
Ita Giwa golliima ngam haɓaade njulaagu aadee e maccuɗaagu.
O heɓii njeenaari Ofisee Ordre Niger (OON) e njeenaari golle nguurndam ''Naange'' .
O jaaraama nder nyalde maako nde o heɓi duuɓi 80, hooreejo lesdi Naajeeriya, Bola Tinubu, o yetti mo ngam darnde maako nder siyaasaaku, e waɗugo kiitaaji, e ɓamtaare siyaasaaku lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mhiizxhuyyib0dtl62lce2c4he55bqb
175384
175383
2026-06-22T09:01:37Z
Sardeeq
14292
175384
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Florence Ita Giwa''' listen k (jibinaa ko 19 feebariyee 1946) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer to diiwaan Cross River to bannge worgo to diiwaan Cross River .
O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Duke Town, o yahi to duɗal sukaaɓe rewɓe Edgerly Memorial to Calabar ngam janngude duɗal hakkundeewal. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kilburn to [[London|Londres]], [[Biritaani-Mawndi|to leydi Angalteer]] . O wonti infirmiyee, caggal ɗuum o woni wakiliijo sosiyetee farmasi Beecham, caggal ɗuum o ummii o fayi to Standall Pharmaceutical ɗo o woni wakiliijo [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]] . O resi [[Dele Giwa]], gardiiɗo sosɗo jaaynde <nowiki><i id="mwIw">Newswatch</i></nowiki> . <ref name="oln103" /> Ɓe resndi ɗum ko lebbi sappo tan, caggal ɗuum Dele Giwa resi Olufunmi Olaniyan, o resi ɗum haa o maayi e hitaande 1986.
Ita-Giwa naati nder siyaasaaku, o wurti dow hooreejo NRC ngam lesdi Delta . Caggal ɗuum, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji fedde nde (1992–93), , o woni tergal goomu toppitiingu ƴellitgol laamu, asammbelee doosgal leydi 1994–95. O naati e geɗe Bakassi, o dañi innde "Mama Bakassi". Ita-Giwa suɓaama senaateer ngam diiwaan Cross River South e lewru abriil 1999, o toɗɗaa e goomuuji kuule e doosɗe, nokkuuji, geɗe caggal leydi, rewɓe, Delta Niiseer e Drug & Narcotics.
Caggal nde o yalti e senaa e hitaande 2003, o naati e lannda PDP, o wonti jaagorgal keeringal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e geɗe Asaambele ngenndi. [1] E lewru mee 2010, won haalaaji mbiyata ko kaalis ina ŋakki e konte Goomu koɗki Bakassi, gardinooɗo Ita Giwa, naamndii Komiseer bonanndeeji faggudu e kaalis yo ƴeewto haala kaa. [2]
Ita Giwa golliima ngam haɓaade njulaagu aadee e maccuɗaagu.
O heɓii njeenaari Ofisee Ordre Niger (OON) e njeenaari golle nguurndam ''Naange'' .
O jaaraama nder nyalde maako nde o heɓi duuɓi 80, hooreejo lesdi Naajeeriya, Bola Tinubu, o yetti mo ngam darnde maako nder siyaasaaku, e waɗugo kiitaaji, e ɓamtaare siyaasaaku lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
3spaoodgtzpmcru0d64rq4o3hve9y6v
Idi Osmaan Guda
0
42347
175386
2026-06-22T09:02:24Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356981171|Idi Othman Guda]]"
175386
wikitext
text/x-wiki
'''Idi Osmaan Guda''' (out 1945 - Yarkoma 2015) ko senaateer to leydi Najeriya (1999 haa 2003). O joginoo birooji cukko -Hooreejo Goomu Senaa ko faati e dingiral e ƴellitaare sukaaɓe, Hooreejo Goomu Senaa ko faati e nokkuuji, tergal Goomu Senaa ko faati e kuule e laabi, Jaŋde, Power & Steel, Senaa Services. [1] O suɓaama e nder diiwaan Bauchi hakkundeejo e nder diiwaan Bauchi ngam wonde tergal lannda demokaraasi yimɓe . [2]<ref>The challenges of developing Nigeria's local government areas p145 Lohdam Ndam - 2001 " SENATOR Alhaji Idi Othman Guda (PDP) (Bauchi Central) Bashiru.</ref>
== Tuugnorgal ==
ltkgjwc7fxajypyk33htf1tof8k8g4v
175387
175386
2026-06-22T09:02:38Z
Sardeeq
14292
175387
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Idi Osmaan Guda''' (out 1945 - Yarkoma 2015) ko senaateer to leydi Najeriya (1999 haa 2003). O joginoo birooji cukko -Hooreejo Goomu Senaa ko faati e dingiral e ƴellitaare sukaaɓe, Hooreejo Goomu Senaa ko faati e nokkuuji, tergal Goomu Senaa ko faati e kuule e laabi, Jaŋde, Power & Steel, Senaa Services. [1] O suɓaama e nder diiwaan Bauchi hakkundeejo e nder diiwaan Bauchi ngam wonde tergal lannda demokaraasi yimɓe . [2]<ref>The challenges of developing Nigeria's local government areas p145 Lohdam Ndam - 2001 " SENATOR Alhaji Idi Othman Guda (PDP) (Bauchi Central) Bashiru.</ref>
== Tuugnorgal ==
l68sklbk3g37n3obbicnrsojy0ypyye
Maayo Wilge
0
42348
175388
2026-06-22T09:03:10Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.[2] Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.[3] == Yahde == Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal...."
175388
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.[2]
Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.[3]
== Yahde ==
Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal. E nder ŋoral maggal toowngal, maayo ngoo ina ilna ko famɗi fof feewde fuɗnaange-rewo gila e ɓuuɓri maggo, caggal ɗuum feewde hirnaange ina ɓuuɓtoo feewde worgo feewde Harrismith, ina cirƴa e daande maayo Platberg to bannge worgo ɗo ngo hawrata e Nuwejaarspruit gila e nano.
To bannge worgo maayo Elands ina jokkondiri e daande maggo nano. Ndeen maayo Meul e maayo Kornelis njokkondirii e bannge mum ñaamo. Nde jokki e dogde e bannge NNW, nde hawri e maayo Liebenbergsvlei gila nano, nde rewi sara Frankfort e dogde bannge worgo-fuɗnaange haa nde hawri e Vaal to baraas Vaal ɓurɗo les.[4]
== Baraaji e nder weendu mum ==
* Baraas Sterkfontein e baraas Driekloof, to Nuwejaarspruit - Baraas Sterkfontein woni baraas tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik worgo. Ko famɗi fof ndiyam ɗam ina waɗi heen fof ina pompitee dow ŋoral ummoraade KwaZulu-Natal. Mahaa ko adii nde eɓɓaande ndiyam toownde Lesotho ƴellitotoo, ko ɗum wonnoo nokku ndiyam keewɗo faayiida wonande Gauteng.
* Baraas Fika-Patso, nder maayo Namahadi (Elands)
== Galle ==
hgs7iiirwdexfgq4a0xr0yrp8518ai4
175390
175388
2026-06-22T09:03:27Z
Nnamadee
11577
175390
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.<ref>Tugela-Vaal Water Project</ref>
Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.[3]
== Yahde ==
Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal. E nder ŋoral maggal toowngal, maayo ngoo ina ilna ko famɗi fof feewde fuɗnaange-rewo gila e ɓuuɓri maggo, caggal ɗuum feewde hirnaange ina ɓuuɓtoo feewde worgo feewde Harrismith, ina cirƴa e daande maayo Platberg to bannge worgo ɗo ngo hawrata e Nuwejaarspruit gila e nano.
To bannge worgo maayo Elands ina jokkondiri e daande maggo nano. Ndeen maayo Meul e maayo Kornelis njokkondirii e bannge mum ñaamo. Nde jokki e dogde e bannge NNW, nde hawri e maayo Liebenbergsvlei gila nano, nde rewi sara Frankfort e dogde bannge worgo-fuɗnaange haa nde hawri e Vaal to baraas Vaal ɓurɗo les.[4]
== Baraaji e nder weendu mum ==
* Baraas Sterkfontein e baraas Driekloof, to Nuwejaarspruit - Baraas Sterkfontein woni baraas tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik worgo. Ko famɗi fof ndiyam ɗam ina waɗi heen fof ina pompitee dow ŋoral ummoraade KwaZulu-Natal. Mahaa ko adii nde eɓɓaande ndiyam toownde Lesotho ƴellitotoo, ko ɗum wonnoo nokku ndiyam keewɗo faayiida wonande Gauteng.
* Baraas Fika-Patso, nder maayo Namahadi (Elands)
== Galle ==
1mka4uj7f1629fr0hahxnzdztdpygc4
175391
175390
2026-06-22T09:04:01Z
Nnamadee
11577
175391
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.<ref>Tugela-Vaal Water Project</ref>
Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.<ref>"9.5kg Giant Largemouth Yellowfish caught in the Wilge River with a 5wt fly rod". Archived from the original on 2016-03-03. Retrieved 2012-04-07.</ref>
== Yahde ==
Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal. E nder ŋoral maggal toowngal, maayo ngoo ina ilna ko famɗi fof feewde fuɗnaange-rewo gila e ɓuuɓri maggo, caggal ɗuum feewde hirnaange ina ɓuuɓtoo feewde worgo feewde Harrismith, ina cirƴa e daande maayo Platberg to bannge worgo ɗo ngo hawrata e Nuwejaarspruit gila e nano.
To bannge worgo maayo Elands ina jokkondiri e daande maggo nano. Ndeen maayo Meul e maayo Kornelis njokkondirii e bannge mum ñaamo. Nde jokki e dogde e bannge NNW, nde hawri e maayo Liebenbergsvlei gila nano, nde rewi sara Frankfort e dogde bannge worgo-fuɗnaange haa nde hawri e Vaal to baraas Vaal ɓurɗo les.[4]
== Baraaji e nder weendu mum ==
* Baraas Sterkfontein e baraas Driekloof, to Nuwejaarspruit - Baraas Sterkfontein woni baraas tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik worgo. Ko famɗi fof ndiyam ɗam ina waɗi heen fof ina pompitee dow ŋoral ummoraade KwaZulu-Natal. Mahaa ko adii nde eɓɓaande ndiyam toownde Lesotho ƴellitotoo, ko ɗum wonnoo nokku ndiyam keewɗo faayiida wonande Gauteng.
* Baraas Fika-Patso, nder maayo Namahadi (Elands)
== Galle ==
eyzezyqq7u2xj1utehrvw0axws7gy05
175394
175391
2026-06-22T09:04:30Z
Nnamadee
11577
175394
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.<ref>Tugela-Vaal Water Project</ref>
Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.<ref>"9.5kg Giant Largemouth Yellowfish caught in the Wilge River with a 5wt fly rod". Archived from the original on 2016-03-03. Retrieved 2012-04-07.</ref>
== Yahde ==
Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal. E nder ŋoral maggal toowngal, maayo ngoo ina ilna ko famɗi fof feewde fuɗnaange-rewo gila e ɓuuɓri maggo, caggal ɗuum feewde hirnaange ina ɓuuɓtoo feewde worgo feewde Harrismith, ina cirƴa e daande maayo Platberg to bannge worgo ɗo ngo hawrata e Nuwejaarspruit gila e nano.
To bannge worgo maayo Elands ina jokkondiri e daande maggo nano. Ndeen maayo Meul e maayo Kornelis njokkondirii e bannge mum ñaamo. Nde jokki e dogde e bannge NNW, nde hawri e maayo Liebenbergsvlei gila nano, nde rewi sara Frankfort e dogde bannge worgo-fuɗnaange haa nde hawri e Vaal to baraas Vaal ɓurɗo les.<ref>Upper Vaal WMA 8</ref>
== Baraaji e nder weendu mum ==
* Baraas Sterkfontein e baraas Driekloof, to Nuwejaarspruit - Baraas Sterkfontein woni baraas tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik worgo. Ko famɗi fof ndiyam ɗam ina waɗi heen fof ina pompitee dow ŋoral ummoraade KwaZulu-Natal. Mahaa ko adii nde eɓɓaande ndiyam toownde Lesotho ƴellitotoo, ko ɗum wonnoo nokku ndiyam keewɗo faayiida wonande Gauteng.
* Baraas Fika-Patso, nder maayo Namahadi (Elands)
== Galle ==
jdg3blbz08b58mifz9g3ik058y0hx97
175398
175394
2026-06-22T09:05:50Z
Nnamadee
11577
175398
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Wilge''' (e Afriknaaɓe: Wilgerivier, maanaa "maayo willow") ko ɓulli ummiiɗi e maayo Vaal e nder caka Afrik worgo. Oo maayo ina jogii nafoore e nder njuɓɓudi mbayliigu ndiyam Tugela-Vaal ɗo ndiyam ɗam ummotoo ko e ŋoral maayo Tugela haa e ŋoral maayo Vaal.<ref>Tugela-Vaal Water Project</ref>
Liɗɗi daneeji mawɗi ina tawee e ndiyam maayo Wilge, ina njahra e mawneeki no feewi.<ref>"9.5kg Giant Largemouth Yellowfish caught in the Wilge River with a 5wt fly rod". Archived from the original on 2016-03-03. Retrieved 2012-04-07.</ref>
== Yahde ==
Iwdi mayri ko hedde 50 km fuɗnaange-rewo Harrismith, to keerol hakkunde mum e Kwazulu Natal. E nder ŋoral maggal toowngal, maayo ngoo ina ilna ko famɗi fof feewde fuɗnaange-rewo gila e ɓuuɓri maggo, caggal ɗuum feewde hirnaange ina ɓuuɓtoo feewde worgo feewde Harrismith, ina cirƴa e daande maayo Platberg to bannge worgo ɗo ngo hawrata e Nuwejaarspruit gila e nano.
To bannge worgo maayo Elands ina jokkondiri e daande maggo nano. Ndeen maayo Meul e maayo Kornelis njokkondirii e bannge mum ñaamo. Nde jokki e dogde e bannge NNW, nde hawri e maayo Liebenbergsvlei gila nano, nde rewi sara Frankfort e dogde bannge worgo-fuɗnaange haa nde hawri e Vaal to baraas Vaal ɓurɗo les.<ref>Upper Vaal WMA 8</ref>
== Baraaji e nder weendu mum ==
* Baraas Sterkfontein e baraas Driekloof, to Nuwejaarspruit - Baraas Sterkfontein woni baraas tataɓo ɓurɗo mawnude e nder Afrik worgo. Ko famɗi fof ndiyam ɗam ina waɗi heen fof ina pompitee dow ŋoral ummoraade KwaZulu-Natal. Mahaa ko adii nde eɓɓaande ndiyam toownde Lesotho ƴellitotoo, ko ɗum wonnoo nokku ndiyam keewɗo faayiida wonande Gauteng.
* Baraas Fika-Patso, nder maayo Namahadi (Elands)
== Galle ==
<gallery mode=packed heights=165>
file:11 of 'History of the Boers in South Africa ... with three maps' (11191958004), crop2.jpg|The Wilge River and its tributaries on a map of 1887
file:The Second Boer War, 1899-1902 Q72297.jpg|A horse train fording the river during the Second Boer War
</gallery>
==Tuugnorgal==
8rutcnv28b1zq9kem0ghihvqts6luj0
Abuubakar Girei
0
42349
175389
2026-06-22T09:03:22Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360419395|Abubakar Girei]]"
175389
wikitext
text/x-wiki
'''Abubakar Halilu Girei''' Listen R (jibinaa ko 14 mars 1954) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati senaajo wakiiliijo diiwal senaajo Adamawa Cakaare diga hitaande 1999 haa 2003, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre .
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, Bankeeji & Kaalis, Geɗe nder leydi (Cukko Hooreejo) e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru Yarkomaa 2011, Girei wonnoo ko ƴaañoowo ngam wonde kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e nder diiwaan senaateer hakkundeejo Adamawa e wooteeji 2011, kono o woni tataɓo e wooteeji gardagol leydi. Alhaji Bello Tukur, gonnooɗo hooreejo gollordu guwerneer [[Murtala Nyako]], anndinaama o heɓi nasaraaku.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Seneraal Abubakar H. Girei jibinaa ko ñalnde 14 mars 1954 to nokku laamu Girei to diiwaan Adamawa. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa lollungal, [[Zariya|Zaria]] ngam jaŋde makko hakkundeere e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] Zaria, ɗo o heɓi dipolomaaji ganndal e wiɗtooji keewɗi e Masters e njuɓɓudi njulaagu (MBA). Ko o ƴeewtotooɗo keewal, ko o ƴeewndotooɗo ko fayti e njulaagu (Immobilier) e ko o jiiloowo njuɓɓudi mahdi.
Senator Girei woni tergal nder jangirde Naajeeriya ngam limngal ɗuuɗal yimɓe, ɗon nder janngirde hukuumaaji lesdi Naajeeriya nden bo o tergal nder janngirde lesdi Naajeeriya ngam janngirde siyaasaaku e dabareeji (NIPSS) Kuru, [[Jos]] haa o laati Monitor General SEC 31.
== Kugal ==
Caggal nde o woni e golle sukaaɓe ngenndiije to Port Harcourt, e nder diiwaan Rivers e hitaande 1979. O golliima e laamu diiwaan Gongola mo alaa ɗo haaɗi, o woni ƴeewtotooɗo keewal, o arti e darnde ƴeewndotooɗo keewal e hitaande 1984. Senator Abubakar Girei, caggal ɗuum o yahri to Banke Koperatiif Demokaraasi e nder leydi Nijeer1 Division e caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo, departemaa Estate, tuggi 1988 haa 1996. O woppi golle ngam sosde fedde makko konsulteer, Premier Association Consultants nde o ardinoo e gardagol gardiiɗo e hooreejo gollordu hakkunde 1996 e 1999.
Duuɓi 1999 haa 2003 ko mbayliigu mawngu e nder nguurndam senateer Abubakar Girei nde o fotnoo haɓaade, o suɓaa no haanirta nii e jappeere senateer tedduɗo e nder leydi Najeriya tawa ina lomtoo diiwaan senateer hakkundeejo Adamawa e nder diiwaan senateer 1ɓo e nder leydi Naajeeriya gila 19093 haa 1909 haa 1909 haa 1909 haa he 1909 . Goomu Senaa ko faati e sarwisaaji, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e geɗe nder leydi, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e miniraaji tiiɗɗi e kadi ko tergal Goomu defansiyoŋ (Air Force), geɗe polis, geɗe bankeeji e kaalis, pinal e turism, yah-ngartaa, Gas, Drog e Fincial e De Logn. Senator Abubakar Girei kadi golliima e nder dipiteeji sosiyeteeji laamu e keeriɗi keewɗi kam e duɗe jaaɓi haaɗtirde. Ina jeyaa e ɗeen Realex Properties hono hooreejo e CEO, Premier Associated Consultants hono hooreejo, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar Janngirde Hospitaal Diiso, tergal Diiso Goomu Duɗal Njuɓɓudi Nijeer, Duɗal Jannginooɓe Ngenndiwal e Duɗal Ngenndiwal Pewnugol e Wiɗtooji Ndema, Zaria ngam siftinde kono seeɗa. Senator Abubakar Girei woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya, lesdi Adamawa e lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ipzwbb6ldkcenj0z0h1hw3sicex0rib
175392
175389
2026-06-22T09:04:02Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360419395|Abubakar Girei]]"
175392
wikitext
text/x-wiki
'''Abubakar Halilu Girei''' Listen R (jibinaa ko 14 mars 1954) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati senaajo wakiiliijo diiwal senaajo Adamawa Cakaare diga hitaande 1999 haa 2003, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre . <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 22 June 2010.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, Bankeeji & Kaalis, Geɗe nder leydi (Cukko Hooreejo) e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru Yarkomaa 2011, Girei wonnoo ko ƴaañoowo ngam wonde kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e nder diiwaan senaateer hakkundeejo Adamawa e wooteeji 2011, kono o woni tataɓo e wooteeji gardagol leydi. Alhaji Bello Tukur, gonnooɗo hooreejo gollordu guwerneer [[Murtala Nyako]], anndinaama o heɓi nasaraaku.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Seneraal Abubakar H. Girei jibinaa ko ñalnde 14 mars 1954 to nokku laamu Girei to diiwaan Adamawa. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa lollungal, [[Zariya|Zaria]] ngam jaŋde makko hakkundeere e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] Zaria, ɗo o heɓi dipolomaaji ganndal e wiɗtooji keewɗi e Masters e njuɓɓudi njulaagu (MBA). Ko o ƴeewtotooɗo keewal, ko o ƴeewndotooɗo ko fayti e njulaagu (Immobilier) e ko o jiiloowo njuɓɓudi mahdi.
Senator Girei woni tergal nder jangirde Naajeeriya ngam limngal ɗuuɗal yimɓe, ɗon nder janngirde hukuumaaji lesdi Naajeeriya nden bo o tergal nder janngirde lesdi Naajeeriya ngam janngirde siyaasaaku e dabareeji (NIPSS) Kuru, [[Jos]] haa o laati Monitor General SEC 31.
== Kugal ==
Caggal nde o woni e golle sukaaɓe ngenndiije to Port Harcourt, e nder diiwaan Rivers e hitaande 1979. O golliima e laamu diiwaan Gongola mo alaa ɗo haaɗi, o woni ƴeewtotooɗo keewal, o arti e darnde ƴeewndotooɗo keewal e hitaande 1984. Senator Abubakar Girei, caggal ɗuum o yahri to Banke Koperatiif Demokaraasi e nder leydi Nijeer1 Division e caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo, departemaa Estate, tuggi 1988 haa 1996. O woppi golle ngam sosde fedde makko konsulteer, Premier Association Consultants nde o ardinoo e gardagol gardiiɗo e hooreejo gollordu hakkunde 1996 e 1999.
Duuɓi 1999 haa 2003 ko mbayliigu mawngu e nder nguurndam senateer Abubakar Girei nde o fotnoo haɓaade, o suɓaa no haanirta nii e jappeere senateer tedduɗo e nder leydi Najeriya tawa ina lomtoo diiwaan senateer hakkundeejo Adamawa e nder diiwaan senateer 1ɓo e nder leydi Naajeeriya gila 19093 haa 1909 haa 1909 haa 1909 haa he 1909 . Goomu Senaa ko faati e sarwisaaji, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e geɗe nder leydi, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e miniraaji tiiɗɗi e kadi ko tergal Goomu defansiyoŋ (Air Force), geɗe polis, geɗe bankeeji e kaalis, pinal e turism, yah-ngartaa, Gas, Drog e Fincial e De Logn. Senator Abubakar Girei kadi golliima e nder dipiteeji sosiyeteeji laamu e keeriɗi keewɗi kam e duɗe jaaɓi haaɗtirde. Ina jeyaa e ɗeen Realex Properties hono hooreejo e CEO, Premier Associated Consultants hono hooreejo, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar Janngirde Hospitaal Diiso, tergal Diiso Goomu Duɗal Njuɓɓudi Nijeer, Duɗal Jannginooɓe Ngenndiwal e Duɗal Ngenndiwal Pewnugol e Wiɗtooji Ndema, Zaria ngam siftinde kono seeɗa. Senator Abubakar Girei woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya, lesdi Adamawa e lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
c5av3jj8cxjfre4v2nonfhbpts5jmq4
175393
175392
2026-06-22T09:04:15Z
Sardeeq
14292
175393
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Halilu Girei''' Listen R (jibinaa ko 14 mars 1954) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati senaajo wakiiliijo diiwal senaajo Adamawa Cakaare diga hitaande 1999 haa 2003, haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya nayaɓre . <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 22 June 2010.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, Bankeeji & Kaalis, Geɗe nder leydi (Cukko Hooreejo) e Ñamaale nder leydi & caggal leydi.
E lewru Yarkomaa 2011, Girei wonnoo ko ƴaañoowo ngam wonde kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e nder diiwaan senaateer hakkundeejo Adamawa e wooteeji 2011, kono o woni tataɓo e wooteeji gardagol leydi. Alhaji Bello Tukur, gonnooɗo hooreejo gollordu guwerneer [[Murtala Nyako]], anndinaama o heɓi nasaraaku.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Seneraal Abubakar H. Girei jibinaa ko ñalnde 14 mars 1954 to nokku laamu Girei to diiwaan Adamawa. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa lollungal, [[Zariya|Zaria]] ngam jaŋde makko hakkundeere e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] Zaria, ɗo o heɓi dipolomaaji ganndal e wiɗtooji keewɗi e Masters e njuɓɓudi njulaagu (MBA). Ko o ƴeewtotooɗo keewal, ko o ƴeewndotooɗo ko fayti e njulaagu (Immobilier) e ko o jiiloowo njuɓɓudi mahdi.
Senator Girei woni tergal nder jangirde Naajeeriya ngam limngal ɗuuɗal yimɓe, ɗon nder janngirde hukuumaaji lesdi Naajeeriya nden bo o tergal nder janngirde lesdi Naajeeriya ngam janngirde siyaasaaku e dabareeji (NIPSS) Kuru, [[Jos]] haa o laati Monitor General SEC 31.
== Kugal ==
Caggal nde o woni e golle sukaaɓe ngenndiije to Port Harcourt, e nder diiwaan Rivers e hitaande 1979. O golliima e laamu diiwaan Gongola mo alaa ɗo haaɗi, o woni ƴeewtotooɗo keewal, o arti e darnde ƴeewndotooɗo keewal e hitaande 1984. Senator Abubakar Girei, caggal ɗuum o yahri to Banke Koperatiif Demokaraasi e nder leydi Nijeer1 Division e caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo, departemaa Estate, tuggi 1988 haa 1996. O woppi golle ngam sosde fedde makko konsulteer, Premier Association Consultants nde o ardinoo e gardagol gardiiɗo e hooreejo gollordu hakkunde 1996 e 1999.
Duuɓi 1999 haa 2003 ko mbayliigu mawngu e nder nguurndam senateer Abubakar Girei nde o fotnoo haɓaade, o suɓaa no haanirta nii e jappeere senateer tedduɗo e nder leydi Najeriya tawa ina lomtoo diiwaan senateer hakkundeejo Adamawa e nder diiwaan senateer 1ɓo e nder leydi Naajeeriya gila 19093 haa 1909 haa 1909 haa 1909 haa he 1909 . Goomu Senaa ko faati e sarwisaaji, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e geɗe nder leydi, cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e miniraaji tiiɗɗi e kadi ko tergal Goomu defansiyoŋ (Air Force), geɗe polis, geɗe bankeeji e kaalis, pinal e turism, yah-ngartaa, Gas, Drog e Fincial e De Logn. Senator Abubakar Girei kadi golliima e nder dipiteeji sosiyeteeji laamu e keeriɗi keewɗi kam e duɗe jaaɓi haaɗtirde. Ina jeyaa e ɗeen Realex Properties hono hooreejo e CEO, Premier Associated Consultants hono hooreejo, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar Janngirde Hospitaal Diiso, tergal Diiso Goomu Duɗal Njuɓɓudi Nijeer, Duɗal Jannginooɓe Ngenndiwal e Duɗal Ngenndiwal Pewnugol e Wiɗtooji Ndema, Zaria ngam siftinde kono seeɗa. Senator Abubakar Girei woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya, lesdi Adamawa e lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
r92pzzqh2ugpji00beca5qgvrmhyom8
Bello Jibrin Gada
0
42350
175395
2026-06-22T09:04:52Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359462790|Bello Jibrin Gada]]"
175395
wikitext
text/x-wiki
'''Bello Jibrin Gada''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati Senator haa Sokoto Fuunaange diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O toɗɗaama ministaajo pinal e turism nyande 17 lewru Duujal hitaande 2008 ɓaawo nde hooreejo lesdi Naajeeriya [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]] wayliti laamu lesdi Naajeeriya . O woppi laamu ko e lewru marse 2010 nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] fusi laamu makko.
Gada jibinaa ko hitaande 1954. O janngi to [[Janngirɗe Bayero Kano|duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero]] (Kano) e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] ( [[Zariya|Zaria]] ). O suɓaama Senator ngam Sokoto Fuɗnaange dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (ANPP), o jokki laamu diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O laati Minority Whip wakkati o laati laamu. Caggal ɗuum, o woppi lannda laamu nguu (PDP), o wonti hooreejo lannda laamu Sokoto.
Yontereeji seeɗa caggal nde o toɗɗaa jaagorgal pinal e turism, e lewru Yarkomaa 2009 Gada rokki ballal mum e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare turism (NTDC), nde wonnoo ko nde ƴaañorgal e ɓeydagol jaawngol gollotooɓe turism ɓe NTDC jaɓaani.
Nde o haaldata e ñalngu ngenndiwal ñeeñal e pinal (NAFEST) yuɓɓinanoongu to [[Minna]], to [[Diiwal Niger|leydi Niiseer]] e lewru desaambar 2009, Gada wiyi wonde ñalngu nguu ɓuri wonde ko jamboree jimɗi, kono ko kuutorgal teeŋtungal ngam ƴellitde ngootaagu e nder leydi ndii, holliri pinal leydi ndii ceertungal e ƴellitde turism.
E nder yeewtere jaayndeyaagal e lewru feebariyee 2010, Gada limtii golle ministeer mum e hitaande ɓennunde ndee, tawi ina jeyaa heen sosde nokkuuji jeegom (6) e nder njuɓɓudi pinal, sosde Duɗal Pinal Afrik e Paamondiral hakkunde leyɗeele, Abeokuta e sosde goomu toppitiingu Archives Nationales e Musées Nationals. O hollitii peeje ngam ko fayi arde ko wayi no ɓeydude gollondiral hakkunde laamu / keeriindi e moƴƴitingol e mahngo eɓɓaaɗe musiibaaji e arsiifuuji ɗi ngoppaaka e ɗi mbonnaaka. O haaldaani e peeje Master Turism ngenndiije. [1] E lewru mars 2010 Gada udditi goomuuji feere-feere nder Fedde Fedde Turisma Naajeeriya ngam wallugo lesdi ndi'i dow ko laarani lesɗe turism Afrik feere. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
8v1nia6rf9ztx51x9u95hmf2tmtc6b2
175397
175395
2026-06-22T09:05:39Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359462790|Bello Jibrin Gada]]"
175397
wikitext
text/x-wiki
'''Bello Jibrin Gada''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati Senator haa Sokoto Fuunaange diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O toɗɗaama ministaajo pinal e turism nyande 17 lewru Duujal hitaande 2008 ɓaawo nde hooreejo lesdi Naajeeriya [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]] wayliti laamu lesdi Naajeeriya . O woppi laamu ko e lewru marse 2010 nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] fusi laamu makko. <ref>Anza Philips (24 December 2008). "The Coming of New Helmsmen". Newswatch. Lagos, Nigeria. Archived from the original on 17 June 2011. Retrieved 17 April 2010.</ref><ref>Daniel Idonor (17 March 2010). "Jonathan Sacks Ministers". Vanguard. Archived from the original on 22 March 2010. Retrieved 17 April 2010.</ref>
Gada jibinaa ko hitaande 1954. O janngi to [[Janngirɗe Bayero Kano|duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero]] (Kano) e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] ( [[Zariya|Zaria]] ). O suɓaama Senator ngam Sokoto Fuɗnaange dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (ANPP), o jokki laamu diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O laati Minority Whip wakkati o laati laamu. Caggal ɗuum, o woppi lannda laamu nguu (PDP), o wonti hooreejo lannda laamu Sokoto.
Yontereeji seeɗa caggal nde o toɗɗaa jaagorgal pinal e turism, e lewru Yarkomaa 2009 Gada rokki ballal mum e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare turism (NTDC), nde wonnoo ko nde ƴaañorgal e ɓeydagol jaawngol gollotooɓe turism ɓe NTDC jaɓaani.
Nde o haaldata e ñalngu ngenndiwal ñeeñal e pinal (NAFEST) yuɓɓinanoongu to [[Minna]], to [[Diiwal Niger|leydi Niiseer]] e lewru desaambar 2009, Gada wiyi wonde ñalngu nguu ɓuri wonde ko jamboree jimɗi, kono ko kuutorgal teeŋtungal ngam ƴellitde ngootaagu e nder leydi ndii, holliri pinal leydi ndii ceertungal e ƴellitde turism.
E nder yeewtere jaayndeyaagal e lewru feebariyee 2010, Gada limtii golle ministeer mum e hitaande ɓennunde ndee, tawi ina jeyaa heen sosde nokkuuji jeegom (6) e nder njuɓɓudi pinal, sosde Duɗal Pinal Afrik e Paamondiral hakkunde leyɗeele, Abeokuta e sosde goomu toppitiingu Archives Nationales e Musées Nationals. O hollitii peeje ngam ko fayi arde ko wayi no ɓeydude gollondiral hakkunde laamu / keeriindi e moƴƴitingol e mahngo eɓɓaaɗe musiibaaji e arsiifuuji ɗi ngoppaaka e ɗi mbonnaaka. O haaldaani e peeje Master Turism ngenndiije. [1] E lewru mars 2010 Gada udditi goomuuji feere-feere nder Fedde Fedde Turisma Naajeeriya ngam wallugo lesdi ndi'i dow ko laarani lesɗe turism Afrik feere. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
tqwomrfq1190l78b8eg6vo3m6s1j4sx
175399
175397
2026-06-22T09:05:54Z
Sardeeq
14292
175399
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bello Jibrin Gada''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati Senator haa Sokoto Fuunaange diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O toɗɗaama ministaajo pinal e turism nyande 17 lewru Duujal hitaande 2008 ɓaawo nde hooreejo lesdi Naajeeriya [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]] wayliti laamu lesdi Naajeeriya . O woppi laamu ko e lewru marse 2010 nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] fusi laamu makko. <ref>Anza Philips (24 December 2008). "The Coming of New Helmsmen". Newswatch. Lagos, Nigeria. Archived from the original on 17 June 2011. Retrieved 17 April 2010.</ref><ref>Daniel Idonor (17 March 2010). "Jonathan Sacks Ministers". Vanguard. Archived from the original on 22 March 2010. Retrieved 17 April 2010.</ref>
Gada jibinaa ko hitaande 1954. O janngi to [[Janngirɗe Bayero Kano|duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero]] (Kano) e [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] ( [[Zariya|Zaria]] ). O suɓaama Senator ngam Sokoto Fuɗnaange dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (ANPP), o jokki laamu diga lewru May 1999 haa lewru May 2003. O laati Minority Whip wakkati o laati laamu. Caggal ɗuum, o woppi lannda laamu nguu (PDP), o wonti hooreejo lannda laamu Sokoto.
Yontereeji seeɗa caggal nde o toɗɗaa jaagorgal pinal e turism, e lewru Yarkomaa 2009 Gada rokki ballal mum e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare turism (NTDC), nde wonnoo ko nde ƴaañorgal e ɓeydagol jaawngol gollotooɓe turism ɓe NTDC jaɓaani.
Nde o haaldata e ñalngu ngenndiwal ñeeñal e pinal (NAFEST) yuɓɓinanoongu to [[Minna]], to [[Diiwal Niger|leydi Niiseer]] e lewru desaambar 2009, Gada wiyi wonde ñalngu nguu ɓuri wonde ko jamboree jimɗi, kono ko kuutorgal teeŋtungal ngam ƴellitde ngootaagu e nder leydi ndii, holliri pinal leydi ndii ceertungal e ƴellitde turism.
E nder yeewtere jaayndeyaagal e lewru feebariyee 2010, Gada limtii golle ministeer mum e hitaande ɓennunde ndee, tawi ina jeyaa heen sosde nokkuuji jeegom (6) e nder njuɓɓudi pinal, sosde Duɗal Pinal Afrik e Paamondiral hakkunde leyɗeele, Abeokuta e sosde goomu toppitiingu Archives Nationales e Musées Nationals. O hollitii peeje ngam ko fayi arde ko wayi no ɓeydude gollondiral hakkunde laamu / keeriindi e moƴƴitingol e mahngo eɓɓaaɗe musiibaaji e arsiifuuji ɗi ngoppaaka e ɗi mbonnaaka. O haaldaani e peeje Master Turism ngenndiije. [1] E lewru mars 2010 Gada udditi goomuuji feere-feere nder Fedde Fedde Turisma Naajeeriya ngam wallugo lesdi ndi'i dow ko laarani lesɗe turism Afrik feere. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
e91l87o3y9iqphhvjky9aaskwbb7tam
Nwafor Orizu
0
42351
175396
2026-06-22T09:05:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175396
wikitext
text/x-wiki
Abyssinia Akweke Nwafor Orizu (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
Ɓawo
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
Kasoo politik Angalteer
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
Golle politik
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
nodtti3t5mjb708c1673pq4pv1p5vbj
175400
175396
2026-06-22T09:06:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175400
wikitext
text/x-wiki
Abyssinia Akweke Nwafor Orizu (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
Ɓawo
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
Kasoo politik Angalteer
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
Golle politik
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
Kuudetaa konu
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
Caggal golle
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
Bibliyogaraafi
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
Tuugnorgal
66jeta7048edaulm1821n1e37dtbldr
175402
175400
2026-06-22T09:07:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175402
wikitext
text/x-wiki
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
Ɓawo
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
Kasoo politik Angalteer
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
Golle politik
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
Kuudetaa konu
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
Caggal golle
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
Bibliyogaraafi
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
Tuugnorgal
m8gl6aj3gmkuttv1pv5tevl87nxmvkv
175405
175402
2026-06-22T09:07:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175405
wikitext
text/x-wiki
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
Kasoo politik Angalteer
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
Golle politik
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
Kuudetaa konu
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
Caggal golle
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
Bibliyogaraafi
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
Tuugnorgal
jmrt31h0z7tvak0mz5pujenvpnqqpmz
175406
175405
2026-06-22T09:08:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175406
wikitext
text/x-wiki
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
Kasoo politik Angalteer
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
Golle politik
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
Kuudetaa konu
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
Caggal golle
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
Bibliyogaraafi
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
Tuugnorgal
1knw3y939rlrjqkxn2iyttv6y03eyt8
175407
175406
2026-06-22T09:09:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175407
wikitext
text/x-wiki
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
qg83o8t628ffu2zm7p2q35c9bhvq3a8
175408
175407
2026-06-22T09:10:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175408
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
daqxpp9ew4n4k8bz291a0y0bru8z1ir
175409
175408
2026-06-22T09:13:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175409
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
jlew3asmemyztm17i74wkb9y6wapb8r
175410
175409
2026-06-22T09:14:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175410
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.<ref>{{Cite news|date=2015-12-27|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
mvil9jykhtm29g5xgnfi73x6xt7uebe
175411
175410
2026-06-22T09:16:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175411
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.<ref>{{Cite news|date=2015-12-27|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.<ref>{{Cite news|last=Nwakanma|first=Obi|date=27 December 2015|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
4cswue8wv5xfg8m40d6bpjeixivj3ms
175412
175411
2026-06-22T09:18:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175412
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.<ref>{{Cite news|date=2015-12-27|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.<ref>{{Cite news|last=Nwakanma|first=Obi|date=27 December 2015|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adedayo|first=Festus|date=3 July 2022|title=Nigerian politicians and pestilence of forged, missing certificates|url=https://www.thecable.ng/nigerian-politicians-and-pestilence-of-forged-missing-certificates/#comments|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Ellis|first1=Stephen|title=This Present Darkness: A History of Nigerian Organized Crime|date=16 November 2023|publisher=Oxford University Press, 2016|isbn=9780190494315|page=28}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite news|last=Nwosu|first=Philip|date=2016-05-09|title=Origins of '419' traced back to 1920s Colonial Nigeria|url=https://sunnewsonline.com/origins-of-419-traced-back-to-1920s-colonial-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-04-26|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref>
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
bam31ejm6smxu1czfvo5ewi4itihlrc
175413
175412
2026-06-22T09:20:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175413
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.<ref>{{Cite news|date=2015-12-27|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.<ref>{{Cite news|last=Nwakanma|first=Obi|date=27 December 2015|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adedayo|first=Festus|date=3 July 2022|title=Nigerian politicians and pestilence of forged, missing certificates|url=https://www.thecable.ng/nigerian-politicians-and-pestilence-of-forged-missing-certificates/#comments|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Ellis|first1=Stephen|title=This Present Darkness: A History of Nigerian Organized Crime|date=16 November 2023|publisher=Oxford University Press, 2016|isbn=9780190494315|page=28}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite news|last=Nwosu|first=Philip|date=2016-05-09|title=Origins of '419' traced back to 1920s Colonial Nigeria|url=https://sunnewsonline.com/origins-of-419-traced-back-to-1920s-colonial-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-04-26|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref>
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.<ref>{{Cite web|date=2022-10-27|title=1966 Coup: The Road To Hell {{!}} Independent Newspaper Nigeria|url=https://independent.ng/1966-coup-the-road-to-hell/|access-date=2024-04-26|language=en-GB}}</ref>
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
39u5w966u9nc5l6udx0qs5gz7rlsys4
Alet Fajinmi
0
42352
175401
2026-06-22T09:06:58Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346551478|Sunday Fajinmi]]"
175401
wikitext
text/x-wiki
'''Alet Olawale Fajinmi''' ( (Heɗto P ) ; jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1952) ko neɗɗo politik, jom ngalu leydi Najeriya.
== Jaangirde ==
Fajinmi timmini jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Teesside, o yahi haa o waɗi golle ngenndiije, o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (NYSC) nde o woni e golle to Nigeria Airways .
== Kugal ==
Fajinmi suɓaama Senator ngam diiwal Osun West nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Golle politik ==
[[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], Najeriya]]
Senator Sunday Olawale Fajinmi suɓaama Senator nder hitaande 1998 ngam wakiiliijo lesdi Osun hirnaange lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (UNCP) wakkati laamu sooja'en Seneraal [[Sani Abacha]] . Caggal nde demokaraasi arti, e lewru suwee 1999 o suɓaama kadi senaateer, Osun bannge worgo e dow laylaytol fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie o fiyi Isiaka Adetunji Adeleke mo lannda Demokaraasi Leñol.
Nde o woni e senaa, o toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, yah-ngartaa, laamu dowla e nokkuuji (cukko hooreejo), humpito, geɗe laamu e geɗe faggudu. [1] E lewru desaambar 2005 o arti e lannda laamu nguu (PDP). [2]
Fajinmi woniino kanndidaa guwerneer fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie e nder wooteeji diiwaan Osun ñalnde 9 ut 2014.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
9lxykipb410zzzip1zbxdr6zwssvo72
175403
175401
2026-06-22T09:07:31Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346551478|Sunday Fajinmi]]"
175403
wikitext
text/x-wiki
'''Alet Olawale Fajinmi''' ( (Heɗto P ) ; jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1952) ko neɗɗo politik, jom ngalu leydi Najeriya.<ref>Admin. "Sunday Olawale". Blerf. Retrieved 26 January 2019.</ref>
== Jaangirde ==
Fajinmi timmini jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Teesside, o yahi haa o waɗi golle ngenndiije, o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (NYSC) nde o woni e golle to Nigeria Airways .
== Kugal ==
Fajinmi suɓaama Senator ngam diiwal Osun West nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Golle politik ==
[[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], Najeriya]]
Senator Sunday Olawale Fajinmi suɓaama Senator nder hitaande 1998 ngam wakiiliijo lesdi Osun hirnaange lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (UNCP) wakkati laamu sooja'en Seneraal [[Sani Abacha]] . Caggal nde demokaraasi arti, e lewru suwee 1999 o suɓaama kadi senaateer, Osun bannge worgo e dow laylaytol fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie o fiyi Isiaka Adetunji Adeleke mo lannda Demokaraasi Leñol.
Nde o woni e senaa, o toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, yah-ngartaa, laamu dowla e nokkuuji (cukko hooreejo), humpito, geɗe laamu e geɗe faggudu. [1] E lewru desaambar 2005 o arti e lannda laamu nguu (PDP). [2]
Fajinmi woniino kanndidaa guwerneer fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie e nder wooteeji diiwaan Osun ñalnde 9 ut 2014.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
m48gx4cb01yd4ftovwxn5v94zhoestl
175404
175403
2026-06-22T09:07:44Z
Sardeeq
14292
175404
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alet Olawale Fajinmi''' ( (Heɗto P ) ; jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1952) ko neɗɗo politik, jom ngalu leydi Najeriya.<ref>Admin. "Sunday Olawale". Blerf. Retrieved 26 January 2019.</ref>
== Jaangirde ==
Fajinmi timmini jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Teesside, o yahi haa o waɗi golle ngenndiije, o woni tergal e fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (NYSC) nde o woni e golle to Nigeria Airways .
== Kugal ==
Fajinmi suɓaama Senator ngam diiwal Osun West nder [[diiwal Osun]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Golle politik ==
[[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], Najeriya]]
Senator Sunday Olawale Fajinmi suɓaama Senator nder hitaande 1998 ngam wakiiliijo lesdi Osun hirnaange lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (UNCP) wakkati laamu sooja'en Seneraal [[Sani Abacha]] . Caggal nde demokaraasi arti, e lewru suwee 1999 o suɓaama kadi senaateer, Osun bannge worgo e dow laylaytol fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie o fiyi Isiaka Adetunji Adeleke mo lannda Demokaraasi Leñol.
Nde o woni e senaa, o toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, yah-ngartaa, laamu dowla e nokkuuji (cukko hooreejo), humpito, geɗe laamu e geɗe faggudu. [1] E lewru desaambar 2005 o arti e lannda laamu nguu (PDP). [2]
Fajinmi woniino kanndidaa guwerneer fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie e nder wooteeji diiwaan Osun ñalnde 9 ut 2014.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
qlf3efdr5ibtu5uwt3cii8rqe3fepfq
Frank Oputa-Otutu
0
42353
175414
2026-06-22T09:23:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175414
wikitext
text/x-wiki
Frank Oputa-Otutu ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947.
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
Tuugnorgal
at01p158swx7xtxltlirb9t4jveuqvq
175418
175414
2026-06-22T09:24:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175418
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Frank Oputa-Otutu ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947.
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
Tuugnorgal
lxq5yltkbjwzqtra8kpt9shdgzx0gry
175419
175418
2026-06-22T09:25:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175419
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Frank Oputa-Otutu''' ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947.
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
== Tuugnorgal ==
9mj1tqmbcgann1xrwrvlw2ons07edo8
175421
175419
2026-06-22T09:26:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175421
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Frank Oputa-Otutu''' ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.<ref>{{Cite news|title=Oputa-Otutu Blames Dafe|date=September 29, 1964|work=Morning Post|location=Apapa|publication-place=Lagos}}</ref>
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947.
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
== Tuugnorgal ==
6vgfd8bvduewynf971vne2h4pde8io8
175424
175421
2026-06-22T09:27:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175424
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Frank Oputa-Otutu''' ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.<ref>{{Cite news|title=Oputa-Otutu Blames Dafe|date=September 29, 1964|work=Morning Post|location=Apapa|publication-place=Lagos}}</ref>
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947..<ref>{{cite book|title=Biographia Nigeriana : a biographical dictionary of eminent Nigerians|last1=Orimoloye|date=1977|publisher=G.K. Hall|isbn=0816180490|page=301}}</ref>
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
== Tuugnorgal ==
5s19kvj0fnluk5wob2ign59bxb8w17z
175427
175424
2026-06-22T09:28:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175427
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Frank Oputa-Otutu''' ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.<ref>{{Cite news|title=Oputa-Otutu Blames Dafe|date=September 29, 1964|work=Morning Post|location=Apapa|publication-place=Lagos}}</ref>
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947..<ref>{{cite book|title=Biographia Nigeriana : a biographical dictionary of eminent Nigerians|last1=Orimoloye|date=1977|publisher=G.K. Hall|isbn=0816180490|page=301}}</ref>
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.<ref>{{cite book|title=The price of liberty; personality and politics in Colonial Nigeria|last1=Post|first1=Ken|date=1973|publisher=University Press|isbn=9780521085038|page=308}}</ref> After the First Republic was truncated, Oputa-Otutu was nominated as Commissioner of Establishments in the [[Mid-Western Region, Nigeria|Mid-Western State]].<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/oputa-otutu-frank/|title=OPUTA-OTUTU, Frank|last1=Babah|first1=Chinedu|date=6 March 2017|website=Biographical Legacy and Research Foundation}}</ref>
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.
== Tuugnorgal ==
1gpm8z6921htq3plyo93y0tk8u8nptt
175430
175427
2026-06-22T09:28:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175430
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Frank Oputa-Otutu''' ko siyaasyanke Naajeeriya, o woniino depiteejo e jamaanu Republique gadano. O jeyaa ko e lannda dawrugol NCNC, o ardii fedde Aboh lannda kaa. Oputa-Otutu ko senator leydi Najeriya e hitaande 1964.<ref>{{Cite news|title=Oputa-Otutu Blames Dafe|date=September 29, 1964|work=Morning Post|location=Apapa|publication-place=Lagos}}</ref>
Oputa-Otutu janngi to duɗal farmasi Yaba hakkunde 1937 e 1941, caggal ɗuum o sosi farmasi makko e hitaande 1947..<ref>{{cite book|title=Biographia Nigeriana : a biographical dictionary of eminent Nigerians|last1=Orimoloye|date=1977|publisher=G.K. Hall|isbn=0816180490|page=301}}</ref>
Ko adii nde Naajeeriya heɓata jeytaare mum e hitaande 1960, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Hirnaange, e sahaa gooto, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal nde Republique gadano oo taƴaa, Oputa-Otutu toɗɗaa yo won Komiseer Etablishment e nder Dowla Caka-Hirnaange.<ref>{{cite book|title=The price of liberty; personality and politics in Colonial Nigeria|last1=Post|first1=Ken|date=1973|publisher=University Press|isbn=9780521085038|page=308}}</ref> After the First Republic was truncated, Oputa-Otutu was nominated as Commissioner of Establishments in the [[Mid-Western Region, Nigeria|Mid-Western State]].<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/oputa-otutu-frank/|title=OPUTA-OTUTU, Frank|last1=Babah|first1=Chinedu|date=6 March 2017|website=Biographical Legacy and Research Foundation}}</ref>
E hitaande 1966, kanko e Shehu Shagari e Hon Olaniran, ɓe lomtii Naajeeriya e batu fedde parlemaa Commonwealth ɗo o haali ko fayti e jokkude tiiɗnaare e caɗeele njiyaagu Afrik worgo nde leydi ndii yalti e Commonwealth.<ref>{{cite book|title=Europe today: report to the Committee on Foreign Relations, United States Senate by Senator Frank Church on a study mission to Brussels, Paris, London, Bonn, Berlin and the Eighteen Nation Disarmament Conference at Geneva, My 1966.|last1=Church|first1=Frank|date=1966|publisher=United States Government Printing Office|page=44|oclc=492782270|language=English}}</ref>
== Tuugnorgal ==
9g5n0nocuvtpzyqvwtfg675hlmuo12s
Ibraahiima Mantu
0
42354
175415
2026-06-22T09:23:15Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347912584|Ibrahim Mantu]]"
175415
wikitext
text/x-wiki
'''Sanata Ibraahiima Nasiru Mantu''' (16 feebariyee 1947 – 17 ut 2021) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Mantu jibinaa ko wuro Chanso, diiwaan Gindiri, Pyemland to diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer (jooni ko to Mangu, to diiwaan Plateau, to leydi Nijeer).
Mr. Mantu ina jogii dipolomaaji BA (Hons.) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Washington . O rokkaama dipolomaaji Doktoraa tedduɗi to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Fedde ndema, Makurdi, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Jos, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Madonna, Okija e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal Kuuɓtodinngal e Njuɓɓudi Port Novo, to leydi Benin.
== Kugal ==
=== Golle yeeyirde ===
Ibraahiima Mantu golliima e Departemaa Golle Jaayndeeji (PWD) Jos, ko o gardiiɗo ɗaɓɓaande e nder defte gila 1962 haa 1963 hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri e hitaande 1964. O ummii Gindiri e hitaande 1967 o naati e sosiyetee toppitiiɗo tuubakooɓe leydi Nijeer, Zaria a the following ye. O yahi to BEAM, fedde UAC Nijeer, o woni yeeyoowo keeriiɗo to Kalamazoo e hitaande 1971.
=== Golle politik ===
Mantu fuɗɗi nastuki siyaasaaku nder hitaande 1998 nden duuɓi ɗiɗi ɓaawo man o suɓaama hooreejo lesdi Naajeeriya haa lesdi Plateau. E hitaande 1993, o wonti gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Kampaañ Hooreejo leydi. [1] E hitaande 1998, o suɓaama hooreejo jaagorɗe leydi ndii e nder lannda Kongres Nijeer (jooni ko joofni) caggal ɗuum o suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda ngoota. Hitaande fawtii heen, Ibraahiima Mantu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Plateau Central e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi . [2]
Ndeen o wonii cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007, o woniino kadi tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1999 haa hitaande 2007.
== Wade ==
Mantu maayi ko e rafi [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e lewru ut 2021. O wirnaa ko ñalnde 17 lewru ut 2021 to juulirde Sheek Khalid to Abuja.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
3vapls7dr9tdb5nr4v57zjqpcnkpti3
175416
175415
2026-06-22T09:23:50Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347912584|Ibrahim Mantu]]"
175416
wikitext
text/x-wiki
'''Sanata Ibraahiima Nasiru Mantu''' (16 feebariyee 1947 – 17 ut 2021) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007.<ref>"Ibrahim Mantu: Tsohon mataimakin shugaban majalisar dattijan Najeriya ya rasu". BBC News Hausa (in Hausa). 17 August 2021. Retrieved 22 September 2024.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Mantu jibinaa ko wuro Chanso, diiwaan Gindiri, Pyemland to diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer (jooni ko to Mangu, to diiwaan Plateau, to leydi Nijeer).
Mr. Mantu ina jogii dipolomaaji BA (Hons.) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Washington . O rokkaama dipolomaaji Doktoraa tedduɗi to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Fedde ndema, Makurdi, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Jos, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Madonna, Okija e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal Kuuɓtodinngal e Njuɓɓudi Port Novo, to leydi Benin.
== Kugal ==
=== Golle yeeyirde ===
Ibraahiima Mantu golliima e Departemaa Golle Jaayndeeji (PWD) Jos, ko o gardiiɗo ɗaɓɓaande e nder defte gila 1962 haa 1963 hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri e hitaande 1964. O ummii Gindiri e hitaande 1967 o naati e sosiyetee toppitiiɗo tuubakooɓe leydi Nijeer, Zaria a the following ye. O yahi to BEAM, fedde UAC Nijeer, o woni yeeyoowo keeriiɗo to Kalamazoo e hitaande 1971.
=== Golle politik ===
Mantu fuɗɗi nastuki siyaasaaku nder hitaande 1998 nden duuɓi ɗiɗi ɓaawo man o suɓaama hooreejo lesdi Naajeeriya haa lesdi Plateau. E hitaande 1993, o wonti gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Kampaañ Hooreejo leydi. [1] E hitaande 1998, o suɓaama hooreejo jaagorɗe leydi ndii e nder lannda Kongres Nijeer (jooni ko joofni) caggal ɗuum o suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda ngoota. Hitaande fawtii heen, Ibraahiima Mantu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Plateau Central e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi . [2]
Ndeen o wonii cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007, o woniino kadi tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1999 haa hitaande 2007.
== Wade ==
Mantu maayi ko e rafi [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e lewru ut 2021. O wirnaa ko ñalnde 17 lewru ut 2021 to juulirde Sheek Khalid to Abuja.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
3aj7u6hlluttwcum1w3dotwtiuamjij
175417
175416
2026-06-22T09:24:05Z
Sardeeq
14292
175417
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sanata Ibraahiima Nasiru Mantu''' (16 feebariyee 1947 – 17 ut 2021) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007.<ref>"Ibrahim Mantu: Tsohon mataimakin shugaban majalisar dattijan Najeriya ya rasu". BBC News Hausa (in Hausa). 17 August 2021. Retrieved 22 September 2024.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Mantu jibinaa ko wuro Chanso, diiwaan Gindiri, Pyemland to diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer (jooni ko to Mangu, to diiwaan Plateau, to leydi Nijeer).
Mr. Mantu ina jogii dipolomaaji BA (Hons.) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Washington . O rokkaama dipolomaaji Doktoraa tedduɗi to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Fedde ndema, Makurdi, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Jos, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Madonna, Okija e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal Kuuɓtodinngal e Njuɓɓudi Port Novo, to leydi Benin.
== Kugal ==
=== Golle yeeyirde ===
Ibraahiima Mantu golliima e Departemaa Golle Jaayndeeji (PWD) Jos, ko o gardiiɗo ɗaɓɓaande e nder defte gila 1962 haa 1963 hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri e hitaande 1964. O ummii Gindiri e hitaande 1967 o naati e sosiyetee toppitiiɗo tuubakooɓe leydi Nijeer, Zaria a the following ye. O yahi to BEAM, fedde UAC Nijeer, o woni yeeyoowo keeriiɗo to Kalamazoo e hitaande 1971.
=== Golle politik ===
Mantu fuɗɗi nastuki siyaasaaku nder hitaande 1998 nden duuɓi ɗiɗi ɓaawo man o suɓaama hooreejo lesdi Naajeeriya haa lesdi Plateau. E hitaande 1993, o wonti gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Kampaañ Hooreejo leydi. [1] E hitaande 1998, o suɓaama hooreejo jaagorɗe leydi ndii e nder lannda Kongres Nijeer (jooni ko joofni) caggal ɗuum o suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda ngoota. Hitaande fawtii heen, Ibraahiima Mantu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Plateau Central e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi . [2]
Ndeen o wonii cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 2003 haa 2007, o woniino kadi tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1999 haa hitaande 2007.
== Wade ==
Mantu maayi ko e rafi [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e lewru ut 2021. O wirnaa ko ñalnde 17 lewru ut 2021 to juulirde Sheek Khalid to Abuja.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
g1j5ibqa0sepoyi09eaiiya03c455kg
Masʽud El-Jibriil
0
42355
175420
2026-06-22T09:25:49Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350631949|Masʽud El-Jibril]]"
175420
wikitext
text/x-wiki
'''Mas ʽ ud Doguwa El-Jibril''' suɓaama Senator ngam diiwal Kano Sud haa lesdi Kano, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industiriiji, Geɗe caggal leydi, Golle & Koɗki, Ndema (Hooreejo) e Kabaaru.
E lewru noowammbar 2005 Jibril yalti e hooreejo fedde PDP wiyeteende "PDP yimɓe", e gardagol tergal yiilirde PDP Alhaji Abubakar Muhammad Rimi, yuɓɓinnde batuuji e nder leydi ndii kala. John Odey, gardiiɗo jaayndeeji ngenndiiji PDP, wiyi fedde hesere nde alaa hakke e nder sariya ngam waɗde kongres nde tawnoo ko fedde tan. [1] Ko o hooreejo lannda yimɓe leydi Kano, e lewru abriil 2006 Jibril tuumi lannda yimɓe leydi Naajeeriya (ANPP) ngam yuɓɓinde fitinaaji e nder njillu hooreejo leydi ndii , hono Olusegun Obasanjo, to leydi ndii. ANPP jaabtii ɗum, o tuumi ko wuyɓe PDP mbaɗi hareeji ɗi. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
jbm5klj98jyk4iu5cypx0bhcetpzq07
175422
175420
2026-06-22T09:26:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350631949|Masʽud El-Jibril]]"
175422
wikitext
text/x-wiki
'''Mas ʽ ud Doguwa El-Jibril''' suɓaama Senator ngam diiwal Kano Sud haa lesdi Kano, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industiriiji, Geɗe caggal leydi, Golle & Koɗki, Ndema (Hooreejo) e Kabaaru. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
E lewru noowammbar 2005 Jibril yalti e hooreejo fedde PDP wiyeteende "PDP yimɓe", e gardagol tergal yiilirde PDP Alhaji Abubakar Muhammad Rimi, yuɓɓinnde batuuji e nder leydi ndii kala. John Odey, gardiiɗo jaayndeeji ngenndiiji PDP, wiyi fedde hesere nde alaa hakke e nder sariya ngam waɗde kongres nde tawnoo ko fedde tan. [1] Ko o hooreejo lannda yimɓe leydi Kano, e lewru abriil 2006 Jibril tuumi lannda yimɓe leydi Naajeeriya (ANPP) ngam yuɓɓinde fitinaaji e nder njillu hooreejo leydi ndii , hono Olusegun Obasanjo, to leydi ndii. ANPP jaabtii ɗum, o tuumi ko wuyɓe PDP mbaɗi hareeji ɗi. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
fxbk3jedxiddz6po2wbkqszjg0icmr8
175423
175422
2026-06-22T09:26:48Z
Sardeeq
14292
175423
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mas ʽ ud Doguwa El-Jibril''' suɓaama Senator ngam diiwal Kano Sud haa lesdi Kano, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industiriiji, Geɗe caggal leydi, Golle & Koɗki, Ndema (Hooreejo) e Kabaaru. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
E lewru noowammbar 2005 Jibril yalti e hooreejo fedde PDP wiyeteende "PDP yimɓe", e gardagol tergal yiilirde PDP Alhaji Abubakar Muhammad Rimi, yuɓɓinnde batuuji e nder leydi ndii kala. John Odey, gardiiɗo jaayndeeji ngenndiiji PDP, wiyi fedde hesere nde alaa hakke e nder sariya ngam waɗde kongres nde tawnoo ko fedde tan. [1] Ko o hooreejo lannda yimɓe leydi Kano, e lewru abriil 2006 Jibril tuumi lannda yimɓe leydi Naajeeriya (ANPP) ngam yuɓɓinde fitinaaji e nder njillu hooreejo leydi ndii , hono Olusegun Obasanjo, to leydi ndii. ANPP jaabtii ɗum, o tuumi ko wuyɓe PDP mbaɗi hareeji ɗi. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
fmynt7m39t2ffcm9jawdie054vz9u8l
Silas Janfa
0
42356
175425
2026-06-22T09:27:32Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348393156|Silas Janfa]]"
175425
wikitext
text/x-wiki
'''Silas Janfa''' suɓaama senatoor ngam diiwal Plateau South nder diiwal [[Diiwal Filato|Plateau]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Janfa heɓi doktoraa mum e njuɓɓudi kaalis . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e konte laamu, Mineraaluuji tiiɗɗi (cukko hooreejo), Aviation, Transport, Commerce e Delta Niger . O toɗɗaa ko tergal goomu Senaa sosaa ngam ƴeewtaade ciimtol luulndiingol ngol goomu ngu senaateer Ibrahim Kuta ardii ngu tuumiino senaateeruuji keewɗi sabu ŋakkeende kaalis. O woniino ƴaañoowo ngam lomtaade diiwaan makko Senaa e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2003, kono o fooli e wooteeji gardagol leydi ndii e [[Cosmas Niagwan]] . <ref name="bnw32" />
Janfa ummiima e lannda Action Congress Party, o dogi e oon nokku ngam heɓde jooɗorde Senaa Plateau South e hitaande 2007. Woote ɗee keɓii John Shagaya, kono Janfa ɗaɓɓiri ñaawirdu woote nduu yo woppu njeñtudi ndii e dow tuugnaade e wonde woote ɗee mbaɗaama e nder nokkuuji tati tan e nder jeegom laamuuji nokkuuji ɗii. [1] Ñaawirde ndee woppii suɓngo Shagaya, kono caggal wullitaango Shagaya hollitaama suɓaama. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7c4oxjs10mz0b4ssnqxat1y0i9dgd63
175426
175425
2026-06-22T09:27:45Z
Sardeeq
14292
175426
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Silas Janfa''' suɓaama senatoor ngam diiwal Plateau South nder diiwal [[Diiwal Filato|Plateau]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Janfa heɓi doktoraa mum e njuɓɓudi kaalis . Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e konte laamu, Mineraaluuji tiiɗɗi (cukko hooreejo), Aviation, Transport, Commerce e Delta Niger . O toɗɗaa ko tergal goomu Senaa sosaa ngam ƴeewtaade ciimtol luulndiingol ngol goomu ngu senaateer Ibrahim Kuta ardii ngu tuumiino senaateeruuji keewɗi sabu ŋakkeende kaalis. O woniino ƴaañoowo ngam lomtaade diiwaan makko Senaa e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2003, kono o fooli e wooteeji gardagol leydi ndii e [[Cosmas Niagwan]] . <ref name="bnw32" />
Janfa ummiima e lannda Action Congress Party, o dogi e oon nokku ngam heɓde jooɗorde Senaa Plateau South e hitaande 2007. Woote ɗee keɓii John Shagaya, kono Janfa ɗaɓɓiri ñaawirdu woote nduu yo woppu njeñtudi ndii e dow tuugnaade e wonde woote ɗee mbaɗaama e nder nokkuuji tati tan e nder jeegom laamuuji nokkuuji ɗii. [1] Ñaawirde ndee woppii suɓngo Shagaya, kono caggal wullitaango Shagaya hollitaama suɓaama. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
2ihwuofhagbnpwz28c1aejzb900svaw
Abdulaazeez Ibraahiima
0
42357
175428
2026-06-22T09:28:15Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345881317|Abdulazeez Ibrahim]]"
175428
wikitext
text/x-wiki
'''Abdulazeez Abubakar Ibrahim''' Listen c (27 noowammbar 1957 – 5 oktoobar 2021) suɓaama senaateer e nder diiwaan Taraba hakkundeejo e nder [[Diiwal Taraba|diiwaan Taraba]], leydi Najeriya e fuɗɗoode fedde nayaɓere leydi Najeriya, ina doga e dow lannda Demokaraasi Yimɓe PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003.
== Ɓawo ==
Ibrahiima jibinaa ko e hitaande 1957. O heɓi dipolomaaji makko e ganndal Innjiniyaar e njuɓɓudi njulaagu to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] .
== Golle politik ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji njulaagu (cukko hooreejo), Industiri, Aviation, Ganndal & Karallaagal, Power & Steel, Peewnugol ngenndi e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] E lewru abriil 2005 o jeyaa ko e senaateeruuji goɗɗi ɗi Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi (ICPC) naamndii ko fayti e fenaande nde ministeer jaŋde Fabian Osuji wiyi yoɓi N55 miliyoŋ njoɓdi ngam ɓe ɓeyda bidsee ministeer oo. [2] E nder wooteeji lewru abriil 2007 o woniino kanndidaa guwerneer diiwaan Taraba ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). [3] Danbaba Suntai mo PDP woni ƴamoowo. [4]
== Tuugnorgal ==
42siqm2z071iw8kfn2a33cywdbrvvt2
175429
175428
2026-06-22T09:28:55Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345881317|Abdulazeez Ibrahim]]"
175429
wikitext
text/x-wiki
'''Abdulazeez Abubakar Ibrahim''' Listen c (27 noowammbar 1957 – 5 oktoobar 2021) suɓaama senaateer e nder diiwaan Taraba hakkundeejo e nder [[Diiwal Taraba|diiwaan Taraba]], leydi Najeriya e fuɗɗoode fedde nayaɓere leydi Najeriya, ina doga e dow lannda Demokaraasi Yimɓe PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003. <ref>Who's who in Nigeria. Newswatch. 1990. <nowiki>ISBN 9789782704122</nowiki>.</ref>
== Ɓawo ==
Ibrahiima jibinaa ko e hitaande 1957. O heɓi dipolomaaji makko e ganndal Innjiniyaar e njuɓɓudi njulaagu to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] .
== Golle politik ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji njulaagu (cukko hooreejo), Industiri, Aviation, Ganndal & Karallaagal, Power & Steel, Peewnugol ngenndi e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] E lewru abriil 2005 o jeyaa ko e senaateeruuji goɗɗi ɗi Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi (ICPC) naamndii ko fayti e fenaande nde ministeer jaŋde Fabian Osuji wiyi yoɓi N55 miliyoŋ njoɓdi ngam ɓe ɓeyda bidsee ministeer oo. [2] E nder wooteeji lewru abriil 2007 o woniino kanndidaa guwerneer diiwaan Taraba ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). [3] Danbaba Suntai mo PDP woni ƴamoowo. [4]
== Tuugnorgal ==
1vdjiwd00gd88oy8b61t7xo23bjuf43
175431
175429
2026-06-22T09:29:13Z
Sardeeq
14292
175431
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abdulazeez Abubakar Ibrahim''' Listen c (27 noowammbar 1957 – 5 oktoobar 2021) suɓaama senaateer e nder diiwaan Taraba hakkundeejo e nder [[Diiwal Taraba|diiwaan Taraba]], leydi Najeriya e fuɗɗoode fedde nayaɓere leydi Najeriya, ina doga e dow lannda Demokaraasi Yimɓe PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003. <ref>Who's who in Nigeria. Newswatch. 1990. <nowiki>ISBN 9789782704122</nowiki>.</ref>
== Ɓawo ==
Ibrahiima jibinaa ko e hitaande 1957. O heɓi dipolomaaji makko e ganndal Innjiniyaar e njuɓɓudi njulaagu to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] .
== Golle politik ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji njulaagu (cukko hooreejo), Industiri, Aviation, Ganndal & Karallaagal, Power & Steel, Peewnugol ngenndi e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] E lewru abriil 2005 o jeyaa ko e senaateeruuji goɗɗi ɗi Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi (ICPC) naamndii ko fayti e fenaande nde ministeer jaŋde Fabian Osuji wiyi yoɓi N55 miliyoŋ njoɓdi ngam ɓe ɓeyda bidsee ministeer oo. [2] E nder wooteeji lewru abriil 2007 o woniino kanndidaa guwerneer diiwaan Taraba ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP). [3] Danbaba Suntai mo PDP woni ƴamoowo. [4]
== Tuugnorgal ==
nmta18tusklq6ttfjhuth98logz4xx3
Samaʼila Mamman
0
42358
175432
2026-06-22T09:29:58Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348315636|Samaʼila Mamman]]"
175432
wikitext
text/x-wiki
'''Sama ʼ ila Mamman''' suɓaama senator ngam diiwal Katsina Cakaari [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam Republiki Nayaɓo Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Mamman janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Kaduna (1968–1969) o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], o heɓi bak makko e hitaande 1972 e B.Sc. Faggudu. O heɓi Dipolom Post Graduate e faggudu ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1973. O naati e golle laamu (Service Civil fédéral), o woppi golle makko e golle Sekreteruuji duumiiɗi. O toɗɗaama Komisinaajo ceede haa lesdi Kaduna, Jaagorɗo Filu nder hitaande 1986 e Jaagorɗo Ndemri nder hitaande 1990. Nastugo nder filu, o laati ardiiɗo Kaduna Investments Company, nden o huwi nder Yiilirde New African Mill Merchant Bank, Banki woyla, lesdi Naajeeriya Ceil Kadu O Naajeeriya).
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Mamman toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal, Taariindi, Njulaagu, Kaalis & Ngalu (hooreejo) e Peewnugol Ngenndi. Mamman toɗɗaama hooreejo Senaa, kono o woppi golle e lewru ut 2000 caggal bayyinaango ciimtol fedde nde senaateer Ibrahim Kuta ardii, ina yuurnitoo ŋakkeende kaalis e nder nanondiral senaa, e ittugol hooreejo senaa Chuba Okadigbo . Ciimtol BBC News hollitii wonde deƴƴere ndee waɗi ko sabu Mamman ina tuuma fenaande. Kono e lewru oktoobar 2002, o ñaawi jaaynde ''New Nigerian Newspapers'' nde o yaltini daartol ngol o wiyi o woppii laamu sabu o tawtoraama ko boni e fedde Kuta. O hollitii o woppii laamu e yiɗde makko.
E nder ƴeewndo senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde o seeɗa tawtoreede suudu nduu. [1] Caggal nde Ñaawirde Toownde Adunaare ƴetti kuulal e lewru oktoobar 2002 wonde duunde Bakassi jeyaa ko e Kameruun, Mamman wiyi yo reento ngam daɗndude baasal hare. [2] Sabu luural hakkunde makko e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e balloowo mum e nder Senaa, Mamman yalti e PDP, o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ko adii wooteeji 2003. [3]
== Caggal golle ==
E hitaande 2005 Mamman heɓi teddungal ngenndiwal Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR). O naati e yiilirde fedde wiyeteende UnityBank Plc e hitaande 2006.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
1y4zm79620gnp7rfaupgp64tmu7iz3u
175433
175432
2026-06-22T09:30:37Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348315636|Samaʼila Mamman]]"
175433
wikitext
text/x-wiki
'''Sama ʼ ila Mamman''' suɓaama senator ngam diiwal Katsina Cakaari [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam Republiki Nayaɓo Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Mamman janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Kaduna (1968–1969) o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], o heɓi bak makko e hitaande 1972 e B.Sc. Faggudu. O heɓi Dipolom Post Graduate e faggudu ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1973. O naati e golle laamu (Service Civil fédéral), o woppi golle makko e golle Sekreteruuji duumiiɗi. O toɗɗaama Komisinaajo ceede haa lesdi Kaduna, Jaagorɗo Filu nder hitaande 1986 e Jaagorɗo Ndemri nder hitaande 1990. Nastugo nder filu, o laati ardiiɗo Kaduna Investments Company, nden o huwi nder Yiilirde New African Mill Merchant Bank, Banki woyla, lesdi Naajeeriya Ceil Kadu O Naajeeriya).
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Mamman toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal, Taariindi, Njulaagu, Kaalis & Ngalu (hooreejo) e Peewnugol Ngenndi. Mamman toɗɗaama hooreejo Senaa, kono o woppi golle e lewru ut 2000 caggal bayyinaango ciimtol fedde nde senaateer Ibrahim Kuta ardii, ina yuurnitoo ŋakkeende kaalis e nder nanondiral senaa, e ittugol hooreejo senaa Chuba Okadigbo . Ciimtol BBC News hollitii wonde deƴƴere ndee waɗi ko sabu Mamman ina tuuma fenaande. Kono e lewru oktoobar 2002, o ñaawi jaaynde ''New Nigerian Newspapers'' nde o yaltini daartol ngol o wiyi o woppii laamu sabu o tawtoraama ko boni e fedde Kuta. O hollitii o woppii laamu e yiɗde makko.
E nder ƴeewndo senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde o seeɗa tawtoreede suudu nduu. [1] Caggal nde Ñaawirde Toownde Adunaare ƴetti kuulal e lewru oktoobar 2002 wonde duunde Bakassi jeyaa ko e Kameruun, Mamman wiyi yo reento ngam daɗndude baasal hare. [2] Sabu luural hakkunde makko e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e balloowo mum e nder Senaa, Mamman yalti e PDP, o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ko adii wooteeji 2003. [3]
== Caggal golle ==
E hitaande 2005 Mamman heɓi teddungal ngenndiwal Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR). O naati e yiilirde fedde wiyeteende UnityBank Plc e hitaande 2006.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
1y4gv02wyas12n5wiyijlr2yrqev0rt
175434
175433
2026-06-22T09:30:56Z
Sardeeq
14292
175434
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sama ʼ ila Mamman''' suɓaama senator ngam diiwal Katsina Cakaari [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam Republiki Nayaɓo Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
== Jibineede e fuɗɗoode golle ==
Mamman janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Kaduna (1968–1969) o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], o heɓi bak makko e hitaande 1972 e B.Sc. Faggudu. O heɓi Dipolom Post Graduate e faggudu ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1973. O naati e golle laamu (Service Civil fédéral), o woppi golle makko e golle Sekreteruuji duumiiɗi. O toɗɗaama Komisinaajo ceede haa lesdi Kaduna, Jaagorɗo Filu nder hitaande 1986 e Jaagorɗo Ndemri nder hitaande 1990. Nastugo nder filu, o laati ardiiɗo Kaduna Investments Company, nden o huwi nder Yiilirde New African Mill Merchant Bank, Banki woyla, lesdi Naajeeriya Ceil Kadu O Naajeeriya).
== Golle Senaa ==
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Mamman toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal, Taariindi, Njulaagu, Kaalis & Ngalu (hooreejo) e Peewnugol Ngenndi. Mamman toɗɗaama hooreejo Senaa, kono o woppi golle e lewru ut 2000 caggal bayyinaango ciimtol fedde nde senaateer Ibrahim Kuta ardii, ina yuurnitoo ŋakkeende kaalis e nder nanondiral senaa, e ittugol hooreejo senaa Chuba Okadigbo . Ciimtol BBC News hollitii wonde deƴƴere ndee waɗi ko sabu Mamman ina tuuma fenaande. Kono e lewru oktoobar 2002, o ñaawi jaaynde ''New Nigerian Newspapers'' nde o yaltini daartol ngol o wiyi o woppii laamu sabu o tawtoraama ko boni e fedde Kuta. O hollitii o woppii laamu e yiɗde makko.
E nder ƴeewndo senaateeruuji e lewru desaambar 2001, ThisDay hollitii wonde o seeɗa tawtoreede suudu nduu. [1] Caggal nde Ñaawirde Toownde Adunaare ƴetti kuulal e lewru oktoobar 2002 wonde duunde Bakassi jeyaa ko e Kameruun, Mamman wiyi yo reento ngam daɗndude baasal hare. [2] Sabu luural hakkunde makko e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e balloowo mum e nder Senaa, Mamman yalti e PDP, o naati e lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ko adii wooteeji 2003. [3]
== Caggal golle ==
E hitaande 2005 Mamman heɓi teddungal ngenndiwal Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR). O naati e yiilirde fedde wiyeteende UnityBank Plc e hitaande 2006.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
i5grhg4e8ke1mvr43qsprz8l6nlj8px
Abuubakar mahdi
0
42359
175435
2026-06-22T09:31:33Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354242208|Abubakar Mahdi]]"
175435
wikitext
text/x-wiki
'''Abubakar Mahdi''' suɓaama Senator ngam diiwal Borno South nder diiwal Borno, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji kisal & humpito, geɗe caggal leydi (cukko hooreejo), doole e njamndi, karallaagal fedde e leydi laamorgo leydi. [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
861z4e6d5kme3ldzln9d9x57ponuabk
175436
175435
2026-06-22T09:32:07Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354242208|Abubakar Mahdi]]"
175436
wikitext
text/x-wiki
'''Abubakar Mahdi''' suɓaama Senator ngam diiwal Borno South nder diiwal Borno, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji kisal & humpito, geɗe caggal leydi (cukko hooreejo), doole e njamndi, karallaagal fedde e leydi laamorgo leydi. [2]<ref>Congressional Committees". Nigeria Congress. Archived from the original on 2009-11-18. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
l1sx5u4ka4pl5dnr7fo2sbovk3cinqb
175437
175436
2026-06-22T09:32:26Z
Sardeeq
14292
175437
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Mahdi''' suɓaama Senator ngam diiwal Borno South nder diiwal Borno, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji kisal & humpito, geɗe caggal leydi (cukko hooreejo), doole e njamndi, karallaagal fedde e leydi laamorgo leydi. [2]<ref>Congressional Committees". Nigeria Congress. Archived from the original on 2009-11-18. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
bf5kr07t46cantc8b1lhiv0rkfpxfcl
175502
175437
2026-06-22T10:41:48Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
175502
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Mahdi''' suɓaama Senator ngam diiwal Borno South nder diiwal Borno, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji kisal & humpito, geɗe caggal leydi (cukko hooreejo), doole e njamndi, karallaagal fedde e leydi laamorgo leydi. <ref>Congressional Committees". Nigeria Congress. Archived from the original on 2009-11-18. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
0s3akcpqb2mmz9uvtu9ccf53bcfcqlf
175508
175502
2026-06-22T10:48:30Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
175508
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Mahdi''' suɓaama Senator ngam diiwal Borno South nder diiwal Borno, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji kisal & humpito, geɗe caggal leydi (cukko hooreejo), doole e njamndi, karallaagal fedde e leydi laamorgo leydi. <ref>Congressional Committees". Nigeria Congress. Archived from the original on 2009-11-18. Retrieved 2010-06-22.</ref>
== Himobe==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
3lwlbvj9vucefq7vcjspbb1pzsh7pyn
Mohammed Tukur Liman
0
42360
175438
2026-06-22T09:32:56Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350631704|Mohammed Tukur Liman]]"
175438
wikitext
text/x-wiki
'''Mohammed Tukur Liman''' suɓaama Senator ngam diiwal Katsina Fombinaare [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Liman toɗɗaa e goomuuji Banke & Kaalis, Jokkondiral (cukko hooreejo), Jaŋde e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] O toɗɗaa hooreejo Senaa. Ko o hooreejo goomu sosaangu ngam ƴeewtaade ƴellitaare ngalu laamu e golle bidsee, e lewru ut 2002 o waɗii ciimtol hakkundeewol hollitoore wonde ina haani wiɗtooji goɗɗi mbaɗee. Won e terɗe Senaa cikki ko waasde huutoraade bidsee ina waawi addande hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ittude laamu . [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7e08s981iwsc1bx8xsesa05gj1isgql
175439
175438
2026-06-22T09:33:36Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350631704|Mohammed Tukur Liman]]"
175439
wikitext
text/x-wiki
'''Mohammed Tukur Liman''' suɓaama Senator ngam diiwal Katsina Fombinaare [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Liman toɗɗaa e goomuuji Banke & Kaalis, Jokkondiral (cukko hooreejo), Jaŋde e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] O toɗɗaa hooreejo Senaa. Ko o hooreejo goomu sosaangu ngam ƴeewtaade ƴellitaare ngalu laamu e golle bidsee, e lewru ut 2002 o waɗii ciimtol hakkundeewol hollitoore wonde ina haani wiɗtooji goɗɗi mbaɗee. Won e terɗe Senaa cikki ko waasde huutoraade bidsee ina waawi addande hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ittude laamu . [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ji79tg2gshph85yoplgcinto18hanyb
175440
175439
2026-06-22T09:33:52Z
Sardeeq
14292
175440
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mohammed Tukur Liman''' suɓaama Senator ngam diiwal Katsina Fombinaare [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"Federal Republic of Nigeria Legislative Election of 20 February and 7 March 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Liman toɗɗaa e goomuuji Banke & Kaalis, Jokkondiral (cukko hooreejo), Jaŋde e eɓɓaaɗe keertiiɗe. [1] O toɗɗaa hooreejo Senaa. Ko o hooreejo goomu sosaangu ngam ƴeewtaade ƴellitaare ngalu laamu e golle bidsee, e lewru ut 2002 o waɗii ciimtol hakkundeewol hollitoore wonde ina haani wiɗtooji goɗɗi mbaɗee. Won e terɗe Senaa cikki ko waasde huutoraade bidsee ina waawi addande hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ittude laamu . [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ka0dyj4wdw6dh7rfocj1emmbims7x1h
Maina Maaji Lawan
0
42361
175441
2026-06-22T09:34:38Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347652669|Maina Maaji Lawan]]"
175441
wikitext
text/x-wiki
'''Maina Maaji Lawan''' jibinaa ko 12 sulyee 1954) ko dawruyanke Nijeernaajo. O gonnooɗo guwerneer e gonnooɗo senateer to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] . Ko o jom jawdi, demoowo e hooreejo fedde Dansarki Farms.
== Ɓawo ==
Maina Ma'aji Lawan, CON, jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1954 to Kauwa e nder diiwaan Kukawa to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], leydi Najeriya. O timmini jaŋde makko leslesre to Kukawa e hitaande 1967, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Keffi ngam jaŋde makko hakkundeere hakkunde 1968 e 1972. E hitaande 1977, o heɓi bak makko to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], ɗo o heɓi dipolom makko BSc e njuɓɓudi njulaagu, o woni ko e ganndal kaalis.
== Golle politik ==
Nde o woni nder siyaasaaku, o laati tergal lanyol Democratic Social (SDP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya mawnde (GNPP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (PDP), lannda leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP), e lannda leƴƴi Naajeeriya fuu [[APC|(APC)]] . O suɓaama nder suudu sarɗiiji nde o mari duuɓi cappanɗe jowi e nayi dow laylaytol GNPP ngam o suɓaama nder diiwal Kukawa Sud-East Federal hakkunde 1979 e 1983.
E lewru desaambar 1991, Lawan toɗɗaa guwerneer diiwaan Borno, o woni haa ñalnde 17 noowammbar 1993 nde republique tataɓo oo dartinaa e kuudetaa konu . E nder porogaraamuuji mbayliigu garooji ɗii, Lawan suɓaama senaateer Borno worgo ko adii e hitaande 1998 e dow laylaytol UNCP e les njiimaandi Abacha Transition mo hoore mum woppitaa, caggal ɗuum suɓaama laabi tati e nder Senaa ummoraade e diiwaan gooto, woote makko cakkitiiɗe ko e hitaande 2011 caggal ɗuum o salii tawtoreede.
E nder dumunna mo o woni e nder Senaa, Lawan wonnoo ko e sahaaji ceertuɗi cukko hooreejo Senaa, hooreejo Senaa Minority, hooreejo goomuuji Senaa dow eɓɓooji keertiiɗi, Yimɓe ngenndiiji e identiteeji, cukko hooreejo goomuuji Senaa dow appropriation e Komisariyaa ngenndiijo wooteeji jeytaare (INEC) kam e mending ad committe not limited of Kisal ngenndi e humpito, waylude doosɗe leydi, kaalis, petroŋ, e Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer.
E hitaande 2011, Lawan rokkaama teddungal ngenndiwal “ Komandaajo Ordo Niger ” (CON) tuugnaade e darnde makko ceertunde e ƴellitaare ngenndi.
== Tiɗnaare njulaagu ==
Lawan sosi gollorɗe keewɗe gila e fuɗɗoode kitaale 1980 haa hannde.
Ko kanko woni gardiiɗo fedde wiyeteende Madison Nigeria Limited (1982-1991), hooreejo e hooreejo fedde Comodex (1995 haa hannde), hooreejo fedde KBB Engineering Ltd 1999 haa hannde e hooreejo fedde Dansarki Farms Ltd (2007 haa hannde).
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
lf66h5zl3ygmxoiaiqe215lomdfgeit
175442
175441
2026-06-22T09:35:19Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347652669|Maina Maaji Lawan]]"
175442
wikitext
text/x-wiki
'''Maina Maaji Lawan''' jibinaa ko 12 sulyee 1954) ko dawruyanke Nijeernaajo. O gonnooɗo guwerneer e gonnooɗo senateer to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] . Ko o jom jawdi, demoowo e hooreejo fedde Dansarki Farms.<ref>"ABU Zaria |The official website of Ahmadu Bello University, ZariaThe official Website of Ahmadu Bello University, Zaria". abu.edu.ng. Retrieved 30 July 2018.</ref>
== Ɓawo ==
Maina Ma'aji Lawan, CON, jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1954 to Kauwa e nder diiwaan Kukawa to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], leydi Najeriya. O timmini jaŋde makko leslesre to Kukawa e hitaande 1967, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Keffi ngam jaŋde makko hakkundeere hakkunde 1968 e 1972. E hitaande 1977, o heɓi bak makko to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], ɗo o heɓi dipolom makko BSc e njuɓɓudi njulaagu, o woni ko e ganndal kaalis.
== Golle politik ==
Nde o woni nder siyaasaaku, o laati tergal lanyol Democratic Social (SDP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya mawnde (GNPP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (PDP), lannda leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP), e lannda leƴƴi Naajeeriya fuu [[APC|(APC)]] . O suɓaama nder suudu sarɗiiji nde o mari duuɓi cappanɗe jowi e nayi dow laylaytol GNPP ngam o suɓaama nder diiwal Kukawa Sud-East Federal hakkunde 1979 e 1983.
E lewru desaambar 1991, Lawan toɗɗaa guwerneer diiwaan Borno, o woni haa ñalnde 17 noowammbar 1993 nde republique tataɓo oo dartinaa e kuudetaa konu . E nder porogaraamuuji mbayliigu garooji ɗii, Lawan suɓaama senaateer Borno worgo ko adii e hitaande 1998 e dow laylaytol UNCP e les njiimaandi Abacha Transition mo hoore mum woppitaa, caggal ɗuum suɓaama laabi tati e nder Senaa ummoraade e diiwaan gooto, woote makko cakkitiiɗe ko e hitaande 2011 caggal ɗuum o salii tawtoreede.
E nder dumunna mo o woni e nder Senaa, Lawan wonnoo ko e sahaaji ceertuɗi cukko hooreejo Senaa, hooreejo Senaa Minority, hooreejo goomuuji Senaa dow eɓɓooji keertiiɗi, Yimɓe ngenndiiji e identiteeji, cukko hooreejo goomuuji Senaa dow appropriation e Komisariyaa ngenndiijo wooteeji jeytaare (INEC) kam e mending ad committe not limited of Kisal ngenndi e humpito, waylude doosɗe leydi, kaalis, petroŋ, e Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer.
E hitaande 2011, Lawan rokkaama teddungal ngenndiwal “ Komandaajo Ordo Niger ” (CON) tuugnaade e darnde makko ceertunde e ƴellitaare ngenndi.
== Tiɗnaare njulaagu ==
Lawan sosi gollorɗe keewɗe gila e fuɗɗoode kitaale 1980 haa hannde.
Ko kanko woni gardiiɗo fedde wiyeteende Madison Nigeria Limited (1982-1991), hooreejo e hooreejo fedde Comodex (1995 haa hannde), hooreejo fedde KBB Engineering Ltd 1999 haa hannde e hooreejo fedde Dansarki Farms Ltd (2007 haa hannde).
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
30rblpamn0al3tp0iroaedhy70i2cs2
175443
175442
2026-06-22T09:35:38Z
Sardeeq
14292
175443
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maina Maaji Lawan''' jibinaa ko 12 sulyee 1954) ko dawruyanke Nijeernaajo. O gonnooɗo guwerneer e gonnooɗo senateer to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] . Ko o jom jawdi, demoowo e hooreejo fedde Dansarki Farms.<ref>"ABU Zaria |The official website of Ahmadu Bello University, ZariaThe official Website of Ahmadu Bello University, Zaria". abu.edu.ng. Retrieved 30 July 2018.</ref>
== Ɓawo ==
Maina Ma'aji Lawan, CON, jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1954 to Kauwa e nder diiwaan Kukawa to [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], leydi Najeriya. O timmini jaŋde makko leslesre to Kukawa e hitaande 1967, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Keffi ngam jaŋde makko hakkundeere hakkunde 1968 e 1972. E hitaande 1977, o heɓi bak makko to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], ɗo o heɓi dipolom makko BSc e njuɓɓudi njulaagu, o woni ko e ganndal kaalis.
== Golle politik ==
Nde o woni nder siyaasaaku, o laati tergal lanyol Democratic Social (SDP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya mawnde (GNPP), lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (PDP), lannda leƴƴi Naajeeriya fuu (ANPP), e lannda leƴƴi Naajeeriya fuu [[APC|(APC)]] . O suɓaama nder suudu sarɗiiji nde o mari duuɓi cappanɗe jowi e nayi dow laylaytol GNPP ngam o suɓaama nder diiwal Kukawa Sud-East Federal hakkunde 1979 e 1983.
E lewru desaambar 1991, Lawan toɗɗaa guwerneer diiwaan Borno, o woni haa ñalnde 17 noowammbar 1993 nde republique tataɓo oo dartinaa e kuudetaa konu . E nder porogaraamuuji mbayliigu garooji ɗii, Lawan suɓaama senaateer Borno worgo ko adii e hitaande 1998 e dow laylaytol UNCP e les njiimaandi Abacha Transition mo hoore mum woppitaa, caggal ɗuum suɓaama laabi tati e nder Senaa ummoraade e diiwaan gooto, woote makko cakkitiiɗe ko e hitaande 2011 caggal ɗuum o salii tawtoreede.
E nder dumunna mo o woni e nder Senaa, Lawan wonnoo ko e sahaaji ceertuɗi cukko hooreejo Senaa, hooreejo Senaa Minority, hooreejo goomuuji Senaa dow eɓɓooji keertiiɗi, Yimɓe ngenndiiji e identiteeji, cukko hooreejo goomuuji Senaa dow appropriation e Komisariyaa ngenndiijo wooteeji jeytaare (INEC) kam e mending ad committe not limited of Kisal ngenndi e humpito, waylude doosɗe leydi, kaalis, petroŋ, e Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer.
E hitaande 2011, Lawan rokkaama teddungal ngenndiwal “ Komandaajo Ordo Niger ” (CON) tuugnaade e darnde makko ceertunde e ƴellitaare ngenndi.
== Tiɗnaare njulaagu ==
Lawan sosi gollorɗe keewɗe gila e fuɗɗoode kitaale 1980 haa hannde.
Ko kanko woni gardiiɗo fedde wiyeteende Madison Nigeria Limited (1982-1991), hooreejo e hooreejo fedde Comodex (1995 haa hannde), hooreejo fedde KBB Engineering Ltd 1999 haa hannde e hooreejo fedde Dansarki Farms Ltd (2007 haa hannde).
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
3qsgttpdmf5cz7i6jvvg8aqejb53prs
Ibraahiima Kutaa
0
42362
175444
2026-06-22T09:36:07Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347587153|Ibrahim Kuta]]"
175444
wikitext
text/x-wiki
'''Idris Ibrahim Kuta''' (1 Oktoobar 1942– 1 Mars 2008) suɓaama senaateer to diiwaan Nijeer Fuɗnaange [[Diiwal Niger|leydi Nijeer]], [[Naajeeriya|Nijeer]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓere Nijeer, ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Kuta jibinaa ko ñalnde 1 ut 1942 to [[Minna]], to leydi Niiseer. O heɓi seedantaagal ko faati e limto, o golliima to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria. O woni Komisinaajo Cellal e Komisinaajo Filu nder jiha Naajeeriya diga hitaande 1976. O laati Sekereteer nden bo o laati hooreejo laabi ɗiɗi nder Fedde Polo Naajeeriya, nden o ɗon nodda e o walli kippu polo Kaduna Stable ɓurduɗum. Kuta wonnoo ko cukko hooreejo suudu sarɗiiji e nder leydi Nijeer ɗiɗaɓiri tuggi 1979 haa 1983. O woniino jaagorgal ko feewti e miniraaji e njamndi e hitaande 1983.
O wonii kadi senaateer e nder leydi Najeriya tataɓiri e dow laylaytol kawral leydi Najeriya haa hitaande 1993. Caggal nde o jooɗii e nder Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e kuule & laabi, Aviation (Hooreejo Goomu), Golle (Goomu Forgrin & Affair, Hooreejo Goomu Privatisation. [1] O suɓaama kadi e hitaande 2003, kono e hitaande 2007 o dañii Dahiru Awaisu Kuta, o yahi haa o suɓaa. [2] Kuta maayi ñalnde 1 marse 2008 to hoɗorde mum to Abuja, o wirnaa to Minna . [3]
== Tuugnorgal ==
k6kzcryemgbsskrfx5x0vtmd6zojx7c
175445
175444
2026-06-22T09:36:41Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347587153|Ibrahim Kuta]]"
175445
wikitext
text/x-wiki
'''Idris Ibrahim Kuta''' (1 Oktoobar 1942– 1 Mars 2008) suɓaama senaateer to diiwaan Nijeer Fuɗnaange [[Diiwal Niger|leydi Nijeer]], [[Naajeeriya|Nijeer]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓere Nijeer, ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Kuta jibinaa ko ñalnde 1 ut 1942 to [[Minna]], to leydi Niiseer. O heɓi seedantaagal ko faati e limto, o golliima to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria. O woni Komisinaajo Cellal e Komisinaajo Filu nder jiha Naajeeriya diga hitaande 1976. O laati Sekereteer nden bo o laati hooreejo laabi ɗiɗi nder Fedde Polo Naajeeriya, nden o ɗon nodda e o walli kippu polo Kaduna Stable ɓurduɗum. Kuta wonnoo ko cukko hooreejo suudu sarɗiiji e nder leydi Nijeer ɗiɗaɓiri tuggi 1979 haa 1983. O woniino jaagorgal ko feewti e miniraaji e njamndi e hitaande 1983.
O wonii kadi senaateer e nder leydi Najeriya tataɓiri e dow laylaytol kawral leydi Najeriya haa hitaande 1993. Caggal nde o jooɗii e nder Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e kuule & laabi, Aviation (Hooreejo Goomu), Golle (Goomu Forgrin & Affair, Hooreejo Goomu Privatisation. [1] O suɓaama kadi e hitaande 2003, kono e hitaande 2007 o dañii Dahiru Awaisu Kuta, o yahi haa o suɓaa. [2] Kuta maayi ñalnde 1 marse 2008 to hoɗorde mum to Abuja, o wirnaa to Minna . [3]
== Tuugnorgal ==
ptqpz1s35k5pfj8gdcdwphgrkbjan4x
175446
175445
2026-06-22T09:36:56Z
Sardeeq
14292
175446
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Idris Ibrahim Kuta''' (1 Oktoobar 1942– 1 Mars 2008) suɓaama senaateer to diiwaan Nijeer Fuɗnaange [[Diiwal Niger|leydi Nijeer]], [[Naajeeriya|Nijeer]] e fuɗɗoode Republique Nayaɓere Nijeer, ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Kuta jibinaa ko ñalnde 1 ut 1942 to [[Minna]], to leydi Niiseer. O heɓi seedantaagal ko faati e limto, o golliima to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria. O woni Komisinaajo Cellal e Komisinaajo Filu nder jiha Naajeeriya diga hitaande 1976. O laati Sekereteer nden bo o laati hooreejo laabi ɗiɗi nder Fedde Polo Naajeeriya, nden o ɗon nodda e o walli kippu polo Kaduna Stable ɓurduɗum. Kuta wonnoo ko cukko hooreejo suudu sarɗiiji e nder leydi Nijeer ɗiɗaɓiri tuggi 1979 haa 1983. O woniino jaagorgal ko feewti e miniraaji e njamndi e hitaande 1983.
O wonii kadi senaateer e nder leydi Najeriya tataɓiri e dow laylaytol kawral leydi Najeriya haa hitaande 1993. Caggal nde o jooɗii e nder Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e kuule & laabi, Aviation (Hooreejo Goomu), Golle (Goomu Forgrin & Affair, Hooreejo Goomu Privatisation. [1] O suɓaama kadi e hitaande 2003, kono e hitaande 2007 o dañii Dahiru Awaisu Kuta, o yahi haa o suɓaa. [2] Kuta maayi ñalnde 1 marse 2008 to hoɗorde mum to Abuja, o wirnaa to Minna . [3]
== Tuugnorgal ==
afc4enioqgmaeqgptmghayqgttkv2wt
Ibraahiima kura Mohammadu
0
42363
175447
2026-06-22T09:37:43Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350633073|Ibrahim Kura Mohammed]]"
175447
wikitext
text/x-wiki
'''Ibrahim Kura Mohammed''' suɓaama Senator ngam [[Kano central senatorial distric|diiwal Kano cakaari]] lesdi Kano, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Kura Mohammed janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York to Amerik ɗo o heɓi dipolom makko e ganndal siyaas e hitaande 1970. Ko kanko woni Sekereteer gadano e nder Komiseer Toowɗo Nijeer, Addis Abeba, Ecoppi (1972–1973), Sekereteer kuuɓtodinɗo Fedde Duumiinde Nijeer7 to Fedde Ngenndiije Dentuɗe471 (1978-1979) e hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde, to Ilaro (1979-1983). <ref name="expat" />
Caggal nde o jooɗii e nder Senaa Kura toɗɗaama e goomuuji ko faati e Mineraal Solid, Jokkondiral, Laamuuji Dowlaaji & nokkuuji, Jikkuuji Fedde nde e Kabaaru. O fellitii waasde ɗaɓɓude woote gardagol leydi e hitaande 2003.
Caggal nde o yalti e golle o wonti gardiiɗo First Fund, fedde nde wonaa laamuyankoore, hooreejo Spotless Apt e gardiiɗo / cukko hooreejo Clearline International. O wonti hooreejo Expatcare Health Services e lewru Yarkomaa 2007. [1] E darorɗe hitaande 2007 o wonti hooreejo FCT fedde kampaañ ngam gonnooɗo guwerneer Ebonyi Sam Egwu, gonɗo e ɗaɓɓude hooreejo PDP. Haala makko e lewru Yarkomaa 2008 o hollitii hoolaare makko wonde Egwu maa ƴettu jooɗorde mum e batu lannda garoowo. [2] [3] O maayi ko e duuɓi 65 ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2009 to Abuja, o wirnaa ko to Kano. [4]
== Tuugnorgal ==
eidsn21cdp449k22glqksqkipanu0hi
175448
175447
2026-06-22T09:37:55Z
Sardeeq
14292
175448
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibrahim Kura Mohammed''' suɓaama Senator ngam [[Kano central senatorial distric|diiwal Kano cakaari]] lesdi Kano, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Kura Mohammed janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York to Amerik ɗo o heɓi dipolom makko e ganndal siyaas e hitaande 1970. Ko kanko woni Sekereteer gadano e nder Komiseer Toowɗo Nijeer, Addis Abeba, Ecoppi (1972–1973), Sekereteer kuuɓtodinɗo Fedde Duumiinde Nijeer7 to Fedde Ngenndiije Dentuɗe471 (1978-1979) e hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde, to Ilaro (1979-1983). <ref name="expat" />
Caggal nde o jooɗii e nder Senaa Kura toɗɗaama e goomuuji ko faati e Mineraal Solid, Jokkondiral, Laamuuji Dowlaaji & nokkuuji, Jikkuuji Fedde nde e Kabaaru. O fellitii waasde ɗaɓɓude woote gardagol leydi e hitaande 2003.
Caggal nde o yalti e golle o wonti gardiiɗo First Fund, fedde nde wonaa laamuyankoore, hooreejo Spotless Apt e gardiiɗo / cukko hooreejo Clearline International. O wonti hooreejo Expatcare Health Services e lewru Yarkomaa 2007. [1] E darorɗe hitaande 2007 o wonti hooreejo FCT fedde kampaañ ngam gonnooɗo guwerneer Ebonyi Sam Egwu, gonɗo e ɗaɓɓude hooreejo PDP. Haala makko e lewru Yarkomaa 2008 o hollitii hoolaare makko wonde Egwu maa ƴettu jooɗorde mum e batu lannda garoowo. [2] [3] O maayi ko e duuɓi 65 ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2009 to Abuja, o wirnaa ko to Kano. [4]
== Tuugnorgal ==
cx7l8z1utz1qh30gz4fh5ob8q5606er
Matthew Mbu Ɓiɗɗo
0
42364
175449
2026-06-22T09:38:36Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1317411624|Matthew Mbu Junior]]"
175449
wikitext
text/x-wiki
'''Matthew Tawo Mbu Junior''' suɓaama senateer ngam diiwal Cross River Cakaari lesdi Naajeeriya, lesdi [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Baaba Mbu, kanko boo [[Matiyu|Matthew Tawo Mbu]], ko awokaajo, siyaasaajo, diplomaasijo, fiɓnde nder kuuɗe siyaasaaku lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi cappanɗe jowi.
Caggal nde o jooɗii e Senaa, Mbu Junior toɗɗaa e goomuuji kisal e humpito (hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe difagol, geɗe rewɓe e privatisation.
Wiɗto waɗaango e lewru oktoobar 2002 e golle senaateeruuji hollitii wonde e nder duuɓi tati gadani ɗii, o hollitii kuule joy.
Caggal nde Mbu yalti e Senaa, e lewru noowammbar 2003 galle makko to [[Abuja]] ina fotnoo ruttaade. Kono kippu demokaraasi oo dartinaama ngam ruttaade e galleeji makko e hoɗdiiɓe makko nde tawnoo gooto e galleeji ɗii ko jom jawdi en doole.
E nder yeewtere nde o waɗdunoo e Vanguard, e lewru feebariyee 2010, Mbu noddii Asaambele ngenndi e guwerneeruuji diiwanuuji ɗii nde mbaɗtata hakkillaaji mum en e Diiso doosɗe leydi ndii ngam bayyinde wonde hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, ñawɗo oo, ina waawi jogaade kattanɗe, mbele cukko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan, ina waawa jogaade golle mum. [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7w55a0q1p2dz9urikxh1iakt0khhpln
175450
175449
2026-06-22T09:39:07Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1317411624|Matthew Mbu Junior]]"
175450
wikitext
text/x-wiki
'''Matthew Tawo Mbu Junior''' suɓaama senateer ngam diiwal Cross River Cakaari lesdi Naajeeriya, lesdi [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"Amb. Dr M T MBU (CFR) - Chairman". Alex Ekwueme Foundation. Archived from the original on 2011-07-24. Retrieved 2010-06-18.</ref>
Baaba Mbu, kanko boo [[Matiyu|Matthew Tawo Mbu]], ko awokaajo, siyaasaajo, diplomaasijo, fiɓnde nder kuuɗe siyaasaaku lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi cappanɗe jowi.
Caggal nde o jooɗii e Senaa, Mbu Junior toɗɗaa e goomuuji kisal e humpito (hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe difagol, geɗe rewɓe e privatisation.
Wiɗto waɗaango e lewru oktoobar 2002 e golle senaateeruuji hollitii wonde e nder duuɓi tati gadani ɗii, o hollitii kuule joy.
Caggal nde Mbu yalti e Senaa, e lewru noowammbar 2003 galle makko to [[Abuja]] ina fotnoo ruttaade. Kono kippu demokaraasi oo dartinaama ngam ruttaade e galleeji makko e hoɗdiiɓe makko nde tawnoo gooto e galleeji ɗii ko jom jawdi en doole.
E nder yeewtere nde o waɗdunoo e Vanguard, e lewru feebariyee 2010, Mbu noddii Asaambele ngenndi e guwerneeruuji diiwanuuji ɗii nde mbaɗtata hakkillaaji mum en e Diiso doosɗe leydi ndii ngam bayyinde wonde hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, ñawɗo oo, ina waawi jogaade kattanɗe, mbele cukko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan, ina waawa jogaade golle mum. [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
c7nfjmshs7vri75w7l2rat9cvpd0cm9
175451
175450
2026-06-22T09:39:20Z
Sardeeq
14292
175451
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Matthew Tawo Mbu Junior''' suɓaama senateer ngam diiwal Cross River Cakaari lesdi Naajeeriya, lesdi [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"Amb. Dr M T MBU (CFR) - Chairman". Alex Ekwueme Foundation. Archived from the original on 2011-07-24. Retrieved 2010-06-18.</ref>
Baaba Mbu, kanko boo [[Matiyu|Matthew Tawo Mbu]], ko awokaajo, siyaasaajo, diplomaasijo, fiɓnde nder kuuɗe siyaasaaku lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi cappanɗe jowi.
Caggal nde o jooɗii e Senaa, Mbu Junior toɗɗaa e goomuuji kisal e humpito (hooreejo), geɗe caggal leydi, geɗe difagol, geɗe rewɓe e privatisation.
Wiɗto waɗaango e lewru oktoobar 2002 e golle senaateeruuji hollitii wonde e nder duuɓi tati gadani ɗii, o hollitii kuule joy.
Caggal nde Mbu yalti e Senaa, e lewru noowammbar 2003 galle makko to [[Abuja]] ina fotnoo ruttaade. Kono kippu demokaraasi oo dartinaama ngam ruttaade e galleeji makko e hoɗdiiɓe makko nde tawnoo gooto e galleeji ɗii ko jom jawdi en doole.
E nder yeewtere nde o waɗdunoo e Vanguard, e lewru feebariyee 2010, Mbu noddii Asaambele ngenndi e guwerneeruuji diiwanuuji ɗii nde mbaɗtata hakkillaaji mum en e Diiso doosɗe leydi ndii ngam bayyinde wonde hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, ñawɗo oo, ina waawi jogaade kattanɗe, mbele cukko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan, ina waawa jogaade golle mum. [1]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ok73d174ctbywsa4sup0esked74vkya
Salisu Matori
0
42365
175452
2026-06-22T09:39:48Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348314633|Salisu Matori]]"
175452
wikitext
text/x-wiki
'''Salisu Ibrahim Musa Matori''' suɓaama senaajo diiwal Bauchi South nder [[diiwal Bauchi]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Matori toɗɗaa e goomuuji ko faati e yah-ngartaa (hooreejo), geɗe rewɓe, ndema, kaalis & jawdi, jaŋde e turism & pinal. [1] E lewru ut 2000, o innitiraa ko ciimtol ngol goomu ngu senaateer Idris Kuta ardii nguu yaltini, ngu wiɗtiino ŋakkeende kaalis e nder nanondiral Senaa. Senator Matori ina tuuma yoɓde ko ɓuri heewde e asiraagal otooji Asaambele ngenndi, kono caggal ɗuum o woppitaa denndaangal bonanndeeji ɗi o waɗi caggal nde juɓɓule ɗee mbaɗi wiɗto laaɓtungo. [2] E nder balɗe garooje wooteeji 2003 o wonti hooreejo fedde kampaañ Abubakar Rimi . E lewru feebariyee 2003 o woppi lannda yimɓe leydi Nijeer fof (ANPP). [3]
E hitaande 2010 Matori wonnoo ko tergal e Goomu Peewnugol e Peeje mo ardiiɓe Fuɗnaange mbaɗi ngam tabitinde wonde worgo gooto suɓaama e wooteeji hooreleydaagu 2011, wonaa hooreejo leydi jooni oo, hono [[Goodluck Jonathan]], ummoriiɗo fuɗnaange.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
84krgn8i681l2qeakthny4pznsqlu47
175453
175452
2026-06-22T09:40:19Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348314633|Salisu Matori]]"
175453
wikitext
text/x-wiki
'''Salisu Ibrahim Musa Matori''' suɓaama senaajo diiwal Bauchi South nder [[diiwal Bauchi]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Matori toɗɗaa e goomuuji ko faati e yah-ngartaa (hooreejo), geɗe rewɓe, ndema, kaalis & jawdi, jaŋde e turism & pinal. [1] E lewru ut 2000, o innitiraa ko ciimtol ngol goomu ngu senaateer Idris Kuta ardii nguu yaltini, ngu wiɗtiino ŋakkeende kaalis e nder nanondiral Senaa. Senator Matori ina tuuma yoɓde ko ɓuri heewde e asiraagal otooji Asaambele ngenndi, kono caggal ɗuum o woppitaa denndaangal bonanndeeji ɗi o waɗi caggal nde juɓɓule ɗee mbaɗi wiɗto laaɓtungo. [2] E nder balɗe garooje wooteeji 2003 o wonti hooreejo fedde kampaañ Abubakar Rimi . E lewru feebariyee 2003 o woppi lannda yimɓe leydi Nijeer fof (ANPP). [3]
E hitaande 2010 Matori wonnoo ko tergal e Goomu Peewnugol e Peeje mo ardiiɓe Fuɗnaange mbaɗi ngam tabitinde wonde worgo gooto suɓaama e wooteeji hooreleydaagu 2011, wonaa hooreejo leydi jooni oo, hono [[Goodluck Jonathan]], ummoriiɗo fuɗnaange.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
7v5nhqcdlojr544pzsjy57raolpl4vi
175454
175453
2026-06-22T09:40:58Z
Sardeeq
14292
175454
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Salisu Ibrahim Musa Matori''' suɓaama senaajo diiwal Bauchi South nder [[diiwal Bauchi]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-26.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Matori toɗɗaa e goomuuji ko faati e yah-ngartaa (hooreejo), geɗe rewɓe, ndema, kaalis & jawdi, jaŋde e turism & pinal. [1] E lewru ut 2000, o innitiraa ko ciimtol ngol goomu ngu senaateer Idris Kuta ardii nguu yaltini, ngu wiɗtiino ŋakkeende kaalis e nder nanondiral Senaa. Senator Matori ina tuuma yoɓde ko ɓuri heewde e asiraagal otooji Asaambele ngenndi, kono caggal ɗuum o woppitaa denndaangal bonanndeeji ɗi o waɗi caggal nde juɓɓule ɗee mbaɗi wiɗto laaɓtungo. [2] E nder balɗe garooje wooteeji 2003 o wonti hooreejo fedde kampaañ Abubakar Rimi . E lewru feebariyee 2003 o woppi lannda yimɓe leydi Nijeer fof (ANPP). [3]
E hitaande 2010 Matori wonnoo ko tergal e Goomu Peewnugol e Peeje mo ardiiɓe Fuɗnaange mbaɗi ngam tabitinde wonde worgo gooto suɓaama e wooteeji hooreleydaagu 2011, wonaa hooreejo leydi jooni oo, hono [[Goodluck Jonathan]], ummoriiɗo fuɗnaange.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
b55mnvj0l4b4jlrcuao1tddmejp3zwt
Ibiapuye Martins-Oolo
0
42366
175455
2026-06-22T09:41:27Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359259356|Ibiapuye Martyns-Yellowe]]"
175455
wikitext
text/x-wiki
'''Soala Ibiapuye Martyns-Yellowe''' suɓaama senaajo diiwal ngal Rivers West diiwal [[Diiwal River|Rivers]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003.
Martyns-Yellowe jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1945 to Bakana, to diiwaan laamu Degema, to diiwaan Rivers. O heɓi seedantaagal makko ko doktoor hakkille, o wonii gardiiɗo safrooɓe to opitaal hakkille Rivers State, Rumuigbo, Port Harcourt . [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Drug & Narcotics, Petroleum (Hooreejo) e Cellal. [2] E hitaande 2007, o woniino ƴamoowo e wooteeji gardagol PDP ngam wonde kanndidaa guwerneer diiwaan Rivers. [1] O maayi ko to Abuja ñalnde 2 lewru juko hitaande 2009 caggal rafi asma bonɗo. [3]
== Tuugnorgal ==
a57gd48sl1xwkb093ujadl88w300x0a
175456
175455
2026-06-22T09:42:58Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359259356|Ibiapuye Martyns-Yellowe]]"
175456
wikitext
text/x-wiki
'''Soala Ibiapuye Martyns-Yellowe''' suɓaama senaajo diiwal ngal Rivers West diiwal [[Diiwal River|Rivers]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Martyns-Yellowe jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1945 to Bakana, to diiwaan laamu Degema, to diiwaan Rivers. O heɓi seedantaagal makko ko doktoor hakkille, o wonii gardiiɗo safrooɓe to opitaal hakkille Rivers State, Rumuigbo, Port Harcourt . [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Drug & Narcotics, Petroleum (Hooreejo) e Cellal. [2] E hitaande 2007, o woniino ƴamoowo e wooteeji gardagol PDP ngam wonde kanndidaa guwerneer diiwaan Rivers. [1] O maayi ko to Abuja ñalnde 2 lewru juko hitaande 2009 caggal rafi asma bonɗo. [3]
== Tuugnorgal ==
7rxrecgmolj0ckhfgi7x375zfy9fhru
175457
175456
2026-06-22T09:43:18Z
Sardeeq
14292
175457
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Soala Ibiapuye Martyns-Yellowe''' suɓaama senaajo diiwal ngal Rivers West diiwal [[Diiwal River|Rivers]], [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. O toɗɗaa kadi e lewru abriil 2003. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Martyns-Yellowe jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1945 to Bakana, to diiwaan laamu Degema, to diiwaan Rivers. O heɓi seedantaagal makko ko doktoor hakkille, o wonii gardiiɗo safrooɓe to opitaal hakkille Rivers State, Rumuigbo, Port Harcourt . [1] Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Drug & Narcotics, Petroleum (Hooreejo) e Cellal. [2] E hitaande 2007, o woniino ƴamoowo e wooteeji gardagol PDP ngam wonde kanndidaa guwerneer diiwaan Rivers. [1] O maayi ko to Abuja ñalnde 2 lewru juko hitaande 2009 caggal rafi asma bonɗo. [3]
== Tuugnorgal ==
i6ynr3v7mroe6kea9js8hdjlsp1grae
Daawuuda Mark
0
42367
175458
2026-06-22T09:44:32Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1355035441|David Mark]]"
175458
wikitext
text/x-wiki
'''Daawuuda Alechenu Bonaaventure Mark''' GCON ( listen c ; jibinaa ko ñalnde 8 abriil 1948) ko seneraal brigadier konu Nijeer pentiiɗo e politik . O wonii hooreejo 12ɓo Senaa Naajeeriya gila 2007 haa 2015 , o woniino Senaa diiwaan Benue Sud gila 1999 haa 2019. O woniino tergal gonnooɗo e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) mo jo20in Afrik (ADC) e wontude Hooreejo mum ngenndiijo joofnirde. Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Mark wonnoo ko guwerneer militeeruuji dowla Niiseer tuggi 1984 haa 1986, <ref name="na" /> , ko o jaagorde jokkondiral sahaa gooto. Ko kanko ɓuri juutde balɗe e hooreejo Senaa leydi Najeriya .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Mark jibinaa ko to diiwaan Otukpo Benue e lewru abriil hitaande 1948. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik St. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya gila 1967-70. O yamiraama wonde Lietnaa 2 e hitaande 1970, o wonti Kapiteen e hitaande 1971. O woniino Komandant Jokkondiral Statik e hitaande 1974, caggal ɗuum o joginoo posto politik hono Hooreejo Goomu toppitiingu jeyiiji acciraaɗi e nder diiwaan
== Jaagorɗo ==
Mark ardii Ministeer Jokkondiral e parastataluuji mum ɗiɗi mawɗi : Jokkondiral Telefoŋaaji Naajeeriya (NITEL) e Sarwiis Posto Naajeeriya (NIPOST). Ko o jaagorgal jokkondiral, Mark ina anndiraa sahaa e sahaa fof haala mum ɓuuɓka ; e nder njillu balɗe ɗiɗi e nder gollorɗe Akure e hitaande 1989, won e gollotooɓe senndikaaji ngulliima wonde won e terɗe mum ƴellitaaki gila 1978. Jaabawol Mark ko wonde ɓe ƴellitaaki ina gasa tawa ina poti woppude golle, ɗum firti ko gollotooɓe ɓe ngalaa golle maa njogo golle. O jaɓi kadi miijo ñaawoore warngo wonande wujjooɓe kaɓirɗe telefoŋaaji, kam e politik ustude gollorɗe telefoŋaaji ɗe kuutoraaka no feewi, o siftinii miijooji politik ngam rokkude gure ɗe kuutortoo ko no resooji telefoŋaaji nii.
== Senaa leydi Naajeeriya ==
Mark suɓaama e jappeere mum hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ñalnde 6 lewru nduu hitaande 2007.
David Mark dañii woote ngam suɓaade kadi e nder Senaa Benue Sud e lewru abriil 2011, o suɓaama e manndaa nayaɓo. David Mark hollitii wonde wooteeji ɗii kollitii nafoore makko tiiɗnde, o noddiri luutndiiɓe makko yo ɓe ngollo ngam moƴƴinde leydi Najeriya.
Nde o ardii ƴettugol doosɗe leydi Naajeeriya, Mark hollitii wonde o ƴamiino gollodiiɓe makko yo ɓe ndartin nafooje maɓɓe, ɓe mbaɗta hakkillaaji maɓɓe e nafooje yimɓe Naajeeriya. [1] Caggal nde leydi Angalteer ñiŋi kuulal leydi Najeriya ngam haɗde dewgal hakkunde gorko e debbo, e hulɓinde ɓe ngam ittude ballal maɓɓe caggal leydi, Mark jaabii wonde ɓe "ina poti jogaade ballal [maɓe]." [2] Mark noddi Fedde Fulɓe Leydi Naajeeriya "cakaare njulaagu nder leydi ndi", o hollitii wonde ina gasa tawa ina haani ɓe ndartoo ko juuti ngam newnude mahngo. [3]
E lewru Seeɗto hitaande 2018, e waɗde peeje ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya, Mark toɗɗii [[Zainab Abdulkadir kure|Zainab Abdulkadir Kure]] ngam wonde gardiiɗo kampaañ mum, Abba Ejembi laato kaaloowo kampaañ mum.
== Tuumeede fenaande ==
Kaayitaaji Panama kollitii wonde David Mark ina jokkondiri e ko famɗi fof sosiyeteeji jeetati (8) gonɗi e nder geec, tawi omo jogii golle laamu, tawi ina luulndii sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu, ko ɗum woni ko wiyetee Mossack Fonseca, sosiyatee awokaaji to Panama.
== Nguurndam neɗɗo ==
David Mark ina yiɗi golf, tenis, e squash . Ko o Idoma e leñol, omo resndi ko famɗi fof rewɓe 4.
Mark ina jogii galle ladde ina waɗi elikopteer e helipad.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist|2}}
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
4y46pxqj30ao44njvzfn8a0tkx1tpyg
175459
175458
2026-06-22T09:44:48Z
Sardeeq
14292
175459
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daawuuda Alechenu Bonaaventure Mark''' GCON ( listen c ; jibinaa ko ñalnde 8 abriil 1948) ko seneraal brigadier konu Nijeer pentiiɗo e politik . O wonii hooreejo 12ɓo Senaa Naajeeriya gila 2007 haa 2015 , o woniino Senaa diiwaan Benue Sud gila 1999 haa 2019. O woniino tergal gonnooɗo e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) mo jo20in Afrik (ADC) e wontude Hooreejo mum ngenndiijo joofnirde. Ko adii nde o naatata e golle senaateer, Mark wonnoo ko guwerneer militeeruuji dowla Niiseer tuggi 1984 haa 1986, <ref name="na" /> , ko o jaagorde jokkondiral sahaa gooto. Ko kanko ɓuri juutde balɗe e hooreejo Senaa leydi Najeriya .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Mark jibinaa ko to diiwaan Otukpo Benue e lewru abriil hitaande 1948. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik St. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya gila 1967-70. O yamiraama wonde Lietnaa 2 e hitaande 1970, o wonti Kapiteen e hitaande 1971. O woniino Komandant Jokkondiral Statik e hitaande 1974, caggal ɗuum o joginoo posto politik hono Hooreejo Goomu toppitiingu jeyiiji acciraaɗi e nder diiwaan
== Jaagorɗo ==
Mark ardii Ministeer Jokkondiral e parastataluuji mum ɗiɗi mawɗi : Jokkondiral Telefoŋaaji Naajeeriya (NITEL) e Sarwiis Posto Naajeeriya (NIPOST). Ko o jaagorgal jokkondiral, Mark ina anndiraa sahaa e sahaa fof haala mum ɓuuɓka ; e nder njillu balɗe ɗiɗi e nder gollorɗe Akure e hitaande 1989, won e gollotooɓe senndikaaji ngulliima wonde won e terɗe mum ƴellitaaki gila 1978. Jaabawol Mark ko wonde ɓe ƴellitaaki ina gasa tawa ina poti woppude golle, ɗum firti ko gollotooɓe ɓe ngalaa golle maa njogo golle. O jaɓi kadi miijo ñaawoore warngo wonande wujjooɓe kaɓirɗe telefoŋaaji, kam e politik ustude gollorɗe telefoŋaaji ɗe kuutoraaka no feewi, o siftinii miijooji politik ngam rokkude gure ɗe kuutortoo ko no resooji telefoŋaaji nii.
== Senaa leydi Naajeeriya ==
Mark suɓaama e jappeere mum hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ñalnde 6 lewru nduu hitaande 2007.
David Mark dañii woote ngam suɓaade kadi e nder Senaa Benue Sud e lewru abriil 2011, o suɓaama e manndaa nayaɓo. David Mark hollitii wonde wooteeji ɗii kollitii nafoore makko tiiɗnde, o noddiri luutndiiɓe makko yo ɓe ngollo ngam moƴƴinde leydi Najeriya.
Nde o ardii ƴettugol doosɗe leydi Naajeeriya, Mark hollitii wonde o ƴamiino gollodiiɓe makko yo ɓe ndartin nafooje maɓɓe, ɓe mbaɗta hakkillaaji maɓɓe e nafooje yimɓe Naajeeriya. [1] Caggal nde leydi Angalteer ñiŋi kuulal leydi Najeriya ngam haɗde dewgal hakkunde gorko e debbo, e hulɓinde ɓe ngam ittude ballal maɓɓe caggal leydi, Mark jaabii wonde ɓe "ina poti jogaade ballal [maɓe]." [2] Mark noddi Fedde Fulɓe Leydi Naajeeriya "cakaare njulaagu nder leydi ndi", o hollitii wonde ina gasa tawa ina haani ɓe ndartoo ko juuti ngam newnude mahngo. [3]
E lewru Seeɗto hitaande 2018, e waɗde peeje ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya, Mark toɗɗii [[Zainab Abdulkadir kure|Zainab Abdulkadir Kure]] ngam wonde gardiiɗo kampaañ mum, Abba Ejembi laato kaaloowo kampaañ mum.
== Tuumeede fenaande ==
Kaayitaaji Panama kollitii wonde David Mark ina jokkondiri e ko famɗi fof sosiyeteeji jeetati (8) gonɗi e nder geec, tawi omo jogii golle laamu, tawi ina luulndii sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu, ko ɗum woni ko wiyetee Mossack Fonseca, sosiyatee awokaaji to Panama.
== Nguurndam neɗɗo ==
David Mark ina yiɗi golf, tenis, e squash . Ko o Idoma e leñol, omo resndi ko famɗi fof rewɓe 4.
Mark ina jogii galle ladde ina waɗi elikopteer e helipad.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist|2}}
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
k6a5w5k28tr5pcgxv2z7myidl43kqw3
Wenike Opurum Briggs
0
42368
175460
2026-06-22T09:45:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175460
wikitext
text/x-wiki
Wenike Opurum Briggs (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.
Nguurndam gadano
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
Jaangirde
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
Kugal
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
Politik
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
Caggal nguurndam e maayde
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
Nguurndam neɗɗo
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
Tuugnorgal
gnzoi9jin1eqmtx3bwzxvmxpqpudh7w
175461
175460
2026-06-22T09:51:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175461
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Wenike Opurum Briggs (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.
Nguurndam gadano
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
Jaangirde
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
Kugal
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
Politik
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
Caggal nguurndam e maayde
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
Nguurndam neɗɗo
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
Tuugnorgal
p0zpu2r55mhgsyrikke5dd92ct7ls53
175462
175461
2026-06-22T09:54:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175462
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Tuugnorgal ==
5zenflml5da8tkhtkg3do8brq3vfrtp
175463
175462
2026-06-22T09:57:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175463
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Tuugnorgal ==
p3ulrdmzap5jrw14w26ipuv1lh70oqs
175464
175463
2026-06-22T09:58:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175464
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari..<ref name=":02" /><ref>{{Cite book|title=Who's who in Africa; the political, military and business leaders of Africa|author1=Dickie, John|date=1973|publisher=African Development|author2=Rake, Alan|author2-link=Alan Rake|isbn=0950275506|location=London|oclc=815829}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Tuugnorgal ==
fxlxcbpaollh6tcintt4ivonwg4h20l
175465
175464
2026-06-22T09:59:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175465
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari..<ref name=":02" /><ref>{{Cite book|title=Who's who in Africa; the political, military and business leaders of Africa|author1=Dickie, John|date=1973|publisher=African Development|author2=Rake, Alan|author2-link=Alan Rake|isbn=0950275506|location=London|oclc=815829}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.<ref>{{Cite book|title=Africa year book and who's who 1977.|date=1976|publisher=Africa Journal|isbn=0903274051|edition=1st|location=London|oclc=23946380}}</ref><ref name=":03" />
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Tuugnorgal ==
p8yoihp8v8ocdm8wcmdeuh41jtddj9y
175511
175465
2026-06-22T10:52:59Z
Fulani215
7983
/* Politik */ fixed typo
175511
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari..<ref name=":02" /><ref>{{Cite book|title=Who's who in Africa; the political, military and business leaders of Africa|author1=Dickie, John|date=1973|publisher=African Development|author2=Rake, Alan|author2-link=Alan Rake|isbn=0950275506|location=London|oclc=815829}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.<ref>{{Cite book|title=Africa year book and who's who 1977.|date=1976|publisher=Africa Journal|isbn=0903274051|edition=1st|location=London|oclc=23946380}}</ref><ref name=":03" />
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Tuugnorgal ==
44q7f7h8de11e36lhl2pbvizmddg2te
175513
175511
2026-06-22T10:54:03Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
175513
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari..<ref name=":02" /><ref>{{Cite book|title=Who's who in Africa; the political, military and business leaders of Africa|author1=Dickie, John|date=1973|publisher=African Development|author2=Rake, Alan|author2-link=Alan Rake|isbn=0950275506|location=London|oclc=815829}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.<ref>{{Cite book|title=Africa year book and who's who 1977.|date=1976|publisher=Africa Journal|isbn=0903274051|edition=1st|location=London|oclc=23946380}}</ref><ref name=":03" />
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Himobe==
iqqfslxrh8yma4pb6rynb3gpe2clicr
175516
175513
2026-06-22T10:54:58Z
Fulani215
7983
/* Jaangirde */ fixed typo
175516
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari..<ref name=":02" /><ref>{{Cite book|title=Who's who in Africa; the political, military and business leaders of Africa|author1=Dickie, John|date=1973|publisher=African Development|author2=Rake, Alan|author2-link=Alan Rake|isbn=0950275506|location=London|oclc=815829}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.<ref>{{Cite book|title=Africa year book and who's who 1977.|date=1976|publisher=Africa Journal|isbn=0903274051|edition=1st|location=London|oclc=23946380}}
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Himobe==
88vc5loa3fv4d24dsp3k8uajjnzhhss
175524
175516
2026-06-22T10:58:47Z
Fulani215
7983
/* Nguurndam gadano */ fixed typo
175524
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.<ref>{{Cite book|title=Africa year book and who's who 1977.|date=1976|publisher=Africa Journal|isbn=0903274051|edition=1st|location=London|oclc=23946380}}
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Himobe==
lo5b7yt2vzkw7emhnzsrgebq09nvuqy
175530
175524
2026-06-22T11:04:03Z
Fulani215
7983
/* Jaangirde */ fixed typo
175530
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande 1958.
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Himobe==
m5o7miq56yszdj43n7rqlfrhlgn2t00
175542
175530
2026-06-22T11:10:48Z
Fulani215
7983
/* Jaangirde */ fixed typo
175542
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wenike Opurum Briggs''' (10 mars 1918 – 21 abriil 1987) ko awokaajo, jaayndiyanke e dawriyanke, daraniiɗo sosde dowlaaji ɓurɗi heewde e nder leydi Najeriya. O woniino jaagorgal e nder laamu seneraal Yakubu Gowon.<ref name=":0">{{Cite book|title=Makers of modern Africa : profiles in history|date=1991|publisher=Published by Africa Books Ltd|others=Uwechue, Raph., Africa Books Limited.|isbn=0903274183|edition=2nd|location=London, U.K.|oclc=24930445}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=oTkDAAAAMBAJ&q=wenike+briggs&pg=PA1|title=Black World/Negro Digest|date=January 1974|publisher=Johnson Publishing Company}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Wenike Opurum Briggs jibinaa ko ñalnde 10 marse 1918 to wuro Abonnema, to diiwaan Rivers. Ko o ɓiy Abel Opurum Briggs mo njulaagu e Madam Obuta Dafinasi Oruwari.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal Nyemoni, Abonnema, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos. O golliima ko juuti hade makko yahde jaŋde jaayndeyaagal e hitaande 1951 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street, to Londres, ɗo o heɓi Diplom. Ndeen o naati jaŋde sariya, caggal nde o heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sheffield, to Angalteer, o noddiraa Bar to Gray’s Inn, to Londres e hitaande yendi Alif 1958.
== Kugal ==
Caggal jaŋde makko caggal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College Lagos, Wenike Opurum Briggs fuɗɗii dañde ko wuuri e nder departemaa Posto e Telegaraam. Tuggi 1942 haa 1945, o golliima e nder departemaa Dowlaaji Dentuɗi e Aksiyoŋaaji. O naati e jaaynde Daily Service e hitaande 1945, o woniino gardiiɗo jaaynde. Ko adii nde hitaande 1947 joofata, Wenike fuɗɗii jaaynde mum ñalnde kala, wiyeteende The Nigerian Statesman. Nde o arti Naajeeriya diga lesdi Biritaniya nder hitaande 1958, o sosi kuugal maako haa Port Harcourt.
== Politik ==
O naati nder kawtal sukaaɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1944. Hakkunde hitaande 1942 e hitaande 1945 nde o huuwi bee hukuumaaji pamari ɗin o janngi janngirde siyaasaaku e jaayndiyankaaku wakkati o ɗonno huuwa les hooreejo Samuel Ladoke Akintola. Caggal nde o fuɗɗii yontere makko, The Nigerian Statesman e hitaande 1947, o wonti kadi hooreejo fedde Lagos, o naati e fedde jaayndiyankooɓe lomtiiɓe jaayndeeji Afrik hirnaange, ɓe Ofis Kolonial noddi ngam njillu to leydi Angalteer. E joofnirde njillu nguu, o huutoriima fartaŋŋe ngam ɓeydude jaŋde makko gila 1951 haa 1958. Nde Briggs woni to Angalteer nde o naati e Goomu leydi Najeriya (United Committee) mo terɗe mum ndartini sosde Dowlaaji Dentuɗi ɓurɗi heewde e wonde hooreejo mum. Nde o warti Naajeeriya, Wenike Briggs sosi kuugal maako haa Port Harcourt, nden o huwi haa COR(Calabar, Ogoja, Rivers) moftorde lesdi ndi'i. O suɓaama tergal parlemaa Division Degema nder hitaande 1959, les lannda kawtal bee kawtal Action Group(AG) hooreejo Obafemi Awolowo. O suɓaama kadi hitaande 1964 e les njiimaandi kawtal mawngal (UPGA) ngal laati kawtal kawtal lesdi Naajeeriya (NCNC) e AG. O jokki e jooɗorde makko e nder parlemaa haa militeer en ƴetti laamu e hitaande 1966, nde o hulɓinaaki e hare siwil, haa arti noon e nanngugol juutngol to Biafra, o ɓooyaani o arti to Lagos ngam ɗaɓɓude yo Dowlaaji keewɗi ɓeyde. E lewru oktoobar 1967, o toɗɗaa jaagorgal jaŋde e juuɗe seneraal Yakubu Gowon, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu tuggi 1971 haa 1974.
== Caggal nguurndam e maayde ==
Wenike Opurum Briggs nastaay nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya ɓaawo hitaande 1974, koo ngam o wuuri ngam yi'ugo sosde lesɗe ɗuuɗɗe. O sankii ko ñalnde 21 saawiyee 1987.
== Nguurndam neɗɗo ==
O resi ko Agnes Alaerebola, o jibini ɓiɓɓe tato tan, hono Hon. Taribo Wenike O. Briggs (JP) (Ɓiɗɗo gadano), awokaa Kroma Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo ɗiɗaɓo) e Mr Amame Wenike O. Briggs (Ɓiɗɗo tataɓo).
== Himobe==
nz41e764wq3k5t1125ljgkdlrvdc006
Eric Opah
0
42369
175466
2026-06-22T10:07:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175466
wikitext
text/x-wiki
Eric Opah ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.
Kugal
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
Filantropi
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
Politik
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
Tuugnorgal
pjihlclucy48ien0dpexbhpz7k7kypf
175467
175466
2026-06-22T10:08:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175467
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Eric Opah ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.
Kugal
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
Filantropi
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
Politik
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
Tuugnorgal
rtrjrxnydrqaha8oxfdubzrqi9r7bxk
175468
175467
2026-06-22T10:09:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175468
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
p80jbjsxh804635ayapzkagd3bq81l7
175469
175468
2026-06-22T10:11:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175469
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
80zqz6milsfcs8iho4gb0koam446z1t
175470
175469
2026-06-22T10:12:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175470
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
d9jm7x593vgedqfotrp5lytfitnxion
175471
175470
2026-06-22T10:13:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175471
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
lgcmm67x0p41ua3b00wo8med1ulnst2
175472
175471
2026-06-22T10:14:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175472
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année ».
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
q800x6p1n4gh06d4p6xuz999iiniae7
175475
175472
2026-06-22T10:16:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175475
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année.<ref>{{Cite web|url=https://thesun.ng/eric-opah-the-connector/|title=Eric Opah:The Connector|access-date=2026-01-06|publisher=thesun.ng/|language=en-gb}}</ref>
== Philanthropy ==
Opah is the founder and president of the Eric Opah Foundation,<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref> a non-governmental and non-profit organisation established in 2016. The foundation focuses on healthcare support, youth empowerment, education, scholarships, and community development projects in Nigeria.
The foundation has supported projects including a community complex in Mbubo-Nsulu, Abia State, consisting of a town hall and a primary healthcare centre. It also provides scholarships for undergraduate and postgraduate students.<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref>
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
08txnw1skuh4i7pc35rwb2uf9srfhlr
175477
175475
2026-06-22T10:17:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175477
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année.<ref>{{Cite web|url=https://thesun.ng/eric-opah-the-connector/|title=Eric Opah:The Connector|access-date=2026-01-06|publisher=thesun.ng/|language=en-gb}}</ref>
== Philanthropy ==
Opah is the founder and president of the Eric Opah Foundation,<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref> a non-governmental and non-profit organisation established in 2016. The foundation focuses on healthcare support, youth empowerment, education, scholarships, and community development projects in Nigeria.
The foundation has supported projects including a community complex in Mbubo-Nsulu, Abia State, consisting of a town hall and a primary healthcare centre. It also provides scholarships for undergraduate and postgraduate students.<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref>
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref>
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.
== Tuugnorgal ==
koyfkfi2cdo9bskzpkipr4gp6ju4a5t
175479
175477
2026-06-22T10:18:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175479
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Eric Opah''' ko neɗɗo Naajeeriya, jom jawdi, jom njulaagu, jom golle logistique. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistics Limited. O woni kadi hooreejo fedde nde e nder diiwaan Abia, nde fedde njulaagu Naajeeriya-Ameriknaajo, kadi ko kanko woni tergal fedde toppitiinde ko feewti e njulaagu Naajeeriya.
Eric Opah woni kanndidaajo leydi ndi ngam suɓaade hooreejo leydi Abia e hitaande 2027.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eric Opah jibinaa ko to Mbubo, to wuro Umunna-Nsulu, to nokku laamu Isiala Ngwa to bannge worgo leydi Abia. O heɓi dipolom makko ko fayti e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/2023/06/17/eric-opahs-fortune-global-sets-standards-in-shipping/|title=Eric Opahs: Fortune Global Sets Standards In Shipping/|access-date=2024-11-24|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=/businessday.ng/|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigerianamericanchamber.org/ed_board_members/mr-eric-opah/|title=Nigerian-American Chamber of Commerce|access-date=2025-11-24|publisher=nigerianamericanchamber.org|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://thenationonlineng.net/crffn-applauds-opahs-entrepreneurial-excellence/|title=CRFFN applauds Opah's entrepreneurial excellence|access-date=2026-01-30|publisher=thenationonlineng.net/|language=en-gb}}</ref>
== Kugal ==
Opah fuɗɗii golle mum ko e nder dingiral njulaagu (logistique) e Panalpina, ɗo o dañi humpito e nder golle njulaagu e laana ndiwoowa.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
Caggal mum o golliima e golle jolngo e weeyo, o tawtoraama sosde golle laaɗe diwooje China Southern Airlines to leydi Nijeer, o woniino Direkteer golle jolngo.
E hitaande 2006, o sosi fedde wiyeteende Fortune Global Shipping and Logistik Limited, sosiyetee Naajeeriya toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e njulaagu. Omo jogii kadi nafooje e nder diwooje kam e petroŋ e gaas<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
Opah laatake tergal nder hukuuma filu lesdi Naajeeriya-Amerika, o laatake tergal kawtal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden o ɗonno nder hukuumaaji pamari ɗin nder Naajeeriya.<ref>{{Cite web|url=https://businessday.ng/interview/article/sustaining-fortune-global-shipping-as-global-enterprise-remains-my-dream-opah/|title=Sustaining Fortune Global Shipping As Global Enterprise Remains My Dream-Opah|access-date=2024-11-24|publisher=businessday.ng/|language=en-gb}}</ref>
E hitaande 2023, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amerik rokki mo doktoraa tedduɗo ngam mawninde darnde makko e nder dingiral logistik e laanaaji. E hitaande 2025, o heɓi njeenaari « The Sun Entrepreneur de l'année.<ref>{{Cite web|url=https://thesun.ng/eric-opah-the-connector/|title=Eric Opah:The Connector|access-date=2026-01-06|publisher=thesun.ng/|language=en-gb}}</ref>
== Philanthropy ==
Opah is the founder and president of the Eric Opah Foundation,<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref> a non-governmental and non-profit organisation established in 2016. The foundation focuses on healthcare support, youth empowerment, education, scholarships, and community development projects in Nigeria.
The foundation has supported projects including a community complex in Mbubo-Nsulu, Abia State, consisting of a town hall and a primary healthcare centre. It also provides scholarships for undergraduate and postgraduate students.<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref>
== Filantropi ==
Opah woni sosɗo e hooreejo Eric Opah Foundation, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa laamuyankoore, nde sosaa e hitaande 2016. Fedde nde ina jokki e wallitde cellal, semmbinde sukaaɓe, jaŋde, bursiiji, e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder leydi Najeriya.
Foundation wallitii eɓɓooje ko wayi no nokku renndo to Mbubo-Nsulu, to diiwaan Abia, ina waɗi galle laamorɗo e nokku toppitiiɗo cellal. Ina rokka kadi bursiiji wonande janngooɓe duɗe leslese e duɗe jaaɓi haaɗtirde.<ref>{{Cite web|url=https://ericopahfoundation.org/|title=Eric Opah Foundation|access-date=2023-11-24|publisher=ericopahfoundation.org|language=en-gb}}</ref>
O woni kadi sosɗo e hooreejo fedde Mbubo Transformation Group, o jokkondirii e eɓɓooji ƴellitaare renndo e nder diiwaan Abia.
== Politik ==
Opah tawtoraama nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya, nden o laɓɓinaama diga lanyol Democratic Party (PDP) ngam suɓol lesdi Abia ngam suɓol lesdi Abia nder hitaande 2023. Jooni o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya (APC). E hitaande 2026, o hollitaama wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Abia 2027 to leydi Naajeeriya e dow laylaytol renndo (All Progressives Congress). Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Opah yalti e ardiiɗo fedde All Progressives Congress ngam suɓaade guwerneer diiwaan Abia ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya 2027, caggal nde o fooli hooreejo Henry ikoh, gonnooɗo jaagorgal ganndal e karallaagal fedde nde e nder ƴaañorgal leydi e nder wooteeji gardagol guwerneer. Opah heɓi 125 977 woote, Ikoh heɓi 5 905 woote.<ref>{{Cite web|url=https://independent.ng/pdp-exco-clears-eric-opah-for-abia-rerun-gubernatorial-primaries/|title=PDP EXCO Clears Eric Opah For Abia Rerun Gubernatorial Primaries|access-date=2023-02-12|publisher=independent.ng|language=en-gb}}</ref> Currently he is a member of the [[All Progressives Congress]] (APC). In 2026, he was reported as an aspirant for the governorship of Abia State [[2027 Nigerian general election]] on the platform of the All Progressives Congress.<ref>{{Cite web|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/879435-2027-abia-apc-governorship-aspirant-pledges-industrialisation-job-creation.html|title=2027: Abia APC governorship aspirant pledges industrialisation, job creation|access-date=2026-05-14|publisher=www.premiumtimesng.com /|language=en-gb}}</ref> On 21 May 2026, Opah emerged the flagbearer of the All Progressives Congress for the governorship of Abia State for the [[2027 Nigerian general election]], after defeating Chief Henry ikoh, a former Federal minister of science and technology in a landslide at the governorship primaries primaries. Opah polled 125,977 votes to Ikoh's 5,905 votes.<ref>{{Cite web|url=https://punchng.com/abia-apc-lauds-members-as-gov-candidate-emerges/|title=Abia Apc Lauds Members As Gov Candidate Emerges/|access-date=2026-05-22|publisher=The Punch Newspapers|language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dailypost.ng/2026/05/22/opah-defeats-former-minister-clinches-abia-apc-governorship-ticket/|title=Opah Defeats Former Minister Clinches Abia Apc-Governorship Ticket|access-date=2026-05-22|publisher=Daily Post /|language=en-gb}}</ref>
== Tuugnorgal ==
cgd73flcx2h40pjher9xvl1wbzidfb2
Ben-Kolin Ndu
0
42370
175473
2026-06-22T10:15:00Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347495717|Ben-Collins Ndu]]"
175473
wikitext
text/x-wiki
'''Ben-Collins Ndu''' Listen R (jibinaa ko 6 noowammbar 1961) suɓaama Senator e nder diiwaan Enugu Hirnaange to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]], [[Naajeeriya]] e lewru marse 2001 ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe (PDP).
Ndu ko jeyaaɗo e nokku laamu nokkuure Ezeagu to diiwaan Enugu. [1] O woniino kanndidaa e wooteeji lewru abriil 1999 ngam suɓaade jooɗorde Senaa Hirnaange Enugu, o fotnoo ko daranaade Reverend Hyde Onuaguluchi mo lannda yimɓe fof (APP), kono Onuaguluchi hollitaama o suɓaama. Ndu waɗii ɗaɓɓaande woote to Ñaawirde Toownde ngam wiyde wonde limooje ɗee ko fenaande, tee ina waɗi ŋakkeende mawnde e yuɓɓinde woote ɗee e nder laamuuji nokkuuji Awgu e Aninri . [2] Caggal hare sariya juutnde, e lewru marse 2001, Ñaawirde Toownde woppi woote Onuaguluchi, yamiri wooteeji kesi. [3]
Ndu yahi yeeso haa o suɓa jooɗorde Senaa Enugu hirnaange. [1] O toɗɗaa hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e wooteeji ngenndiiji jeytaare . [2] Ko adii wooteeji lewru abriil 2003, Ndu ina wondi e caɗeele e guwerneer diiwaan Enugu, hono Chimaroke Nnamani . Ngam maajum PDP suɓi Ike Ekweremadu, hooreejo hukuumaaji pamari haa guwerneer, ngam o laatoo kanndidaajo maɓɓe haa Enugu West nden o yahi haa o heɓi suɓol. [1]
Ñalnde 31 sulyee 2013, anndaa wonde Ben-Collins Ndu toɗɗaama hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde njuɓɓudi karallaagal.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
c5630lu2gn0538dnkckexvfuytydjyd
175474
175473
2026-06-22T10:16:14Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347495717|Ben-Collins Ndu]]"
175474
wikitext
text/x-wiki
'''Ben-Collins Ndu''' Listen R (jibinaa ko 6 noowammbar 1961) suɓaama Senator e nder diiwaan Enugu Hirnaange to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]], [[Naajeeriya]] e lewru marse 2001 ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe (PDP). <ref>Emmanuel Nzomiwu (Apr 10, 2010). "How Chime, Ekweremadu Returned Njeze To EXCOF". Daily Independent. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Ndu ko jeyaaɗo e nokku laamu nokkuure Ezeagu to diiwaan Enugu. [1] O woniino kanndidaa e wooteeji lewru abriil 1999 ngam suɓaade jooɗorde Senaa Hirnaange Enugu, o fotnoo ko daranaade Reverend Hyde Onuaguluchi mo lannda yimɓe fof (APP), kono Onuaguluchi hollitaama o suɓaama. Ndu waɗii ɗaɓɓaande woote to Ñaawirde Toownde ngam wiyde wonde limooje ɗee ko fenaande, tee ina waɗi ŋakkeende mawnde e yuɓɓinde woote ɗee e nder laamuuji nokkuuji Awgu e Aninri . [2] Caggal hare sariya juutnde, e lewru marse 2001, Ñaawirde Toownde woppi woote Onuaguluchi, yamiri wooteeji kesi. [3]
Ndu yahi yeeso haa o suɓa jooɗorde Senaa Enugu hirnaange. [1] O toɗɗaa hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e wooteeji ngenndiiji jeytaare . [2] Ko adii wooteeji lewru abriil 2003, Ndu ina wondi e caɗeele e guwerneer diiwaan Enugu, hono Chimaroke Nnamani . Ngam maajum PDP suɓi Ike Ekweremadu, hooreejo hukuumaaji pamari haa guwerneer, ngam o laatoo kanndidaajo maɓɓe haa Enugu West nden o yahi haa o heɓi suɓol. [1]
Ñalnde 31 sulyee 2013, anndaa wonde Ben-Collins Ndu toɗɗaama hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde njuɓɓudi karallaagal.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mr14hohhwzx8g26edql6rctk83ssuoq
175476
175474
2026-06-22T10:16:43Z
Sardeeq
14292
175476
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ben-Collins Ndu''' Listen R (jibinaa ko 6 noowammbar 1961) suɓaama Senator e nder diiwaan Enugu Hirnaange to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]], [[Naajeeriya]] e lewru marse 2001 ina doga e dow laylaytol lannda yimɓe (PDP). <ref>Emmanuel Nzomiwu (Apr 10, 2010). "How Chime, Ekweremadu Returned Njeze To EXCOF". Daily Independent. Retrieved 2010-06-23.</ref>
Ndu ko jeyaaɗo e nokku laamu nokkuure Ezeagu to diiwaan Enugu. [1] O woniino kanndidaa e wooteeji lewru abriil 1999 ngam suɓaade jooɗorde Senaa Hirnaange Enugu, o fotnoo ko daranaade Reverend Hyde Onuaguluchi mo lannda yimɓe fof (APP), kono Onuaguluchi hollitaama o suɓaama. Ndu waɗii ɗaɓɓaande woote to Ñaawirde Toownde ngam wiyde wonde limooje ɗee ko fenaande, tee ina waɗi ŋakkeende mawnde e yuɓɓinde woote ɗee e nder laamuuji nokkuuji Awgu e Aninri . [2] Caggal hare sariya juutnde, e lewru marse 2001, Ñaawirde Toownde woppi woote Onuaguluchi, yamiri wooteeji kesi. [3]
Ndu yahi yeeso haa o suɓa jooɗorde Senaa Enugu hirnaange. [1] O toɗɗaa hooreejo goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e wooteeji ngenndiiji jeytaare . [2] Ko adii wooteeji lewru abriil 2003, Ndu ina wondi e caɗeele e guwerneer diiwaan Enugu, hono Chimaroke Nnamani . Ngam maajum PDP suɓi Ike Ekweremadu, hooreejo hukuumaaji pamari haa guwerneer, ngam o laatoo kanndidaajo maɓɓe haa Enugu West nden o yahi haa o heɓi suɓol. [1]
Ñalnde 31 sulyee 2013, anndaa wonde Ben-Collins Ndu toɗɗaama hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde njuɓɓudi karallaagal.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mebkjhy3k39x6m00hdmtk5vppc0hq66
Artuur Nzeribe
0
42371
175478
2026-06-22T10:18:38Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347491870|Arthur Nzeribe]]"
175478
wikitext
text/x-wiki
'''Francis Arthur Nzeribe''' Listen c (2 noowammbar 1938 – 8 mee 2022) ko politikaajo leydi Najeriya, wonnooɗo senaateer to diiwaan Orlu to diiwaan Imo tuggi lewru oktoobar 1983 haa lewru desaambar 1983 e lewru mee 1999 haa lewru mee 2007 e nder lannda Demokaraasi yimɓe (PDPla).
== Ɓawo ==
Nzeribe, jom jawdi keewɗo miliyaaruuji, jibinaa ko to Oguta, to diiwaan Imo ñalnde 2 noowammbar 1938. Baaba makko, Oyimba Nzeribe, ko awokaa, gonnooɗo awokaa dowla, mawniiko, Akpati Nzeribe, ina joginoo tiitoonde aadaaji Ogshiman Dajigutagu, diiwaan Ogshibuagu. Debbo makko ko ɓuri duuɓi 30, Doktoor Tonia Ogbeyanu Ngozi Nzeribe ( ''Odaze'' ''Illah'' e nder diiwaan Delta), ko miñiiko debbo Hajia Asabe Shehu Musa Yar'Adua, debbo maayɗo Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, mo wonnoo miñiiko hooreejo leydi [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]] .
Nzeribe maayi yumma mum nde o woni almuudo leslesre, baaba makko ina woɗɗi to leydi Angalteer ina jannga sariya. Toppitagol makko ko almudɓe katolik en wonnooɓe e ɓeydude jaŋde makko. <ref name="mr amazing" /> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Shanahan, to Orlu e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ruuhu Ceniiiɗo, to Owerri . E hitaande 1957, o yahi Lagos ɗo o heɓi golle e laamu porto leydi Naajeeriya, o woni cadet innjiniyaar, caggal hitaande, o heɓi bursi to NPA ngam janngude innjiniyaaruuji maayo. O waɗii kursuuji to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Portsmouth, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Chesterfield to Angalteer. <ref name="mr amazing" /> E hitaande 1960 o woni ko e yeeyde asiransi nguurndam e ɓaleeɓe eggooɓe to Angalteer. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1961 o woniino golloowo Shell ko juuti, caggal ɗuum ko lebbi seeɗa o woniino cadet Air Force. Caggal ɗuum, o golliima e Gulf Oil to nokku biyeteeɗo Escravos. <ref name="mr amazing" />
Ɓooytaani Nzeribe yalti Gulf Oil, arti Londres, o udditi Jeafan, sosiyatee jokkondirɗo e yimɓe, tawi omo wondi e Ganaajo gooto e sehilaaɓe ɗiɗo Engelenaaɓe. Fedde nde gollodiima e njuɓɓudiiji dipolomaasi Afrik keewɗi to Londres ina jeyaa heen Komisariyaa Toowɗo Ganaa. Nzeribe ɓoorniiɗo comci moƴƴi, jom nehdi, waawii dañde hoolaare kiliyaneeɓe seeɗa teskinaaɓe. E nder Komiseer Gana, o hawri e Kwame Nkrumah mo [[Gana]], o fuɗɗii gollanaade mo e jokkondiral hakkunde yimɓe. Nkrumah kadi holliti mo ardiiɓe Afrik woɗɓe. E hitaande 1966, nde Diiso Ndimaagu Ngenndi (NLC) fooli Nkrumah, Nzeribe e Jeafan njippiima e leydi Gana ko juuti kono ardorde NLC ɓooyaani ko ruttitii e Jeafan ngam wallitde moƴƴinde natal renndo e nder njuɓɓudi maɓɓe. Nzeribe jokkondirii e Joseph Arthur Ankrah, hooreejo diiso ndimaagu, kono nde Ankrah yalti e laamu e lewru abriil 1969, Nzeribe dañii semmbe e nder leydi Ganaa.
E hitaande 1969, Nzeribe fuɗɗii sosde Fedde Fanz, jooɗiinde to Londres, gollornde mahngo teeŋtungo, kaɓirɗe, njulaagu petroŋ, baylugol e njulaagu jawdi, e njulaagu keewngu e nder Fuɗnaange hakkundeejo e dowlaaji Golf. E hitaande 1979, Fanz ina joginoo hitaande kala njeeygu njulaagu fotde 70 miliyoŋ £. O sikkaama o dañii ko ina tolnoo e miliyaaruuji 1,5 dolaar e hitaande 2018. [1] To leydi Nijeer, Nzeribe mahii Sentinel Assurance e sosiyeteeji goɗɗi. Galle makko leydi to Oguta ina wiyee Heaven of Peace, ko estaad ina waɗi galleeji keewɗi. E hitaande 1983, o yoɓi N12m ngam heɓde jooɗorde Senaa to Orlu. Duuɓi sappo caggal ɗuum, o woniino balloowo mawɗo fedde ngam moƴƴinde leydi Nijeer nde wallitnoo Seneraal Ibrahim Babangida . [1]
== Ñalnde 12 lewru juko Ɓooygol wooteeji ==
Ñalnde 10 lewru juko hitaande 1993, Nzeribe etinooma dartinde woote ɗee, o tuugnii ko e yamiroore ñaawirde nde fedde makko, Fedde ngam Moƴƴinde Nijeer, heɓi e kuulal hakkunde jamma e juuɗe maayɗo Ñaawirde Bassey Ikpeme mo Ñaawirde Toownde Abuja. ABN ina anndiranoo wonde daraniiɗo Babangida.
== Golle Senaa ==
Arthur Nzeribe suɓaama senateer ngam diiwal Imo Orlu e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003. E lewru noowammbar 2002, hooreejo senateer [[Anyiim Piyus Anyiim|Anyim Pius Anyim]] dartini senateer Nzeribe haa abada ngam tuumeede fenaande N22 miliyoŋ. Nzeribe wiyi ina jogori waɗde feere ngam ittude Anyim laamu.
E lewru saawiyee 2006, Asaambele Diisnondiral Yimɓe Orlu, e gardagol guwerneer diiwaan Imo , hono Achike Udenwa, yuɓɓinii ko wiyetee « Marse miliyoŋ gooto » ngam ƴellitde ballal Nzeribe noddaango Senaa. E nder wooteeji gardagol PDP e lewru desaambar 2006 ngam suɓaade kanndidaaji senaateeruuji 2007, o fooli Osita Izunaso .
== Tuugnorgal ==
76j2dj52ju045h483do66i4ayygk54p
175480
175478
2026-06-22T10:19:20Z
Sardeeq
14292
175480
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Francis Arthur Nzeribe''' Listen c (2 noowammbar 1938 – 8 mee 2022) ko politikaajo leydi Najeriya, wonnooɗo senaateer to diiwaan Orlu to diiwaan Imo tuggi lewru oktoobar 1983 haa lewru desaambar 1983 e lewru mee 1999 haa lewru mee 2007 e nder lannda Demokaraasi yimɓe (PDPla).
== Ɓawo ==
Nzeribe, jom jawdi keewɗo miliyaaruuji, jibinaa ko to Oguta, to diiwaan Imo ñalnde 2 noowammbar 1938. Baaba makko, Oyimba Nzeribe, ko awokaa, gonnooɗo awokaa dowla, mawniiko, Akpati Nzeribe, ina joginoo tiitoonde aadaaji Ogshiman Dajigutagu, diiwaan Ogshibuagu. Debbo makko ko ɓuri duuɓi 30, Doktoor Tonia Ogbeyanu Ngozi Nzeribe ( ''Odaze'' ''Illah'' e nder diiwaan Delta), ko miñiiko debbo Hajia Asabe Shehu Musa Yar'Adua, debbo maayɗo Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, mo wonnoo miñiiko hooreejo leydi [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]] .
Nzeribe maayi yumma mum nde o woni almuudo leslesre, baaba makko ina woɗɗi to leydi Angalteer ina jannga sariya. Toppitagol makko ko almudɓe katolik en wonnooɓe e ɓeydude jaŋde makko. <ref name="mr amazing" /> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Shanahan, to Orlu e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ruuhu Ceniiiɗo, to Owerri . E hitaande 1957, o yahi Lagos ɗo o heɓi golle e laamu porto leydi Naajeeriya, o woni cadet innjiniyaar, caggal hitaande, o heɓi bursi to NPA ngam janngude innjiniyaaruuji maayo. O waɗii kursuuji to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Portsmouth, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Chesterfield to Angalteer. <ref name="mr amazing" /> E hitaande 1960 o woni ko e yeeyde asiransi nguurndam e ɓaleeɓe eggooɓe to Angalteer. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1961 o woniino golloowo Shell ko juuti, caggal ɗuum ko lebbi seeɗa o woniino cadet Air Force. Caggal ɗuum, o golliima e Gulf Oil to nokku biyeteeɗo Escravos. <ref name="mr amazing" />
Ɓooytaani Nzeribe yalti Gulf Oil, arti Londres, o udditi Jeafan, sosiyatee jokkondirɗo e yimɓe, tawi omo wondi e Ganaajo gooto e sehilaaɓe ɗiɗo Engelenaaɓe. Fedde nde gollodiima e njuɓɓudiiji dipolomaasi Afrik keewɗi to Londres ina jeyaa heen Komisariyaa Toowɗo Ganaa. Nzeribe ɓoorniiɗo comci moƴƴi, jom nehdi, waawii dañde hoolaare kiliyaneeɓe seeɗa teskinaaɓe. E nder Komiseer Gana, o hawri e Kwame Nkrumah mo [[Gana]], o fuɗɗii gollanaade mo e jokkondiral hakkunde yimɓe. Nkrumah kadi holliti mo ardiiɓe Afrik woɗɓe. E hitaande 1966, nde Diiso Ndimaagu Ngenndi (NLC) fooli Nkrumah, Nzeribe e Jeafan njippiima e leydi Gana ko juuti kono ardorde NLC ɓooyaani ko ruttitii e Jeafan ngam wallitde moƴƴinde natal renndo e nder njuɓɓudi maɓɓe. Nzeribe jokkondirii e Joseph Arthur Ankrah, hooreejo diiso ndimaagu, kono nde Ankrah yalti e laamu e lewru abriil 1969, Nzeribe dañii semmbe e nder leydi Ganaa.
E hitaande 1969, Nzeribe fuɗɗii sosde Fedde Fanz, jooɗiinde to Londres, gollornde mahngo teeŋtungo, kaɓirɗe, njulaagu petroŋ, baylugol e njulaagu jawdi, e njulaagu keewngu e nder Fuɗnaange hakkundeejo e dowlaaji Golf. E hitaande 1979, Fanz ina joginoo hitaande kala njeeygu njulaagu fotde 70 miliyoŋ £. O sikkaama o dañii ko ina tolnoo e miliyaaruuji 1,5 dolaar e hitaande 2018. [1] To leydi Nijeer, Nzeribe mahii Sentinel Assurance e sosiyeteeji goɗɗi. Galle makko leydi to Oguta ina wiyee Heaven of Peace, ko estaad ina waɗi galleeji keewɗi. E hitaande 1983, o yoɓi N12m ngam heɓde jooɗorde Senaa to Orlu. Duuɓi sappo caggal ɗuum, o woniino balloowo mawɗo fedde ngam moƴƴinde leydi Nijeer nde wallitnoo Seneraal Ibrahim Babangida . [1]
== Ñalnde 12 lewru juko Ɓooygol wooteeji ==
Ñalnde 10 lewru juko hitaande 1993, Nzeribe etinooma dartinde woote ɗee, o tuugnii ko e yamiroore ñaawirde nde fedde makko, Fedde ngam Moƴƴinde Nijeer, heɓi e kuulal hakkunde jamma e juuɗe maayɗo Ñaawirde Bassey Ikpeme mo Ñaawirde Toownde Abuja. ABN ina anndiranoo wonde daraniiɗo Babangida.
== Golle Senaa ==
Arthur Nzeribe suɓaama senateer ngam diiwal Imo Orlu e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003. E lewru noowammbar 2002, hooreejo senateer [[Anyiim Piyus Anyiim|Anyim Pius Anyim]] dartini senateer Nzeribe haa abada ngam tuumeede fenaande N22 miliyoŋ. Nzeribe wiyi ina jogori waɗde feere ngam ittude Anyim laamu.
E lewru saawiyee 2006, Asaambele Diisnondiral Yimɓe Orlu, e gardagol guwerneer diiwaan Imo , hono Achike Udenwa, yuɓɓinii ko wiyetee « Marse miliyoŋ gooto » ngam ƴellitde ballal Nzeribe noddaango Senaa. E nder wooteeji gardagol PDP e lewru desaambar 2006 ngam suɓaade kanndidaaji senaateeruuji 2007, o fooli Osita Izunaso .
== Tuugnorgal ==
iplrvb13psgy2k7y582d0abgfn82g4y
Bob nwannunu
0
42372
175481
2026-06-22T10:20:13Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359256456|Bob Nwannunu]]"
175481
wikitext
text/x-wiki
'''John Bob Nwannunu''' // c suɓaama Senator ngam diiwal Abia Central nder diiwal Abia, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Petroŋ, Jokkondiral, Power & Steel e Demal. [1] Ko kanko woni cukko hooreejo APP e nder Senaa. [2] E lewru Yarkomaa 2001, nde o haali eɓɓaande mbayliigu kabine mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde kippu jaagorɗe gadano Obasanjo waawaano waɗde golle e nder laamu sabu ɓe njogii gite maɓɓe e golle politik garooje. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
gl0kmnuky7tls3d8ecs3i7950m8gacr
175482
175481
2026-06-22T10:20:47Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359256456|Bob Nwannunu]]"
175482
wikitext
text/x-wiki
'''John Bob Nwannunu''' // c suɓaama Senator ngam diiwal Abia Central nder diiwal Abia, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-19.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Petroŋ, Jokkondiral, Power & Steel e Demal. [1] Ko kanko woni cukko hooreejo APP e nder Senaa. [2] E lewru Yarkomaa 2001, nde o haali eɓɓaande mbayliigu kabine mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde kippu jaagorɗe gadano Obasanjo waawaano waɗde golle e nder laamu sabu ɓe njogii gite maɓɓe e golle politik garooje. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
62nl9r84llvjqa7xhi6juh2ukfl45d8
175483
175482
2026-06-22T10:21:10Z
Sardeeq
14292
175483
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''John Bob Nwannunu''' // c suɓaama Senator ngam diiwal Abia Central nder diiwal Abia, [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-19.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Petroŋ, Jokkondiral, Power & Steel e Demal. [1] Ko kanko woni cukko hooreejo APP e nder Senaa. [2] E lewru Yarkomaa 2001, nde o haali eɓɓaande mbayliigu kabine mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde kippu jaagorɗe gadano Obasanjo waawaano waɗde golle e nder laamu sabu ɓe njogii gite maɓɓe e golle politik garooje. [3]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mu1x5yh6yl875v22qjfk6phj3p6i4rz
Michael Onunkun
0
42373
175484
2026-06-22T10:22:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175484
wikitext
text/x-wiki
Politiyanke
Mikayel Onunkun ko dawruyanke Naajeeriya. O woniino senateer to Republique ɗiɗaɓo ngam lomtaade diiwaan senateer Ondo West, woni hannde Ondo South, e nder diiwaan Ondo ɓooyɗo tuggi 1979 haa 1983. O maayi ko ñalnde 16 lewru Mbooy hitaande 2024 tawi omo yahra e duuɓi 98.
Tuugnorgal
ia1ksqtpowldrk0qc4eeqft2urcf94o
175486
175484
2026-06-22T10:24:00Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175486
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Politiyanke
Mikayel Onunkun ko dawruyanke Naajeeriya. O woniino senateer to Republique ɗiɗaɓo ngam lomtaade diiwaan senateer Ondo West, woni hannde Ondo South, e nder diiwaan Ondo ɓooyɗo tuggi 1979 haa 1983. O maayi ko ñalnde 16 lewru Mbooy hitaande 2024 tawi omo yahra e duuɓi 98.
Tuugnorgal
cmxbq6zfy1b4eiuqg3fbj9nwa2sewuh
175492
175486
2026-06-22T10:27:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175492
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Politiyanke
'''Mikayel Onunkun''' ko dawruyanke Naajeeriya. O woniino senateer to Republique ɗiɗaɓo ngam lomtaade diiwaan senateer Ondo West, woni hannde Ondo South, e nder diiwaan Ondo ɓooyɗo tuggi 1979 haa 1983. O maayi ko ñalnde 16 lewru Mbooy hitaande 2024 tawi omo yahra e duuɓi 98.
== Tuugnorgal ==
lyiz96j183811y8tnc15cabbhc8skxg
175493
175492
2026-06-22T10:28:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175493
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Politiyanke
'''Mikayel Onunkun''' ko dawruyanke Naajeeriya. O woniino senateer to Republique ɗiɗaɓo ngam lomtaade diiwaan senateer Ondo West, woni hannde Ondo South, e nder diiwaan Ondo ɓooyɗo tuggi 1979 haa 1983. O maayi ko ñalnde 16 lewru Mbooy hitaande 2024 tawi omo yahra e duuɓi 98.<ref>{{Cite news|last=Sola|date=16 May 2024|title=Former senator, Michael Onunkun, dies at 98|url=https://guardian.ng/news/former-senator-michael-onunkun-dies-at-98/|location=Lagos, Nigeria|access-date=31 January 2025|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=16 May 2024|title=Ex-Senator, Michael Onunkun is dead|url=https://dailypost.ng/2024/05/16/ex-senator-michael-onunkun-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=31 January 2025|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
dqgqze0ufhccsyjoza7rot1pjdu61wn
Ike Nwachukwu
0
42374
175485
2026-06-22T10:23:33Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348793980|Ike Nwachukwu]]"
175485
wikitext
text/x-wiki
'''Ike omar sanda nwachukwu''' mni ( (Listen c ) ; jibinaa ko ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 1940) ko seneraal mawɗo konu leydi Najeriya, ko o daraniiɗo politik, o woniino jaagorgal caggal leydi leydi Najeriya laabi ɗiɗi e laamu konu Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]], e wonde senaateer Abia worgo tuggi 1999 haa 2003.
== Jaŋde e heblo ==
Nwachukwu jibinaa ko ñalnde 1 suwee 1940 to Port Harcourt, baaba mum ko Igbo, yumma mum ko [[Pullo|Fulani]] to [[Katsina]], Nwachukwu heɓi jaŋde mum adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ladi-Lak, to Yaba, to Lagos, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro Lagos, to Yaba, to Lagos. O heɓi jaŋde makko adannde e konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi Nijeer, [[Kaduna]], course 6, caggal ɗuum o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Canadian School of Infantry, caggal ɗuum o ɓeydi jaŋde makko to Duɗal Infantry, Warminster, to leydi Angalteer. O janngi kadi to Duɗal sariyaaji neɗɗankaagal, to San Remo, to leydi Itali, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam, e to Duɗal Ngenndiwal Jaŋde Politik e Peeje (NIPSS), to Kuru, [[Diiwal Filato|to Dowla Plateau]] . Ike Nwachukwu ummiima e darnde seneraal mawɗo ko adii nde o naatata e konu leydi Naajeeriya.
== Kugal ==
Nwachukwu ina joginoo darnde guwerneer konu diiwaan Imo, ɗo o ummini Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Imo (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Abia ) to Uturu to nokku mum duumotooɗo. Tuggi 1986 haa 1987 ko o jaagorgal golle, golle e ƴellitaare, ɗo o sosi Direkteer ngenndiijo golle (NDE) ngam ustude caɗeele ŋakkeende golle, haa teeŋti noon e ŋakkeende golle dipolomaaji.
Nwachukwu wonnoo ko jaagorgal geɗe caggal leydi tuggi desaambar 1987 haa desaambar 1989, nde o lomtinaa Rilwanu Lukman, o arti e jappeere konu konu ladde. E lewru suwee 1990 o toɗɗaa kadi jaagorgal geɗe caggal leydi, o lomtinaa e lewru Yarkomaa 1993 ko Matthew Mbu e sahaa nde o arti e laamu siwil. O woniino golloowo, baawɗo wonde jaagorde caggal leydi, o ƴetti feere merkantilisma e nder dipolomasi. [1]
=== Senaa ===
Ko o senateer diiwaan Abia, Nwachukwu wonnoo ko hooreejo goomuuji ɗiɗi senaa, goomu senaa ngam doole e njamndi e goomu senaa ngam geɗe laamu.
== Woote hooreleydaagu 2003 ==
Nwachukwu tawtoraama woote hooreleydaagu leydi Naajeeriya e hitaande 2003, ngam lannda ngenndiire ; o heɓi 0,34% e woote ɗee.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
n1iyf2y0n91t57ya12jkfo3l370fy9l
175487
175485
2026-06-22T10:24:18Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348793980|Ike Nwachukwu]]"
175487
wikitext
text/x-wiki
'''Ike omar sanda nwachukwu''' mni ( (Listen c ) ; jibinaa ko ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 1940) ko seneraal mawɗo konu leydi Najeriya, ko o daraniiɗo politik, o woniino jaagorgal caggal leydi leydi Najeriya laabi ɗiɗi e laamu konu Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]], e wonde senaateer Abia worgo tuggi 1999 haa 2003.<ref>In-Depth: Nigeria". 30 September 2009. Archived from the original on 30 September 2009.</ref>
== Jaŋde e heblo ==
Nwachukwu jibinaa ko ñalnde 1 suwee 1940 to Port Harcourt, baaba mum ko Igbo, yumma mum ko [[Pullo|Fulani]] to [[Katsina]], Nwachukwu heɓi jaŋde mum adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ladi-Lak, to Yaba, to Lagos, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro Lagos, to Yaba, to Lagos. O heɓi jaŋde makko adannde e konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi Nijeer, [[Kaduna]], course 6, caggal ɗuum o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Canadian School of Infantry, caggal ɗuum o ɓeydi jaŋde makko to Duɗal Infantry, Warminster, to leydi Angalteer. O janngi kadi to Duɗal sariyaaji neɗɗankaagal, to San Remo, to leydi Itali, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam, e to Duɗal Ngenndiwal Jaŋde Politik e Peeje (NIPSS), to Kuru, [[Diiwal Filato|to Dowla Plateau]] . Ike Nwachukwu ummiima e darnde seneraal mawɗo ko adii nde o naatata e konu leydi Naajeeriya.
== Kugal ==
Nwachukwu ina joginoo darnde guwerneer konu diiwaan Imo, ɗo o ummini Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Imo (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Abia ) to Uturu to nokku mum duumotooɗo. Tuggi 1986 haa 1987 ko o jaagorgal golle, golle e ƴellitaare, ɗo o sosi Direkteer ngenndiijo golle (NDE) ngam ustude caɗeele ŋakkeende golle, haa teeŋti noon e ŋakkeende golle dipolomaaji.
Nwachukwu wonnoo ko jaagorgal geɗe caggal leydi tuggi desaambar 1987 haa desaambar 1989, nde o lomtinaa Rilwanu Lukman, o arti e jappeere konu konu ladde. E lewru suwee 1990 o toɗɗaa kadi jaagorgal geɗe caggal leydi, o lomtinaa e lewru Yarkomaa 1993 ko Matthew Mbu e sahaa nde o arti e laamu siwil. O woniino golloowo, baawɗo wonde jaagorde caggal leydi, o ƴetti feere merkantilisma e nder dipolomasi. [1]
=== Senaa ===
Ko o senateer diiwaan Abia, Nwachukwu wonnoo ko hooreejo goomuuji ɗiɗi senaa, goomu senaa ngam doole e njamndi e goomu senaa ngam geɗe laamu.
== Woote hooreleydaagu 2003 ==
Nwachukwu tawtoraama woote hooreleydaagu leydi Naajeeriya e hitaande 2003, ngam lannda ngenndiire ; o heɓi 0,34% e woote ɗee.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
nf0p4roeee7tn780b3w0v4dty2e0ex1
175488
175487
2026-06-22T10:24:37Z
Sardeeq
14292
175488
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ike omar sanda nwachukwu''' mni ( (Listen c ) ; jibinaa ko ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 1940) ko seneraal mawɗo konu leydi Najeriya, ko o daraniiɗo politik, o woniino jaagorgal caggal leydi leydi Najeriya laabi ɗiɗi e laamu konu Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]], e wonde senaateer Abia worgo tuggi 1999 haa 2003.<ref>In-Depth: Nigeria". 30 September 2009. Archived from the original on 30 September 2009.</ref>
== Jaŋde e heblo ==
Nwachukwu jibinaa ko ñalnde 1 suwee 1940 to Port Harcourt, baaba mum ko Igbo, yumma mum ko [[Pullo|Fulani]] to [[Katsina]], Nwachukwu heɓi jaŋde mum adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ladi-Lak, to Yaba, to Lagos, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde wuro Lagos, to Yaba, to Lagos. O heɓi jaŋde makko adannde e konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi Nijeer, [[Kaduna]], course 6, caggal ɗuum o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Canadian School of Infantry, caggal ɗuum o ɓeydi jaŋde makko to Duɗal Infantry, Warminster, to leydi Angalteer. O janngi kadi to Duɗal sariyaaji neɗɗankaagal, to San Remo, to leydi Itali, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam, e to Duɗal Ngenndiwal Jaŋde Politik e Peeje (NIPSS), to Kuru, [[Diiwal Filato|to Dowla Plateau]] . Ike Nwachukwu ummiima e darnde seneraal mawɗo ko adii nde o naatata e konu leydi Naajeeriya.
== Kugal ==
Nwachukwu ina joginoo darnde guwerneer konu diiwaan Imo, ɗo o ummini Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Imo (hannde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde diiwaan Abia ) to Uturu to nokku mum duumotooɗo. Tuggi 1986 haa 1987 ko o jaagorgal golle, golle e ƴellitaare, ɗo o sosi Direkteer ngenndiijo golle (NDE) ngam ustude caɗeele ŋakkeende golle, haa teeŋti noon e ŋakkeende golle dipolomaaji.
Nwachukwu wonnoo ko jaagorgal geɗe caggal leydi tuggi desaambar 1987 haa desaambar 1989, nde o lomtinaa Rilwanu Lukman, o arti e jappeere konu konu ladde. E lewru suwee 1990 o toɗɗaa kadi jaagorgal geɗe caggal leydi, o lomtinaa e lewru Yarkomaa 1993 ko Matthew Mbu e sahaa nde o arti e laamu siwil. O woniino golloowo, baawɗo wonde jaagorde caggal leydi, o ƴetti feere merkantilisma e nder dipolomasi. [1]
=== Senaa ===
Ko o senateer diiwaan Abia, Nwachukwu wonnoo ko hooreejo goomuuji ɗiɗi senaa, goomu senaa ngam doole e njamndi e goomu senaa ngam geɗe laamu.
== Woote hooreleydaagu 2003 ==
Nwachukwu tawtoraama woote hooreleydaagu leydi Naajeeriya e hitaande 2003, ngam lannda ngenndiire ; o heɓi 0,34% e woote ɗee.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
mpx1xzgh1k7xcepwpos5fnfatu668bk
Silwaanus Ngele
0
42375
175489
2026-06-22T10:25:22Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350630887|Sylvanus Ngele]]"
175489
wikitext
text/x-wiki
'''Sylvanus Ngiji Ngele''' suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi woylaare [[Diiwal Ebonyi|lesdi Ebonyi, lesdi]] [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. [1]
== Ƴeew kadi ==
* Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
o2xua3v75z48lf6twtca6gdbm4o84jh
175490
175489
2026-06-22T10:25:56Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350630887|Sylvanus Ngele]]"
175490
wikitext
text/x-wiki
'''Sylvanus Ngiji Ngele''' suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi woylaare [[Diiwal Ebonyi|lesdi Ebonyi, lesdi]] [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-22.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. [1]
== Ƴeew kadi ==
* Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
tpnwlchkd761b5ykbqz62k7s6tbt2ht
175491
175490
2026-06-22T10:26:16Z
Sardeeq
14292
175491
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sylvanus Ngiji Ngele''' suɓaama Senator ngam diiwal Ebonyi woylaare [[Diiwal Ebonyi|lesdi Ebonyi, lesdi]] [[Naajeeriya]] haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. <ref>"FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999". Psephos. Retrieved 2010-06-22.</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. [1]
== Ƴeew kadi ==
* Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
pj2dc5vrk8akbyv8942qiv4gfque4x0
Samuel Olaiya Oni
0
42376
175494
2026-06-22T10:31:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175494
wikitext
text/x-wiki
Samuel Olaiya Oni (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.
Kugal
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
Ƴeew kadi
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
Tuugnorgal
8rvgxui5hlybrqgps9g035g9zjdwx8q
175495
175494
2026-06-22T10:33:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175495
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Samuel Olaiya Oni (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.
Kugal
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
Ƴeew kadi
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
Tuugnorgal
06qnaiu8i6l37n1v4o4gwe2hdx80z9j
175496
175495
2026-06-22T10:33:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175496
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Olaiya Oni''' (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.
== Kugal ==
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
Ƴeew kadi
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
Tuugnorgal
5tdevfc8bbdkb2a45dvofrgluk10ip2
175497
175496
2026-06-22T10:34:15Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175497
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Olaiya Oni''' (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.
== Kugal ==
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
== Ƴeew kadi ==
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
4lqmtv2hr7evv3p3i14asxd9awbvh8h
175498
175497
2026-06-22T10:35:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Olaiya Oni''' (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1zQWAQAAIAAJ&q=%22Samuel+Olaiya+Oni%22+-wikipedia|title=Nigeria: Dawn of a new democracy|date=1999|publisher=NUSA Publishers|isbn=978-978-31594-3-3|pages=51|language=en}}</ref>
== Kugal ==
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
== Ƴeew kadi ==
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
tg3evbjyg02gw221cdrejzczjge4b39
175499
175498
2026-06-22T10:36:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175499
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Olaiya Oni''' (1941–2015) ko jannginoowo e dawrugol leydi Najeriya, ko o jaagorgal jaŋde gila lewru ut 1998 haa lewru suwee 1999 e laamu Seneraal Abdulsalaami Abubakar.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1zQWAQAAIAAJ&q=%22Samuel+Olaiya+Oni%22+-wikipedia|title=Nigeria: Dawn of a new democracy|date=1999|publisher=NUSA Publishers|isbn=978-978-31594-3-3|pages=51|language=en}}</ref>
== Kugal ==
O meeɗiino wonde Sekreteruuji laamu diiwaan Ondo, e hooreejo pioneer lannda Labour.<ref>{{Cite news|title=Ex-Minister of Education, Olaiya Oni is dead|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/breaking-ex-minister-of-education-olaiya-oni-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|title=Ex-minister Olaiya Oni is dead|url=https://thenationonlineng.net/ex-minister-olaiya-oni-is-dead-2/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>
Wade
Oni maayi ko hitaande 2015 to Akure, diiwaan Ondo.
== Ƴeew kadi ==
Doggol jaagorɗe jaŋde leydi Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
hotc7ufeladlixrnk2xytkc0o4mib9c
Olabisi Onabanjo
0
42377
175500
2026-06-22T10:40:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175500
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.
Ɓawo
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.
Golle politik
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
Caggal golle
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
Bibliyogaraafi
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
Tuugnorgal
1sb787l46e2tfc8vw7molog4maabp4i
175501
175500
2026-06-22T10:41:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175501
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.
Ɓawo
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.
Golle politik
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
Caggal golle
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
Bibliyogaraafi
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
Tuugnorgal
4g0wpvvopcako0r7a9cgjym7y6zp2o4
175503
175501
2026-06-22T10:42:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175503
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.
Golle politik
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
Caggal golle
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
Bibliyogaraafi
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
Tuugnorgal
buvwhrpr7flthuiauq5o4jlqo1jpvjv
175504
175503
2026-06-22T10:43:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175504
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
c4y1ex51xtcleyr7ls6qn0e4pzll25d
175505
175504
2026-06-22T10:44:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175505
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.<ref name="google">{{cite magazine|journal=West Africa: Africa's Weekly Magazine|date=1979|issue=3233–3258|publisher=Afrimedia International|issn=0043-2962|url=https://books.google.com/books?id=ezMOAQAAMAAJ|access-date=2015-08-24|title=West Africa}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|title=Ogun 2011: Those Who Want OGD's Job|publisher=Saturday Tribune|date=21 November 2009|access-date=2009-12-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125121901/http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|archive-date=November 25, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
qavm4a12wr8xhjwfg08l3zc4xq3vtlu
175506
175505
2026-06-22T10:45:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175506
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.<ref name="google">{{cite magazine|journal=West Africa: Africa's Weekly Magazine|date=1979|issue=3233–3258|publisher=Afrimedia International|issn=0043-2962|url=https://books.google.com/books?id=ezMOAQAAMAAJ|access-date=2015-08-24|title=West Africa}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|title=Ogun 2011: Those Who Want OGD's Job|publisher=Saturday Tribune|date=21 November 2009|access-date=2009-12-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125121901/http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|archive-date=November 25, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.<ref name="bookbio">{{cite web|url=http://www.afbis.com/store/system/index.html|title=Aiyekooto|publisher=AfBIS|access-date=2009-12-17}}</ref>
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria.[4] O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
povb5sgt78eglifzbv0wz0dbbvqjnc0
175507
175506
2026-06-22T10:47:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175507
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.<ref name="google">{{cite magazine|journal=West Africa: Africa's Weekly Magazine|date=1979|issue=3233–3258|publisher=Afrimedia International|issn=0043-2962|url=https://books.google.com/books?id=ezMOAQAAMAAJ|access-date=2015-08-24|title=West Africa}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|title=Ogun 2011: Those Who Want OGD's Job|publisher=Saturday Tribune|date=21 November 2009|access-date=2009-12-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125121901/http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|archive-date=November 25, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.<ref name="bookbio">{{cite web|url=http://www.afbis.com/store/system/index.html|title=Aiyekooto|publisher=AfBIS|access-date=2009-12-17}}</ref>
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria. O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.<ref>{{cite web|last1=Admin|title=OOU History|url=https://oouagoiwoye.edu.ng/history-of-the-university/|website=OOU|access-date=27 January 2019}}</ref>
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
2c4eco9e6admxsx75mhn42uhcjzdo2i
175509
175507
2026-06-22T10:49:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175509
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.<ref name="google">{{cite magazine|journal=West Africa: Africa's Weekly Magazine|date=1979|issue=3233–3258|publisher=Afrimedia International|issn=0043-2962|url=https://books.google.com/books?id=ezMOAQAAMAAJ|access-date=2015-08-24|title=West Africa}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|title=Ogun 2011: Those Who Want OGD's Job|publisher=Saturday Tribune|date=21 November 2009|access-date=2009-12-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125121901/http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|archive-date=November 25, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.<ref name="bookbio">{{cite web|url=http://www.afbis.com/store/system/index.html|title=Aiyekooto|publisher=AfBIS|access-date=2009-12-17}}</ref>
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria. O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.<ref>{{cite web|last1=Admin|title=OOU History|url=https://oouagoiwoye.edu.ng/history-of-the-university/|website=OOU|access-date=27 January 2019}}</ref>
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.<ref>{{cite web |last1=Admin|title=OOU History|url=https://oouagoiwoye.edu.ng/history-of-the-university/|website=OOU|access-date=27 January 2019}}</ref>
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991.
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
35zxw337l1gcanf2pmaq2r6i35og4tx
175510
175509
2026-06-22T10:51:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175510
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Victor Olabisi Onabanjo''' listenN(12 feebariyee 1927 – 14 abriil 1990) ko jaayndiyanke e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ogun tuggi lewru Oktoobar 1979 haa lewru Duujal 1983, e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. O jeyaa ko e ƴettugol Ijebu.<ref name="google">{{cite magazine|journal=West Africa: Africa's Weekly Magazine|date=1979|issue=3233–3258|publisher=Afrimedia International|issn=0043-2962|url=https://books.google.com/books?id=ezMOAQAAMAAJ|access-date=2015-08-24|title=West Africa}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|title=Ogun 2011: Those Who Want OGD's Job|publisher=Saturday Tribune|date=21 November 2009|access-date=2009-12-17|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125121901/http://www.tribune.com.ng/21112009/analysis.html|archive-date=November 25, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Ɓawo ==
Onabanjo jibinaa ko hitaande 1927 to Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Regent Street Polytechnic to leydi Angalteer, ɗo o janngi jaayndeyaagal hakkunde 1950 e 1951. O golliima jaayndeyaagal duuɓi keewɗi hade makko wonde politik timmuɗo. Koolol makko « Aiyekooto » (konngol Yoruba firti ko « parrot », tagoore anndaande e nder daartol Yoruba ngam haalde goonga laaɓɗo) yalti e jaayɗe Daily Service e Daily Express hakkunde 1954 e 1962.<ref name="bookbio">{{cite web|url=http://www.afbis.com/store/system/index.html|title=Aiyekooto|publisher=AfBIS|access-date=2009-12-17}}</ref>
== Golle politik ==
Onabanjo suɓaama hooreejo nokkuure laamu lesdi Ijebu Ode nder hitaande 1977 les ardungal hooreejo Obafemi Awolowo. Caggal mum o suɓaama guwerneer diiwaan Ogun e lewru Oktoobar 1979 e dow laylaytol lannda Unity Party of Nigeria. O anndaa ko neɗɗo mo alaa ko woni e mum, mo haala mum laaɓti, njuɓɓudi makko e nder diiwaan Ogun ina hiisee wonde ko mbaydi e oon sahaa e caggal mum.<ref>{{cite web|last1=Admin|title=OOU History|url=https://oouagoiwoye.edu.ng/history-of-the-university/|website=OOU|access-date=27 January 2019}}</ref>
Ñalnde 13 mee 1982, o yamiri Tele Ogun. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Ogun, sosaa ñalnde 7 sulyee 1982, innitiraa ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo ñalnde 29 mee 2001 ngam siftorde mo. Ko kanko sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde biyeteengal Ibraahiima Adesanya. Seneraal Oladipo Diya, wonnooɗo guwerneer militeer e hitaande 1983, udditi duɗal ngal, ngal woni e udditeede haa ngal udditaa caggal nde ngal arti e demokaraasi e hitaande 1999.<ref>{{cite web |last1=Admin|title=OOU History|url=https://oouagoiwoye.edu.ng/history-of-the-university/|website=OOU|access-date=27 January 2019}}</ref>
== Caggal golle ==
Nde Seneraal Muhammadu Buhari heɓi laamu nder kuudetaa sooja'en, Onabanjo waddaama nder kaso duuɓi ɗuuɗɗi. Caggal nde o woppitaa, o arti e jaayndeyaagal, o yaltini lowre makko "Aiyekooto" e nder jaaynde Nigerian Tribune tuggi 1987 haa 1989. Onabanjo sankii ko ñalnde 14 abriil 1990. Binndanɗe cuɓaaɗe e lowre makko njaltinaa e deftere e hitaande 1991..<ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-10|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>.<ref name="bookbio2" /><ref>{{Cite web |last=admin|date=2020-06-25|title=ALL GOVERNORS OF OGUN STATE|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|access-date=2022-03-29|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810101737/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-ogun-state/|url-status=dead}}</ref>
== Bibliyogaraafi ==
Onabanjo, Viktoor Olabisi (1991). Adenaike, Feliks A. (ƴeewndo). Ayyekooto. Sindikaaji jokkondiral Ltd, Ibadan. ISBN 978-31115-0-7.
== Tuugnorgal ==
sxcwfs2xahkevnpficn8jd9m7h870ui
Maayo Steelpoort
0
42378
175512
2026-06-22T10:53:42Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast. Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.[2] Baraas De Hoop to maayo Stee..."
175512
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.[2] Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.[3][4]
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.[5]
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
ac0fmqgb7xezpome135xjyi5ub2wqf2
175514
175512
2026-06-22T10:54:13Z
Nnamadee
11577
175514
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.[2] Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.[3][4]
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.[5]
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
a0ktiedw2ipmrnqkeplsozwjhrwbkjl
175517
175514
2026-06-22T10:55:29Z
Nnamadee
11577
175517
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.<ref>"Steelpoort River: Hydrology and geohydrology". Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 14 March 2012.</ref> Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.[3][4]
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.[5]
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
90au2p0aidmnosckyxr6d83rd90nvlt
175518
175517
2026-06-22T10:55:57Z
Nnamadee
11577
175518
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.<ref>"Steelpoort River: Hydrology and geohydrology". Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 14 March 2012.</ref> Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.<ref>Celliers, Heléne (16 February 2014). "De Hoop-dam eers later voltooi". Beeld. Retrieved 18 June 2014.</ref>
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.[5]
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
pnun4vvqzqtwg5gv00jm194wsp9iell
175520
175518
2026-06-22T10:56:23Z
Nnamadee
11577
175520
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.<ref>"Steelpoort River: Hydrology and geohydrology". Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 14 March 2012.</ref> Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.<ref>Celliers, Heléne (16 February 2014). "De Hoop-dam eers later voltooi". Beeld. Retrieved 18 June 2014.</ref><ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.[5]
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
6d818fvc4om2ka9ez2wtl3l11a7u446
175521
175520
2026-06-22T10:56:48Z
Nnamadee
11577
175521
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.<ref>"Steelpoort River: Hydrology and geohydrology". Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 14 March 2012.</ref> Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.<ref>Celliers, Heléne (16 February 2014). "De Hoop-dam eers later voltooi". Beeld. Retrieved 18 June 2014.</ref><ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.<ref>"The Steelpoort River". Retrieved 14 March 2012</ref>
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.[6]
== Tuugnorgal ==
1b5ufjmbhcq65dyfzs37tsbpvjllvz7
175522
175521
2026-06-22T10:57:16Z
Nnamadee
11577
175522
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Steelpoort''', iNdubazi malla Tubatse (Afrikaaɓe: Steelpoortrivier) ko maayo e nder diiwaan Limpopo e nder Afrik worgo. Nde ummotoo ko bannge worgo-fuɗnaange, nde woni ko e maayo Olifants, nde jokkondiri e mayre to les ŋoral mayre. Iwdi mayri woni ko e wuro wiyeteengo Kwaggaskop, woni ngesa hakkunde Dullstroom e Stoffberg e Belfast.
Ko ɓuri heewde e maayo Steelpoort ko maayo Klip, maayo Dwars, maayo Waterval e maayo Spekboom.<ref>"Steelpoort River: Hydrology and geohydrology". Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 14 March 2012.</ref> Baraas De Hoop to maayo Steelpoort ina golloo gila e darorɗe hitaande 2014.<ref>Celliers, Heléne (16 February 2014). "De Hoop-dam eers later voltooi". Beeld. Retrieved 18 June 2014.</ref><ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>
Won e nokkuuji e ndee maayo ko nokkuuji ɓurɗi lollude ngam waɗde kayak.<ref>"The Steelpoort River". Retrieved 14 March 2012</ref>
Sekhukhuneland, nokku taariindi leñol Pedi, woni hakkunde maayo Steelpoort e maayo Olifants.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 14 March 2012. Retrieved 14 March 2012.</ref>
== Tuugnorgal ==
qrslkrio6yy37ayeiif074lfwbea2zu
Aliu Omokide
0
42379
175515
2026-06-22T10:54:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175515
wikitext
text/x-wiki
Aliu Omokide (jibinaa ko 29 Duujal 1933 – Feebariyee 2021) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Bendel, tuggi 1979 haa 1983. O woniino wakiliijo diiwaan Akoko Edo Sud e nder laamu makko. Omokide maayi ko e lewru feebariyee 2021, ina yahra e duuɓi 87.
Tuugnorgal
bzagwt7coveu073kx8i7t8cd3lmyn9w
175519
175515
2026-06-22T10:56:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175519
wikitext
text/x-wiki
Aliu Omokide (jibinaa ko 29 Duujal 1
{{Databox}}
933 – Feebariyee 2021) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Bendel, tuggi 1979 haa 1983. O woniino wakiliijo diiwaan Akoko Edo Sud e nder laamu makko. Omokide maayi ko e lewru feebariyee 2021, ina yahra e duuɓi 87.
Tuugnorgal
0l9wv84s9n2ixztnnt5vtd93kbb88pc
175523
175519
2026-06-22T10:58:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175523
wikitext
text/x-wiki
'''Aliu Omokide''' (jibinaa ko 29 Duujal 1
{{Databox}}
933 – Feebariyee 2021) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Bendel, tuggi 1979 haa 1983. O woniino wakiliijo diiwaan Akoko Edo Sud e nder laamu makko. Omokide maayi ko e lewru feebariyee 2021, ina yahra e duuɓi 87.
Tuugnorgal
i5rl0p55ctts8pm9xgyyr2j1wpjb0cs
175525
175523
2026-06-22T10:58:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175525
wikitext
text/x-wiki
'''Aliu Omokide''' (jibinaa ko 29 Duujal 1
{{Databox}}
933 – Feebariyee 2021) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Bendel, tuggi 1979 haa 1983. O woniino wakiliijo diiwaan Akoko Edo Sud e nder laamu makko. Omokide maayi ko e lewru feebariyee 2021, ina yahra e duuɓi 87.
== Tuugnorgal ==
t8eebe11wfkeb8a66hkjlrbwtmla3qy
175529
175525
2026-06-22T11:03:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175529
wikitext
text/x-wiki
'''Aliu Omokide''' (jibinaa ko 29 Duujal 1
{{Databox}}
933 – Feebariyee 2021) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Bendel, tuggi 1979 haa 1983. O woniino wakiliijo diiwaan Akoko Edo Sud e nder laamu makko. Omokide maayi ko e lewru feebariyee 2021, ina yahra e duuɓi 87.<ref>{{Cite news|last=Akpan|first=Samuel|date=28 February 2021|title=Aliu Omokide, ex-Bendel lawmaker, dies at 87|url=https://www.thecable.ng/aliu-omokide-ex-bendel-lawmaker-dies-at-87/|access-date=14 January 2025|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=9 April 2021|title=Biography of Hon. Alhaji Aliu Omokide [1933 – 2021]|url=https://www.vanguardngr.com/2021/04/biography-of-hon-alhaji-aliu-omokide-1933-2021/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 January 2025|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Tuugnorgal ==
rfbv0y7d95lqu48k2smcu7zlmyavvaz
Maayo Tugela
0
42380
175526
2026-06-22T10:59:53Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2] Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗee..."
175526
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
k3s0uarhq21gsleahjkyvjbnbp23ya9
175527
175526
2026-06-22T11:02:16Z
Nnamadee
11577
175527
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
== Tuugnorgal ==
8t4l5p5vrdqqlrzpjftllxwzq4rna75
175528
175527
2026-06-22T11:02:34Z
Nnamadee
11577
175528
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
== Tuugnorgal ==
si8xgutpjdmjfb8p09y8bh43zdiiodf
175531
175528
2026-06-22T11:04:31Z
Nnamadee
11577
175531
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
== Tuugnorgal ==
04g8iqzf7753aiencszhzddkehihxif
175532
175531
2026-06-22T11:05:26Z
Nnamadee
11577
175532
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,[1] ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
l9ztunq7jg6j7ik5pfe9xqr7r208hm3
175533
175532
2026-06-22T11:06:19Z
Nnamadee
11577
175533
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.[2]
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
4x1bkom9hjts4wmobvv0sco2wokhp2x
175534
175533
2026-06-22T11:06:55Z
Nnamadee
11577
175534
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.[3] Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
jsorrdl2stxtlni8g0wsbxusbm1y92q
175535
175534
2026-06-22T11:07:29Z
Nnamadee
11577
175535
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref>"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).[3] Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
l77zrhffg8k4ns05v1jza548mz20ahw
175536
175535
2026-06-22T11:07:55Z
Nnamadee
11577
175536
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.[3][4] Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
m37h4orosmkmhwo2524t3c85e0u6x0h
175537
175536
2026-06-22T11:08:33Z
Nnamadee
11577
175537
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
edlx3j66g93ni5ltxx68er6wfs0hqge
175538
175537
2026-06-22T11:09:21Z
Nnamadee
11577
175538
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.[5]
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
i28reqza5prk8a7qnqg1yvsv0xpegw1
175540
175538
2026-06-22T11:09:49Z
Nnamadee
11577
175540
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.<ref>Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Tugela" . Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 364. This has a very detailed description of the river's course.</ref>
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.[6]
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
qiboi59bi0bhk2qv4knejmhlw6c64eo
175541
175540
2026-06-22T11:10:20Z
Nnamadee
11577
175541
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.<ref>Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Tugela" . Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 364. This has a very detailed description of the river's course.</ref>
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref>
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,[7] ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
8sce9h82cynyd5wn5n7jd40zy7fcjki
175543
175541
2026-06-22T11:10:48Z
Nnamadee
11577
175543
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.<ref>Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Tugela" . Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 364. This has a very detailed description of the river's course.</ref>
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref>
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,<ref>Nathaniel Isaacs (1836). Travels and Adventures in Eastern Africa - Vol I. Edward Churton. Retrieved 2010-08-08.</ref> ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola[8]
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
crp9b1h65cke576w4cgfc453tokdqun
175544
175543
2026-06-22T11:11:19Z
Nnamadee
11577
175544
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.<ref>Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Tugela" . Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 364. This has a very detailed description of the river's course.</ref>
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref>
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,<ref>Nathaniel Isaacs (1836). Travels and Adventures in Eastern Africa - Vol I. Edward Churton. Retrieved 2010-08-08.</ref> ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola<ref>C.R. Maclean (February 1853). "Loss of the Brig Mary at Natal with Early Recollections of that Settlement - Two". The Nautical Magazine. pp. 74–80. Reproduced in Stephen Gray, ed. (1992). The Natal Papers of John Ross. Killie Campbell Africana Library. <nowiki>ISBN 978-0-869-80851-1</nowiki>.</ref>
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.[9]
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
2el7s5n2doeaxu9wbcy01libdiojm2x
175545
175544
2026-06-22T11:11:55Z
Nnamadee
11577
175545
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Tugela''' (zulu: Thukela; Afriknaare: Tugelarivier) ko maayo ɓurngo mawnude e nder leydi Kwazulu, Afrik worgo. Njuuteeki maggal ko 560 km (350 mi), e toɓɓere 1 370 meeteer e nder 480 km les,<ref>"Key rivers of South Africa - MyFundi". Retrieved 2024-05-15.</ref> ina jeyaa e maayooji ɓurɗi teeŋtude e leydi ndii.<ref>"Key rivers of South Africa". MyFundi.</ref>
Maayo ngoo ummorii ko Mont-aux-Sources e nder maayooji ɗiɗi mawɗi goɗɗi Afrik worgo, maayo Orange e maayo Caledon. Gila e ŋoral Drakensberg, Tugela ina rewi laawol 560 km (350 mi) rewrude e hakkunde leyɗeele KwaZulu-Natal hade mum ruttaade e maayo Indiya.<ref name=":0">"Proposal to establishment a Catchment Management Agency for the Thukela Water Management Area - Appendix A" (PDF). Department of Water Affairs and Forestry. July 2004. Retrieved 2008-10-21.</ref> Hakke nokku oo ina tolnoo e 29 100 km2 (11 200 mi2).<ref name=":0" /> Kuutoragol leydi e nder tovo ngo ɓuri wonde ko ndema nguura e nder laddeeji e laddeeji njulaagu.
== Tributeeruuji ==
[[File:Crossing the Tugela River - 1898-9.jpg|thumb|left|British troops crossing the river during the Second Boer War]]
Tugela ina ñamlee e maayooji keewɗi ummortooɗi e maayo Drakensberg, ɓurɗi mawnude ɗii ko maayo Mzinyathi ("Buffalo") (ummortoongo sara tufnde Majuba). Woɗɓe ko maayo Tugela tokooso, maayo Klip (ummoriiɗo saraaji Van Reenen), maayo Mooi, maayo ƴiiƴam, maayo Sundays (ummoriiɗo e Biggarsberg) maayo Ingagani e maayo Bushman.<ref>Thukela WMA 7</ref><ref name=":0" /> Maayo Buffalo ina hawra e Tugela fotde 19 km fuɗnaange laana Tugela to 28°43′04′′S 30°38′41′′E.
Maayo ƴiiƴam inniri ɗum ko Boer en, e gardagol Andries Pretorius, caggal nde ɓe keɓi foolde laamɗo Zulu biyeteeɗo Dingane ñalnde 16 desaambar 1838. Ina wiyee wonde maayo ngoo ina doga boɗeejo e ƴiiƴam konunkooɓe Zulu en. Les maayo ƴiiƴam ko Rorke's Drift, nokku taƴoowo e nokku hare, e nder wolde Angalteer-Zulu.<ref>Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Tugela" . Encyclopædia Britannica. Vol. 27 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 364. This has a very detailed description of the river's course.</ref>
== Ekoloji ==
Liɗɗi daneeji (Labeobarbus natalensis) ina tawee e Siistem maayo Tugela. Ko liɗɗi keewɗi e nder diiwaan KwaZulu-Natal, ina tawee e nokkuuji ceertuɗi hakkunde ŋoral Drakensberg e ŋoral daande maayo, ina heen maayooji ko wayi no Umkomazi.<ref>"Technical Report on the State of Yellowfishes in South Africa 2007" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2017-06-29. Retrieved 2012-03-29.</ref>
== Binndol ==
Ko ɓuri heewde e teeminannde noogasɓere ko binndol Tugela huutortenoo ; ko innde Zulu en ɗemngal Angalteer wiyeteende Thukela. Winndooɓe teeminannde sappo e jeenay ƴettii binndi keewɗi ina heen:
* Isaacs (1836) huutoriima binndi keewɗi ceertuɗi e nder deftere mum, Jaɓɓungal e njilluuji e nder Fuɗnaange Afrik,<ref>Nathaniel Isaacs (1836). Travels and Adventures in Eastern Africa - Vol I. Edward Churton. Retrieved 2010-08-08.</ref> ina heen Ootergale e Ootoogale.
* C.R. Maclean (John Ross), winnduɗo e jaaynde Nautical e hitaande 1853, huutoriima binndol Zootagoola<ref>C.R. Maclean (February 1853). "Loss of the Brig Mary at Natal with Early Recollections of that Settlement - Two". The Nautical Magazine. pp. 74–80. Reproduced in Stephen Gray, ed. (1992). The Natal Papers of John Ross. Killie Campbell Africana Library. <nowiki>ISBN 978-0-869-80851-1</nowiki>.</ref>
* George French Angas, naalanke mo teeminannde sappo e jeenay, huutoriima innde Tugala e dow nate nate mum.<ref>"Making outchoualla or native beer, at Gudu's kraal, Tugala River, Zulu country", a sketch by G F Angas; National Library of Australia.</ref>
Won e mbayliigaaji ɗii ina mbaawi hiisaade ko binndooɓe Oropnaaɓe adanɓe ɓee nganndaano wonde grammar Zulu ina huutoroo jokkere enɗam, heewi wonde ko "i-" walla "u-", ngam hollirde innde kalaas innde.
[[File:Tugela river mouth.jpg|thumb|right|Tugela river mouth]]
== Tuugnorgal ==
d42ee93kqwce2m8aqsu2gtgmoexkamv
Abubakar Olorun-Nimbe
0
42381
175546
2026-06-22T11:12:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175546
wikitext
text/x-wiki
Abubakar Ibiyinka Olorun-Nimbe (1908-1975) ko cafroowo e siyaasaajo Naajeeriya, kanko woni meer gadano wuro Lagos. O lomtii wuro Lagos e nder diiso sarɗiiji.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Olorun-Nimbe jibinaama to Lagos e galle Abdur-Raham e Ramotu Olorunimbe. Baaba maako laati tergal nder lanyol lesdi Naajeeriya je Herbert Macaulay, nden boo nder kawtal rento lesdi Lagos, anndiraangal Egbe Ilu. Olorun-Nimbe fuɗɗii jaŋde mum ko e janngude aayaaji Qur’aana, caggal ɗuum o yahri jaŋde to duɗal leslesal laamu to Lagos. Caggal ɗuum, o naati duɗal CMS Grammar, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. E hitaande 1930, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow ngam janngude safaara. O joofni jaŋde makko safaara ko e hitaande 1938, o woni safroowo keɓtinaaɗo e seppo. O arti leydi Naajeeriya e lewru suwee 1938, o naati e golle koloñaal, o woni ofisee safrooɓe tokosɓe. Toɗɗagol makko ngol timminaama e sarwiis koloñaal e hitaande 1940, o naati e golle keertiiɗe timmuɗe to Lagos ngam sosde opitaal Alafia.
Golle politik
Naatgol Olorun-Nimbe e nder politik fuɗɗii ko e hitaande 1944 nde o suɓaa diisneteeɗo e nder diiso wuro Lagos, o tawtoraama njillu NCNC e nder leydi Najeriya. O tawtoraama kadi woote gardagol leydi e lewru desaambar 1945, o suɓaama e 68% e wooteeji, o suɓaama kadi e wooteeji kuuɓtodinɗi 1947. E nder hitaande ndee kadi, o woniino kadi tergal e delegaasiyoŋ NCNC to Londres ngam salaade doosgal leydi Richards gollorngal e kuutoragol noddaango wonaa suɓaade e nder asaambele diiwaan e hakkundeejo.
Meer wuro Lagos
E hitaande 1950, sariya laamu nokkuure Lagos, N.17 hokki suɓol 24 dipiteeji nder kawtal wuro Lagos e darnde meer Lagos ngam suɓugo nder dipiteeji ɗin. Olorun-Nimbe suɓaama meer gadano Lagos e hitaande 1950 e hooreejo diɗɗal wuro Lagos, o walli Mbonu Ojike. O woni e oon nokku haa hitaande 1953. Darnde makko e gardagol wuro ngoo addani mo luural hakkunde makko e Oba Lagos, hono Adeniji Adele. Ñalnde 31 lewru juko hitaande 1951, e les doosgal leydi Macpherson, koloñaal Lagos hawraama e diiwaan hirnaange ngam golle njuɓɓudi. Sariya man hokki wakiili'en jowi ngam wakiili'en Lagos nder asamblee diiwal ngal haa Ibadan nden boo wakiili'en ɗiɗo ngam suɓol asamblee diiwal ngal nder suɓaaɓe Lagos ngam wakiili'en koloni'en nder suudu diiwal ngal. Lannda Olorun-Nimbe NCNC heɓi jooɗorɗe jowi Lagos fuu nden lannda man felliti neldugo Adeleke Adedoyin e Azikiwe haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga Asaamblee hirnaange. E nder Asamblee Hirnaange, Action Group joginooɗo doole asamblee oo suɓiima Adedoyin e Olorun-nimbe ngam wonde wakili’en Lagos to suudu sarɗiiji fedde nde scuttling peeje Azikiwe ngam yahde to caka. Kono, ko luutndii darnde NCNC nde Olorun-Nimbe heddotoo e Lagos e wonde meer, o felliti hawrude e golle ɗiɗi ɗee kala e wonde meer e suudu sarɗiiji leydi ndii jaɓaani woppude laamu ngam Azikiwe, ɗum addani hooreejo lannda oo waasde jogaade kala darnde e nder cafrirde ndee. Olorun-Nimbe ko caggal ɗuum riiwaa e lannda kaa.
Tuugnorgal
2a2t3fl9bs1pxuswzmoklj01szf24xy
175548
175546
2026-06-22T11:14:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175548
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Abubakar Ibiyinka Olorun-Nimbe (1908-1975) ko cafroowo e siyaasaajo Naajeeriya, kanko woni meer gadano wuro Lagos. O lomtii wuro Lagos e nder diiso sarɗiiji.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Olorun-Nimbe jibinaama to Lagos e galle Abdur-Raham e Ramotu Olorunimbe. Baaba maako laati tergal nder lanyol lesdi Naajeeriya je Herbert Macaulay, nden boo nder kawtal rento lesdi Lagos, anndiraangal Egbe Ilu. Olorun-Nimbe fuɗɗii jaŋde mum ko e janngude aayaaji Qur’aana, caggal ɗuum o yahri jaŋde to duɗal leslesal laamu to Lagos. Caggal ɗuum, o naati duɗal CMS Grammar, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. E hitaande 1930, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow ngam janngude safaara. O joofni jaŋde makko safaara ko e hitaande 1938, o woni safroowo keɓtinaaɗo e seppo. O arti leydi Naajeeriya e lewru suwee 1938, o naati e golle koloñaal, o woni ofisee safrooɓe tokosɓe. Toɗɗagol makko ngol timminaama e sarwiis koloñaal e hitaande 1940, o naati e golle keertiiɗe timmuɗe to Lagos ngam sosde opitaal Alafia.
Golle politik
Naatgol Olorun-Nimbe e nder politik fuɗɗii ko e hitaande 1944 nde o suɓaa diisneteeɗo e nder diiso wuro Lagos, o tawtoraama njillu NCNC e nder leydi Najeriya. O tawtoraama kadi woote gardagol leydi e lewru desaambar 1945, o suɓaama e 68% e wooteeji, o suɓaama kadi e wooteeji kuuɓtodinɗi 1947. E nder hitaande ndee kadi, o woniino kadi tergal e delegaasiyoŋ NCNC to Londres ngam salaade doosgal leydi Richards gollorngal e kuutoragol noddaango wonaa suɓaade e nder asaambele diiwaan e hakkundeejo.
Meer wuro Lagos
E hitaande 1950, sariya laamu nokkuure Lagos, N.17 hokki suɓol 24 dipiteeji nder kawtal wuro Lagos e darnde meer Lagos ngam suɓugo nder dipiteeji ɗin. Olorun-Nimbe suɓaama meer gadano Lagos e hitaande 1950 e hooreejo diɗɗal wuro Lagos, o walli Mbonu Ojike. O woni e oon nokku haa hitaande 1953. Darnde makko e gardagol wuro ngoo addani mo luural hakkunde makko e Oba Lagos, hono Adeniji Adele. Ñalnde 31 lewru juko hitaande 1951, e les doosgal leydi Macpherson, koloñaal Lagos hawraama e diiwaan hirnaange ngam golle njuɓɓudi. Sariya man hokki wakiili'en jowi ngam wakiili'en Lagos nder asamblee diiwal ngal haa Ibadan nden boo wakiili'en ɗiɗo ngam suɓol asamblee diiwal ngal nder suɓaaɓe Lagos ngam wakiili'en koloni'en nder suudu diiwal ngal. Lannda Olorun-Nimbe NCNC heɓi jooɗorɗe jowi Lagos fuu nden lannda man felliti neldugo Adeleke Adedoyin e Azikiwe haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga Asaamblee hirnaange. E nder Asamblee Hirnaange, Action Group joginooɗo doole asamblee oo suɓiima Adedoyin e Olorun-nimbe ngam wonde wakili’en Lagos to suudu sarɗiiji fedde nde scuttling peeje Azikiwe ngam yahde to caka. Kono, ko luutndii darnde NCNC nde Olorun-Nimbe heddotoo e Lagos e wonde meer, o felliti hawrude e golle ɗiɗi ɗee kala e wonde meer e suudu sarɗiiji leydi ndii jaɓaani woppude laamu ngam Azikiwe, ɗum addani hooreejo lannda oo waasde jogaade kala darnde e nder cafrirde ndee. Olorun-Nimbe ko caggal ɗuum riiwaa e lannda kaa.
Tuugnorgal
ikjlaq0hfu75f0dbnx1ukeqgc4i1uz7
175551
175548
2026-06-22T11:15:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175551
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Ibiyinka Olorun-Nimbe''' (1908-1975) ko cafroowo e siyaasaajo Naajeeriya, kanko woni meer gadano wuro Lagos. O lomtii wuro Lagos e nder diiso sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Olorun-Nimbe jibinaama to Lagos e galle Abdur-Raham e Ramotu Olorunimbe. Baaba maako laati tergal nder lanyol lesdi Naajeeriya je Herbert Macaulay, nden boo nder kawtal rento lesdi Lagos, anndiraangal Egbe Ilu. Olorun-Nimbe fuɗɗii jaŋde mum ko e janngude aayaaji Qur’aana, caggal ɗuum o yahri jaŋde to duɗal leslesal laamu to Lagos. Caggal ɗuum, o naati duɗal CMS Grammar, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. E hitaande 1930, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow ngam janngude safaara. O joofni jaŋde makko safaara ko e hitaande 1938, o woni safroowo keɓtinaaɗo e seppo. O arti leydi Naajeeriya e lewru suwee 1938, o naati e golle koloñaal, o woni ofisee safrooɓe tokosɓe. Toɗɗagol makko ngol timminaama e sarwiis koloñaal e hitaande 1940, o naati e golle keertiiɗe timmuɗe to Lagos ngam sosde opitaal Alafia.
== Golle politik ==
Naatgol Olorun-Nimbe e nder politik fuɗɗii ko e hitaande 1944 nde o suɓaa diisneteeɗo e nder diiso wuro Lagos, o tawtoraama njillu NCNC e nder leydi Najeriya. O tawtoraama kadi woote gardagol leydi e lewru desaambar 1945, o suɓaama e 68% e wooteeji, o suɓaama kadi e wooteeji kuuɓtodinɗi 1947. E nder hitaande ndee kadi, o woniino kadi tergal e delegaasiyoŋ NCNC to Londres ngam salaade doosgal leydi Richards gollorngal e kuutoragol noddaango wonaa suɓaade e nder asaambele diiwaan e hakkundeejo.
== Meer wuro Lagos ==
E hitaande 1950, sariya laamu nokkuure Lagos, N.17 hokki suɓol 24 dipiteeji nder kawtal wuro Lagos e darnde meer Lagos ngam suɓugo nder dipiteeji ɗin. Olorun-Nimbe suɓaama meer gadano Lagos e hitaande 1950 e hooreejo diɗɗal wuro Lagos, o walli Mbonu Ojike. O woni e oon nokku haa hitaande 1953. Darnde makko e gardagol wuro ngoo addani mo luural hakkunde makko e Oba Lagos, hono Adeniji Adele. Ñalnde 31 lewru juko hitaande 1951, e les doosgal leydi Macpherson, koloñaal Lagos hawraama e diiwaan hirnaange ngam golle njuɓɓudi. Sariya man hokki wakiili'en jowi ngam wakiili'en Lagos nder asamblee diiwal ngal haa Ibadan nden boo wakiili'en ɗiɗo ngam suɓol asamblee diiwal ngal nder suɓaaɓe Lagos ngam wakiili'en koloni'en nder suudu diiwal ngal. Lannda Olorun-Nimbe NCNC heɓi jooɗorɗe jowi Lagos fuu nden lannda man felliti neldugo Adeleke Adedoyin e Azikiwe haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga Asaamblee hirnaange. E nder Asamblee Hirnaange, Action Group joginooɗo doole asamblee oo suɓiima Adedoyin e Olorun-nimbe ngam wonde wakili’en Lagos to suudu sarɗiiji fedde nde scuttling peeje Azikiwe ngam yahde to caka. Kono, ko luutndii darnde NCNC nde Olorun-Nimbe heddotoo e Lagos e wonde meer, o felliti hawrude e golle ɗiɗi ɗee kala e wonde meer e suudu sarɗiiji leydi ndii jaɓaani woppude laamu ngam Azikiwe, ɗum addani hooreejo lannda oo waasde jogaade kala darnde e nder cafrirde ndee. Olorun-Nimbe ko caggal ɗuum riiwaa e lannda kaa.
== Tuugnorgal ==
05j8pki3c93hxyj77in1pwe4l6bcyv1
175552
175551
2026-06-22T11:17:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175552
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Ibiyinka Olorun-Nimbe''' (1908-1975) ko cafroowo e siyaasaajo Naajeeriya, kanko woni meer gadano wuro Lagos. O lomtii wuro Lagos e nder diiso sarɗiiji.l.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Silas|date=2019-12-24|title=Mayor of Lagos?|url=https://medium.com/@SilasOjo/mayor-of-lagos-58ba95a2a76d|access-date=2022-12-25|website=Medium|language=en}}</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Olorun-Nimbe jibinaama to Lagos e galle Abdur-Raham e Ramotu Olorunimbe. Baaba maako laati tergal nder lanyol lesdi Naajeeriya je Herbert Macaulay, nden boo nder kawtal rento lesdi Lagos, anndiraangal Egbe Ilu. Olorun-Nimbe fuɗɗii jaŋde mum ko e janngude aayaaji Qur’aana, caggal ɗuum o yahri jaŋde to duɗal leslesal laamu to Lagos. Caggal ɗuum, o naati duɗal CMS Grammar, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. E hitaande 1930, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow ngam janngude safaara. O joofni jaŋde makko safaara ko e hitaande 1938, o woni safroowo keɓtinaaɗo e seppo. O arti leydi Naajeeriya e lewru suwee 1938, o naati e golle koloñaal, o woni ofisee safrooɓe tokosɓe. Toɗɗagol makko ngol timminaama e sarwiis koloñaal e hitaande 1940, o naati e golle keertiiɗe timmuɗe to Lagos ngam sosde opitaal Alafia.
== Golle politik ==
Naatgol Olorun-Nimbe e nder politik fuɗɗii ko e hitaande 1944 nde o suɓaa diisneteeɗo e nder diiso wuro Lagos, o tawtoraama njillu NCNC e nder leydi Najeriya. O tawtoraama kadi woote gardagol leydi e lewru desaambar 1945, o suɓaama e 68% e wooteeji, o suɓaama kadi e wooteeji kuuɓtodinɗi 1947. E nder hitaande ndee kadi, o woniino kadi tergal e delegaasiyoŋ NCNC to Londres ngam salaade doosgal leydi Richards gollorngal e kuutoragol noddaango wonaa suɓaade e nder asaambele diiwaan e hakkundeejo.
== Meer wuro Lagos ==
E hitaande 1950, sariya laamu nokkuure Lagos, N.17 hokki suɓol 24 dipiteeji nder kawtal wuro Lagos e darnde meer Lagos ngam suɓugo nder dipiteeji ɗin. Olorun-Nimbe suɓaama meer gadano Lagos e hitaande 1950 e hooreejo diɗɗal wuro Lagos, o walli Mbonu Ojike. O woni e oon nokku haa hitaande 1953. Darnde makko e gardagol wuro ngoo addani mo luural hakkunde makko e Oba Lagos, hono Adeniji Adele. Ñalnde 31 lewru juko hitaande 1951, e les doosgal leydi Macpherson, koloñaal Lagos hawraama e diiwaan hirnaange ngam golle njuɓɓudi. Sariya man hokki wakiili'en jowi ngam wakiili'en Lagos nder asamblee diiwal ngal haa Ibadan nden boo wakiili'en ɗiɗo ngam suɓol asamblee diiwal ngal nder suɓaaɓe Lagos ngam wakiili'en koloni'en nder suudu diiwal ngal. Lannda Olorun-Nimbe NCNC heɓi jooɗorɗe jowi Lagos fuu nden lannda man felliti neldugo Adeleke Adedoyin e Azikiwe haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga Asaamblee hirnaange. E nder Asamblee Hirnaange, Action Group joginooɗo doole asamblee oo suɓiima Adedoyin e Olorun-nimbe ngam wonde wakili’en Lagos to suudu sarɗiiji fedde nde scuttling peeje Azikiwe ngam yahde to caka. Kono, ko luutndii darnde NCNC nde Olorun-Nimbe heddotoo e Lagos e wonde meer, o felliti hawrude e golle ɗiɗi ɗee kala e wonde meer e suudu sarɗiiji leydi ndii jaɓaani woppude laamu ngam Azikiwe, ɗum addani hooreejo lannda oo waasde jogaade kala darnde e nder cafrirde ndee. Olorun-Nimbe ko caggal ɗuum riiwaa e lannda kaa.
== Tuugnorgal ==
n1fyyrykp6iw63a2tytksezsimaogst
175555
175552
2026-06-22T11:21:10Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175555
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Ibiyinka Olorun-Nimbe''' (1908-1975) ko cafroowo e siyaasaajo Naajeeriya, kanko woni meer gadano wuro Lagos. O lomtii wuro Lagos e nder diiso sarɗiiji.l.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Silas|date=2019-12-24|title=Mayor of Lagos?|url=https://medium.com/@SilasOjo/mayor-of-lagos-58ba95a2a76d|access-date=2022-12-25|website=Medium|language=en}}</ref>
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Olorun-Nimbe jibinaama to Lagos e galle Abdur-Raham e Ramotu Olorunimbe. Baaba maako laati tergal nder lanyol lesdi Naajeeriya je Herbert Macaulay, nden boo nder kawtal rento lesdi Lagos, anndiraangal Egbe Ilu. Olorun-Nimbe fuɗɗii jaŋde mum ko e janngude aayaaji Qur’aana, caggal ɗuum o yahri jaŋde to duɗal leslesal laamu to Lagos. Caggal ɗuum, o naati duɗal CMS Grammar, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. E hitaande 1930, o heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow ngam janngude safaara. O joofni jaŋde makko safaara ko e hitaande 1938, o woni safroowo keɓtinaaɗo e seppo. O arti leydi Naajeeriya e lewru suwee 1938, o naati e golle koloñaal, o woni ofisee safrooɓe tokosɓe. Toɗɗagol makko ngol timminaama e sarwiis koloñaal e hitaande 1940, o naati e golle keertiiɗe timmuɗe to Lagos ngam sosde opitaal Alafia.<ref>Falola, T., & Salm, S. J. (2003). Nigerian cities. Trenton, NJ: Africa World Press. P. 256</ref>.<ref name="Van">{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2014/05/awo-stopped-zik-going-centre/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=18 October 2015|title=How Awo stopped Zik from going to the centre|date=1 May 2014|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Golle politik ==
Naatgol Olorun-Nimbe e nder politik fuɗɗii ko e hitaande 1944 nde o suɓaa diisneteeɗo e nder diiso wuro Lagos, o tawtoraama njillu NCNC e nder leydi Najeriya. O tawtoraama kadi woote gardagol leydi e lewru desaambar 1945, o suɓaama e 68% e wooteeji, o suɓaama kadi e wooteeji kuuɓtodinɗi 1947. E nder hitaande ndee kadi, o woniino kadi tergal e delegaasiyoŋ NCNC to Londres ngam salaade doosgal leydi Richards gollorngal e kuutoragol noddaango wonaa suɓaade e nder asaambele diiwaan e hakkundeejo.
== Meer wuro Lagos ==
E hitaande 1950, sariya laamu nokkuure Lagos, N.17 hokki suɓol 24 dipiteeji nder kawtal wuro Lagos e darnde meer Lagos ngam suɓugo nder dipiteeji ɗin. Olorun-Nimbe suɓaama meer gadano Lagos e hitaande 1950 e hooreejo diɗɗal wuro Lagos, o walli Mbonu Ojike. O woni e oon nokku haa hitaande 1953. Darnde makko e gardagol wuro ngoo addani mo luural hakkunde makko e Oba Lagos, hono Adeniji Adele. Ñalnde 31 lewru juko hitaande 1951, e les doosgal leydi Macpherson, koloñaal Lagos hawraama e diiwaan hirnaange ngam golle njuɓɓudi. Sariya man hokki wakiili'en jowi ngam wakiili'en Lagos nder asamblee diiwal ngal haa Ibadan nden boo wakiili'en ɗiɗo ngam suɓol asamblee diiwal ngal nder suɓaaɓe Lagos ngam wakiili'en koloni'en nder suudu diiwal ngal. Lannda Olorun-Nimbe NCNC heɓi jooɗorɗe jowi Lagos fuu nden lannda man felliti neldugo Adeleke Adedoyin e Azikiwe haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga Asaamblee hirnaange. E nder Asamblee Hirnaange, Action Group joginooɗo doole asamblee oo suɓiima Adedoyin e Olorun-nimbe ngam wonde wakili’en Lagos to suudu sarɗiiji fedde nde scuttling peeje Azikiwe ngam yahde to caka. Kono, ko luutndii darnde NCNC nde Olorun-Nimbe heddotoo e Lagos e wonde meer, o felliti hawrude e golle ɗiɗi ɗee kala e wonde meer e suudu sarɗiiji leydi ndii jaɓaani woppude laamu ngam Azikiwe, ɗum addani hooreejo lannda oo waasde jogaade kala darnde e nder cafrirde ndee. Olorun-Nimbe ko caggal ɗuum riiwaa e lannda kaa.
== Tuugnorgal ==
6d1ngaelt7sz4jhrx7k2p2kpsgivuxy
Janet Febisola Adeyemi
0
42382
175547
2026-06-22T11:13:59Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359942358|Janet Febisola Adeyemi]]"
175547
wikitext
text/x-wiki
'''Janet Febisola Adeyemi''' (jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1958) ko hooreejo hannde fedde rewɓe e nder njulaagu e nder [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], fedde jokkondirnde e fedde [[International Women in Mining|rewɓe e nder njulaagu hakkunde leyɗeele]] . O woniino kadi e Goomu ƴellitaare peeje e ƴellitgol politik e nder hitaande 2016 Governor cuɓaaɗo e [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] . O jeyaa ko e fedde renndo siwil yaajnde yuɓɓinde golle e nder caɗeele ɗe Kaduna Sud waɗi ko ɓooyaani koo. O golliima no feewi e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer, tergal e yiilirde ICRC, balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi ndii e geɗe Asamblee ngenndiijo, hooreejo diiwaan Ondo Cocoa Industry, e nder goomuuji wasiyaaji goɗɗi e ajendaaji ƴellitaare ngenndi.
E nder manndaa makko e nder Asaambele ngenndi, o woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam, ilam e mborosaaji, hooreejo goomu leslesu ko faati e miniraaji e jawdi ndiyam. O walli/wallitorii kuule 15 ɗe o ƴetti ngam waɗde sariya e nder kuule eɓɓaaɗe goɗɗe keewɗe hay so tawii o woniino tergal e lannda politik tokooso. O hollitii anniya makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Ondo South e les njiimaandi (APC) ñalnde 17 lewru Seeɗto hitaande 2018.
== Nguurndam e ɓesngu puɗɗaangu ==
Janet Adeyemi jibinaa ko mawɗo Ebenezer Akinboboye Adepoju e mawɗo mawɗo (laamɗo debbo) Florence Motinola Adepoju, anndiraaɗo e innde mum ''Yagbata mo Ile oluji'', diiwaan Ondo. Baaba makko, mawɗo Adepoju ko golloowo laamu toppitiiɗo golle feccere e laawol mawngol jokkondirngol e saraaji Ile Oluji. Yumma makko, mawɗo Adepoju, ko debbo njulaagu keɓtinaaɗo, ummoriiɗo e baasal, wonti gooto e njulaagu ɓurngu alɗude e wuro mum. Kaaw Adeyemi, Oba (Engr.) Stephen Sulade Adedugbe ko laamɗo Ile-Oluji - laamɗo mawɗo no feewi e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya, Jegun Ile-Oluji.
O mawni ko to Jos e nder wolde hakkunde leyɗeele, ɓesngu makko ina fotnoo warde e nder hareeji ɗii. Koɗo makko rokkii ɓe moƴƴere hisnoore nde addani ɓe dogde e dowla oo, ɓe ngarta e dowla maɓɓe ɗo ɓe ngummii ɗoo.
Adeyemi yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile-Ife ngam heɓde seedantaagal makko leslesal to bannge geɗe leydi. Nde o heɓi bak makko, o golliima e porogaraam (programme) Korse Serwis Sukaaɓe Ngenndiijo, o woni geologist almuudo. Kanko e jom suudu makko potɗo wonde (Engr. TAT Adeyemi) ɓe keɓii bursiiji Commonwealth e Komisariyaa Faggudu Orop, ɗi ɓe ndokki ɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Loughborough, to leydi Angalteer.
== Suudu sarɗiiji fedde nde (Niiseer) ==
Adeyemi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ile-oluji/Oke-igbo nder hitaande 1998. O laati binndoowo kuuɗe ɗuuɗɗe nden o huwi nder laabi lanndaaji ɗuuɗɗi nder wakkatiiji ɗuɗɗi.
O daraniima ajendaaji ƴellitaare e potal rewɓe e worɓe ; o wallitorii kuulal taƴondiral rewɓe (Haɗeede) e hitaande 2000 [1] ngal daɗndi annduɓe hirnaange heewɓe ngal addani ganndo Kanadaa gooto ƴeewtaade binndanɗe doktoraa. [2] E nder leydi ndii, Adeyemi ina wallita e sosde Komisariyaa Niger-Delta, woni fedde nde sosaa ngam haɓaade ŋakkeende ƴellitaare mawnde e nokkuuji peewnugol petroŋ e nder leydi Nijeer. O jeyaa ko e daraniiɓe yoɓde ñamaale yaajɗe leydi Najeriya fotde 18 Miliyaar dolaar; o woniino nulaaɗo ngam yeewtidde e senaateeruuji Amerik to World Trade Center to New York ngam ƴellitde nafoore paaspoor yaafuya ñamaale.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
4jy7b91p06ymeptd6sdki3nk4yzifox
175549
175547
2026-06-22T11:14:30Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359942358|Janet Febisola Adeyemi]]"
175549
wikitext
text/x-wiki
'''Janet Febisola Adeyemi''' (jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1958) ko hooreejo hannde fedde rewɓe e nder njulaagu e nder [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], fedde jokkondirnde e fedde [[International Women in Mining|rewɓe e nder njulaagu hakkunde leyɗeele]] . O woniino kadi e Goomu ƴellitaare peeje e ƴellitgol politik e nder hitaande 2016 Governor cuɓaaɗo e [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] . O jeyaa ko e fedde renndo siwil yaajnde yuɓɓinde golle e nder caɗeele ɗe Kaduna Sud waɗi ko ɓooyaani koo. O golliima no feewi e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer, tergal e yiilirde ICRC, balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi ndii e geɗe Asamblee ngenndiijo, hooreejo diiwaan Ondo Cocoa Industry, e nder goomuuji wasiyaaji goɗɗi e ajendaaji ƴellitaare ngenndi.<ref>Adeyemi, Janet. "Jfa4senate2019". Facebook. Retrieved 24 September 2018.</ref>
E nder manndaa makko e nder Asaambele ngenndi, o woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam, ilam e mborosaaji, hooreejo goomu leslesu ko faati e miniraaji e jawdi ndiyam. O walli/wallitorii kuule 15 ɗe o ƴetti ngam waɗde sariya e nder kuule eɓɓaaɗe goɗɗe keewɗe hay so tawii o woniino tergal e lannda politik tokooso. O hollitii anniya makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Ondo South e les njiimaandi (APC) ñalnde 17 lewru Seeɗto hitaande 2018.
== Nguurndam e ɓesngu puɗɗaangu ==
Janet Adeyemi jibinaa ko mawɗo Ebenezer Akinboboye Adepoju e mawɗo mawɗo (laamɗo debbo) Florence Motinola Adepoju, anndiraaɗo e innde mum ''Yagbata mo Ile oluji'', diiwaan Ondo. Baaba makko, mawɗo Adepoju ko golloowo laamu toppitiiɗo golle feccere e laawol mawngol jokkondirngol e saraaji Ile Oluji. Yumma makko, mawɗo Adepoju, ko debbo njulaagu keɓtinaaɗo, ummoriiɗo e baasal, wonti gooto e njulaagu ɓurngu alɗude e wuro mum. Kaaw Adeyemi, Oba (Engr.) Stephen Sulade Adedugbe ko laamɗo Ile-Oluji - laamɗo mawɗo no feewi e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya, Jegun Ile-Oluji.
O mawni ko to Jos e nder wolde hakkunde leyɗeele, ɓesngu makko ina fotnoo warde e nder hareeji ɗii. Koɗo makko rokkii ɓe moƴƴere hisnoore nde addani ɓe dogde e dowla oo, ɓe ngarta e dowla maɓɓe ɗo ɓe ngummii ɗoo.
Adeyemi yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile-Ife ngam heɓde seedantaagal makko leslesal to bannge geɗe leydi. Nde o heɓi bak makko, o golliima e porogaraam (programme) Korse Serwis Sukaaɓe Ngenndiijo, o woni geologist almuudo. Kanko e jom suudu makko potɗo wonde (Engr. TAT Adeyemi) ɓe keɓii bursiiji Commonwealth e Komisariyaa Faggudu Orop, ɗi ɓe ndokki ɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Loughborough, to leydi Angalteer.
== Suudu sarɗiiji fedde nde (Niiseer) ==
Adeyemi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ile-oluji/Oke-igbo nder hitaande 1998. O laati binndoowo kuuɗe ɗuuɗɗe nden o huwi nder laabi lanndaaji ɗuuɗɗi nder wakkatiiji ɗuɗɗi.
O daraniima ajendaaji ƴellitaare e potal rewɓe e worɓe ; o wallitorii kuulal taƴondiral rewɓe (Haɗeede) e hitaande 2000 [1] ngal daɗndi annduɓe hirnaange heewɓe ngal addani ganndo Kanadaa gooto ƴeewtaade binndanɗe doktoraa. [2] E nder leydi ndii, Adeyemi ina wallita e sosde Komisariyaa Niger-Delta, woni fedde nde sosaa ngam haɓaade ŋakkeende ƴellitaare mawnde e nokkuuji peewnugol petroŋ e nder leydi Nijeer. O jeyaa ko e daraniiɓe yoɓde ñamaale yaajɗe leydi Najeriya fotde 18 Miliyaar dolaar; o woniino nulaaɗo ngam yeewtidde e senaateeruuji Amerik to World Trade Center to New York ngam ƴellitde nafoore paaspoor yaafuya ñamaale.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
9o7woaxla412urw8mh0h1nia85ivc2u
175550
175549
2026-06-22T11:14:45Z
Sardeeq
14292
175550
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Janet Febisola Adeyemi''' (jibinaa ko ñalnde 16 lewru juko hitaande 1958) ko hooreejo hannde fedde rewɓe e nder njulaagu e nder [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], fedde jokkondirnde e fedde [[International Women in Mining|rewɓe e nder njulaagu hakkunde leyɗeele]] . O woniino kadi e Goomu ƴellitaare peeje e ƴellitgol politik e nder hitaande 2016 Governor cuɓaaɗo e [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] . O jeyaa ko e fedde renndo siwil yaajnde yuɓɓinde golle e nder caɗeele ɗe Kaduna Sud waɗi ko ɓooyaani koo. O golliima no feewi e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer, tergal e yiilirde ICRC, balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi ndii e geɗe Asamblee ngenndiijo, hooreejo diiwaan Ondo Cocoa Industry, e nder goomuuji wasiyaaji goɗɗi e ajendaaji ƴellitaare ngenndi.<ref>Adeyemi, Janet. "Jfa4senate2019". Facebook. Retrieved 24 September 2018.</ref>
E nder manndaa makko e nder Asaambele ngenndi, o woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam, ilam e mborosaaji, hooreejo goomu leslesu ko faati e miniraaji e jawdi ndiyam. O walli/wallitorii kuule 15 ɗe o ƴetti ngam waɗde sariya e nder kuule eɓɓaaɗe goɗɗe keewɗe hay so tawii o woniino tergal e lannda politik tokooso. O hollitii anniya makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Ondo South e les njiimaandi (APC) ñalnde 17 lewru Seeɗto hitaande 2018.
== Nguurndam e ɓesngu puɗɗaangu ==
Janet Adeyemi jibinaa ko mawɗo Ebenezer Akinboboye Adepoju e mawɗo mawɗo (laamɗo debbo) Florence Motinola Adepoju, anndiraaɗo e innde mum ''Yagbata mo Ile oluji'', diiwaan Ondo. Baaba makko, mawɗo Adepoju ko golloowo laamu toppitiiɗo golle feccere e laawol mawngol jokkondirngol e saraaji Ile Oluji. Yumma makko, mawɗo Adepoju, ko debbo njulaagu keɓtinaaɗo, ummoriiɗo e baasal, wonti gooto e njulaagu ɓurngu alɗude e wuro mum. Kaaw Adeyemi, Oba (Engr.) Stephen Sulade Adedugbe ko laamɗo Ile-Oluji - laamɗo mawɗo no feewi e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya, Jegun Ile-Oluji.
O mawni ko to Jos e nder wolde hakkunde leyɗeele, ɓesngu makko ina fotnoo warde e nder hareeji ɗii. Koɗo makko rokkii ɓe moƴƴere hisnoore nde addani ɓe dogde e dowla oo, ɓe ngarta e dowla maɓɓe ɗo ɓe ngummii ɗoo.
Adeyemi yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile-Ife ngam heɓde seedantaagal makko leslesal to bannge geɗe leydi. Nde o heɓi bak makko, o golliima e porogaraam (programme) Korse Serwis Sukaaɓe Ngenndiijo, o woni geologist almuudo. Kanko e jom suudu makko potɗo wonde (Engr. TAT Adeyemi) ɓe keɓii bursiiji Commonwealth e Komisariyaa Faggudu Orop, ɗi ɓe ndokki ɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Loughborough, to leydi Angalteer.
== Suudu sarɗiiji fedde nde (Niiseer) ==
Adeyemi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ile-oluji/Oke-igbo nder hitaande 1998. O laati binndoowo kuuɗe ɗuuɗɗe nden o huwi nder laabi lanndaaji ɗuuɗɗi nder wakkatiiji ɗuɗɗi.
O daraniima ajendaaji ƴellitaare e potal rewɓe e worɓe ; o wallitorii kuulal taƴondiral rewɓe (Haɗeede) e hitaande 2000 [1] ngal daɗndi annduɓe hirnaange heewɓe ngal addani ganndo Kanadaa gooto ƴeewtaade binndanɗe doktoraa. [2] E nder leydi ndii, Adeyemi ina wallita e sosde Komisariyaa Niger-Delta, woni fedde nde sosaa ngam haɓaade ŋakkeende ƴellitaare mawnde e nokkuuji peewnugol petroŋ e nder leydi Nijeer. O jeyaa ko e daraniiɓe yoɓde ñamaale yaajɗe leydi Najeriya fotde 18 Miliyaar dolaar; o woniino nulaaɗo ngam yeewtidde e senaateeruuji Amerik to World Trade Center to New York ngam ƴellitde nafoore paaspoor yaafuya ñamaale.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
1uz8fy2pobp8znyulubbdw7ibepbby3
Maayo Olifant (Limpopo)
0
42383
175553
2026-06-22T11:18:35Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Olifants''', Lepelle,[3] iBhalule walla Obalule[4] ( Afriknaajo: Olifantsrivier ; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5] == Yahde == Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder..."
175553
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Olifants''', Lepelle,[3] iBhalule walla Obalule[4] ( Afriknaajo: Olifantsrivier ; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5]
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.[7]
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo nawde leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.[8] Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
mwezvtzyibfx51t81rkht4bqa7udycj
175554
175553
2026-06-22T11:20:40Z
Nnamadee
11577
175554
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,[3] iBhalule walla Obalule[4] (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5]
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.[7]
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo nawde leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.[8] Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
o01wgpyn82ws933uaezcqtgy3xlsz32
175556
175554
2026-06-22T11:22:40Z
Nnamadee
11577
175556
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule[4] (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5]
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.[7]
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo nawde leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.[8] Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
kzlsuhdm8k1werlkczhm5pcxx7hsffw
175559
175556
2026-06-22T11:26:21Z
Nnamadee
11577
175559
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5]
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.[7]
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo nawde leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.[8] Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
rywavsni8rk3ynyh7bcm1py2dna640x
175561
175559
2026-06-22T11:27:39Z
Nnamadee
11577
175561
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.[5]
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
7lp9gjs0qxvenmt7h1vdz93wsqfusik
175562
175561
2026-06-22T11:28:09Z
Nnamadee
11577
175562
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.[9] Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
s45w1hm1llqhyxttcayvpq0pap5s88v
175563
175562
2026-06-22T11:28:42Z
Nnamadee
11577
175563
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.[10]
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
6y2x7mloxa4fecyj2p49exudhxo5nhb
175564
175563
2026-06-22T11:29:12Z
Nnamadee
11577
175564
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba[11] e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
l0lrs77gx5886qf81f8wya7t8pvywnj
175566
175564
2026-06-22T11:29:37Z
Nnamadee
11577
175566
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba<ref>Luvuvu Lethaba WMA 2</ref> e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.[12] Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
ae6x3u0943o0d1si3rc92pxv2n2n8zh
175567
175566
2026-06-22T11:30:23Z
Nnamadee
11577
175567
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba<ref>Luvuvu Lethaba WMA 2</ref> e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref> Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.[13] Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
269l5c6962zm0uvn5p7c1ivwssyft0x
175569
175567
2026-06-22T11:30:52Z
Nnamadee
11577
175569
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba<ref>Luvuvu Lethaba WMA 2</ref> e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref> Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.<ref>Olifants river WMA 4</ref> Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.[14]
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
gim8jktm6x01i1jhgz3rj5orouwhxnf
175570
175569
2026-06-22T11:31:30Z
Nnamadee
11577
175570
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba<ref>Luvuvu Lethaba WMA 2</ref> e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref> Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.<ref>Olifants river WMA 4</ref> Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.<ref>Shingwedzi River: why is it the most polluted river in the KNP?</ref>
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir[15]
== Tuugnorgal ==
svxuwhbvguuqey46dnz7avm82jqv0t2
175572
175570
2026-06-22T11:32:07Z
Nnamadee
11577
175572
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Olifants''', Lepelle,<ref>Olifants River now called Lepelle</ref> iBhalule walla Obalule<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref> (Afriknaajo: Olifantsrivier; Purtugaal: Rio dos Elefantes ) ko maayo wonngo e Afrik worgo e Mosammbik, caaɗngol maayo Limpopo. Nde fawii ko e nokku ɓuuɓɗo B e nder geec ɓuuɓɗo Afrik worgo. Nokku daartol leñol Pedi, Sekhukhuneland, woni ko hakkunde maayo Olifants e gooto e maayooji mum ɓurɗi mawnude, maayo Steelpoort.<ref>"The Ba Pedi". Archived from the original on 2012-03-14. Retrieved 2012-03-14.</ref>
== Yahde ==
Maayo Olifants ina jogii iwdi mum hakkunde Breyten e Bethal, e nder diiwaan Mpumalanga.[6] Nde rewata ko fuɗnaange feewde diiwaan Limpopo rewrude e baraas Witbank, caggal ɗuum baraas Loskop, nde dogata fuɗnaange ko Transvaal Drakensberg, nde taƴata ko e ŋoral Abel Erasmus, nde rewata fuɗnaange haa ɓura ɗoon e dow Lowveld ngam jokkondirde e maayo Letaba. Nde taƴi e nder diiwaan Gaza, to Mosammbik, caggal nde nde taƴi e nder koye Lebombo e laawol ŋoral Olifants, nde wonti Rio dos Elefantes, nde jokki e maayo Limpopo caggal 40 km hade mayre naatde e maayo Indiya to Xai-Xai to fuɗnaange Maputo.
== Kalite ndiyam ==
Duuɓi ɓurɗi heewde e taƴe maayo hakkundeejo ina addana maayo ngoo naw<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref>de leydi ɓuuɓndi caggal toɓooli mawɗi.<ref>The Olifants River System Archived 2007-07-03 at the Wayback Machine</ref> Maayo Olifants wontii gooto e maayooji ɓurɗi bonde e Afrik worgo, wonaa e mborosaaji yimɓe walla e mborosaaji gollorɗe, kono ko e mborosaaji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi.<ref>Contaminated Olifants River Running Out of Time</ref> Wiɗto waɗaango e hitaande 2013 to nokku biyeteeɗo Kruger Park hollitii wonde maayo ngoo ko mesotrophique, ɗum firti ko toɓɓere nguura ina famɗi no feewi, hay so tawii noon ɓeydagol seeɗa e nitrateeji ina waawi fuɗɗoraade eutrophication. Toɓɓe sulfaat toowɗe no feewi ina njeyaa e ko addani njulaagu kuuraa e njulaagu e nder diiwaan toowɗo oo.<ref>Smit, NJ; Wepener, V; Vlok, W; Wagenaar, GM; van Vuren, JHJ (2013). Conservation of tigerfish, Hydrocynus vittatus, in the Kruger National Park with the emphasis on establishing the suitability of the water quantity and quality requirements for the Olifants and Luvuvhu rivers: report to the Water Research Commission (PDF). Gezina [South Africa]: Water Research Commission. p. vi. <nowiki>ISBN 978-1-4312-0358-1</nowiki>. Retrieved 28 February 2022.</ref>
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri mawnude e maayo Olifants ko maayo Letaba<ref>Luvuvu Lethaba WMA 2</ref> e maayo Steelpoort anndiraango maayo Tubatse.<ref>Major rivers and streams within the Limpopo River Basin</ref> Laabi goɗɗi ɗii ko: Tongwane, Blyde, Muusa, Spekboom, Timbavati, Nkumpi, Ga-Selati, Klaserie, Makhutswi, Maayo Mohlapitse, Maayo Lepellane, Maayo Mohwetse e Maayo Ngwaritsi. Won e maayo, haa teeŋti e maayo Klein Olifants (iwdi mum ko sara Hendrina, hawri e maayo Olifants les ɓuuɓri Middelburg), Elands, Wilge e Bronkhorstspruit, ina ummoo e nokkuuji huɗo Highveld.<ref>Olifants river WMA 4</ref> Maayo Shingwedzi ina rewa sara bannge worgo-fuɗnaange weendu Massingir, ina hawra e daande maayo Olifants fotde 12 km dow ŋoral baraas oo.<ref>Shingwedzi River: why is it the most polluted river in the KNP?</ref>
== Baraasuuji ==
Baraaji mawɗi capanɗe tati e nder maayo Olifants ina mbaɗi ɗeeɗoo :
* Afrik worgo
* Baraas Witbank
* Baraas Rhenosterkop, to maayo Elands
* Rust de Baras winndere
* Baraas Blyderivierport
* Baraas Loskop
* Baraas Middelburg, dow maayo Klein Olifants
* Baraas Ohrigstad
* Baraas De Hoop
* Banndiraagal Boshielo
* Baraaji Phalaborwa
== Mosammbik ==
* Baraas Masingir<ref>"Massingir Dam & Flooding of Olifants Gorge". Archived from the original on 2017-07-27. Retrieved 2012-03-16.</ref>
== Tuugnorgal ==
tf94b1dr83mvj4p4g0vmouz0zcz614v
Michael Okpara
0
42384
175557
2026-06-22T11:23:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175557
wikitext
text/x-wiki
Michael Iheonukara Okpara // c(25 Duujal 1920 – 17 Duujal 1984) woniino siyaasyanke Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya Fuunaange wakkati Republique arandeere, diga hitaande 1959 haa 1966. E duuɓi 39, o woni hooreejo lesdi ɓurduɗo famɗugo. O woniino daraniiɗo ko o inniri "sosiyalism pragmatic" o miijii wonde moƴƴitingol ndema ina foti wonde huunde himmunde e nafoore leydi Najeriya.
Tuugnorgal
kz19w13annodtd7rj845wnb7zn19pdv
175558
175557
2026-06-22T11:24:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175558
wikitext
text/x-wiki
'''Michael Iheonukara Okpara // c('''25 Duujal 1920 – 17 Duujal 1984) woniino siyaasyanke Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya Fuunaange wakkati Republique arandeere, diga hitaande 1959 haa 1966. E duuɓi 39, o woni hooreejo lesdi ɓurduɗo famɗugo. O woniino daraniiɗo ko o inniri "sosiyalism pragmatic" o miijii wonde moƴƴitingol ndema ina foti wonde huunde himmunde e nafoore leydi Najeriya.
== Tuugnorgal ==
ttso0gapqy5o2miylcvyald5dlcp8fe
175560
175558
2026-06-22T11:26:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175560
wikitext
text/x-wiki
'''Michael Iheonukara Okpara // c('''25 Duujal 1920 – 17 Duujal 1984) woniino siyaasyanke Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya Fuunaange wakkati Republique arandeere, diga hitaande 1959 haa 1966. E duuɓi 39, o woni hooreejo lesdi ɓurduɗo famɗugo. O woniino daraniiɗo ko o inniri "sosiyalism pragmatic" o miijii wonde moƴƴitingol ndema ina foti wonde huunde himmunde e nafoore leydi Najeriya.<ref>{{cite news|date=2021-03-03|title=The Guardian's Recognition of Excellence for Women in Public Service in focus as WIMBIZ endorses event|url=https://guardian.ng/business-services/the-guardians-recognition-of-excellence-for-women-in-public-service-in-focus-as-wimbiz-endorses-event/|location=Lagos, Nigeria|last1=Ojo|first1=Dele|last2=Tijani-Alabi|first2=Fatai|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Michael Iheonukara Okpara: A resolute and selfless leader|url=https://guardian.ng/sunday-magazine/michael-iheonukara-okpara-a-resolute-and-selfless-leader/|location=Lagos, Nigeria|last=Awa|first=Omiko|date=2020-01-19|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (7)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-7/|location=Lagos, Nigeria|last=Okeke|first=Ezekiel|date=2017-07-12|access-date=2020-05-28|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4e435169wc0hpitukrwih30kie7xs7w
Edward Ikem Okeke
0
42385
175565
2026-06-22T11:29:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175565
wikitext
text/x-wiki
Edward Ikem OkekeListenR (1 lewru bowte hitaande 1942 e nder leydi Angalteer e nder leydi Naajeeriya – 2 lewru juko hitaande 1995 e nder diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya) ko jaŋnguɗo Sowiyetik, ko o politik, jannginoowo, e gardiiɗo senndikaaji Naajeeriya. O laati cukko hooreejo lanyol rimɗinki yimɓe lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati tergal hukuumaaji rento ngam jaami’aare Sokoto, jooni jaami’aare Usmanu Danfodiyo, Sokoto. Caggal nde Dr. Okeke e S.G Ikoku njippii e NPN, Dr. Okeke woniino jaagorgal keeringal to hooreejo leydi Naajeeriya Shehu Shagari, e wonde hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.
Okeke jibinaa ko e Sir Edward Ikem Okeke mo Nnewi, jom leydi doole ummoriiɗo Nnewi to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, ko banndiraaɓe Sir Louis Phillippe Odumegwu (baaba Ojukwu Chukwuemeka Odumegwu-Ojukwu, gonnooɗo hooreejo leydi Biafia mo nguurndam mum juuti).
Jaangirde
Okeke jannginaama e nder galle mum e jannginooɓe keeriiɓe hade mum neldeede to duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist, to Uzuakoli. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge A Levels e hitaande 1959. Tuggi 1959 haa 1971, o janngi, o waɗi wiɗtooji ganndal to Angalteer e to Riisi. E hitaande 1971, o rokkaa Doktoor to bannge safaara, ummoraade e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde 2ɓal to Moscow, hannde ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe wiɗto ngenndiwal Riisi.[citation needed]
Wolde do goɗɗo
Okeke ɗon ƴama E.C Amuchie, nder deftere maako, ASIKA: An Intellectual in Government, ngam o jeyaa nder rento annduɓe Naajeeriya, ɓe ɗon mari haaje ardiiɓe, ngam lanndaaji siyaasaaku, ɗi walaa nafuuda dow ɓillaaji lesdi Naajeeriya, ammaa ɓe naftorii semmbiɗinki laamu e jawdi nder elite Naajeeriya.
Gang mo Tato
Okeke, Senator Uche Chukwumerije, e Mazi SG Ikoku, ɓe ɗonno laara daande hakkiilo, e ardiiɓe yeeso, ngam lanndaaji siyaasaaku tati mawɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. Ko worɓe tato ɓee fof ngoni sehilaaɓe cukaagu, terɗe leñol Igbo, e jaŋngooɓe duɗe prep styled Nigerian-English, ɗum ɓeydii nuɗɗinki wakkati republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, dow system siyaasaaku Naajeeriya ɗon mari haaje alɗuɓe.[ambiguous]
Tuugnorgal
84nf233d5jymgmgdwvlgzct5dr54wfl
175568
175565
2026-06-22T11:30:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175568
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Edward Ikem OkekeListenR (1 lewru bowte hitaande 1942 e nder leydi Angalteer e nder leydi Naajeeriya – 2 lewru juko hitaande 1995 e nder diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya) ko jaŋnguɗo Sowiyetik, ko o politik, jannginoowo, e gardiiɗo senndikaaji Naajeeriya. O laati cukko hooreejo lanyol rimɗinki yimɓe lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati tergal hukuumaaji rento ngam jaami’aare Sokoto, jooni jaami’aare Usmanu Danfodiyo, Sokoto. Caggal nde Dr. Okeke e S.G Ikoku njippii e NPN, Dr. Okeke woniino jaagorgal keeringal to hooreejo leydi Naajeeriya Shehu Shagari, e wonde hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.
Okeke jibinaa ko e Sir Edward Ikem Okeke mo Nnewi, jom leydi doole ummoriiɗo Nnewi to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, ko banndiraaɓe Sir Louis Phillippe Odumegwu (baaba Ojukwu Chukwuemeka Odumegwu-Ojukwu, gonnooɗo hooreejo leydi Biafia mo nguurndam mum juuti).
Jaangirde
Okeke jannginaama e nder galle mum e jannginooɓe keeriiɓe hade mum neldeede to duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist, to Uzuakoli. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge A Levels e hitaande 1959. Tuggi 1959 haa 1971, o janngi, o waɗi wiɗtooji ganndal to Angalteer e to Riisi. E hitaande 1971, o rokkaa Doktoor to bannge safaara, ummoraade e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde 2ɓal to Moscow, hannde ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe wiɗto ngenndiwal Riisi.[citation needed]
Wolde do goɗɗo
Okeke ɗon ƴama E.C Amuchie, nder deftere maako, ASIKA: An Intellectual in Government, ngam o jeyaa nder rento annduɓe Naajeeriya, ɓe ɗon mari haaje ardiiɓe, ngam lanndaaji siyaasaaku, ɗi walaa nafuuda dow ɓillaaji lesdi Naajeeriya, ammaa ɓe naftorii semmbiɗinki laamu e jawdi nder elite Naajeeriya.
Gang mo Tato
Okeke, Senator Uche Chukwumerije, e Mazi SG Ikoku, ɓe ɗonno laara daande hakkiilo, e ardiiɓe yeeso, ngam lanndaaji siyaasaaku tati mawɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. Ko worɓe tato ɓee fof ngoni sehilaaɓe cukaagu, terɗe leñol Igbo, e jaŋngooɓe duɗe prep styled Nigerian-English, ɗum ɓeydii nuɗɗinki wakkati republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, dow system siyaasaaku Naajeeriya ɗon mari haaje alɗuɓe.[ambiguous]
Tuugnorgal
6vyupldrvl6x82hbkgfve4kmvkcmv9c
175571
175568
2026-06-22T11:31:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175571
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Edward Ikem OkekeListenR''' (1 lewru bowte hitaande 1942 e nder leydi Angalteer e nder leydi Naajeeriya – 2 lewru juko hitaande 1995 e nder diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya) ko jaŋnguɗo Sowiyetik, ko o politik, jannginoowo, e gardiiɗo senndikaaji Naajeeriya. O laati cukko hooreejo lanyol rimɗinki yimɓe lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati tergal hukuumaaji rento ngam jaami’aare Sokoto, jooni jaami’aare Usmanu Danfodiyo, Sokoto. Caggal nde Dr. Okeke e S.G Ikoku njippii e NPN, Dr. Okeke woniino jaagorgal keeringal to hooreejo leydi Naajeeriya Shehu Shagari, e wonde hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.
Okeke jibinaa ko e Sir Edward Ikem Okeke mo Nnewi, jom leydi doole ummoriiɗo Nnewi to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, ko banndiraaɓe Sir Louis Phillippe Odumegwu (baaba Ojukwu Chukwuemeka Odumegwu-Ojukwu, gonnooɗo hooreejo leydi Biafia mo nguurndam mum juuti).
== Jaangirde ==
Okeke jannginaama e nder galle mum e jannginooɓe keeriiɓe hade mum neldeede to duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist, to Uzuakoli. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge A Levels e hitaande 1959. Tuggi 1959 haa 1971, o janngi, o waɗi wiɗtooji ganndal to Angalteer e to Riisi. E hitaande 1971, o rokkaa Doktoor to bannge safaara, ummoraade e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde 2ɓal to Moscow, hannde ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe wiɗto ngenndiwal Riisi.[citation needed]
== Wolde do goɗɗo ==
Okeke ɗon ƴama E.C Amuchie, nder deftere maako, ASIKA: An Intellectual in Government, ngam o jeyaa nder rento annduɓe Naajeeriya, ɓe ɗon mari haaje ardiiɓe, ngam lanndaaji siyaasaaku, ɗi walaa nafuuda dow ɓillaaji lesdi Naajeeriya, ammaa ɓe naftorii semmbiɗinki laamu e jawdi nder elite Naajeeriya.
== Gang mo Tato ==
Okeke, Senator Uche Chukwumerije, e Mazi SG Ikoku, ɓe ɗonno laara daande hakkiilo, e ardiiɓe yeeso, ngam lanndaaji siyaasaaku tati mawɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. Ko worɓe tato ɓee fof ngoni sehilaaɓe cukaagu, terɗe leñol Igbo, e jaŋngooɓe duɗe prep styled Nigerian-English, ɗum ɓeydii nuɗɗinki wakkati republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, dow system siyaasaaku Naajeeriya ɗon mari haaje alɗuɓe.[ambiguous]
== Tuugnorgal ==
l18rb91594v9c43iyua1ymr8zijfc6e
175573
175571
2026-06-22T11:33:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175573
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Edward Ikem OkekeListenR''' (1 lewru bowte hitaande 1942 e nder leydi Angalteer e nder leydi Naajeeriya – 2 lewru juko hitaande 1995 e nder diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya) ko jaŋnguɗo Sowiyetik, ko o politik, jannginoowo, e gardiiɗo senndikaaji Naajeeriya. O laati cukko hooreejo lanyol rimɗinki yimɓe lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati tergal hukuumaaji rento ngam jaami’aare Sokoto, jooni jaami’aare Usmanu Danfodiyo, Sokoto. Caggal nde Dr. Okeke e S.G Ikoku njippii e NPN, Dr. Okeke woniino jaagorgal keeringal to hooreejo leydi Naajeeriya Shehu Shagari, e wonde hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.<ref name="autogenerated1">[http://repository.unn.edu.ng/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=23467&Itemid=306]{{dead link|date=May 2011}}</ref>
Okeke jibinaa ko e Sir Edward Ikem Okeke mo Nnewi, jom leydi doole ummoriiɗo Nnewi to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, ko banndiraaɓe Sir Louis Phillippe Odumegwu (baaba Ojukwu Chukwuemeka Odumegwu-Ojukwu, gonnooɗo hooreejo leydi Biafia mo nguurndam mum juuti).
== Jaangirde ==
Okeke jannginaama e nder galle mum e jannginooɓe keeriiɓe hade mum neldeede to duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist, to Uzuakoli. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge A Levels e hitaande 1959. Tuggi 1959 haa 1971, o janngi, o waɗi wiɗtooji ganndal to Angalteer e to Riisi. E hitaande 1971, o rokkaa Doktoor to bannge safaara, ummoraade e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde 2ɓal to Moscow, hannde ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe wiɗto ngenndiwal Riisi.[citation needed]
== Wolde do goɗɗo ==
Okeke ɗon ƴama E.C Amuchie, nder deftere maako, ASIKA: An Intellectual in Government, ngam o jeyaa nder rento annduɓe Naajeeriya, ɓe ɗon mari haaje ardiiɓe, ngam lanndaaji siyaasaaku, ɗi walaa nafuuda dow ɓillaaji lesdi Naajeeriya, ammaa ɓe naftorii semmbiɗinki laamu e jawdi nder elite Naajeeriya.
== Gang mo Tato ==
Okeke, Senator Uche Chukwumerije, e Mazi SG Ikoku, ɓe ɗonno laara daande hakkiilo, e ardiiɓe yeeso, ngam lanndaaji siyaasaaku tati mawɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. Ko worɓe tato ɓee fof ngoni sehilaaɓe cukaagu, terɗe leñol Igbo, e jaŋngooɓe duɗe prep styled Nigerian-English, ɗum ɓeydii nuɗɗinki wakkati republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, dow system siyaasaaku Naajeeriya ɗon mari haaje alɗuɓe.[ambiguous]
== Tuugnorgal ==
32bjgl82rd38aw25e9zw4hx3fz0qyom
175574
175573
2026-06-22T11:34:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175574
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Edward Ikem OkekeListenR''' (1 lewru bowte hitaande 1942 e nder leydi Angalteer e nder leydi Naajeeriya – 2 lewru juko hitaande 1995 e nder diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya) ko jaŋnguɗo Sowiyetik, ko o politik, jannginoowo, e gardiiɗo senndikaaji Naajeeriya. O laati cukko hooreejo lanyol rimɗinki yimɓe lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati tergal hukuumaaji rento ngam jaami’aare Sokoto, jooni jaami’aare Usmanu Danfodiyo, Sokoto. Caggal nde Dr. Okeke e S.G Ikoku njippii e NPN, Dr. Okeke woniino jaagorgal keeringal to hooreejo leydi Naajeeriya Shehu Shagari, e wonde hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.<ref name="autogenerated1">[http://repository.unn.edu.ng/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=23467&Itemid=306]{{dead link|date=May 2011}}</ref>
Okeke jibinaa ko e Sir Edward Ikem Okeke mo Nnewi, jom leydi doole ummoriiɗo Nnewi to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, ko banndiraaɓe Sir Louis Phillippe Odumegwu (baaba Ojukwu Chukwuemeka Odumegwu-Ojukwu, gonnooɗo hooreejo leydi Biafia mo nguurndam mum juuti).<ref name="allafrica2">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200903260345.html?page=2|title=Nigeria: Yar'Adua Used Reform to Buy Time, Says Mohammed - allAfrica.com}}</ref>
== Jaangirde ==
Okeke jannginaama e nder galle mum e jannginooɓe keeriiɓe hade mum neldeede to duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist, to Uzuakoli. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge A Levels e hitaande 1959. Tuggi 1959 haa 1971, o janngi, o waɗi wiɗtooji ganndal to Angalteer e to Riisi. E hitaande 1971, o rokkaa Doktoor to bannge safaara, ummoraade e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde 2ɓal to Moscow, hannde ko Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe wiɗto ngenndiwal Riisi.[citation needed]
== Wolde do goɗɗo ==
Okeke ɗon ƴama E.C Amuchie, nder deftere maako, ASIKA: An Intellectual in Government, ngam o jeyaa nder rento annduɓe Naajeeriya, ɓe ɗon mari haaje ardiiɓe, ngam lanndaaji siyaasaaku, ɗi walaa nafuuda dow ɓillaaji lesdi Naajeeriya, ammaa ɓe naftorii semmbiɗinki laamu e jawdi nder elite Naajeeriya.
== Gang mo Tato ==
Okeke, Senator Uche Chukwumerije, e Mazi SG Ikoku, ɓe ɗonno laara daande hakkiilo, e ardiiɓe yeeso, ngam lanndaaji siyaasaaku tati mawɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. Ko worɓe tato ɓee fof ngoni sehilaaɓe cukaagu, terɗe leñol Igbo, e jaŋngooɓe duɗe prep styled Nigerian-English, ɗum ɓeydii nuɗɗinki wakkati republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, dow system siyaasaaku Naajeeriya ɗon mari haaje alɗuɓe.[ambiguous]
== Tuugnorgal ==
islbwr9p461r9di4ozfo9c807kqhvhw
Maayo Modder
0
42386
175575
2026-06-22T11:36:04Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet[1] ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder. Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.[2][3] Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfonte..."
175575
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet[1] ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder.
Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.[2][3]
Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfontein.
== Tuugnorgal ==
nbyjndw15i6urxa3fpvybnvav5exe8l
175576
175575
2026-06-22T11:36:30Z
Nnamadee
11577
175576
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet[1] ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder.
Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.[2][3]
Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfontein.
== Tuugnorgal ==
ng4mcmwyqs350ip2q7obsjqbj7r12or
175577
175576
2026-06-22T11:37:36Z
Nnamadee
11577
175577
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet<ref>Upper Orange WMA 13</ref> ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder.
Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.[2][3]
Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfontein.
== Tuugnorgal ==
7z6f1balm257ewjnhauwdwea5p4jzdv
175578
175577
2026-06-22T11:38:04Z
Nnamadee
11577
175578
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet<ref>Upper Orange WMA 13</ref> ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder.
Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.<ref>Modder River - Description</ref>
Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfontein.
== Tuugnorgal ==
jr8z4an4066dspenvyol57bzfsk56ep
175579
175578
2026-06-22T11:38:31Z
Nnamadee
11577
175579
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Modder''' ko maayo e Afrik worgo. Ko ɗum ɓuuɓol maayo Riet<ref>Upper Orange WMA 13</ref> ngol jeyaa ko e keeri hakkunde diiwanuuji Kap worgo e diiwanuuji Free State. Daande maayo ngoo ko nokkuuji hareeji mawɗi e fuɗɗoode wolde Boer ɗiɗmere e wolde maayo Modder.
Won nokku ndema hoɗɓe ina wiyee "Maayo Modder" to fuɗnaange-rewo nokku ɗo maayo ngoo hawri e maayo Riet.<ref>Modder River - Description</ref><ref>Padlangs deur Suid-Afrika. 2010 ISBN 978-1-77007-751-5</ref>
Maayo Modder ina huutoree no feewi ngam ustude ndiyam, haa arti noon e baraas Krugersdrift sara Bloemfontein.
== Tuugnorgal ==
h6cln3ua10howmrktv1yrlsqk29yuru
Adeniran Ogunsanya
0
42387
175580
2026-06-22T11:39:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175580
wikitext
text/x-wiki
Adeniran Ogunsanya, QC, SAN ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.
Ɓawo
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.
Kugal
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.
Politik
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa.
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
Anndinde e ndonu
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
Tuugnorgal
gxa7uwk5qd8i0j1em1pdlgzs0npsdpk
175583
175580
2026-06-22T11:42:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175583
wikitext
text/x-wiki
'''Adeniran Ogunsanya, QC, SAN''' ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.
== Ɓawo ==
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.
== Kugal ==
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.
== Politik ==
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa.
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
== Anndinde e ndonu ==
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
== Tuugnorgal ==
0mb91k4n9m60sfb6ils0kf43n4phedf
175586
175583
2026-06-22T11:43:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175586
wikitext
text/x-wiki
'''Adeniran Ogunsanya, QC, SAN''' ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.<ref name="ade">{{cite web|url=http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|title=Adeniran Ogunsanya|publisher=Nigerian Wiki|access-date=7 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150707131736/http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|archive-date=7 July 2015}}</ref>
== Ɓawo ==
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.
== Kugal ==
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.
== Politik ==
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa.
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
== Anndinde e ndonu ==
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
== Tuugnorgal ==
k2e1hd1djz1iqitfio6viug9fmn25qe
175588
175586
2026-06-22T11:46:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175588
wikitext
text/x-wiki
'''Adeniran Ogunsanya, QC, SAN''' ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.<ref name="ade">{{cite web|url=http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|title=Adeniran Ogunsanya|publisher=Nigerian Wiki|access-date=7 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150707131736/http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|archive-date=7 July 2015}}</ref>
== Ɓawo ==
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.<ref>{{cite book|title=Who's who in Nigeria|publisher=Nigerian Printing and Publishing Company|date=1956|location=Lagos|page=215|url=https://books.google.com/books?id=egUaAAAAIAAJ|oclc=6274926}}</ref><ref name="ogun">{{Cite news|url=http://www.nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|title=Adeniran Ogunsanya: Remembering an icon|date=23 November 2012|access-date=7 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121225142644/http://nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|archive-date=25 December 2012|url-status=usurped|df=dmy-all|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Kugal ==
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.
== Politik ==
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa.
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
== Anndinde e ndonu ==
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
== Tuugnorgal ==
3zn4jqcftr4128e7nvkgfgrrxmdi4yl
175592
175588
2026-06-22T11:48:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175592
wikitext
text/x-wiki
'''Adeniran Ogunsanya, QC, SAN''' ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.<ref name="ade">{{cite web|url=http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|title=Adeniran Ogunsanya|publisher=Nigerian Wiki|access-date=7 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150707131736/http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|archive-date=7 July 2015}}</ref>
== Ɓawo ==
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.<ref>{{cite book|title=Who's who in Nigeria|publisher=Nigerian Printing and Publishing Company|date=1956|location=Lagos|page=215|url=https://books.google.com/books?id=egUaAAAAIAAJ|oclc=6274926}}</ref><ref name="ogun">{{Cite news|url=http://www.nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|title=Adeniran Ogunsanya: Remembering an icon|date=23 November 2012|access-date=7 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121225142644/http://nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|archive-date=25 December 2012|url-status=usurped|df=dmy-all|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Kugal ==
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.<ref name="ade2" /><ref>{{Cite news|title=Mobolaji Johnson: An officer and gentleman goes home|url=https://guardian.ng/opinion/mobolaji-johnson-an-officer-and-gentleman-goes-home/|location=Lagos, Nigeria|date=2019-12-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref>
== Politik ==
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa.
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
== Anndinde e ndonu ==
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
== Tuugnorgal ==
bt7ymgoju1z4b7r1cjd9rbm3uw66en9
175594
175592
2026-06-22T11:49:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
175594
wikitext
text/x-wiki
'''Adeniran Ogunsanya, QC, SAN''' ((HeɗtoR); 31 lewru Yarkomaa 1918 – 22 Noowammbar 1996) ko awokaa e dawrugol leydi Nijeer. O jeyaa ko e mawɓe sosɓe lannda leƴƴi Ibadan (IPP). O woniino komisinaajo diiwaan Lagos ngam ñaawoore e komisinaajo jaŋde. O woniino hooreejo lannda ɓesngu Nijeer.<ref name="ade">{{cite web|url=http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|title=Adeniran Ogunsanya|publisher=Nigerian Wiki|access-date=7 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150707131736/http://www.nigerianwiki.com/wiki/Adeniran_Ogunsanya|archive-date=7 July 2015}}</ref>
== Ɓawo ==
Adeniran jibinaa ko ñalnde 31 lewru bowte hitaande 1918 to Ikorodu, wuro Lagos, to galle laamɗo biyeteeɗo Omoba Suberu Ogunsanya Oguntade, ko kanko wonnoo Odofin Ikorodu. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar e gardagol kaaw makko gonnooɗo golloowo laamu. O heɓi martaba ɓurɗo toowde e jaŋdeeji laamu Standard VI e hitaande 1937 ko noon o dañiri bursi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos. O yahi haa o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester e duɗal sariya Gray’s Inn.<ref>{{cite book|title=Who's who in Nigeria|publisher=Nigerian Printing and Publishing Company|date=1956|location=Lagos|page=215|url=https://books.google.com/books?id=egUaAAAAIAAJ|oclc=6274926}}</ref><ref name="ogun">{{Cite news|url=http://www.nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|title=Adeniran Ogunsanya: Remembering an icon|date=23 November 2012|access-date=7 July 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121225142644/http://nationalmirroronline.net/new/adeniran-ogunsanya-remembering-an-icon/|archive-date=25 December 2012|url-status=usurped|df=dmy-all|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Kugal ==
Adeniran fuɗɗii golle mum sariya ko to mawɗo T.O.S. Benson Chambers to Lagos caggal nde o arti e leydi Angalteer ko o awokaa e politik ɓurɗo humpitaade. E hitaande 1956, o hawri e miñiiko, Sulu Adebayo Ogunsanya ngam sosde suudu Ogunsanya & Ogunsanya.<ref name="ade2" /><ref>{{Cite news|title=Mobolaji Johnson: An officer and gentleman goes home|url=https://guardian.ng/opinion/mobolaji-johnson-an-officer-and-gentleman-goes-home/|location=Lagos, Nigeria|date=2019-12-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref>
== Politik ==
E hitaande 1945, o lomtii Ligue des jeunes africaines progressistes, o tawtoraama batu joyaɓo Pan-Afrik to Manchester. Tawtoraama kadi Hastings Banda, W. E. B. Du Bois, Jomo Kenyatta, Kwame Nkrumah e Jaja Wachuku ngam limtude heen seeɗa..<ref>{{cite book|title=The Third World Calamity|publisher=Brain May|pages=184–185}}</ref>
E nder cakkital kitaale 1950, Adeniran wonnoo tergal e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo e nder Diiso Ngenndiijo leydi Nijeer e Kameruun. Ko kanko woni hooreejo fedde sukaaɓe NCNC e hitaande 1959, o wonti tergal parlemaa lomtotooɗo Ikeja e Mushin. O joginoo golleeji keewɗi e nder lannda makko e nder laamuuji nokkuuji to Lagos. E nder NCNC, o woniino hooreejo goomu gollordu diiwaan Lagos, o woniino hooreejo zone NCNC ngam diiwaan koloñaal, caggal ɗuum o woniino sekreteruuji diiso parlemaa NCNC. E nder politik nokku, wonnoo ko hooreejo Goomu Njuɓɓudi Diisnondiral Diisnondiral Mushin. Ko adii nde republique gadano oo joofata, o toɗɗaama jaagorgal fedde nde ko fayti e koɗki e wiɗtooji e nder laamu Mobolaji Johnson, o artiraa e laamu nokku oo, o woni komisariyaajo dowla ngam jaŋde.
Adeniran woni hooreejo lannda Lagos nde hawti bee pelle tati feere ngam sosde lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) wakkati Republique ɗiɗaɓo. Ndeen o wonti hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (NPP) lomtii Olu Akinfosile caggal nde o fooli Lateef Jakande ngam heɓugo jooɗorde nder suudu laamu Lagos. Ko kanko woni Awokaa mawɗo gadano Lagos, caggal ɗuum o wonti Komiseer Jaŋde.
== Anndinde e ndonu ==
Jaaɓihaaɗtirde Adeniran Ogunsanya inniri ɗum ngam kuugal maako ngal o waɗi ngam yahdu yeeso lesdi Lagos.
Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya
Wasiya laamɗo debbo
== Tuugnorgal ==
npuiqjx0yb16g4uth6fpevwhbn6u2n0
Maayo Riet
0
42388
175581
2026-06-22T11:40:42Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.[1] Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.[2] Nde rewata ko e weendu Kalkfo..."
175581
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.[1]
Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.[2] Nde rewata ko e weendu Kalkfontein. Ndiyam ummortooɗam e maayo Orange to baraas Vanderkloof ina naata e maayo Riet to Jacobsdal ngam heɓde ndiyam ngam ɓuuɓnude. Ɗum ina jogii batte kuuɓtodinɗe ɓeydude ndiyam e maayo e ustude ɓuuɓri. So baraas Vanderkloof ina ɓuuɓna ndiyam ɓurɗam heewde e baraas Vanderkloof ina nawtee e baraas Kalkfontein.
== Tuugnorgal ==
h3akekkqbe3g4fmh71ywvklus36ypsf
175582
175581
2026-06-22T11:41:21Z
Nnamadee
11577
175582
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.[1]
Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.[2] Nde rewata ko e weendu Kalkfontein. Ndiyam ummortooɗam e maayo Orange to baraas Vanderkloof ina naata e maayo Riet to Jacobsdal ngam heɓde ndiyam ngam ɓuuɓnude. Ɗum ina jogii batte kuuɓtodinɗe ɓeydude ndiyam e maayo e ustude ɓuuɓri. So baraas Vanderkloof ina ɓuuɓna ndiyam ɓurɗam heewde e baraas Vanderkloof ina nawtee e baraas Kalkfontein.
== Tuugnorgal ==
rphzk5zfk05iqri4d57xjyj7u3bb732
175584
175582
2026-06-22T11:42:16Z
Nnamadee
11577
175584
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.<ref>Upper Orange WMA 13</ref>
Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.[2] Nde rewata ko e weendu Kalkfontein. Ndiyam ummortooɗam e maayo Orange to baraas Vanderkloof ina naata e maayo Riet to Jacobsdal ngam heɓde ndiyam ngam ɓuuɓnude. Ɗum ina jogii batte kuuɓtodinɗe ɓeydude ndiyam e maayo e ustude ɓuuɓri. So baraas Vanderkloof ina ɓuuɓna ndiyam ɓurɗam heewde e baraas Vanderkloof ina nawtee e baraas Kalkfontein.
== Tuugnorgal ==
pt6kniikcgb5684rjpze7ekuto1oa8p
175585
175584
2026-06-22T11:42:46Z
Nnamadee
11577
175585
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.<ref>Upper Orange WMA 13</ref>
Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.<ref>Morris, D. 2002. Driekopseiland and 'the rain's magic power': landscape and history in a new interpretation of a Northern Cape rock engraving site. MA dissertation, Dept Anthropology and Sociology, University of the Western Cape</ref> Nde rewata ko e weendu Kalkfontein. Ndiyam ummortooɗam e maayo Orange to baraas Vanderkloof ina naata e maayo Riet to Jacobsdal ngam heɓde ndiyam ngam ɓuuɓnude. Ɗum ina jogii batte kuuɓtodinɗe ɓeydude ndiyam e maayo e ustude ɓuuɓri. So baraas Vanderkloof ina ɓuuɓna ndiyam ɓurɗam heewde e baraas Vanderkloof ina nawtee e baraas Kalkfontein.
== Tuugnorgal ==
2h3d3sszd61bwccm4p4lcsyvr1u0wx5
175587
175585
2026-06-22T11:44:44Z
Nnamadee
11577
175587
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Riet''' ko maayo Vaal, ɓuuɓngo bannge worgo, e nder caka Afrik worgo. E jamaanu hade koloñaal Riet ina anndiranoo Gama-!ab (walla Gmaap), innde !Kora firti ko ‘muusnde’. Maayo maggo mawngo ko maayo Modder e caggal nde ngo hawri maayo Riet ina ilna bannge worgo haa hawra e Vaal.<ref>Upper Orange WMA 13</ref>
Riet ina ilna fotde 300 km e saraaji wuro Smithfield to fuɗnaange Free State, ina jokkondiri e maayo Vaal to dow to wuro Douglas to Kap worgo.<ref>Morris, D. 2002. Driekopseiland and 'the rain's magic power': landscape and history in a new interpretation of a Northern Cape rock engraving site. MA dissertation, Dept Anthropology and Sociology, University of the Western Cape</ref> Nde rewata ko e weendu Kalkfontein. Ndiyam ummortooɗam e maayo Orange to baraas Vanderkloof ina naata e maayo Riet to Jacobsdal ngam heɓde ndiyam ngam ɓuuɓnude. Ɗum ina jogii batte kuuɓtodinɗe ɓeydude ndiyam e maayo e ustude ɓuuɓri. So baraas Vanderkloof ina ɓuuɓna ndiyam ɓurɗam heewde e baraas Vanderkloof ina nawtee e baraas Kalkfontein.
[[File:10 of 'History of the Boers in South Africa ... with three maps' (11189449154), crop.jpg|thumb|left|250px|The Riet River on a map of 1887. The lower Modder has since become the lower Riet.]]
== Tuugnorgal ==
jjpv5v8rmixg2j7t95dg1frfw9arh2p
Maayo Kaledon
0
42389
175589
2026-06-22T11:47:12Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.[1] == Geografi == Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantus..."
175589
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.[1]
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.[2] Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.[3]
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.[4] E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
in0sqvrtask1betzofk2el6jdn5cz0b
175590
175589
2026-06-22T11:47:30Z
Nnamadee
11577
175590
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.[1]
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.[2] Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.[3]
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.[4] E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
gmukcjktq314xc8jeqzdkcarlg9pwbj
175591
175590
2026-06-22T11:48:11Z
Nnamadee
11577
175591
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.[2] Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.[3]
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.[4] E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
88vahs1jc2w3f6fh7r0yajybkfw6uv7
175593
175591
2026-06-22T11:48:46Z
Nnamadee
11577
175593
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref>"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.[3]
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.[4] E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
hzrrh0ezbja3pjw0xojtacvqpjhvfb1
175595
175593
2026-06-22T11:52:52Z
Nnamadee
11577
175595
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref>"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.<ref>"Tussen Die Riviere Game Reserve". SA Places. Retrieved 26 November 2016.</ref>
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.[4] E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
du645r4h7yof4qbm2apjdv7ogqmnelo
175596
175595
2026-06-22T11:53:24Z
Nnamadee
11577
175596
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref>"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.<ref>"Tussen Die Riviere Game Reserve". SA Places. Retrieved 26 November 2016.</ref>
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.<ref>"Caledon River - Dams". Archived from the original on 3 December 2013. Retrieved 22 March 2012.</ref> E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.[5]
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
6mah354tru46rruffki3wm3ar57b8a8
175597
175596
2026-06-22T11:53:49Z
Nnamadee
11577
175597
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref>"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.<ref>"Tussen Die Riviere Game Reserve". SA Places. Retrieved 26 November 2016.</ref>
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.<ref>"Caledon River - Dams". Archived from the original on 3 December 2013. Retrieved 22 March 2012.</ref> E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.<ref>"Drought". Archived from the original on 10 March 2007. Retrieved 5 August 2005.</ref>
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.[6] Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
miz51mdwbkp1mvuorzxtjx0nieyksh3
175598
175597
2026-06-22T11:54:24Z
Nnamadee
11577
175598
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref>"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.<ref>"Tussen Die Riviere Game Reserve". SA Places. Retrieved 26 November 2016.</ref>
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.<ref>"Caledon River - Dams". Archived from the original on 3 December 2013. Retrieved 22 March 2012.</ref> E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.<ref>"Drought". Archived from the original on 10 March 2007. Retrieved 5 August 2005.</ref>
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.<ref>Coplan, David B. (2001). "A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border". African Affairs. 100 (398): 81–116. doi:10.1093/afraf/100.398.81.</ref> Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.[2]
== Tuugnorgal ==
db8yi5zzts6r7a480c36x0dsrcyjvsi
175599
175598
2026-06-22T11:55:01Z
Nnamadee
11577
175599
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Kaledon''' (e Sotho: Mohokare) ko maayo mawngo tawaango e caka Afrik worgo. Njuuteeki maggal fof ko 642 km (399 mi), ina ummoo e koɗli Drakensberg to keeri Lesotho, ina ilna fuɗnaange-rewo, caggal ɗuum ina ilna hirnaange hade mum jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Dowlaaji Dentuɗi. Maayo ngo fuɗɗii innireede ko “Princes Wilhelminas Rivier” e hitaande 1777, ko Kolonel R J Gordon.<ref>Raper, P.E. (1987). Dictionary of South African Place Names (PDF). p. 105.</ref>
== Geografi ==
Iwdi maayo Kaledon woni ko e bantustan ɓooyɗo biyeteeɗo QwaQwa, sara keeri leydi Lesoto, to fuɗnaange-rewo Witsieshoek. Ndeen nde rewata ko fuɗnaange-rewo, nde fawii e keerol laamorgo leydi Lesoto, hono Maseru. Ko kañum woni keeri hakkunde Afrik worgo e Lesoto hade mum naatde e diiwaan Free State to Afrik worgo (fuɗnaange Wepener). Ndeen nde ummotoo ko bannge worgo hade mayre jokkondirde e maayo Orange sara Bethulie to fuɗnaange Free State, hade mayre yahde e baraas Gariep. Njuuteeki maggal fof ko hedde 480 km (300 mi), e falnde maggal ina heɓa mbayliigaaji nguleeki mawɗi.<ref name=":0">"Caledon River". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica. Retrieved 26 November 2016.</ref> Leydi gonndi e ŋoral hakkunde maayo Caledon e maayo Orange ina waɗi 22 000 ha e nder nokku keeriiɗo biyeteeɗo Tussen-die-Riviere.<ref>"Tussen Die Riviere Game Reserve". SA Places. Retrieved 26 November 2016.</ref>
== Mayo ==
Maayo ngo ko ɓuuɓri ndiyam gadani wonande Maseru, laamorgo leydi Lesoto, dariiɗo e dow maayo ngo. E sahaaji toɓooli seeɗa, ŋakkeende ndiyam ina waawi arde. Ngam haɓaade ɗum, ɓulli keewɗi mbaɗaama e mbaydiiji ko wayi no baraas Muela e baraas Meulspruit.<ref>"Caledon River - Dams". Archived from the original on 3 December 2013. Retrieved 22 March 2012.</ref> E hitaande 2003, ndiyam yaltinaama ɗoo ngam haɗde yooro.<ref>"Drought". Archived from the original on 10 March 2007. Retrieved 5 August 2005.</ref>
Falnde Kaledon ina jogii nafoore e daartol leñol Basotho. Nokku oo ina heewi ndiyam no feewi, ina waawi remde tawa ndiyam alaa. Ɗum waɗi ɗum yiɗde, ina jeyaa e ko addani ɗum hare hakkunde Basotho en e Boer en.<ref>Coplan, David B. (2001). "A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border". African Affairs. 100 (398): 81–116. doi:10.1093/afraf/100.398.81.</ref> Maasa ina remee e nokkuuji keewɗi e nder falnde Caledon.<ref name=":0" />
== Tuugnorgal ==
0hmuu3bl4s2803gi41bvdvfgrz2l742
Maayo Libenbergsvlei
0
42390
175600
2026-06-22T11:57:37Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Liebenbergsvlei''' ko maayo Wilge, ngo rewi ko e diiwaan Free State to Afrik worgo. == Eɓɓoore ndiyam toownde Lesotho == Liebenbergsvlei ko ɓuuɓri ndiyam ndi Eɓɓaande ndiyam Toownde Lesoto rokkata. Ndiyam ɗam ina yalta e ɓuuɓri maayo As, woni 9 km to fuɗnaange Clarens, ngo udditaa e hitaande 1998. As ina yettina ndiyam to baraas Saulspoort e maayo Liebenbergsvlei e Wilge dow, ɗo caggal nde ndiyam ɗam naati e baraas Vaal. Baraas Vaal ina waawi kadi..."
175600
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Liebenbergsvlei''' ko maayo Wilge, ngo rewi ko e diiwaan Free State to Afrik worgo.
== Eɓɓoore ndiyam toownde Lesotho ==
Liebenbergsvlei ko ɓuuɓri ndiyam ndi Eɓɓaande ndiyam Toownde Lesoto rokkata. Ndiyam ɗam ina yalta e ɓuuɓri maayo As, woni 9 km to fuɗnaange Clarens, ngo udditaa e hitaande 1998. As ina yettina ndiyam to baraas Saulspoort e maayo Liebenbergsvlei e Wilge dow, ɗo caggal nde ndiyam ɗam naati e baraas Vaal. Baraas Vaal ina waawi kadi ɓeydeede gila e eɓɓaande ndiyam Tugela-Vaal, e yaltinde ndiyam e baraas Sterkfontein rewrude e maayo Nuwejaarspruit e maayo Wilge.
== Maraton laana ndiwoowa ==
Maraton laana ndiwoowa Liebensbergvlei hitaande kala ko kewu hitaande kala, balɗe ɗiɗi. Nde fuɗɗotoo ko sara Reitz, daawal gadanal ngal joofna ko 33 km dow to ngesa Zorgvliet, sara Tweeling. Ñalawma ɗiɗaɓo oo fuɗɗotoo ko e ngesa Bruinswick to fuɗnaange Tweeling, haa joofna e Frankfort.[1]
== Tuugnorgal ==
b2yjci4kbew39eky5nk46wcy8qok0dm
175601
175600
2026-06-22T11:58:04Z
Nnamadee
11577
175601
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Liebenbergsvlei''' ko maayo Wilge, ngo rewi ko e diiwaan Free State to Afrik worgo.
== Eɓɓoore ndiyam toownde Lesotho ==
Liebenbergsvlei ko ɓuuɓri ndiyam ndi Eɓɓaande ndiyam Toownde Lesoto rokkata. Ndiyam ɗam ina yalta e ɓuuɓri maayo As, woni 9 km to fuɗnaange Clarens, ngo udditaa e hitaande 1998. As ina yettina ndiyam to baraas Saulspoort e maayo Liebenbergsvlei e Wilge dow, ɗo caggal nde ndiyam ɗam naati e baraas Vaal. Baraas Vaal ina waawi kadi ɓeydeede gila e eɓɓaande ndiyam Tugela-Vaal, e yaltinde ndiyam e baraas Sterkfontein rewrude e maayo Nuwejaarspruit e maayo Wilge.
== Maraton laana ndiwoowa ==
Maraton laana ndiwoowa Liebensbergvlei hitaande kala ko kewu hitaande kala, balɗe ɗiɗi. Nde fuɗɗotoo ko sara Reitz, daawal gadanal ngal joofna ko 33 km dow to ngesa Zorgvliet, sara Tweeling. Ñalawma ɗiɗaɓo oo fuɗɗotoo ko e ngesa Bruinswick to fuɗnaange Tweeling, haa joofna e Frankfort.<ref>VKB Liebenbergsvlei canoe marathon, Route & Maps, 2019</ref>
== Tuugnorgal ==
86lmgafdat7fdjtp8oyrhnuu75z5tjh
175602
175601
2026-06-22T11:58:24Z
Nnamadee
11577
175602
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Liebenbergsvlei''' ko maayo Wilge, ngo rewi ko e diiwaan Free State to Afrik worgo.
== Eɓɓoore ndiyam toownde Lesotho ==
Liebenbergsvlei ko ɓuuɓri ndiyam ndi Eɓɓaande ndiyam Toownde Lesoto rokkata. Ndiyam ɗam ina yalta e ɓuuɓri maayo As, woni 9 km to fuɗnaange Clarens, ngo udditaa e hitaande 1998. As ina yettina ndiyam to baraas Saulspoort e maayo Liebenbergsvlei e Wilge dow, ɗo caggal nde ndiyam ɗam naati e baraas Vaal. Baraas Vaal ina waawi kadi ɓeydeede gila e eɓɓaande ndiyam Tugela-Vaal, e yaltinde ndiyam e baraas Sterkfontein rewrude e maayo Nuwejaarspruit e maayo Wilge.
== Maraton laana ndiwoowa ==
Maraton laana ndiwoowa Liebensbergvlei hitaande kala ko kewu hitaande kala, balɗe ɗiɗi. Nde fuɗɗotoo ko sara Reitz, daawal gadanal ngal joofna ko 33 km dow to ngesa Zorgvliet, sara Tweeling. Ñalawma ɗiɗaɓo oo fuɗɗotoo ko e ngesa Bruinswick to fuɗnaange Tweeling, haa joofna e Frankfort.<ref>VKB Liebenbergsvlei canoe marathon, Route & Maps, 2019</ref>
== Tuugnorgal ==
785oi0k94jios7jn3vmsm0yb48chzfk