Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.8
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Abubakar Imam
0
6527
176341
112405
2026-06-24T20:03:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176341
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
176342
176341
2026-06-24T20:05:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176342
wikitext
text/x-wiki
Abubakar Imampronunciationⓘ ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.
Jaangirde
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.
Kugal
E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
Bayyinaango
Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
Bayyinaango
Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
Bibliyogaraafi
Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. <nowiki>ISBN 978-14744-6829-9</nowiki>. OCLC ko 1147287556.
Tuugnorgal
jo1ndqx8mipauvvq88n8fpbrswp4a05
176343
176342
2026-06-24T20:06:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Abubakar Imampronunciationⓘ ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.
Jaangirde
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.
Kugal
E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
Bayyinaango
Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
Bayyinaango
Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
Bibliyogaraafi
Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. <nowiki>ISBN 978-14744-6829-9</nowiki>. OCLC ko 1147287556.
Tuugnorgal
nc53ph0fdyy9j99l02ht56gwij20n4n
176344
176343
2026-06-24T20:07:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176344
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Imampronunciationⓘ''' ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.
== Jaangirde ==
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.
== Kugal ==
E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
== Bayyinaango ==
Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
== Bayyinaango ==
Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
== Bibliyogaraafi ==
Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. <nowiki>ISBN 978-14744-6829-9</nowiki>. OCLC ko 1147287556.
== Tuugnorgal ==
fa44sldpdwh8w3exbqzzwdbzfp1hx4y
176345
176344
2026-06-24T20:09:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176345
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Imampronunciationⓘ''' ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.<ref>{{cite web|author=Bashir Ahmad|url=http://dandalinbashir.blogspot.com/2011/07/takaitaccen-tarihin-dr-abubakar.html?m=1|title=DANDALIN BASHIR AHMAD: Takaitaccen Tarihin Dr. Abubakar Imam|publisher=Dandalinbashir.blogspot.com|date=2011-07-13|accessdate=2013-11-08}}</ref>
== Jaangirde ==
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.
== Kugal ==
E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
== Bayyinaango ==
Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
== Bayyinaango ==
Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
== Bibliyogaraafi ==
Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. <nowiki>ISBN 978-14744-6829-9</nowiki>. OCLC ko 1147287556.
== Tuugnorgal ==
l6i0exyz83ikl0ql7vbtq0yaojrqk07
176346
176345
2026-06-24T20:10:48Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176346
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abubakar Imampronunciationⓘ''' ' (1911 - 1981) ko winndiyanke, jaayndiyanke, dawruyanke, jeyaaɗo to Kagara, leydi Nijeer to leydi Nijeer. Ko ɓuri heewde e nguurndam makko, o hoɗi ko Zaria, ɗo o woni hooreejo jaaynde Hausa Gaskiya Ta Fi Kwabo, jaaynde arandeere ɗemngal Hausa to Fuɗnaange Naajeeriya.<ref>{{cite web|author=Bashir Ahmad|url=http://dandalinbashir.blogspot.com/2011/07/takaitaccen-tarihin-dr-abubakar.html?m=1|title=DANDALIN BASHIR AHMAD: Takaitaccen Tarihin Dr. Abubakar Imam|publisher=Dandalinbashir.blogspot.com|date=2011-07-13|accessdate=2013-11-08}}</ref>
== Jaangirde ==
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. O rokki pijirlooji Ruwan Bagaja ngam waɗde kawgel binndol e hitaande 1933.<ref>{{Cite web|url=http://abubakarimam.com/od/upload/details.php?file=4|title=Viewing: Ruwan Bagaja|website=abubakarimam.com|access-date=2019-07-11|archive-date=3 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003075842/http://abubakarimam.com/od/upload/details.php?file=4|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|author=Abba Musa|url=http://www.abbamusa.wordpress.com/tarihin-alhaji-abubakar-imam/|title=Gundarin Tarihin Rayuwar Alhaji Abubakar Imam Kagara|publisher=abbamusa.wordpress.com|accessdate=24 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20120724071429/http://abbamusa.wordpress.com/tarihin-alhaji-abubakar-imam/|archive-date=24 July 2012|url-status=dead}}</ref>
== Kugal ==
E hitaande 1939, ɓe ngondi e Rupert Moultrie East e woɗɓe seeɗa, ɓe puɗɗii fedde wiyeteende Gaskiya, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonti fedde nde wonaa laamuyankoore, nde sosi lowre ngam annduɓe heewɓe e Fuɗnaange Naajeeriya. Feññinde winndooɓe mawɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya e nder golle politik, addani Limaam naatde e politik. E hitaande 1952, e sosde Kongres Yimɓe Worgo (NPC), wondude e Umaru Agaie e Nuhu Bamalli, ɓe cosi njuɓɓudi njuɓɓudi mawndi lannda kaa.
== Bayyinaango ==
Alh Abubakar Imaam kadi ko binnduɗo deftere Magana Jari Ce e ballal won e defte ɗe Fuɗnaange rokki, binnduɗo Ruwan Bagaja e Tafiya mabudin ilmi, deftere nde O winndi e dow geɗe makko caggal njillu makko to Londres. Ko kanko kadi winndi deftere wiyeteende Tarihin Annabi Kammalalle, daartol nguurndam Muhammadu
== Bayyinaango ==
Magana Jari Ce 1,2,3
Ruwan Bagaja
Sosiyetee bayyinoowo defte to bannge worgo leydi Najeriya
Gaskiya ta fi kwabo
Muhammadu Bello Kagara
Hausa Bakwai(7)
Oren Zobe
tambaya goma amsa goma laawol lislaam
Ikon Allah Part I- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Ikon Allah Part II- Doktoor Fuɗnaange da Almaam
Karamin sani kukumi Part I
Hausaaji jeegom ina mbaɗa karamin sani kukumi feccere ɗiɗaɓere
== Bibliyogaraafi ==
Furniis, Graham (1996). Yimre, Prose e Pinal Leñol e ɗemngal Hausa. Edinburgh: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh. <nowiki>ISBN 978-14744-6829-9</nowiki>. OCLC ko 1147287556.
== Tuugnorgal ==
9425q6t8l1163i9krgbtqisnt6sb6zc
Eyo Ita
0
10291
176294
45639
2026-06-24T18:58:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176294
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
176296
176294
2026-06-24T19:03:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176296
wikitext
text/x-wiki
Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
Ngenndiyankaagal Naajeeriya
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
Golle politik
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
Lannda jeytaare ngenndi
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
Tuugnorgal
0bqrslfsy4ur30jtdi6hiba5l20wbu7
176297
176296
2026-06-24T19:05:10Z
Ilya Discuss
10103
176297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
Ngenndiyankaagal Naajeeriya
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
Golle politik
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
Lannda jeytaare ngenndi
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
Tuugnorgal
se9fe56bt4z9ffzvnbc3g77w0gs0bql
176298
176297
2026-06-24T19:06:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176298
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C''' (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
Ngenndiyankaagal Naajeeriya
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
Golle politik
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
Lannda jeytaare ngenndi
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
Tuugnorgal
4aj542eumiot81tlsmp7hfxscd5gwl6
176299
176298
2026-06-24T19:19:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C''' (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
== Ngenndiyankaagal Naajeeriya ==
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
== Golle politik ==
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
== Lannda jeytaare ngenndi ==
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
== Tuugnorgal ==
irzx8mc4jwzr4mihm2hnj7oxdin8952
176300
176299
2026-06-24T19:21:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176300
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C'''<nowiki> (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.a.ogg|ˈ|eɪ|j|oʊ|_|ˈ|i|t|ɑː}} (1903</nowiki>–1972)<ref name="Death">{{cite journal|title=African Concord|volume=2|issue=27–39|pages=30|publisher=Concord Press of Nigeria|date=1988|url=https://books.google.com/books?id=-EYuAQAAIAAJ&q=%22late+Eyo+Ita%22|access-date=2012-06-10}}</ref>.<ref name="Ezera">Kalu Ezera. ''Constitutional Developments in Nigeria: An Analytical Study of Nigeria's Constitution-Making Developments and the Historical and Political Factors That Affected Constitutional Change'', 1960, p. 46.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
== Ngenndiyankaagal Naajeeriya ==
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
== Golle politik ==
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
== Lannda jeytaare ngenndi ==
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
== Tuugnorgal ==
m5dtmhm1rb173wx8szy7fgunvm3w447
176303
176300
2026-06-24T19:25:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176303
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eyo Ita /ˈeɪjoʊ ˈitɑː/ C'''<nowiki> (1903–1972) ko jannginoowo e siyaasaajo Naajeeriya mo Creek Town, nder diiwal Cross River hannde, kanko woni hooreejo laamu Fuunaange Naajeeriya nder hitaande 1951, o woni jannginoowo ɗiɗaɓo haa Naajeeriya. O jeyaa ko e almudɓe Naajeeriya aranɓe jannguɓe to leyɗeele dentuɗe Amerik e nokku ɗo laawol keewngol janngude to leydi Angalteer. O woniino cukko hooreejo ngenndiijo e nder fedde ngenndiire Najeriya e Kameruun (NCNC) e darorɗe kitaale 1940 e puɗal kitaale 1950.a.ogg|ˈ|eɪ|j|oʊ|_|ˈ|i|t|ɑː}} (1903</nowiki>–1972)<ref name="Death">{{cite journal|title=African Concord|volume=2|issue=27–39|pages=30|publisher=Concord Press of Nigeria|date=1988|url=https://books.google.com/books?id=-EYuAQAAIAAJ&q=%22late+Eyo+Ita%22|access-date=2012-06-10}}</ref><ref name="Ezera">Kalu Ezera. ''Constitutional Developments in Nigeria: An Analytical Study of Nigeria's Constitution-Making Developments and the Historical and Political Factors That Affected Constitutional Change'', 1960, p. 46.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Eyo Ita jibinaa ko e wuro Creek e nder LGA Odukpani hannde oo e nder diiwaan Cross River, e nder galle laamorɗo laamɗo Eyo Honesty II, laamɗo wuro Creek. Jibnaaɓe makko ko laamɗo Eyo Nsa Eyo Ita e laamɗo debbo Ako Eyo Ita jeyaaɗo e leñol Adak-uko.
Ita janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Presbyterian Hope Waddell to Calabar hade mum jokkude jaŋde mum toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to New York. O woni ko e U.S. fotde duuɓi 8.<ref name="Ainslie">[[Rosalynde Ainslie]], Catherine Hoskyns, [[Ronald Segal]], ''Political Africa: A Who's Who of Personalities and Parties'', Frederick A. Praeger, 1961, pp. 21-22.</ref><ref>{{Cite web|title=Prof Ita Eyo, A Pioneer Of Youth Movements|url=https://www.pressreader.com/nigeria/the-guardian-nigeria/20190825/281874415066365|via=PressReader|access-date=2020-05-26|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|publication-place=Lagos, Nigeria|date=25 August 2019}}</ref>
Nde o woni to Calabar, o humpitii janngirɗe James Aggrey, gardinooɗo fartaŋŋeeji jaŋde wonande almudɓe Afriknaaɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ɓaleeɓe taariindi to Amerik. Calabar wonti nokku janngirde won e politik ngenndiyankooɓe sabu nokku ɗo duɗe hakkundeeje puɗɗii wonde e nder wuro ngo e batte yimɓe hono James Agrrey.
== Ngenndiyankaagal Naajeeriya ==
Ita ko ardiiɗo ngenndiyanke Naajeeriya wakkati laamu koloñaal Biritaniya. Nde o warti diga lesdi Amerika, o sosi kawtal sukaaɓe Naajeeriya (NYM) nder hitaande 1934, o ɗon semmbiɗina sukaaɓe Naajeeriya ngam yidde lesdi. Kannje Charte des jeunes ƴettaaɗe e hitaande 1937, tuugnii ko e ngenndiyaŋkaagal, nanondiral hakkunde leƴƴi e janngo ɓurngo mawnude. Movement des Jeunes wonti catalyst ngam haɓaade ndimu Naajeeriya e leydi Biritaniya. Gartugol Nnamdi Azikiwe diga lesdi Amerika nder hitaande 1937, ɓesdi Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder diina man.
== Golle politik ==
E kitaale 1930, Ita jeyaa ko e dille ɗiɗi e nder Afrik hirnaange, dillere Sukaaɓe e dillere Jaŋde. O woniino tergal gonngal e sosde fedde sukaaɓe leydi Najeriya to Calabar kadi o waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam jaŋde nde wonata kuutorgal ngam rimɗinde hakkille e ruuhu Afrik e rimɗinde ɗum e doole kisal politik. O sosi fedde sukaaɓe leydi Naajeeriya e hitaande 1934 nde ɓeydii yaajde e ɓeydagol Nnamdi Azikiwe e hitaande 1938. Caggal ɗuum o wonti joom suudu yimɓe Afrik hirnaange to Calabar. O naati nder kawtal lesdi Naajeeriya e lesdi Kameruun (NCNC) nder duuɓi 1940, o suɓaama cukko hooreejo lesdi ɓaawo maayde Herbert Macaulay, nden Nnamdi Azikiwe ɗon wurtina hooreejo lesdi Naajeeriya kesum. Eyo Ita ummi NCNC ngam sosde lannda jeytaare leydi Naajeeriya (NIP), ka laati gootel nder lanndaaji siyaasaaku jowi lesdi Naajeeriya neldi wakili'en haa kawtal lesdi Naajeeriya ñalnde 27 lewru juko hitaande 1953 dow dookaaji lesdi Naajeeriya.
Won e jannginooɓe makko ko W. E. B. Du Bois e Edward Wilmot Blyden, ɓe nganndu-ɗaa ko Pan-Afriknaaɓe teskinaaɓe e jamaanu mum en.
== Lannda jeytaare ngenndi ==
E hitaande 1946, doosgal leydi Richards ngal ƴettiti doosgal politik diiwaan ngam ɓeydude ndimaagu politik e faggudu diiwaan oo, wonti sariya. Doosgal leydi ndi waɗii sariya tawa alaa ko jokkondiri e Naajeeriya, ɗum addani Nnamdi Azikiwe e Eyo Ita salaade yuɓɓo politik diiwaan oo, tawi ɓe kollitii ciimtol tokosol ngol fedde dowlaaji jeetati. Kono e hitaande 1951, doosgal leydi ndii ƴeewtaama, wayliima seeɗa e doosɗe leydi ndii kono Azikiwe saliima ɗum. Politiyankooɓe mawɓe e oon sahaa, kuutoriima golle e nder tuugnorgal mum en leñol e diiwaan ngam heɓde doole politik, ɗum addani politik diiwaan oo e jokkondire doole e nder jaagorɗe diiwaan e fedde nde, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko lannda e suudu sarɗiiji diiwaan oo toɗɗii ɗum en. E hitaande 1951, wooteeji mawɗi mbaɗaama e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya tawi Eyo Ita wonti hooreejo laamu Fuɗnaange e Azikiwe, hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange, darnde potnde wonde nde laaɓaani e nder lewru makko.
Kono, jaagorɗe fedde ndee seeɗa, ummoriiɗe e NCNC, mballitii ñaawoore doosgal leydi Macpherson 1951, tawi ina luurdi e miijo Azikiwe e luulndo. Jaagorgal ngal ina joginoo sehil to Eyo Ita. Ɗum addani luural nder leydi, hare laamu fuɗɗii, addani yoga e jaagorɗe e Eyo Ita yaltude.[Fedde hesere ndee sosi caggal ɗuum lannda ndimaagu ngenndi, caggal ɗuum Eyo Ita wonti tergal e dille ngam sosde Dowla Calabar, Ogoja e Rivers (Dowla COR). O woppi dillere ndee, kono, o arti e NCNC e hitaande 1956.
== Tuugnorgal ==
f8idthfhkspkpc36nrt97ui9fm8dveb
Sunkanmi
0
10694
176440
46648
2026-06-25T08:57:39Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347129186|Sunkanmi]]"
176440
wikitext
text/x-wiki
'''Olasunkanmi Rehanat Alonge''' (jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1987), ɓurɗo anndeede e innde dingiral mum '''Sunkanmi''', ko jimoowo e jimoowo Nijeernaajo ; Sunkanmi ummi ngam anndeego nder hitaande 2015 nde o wurtini "For Body", gimol ngol o waɗi ngam o winndita bee kuugal ballal bee nanta yimoowo Naajeeriya mo innde maako Olamide . Jooni o siifondirii e Hit The Ground Records ɗo o yaltini jimɗi keewɗi.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Sunkanmi ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Olabisi Onabanjo, ɗo o janngi Geofisik .
== Golle jimɗi ==
Nde o woni e hitaande ɗiɗmere e duɗal, Sunkanmi waɗii nate mum gadane. E cakkital hitaande 2015, e ballal peewnoowo makko, o dañii hawrude e Olamide . Joɗnde ndee waɗi ko sosde jimol ina wiyee ''For Body'' . Sunkanmi siifondirii e fedde nde wonaa laamuyankoore.
E hitaande 2015, Sunkanmi suɓaama ngam "Kuulal ɓurngal fotde ngam ndaarde" e hitaande 2015 e nder njeenaari wellitaare Nijeer, [1] [2] e hitaande 2016, o heɓi cuɓagol 3 e njeenaaje Scream All-Youth Awards e nder "Kuulal kesal ɓurngal moƴƴude, [3] s e nder ca3te "Naalanke peeñɗo e hitaande ndee" [4] e njeenaaje Eloy e nder cate "Naalanke debbo garoowo", e sara yimɓe hono Niniola, Falana e Aramide . [5]
== Diskogaraafi ==
=== Cehilaaɓe ===
'''Doggol singles hono naalanke mawɗo, holliroowo hitaande yaltunde e innde albom'''
{| class="wikitable sortable"
!Hittande
! Hoore
! Albom
|-
| rowspan="" | 2013
| "Fewre"
| rowspan="10" | Ko wonaa albom gooto
|-
| 2014
| "Owo"
|-
| 2014
| "Kasanova"
|-
| 2014
| "Tenumo"
|-
| 2015
| "Gooto"
|-
| 2015
| "Ngam ɓanndu"
|-
| 2015
| "Res Jonna"
|-
| 2016
| "Tokku Ma Yah"
|-
| 2017
| "To kala nokku"
|-
| 2017
| "An"
|-
| 2018
| "Zobo"
|-
| 2019
| "Woto meeɗ timminde"
|-
| 2019
| "Ɓiɗɗo Wa"
|-
| 2019
| "Joggu am"
|-
| 2020
| "Yur Luv"
|}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
4jzyfft6ryfaadybtkdaswmhrrbbefl
176441
176440
2026-06-25T08:58:18Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347129186|Sunkanmi]]"
176441
wikitext
text/x-wiki
'''Olasunkanmi Rehanat Alonge''' (jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1987), ɓurɗo anndeede e innde dingiral mum '''Sunkanmi''', ko jimoowo e jimoowo Nijeernaajo ; Sunkanmi ummi ngam anndeego nder hitaande 2015 nde o wurtini "For Body", gimol ngol o waɗi ngam o winndita bee kuugal ballal bee nanta yimoowo Naajeeriya mo innde maako Olamide . Jooni o siifondirii e Hit The Ground Records ɗo o yaltini jimɗi keewɗi. <ref>Spotlight Act: TY MIX, ID CABASA ENDORSES SUNKANMI". Yes International. Retrieved 17 March 2014.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Sunkanmi ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Olabisi Onabanjo, ɗo o janngi Geofisik .
== Golle jimɗi ==
Nde o woni e hitaande ɗiɗmere e duɗal, Sunkanmi waɗii nate mum gadane. E cakkital hitaande 2015, e ballal peewnoowo makko, o dañii hawrude e Olamide . Joɗnde ndee waɗi ko sosde jimol ina wiyee ''For Body'' . Sunkanmi siifondirii e fedde nde wonaa laamuyankoore.
E hitaande 2015, Sunkanmi suɓaama ngam "Kuulal ɓurngal fotde ngam ndaarde" e hitaande 2015 e nder njeenaari wellitaare Nijeer, [1] [2] e hitaande 2016, o heɓi cuɓagol 3 e njeenaaje Scream All-Youth Awards e nder "Kuulal kesal ɓurngal moƴƴude, [3] s e nder ca3te "Naalanke peeñɗo e hitaande ndee" [4] e njeenaaje Eloy e nder cate "Naalanke debbo garoowo", e sara yimɓe hono Niniola, Falana e Aramide . [5]
== Diskogaraafi ==
=== Cehilaaɓe ===
'''Doggol singles hono naalanke mawɗo, holliroowo hitaande yaltunde e innde albom'''
{| class="wikitable sortable"
!Hittande
! Hoore
! Albom
|-
| rowspan="" | 2013
| "Fewre"
| rowspan="10" | Ko wonaa albom gooto
|-
| 2014
| "Owo"
|-
| 2014
| "Kasanova"
|-
| 2014
| "Tenumo"
|-
| 2015
| "Gooto"
|-
| 2015
| "Ngam ɓanndu"
|-
| 2015
| "Res Jonna"
|-
| 2016
| "Tokku Ma Yah"
|-
| 2017
| "To kala nokku"
|-
| 2017
| "An"
|-
| 2018
| "Zobo"
|-
| 2019
| "Woto meeɗ timminde"
|-
| 2019
| "Ɓiɗɗo Wa"
|-
| 2019
| "Joggu am"
|-
| 2020
| "Yur Luv"
|}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
f1y5fce3xmn5ltnjijsnqs9tbmasjqw
176442
176441
2026-06-25T08:58:35Z
Sardeeq
14292
176442
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Olasunkanmi Rehanat Alonge''' (jibinaa ko ñalnde 2 suwee 1987), ɓurɗo anndeede e innde dingiral mum '''Sunkanmi''', ko jimoowo e jimoowo Nijeernaajo ; Sunkanmi ummi ngam anndeego nder hitaande 2015 nde o wurtini "For Body", gimol ngol o waɗi ngam o winndita bee kuugal ballal bee nanta yimoowo Naajeeriya mo innde maako Olamide . Jooni o siifondirii e Hit The Ground Records ɗo o yaltini jimɗi keewɗi. <ref>Spotlight Act: TY MIX, ID CABASA ENDORSES SUNKANMI". Yes International. Retrieved 17 March 2014.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Sunkanmi ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Olabisi Onabanjo, ɗo o janngi Geofisik .
== Golle jimɗi ==
Nde o woni e hitaande ɗiɗmere e duɗal, Sunkanmi waɗii nate mum gadane. E cakkital hitaande 2015, e ballal peewnoowo makko, o dañii hawrude e Olamide . Joɗnde ndee waɗi ko sosde jimol ina wiyee ''For Body'' . Sunkanmi siifondirii e fedde nde wonaa laamuyankoore.
E hitaande 2015, Sunkanmi suɓaama ngam "Kuulal ɓurngal fotde ngam ndaarde" e hitaande 2015 e nder njeenaari wellitaare Nijeer, [1] [2] e hitaande 2016, o heɓi cuɓagol 3 e njeenaaje Scream All-Youth Awards e nder "Kuulal kesal ɓurngal moƴƴude, [3] s e nder ca3te "Naalanke peeñɗo e hitaande ndee" [4] e njeenaaje Eloy e nder cate "Naalanke debbo garoowo", e sara yimɓe hono Niniola, Falana e Aramide . [5]
== Diskogaraafi ==
=== Cehilaaɓe ===
'''Doggol singles hono naalanke mawɗo, holliroowo hitaande yaltunde e innde albom'''
{| class="wikitable sortable"
!Hittande
! Hoore
! Albom
|-
| rowspan="" | 2013
| "Fewre"
| rowspan="10" | Ko wonaa albom gooto
|-
| 2014
| "Owo"
|-
| 2014
| "Kasanova"
|-
| 2014
| "Tenumo"
|-
| 2015
| "Gooto"
|-
| 2015
| "Ngam ɓanndu"
|-
| 2015
| "Res Jonna"
|-
| 2016
| "Tokku Ma Yah"
|-
| 2017
| "To kala nokku"
|-
| 2017
| "An"
|-
| 2018
| "Zobo"
|-
| 2019
| "Woto meeɗ timminde"
|-
| 2019
| "Ɓiɗɗo Wa"
|-
| 2019
| "Joggu am"
|-
| 2020
| "Yur Luv"
|}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
9441qxzvunozqvptl42opwmfs2fazw3
Stella Obasanjo
0
26825
176367
154924
2026-06-25T03:52:35Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stella Obasanjo''' (Daygo nyalde sapponde naayi e go'o 14 lewru cutal hiitande ndungu alif 1945 – 23 Julal 2005) ko debbo gadano leydi [[Naajeeriya]] gila 1999 haa o sankii. Ko kanko woni debbo hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun [[Obasanjo]], hay so tawii noon o wonaano debbo gadano e hitaande 1976, nde Obasanjo woni hooreejo leydi konu . O maayi ko nde o waɗata liposuction elective to caggal leydi<ref>https://www.independent.co.uk/news/world/africa/surgeon-jailed-over-death-of-first-lady-1791712.html</ref>.
O laati daraniiɗo siyaasaaku nder hoore maako, o wallitorii kuuɗe bana rimɗinki rewɓe, sukaaɓe ngam ardiiɓe janngo, e moƴƴitingo leydi Naajeeriya ndi hareeji ɗon mari<ref>https://punchng.com/alleged-forgery-british-solicitor-testifies-against-obasanjos-brother-in-law/</ref>.
==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol==
O resi Seneraal Obasanjo mo o jibini ɓiɗɗo gooto [[Olumuyiwa Obasanjo]] jibinaama e hitaande 1977. [[Olusegun Obasanjo]] ko ɓooyaani koo wonti hooreejo leydi e hooreejo konu leydi Najeriya, caggal warngo seneraal<ref>https://web.archive.org/web/20090927070116/http://www.gamji.com/haruna/haruna157.htm</ref> [[Murtala Mohammed]].
==Debbo arandeejo lesdi Naajeeriya==
==Debbo arandeejo lesdi Naajeeriya==
Nde o laati debbo arandeejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, ɓaawo nde o suɓi gorko maako hooreejo leydi, Obasanjo sosi Child Care Trust, ngam hakkilanki sukaaɓe ɓe ngalaa baawɗe e/malla ɓe ngalaa baawɗe.Ko o debbo gadano [[leydi Naajeeriya]], obaasanjo naati e kampaañ ngam haɓaade mboros oo<ref>http://odili.net/news/source/2009/jul/7/203.html</ref>, ñalnde 6 feebariyee 2003<ref>https://www.britannica.com/biography/Olusegun-Obasanjo</ref>, o anndini ñalawma oo ko ñalawma winndereyankeewo ngam haɓaade mboros oo.Jaayndeeji ɗi ngalaa keeri kollitii wonde Orobosa Omo-Ojo, bayyinoowo jaaynde wiyeteende Lagos, nanngaama e yamiroore Stella Obasanjo ñalnde 2 lewru mbooy hitaande 2005, nawaa kasoo Akure Nanngugol makko ngol addani mo winndannde yaltunde e yontere ɓennunde ndee, tiitoonde mum ko Greedy Stella.
==Wade==
Obasanjo sankii ko ina yahra e duuɓi 59, tawi ko caɗeele opereeji cosgol ɓalli to suudu safrirdu keeriiɗo to Puerto Banús, Marbella, [[Lesdi]][[Spain]], ñalnde 23 oktoobar 2005<ref>https://www.thetimes.co.uk/article/relative-values-president-obasanjo-and-his-stepson-tunde-baiyewu-zzs2cqndff3</ref>. Cafroowo oo, anndiraa tan ko "AM" e nder ñaawirdu, ñaawaa hitaande kasoo hitaande wootere e lewru suwee 2009 sabu tuumeede "saabaade warngooji e nder majjere", o woppitaa safaara fotde duuɓi tati, o yamiraa yoɓde € 120 000<ref>https://litcaf.com/stella-obasanjo/</ref> (ko ina tolnoo e 176 000 dolaar US incompensation).Ñaawooɓe<ref>https://web.archive.org/web/20250417131333/https://ng.infoaboutcompanies.com/Catalog/Kwara/Fufu/Day-Care-Center/Stella-Obasanjo-Child-Care-Trust</ref> ɓee ɗaɓɓiriino yo o yoɓe kasoo duuɓi ɗiɗi e duuɓi joy. Ɗaɓɓaande yoɓde laamu leydi Naajeeriya kadi jaɓaaka. Cafroowo oo waɗiino tuuba peewnaaɗo ngam ƴettude ƴiiƴam e nder reedu Obasanjo<ref>https://web.archive.org/web/20250417131333/https://ng.infoaboutcompanies.com/Catalog/Kwara/Fufu/Day-Care-Center/Stella-Obasanjo-Child-Care-Trust</ref>. O heɓi mboros punndi e heeñere lacerated o maayi balɗe ɗiɗi caggal nde o seerti. Doktoor oo jaabaaki ɗoon e ɗoon telefoŋ mum nde o noddiraa caggal nde o waɗi opereeji ɗii, o wiyi o yalti Obasanjo<ref>http://www.rsf.org/Assault-on-journalists-by-first.html</ref> fotde waktuuji nay. So tawiino o safraama e sahaa, ina sikkaa o dañatnoo ko e gaañanɗe makko.
==Himobe==
[[Category: nyaddo]]
iokiippobdw7okhepmmxv4aodycly2b
Medical Errors and Medical Narcissism
0
32910
176363
136329
2026-06-24T22:30:00Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176363
wikitext
text/x-wiki
'''Juumre safaara e narsisisme safaara ko deftere''' John Banja winndi e hitaande 2005..<ref name="banja1">Banja, John, Medical Errors and Medical Narcissism, 2005</ref><ref name="banja22">Banja, John, (as observed by Eric Rangus) [https://web.archive.org/web/20220226155101/https://www.emory.edu/EMORY_REPORT/erarchive/2005/February/February7/sandr1.htm John Banja: Interview with the clinical ethicist]</ref>
Banja ina siftina "narsisisme safaara" ko haaju e annduɓe cellal ngam hisnude teddungal mum en jogorngal arde e jokkere enɗam ngam hollirde majjere e ñawɓe.
E nder deftere ndee o yuurnitii batte majjere safaara e nder hakkille, e nder nehdi e nder sariyaaji, kam e no haaju mum jogori arde e sahaa kala, tawa ina waawi addande annduɓe waawɓe, hay so tawii noon ko ɓe seertuɓe, fawaade e majjere narsis.
O wiyi wonde:[2]
...ko ɓuri heewde e annduɓe cellal (e goonga, ko ɓuri heewde e annduɓe kala ilk) ina ngolloo e reende hoore mum, nde yaltinta laamu, jokkondiral, ganndal, mbaawka e teddungal. Ko narsisist e nder men enen fof—en kulii feeñde e majjere walla e waasde waawde.
== Tuugnorgal ==
<references />
q19cfck98b76ltenui20pgn0vk8j70c
Princess Margaret Hospital for Children
0
33534
176365
139063
2026-06-25T01:52:04Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176365
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ospitaal sukaaɓe Princess Margaret''' (PMH) ko opitaal sukaaɓe e nokku wiɗto e toppitagol sukaaɓe tawaaɗo to Perth, to bannge worgo Ostarali. Ko opitaal sukaaɓe keeriiɗo tan e nder diiwaan hee haa udditaa e hitaande 2018, hawri e udditgol opitaal sukaaɓe keso Perth mahaaɗo ngam lomtaade ɗum. Wondude e Diisnondiral Cellal Renndo Sukaaɓe e Sukaaɓe, ngal waɗi ko Sarwiis Cellal Sukaaɓe e Sukaaɓe.
Ko adii ɗuum, opitaal oo ina woni e laawol Roberts to Subiaco, to bannge worgo Ostarali, ina waɗi fotde 220 leeso, ina huutoroo 300 000 ñawɗo hitaande kala.
== Tariya ==
PMH fuɗɗii ko e opitaal sukaaɓe Perth e hitaande 1909 caggal duuɓi 12 e mooftude kaalis renndo. Ko adii fof, ko 40 leeso, suudu safrirdu e departemaa safrooɓe. Innde Opitaal Laamɗo debbo biyeteeɗo Margaret ngam sukaaɓe ƴettaa ko e hitaande 1949, ngam teddinde laamɗo debbo biyeteeɗo Margaret, miñiiko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II.
E hitaande 1994, njuɓɓudi njuɓɓudi opitaal sukaaɓe Princess Margaret e opitaal King Edward Memorial kawri (kono wonaa nokkuuji mum en). E hitaande 2002 ndeen fedde innitiraa ko Sarwiis Cellal Rewɓe e Sukaaɓe. E hitaande 2006, opitaaluuji ɗiɗi ɗii ceerti kadi.
E hitaande 2008, laamu leydi ndi hollitii wonde opitaal sukaaɓe keso ina maha ngam lomtaade opitaal sukaaɓe biyeteeɗo Princess Margaret. Caggal nde opitaal sukaaɓe Perth keso oo joofi e lewru mee 2018, e udditgol departemaa mum cafrirɗo, opitaal Princess Margaret udditi dame mum ñalnde 10 lewru juko hitaande 2018, ñawɓe ɓee fof njaltinaa e opitaal keso oo.
E lewru marse 2021 golle mawɗe puɗɗii e nokku gonnooɗo opitaal oo ; kono galleeji ɗiɗi limtaaɗi e ndonu, galle Godfrey e galle Old Outpatients ina ndesndaa kam e galle ɓuuɓɗo e ɓuuɓri ɓuuɓri. Golle ɓuuɓɗe ɗee njoofi ko e lewru oktoobar 2022. Ndeen nokku laɓɓinaaɗo oo maa won e nder ƴellitgol Subi Fuɗnaange jogorngol waɗeede.
Opitaal laamɗo debbo biyeteeɗo Margaret ƴeewtaama gila fuɗnaange e lewru Duujal 2014
== Ƴeew kadi ==
bannge portal Ostarali
Doggol opitaaluuji to bannge worgo Ostarali
Cellal to leydi Ostarali
== Tuugnorgal<ref name="CAHS">{{cite web|url=http://www.health.wa.gov.au/services/detail.cfm?Unit_ID=153|title=Princess Margaret Hospital for Children|publisher=Western Australian Department of Health|date=19 February 2007|accessdate=2008-10-23}}</ref> <ref name="handbook">{{cite web|url=http://www.pmh.health.wa.gov.au/general/visiting/1290.pdf|title=Family Handbook|publisher=Child and Adolescent Health Service|date=April 2008|accessdate=2008-10-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719015945/http://pmh.health.wa.gov.au/general/visiting/1290.pdf <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2008-07-19}}</ref><ref name="dohmedia">{{cite web|url=http://www.health.wa.gov.au/press/view_press.cfm?id=591|title=Women and children to benefit from health service realignment|publisher=Department of Health – Government of Western Australia|date=30 May 2006|accessdate=2008-10-23}}</ref><ref name="ALIA">{{cite web|url=http://conferences.alia.org.au/online2003/papers/scolaro.html|title=A One-Stop Shop for Information for the Women's and Children's Health Service|author=Tricia Scolaro and Helen Archer|publisher=[[Australian Library and Information Association]]|date=14 October 2003|accessdate=2008-10-23|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080726163932/http://conferences.alia.org.au/online2003/papers/scolaro.html|archivedate=26 July 2008|df=dmy-all}}</ref>.<ref name="DOH NCHP">{{cite web|title=New Children's Hospital Project|url=http://www.newchildrenshospitalproject.health.wa.gov.au/Home.aspx|publisher=Department of Health, Government of Western Australia|accessdate=30 January 2013|archive-date=25 September 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925174720/http://www.newchildrenshospitalproject.health.wa.gov.au/Home.aspx|url-status=dead}}</ref><ref name="DOH NCHP2">{{cite web|title=New Children's Hospital Project|url=http://www.newchildrenshospitalproject.health.wa.gov.au/Home.aspx|publisher=Department of Health, Government of Western Australia|accessdate=30 January 2013|archive-date=25 September 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925174720/http://www.newchildrenshospitalproject.health.wa.gov.au/Home.aspx|url-status=dead}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180730020417/https://www.9news.com.au/national/2018/04/11/18/30/end-of-an-era-for-princess-margaret-hospital End of an era for Princess Margaret Hospital]</ref><ref>{{cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2018-06-10/princess-margaret-hospital-perth-childrens-hospital-transfer/9854980|title=Princess Margaret Hospital shuts doors as sick kids move to Perth Children's Hospital|publisher=Australian Broadcasting Corporation|date=10 June 2018|access-date=10 June 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.watoday.com.au/national/western-australia/a-year-in-15-seconds-watch-perth-s-princess-margaret-hospital-demolished-20221018-p5bqpv.html|title=A year in 15 seconds: Watch Perth's Princess Margaret Hospital demolished|publisher=WAToday|date=18 October 2022|access-date=18 October 2022}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.mediastatements.wa.gov.au/Pages/McGowan/2021/03/Major-demolition-works-start-at-former-Princess-Margaret-Hospital-site.aspx|title=Major demolition works start at former Princess Margaret Hospital site|publisher=WA Government|date=29 March 2021|access-date=18 August 2021|archive-date=18 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818092810/https://www.mediastatements.wa.gov.au/Pages/McGowan/2021/03/Major-demolition-works-start-at-former-Princess-Margaret-Hospital-site.aspx|url-status=dead}}</ref> ==
gzd25l5hvqwzgoac3866lqcsci5kyuq
Bushenyi
0
34116
176184
142188
2026-06-24T12:10:35Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176184
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bushenyi''' ko wuro wonngo e Hirnaange Bushenyi ko wuro wonngo e Hirnaange [[Ugannda|Uganndaa]]. Ko ɗum ‘wuro mawngo’ diiwaan Bushenyi e nokku ɗo gardiiɗo diiwal oo woni. Distrik oo inniraa ko wuro ngoo, e nder jokkondire e ko ɓuri heewde e diiwanuuji leydi ndii.<ref>https://www.citypopulation.de/en/uganda/cities/ Citypopulation.de E wiyde Biro limto leydi Uganndaa). Yimɓe wuro.de. Heɓtinaama ñalnde 23 suwee 2021.</ref>
== Wakere ==
Bushenyi woni ko e laawol Mbarara–Ishaka, ko ina tolnoo e kilooji 54 (34 mi), e laawol, bannge worgo Mbarara, wuro ɓurngo mawnude e nder diiwal hee. Ɗum woni ko hedde kiloomeeteeruuji 7,5 (4,7 mi) fuɗnaange wuro Ishaka.<ref>Diiso wuro Bushenyi–Ishaka (23 suwee 2021). https://web.archive.org/web/20260130171327/https://bushenyi-ishakamc.go.ug/welcome-bushenyi-ishaka-municipal-council Bushenyi, leydi Uganndaa: Diiso wuro Bushenyi-Ishaka. Heɓtinaama ñalnde 23 suwee 2021.</ref>
[[Kampala]], laamorgo leydi ndi e wuro ɓurngo mawnude e nder [[leydi]] ndi, ina woniko i ko
na tolnoo e 321 kiloomeeteer (199 mi), e laawol to fuɗnaange-rewo Bushenyi. Koɗkiiji wuro ngo ko 0°32'30.0"S 30°11'16.0"E (Njuuteendi:-0.541667; Njuuteeki:30.187778).<ref>https://www.google.com/maps/dir/Mbarara/Bushenyi/@-0.5768273,30.1453607,10z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x19d91bb20d9cd3e3:0x883a0deaec00c519!2m2!1d30.6545022!2d-0.6071596!1m5!1m1!1s0x19d92a953bbd2c0d:0xf5b8ab6ee87f8ae3!2m2!1d30.1964522!2d-0.5423774!3e0</ref>
== Ummatore ==
Bimngal lesdi 2002 limti ɗuuɗal [[Yimɓe Ekoi|yimɓe]] nder wuro Bushenyi-Ishaka ko 37,664. E hitaande 2014, binnditagol yimɓe [[leydi]] ndii hollitii wonde yimɓe Bushenyi, ina heen Ishaka, ina tolnoo e 41 217 neɗɗo. E hitaande 2020, fedde toppitiinde limlebbi (statistiques) limtii keewal yimɓe wuro ngo e nder cakkital hitaande ko 43 700 neɗɗo. UBOS hiisiima wonde keewal yimve e nder wuro ngo ina mawni e 1,01 e kala 100 e yontere kala, hakkunde 2014 e 2020.
== Yimɓe daartol ==
Hitaande Pop. ±%
2002 37 664 —
2014 ko 41 217 +9,4%
2020 43 700 +6,0%
== wawru: ==
Toɓɓe nafooje
Toɓɓe nafooje ɗee ɗoo ina tawee e nder wuro ngoo walla sara keeri wuro ngoo : (a) gardiiɗo njuɓɓudi diiwaan Bushenyi (b) birooji Diiso wuro Bushenyi–Ishaka (c) Luumo Cakaare Bushenyi, nokku ɓurɗo mawnude e geɗe kese e nder wuro ngoo.
Ko ɗoo kadi woni opitaal Adventist Ishaka, ko opitaal cellal 120 leeso, mo Egliis Adventist njuɓɓinta.
Fonds National de Sécurité Sociale, ina jogii caltal e nder wuro ngo. Bankiiji njulaagu Uganndaa keewɗi, ko wayi no Banki Centenary, Banki Finance Trust, Banki DFCU e Banki Stanbic [[Ugannda|Uganndaa]] ina njogii caɗeele e nder wuro ngo.
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde hakkunde leyɗeele [[Kampala]] to bannge hirnaange, ina heen opitaal mum jannginirɗo 500 leeso, ina tawee ɗoo. Jaŋdeeji goɗɗi teskiniiɗi ina mbaɗi Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Bweranyangi, duɗal hakkundeewal e toowngal sukaaɓe rewɓe fof hoɗɓe e duɗal karallaagal [[Ugannda|Uganndaa]], Bushenyi.
Laabi ngenndiiji nay ; (a) Laawol Mbarara-Ishaka (b) Laawol Kikorongo-Ishaka (c) Laawol Ishaka-Kagamba e (d) Laawol Kashenyi-Mitooma ngol kawri nder wuro Ishaka, nder wuro Bushenyi-Ishaka.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gure e gure e nder leydi [[Ugannda|Uganndaa]]
Tuugnorgal.
sm4cdpbips88jirx5ence6ckhhqd51y
Monday Onyeme
0
34509
176293
176001
2026-06-24T18:46:00Z
Isa Oumar
9821
176293
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Monday John Onyeme''' (jibinaama 30 mars 1965) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2023. O huniima ñalnde 29 lewru bowte e bannge guwerneer, Sheriff Oborevwori caggal nde o heɓi nasaraaku e suɓngooji gutorial2023 e hitaande 2023.
== Baɗte e nguurndam puɗɗam ==
Altine Onyeme ko jibinannde Ibabu, Onicha Ukwuani E nder Ndokwa West LGA e nder diiwaan Delta ɗo o jibinaa ñalnde 30 mars 1965.O heɓi seedantaagal makko gadanal e nder duɗal sukaaɓe konu, Sokoto, diiwaan Sokoto, hade makko yahde to duɗal hakkundeewal laamu, diiwaan Ke7 1982. O heɓi dipolomaaji makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar to o timmini golle makko e hitaande 1990. O fuɗɗii golle makko ko no jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Federal Kaura Namoda, to diiwaan Zamfara hakkunde 1991 e 1992 e Octopus Credential Limited to Lagos hakkunde 1995 e 1996 e njuɓɓudi ƴellitaare leydi ndema, Asaba tuggi 1996 haa 2000 e gardagol departemaa kaalis e dokkal. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde (karallaagal) Asaba, o woni hooreejo hiisawal e hitaande 2000, caggal ɗuum o wonti Bursar e hitaande 2005. E hitaande 2006, o toɗɗaa Bursar duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal udditiingal, Lagos, ngal o joginoo duuɓi jeenay.
== Golle politik ==
Monday Onyeme toɗɗaama hooreejo kawtal lesdi Delta nder hitaande 2015, nden o toɗɗaama kadi nder hitaande 2019 ngam manndaa goɗɗo. Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, O anndinaama kanndidaa cukko guwerneer e kanndidaa kanndidaa guwerneer, Sheriff Oborevwori.
== Tuugnorgal ==
74iw5a2lc3nedksvi5j1lmy09lnqasu
Don Carey (American football official)
0
42065
176216
173444
2026-06-24T14:00:54Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176216
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Don Carey''' (jibinaa ko ñalnde 10 oktoobar 1947) ko gonnooɗo hooreejo fuku Amerik e nder Ligue Nationale de Football (NFL), ɓoorniiɗo wutte limoore 126 (ko Brad Rogers ɓoorni ɗum hannde). O naati e gollordu ardorde NFL e hitaande 1995, o woni ñaawoowo ladde haa hitaande 1998, ɗo o wonti ñaawoowo caggal sabu NFL waylude tiitooɗe darnde e oon sahaa ; o woni e oon darnde haa 2008–09. O artiraa e golle gardiiɗo jaagorɗe e hitaande 2009 nde Bill Carollo, afriknaajo nayaɓo Ameriknaajo baɗɗo ɗum, woppi golle, caggal Johnny Grier, miñiiko biyeteeɗo Mike Carey e Jerome Boger. O ardii pottital gootal e nder wuro wiyeteengo Super Bowl, woni pottital XXXVII to dingiral Qualcomm to San Diego.<ref>[https://web.archive.org/web/20260411112810/https://www.football-refs.com/nfl-referees-by-season/2009-crews/ 2009 NFL officiating crews]</ref>
Don Carey e hitaande 2009, ko Garth DeFelice, gardiiɗo diɗɗal ngal, Dana McKenzie, ñaawoowo diɗɗal ngal, Carl Johnson, ñaawoowo ladde Mike Weir, ñaawoowo bannge Greg Meyer, e ñaawoowo caggal Terrence Miles.<ref>{{cite book|title=2008 NFL Record & Fact Book|author=NFL|date=July 22, 2008|isbn=978-1-60320-770-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/2008nflrecordfac00nfl}}</ref>
E ƴellitgol Clete Blakeman e hitaande 2010, Don Carey artii e jappeere mum ñaawoowo caggal, o golliima e ekipaaji arbitooji ɗi Ed Hochuli ardii gila 2010 haa 2013. O hollitii wonde o artataa e ladde ngam ñalngu NFL 2014.
Yaasi golle makko e NFL, Don Carey ko gardiiɗo kontraaji.
== Tuugnorgal ==
9425x1bi9kgbbjxr8d4nsrdl32x576l
Rafael Kadyrov
0
42097
176366
173627
2026-06-25T02:02:56Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176366
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Rafael Razimovich Kadyrov''' (e ɗemngal Riisi: Рафаэль Разимович Кадыров ; 4 abriil 1969 – 19 lewru Yarkomaa 2017) ko ñaawoowo hockey dow geec leydi Riisi.<ref>[http://izvestia.ru/news/658905 Судья КХЛ Рафаэль Кадыров ушел из жизни в возрасте 47 лет]</ref><ref>[http://www.interfax.ru/sport/546205 Скончался хоккейный арбитр Рафаэль Кадыров]</ref>
Mawɗo Ñaawirde Toownde Hockey Riisi gila e hitaande 1998/99. Ñalnde 8 suwee 2016, Kadyrov waɗii pottital mum 700ɓal e nder kawgel fuku leydi Riisi, o woni arbiter ɗiɗaɓo hockey, keɓɗo ndeeɗoo njeñtudi. E nder pottitte KHL golliima gila e base ligue.,<ref>[http://ren.tv/novosti/2017-01-20/sudya-khl-rafael-kadyrov-na-48-m-godu-zhizni Судья КХЛ Рафаэль Кадыров скончался на 48-м году жизни]</ref>
Rafael Kadyrov golliima e hitaande 2016, kawgel winndere mawɓe ɗiɗi, kawgel winndere sukaaɓe e sukaaɓe jeegom.<ref>[https://web.archive.org/web/20191016011257/https://regnum.ru/news/sport/2229160.html Скончался арбитр КХЛ Рафаэль Кадыров]</ref><ref>[https://www.championat.com/hockey/news-2694358-ushjol-iz-zhizni-sudja-rafael-kadyrov.html Ушёл из жизни судья Рафаэль Кадыров]</ref>
E lewru oktoobar 2016, Kadyrov heɓi — ɓuuɓri ngaandi — astrocytoma degere tataɓere. O sankii ko e lewru Yarkomaa 2017 .<ref>[https://www.sovsport.ru/hockey/articles/954096-proschaj-rafa-ne-stalo-znamenitogo-hokkejnogo-arbitra Прощай, Рафа. Не стало знаменитого хоккейного арбитра]. [[Sovetsky Sport]]</ref><ref>Иван Орехов. [https://www.gazeta.ru/sport/2017/01/20/a_10485173.shtml Последний свисток Кадырова]. [[Gazeta.ru]]</ref><ref>Иван Пучков. [https://tass.ru/sport/3956978 Вайсфельд: Кадыров был одним из самых авторитетных арбитров КХЛ]. [[ТАСС]]</ref>
O anndiraama laabi keewɗi wonde gooto e ardiiɓe hockey ɓurɓe waawde e nder leydi Riisi.
== Tuugnorgal ==
b0vzwkf54umk5wc7ifnifqmwbe47ib9
Tom Sifferman
0
42181
176368
174079
2026-06-25T05:02:31Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176368
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tom Sifferman''' (jibinaa ko ñalnde 27 suwee 1943) ko gardiiɗo fuku koyɗe Ameriknaajo e nder Ligue Nationale de Football (NFL) gila e hitaande 1986 NFL haa e hitaande 2008. Sifferman ina teskaa sabu ko kanko tan woni jaagorde e nder daartol NFL toɗɗaande e Super Bowls tati jokkondirɗe, tawi heen Super Bowl XXXVII e hitaande 2003, Super Bowl XXXVIII e hitaande 2004, e Super Bowl XXXIX e hitaande 2005.<ref>[https://web.archive.org/web/20070928061021/http://www.referee.com/more/Samples/non_subscribers1006/you_are_there.html fog bowl ref] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928061021/http://www.referee.com/more/Samples/non_subscribers1006/you_are_there.html|date=September 28, 2007}}</ref>
== Kugal ==
Sifferman ko jeyaaɗo to Seattle, to Washington, o heɓi bak makko e hitaande 1961 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Seattle. Ko o wakiliijo peewnoowo pentiiɗo e sosiyetee peewnoowo geɗe njamndi e aluminium. Siferman ina hoɗi to wuro wiyeteengo Bend, to Oregon.<ref>{{Cite web|last=Gantt|first=Darin|date=2015-01-03|title=Ed Hochuli refers to fellow official as "Jungle Boy" on live mic|url=https://www.nbcsports.com/nfl/profootballtalk/rumor-mill/news/ed-hochuli-refers-to-fellow-official-as-jungle-boy-on-live-mic|access-date=2024-06-16|website=NBC Sports|language=en-US}}</ref>
Sifferman wonnoo ko ñaawoowo ladde e nder pottital NFL 1988 ñalnde 31 desaambar hakkunde Philadelphia Eagles e Chicago Bears to ladde Soldier fijirnde e les ɓuuɓol mawngol. Ooɗoo fijo maa anndu e nder NFL lore ko "Fog Bowl".
E nder daawal NFL 2006, Sifferman wonnoo ko ñaawoowo ladde e nder ekipaaji ardiiɗi ɗii, tawi ko ñaawoowo biyeteeɗo Ed Hochuli ardii ɗum.
Sifferman ina yahra e innde "Jungle Boy" hono gardiiɗo replay, innde yiytaa nde Hochuli huɓɓi mikroo mum e jamaanu nguu e nder fijo. O heɓi innde ndee ko nde o yilliima ladde e nder dingiral makko to Hawaii.
== Tuugnorgal ==
k88da4j4vgwcnc8232a4jz0kmvlidw2
Peanut butter cookie
0
42425
176348
175784
2026-06-24T20:16:21Z
Hauwa ali umar
8656
176348
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Biskit njuumri''' ko sifaa biskit mo seerti e jogaade njuumri ko huunde mawnde. Kuutorgal ngal ummorii ko to leyɗeele dentuɗe Amerik, ƴellitaare maggal fuɗɗii ko e kitaale 1910.
== Tariya ==
George Washington Carver (1864-1943), jannginoowo yaajnude ndema Ameriknaajo, ummoriiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tuskegee to Alabama, ko kañum ɓuri anndeede e ƴellitgol njuumri ngam lomtaade ndema kosam, ka mboros boll bonni no feewi. O hawritii 105 restoraaji njuumri e nder defte coodguuli ceertuɗe, e jaayndeeji ndema, e geɗe goɗɗe. E nder jaaynde makko wiɗto wiyeteende 1925, wiyeteende No njuumri mawnirta e laabi 105 ngam feewnude ɗum ngam ñaamde neɗɗo, o winndi heen peeje tati ngam cookiiji njuumri ina noddi njuumri ɓuuɓndi walla taƴndi..<ref>http://plantanswers.tamu.edu/recipes/peanutrecipes.html {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305005521/http://plantanswers.tamu.edu/recipes/peanutrecipes.html|date=March 5, 2007}} ''plantanswers.tamu.edu''</ref>
Ko e fuɗɗoode kitaale 1930 tan, ɓuuɓri njuumri limtaa e nder cookiiji ɗii.
== Fork toɓɓude e pattern ==
Kukiiji njuumri e dow laylaytolBiskiiji njuumri njuumri fork-scored
Kuutorɗe njuumri gadane ɗee, ko ɓuuɓɗe, taƴee e mbaadiiji, walla nii, ɗe njippinee, ɗe mbaɗee balɗe ; ɓe ngalaano maandeeji forfetere. Ko adii fof, kollitooje maandeeji gonɗi e ŋoral (criss-cross) lolluɗi peewnaaɗi e ƴiye forfetere, njaltinaama e jaayɗe e fuɗɗoode ndunngu 1932, ina heen Schenectady Gazette ñalnde 1 sulyee ndeen hitaande. Reseta biskituuji njuumri wiyi: "[s]hape e nder balle e caggal nde mbaɗ-ɗaa ɗe e dow ɓataake biskituuji, toɓɓu heen gooto fof les e forfetere, ko adii fof laawol gootol caggal ɗuum laawol goɗngol, mbele ɗe nannda e kareeli dow waffles."[2] E ko luutndii ciimtol ɓennungol ngol wonde maandeeji ɗii ko adii fof ko e nder Gattezepeardy the part Koolaaɗo kuuɓal "Hints galleeji ɗi Mrs Mary Morton winndi", ko adii fof ko anndaa e binndol ngol ko ñalnde 13 lewru juko hitaande 1932, e nder jaaynde wiyeteende Camden Courier-Post to New Jersey.[3]
Pillsbury, gooto e peewnugol muurtere mawnde, huutoriima forfetere e kitaale 1930. Reseta Peanut Butter Balls e nder deftere Pillsbury’s Balanced Recipes yaltunde e hitaande 1933, yamiri coodoowo oo yo ɓuuɓnu cookirɗe ɗee e huutoraade ƴiye forfetere. Ɗeeɗoo peeje gadane paamtinaani hol ko waɗi wasiyaaji ɗii ina ndokkee ngam huutoraade forfetere, hay so. Sabaabu oo ko ɓuuɓri cookiiji njuumri ina tiiɗi, kadi so ɓuuɓnaaka, cookirɗe kala defataa no fotiri. Huutoraade forfetere ngam ɓuuɓnude ɓuuɓri ko wellitaare kuutorgal ; bakooɓe ina mbaawi kadi huutoraade ɓuuɓri cookirɗe (spatula).
== Ƴeew kadi ==
Biskit ɓuuɓɗo (kukiiji ɓuuɓɗi e bonbon sokola Hershey's Kisses e hakkunde)
Doggol cookiiji
Doggol ñameele njuumri
 Portal nguura
== Tuugnorgal ==
<references />
395uigqnhpaxrq8obbrg52ec7acqdcv
176364
176348
2026-06-25T01:27:44Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
176364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Biskit njuumri''' ko sifaa biskit mo seerti e jogaade njuumri ko huunde mawnde. Kuutorgal ngal ummorii ko to leyɗeele dentuɗe Amerik, ƴellitaare maggal fuɗɗii ko e kitaale 1910.
== Tariya ==
George Washington Carver (1864-1943), jannginoowo yaajnude ndema Ameriknaajo, ummoriiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tuskegee to Alabama, ko kañum ɓuri anndeede e ƴellitgol njuumri ngam lomtaade ndema kosam, ka mboros boll bonni no feewi. O hawritii 105 restoraaji njuumri e nder defte coodguuli ceertuɗe, e jaayndeeji ndema, e geɗe goɗɗe. E nder jaaynde makko wiɗto wiyeteende 1925, wiyeteende No njuumri mawnirta e laabi 105 ngam feewnude ɗum ngam ñaamde neɗɗo, o winndi heen peeje tati ngam cookiiji njuumri ina noddi njuumri ɓuuɓndi walla taƴndi..<ref>https://web.archive.org/web/20070305005521/http://plantanswers.tamu.edu/recipes/peanutrecipes.html {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305005521/http://plantanswers.tamu.edu/recipes/peanutrecipes.html|date=March 5, 2007}} ''plantanswers.tamu.edu''</ref>
Ko e fuɗɗoode kitaale 1930 tan, ɓuuɓri njuumri limtaa e nder cookiiji ɗii.
== Fork toɓɓude e pattern ==
Kukiiji njuumri e dow laylaytolBiskiiji njuumri njuumri fork-scored
Kuutorɗe njuumri gadane ɗee, ko ɓuuɓɗe, taƴee e mbaadiiji, walla nii, ɗe njippinee, ɗe mbaɗee balɗe ; ɓe ngalaano maandeeji forfetere. Ko adii fof, kollitooje maandeeji gonɗi e ŋoral (criss-cross) lolluɗi peewnaaɗi e ƴiye forfetere, njaltinaama e jaayɗe e fuɗɗoode ndunngu 1932, ina heen Schenectady Gazette ñalnde 1 sulyee ndeen hitaande. Reseta biskituuji njuumri wiyi: "[s]hape e nder balle e caggal nde mbaɗ-ɗaa ɗe e dow ɓataake biskituuji, toɓɓu heen gooto fof les e forfetere, ko adii fof laawol gootol caggal ɗuum laawol goɗngol, mbele ɗe nannda e kareeli dow waffles."[2] E ko luutndii ciimtol ɓennungol ngol wonde maandeeji ɗii ko adii fof ko e nder Gattezepeardy the part Koolaaɗo kuuɓal "Hints galleeji ɗi Mrs Mary Morton winndi", ko adii fof ko anndaa e binndol ngol ko ñalnde 13 lewru juko hitaande 1932, e nder jaaynde wiyeteende Camden Courier-Post to New Jersey.[3]
Pillsbury, gooto e peewnugol muurtere mawnde, huutoriima forfetere e kitaale 1930. Reseta Peanut Butter Balls e nder deftere Pillsbury’s Balanced Recipes yaltunde e hitaande 1933, yamiri coodoowo oo yo ɓuuɓnu cookirɗe ɗee e huutoraade ƴiye forfetere. Ɗeeɗoo peeje gadane paamtinaani hol ko waɗi wasiyaaji ɗii ina ndokkee ngam huutoraade forfetere, hay so. Sabaabu oo ko ɓuuɓri cookiiji njuumri ina tiiɗi, kadi so ɓuuɓnaaka, cookirɗe kala defataa no fotiri. Huutoraade forfetere ngam ɓuuɓnude ɓuuɓri ko wellitaare kuutorgal ; bakooɓe ina mbaawi kadi huutoraade ɓuuɓri cookirɗe (spatula).
== Ƴeew kadi ==
Biskit ɓuuɓɗo (kukiiji ɓuuɓɗi e bonbon sokola Hershey's Kisses e hakkunde)
Doggol cookiiji
Doggol ñameele njuumri
 Portal nguura
== Tuugnorgal ==
<references />
srwy0p2503n966cucirdenx1c2g24pd
Lawal Kaita
0
42476
176252
176000
2026-06-24T15:34:22Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176252
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lawal Kaita''' (4 Oktoobar 1932 – 2 Janvier 2018) ko siyaasaajo Naajeeriya cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo Naajeeriya (NPN) ngam wonde guwerneer diiwaan Kaduna, Naajeeriya, o joginoo laamu hakkunde Oktoobar e Desammbar 1983, nde Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya timmini laamu Seneraal Muhari Buhamdu.
O jokki e wonde politikaajo mawɗo e nder leydi Naajeeriya, o jeyaa ko e sosɓe lannda Action Congress of Nigeria (AC) e lewru Seeɗto hitaande 2006. Won e sources ina ciftora ko adii suɓngo hooreejo leydi Naajeeriya 2011: "Fuɗnaange ina felliti so ɗum waɗii, ngam waɗde kala Johannaajo leydi Naajeeriya goɗɗo 'pu ina heɓa laawol mum e jooɗorde laamu e dow laylaytol PDP e dow sarɗiiji politik zoning lannda kaa.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Kaita jibinaa ko ñalnde 4 lewru nduu hitaande 1932 to Katsina, to fuɗnaange leydi Najeriya. Ko o ƴiiƴam hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, kadi ko o tergal e galle laamɗo Nagogo, laamɓe aadaaji Emiraaji Katsina.
O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria (1946-1950) caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres (1971-1972).
== Kugal ==
Caggal nde o warti Naajeeriya, Kaita naati nder kuugal laamu lesdi Kaduna. O woniino Sekreteruuji e nder Yiilirde Ndiyam Dowla (1973–1975), Komisariyaa toppitiiɗo peewnugol faggudu (1975–1976) e cukko Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Golle Dowla Kaduna (1976–1977).<ref name="td1972">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200901140197.html?page=2|title=Where Are Second Republic Governors?|work=This Day|author=Ademola Adeyemo|date=13 January 2009|accessdate=20 April 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2014/03/15/now-nigeria-ungovernable-what-next|location=New York City, United States|title=Now That Nigeria Is Ungovernable What Next?|date=2014-03-15|access-date=2018-03-06|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://ends.ng/fact-it-was-pdp-that-promised-to-make-nigeria-ungovernable-in-2011-buhari-never-did/|title=FACT: It Was PDP That Promised To Make Nigeria Ungovernable in 2011, Buhari Never Did!|date=2014-08-04|work=Every Nigerian Do Something [ENDS]|access-date=2018-03-06|language=en-US|archive-date=2018-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180307023706/http://ends.ng/fact-it-was-pdp-that-promised-to-make-nigeria-ungovernable-in-2011-buhari-never-did/|url-status=dead}}</ref>
== Fuɗɗoode golle politik ==
Kaita toɗɗaama tergal e suudu sarɗiiji leydi Najeriya (1977-1978) o wonti balloowo keeriiɗo hooreejo leydi ndi hono Shehu Shagari (1980-1982).<ref>{{cite web|url=http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12377&z=5|title=I want Yar'Adua removed by Supreme Court – Lawal Kaita|date=9 June 2008|author=Femi Babafemi|work=Online Nigeria Daily News|accessdate=20 April 2010|archive-date=27 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227053308/http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12377&z=5|url-status=dead}}</ref><ref name="gladiator">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/05/09/20020509pol05.html|title=In Katsina, Gladiators Jostle for Supremacy|work=ThisDay|date=9 May 2002|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123012935/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/05/09/20020509pol05.html|archivedate=23 January 2005}}</ref>
E hitaande 1979, o fooli Abdulkadir Balarabe Muusa e suɓngooji ngam wonde guwerneer diiwaan Kaduna. Kaita walli NPN ngam ittude guwerneer Musa e lewru suwee 1981.E hitaande 1982, caggal maayde Amiir, Kaita haɓaama e laamɗo Katsina.Usmaan Nagogo.<ref name="tday619">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|title=Those Behind SGBN Bank|work=ThisDay|date=19 June 2003|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123072010/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|archivedate=23 January 2005}}</ref> O suɓaama Gomnaajo lesdi Kaduna nder suɓol 1983, o jo'i lesdi ndi'i lebbi seɗɗa haa kuugal sooja'en waɗi nder lewru Duujal hitaande nde'e.<ref>{{cite web|url=http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12377&z=5|title=I want Yar'Adua removed by Supreme Court – Lawal Kaita|date=9 June 2008|author=Femi Babafemi|work=Online Nigeria Daily News|accessdate=20 April 2010|archive-date=27 February 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227053308/http://nm.onlinenigeria.com/templates/?a=12377&z=5|url-status=dead}}</ref><ref name="gladiator2">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/05/09/20020509pol05.html|title=In Katsina, Gladiators Jostle for Supremacy|work=ThisDay|date=9 May 2002|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123012935/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/05/09/20020509pol05.html|archivedate=23 January 2005}}</ref>
E hitaande 1995, caggal nde Seneraal Shehu Musa Yar'Adua nanngaa e juuɗe laamu Sani Abacha, Kaita toɗɗaa hooreejo fedde Yar'Adua (PDM) nde wonnoo ko yimɓe dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Abdullahi Aliyu Sumaila, Magaji Abdulkwaso Kwawaso e Rabiu. PDM hawritii e The New Dimension, The National Transformation Congress, won e terɗe mawɗe e nder Dental Manndaaji Fuɗnaange e won e cate dowlaaji e nder Goomu nanondiral ngenndiwal (CNC) ngam sosde lannda nanondiral leƴƴi ɗo ɓe ɗaɓɓata winnditaade e sahaa mbayliigu Sani Abacha kono ɓe mbinnditaaki. Kaita wonnoo ko tergal e batu doosɗe leydi (1994-1995).[5] O woniino tergal sosngal lannda PDP e hitaande 1998.<ref name="tday6192">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|title=Those Behind SGBN Bank|work=ThisDay|date=19 June 2003|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123072010/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|archivedate=23 January 2005}}</ref>
== Republique nayaɓere ==
Laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, garɗo e laamu e lewru mee 1999, toɗɗii Kaita hooreejo gooto e parastataluuji e nder ministeer ko fayti e yah-ngartaa.
E lewru ut 2001, o naati e hare ngam heɓtude dille PDM e jaagorgal golle e koɗki, hono Tony Anenih.
E lewru mee 2002, o wonii hooreejo fedde Polo leydi Najeriya.<ref name="tday6193">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|title=Those Behind SGBN Bank|work=ThisDay|date=19 June 2003|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123072010/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|archivedate=23 January 2005}}</ref><ref name="tday6194">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|title=Those Behind SGBN Bank|work=ThisDay|date=19 June 2003|accessdate=20 April 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050123072010/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/06/19/20030619ban02.html|archivedate=23 January 2005}}</ref>
E lewru suwee 2003, o woniino hooreejo fedde Maritime, tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e PDP, e gardiiɗo Banke SGBN.
Kaita yalti PDP ngam tawtoreede woɗɓe e sosde lannda Action Congress (AC) e lewru suwee 2006 ; Cukko hooreejo leydi Atiku Abubakar, lomtotooɗo Kongres Action, fuɗɗii ɗaɓɓaande mum ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, tawi o dañaani heen nafoore, e hitaande 2007.
E nder balɗe garooje wooteeji ɗii, Kaita, mo duuɓi 74, nanngaa ko e juuɗe sarwisaaji kisal leydi ndii, tawi ina tuuma wonde ko o ƴettuɗo e jannginde hooligan en.<ref name="td197">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200901140197.html?page=2|title=Where Are Second Republic Governors?|work=This Day|author=Ademola Adeyemo|date=13 January 2009|accessdate=20 April 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2014/03/15/now-nigeria-ungovernable-what-next|location=New York City, United States|title=Now That Nigeria Is Ungovernable What Next?|date=2014-03-15|access-date=2018-03-06|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://ends.ng/fact-it-was-pdp-that-promised-to-make-nigeria-ungovernable-in-2011-buhari-never-did/|title=FACT: It Was PDP That Promised To Make Nigeria Ungovernable in 2011, Buhari Never Did!|date=2014-08-04|work=Every Nigerian Do Something [ENDS]|access-date=2018-03-06|language=en-US|archive-date=2018-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180307023706/http://ends.ng/fact-it-was-pdp-that-promised-to-make-nigeria-ungovernable-in-2011-buhari-never-did/|url-status=dead}}</ref>
E lewru mars 2010, woodi haalaaji dow Kaita footi warta haa PDP ɓaawo kawtal maako bee guwerneer lesdi Katsina Ibrahim Shema e ardiiɓe PDP woɓɓe.
E nder yeewtere jaaynde e lewru abriil 2010, Kaita wiyi wonde ko kanko woni hooreejo konngol wondiiɓe Atiku Abubakar, omo ɗaminii Atiku ina naata e PDP.
Ñalnde 19 lewru bowte hitaande 2010, Kaita jaɓɓaama e PDP e juuɗe guwerneer Shema, e nder kewu ngu 50 000 depiteeji ummoriiɗi e Kongres Action to laamuuji nokkuuji Ingawa, Kusada e Kankia tawtoraama. O sankii ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2018, omo yahra e duuɓi 85.
== Ƴeew kadi ==
* Doggol guwerneeruuji diiwaan Kaduna
* Doggol yimɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde London
== Tuugnorgal ==
ity8uyk2jn2mwxph2d3x8lcbiqfm9o0
Bright Nwanne
0
42480
176215
176008
2026-06-24T13:52:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176215
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Orisadipe Obasa,ListenR''' (janvier 1863 – 15 abriil 1940) ko doktoor e laamɗo leydi Najeriya, jogiiɗo darnde mawnde e politik Lagos e nder duuɓi capanɗe gadani teeminannde 20ɓiire.
== Duuɓi gadani ==
Orisadipe Obasa jibinaa ko e lewru Yarkomaa 1863 to wuro wiyeteengo Freetown, to leydi Siyeraa Leyoon, e nder galle laamorɗo Saro. Mawniiko to bannge baaba ko Oba Elekole mo Ikole, Ekiti, yumma makko ko jeyaaɗo e galle laamɗo Abeokuta mo Akija mo Ikija. Nde o woni suka, Obasa ummiima Lagos. E hitaande 1878, o naatnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boys (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist Boys, Lagos) udditaangal kesal, ɗo o ɓuri waawde jaŋde. O wonii hooreejo gadano fedde sukaaɓe ɓooyɓe e duɗal makko toowngal.
E hitaande 1883, jibnaaɓe makko neldi mo Angalteer ngam janngude safaara. O huutoriima innde George Stone Smith nde o woni Angalteer nde. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Taunton, ɗo o woni kadi almuudo hoodere, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara to opitaal St Thomas to Londres. O heɓi seedantaagal makko e hitaande 1891, o woni tergal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe e Licentiate duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe.<ref>{{Cite news|title=Grooming Self-reliant Youths|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2021/10/27/grooming-self-reliant-youths/|access-date=2023-05-19|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=24 April 2023|title=Sen Bright Nwanne: A Visionary Political Leader with Character and Integrity|url=https://www.newsecho.com.ng/opinion/sen-bright-nwanne-a-visionary-political-leader-with-character-and-integrity/|access-date=2023-05-19|website=News Echo|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Uneze|first=Amby|date=19 May 2023|title=Nigeria: 2015 Guber – Mbaise Elders Endorse Nwanne|url=https://allafrica.com/stories/201312270637.html|access-date=19 May 2023|website=Allafrica}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Udo|first=Mary|date=20 March 2017|title=NWANNE, BRIGHT|url=https://blerf.org/index.php/biography/nwanne-bright/|access-date=2023-05-19|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref>
== Kugal ==
== ikon ==
Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude.
Yiytu iwdiiji: "Orisadipe Obasa" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Abriil 2021) (Anngu no e ndeer nde ittata ndee mesaas)
E hitaande 1892, Obasa arti Lagos, o fuɗɗii golle safaara keeriiɗo. E nder wolde Angalteer-Ashanti, haa joofnirde teeminannde 19ɓiire, o golliima e njillu konstabulaar Lagos to koloni Gold Coast. O hokkaama medal ngam kuugal maako, nden nder hitaande 1900, o toɗɗaama balloowo cirridiiɗo koloñaal nder kuugal nyawndiigu Lagos. O waɗii darnde mawnde e nder kampaañiji cellal yimɓe e nder leydi Lagos e nder leydi Najeriya.
== Nguurndam neɗɗo e politik ==
E hitaande 1902, Obasa resi Charlotte Olajumoke, [a] ɓiy njulaagu alɗuɗo biyeteeɗo Richard Beale Blaize, o rokkaa galle belɗo ngam wonde dokkal dewgal. E hitaande 1903, o yilliima Ekiti e nder porogaraam guwerneer William MacGregor ngam faddaade ñawu nguu. O waɗii ƴeewndorɗe safaara nafooje e geɗe bayɗe no yawtugol, mboros hookworm e hernias inguinal.
E hitaande 1904, Obasa woppi golle mum e nder seppooji koloñaal ngam waawde jogaade waktuuji ɓurɗi heewde e galle. O fuɗɗii golle makko keertiiɗe, o naati kadi e politik. Omo anndi haalde e winndude, omo weltii e woɗɓe, omo jogii jokkondiral moƴƴal e galleeji. E hitaande 1908, Obasa e Dr. John K. Randle cosi Dental Yimɓe ngam haɓaade limngal ndiyam, ngal woni fedde siyaasaaku arandeere nder leydi Naajeeriya. Obasa woniino binndoowo Dental ngal, Randle woniino hooreejo leydi ndii. E hitaande 1911, Randle e Obasa ina nanndi e yahde Londres ngam waɗde ñaawoore dow eɓɓaande guwerneer Frederick Lugard ngam bayyinde wonde leyɗeele ɗee kala ko jeyi laamu. Dental ngal jokki e haɓaade tolnooji ndiyam kesi ɗii haa nde heɓi njeenaari ndii e hitaande 1916. Dental ngal e ardiiɓe mum njippiima e wootooɓe caggal ɗuum. Kono Obasa suɓaama e hitaande 1921 e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya, ɗo o gollotoo e goomuuji keewɗi.
E wakkati nde lannda lesdi Naajeeriya sosaa nder hitaande 1922, nde Herbert Macaulay sosi, ardiiɓe Dental Yimɓe woni Randle, Obasa, Sir Kitoye Ajasa, Richard Akinwande Savage e Sir Adeyemo Alakija.military.<ref>{{Cite news|title=THISDAYLIVE – Truth and Reason|url=https://www.thisdaylive.com/|access-date=2023-05-31|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref name=":12" />
Debbo Obasa ardii Dental Rewɓe. Senngooji ɗii fof ina njiɗi feere fotnde waɗeede e peewnugol. Ɓe mbaawaano haɓtaade NNDP. E lewru suwee 1923, woote gadane mbaɗaama ngam suɓaade Diiso sarɗiiji. Obasa dogi kono o foolaama. Randle maayi ko e hitaande 1928, Obasa ƴetti ardorde ko heddii e Dental Yimɓe.
E sahaa sosde Fedde Ogboni Reformed, ko kanko woni Oluwo (walla joom mum) gadano. Debbo makko, Charlotte, ko e oon sahaa gooto waɗtaa Iya Abiye (walla laamɗo mawɗo) e fedde wootere. Kamɓe ɗiɗo fof ɓe ardii banndiraagal jibinannde haa ɓe maayi.
Obasa heɓi rafi Parkinson e hitaande 1926. Nde rafi oo ɓeydii, o ɓeydii waasde waawde. O sankii, omo yahra e duuɓi 77, e lewru abriil 1940, to galle makko to Lagos.
== Tuugnorgal ==
08gjr9fjd6uwwbcbsz5077eh91fah38
Demas Akpore
0
42511
176185
2026-06-24T12:54:32Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350844431|Demas Akpore]]"
176185
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Demas Onoliobakpovba Akpore''' (4 lewru bowte hitaande 1928 – 28 lewru desaambar hitaande 1993) ko jannginoowo e dawriyanke Najeriya, o woniino cukko guwerneer cuɓaaɗo gadano e nder diiwaan Bendel tuggi 1979 haa 1983. O woniino kadi hooreejo duɗal laamu, Ughelli Grammar, e hooreejo duɗal Grammar O.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Akpore jibinaa ko ñalnde 4 ut 1928, to Warri, to leydi Nijeer, e nder galle Kerecee’en. Baaba makko, Itedjere Akpore ummorii ko Unukpo, Orogun e yumma makko Etawhota Akpore (jibinaa ko Agbomiyeri) ummorii ko Kokori, kamɓe ɗiɗo fof e nder diiwaan Delta hannde oo . Ko kanko tan woni ɓiɗɗo yumma makko, kadi ko kanko woni mawɗo e nder banndiraaɓe makko njeetato, ko kanko woni gadano e nder galle makko.
E nder duuɓi makko tokoosi, caggal maayde yumma makko, Akpore jibinaa ko Inaba Uyokpeyi, o toppitii mo no ɓiyiiko nii.
O fuɗɗii jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrew, Warri, tuggi 1937 haa 1944. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ughelli ɗo o woni almuudo piilaaɗo.
Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1951, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1951 haa 1956, o heɓi ɗoon dipoloma makko Bachelor of Arts e fannu ganndal (Classics). Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kolommbi to Vancouver, Kanadaa, tuggi 1956 haa 1958, o heɓi dipoloma makko Master e gannde ganndal (Master) e gannde kiiɗɗe.
Ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde (PGDE), caggal ɗuum o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], tuggi 1974 haa 1975.
== Golle golle ==
Nde o woni janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Akpore waɗii balɗe mum juutɗe ngam jannginde Latin to duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun .
Nde o arti Kanadaa, o ƴetti golle janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu (College de Commerce) to Warri. Hakkunde 1959 e 1962, o woni cukko hooreejo duɗal ngal, caggal ɗuum o arti e jappeere hooreejo duɗal ngal e hitaande 1962, darnde nde o joginoo haa hitaande 1966, o woni e ƴeewde golle duɗal ngal e ardude e almudɓe maggal e nder yontaaji mawɗi e ƴellitaare.
E hitaande ndee tan, o yalti, o sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Orogun, Orogun, wuro makko. O woni joom e hooreejo duɗal ngal haa hitaande 1973.
Nde laamu lesdi Bendel hoosi duɗe jeyɗe, Akpore toɗɗaama hooreejo janngirde laamu, Ughelli, alma mater maako. O golliima e ngalɗoo gollal tuggi 1973 haa 1978.
O salii ƴettude njoɓdi laamu ngam duɗal makko ngal o tabitini wonde o sosi ngal ko ngam leñol makko, ɗum noon o heɓataa heen nafoore.
E hitaande 1988, nde laamu nguu itti haɗeede jeyi keeriiɗo e duɗe ɗee, o sosi kadi duɗal Idise, Warri.
Akpore wonnoo ko tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Abraka, tuggi 1973 haa 1978.
== Golle politik ==
E nder balɗe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Ibadan]], Akpore ƴellitii nafoore mum e politik, o wonti senndikaa e gardiiɗo janngooɓe. Caggal mum o naati e Diiso ngenndiijo leydi Naajeeriya e leydi Kameruun ( NCNC ) o yaawi umminde e nder lanndaaji ngam wonde hooreejo fedde sukaaɓe lannda ka, o holliri yiɗde makko e ardaade politik e naatde e renndo.
O jeyaa ko e lannda ngenndiijo Zikist Vanguard e Front Démocratique Midwest e hitaande 1963, o tawtoraama no feewi e leydi politik e oon sahaa.
Akpore gollodiima no feewi e [[Dennis Osadebay|mawɗo Dennis Osadebay]] ngam wallitde sosde Diiwaan Midwest, eɓɓoore nde o dañi e hitaande 1963. Ndeen o artiri yarlitaare makko e daranaade sosde Dowla Delta. Hay so tawii o woniino e opitaal to Amerik e oon sahaa, o weltiima no feewi nde o anndi koyɗol makko e sosde Delta State.
Nde haɗeede golle siyaasaaku ittaa e hitaande 1978, o naati e lannda Unity Party of Nigeria (UPN) o wonti tergal kuuɓtidinngal e nder fedde nde. Ko kanko wonnoo kanndidaa guwerneer lannda makko Ambrose Folorunsho Alli e hitaande 1979. Ɓe keɓii woote ɗee, ɓe cuɓaa guwerneer gadano e cukko guwerneer, kamɓe fof e dowla Bendel e oon sahaa, ɓe hunnaama ñalnde 1 oktoobar 1979. Kanko noon, o woppii laamu ñalnde 1 noowammbar91 ceertugol. [1] [2] Ko ina wona lewru caggal ɗuum, o yani e wuyɓe, ɓe ngoppi mo ngam maayde.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
8bcvachaeiqu1ler5kz49o74vtbuhto
176186
176185
2026-06-24T12:55:13Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350844431|Demas Akpore]]"
176186
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Demas Onoliobakpovba Akpore''' (4 lewru bowte hitaande 1928 – 28 lewru desaambar hitaande 1993) ko jannginoowo e dawriyanke Najeriya, o woniino cukko guwerneer cuɓaaɗo gadano e nder diiwaan Bendel tuggi 1979 haa 1983. O woniino kadi hooreejo duɗal laamu, Ughelli Grammar, e hooreejo duɗal Grammar O. <ref>"Memorial lecture: Demas Akpore the man who gave everything to humanity". The News Guru. 17 December 2023. Retrieved 5 September 2024.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Akpore jibinaa ko ñalnde 4 ut 1928, to Warri, to leydi Nijeer, e nder galle Kerecee’en. Baaba makko, Itedjere Akpore ummorii ko Unukpo, Orogun e yumma makko Etawhota Akpore (jibinaa ko Agbomiyeri) ummorii ko Kokori, kamɓe ɗiɗo fof e nder diiwaan Delta hannde oo . Ko kanko tan woni ɓiɗɗo yumma makko, kadi ko kanko woni mawɗo e nder banndiraaɓe makko njeetato, ko kanko woni gadano e nder galle makko.
E nder duuɓi makko tokoosi, caggal maayde yumma makko, Akpore jibinaa ko Inaba Uyokpeyi, o toppitii mo no ɓiyiiko nii.
O fuɗɗii jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrew, Warri, tuggi 1937 haa 1944. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ughelli ɗo o woni almuudo piilaaɗo.
Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1951, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1951 haa 1956, o heɓi ɗoon dipoloma makko Bachelor of Arts e fannu ganndal (Classics). Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kolommbi to Vancouver, Kanadaa, tuggi 1956 haa 1958, o heɓi dipoloma makko Master e gannde ganndal (Master) e gannde kiiɗɗe.
Ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde (PGDE), caggal ɗuum o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], tuggi 1974 haa 1975.
== Golle golle ==
Nde o woni janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Akpore waɗii balɗe mum juutɗe ngam jannginde Latin to duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun .
Nde o arti Kanadaa, o ƴetti golle janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu (College de Commerce) to Warri. Hakkunde 1959 e 1962, o woni cukko hooreejo duɗal ngal, caggal ɗuum o arti e jappeere hooreejo duɗal ngal e hitaande 1962, darnde nde o joginoo haa hitaande 1966, o woni e ƴeewde golle duɗal ngal e ardude e almudɓe maggal e nder yontaaji mawɗi e ƴellitaare.
E hitaande ndee tan, o yalti, o sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Orogun, Orogun, wuro makko. O woni joom e hooreejo duɗal ngal haa hitaande 1973.
Nde laamu lesdi Bendel hoosi duɗe jeyɗe, Akpore toɗɗaama hooreejo janngirde laamu, Ughelli, alma mater maako. O golliima e ngalɗoo gollal tuggi 1973 haa 1978.
O salii ƴettude njoɓdi laamu ngam duɗal makko ngal o tabitini wonde o sosi ngal ko ngam leñol makko, ɗum noon o heɓataa heen nafoore.
E hitaande 1988, nde laamu nguu itti haɗeede jeyi keeriiɗo e duɗe ɗee, o sosi kadi duɗal Idise, Warri.
Akpore wonnoo ko tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Abraka, tuggi 1973 haa 1978.
== Golle politik ==
E nder balɗe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Ibadan]], Akpore ƴellitii nafoore mum e politik, o wonti senndikaa e gardiiɗo janngooɓe. Caggal mum o naati e Diiso ngenndiijo leydi Naajeeriya e leydi Kameruun ( NCNC ) o yaawi umminde e nder lanndaaji ngam wonde hooreejo fedde sukaaɓe lannda ka, o holliri yiɗde makko e ardaade politik e naatde e renndo.
O jeyaa ko e lannda ngenndiijo Zikist Vanguard e Front Démocratique Midwest e hitaande 1963, o tawtoraama no feewi e leydi politik e oon sahaa.
Akpore gollodiima no feewi e [[Dennis Osadebay|mawɗo Dennis Osadebay]] ngam wallitde sosde Diiwaan Midwest, eɓɓoore nde o dañi e hitaande 1963. Ndeen o artiri yarlitaare makko e daranaade sosde Dowla Delta. Hay so tawii o woniino e opitaal to Amerik e oon sahaa, o weltiima no feewi nde o anndi koyɗol makko e sosde Delta State.
Nde haɗeede golle siyaasaaku ittaa e hitaande 1978, o naati e lannda Unity Party of Nigeria (UPN) o wonti tergal kuuɓtidinngal e nder fedde nde. Ko kanko wonnoo kanndidaa guwerneer lannda makko Ambrose Folorunsho Alli e hitaande 1979. Ɓe keɓii woote ɗee, ɓe cuɓaa guwerneer gadano e cukko guwerneer, kamɓe fof e dowla Bendel e oon sahaa, ɓe hunnaama ñalnde 1 oktoobar 1979. Kanko noon, o woppii laamu ñalnde 1 noowammbar91 ceertugol. [1] [2] Ko ina wona lewru caggal ɗuum, o yani e wuyɓe, ɓe ngoppi mo ngam maayde.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
205g8u94xcnewn6dv5kp0lkvwtqaoww
176187
176186
2026-06-24T12:55:33Z
Sardeeq
14292
176187
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Demas Onoliobakpovba Akpore''' (4 lewru bowte hitaande 1928 – 28 lewru desaambar hitaande 1993) ko jannginoowo e dawriyanke Najeriya, o woniino cukko guwerneer cuɓaaɗo gadano e nder diiwaan Bendel tuggi 1979 haa 1983. O woniino kadi hooreejo duɗal laamu, Ughelli Grammar, e hooreejo duɗal Grammar O. <ref>"Memorial lecture: Demas Akpore the man who gave everything to humanity". The News Guru. 17 December 2023. Retrieved 5 September 2024.</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Akpore jibinaa ko ñalnde 4 ut 1928, to Warri, to leydi Nijeer, e nder galle Kerecee’en. Baaba makko, Itedjere Akpore ummorii ko Unukpo, Orogun e yumma makko Etawhota Akpore (jibinaa ko Agbomiyeri) ummorii ko Kokori, kamɓe ɗiɗo fof e nder diiwaan Delta hannde oo . Ko kanko tan woni ɓiɗɗo yumma makko, kadi ko kanko woni mawɗo e nder banndiraaɓe makko njeetato, ko kanko woni gadano e nder galle makko.
E nder duuɓi makko tokoosi, caggal maayde yumma makko, Akpore jibinaa ko Inaba Uyokpeyi, o toppitii mo no ɓiyiiko nii.
O fuɗɗii jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrew, Warri, tuggi 1937 haa 1944. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ughelli ɗo o woni almuudo piilaaɗo.
Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1951, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1951 haa 1956, o heɓi ɗoon dipoloma makko Bachelor of Arts e fannu ganndal (Classics). Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kolommbi to Vancouver, Kanadaa, tuggi 1956 haa 1958, o heɓi dipoloma makko Master e gannde ganndal (Master) e gannde kiiɗɗe.
Ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde (PGDE), caggal ɗuum o naati [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]], tuggi 1974 haa 1975.
== Golle golle ==
Nde o woni janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Akpore waɗii balɗe mum juutɗe ngam jannginde Latin to duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun .
Nde o arti Kanadaa, o ƴetti golle janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu (College de Commerce) to Warri. Hakkunde 1959 e 1962, o woni cukko hooreejo duɗal ngal, caggal ɗuum o arti e jappeere hooreejo duɗal ngal e hitaande 1962, darnde nde o joginoo haa hitaande 1966, o woni e ƴeewde golle duɗal ngal e ardude e almudɓe maggal e nder yontaaji mawɗi e ƴellitaare.
E hitaande ndee tan, o yalti, o sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Orogun, Orogun, wuro makko. O woni joom e hooreejo duɗal ngal haa hitaande 1973.
Nde laamu lesdi Bendel hoosi duɗe jeyɗe, Akpore toɗɗaama hooreejo janngirde laamu, Ughelli, alma mater maako. O golliima e ngalɗoo gollal tuggi 1973 haa 1978.
O salii ƴettude njoɓdi laamu ngam duɗal makko ngal o tabitini wonde o sosi ngal ko ngam leñol makko, ɗum noon o heɓataa heen nafoore.
E hitaande 1988, nde laamu nguu itti haɗeede jeyi keeriiɗo e duɗe ɗee, o sosi kadi duɗal Idise, Warri.
Akpore wonnoo ko tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Abraka, tuggi 1973 haa 1978.
== Golle politik ==
E nder balɗe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Ibadan]], Akpore ƴellitii nafoore mum e politik, o wonti senndikaa e gardiiɗo janngooɓe. Caggal mum o naati e Diiso ngenndiijo leydi Naajeeriya e leydi Kameruun ( NCNC ) o yaawi umminde e nder lanndaaji ngam wonde hooreejo fedde sukaaɓe lannda ka, o holliri yiɗde makko e ardaade politik e naatde e renndo.
O jeyaa ko e lannda ngenndiijo Zikist Vanguard e Front Démocratique Midwest e hitaande 1963, o tawtoraama no feewi e leydi politik e oon sahaa.
Akpore gollodiima no feewi e [[Dennis Osadebay|mawɗo Dennis Osadebay]] ngam wallitde sosde Diiwaan Midwest, eɓɓoore nde o dañi e hitaande 1963. Ndeen o artiri yarlitaare makko e daranaade sosde Dowla Delta. Hay so tawii o woniino e opitaal to Amerik e oon sahaa, o weltiima no feewi nde o anndi koyɗol makko e sosde Delta State.
Nde haɗeede golle siyaasaaku ittaa e hitaande 1978, o naati e lannda Unity Party of Nigeria (UPN) o wonti tergal kuuɓtidinngal e nder fedde nde. Ko kanko wonnoo kanndidaa guwerneer lannda makko Ambrose Folorunsho Alli e hitaande 1979. Ɓe keɓii woote ɗee, ɓe cuɓaa guwerneer gadano e cukko guwerneer, kamɓe fof e dowla Bendel e oon sahaa, ɓe hunnaama ñalnde 1 oktoobar 1979. Kanko noon, o woppii laamu ñalnde 1 noowammbar91 ceertugol. [1] [2] Ko ina wona lewru caggal ɗuum, o yani e wuyɓe, ɓe ngoppi mo ngam maayde.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
r1kze91w5cqx7q8nmpvq2uqzs9v3a99
Mika'iil Adekunle Ajasin
0
42512
176188
2026-06-24T12:57:46Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347663961|Michael Adekunle Ajasin]]"
176188
wikitext
text/x-wiki
'''Michael Adekunle Ajasin''' ( Listen c ; 28 noowammbar 1908 – 3 oktoobar 1997) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ondo gila 1979 haa 1983 e dow laylaytol lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN) e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru .
== Ɓawo ==
Michael Adekunle Ajasin jibinaa ko to wuro Owo, [[Diiwal Ondo|to diiwaan Ondo, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya]] . ñalnde 28 noowammbar 1908. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O golliima jannginoowo ko juuti, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay College, [[Sarliyon|to leydi Siyeraa Leyoon]] e hitaande 1943, o heɓi dipolomaaji makko e ɗemngal Engele, daartol jamaanu e faggudu e lewru suwee 1946. Caggal ɗuum, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Di obtained a Junlop to Londres ɗo o heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele e hitaande 1946. 1947.
Ñalnde 12 suwee 1947, Ajasin toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Imade, Owo, ɗo o fuɗɗii eɓɓaande ƴellitgol gollotooɓe tiiɗnde, ina jeyaa heen neldude jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ngam ɓeydaade heblude. E hitaande 1951 o winndi ɓataake potnooɗo wonde politik jaŋde lannda Action Group, o wiyi jaŋde nde alaa ko yoɓi e kala tolno. O jeyaa ko e sosɓe lannda kaa, tawi politikaaji mum goɗɗi ina njeyaa heen jeytaare mum ko yaawi e Angalteer, toppitagol cellal winndere, e ittugol ŋakkeende rewrude e politikaaji faggudu baɗɗi faayiida. E lewru Duujal 1962, o yalti duɗal Imade ngam wontude sosɗo, jeyɗo e gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo tuggi lewru Yarkomaa 1963 haa lewru Ut, 1975, nde o woppi golle.
== Nguurndam dewgal ==
O resi Babafunke Tenabe, jannginoowo, ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1939. Ɓe ndañi sukaaɓe nayo, worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Ɓiɗɗo debbo gooto, Mrs Olajumoke Anifowoshe, wonti awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Ondo.
== Golle politik ==
Ajasin wonnoo ko e politik Naajeeriya ko adii jeytaare mum. E kitaale 1950, o woniino cukko hooreejo ngenndiijo fedde golle, o wonti diisneteeɗo diiwaan cuɓaaɗo, caggal ɗuum hooreejo diisnondiral diiwaan Owo ngal Owo, Idashen, Emure Ile, Ipele, Arimogija, Ute, Elerenla, Okellause e woɗɓe seeɗa. O suɓaama kadi e suudu sarɗiiji fedde nde to Lagos. O woniino depitee fedde nde gila 1954 haa 1966 hade militeer en ƴettude laamu. E hitaande 1976, o woni hooreejo laamu lesdi Owo, o nasti nder lanyol Unity Party of Nigeria nde laamu sooja'en fuɗɗi laamu demokaraasi kesum. Ajasin suɓaama guwerneer diiwal Ondo nder hitaande 1979, [[Akin Omoboriowo]] woni ardiiɗo maako. Omoboriowo ɓaawo man ɗon ƴaɓɓoo bee maako, o wayliti haa lannda lesdi Naajeeriya (NPN), haa o fotti bee Ajasin nder wooteeji 1983, nden o fuɗɗi wi'ugo o heɓi nasaraaku. Caggal ɗuum njeñtudi ndii woppitaa, Ajasin hunii manndaa ɗiɗaɓo. Ajasin jogi laamu haa kuudetaa konu ñalnde 31 desaambar 1983 addani Seneraal [[Muhammadu Buhari]] laamu.
Ko o guwerneer, Ajasin siifondirii sariya sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde diiwaan Ondo e hitaande 1982 to Ado-Ekiti, woni e nder [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti leydi]] Naajeeriya hannde. O wiyi noon
E hitaande 2000, e laamu mawɗo Adebayo Adefarati, duɗal jaaɓi-haaɗtirde kesal sosaa to Akungba Akoko, caggal ɗuum innitiraa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Adekunle Ajasin ngam teddinde mo. O udditi kadi Politeknik, Owo .
=== NADEKO ===
Ajasin ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende NADECO to leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal oo sosaa ko ngam haɗde laamu militeer en Sani Abacha e laamu nguu ngam teddinde yamiroore woote rokkaande MKO Abiola . [1] E hitaande 1995, laamu konu Abacha nanngi mo kanko e 39 daraniiɗo haɓaade rafiiji goɗɗi ngam waɗde batu politik mo rewaani laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
0tyf4c4rs1z7epeehaka6rg0bccrzhw
176189
176188
2026-06-24T12:58:32Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347663961|Michael Adekunle Ajasin]]"
176189
wikitext
text/x-wiki
'''Michael Adekunle Ajasin''' ( Listen c ; 28 noowammbar 1908 – 3 oktoobar 1997) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ondo gila 1979 haa 1983 e dow laylaytol lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN) e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru . <ref>"Nigeria States". WorldStatesmen. Retrieved 29 December 2009.</ref>
== Ɓawo ==
Michael Adekunle Ajasin jibinaa ko to wuro Owo, [[Diiwal Ondo|to diiwaan Ondo, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya]] . ñalnde 28 noowammbar 1908. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O golliima jannginoowo ko juuti, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay College, [[Sarliyon|to leydi Siyeraa Leyoon]] e hitaande 1943, o heɓi dipolomaaji makko e ɗemngal Engele, daartol jamaanu e faggudu e lewru suwee 1946. Caggal ɗuum, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Di obtained a Junlop to Londres ɗo o heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele e hitaande 1946. 1947.
Ñalnde 12 suwee 1947, Ajasin toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Imade, Owo, ɗo o fuɗɗii eɓɓaande ƴellitgol gollotooɓe tiiɗnde, ina jeyaa heen neldude jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ngam ɓeydaade heblude. E hitaande 1951 o winndi ɓataake potnooɗo wonde politik jaŋde lannda Action Group, o wiyi jaŋde nde alaa ko yoɓi e kala tolno. O jeyaa ko e sosɓe lannda kaa, tawi politikaaji mum goɗɗi ina njeyaa heen jeytaare mum ko yaawi e Angalteer, toppitagol cellal winndere, e ittugol ŋakkeende rewrude e politikaaji faggudu baɗɗi faayiida. E lewru Duujal 1962, o yalti duɗal Imade ngam wontude sosɗo, jeyɗo e gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo tuggi lewru Yarkomaa 1963 haa lewru Ut, 1975, nde o woppi golle.
== Nguurndam dewgal ==
O resi Babafunke Tenabe, jannginoowo, ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1939. Ɓe ndañi sukaaɓe nayo, worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Ɓiɗɗo debbo gooto, Mrs Olajumoke Anifowoshe, wonti awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Ondo.
== Golle politik ==
Ajasin wonnoo ko e politik Naajeeriya ko adii jeytaare mum. E kitaale 1950, o woniino cukko hooreejo ngenndiijo fedde golle, o wonti diisneteeɗo diiwaan cuɓaaɗo, caggal ɗuum hooreejo diisnondiral diiwaan Owo ngal Owo, Idashen, Emure Ile, Ipele, Arimogija, Ute, Elerenla, Okellause e woɗɓe seeɗa. O suɓaama kadi e suudu sarɗiiji fedde nde to Lagos. O woniino depitee fedde nde gila 1954 haa 1966 hade militeer en ƴettude laamu. E hitaande 1976, o woni hooreejo laamu lesdi Owo, o nasti nder lanyol Unity Party of Nigeria nde laamu sooja'en fuɗɗi laamu demokaraasi kesum. Ajasin suɓaama guwerneer diiwal Ondo nder hitaande 1979, [[Akin Omoboriowo]] woni ardiiɗo maako. Omoboriowo ɓaawo man ɗon ƴaɓɓoo bee maako, o wayliti haa lannda lesdi Naajeeriya (NPN), haa o fotti bee Ajasin nder wooteeji 1983, nden o fuɗɗi wi'ugo o heɓi nasaraaku. Caggal ɗuum njeñtudi ndii woppitaa, Ajasin hunii manndaa ɗiɗaɓo. Ajasin jogi laamu haa kuudetaa konu ñalnde 31 desaambar 1983 addani Seneraal [[Muhammadu Buhari]] laamu.
Ko o guwerneer, Ajasin siifondirii sariya sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde diiwaan Ondo e hitaande 1982 to Ado-Ekiti, woni e nder [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti leydi]] Naajeeriya hannde. O wiyi noon
E hitaande 2000, e laamu mawɗo Adebayo Adefarati, duɗal jaaɓi-haaɗtirde kesal sosaa to Akungba Akoko, caggal ɗuum innitiraa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Adekunle Ajasin ngam teddinde mo. O udditi kadi Politeknik, Owo .
=== NADEKO ===
Ajasin ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende NADECO to leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal oo sosaa ko ngam haɗde laamu militeer en Sani Abacha e laamu nguu ngam teddinde yamiroore woote rokkaande MKO Abiola . [1] E hitaande 1995, laamu konu Abacha nanngi mo kanko e 39 daraniiɗo haɓaade rafiiji goɗɗi ngam waɗde batu politik mo rewaani laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
tigei2gmjybcizgygp7h970fqu2qt3y
176190
176189
2026-06-24T12:58:48Z
Sardeeq
14292
176190
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Michael Adekunle Ajasin''' ( Listen c ; 28 noowammbar 1908 – 3 oktoobar 1997) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Ondo gila 1979 haa 1983 e dow laylaytol lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN) e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru . <ref>"Nigeria States". WorldStatesmen. Retrieved 29 December 2009.</ref>
== Ɓawo ==
Michael Adekunle Ajasin jibinaa ko to wuro Owo, [[Diiwal Ondo|to diiwaan Ondo, to bannge worgo-fuɗnaange leydi Najeriya]] . ñalnde 28 noowammbar 1908. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O golliima jannginoowo ko juuti, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay College, [[Sarliyon|to leydi Siyeraa Leyoon]] e hitaande 1943, o heɓi dipolomaaji makko e ɗemngal Engele, daartol jamaanu e faggudu e lewru suwee 1946. Caggal ɗuum, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Di obtained a Junlop to Londres ɗo o heɓi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele e hitaande 1946. 1947.
Ñalnde 12 suwee 1947, Ajasin toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Imade, Owo, ɗo o fuɗɗii eɓɓaande ƴellitgol gollotooɓe tiiɗnde, ina jeyaa heen neldude jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ngam ɓeydaade heblude. E hitaande 1951 o winndi ɓataake potnooɗo wonde politik jaŋde lannda Action Group, o wiyi jaŋde nde alaa ko yoɓi e kala tolno. O jeyaa ko e sosɓe lannda kaa, tawi politikaaji mum goɗɗi ina njeyaa heen jeytaare mum ko yaawi e Angalteer, toppitagol cellal winndere, e ittugol ŋakkeende rewrude e politikaaji faggudu baɗɗi faayiida. E lewru Duujal 1962, o yalti duɗal Imade ngam wontude sosɗo, jeyɗo e gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo tuggi lewru Yarkomaa 1963 haa lewru Ut, 1975, nde o woppi golle.
== Nguurndam dewgal ==
O resi Babafunke Tenabe, jannginoowo, ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1939. Ɓe ndañi sukaaɓe nayo, worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Ɓiɗɗo debbo gooto, Mrs Olajumoke Anifowoshe, wonti awokaa mawɗo e komisinaajo ñaawoore to diiwaan Ondo.
== Golle politik ==
Ajasin wonnoo ko e politik Naajeeriya ko adii jeytaare mum. E kitaale 1950, o woniino cukko hooreejo ngenndiijo fedde golle, o wonti diisneteeɗo diiwaan cuɓaaɗo, caggal ɗuum hooreejo diisnondiral diiwaan Owo ngal Owo, Idashen, Emure Ile, Ipele, Arimogija, Ute, Elerenla, Okellause e woɗɓe seeɗa. O suɓaama kadi e suudu sarɗiiji fedde nde to Lagos. O woniino depitee fedde nde gila 1954 haa 1966 hade militeer en ƴettude laamu. E hitaande 1976, o woni hooreejo laamu lesdi Owo, o nasti nder lanyol Unity Party of Nigeria nde laamu sooja'en fuɗɗi laamu demokaraasi kesum. Ajasin suɓaama guwerneer diiwal Ondo nder hitaande 1979, [[Akin Omoboriowo]] woni ardiiɗo maako. Omoboriowo ɓaawo man ɗon ƴaɓɓoo bee maako, o wayliti haa lannda lesdi Naajeeriya (NPN), haa o fotti bee Ajasin nder wooteeji 1983, nden o fuɗɗi wi'ugo o heɓi nasaraaku. Caggal ɗuum njeñtudi ndii woppitaa, Ajasin hunii manndaa ɗiɗaɓo. Ajasin jogi laamu haa kuudetaa konu ñalnde 31 desaambar 1983 addani Seneraal [[Muhammadu Buhari]] laamu.
Ko o guwerneer, Ajasin siifondirii sariya sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde diiwaan Ondo e hitaande 1982 to Ado-Ekiti, woni e nder [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti leydi]] Naajeeriya hannde. O wiyi noon
E hitaande 2000, e laamu mawɗo Adebayo Adefarati, duɗal jaaɓi-haaɗtirde kesal sosaa to Akungba Akoko, caggal ɗuum innitiraa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Adekunle Ajasin ngam teddinde mo. O udditi kadi Politeknik, Owo .
=== NADEKO ===
Ajasin ko hooreejo fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende NADECO to leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal oo sosaa ko ngam haɗde laamu militeer en Sani Abacha e laamu nguu ngam teddinde yamiroore woote rokkaande MKO Abiola . [1] E hitaande 1995, laamu konu Abacha nanngi mo kanko e 39 daraniiɗo haɓaade rafiiji goɗɗi ngam waɗde batu politik mo rewaani laawol. [2]
== Tuugnorgal ==
tjlqyoksxqyxj3gxweqg79u6ehvu22o
Ayoola Adeleke
0
42513
176191
2026-06-24T13:01:15Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358260402|Ayoola Adeleke]]"
176191
wikitext
text/x-wiki
'''Mawɗo Raji Ayoola Adeleke''' (jibinaa ko 27 lewru Duujal hitaande 1923) ko siyaasyanke Najeriya, daraniiɗo golle. O woniino Senator ɗiɗaɓo e nder diiwaan Oyo ɓooyɗo, diiwaan 11 mo laamuuji nokkuuji jeegom hannde e nder diiwaan Osun : [[Ede]], Osogbo, Irepodun, Ifelodun, [[Odo Otin]], e Ila Orangun .
== Nguurndam neɗɗo ==
Adeleke jibinaa ko e wuro mum [[Ede]] ñalnde 27 lewru Duujal hitaande 1923. Yumma makko, Madam Adeboyin mo galle OniIegogoro ko Iyalode (Hooreejo rewɓe luumo) ɓooyɗo to [[Ede]] . Hakkunde 1935 e 1938 Adeleke naati duɗal leslesal St Peter, [[Ede|Ede, Osun]] e caggal mum duɗal Ibadan Grammar o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1943. E hitaande 1947 o heɓi seedantaagal infirmier binnditagol to duɗal infirmier departemaa safaara. O woniino tergal gadanal e nder fedde infirmiyee en leydi Najeriya e hitaande 1948.
E nder nguurndam makko o woniino cukko hooreejo, Kongres Gollotooɓe Naajeeriya, Ardiiɗo, Fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, e Hooreejo, Croix-Rouge Nigerian, Ede, Catal Osun . [1] E hitaande 1976, o rokkaa tiitoonde Balogun Ede . Les lanyol Unity Party of Nigeria O suɓaama senator nder suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o wakiili lesdi Old Oyo nder diiwal 11.
Adeleke resi laabi ɗiɗi, debbo maako ɗiɗaɓo, Mrs Nnena Esther Adeleke, ɗon nder jiha [[Enugu|Enugu ɓooyma]] . O dañii ɓiɓɓe njoyo ina heen Isiaka Adeleke, Adeji Adeleke e [[Ademola Adeleke]] .
== Tuugnorgal ==
dwiowbmyeln8mmigc92l0vqxo4zw4ev
176192
176191
2026-06-24T13:01:58Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358260402|Ayoola Adeleke]]"
176192
wikitext
text/x-wiki
'''Mawɗo Raji Ayoola Adeleke''' (jibinaa ko 27 lewru Duujal hitaande 1923) ko siyaasyanke Najeriya, daraniiɗo golle. O woniino Senator ɗiɗaɓo e nder diiwaan Oyo ɓooyɗo, diiwaan 11 mo laamuuji nokkuuji jeegom hannde e nder diiwaan Osun : [[Ede]], Osogbo, Irepodun, Ifelodun, [[Odo Otin]], e Ila Orangun.<ref>Lawal, Olumide (June 9, 2016). "Honour is Thy name, Adeleke Dynasty of Ede". Retrieved 9 April 2021 – via PressReader.</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Adeleke jibinaa ko e wuro mum [[Ede]] ñalnde 27 lewru Duujal hitaande 1923. Yumma makko, Madam Adeboyin mo galle OniIegogoro ko Iyalode (Hooreejo rewɓe luumo) ɓooyɗo to [[Ede]] . Hakkunde 1935 e 1938 Adeleke naati duɗal leslesal St Peter, [[Ede|Ede, Osun]] e caggal mum duɗal Ibadan Grammar o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1943. E hitaande 1947 o heɓi seedantaagal infirmier binnditagol to duɗal infirmier departemaa safaara. O woniino tergal gadanal e nder fedde infirmiyee en leydi Najeriya e hitaande 1948.
E nder nguurndam makko o woniino cukko hooreejo, Kongres Gollotooɓe Naajeeriya, Ardiiɗo, Fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, e Hooreejo, Croix-Rouge Nigerian, Ede, Catal Osun . [1] E hitaande 1976, o rokkaa tiitoonde Balogun Ede . Les lanyol Unity Party of Nigeria O suɓaama senator nder suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o wakiili lesdi Old Oyo nder diiwal 11.
Adeleke resi laabi ɗiɗi, debbo maako ɗiɗaɓo, Mrs Nnena Esther Adeleke, ɗon nder jiha [[Enugu|Enugu ɓooyma]] . O dañii ɓiɓɓe njoyo ina heen Isiaka Adeleke, Adeji Adeleke e [[Ademola Adeleke]] .
== Tuugnorgal ==
n9nujk1zf0qvdlheps32dajrfq7xha5
176193
176192
2026-06-24T13:02:40Z
Sardeeq
14292
176193
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Mawɗo Raji Ayoola Adeleke''' (jibinaa ko 27 lewru Duujal hitaande 1923) ko siyaasyanke Najeriya, daraniiɗo golle. O woniino Senator ɗiɗaɓo e nder diiwaan Oyo ɓooyɗo, diiwaan 11 mo laamuuji nokkuuji jeegom hannde e nder diiwaan Osun : [[Ede]], Osogbo, Irepodun, Ifelodun, [[Odo Otin]], e Ila Orangun.<ref>Lawal, Olumide (June 9, 2016). "Honour is Thy name, Adeleke Dynasty of Ede". Retrieved 9 April 2021 – via PressReader.</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
Adeleke jibinaa ko e wuro mum [[Ede]] ñalnde 27 lewru Duujal hitaande 1923. Yumma makko, Madam Adeboyin mo galle OniIegogoro ko Iyalode (Hooreejo rewɓe luumo) ɓooyɗo to [[Ede]] . Hakkunde 1935 e 1938 Adeleke naati duɗal leslesal St Peter, [[Ede|Ede, Osun]] e caggal mum duɗal Ibadan Grammar o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1943. E hitaande 1947 o heɓi seedantaagal infirmier binnditagol to duɗal infirmier departemaa safaara. O woniino tergal gadanal e nder fedde infirmiyee en leydi Najeriya e hitaande 1948.
E nder nguurndam makko o woniino cukko hooreejo, Kongres Gollotooɓe Naajeeriya, Ardiiɗo, Fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, e Hooreejo, Croix-Rouge Nigerian, Ede, Catal Osun . [1] E hitaande 1976, o rokkaa tiitoonde Balogun Ede . Les lanyol Unity Party of Nigeria O suɓaama senator nder suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o wakiili lesdi Old Oyo nder diiwal 11.
Adeleke resi laabi ɗiɗi, debbo maako ɗiɗaɓo, Mrs Nnena Esther Adeleke, ɗon nder jiha [[Enugu|Enugu ɓooyma]] . O dañii ɓiɓɓe njoyo ina heen Isiaka Adeleke, Adeji Adeleke e [[Ademola Adeleke]] .
== Tuugnorgal ==
1l40j2v5hr46b7lo6uli8j586k9ocjr
Kirispin Adeniyi-Jones
0
42514
176194
2026-06-24T13:16:01Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1332791802|Crispin Adeniyi-Jones]]"
176194
wikitext
text/x-wiki
'''Kirispin kurtis adeniyi-jones''' pronunciation c (1876–1957) ko cafroowo Nijeernaajo mo ndonu [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] e gardiiɗo piilaaɗo asilo Yaba . O laati gooto nder ardiiɓe lesdi Naajeeriya bana tergal nden o laati hooreejo lanyol lesdi Naajeeriya . O woniino kadi tergal juutngal e nder diiso doosɗe leydi Najeriya, o golliima e nder diiso ngoo gila 1923 haa 1938. Gaa gaa golle makko politik, o hawri kadi e Winifred Tete-Ansa mo Kongres ngenndiijo Afrik hirnaange Biritaan ngam yuɓɓinde politikaaji faggudu ngam ustude yoga e caɗeele faggudu koloñaal hirnaange Afrik.
== Nguurndam gadano ==
Crispin Adeniyi-Jones jibinaa ko to wuro wiyeteengo Freetown, e jibnaaɓe mum ko Siyeraa Leyoon, ko kreyol en . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sierra Leone ngam jaŋde hakkundeere, o heɓi kadi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e Trinity College Dublin . O fuɗɗii golle ko e opitaal Rotunda, to Dublin, caggal ɗuum o janngi e juuɗe Sir Rubert Boyce, doktoor teskinɗo ummoriiɗo to Duɗal Cafrirɗe Liverpool . O ummi lesdi Biritaniya o yahi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1904, o huwi haa suudu nyawndiigu laamu haa Lagos. Kono tan, politik peeñɗo ngam ustude yahrude yeeso safrooɓe Afrik e nder sarwisaaji safaara [1] e ŋakkeende kaalis e nder departemaaji keewɗi, ustii won e yarlitaare makko adannde. [2] Ɗum fof e wayde noon, o toɗɗaa ko gardiiɗo gadano Asilo Yaba, gooto e asilooji ɗiɗi e nder leydi Nijeer e oon sahaa. E hitaande 1914, o woppi golle laamu, o fuɗɗii safrirde keeriinde e nder wuro Lagos .
== Ngenndiyankaagal ==
=== NNDP e diiso sarɗiiji ===
Ñalnde 24 lewru juko hitaande 1923 Adeniyi-Jones e Eric Moore e Egerton Shyngle ndenndi [[Herbert Macaulay]] e Thomas Jackson ngam sosde lannda ngenndiijo demokaraasi Nijeer, anndiranooka kadi NNDP. Lannda kaa huutoriima eɓɓaande ngam newnude wakilaagu cuɓaaɗo e nder diiso sarɗiiji, o haɓanaaki jooɗorɗe tati ɗe Afriknaaɓe njaɓata e nder Lagos. Adeniyi-Jones heɓi jooɗorde e nder diiso ngoo e hitaande 1923, o golliima e nder diiso ngoo fotde duuɓi sappo e joy. Ko o tergal e diiso sarɗiiji, o ƴettii mantol ngam daranaade nafoore Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii, o waɗti jeewte e terɗe goɗɗe ɗee eɓɓooji politik mawɗi ko wayi no gollal laamu nguu, e naamnaade naamne keewɗe ko fayti e politik koloñaal laawɗuɗo e nafoore mum wonande Afriknaaɓe. O ɗon hokka wakkati feere ƴamol cemmbiɗngol dow siyaasaaku koloñaal laamu nguu toɗɗii Naajeeriya'en fuu. O addi eɓɓooji ngenndiyaŋkooji lannda kaa e nder renndo, o hollitii nafoore doosɗe e aadaaji gaadanteeji haa teeŋti noon e jowitiiɗi e suɓagol mawɓe gaadanteeji.
Seede won e politikaaji ngam ustude golle Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ƴettii caɗeele Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ɗaɓɓiri ɓeydagol e yahrude yeeso Afriknaaɓe e nder golle. O waggini kadi sosde duɗe leslese ɓurɗe heewde, ustude ŋakkeende potal e nder diiwaanuuji e nder njuɓɓudi kakawo e ittugol ñaawirɗe diiwaanuuji keewɗi.
=== Jarribooji e ƴellitaare faggudu ===
Adeniyi-Jones waɗii darnde mawnde e nder kaalis e hooreejo sosiyeteeji seeɗa sosaaɗi e darorɗe kitaale 1920 e 1930. O woniino hooreejo banki njulaagu leydi Nijeer, o woniino kadi balloowo mawɗo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore . Sosiyeteeji ɗii fof ina njeyaa e porogaraam faggudu mawɗo, ngam sosde darnde toownde wonande Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii e nder Laamaandi Angalteer . Ko adii teeminannde noogasɓere, golle faggudu mawɗe pelle ɓiɓɓe leydi Najeriya ɗo ɓuri heewde reentaade e faggudu winndere. Kono nde faggudu koloñaal feeñi e Afrik hirnaange, caɗeele toɗɗiiɗe peewnugol Afrik puɗɗii feeñde. Feere mawnde ngam haɓaade e ittude caɗeele ɗee, ko Winifried Tete-Ansa, gorko Krobo ummoriiɗo e Kongres ngenndiijo Afrik worgo Angalteer, lannda politik mawɗo to [[Gana|Ganaa]] . Ko o neɗɗo ganndo no feewi rudiiji juɓɓule faggudu winndere. Feere golle ndee ko sosde koperatiifuuji Afrik ngam wontude juɓɓule njulaagu komanndaaji e nder Afrik koloñaal. Won e sosiyeteeji sosaaɗi ɗii ko « Producteurs de coopérative afrique du Sud », heen feccere ko Adeniyi-Jones e banke Nijeer Mercantile mo Adeniyi-Jones ardii. Feddeeji ɗii fof mbaawaano yettaade koyɗol sosnooɓe ɓee kono mbaɗii sosiyetee tiiɗɗo wonande feddeeji goɗɗi. Akinola Maja, TA Doherty e HA Subair, ardiiɓe banki oo fof caggal ɗuum njalti ngam sosde banki ngenndiijo leydi Nijeer, banki ɓiyleydaagu gadano keɓɗo nafoore e nder Afrik hirnaange Angalteer.
== Tuugnorgal ==
szrm0ivoq6clywu63r6ccn3ufgzd4f5
176195
176194
2026-06-24T13:18:02Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1332791802|Crispin Adeniyi-Jones]]"
176195
wikitext
text/x-wiki
'''Kirispin kurtis adeniyi-jones''' pronunciation c (1876–1957) ko cafroowo Nijeernaajo mo ndonu [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] e gardiiɗo piilaaɗo asilo Yaba . O laati gooto nder ardiiɓe lesdi Naajeeriya bana tergal nden o laati hooreejo lanyol lesdi Naajeeriya . O woniino kadi tergal juutngal e nder diiso doosɗe leydi Najeriya, o golliima e nder diiso ngoo gila 1923 haa 1938. Gaa gaa golle makko politik, o hawri kadi e Winifred Tete-Ansa mo Kongres ngenndiijo Afrik hirnaange Biritaan ngam yuɓɓinde politikaaji faggudu ngam ustude yoga e caɗeele faggudu koloñaal hirnaange Afrik. <ref>Richard L. Sklar, Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation. Africa World Press, 2004. p47. ISBN 1-59221-209-3</ref>
== Nguurndam gadano ==
Crispin Adeniyi-Jones jibinaa ko to wuro wiyeteengo Freetown, e jibnaaɓe mum ko Siyeraa Leyoon, ko kreyol en . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sierra Leone ngam jaŋde hakkundeere, o heɓi kadi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e Trinity College Dublin . O fuɗɗii golle ko e opitaal Rotunda, to Dublin, caggal ɗuum o janngi e juuɗe Sir Rubert Boyce, doktoor teskinɗo ummoriiɗo to Duɗal Cafrirɗe Liverpool . O ummi lesdi Biritaniya o yahi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1904, o huwi haa suudu nyawndiigu laamu haa Lagos. Kono tan, politik peeñɗo ngam ustude yahrude yeeso safrooɓe Afrik e nder sarwisaaji safaara [1] e ŋakkeende kaalis e nder departemaaji keewɗi, ustii won e yarlitaare makko adannde. [2] Ɗum fof e wayde noon, o toɗɗaa ko gardiiɗo gadano Asilo Yaba, gooto e asilooji ɗiɗi e nder leydi Nijeer e oon sahaa. E hitaande 1914, o woppi golle laamu, o fuɗɗii safrirde keeriinde e nder wuro Lagos .
== Ngenndiyankaagal ==
=== NNDP e diiso sarɗiiji ===
Ñalnde 24 lewru juko hitaande 1923 Adeniyi-Jones e Eric Moore e Egerton Shyngle ndenndi [[Herbert Macaulay]] e Thomas Jackson ngam sosde lannda ngenndiijo demokaraasi Nijeer, anndiranooka kadi NNDP. Lannda kaa huutoriima eɓɓaande ngam newnude wakilaagu cuɓaaɗo e nder diiso sarɗiiji, o haɓanaaki jooɗorɗe tati ɗe Afriknaaɓe njaɓata e nder Lagos. Adeniyi-Jones heɓi jooɗorde e nder diiso ngoo e hitaande 1923, o golliima e nder diiso ngoo fotde duuɓi sappo e joy. Ko o tergal e diiso sarɗiiji, o ƴettii mantol ngam daranaade nafoore Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii, o waɗti jeewte e terɗe goɗɗe ɗee eɓɓooji politik mawɗi ko wayi no gollal laamu nguu, e naamnaade naamne keewɗe ko fayti e politik koloñaal laawɗuɗo e nafoore mum wonande Afriknaaɓe. O ɗon hokka wakkati feere ƴamol cemmbiɗngol dow siyaasaaku koloñaal laamu nguu toɗɗii Naajeeriya'en fuu. O addi eɓɓooji ngenndiyaŋkooji lannda kaa e nder renndo, o hollitii nafoore doosɗe e aadaaji gaadanteeji haa teeŋti noon e jowitiiɗi e suɓagol mawɓe gaadanteeji.
Seede won e politikaaji ngam ustude golle Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ƴettii caɗeele Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ɗaɓɓiri ɓeydagol e yahrude yeeso Afriknaaɓe e nder golle. O waggini kadi sosde duɗe leslese ɓurɗe heewde, ustude ŋakkeende potal e nder diiwaanuuji e nder njuɓɓudi kakawo e ittugol ñaawirɗe diiwaanuuji keewɗi.
=== Jarribooji e ƴellitaare faggudu ===
Adeniyi-Jones waɗii darnde mawnde e nder kaalis e hooreejo sosiyeteeji seeɗa sosaaɗi e darorɗe kitaale 1920 e 1930. O woniino hooreejo banki njulaagu leydi Nijeer, o woniino kadi balloowo mawɗo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore . Sosiyeteeji ɗii fof ina njeyaa e porogaraam faggudu mawɗo, ngam sosde darnde toownde wonande Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii e nder Laamaandi Angalteer . Ko adii teeminannde noogasɓere, golle faggudu mawɗe pelle ɓiɓɓe leydi Najeriya ɗo ɓuri heewde reentaade e faggudu winndere. Kono nde faggudu koloñaal feeñi e Afrik hirnaange, caɗeele toɗɗiiɗe peewnugol Afrik puɗɗii feeñde. Feere mawnde ngam haɓaade e ittude caɗeele ɗee, ko Winifried Tete-Ansa, gorko Krobo ummoriiɗo e Kongres ngenndiijo Afrik worgo Angalteer, lannda politik mawɗo to [[Gana|Ganaa]] . Ko o neɗɗo ganndo no feewi rudiiji juɓɓule faggudu winndere. Feere golle ndee ko sosde koperatiifuuji Afrik ngam wontude juɓɓule njulaagu komanndaaji e nder Afrik koloñaal. Won e sosiyeteeji sosaaɗi ɗii ko « Producteurs de coopérative afrique du Sud », heen feccere ko Adeniyi-Jones e banke Nijeer Mercantile mo Adeniyi-Jones ardii. Feddeeji ɗii fof mbaawaano yettaade koyɗol sosnooɓe ɓee kono mbaɗii sosiyetee tiiɗɗo wonande feddeeji goɗɗi. Akinola Maja, TA Doherty e HA Subair, ardiiɓe banki oo fof caggal ɗuum njalti ngam sosde banki ngenndiijo leydi Nijeer, banki ɓiyleydaagu gadano keɓɗo nafoore e nder Afrik hirnaange Angalteer.
== Tuugnorgal ==
jd7rmnvaqvfvdygaizyix4qxsdaqu26
176196
176195
2026-06-24T13:18:19Z
Sardeeq
14292
176196
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kirispin kurtis adeniyi-jones''' pronunciation c (1876–1957) ko cafroowo Nijeernaajo mo ndonu [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] e gardiiɗo piilaaɗo asilo Yaba . O laati gooto nder ardiiɓe lesdi Naajeeriya bana tergal nden o laati hooreejo lanyol lesdi Naajeeriya . O woniino kadi tergal juutngal e nder diiso doosɗe leydi Najeriya, o golliima e nder diiso ngoo gila 1923 haa 1938. Gaa gaa golle makko politik, o hawri kadi e Winifred Tete-Ansa mo Kongres ngenndiijo Afrik hirnaange Biritaan ngam yuɓɓinde politikaaji faggudu ngam ustude yoga e caɗeele faggudu koloñaal hirnaange Afrik. <ref>Richard L. Sklar, Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation. Africa World Press, 2004. p47. ISBN 1-59221-209-3</ref>
== Nguurndam gadano ==
Crispin Adeniyi-Jones jibinaa ko to wuro wiyeteengo Freetown, e jibnaaɓe mum ko Siyeraa Leyoon, ko kreyol en . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Sierra Leone ngam jaŋde hakkundeere, o heɓi kadi dipolomaaji makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e Trinity College Dublin . O fuɗɗii golle ko e opitaal Rotunda, to Dublin, caggal ɗuum o janngi e juuɗe Sir Rubert Boyce, doktoor teskinɗo ummoriiɗo to Duɗal Cafrirɗe Liverpool . O ummi lesdi Biritaniya o yahi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1904, o huwi haa suudu nyawndiigu laamu haa Lagos. Kono tan, politik peeñɗo ngam ustude yahrude yeeso safrooɓe Afrik e nder sarwisaaji safaara [1] e ŋakkeende kaalis e nder departemaaji keewɗi, ustii won e yarlitaare makko adannde. [2] Ɗum fof e wayde noon, o toɗɗaa ko gardiiɗo gadano Asilo Yaba, gooto e asilooji ɗiɗi e nder leydi Nijeer e oon sahaa. E hitaande 1914, o woppi golle laamu, o fuɗɗii safrirde keeriinde e nder wuro Lagos .
== Ngenndiyankaagal ==
=== NNDP e diiso sarɗiiji ===
Ñalnde 24 lewru juko hitaande 1923 Adeniyi-Jones e Eric Moore e Egerton Shyngle ndenndi [[Herbert Macaulay]] e Thomas Jackson ngam sosde lannda ngenndiijo demokaraasi Nijeer, anndiranooka kadi NNDP. Lannda kaa huutoriima eɓɓaande ngam newnude wakilaagu cuɓaaɗo e nder diiso sarɗiiji, o haɓanaaki jooɗorɗe tati ɗe Afriknaaɓe njaɓata e nder Lagos. Adeniyi-Jones heɓi jooɗorde e nder diiso ngoo e hitaande 1923, o golliima e nder diiso ngoo fotde duuɓi sappo e joy. Ko o tergal e diiso sarɗiiji, o ƴettii mantol ngam daranaade nafoore Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii, o waɗti jeewte e terɗe goɗɗe ɗee eɓɓooji politik mawɗi ko wayi no gollal laamu nguu, e naamnaade naamne keewɗe ko fayti e politik koloñaal laawɗuɗo e nafoore mum wonande Afriknaaɓe. O ɗon hokka wakkati feere ƴamol cemmbiɗngol dow siyaasaaku koloñaal laamu nguu toɗɗii Naajeeriya'en fuu. O addi eɓɓooji ngenndiyaŋkooji lannda kaa e nder renndo, o hollitii nafoore doosɗe e aadaaji gaadanteeji haa teeŋti noon e jowitiiɗi e suɓagol mawɓe gaadanteeji.
Seede won e politikaaji ngam ustude golle Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ƴettii caɗeele Afriknaaɓe e nder golle laamu, o ɗaɓɓiri ɓeydagol e yahrude yeeso Afriknaaɓe e nder golle. O waggini kadi sosde duɗe leslese ɓurɗe heewde, ustude ŋakkeende potal e nder diiwaanuuji e nder njuɓɓudi kakawo e ittugol ñaawirɗe diiwaanuuji keewɗi.
=== Jarribooji e ƴellitaare faggudu ===
Adeniyi-Jones waɗii darnde mawnde e nder kaalis e hooreejo sosiyeteeji seeɗa sosaaɗi e darorɗe kitaale 1920 e 1930. O woniino hooreejo banki njulaagu leydi Nijeer, o woniino kadi balloowo mawɗo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore . Sosiyeteeji ɗii fof ina njeyaa e porogaraam faggudu mawɗo, ngam sosde darnde toownde wonande Afriknaaɓe jeyaaɓe e leydi ndii e nder Laamaandi Angalteer . Ko adii teeminannde noogasɓere, golle faggudu mawɗe pelle ɓiɓɓe leydi Najeriya ɗo ɓuri heewde reentaade e faggudu winndere. Kono nde faggudu koloñaal feeñi e Afrik hirnaange, caɗeele toɗɗiiɗe peewnugol Afrik puɗɗii feeñde. Feere mawnde ngam haɓaade e ittude caɗeele ɗee, ko Winifried Tete-Ansa, gorko Krobo ummoriiɗo e Kongres ngenndiijo Afrik worgo Angalteer, lannda politik mawɗo to [[Gana|Ganaa]] . Ko o neɗɗo ganndo no feewi rudiiji juɓɓule faggudu winndere. Feere golle ndee ko sosde koperatiifuuji Afrik ngam wontude juɓɓule njulaagu komanndaaji e nder Afrik koloñaal. Won e sosiyeteeji sosaaɗi ɗii ko « Producteurs de coopérative afrique du Sud », heen feccere ko Adeniyi-Jones e banke Nijeer Mercantile mo Adeniyi-Jones ardii. Feddeeji ɗii fof mbaawaano yettaade koyɗol sosnooɓe ɓee kono mbaɗii sosiyetee tiiɗɗo wonande feddeeji goɗɗi. Akinola Maja, TA Doherty e HA Subair, ardiiɓe banki oo fof caggal ɗuum njalti ngam sosde banki ngenndiijo leydi Nijeer, banki ɓiyleydaagu gadano keɓɗo nafoore e nder Afrik hirnaange Angalteer.
== Tuugnorgal ==
6bjivwg9m3hlwqbihzouy537pckrotn
Benedikt Obidinma Odinamadu
0
42515
176197
2026-06-24T13:21:17Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1355426650|Benedict Obidinma Odinamadu]]"
176197
wikitext
text/x-wiki
Sir '''Benedikt Obidinma Odinamadu''' Listen I (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. O woniino Sekereteer keeriiɗo to Dr. Nnamdi Azikiwe., Doktoor MI Okpara nde o woni hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Naajeeriya e Sekereteer gadano to laamu konu Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.
== Nguurndam ==
O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.
=== Jaangirde ===
Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.
Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii duɗe keewɗe ko fayti e njuɓɓudi laamu to Washington DCUSA, to Ottawa, to Kanadaa, to Porto Riko, to Kariibi.
Tuggi 1964 haa 1965, o janngii ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal ƴellitaare faggudu Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare ( Banke Adunaajo ) to Washington DC, Amerik O suɓaama e fedde nde.
=== Kugal ===
O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor [[Nnamdi Azikiwe]], Doktoor [[Michael Okpara|Michael I. Okpara]] nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya .
E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde Cement Co.
E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti gardiiɗo laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu . Caggal ɗuum, o wonti sekereteer duumotooɗo e ministeer kumpital e nder yontaaji cakkitiiɗi ɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa . Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)
E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude e ƴellitde jawdi Shell BP wonande leydi Biafra . O woni e ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Nijeer e Biafra joofi . O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa ekn.. haa hitaande 1975. Won e golle makko ngaddi mo innde "Crisis Permsec".
O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974.
E hitaande 1975, caggal kuudetaa ittunooɗo seneraal Gowon e gardagol hooreejo leydi, o waɗti ɗum e laamu maayɗo seneraal [[Murtala Muhammed]], Odinamadu woppitaa e juuɗe kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude.
Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde.
E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
r7741tn2bh21fwagt4m0828yh9emvrh
176198
176197
2026-06-24T13:21:54Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1355426650|Benedict Obidinma Odinamadu]]"
176198
wikitext
text/x-wiki
Sir '''Benedikt Obidinma Odinamadu''' Listen I (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. O woniino Sekereteer keeriiɗo to Dr. Nnamdi Azikiwe., Doktoor MI Okpara nde o woni hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Naajeeriya e Sekereteer gadano to laamu konu Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.
== Nguurndam ==
O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>Eastern Region (Nigeria) (1959). Staff List Volume 6. Government printer. pp. XIV, 4, 32.</ref>
=== Jaangirde ===
Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.
Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii duɗe keewɗe ko fayti e njuɓɓudi laamu to Washington DCUSA, to Ottawa, to Kanadaa, to Porto Riko, to Kariibi.
Tuggi 1964 haa 1965, o janngii ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal ƴellitaare faggudu Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare ( Banke Adunaajo ) to Washington DC, Amerik O suɓaama e fedde nde.
=== Kugal ===
O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor [[Nnamdi Azikiwe]], Doktoor [[Michael Okpara|Michael I. Okpara]] nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya .
E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde Cement Co.
E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti gardiiɗo laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu . Caggal ɗuum, o wonti sekereteer duumotooɗo e ministeer kumpital e nder yontaaji cakkitiiɗi ɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa . Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)
E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude e ƴellitde jawdi Shell BP wonande leydi Biafra . O woni e ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Nijeer e Biafra joofi . O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa ekn.. haa hitaande 1975. Won e golle makko ngaddi mo innde "Crisis Permsec".
O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974.
E hitaande 1975, caggal kuudetaa ittunooɗo seneraal Gowon e gardagol hooreejo leydi, o waɗti ɗum e laamu maayɗo seneraal [[Murtala Muhammed]], Odinamadu woppitaa e juuɗe kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude.
Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde.
E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pmzb0tgflomtkepri5637jel91m3k9w
176199
176198
2026-06-24T13:22:10Z
Sardeeq
14292
176199
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Sir '''Benedikt Obidinma Odinamadu''' Listen I (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. O woniino Sekereteer keeriiɗo to Dr. Nnamdi Azikiwe., Doktoor MI Okpara nde o woni hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Naajeeriya e Sekereteer gadano to laamu konu Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.
== Nguurndam ==
O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>Eastern Region (Nigeria) (1959). Staff List Volume 6. Government printer. pp. XIV, 4, 32.</ref>
=== Jaangirde ===
Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.
Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii duɗe keewɗe ko fayti e njuɓɓudi laamu to Washington DCUSA, to Ottawa, to Kanadaa, to Porto Riko, to Kariibi.
Tuggi 1964 haa 1965, o janngii ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal ƴellitaare faggudu Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare ( Banke Adunaajo ) to Washington DC, Amerik O suɓaama e fedde nde.
=== Kugal ===
O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor [[Nnamdi Azikiwe]], Doktoor [[Michael Okpara|Michael I. Okpara]] nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya .
E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde Cement Co.
E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti gardiiɗo laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu . Caggal ɗuum, o wonti sekereteer duumotooɗo e ministeer kumpital e nder yontaaji cakkitiiɗi ɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa . Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)
E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude e ƴellitde jawdi Shell BP wonande leydi Biafra . O woni e ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Nijeer e Biafra joofi . O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.
Caggal wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa ekn.. haa hitaande 1975. Won e golle makko ngaddi mo innde "Crisis Permsec".
O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974.
E hitaande 1975, caggal kuudetaa ittunooɗo seneraal Gowon e gardagol hooreejo leydi, o waɗti ɗum e laamu maayɗo seneraal [[Murtala Muhammed]], Odinamadu woppitaa e juuɗe kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude.
Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde.
E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
mxvgv8igutq6x7qz78ehasheepeb5xj
Adeyemi Ikuforiji
0
42516
176200
2026-06-24T13:24:14Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359258340|Adeyemi Ikuforiji]]"
176200
wikitext
text/x-wiki
'''Sabit Adeyemi Ikuforiji''' ( ( P ) ; jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958) ko ganndo faggudu e politik leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Lagos tuggi 2005 haa 2015.
O ñaawaama e bannge gonnooɗo balloowo makko Oyebode Atoyebi, e dow ñaawoore 54, ko feewti e 333,8 miliyoŋ Najeriya. O woppitaama.
== Nguurndam gadano ==
Sabit Adeyemi Ikuforiji jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958 to Epe, nokku laamu nokkuyankeewu to diiwaan Lagos to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal Local Authority to Epe hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Epe ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange e lewru sulyee 1975. [1]
O heɓi dipolomaaji makko leslese e dipolomaaji makko leslese e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Babeș-Bolyai e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bukarest to bannge faggudu .
Caggal ɗuum o heɓi Master to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1980.
== Nguurndam politik ==
O fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku bana hooreejo kawtal lesdi Naajeeriya . E hitaande 2003, o fooli jooɗorde diiwaan makko, diiwaan Epe I o suɓaama, tergal suudu sarɗiiji leydi Lagos .
E lewru desaambar 2005, o suɓaama hooreejo suudu sarɗiiji e les njiimaandi fedde wiyeteende Alliance pour la démocratie.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2007 o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo ngam wonde hooreejo Asaambele 6ɓo nde o yalti e doggol ngol o heɓi e diiwaan makko.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2011 o suɓaama kadi e manndaa tataɓo hooreejo Asaambele 7ɓo, nde jokki golle mum haa ñalnde 3 lewru juko hitaande 2015.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ndntx3aa1avjacswd3ymg679gm4e2cq
176201
176200
2026-06-24T13:25:17Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359258340|Adeyemi Ikuforiji]]"
176201
wikitext
text/x-wiki
'''Sabit Adeyemi Ikuforiji''' ( ( P ) ; jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958) ko ganndo faggudu e politik leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Lagos tuggi 2005 haa 2015. <ref>Ikuforiji Re-elected Lagos Speaker". This Day. Archived from the original on 18 April 2015. Retrieved 18 April 2015.</ref>
O ñaawaama e bannge gonnooɗo balloowo makko Oyebode Atoyebi, e dow ñaawoore 54, ko feewti e 333,8 miliyoŋ Najeriya. O woppitaama.
== Nguurndam gadano ==
Sabit Adeyemi Ikuforiji jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958 to Epe, nokku laamu nokkuyankeewu to diiwaan Lagos to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal Local Authority to Epe hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Epe ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange e lewru sulyee 1975. [1]
O heɓi dipolomaaji makko leslese e dipolomaaji makko leslese e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Babeș-Bolyai e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bukarest to bannge faggudu .
Caggal ɗuum o heɓi Master to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1980.
== Nguurndam politik ==
O fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku bana hooreejo kawtal lesdi Naajeeriya . E hitaande 2003, o fooli jooɗorde diiwaan makko, diiwaan Epe I o suɓaama, tergal suudu sarɗiiji leydi Lagos .
E lewru desaambar 2005, o suɓaama hooreejo suudu sarɗiiji e les njiimaandi fedde wiyeteende Alliance pour la démocratie.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2007 o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo ngam wonde hooreejo Asaambele 6ɓo nde o yalti e doggol ngol o heɓi e diiwaan makko.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2011 o suɓaama kadi e manndaa tataɓo hooreejo Asaambele 7ɓo, nde jokki golle mum haa ñalnde 3 lewru juko hitaande 2015.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
cx7yoed0enzh1vjdyp6r0f5h54i2oy0
176202
176201
2026-06-24T13:25:52Z
Sardeeq
14292
176202
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sabit Adeyemi Ikuforiji''' ( ( P ) ; jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958) ko ganndo faggudu e politik leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Lagos tuggi 2005 haa 2015. <ref>Ikuforiji Re-elected Lagos Speaker". This Day. Archived from the original on 18 April 2015. Retrieved 18 April 2015.</ref>
O ñaawaama e bannge gonnooɗo balloowo makko Oyebode Atoyebi, e dow ñaawoore 54, ko feewti e 333,8 miliyoŋ Najeriya. O woppitaama.
== Nguurndam gadano ==
Sabit Adeyemi Ikuforiji jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1958 to Epe, nokku laamu nokkuyankeewu to diiwaan Lagos to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal Local Authority to Epe hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Epe ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange e lewru sulyee 1975. [1]
O heɓi dipolomaaji makko leslese e dipolomaaji makko leslese e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Babeș-Bolyai e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bukarest to bannge faggudu .
Caggal ɗuum o heɓi Master to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1980.
== Nguurndam politik ==
O fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku bana hooreejo kawtal lesdi Naajeeriya . E hitaande 2003, o fooli jooɗorde diiwaan makko, diiwaan Epe I o suɓaama, tergal suudu sarɗiiji leydi Lagos .
E lewru desaambar 2005, o suɓaama hooreejo suudu sarɗiiji e les njiimaandi fedde wiyeteende Alliance pour la démocratie.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2007 o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo ngam wonde hooreejo Asaambele 6ɓo nde o yalti e doggol ngol o heɓi e diiwaan makko.
Ñalnde 4 lewru juko hitaande 2011 o suɓaama kadi e manndaa tataɓo hooreejo Asaambele 7ɓo, nde jokki golle mum haa ñalnde 3 lewru juko hitaande 2015.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
8i1f1hg7uk1ikq4w3qvhdb134ds6bvl
Mohammadu Goni
0
42517
176203
2026-06-24T13:26:56Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346608463|Mohammed Goni]]"
176203
wikitext
text/x-wiki
Alhaji '''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] (1979–1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri .
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko hitaande 1942 to Kareto, nokku laamu [[Mobbar]], to diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal [[Maiduguri]] (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan [[Kano]] (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] (1964-87), ɗo o heɓi BA keeriiɗo e nder winndere ndee.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. [1] O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. [2] O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. [3] Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee nanta hukuumaaji rento ɗi laamu lesdi Naajeeriya jeyi e ɗon mari bawɗe. [4] So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o dañi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. [5]
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) [[Sheikh Jarma]] . E nder haala Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karpet hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, [[Jim Nwobodo]] woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
h7zru83meksra2qexvzs1z4dvupzoaj
176204
176203
2026-06-24T13:27:32Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346608463|Mohammed Goni]]"
176204
wikitext
text/x-wiki
Alhaji '''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] (1979–1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri . <ref>BREAKING: Former Governor, Mohammed Goni is dead". Politics Nigeria. 30 April 2020. Archived from the original on 8 July 2022. Retrieved 30 September 2022.</ref>
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko hitaande 1942 to Kareto, nokku laamu [[Mobbar]], to diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal [[Maiduguri]] (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan [[Kano]] (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] (1964-87), ɗo o heɓi BA keeriiɗo e nder winndere ndee.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. [1] O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. [2] O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. [3] Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee nanta hukuumaaji rento ɗi laamu lesdi Naajeeriya jeyi e ɗon mari bawɗe. [4] So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o dañi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. [5]
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) [[Sheikh Jarma]] . E nder haala Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karpet hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, [[Jim Nwobodo]] woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
ruo0ie74qy9c5k75olrubrglxflif8d
176205
176204
2026-06-24T13:27:49Z
Sardeeq
14292
176205
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Alhaji '''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]], [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] (1979–1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri . <ref>BREAKING: Former Governor, Mohammed Goni is dead". Politics Nigeria. 30 April 2020. Archived from the original on 8 July 2022. Retrieved 30 September 2022.</ref>
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko hitaande 1942 to Kareto, nokku laamu [[Mobbar]], to diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal [[Maiduguri]] (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan [[Kano]] (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] (1964-87), ɗo o heɓi BA keeriiɗo e nder winndere ndee.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. [1] O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. [2] O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. [3] Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee nanta hukuumaaji rento ɗi laamu lesdi Naajeeriya jeyi e ɗon mari bawɗe. [4] So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o dañi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. [5]
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) [[Sheikh Jarma]] . E nder haala Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karpet hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, [[Jim Nwobodo]] woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
bdbq136fbdt1ih6segijvlwsrdutxja
Abiyolaa Babatoope
0
42518
176206
2026-06-24T13:29:40Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359257542|Abiola Babatope]]"
176206
wikitext
text/x-wiki
'''Abiola Babatope''', ''jibinannde'' Odeyale, ko siyaasaajo Naajeeriya, ardiiɗo diiwal [[Mushin, Lagos|Mushin]] Cakaari ɗiɗaɓal, [[Lagos]] nder suudu sarɗiiji wakkati republique ɗiɗaɓo.
Babatope janngi duɗal St Anne's Ibadan ngam jaŋde mum hakkundeere, caggal ɗuum o janngi geology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . [1] Caggal nde o heɓi bak makko, o golliima e biro Sekreteruuji laamu diiwaan Lagos. Caggal nde o yalti e golle diiwaan Lagos, o naati e Mobil Producing Nigeria e hitaande 1971. [2] E hitaande 1977, o woniino Konseye to Mushin e hitaande 1979, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji e les lannda Unity Party Nigeria (UPN).<ref>Adeyanju, Banji (1985). "[Chief Ebeneezer Banatope, former Director of Organisation of the banned Unity Party of Nigeria, has been in detention since last year for undisclosed reasons. Banji Adeyanju recently spoke with his wife]". Concord Weekly. Concord Press of Nigeria. Retrieved 22 March 2025.</ref>
O resi ko Ebenezer Babatope, kanko ne ko o dawriyanke.
== Tuugnorgal ==
24zmd3m7ztj6vzjfqef6m5b9ljg0gu9
176207
176206
2026-06-24T13:29:57Z
Sardeeq
14292
176207
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abiola Babatope''', ''jibinannde'' Odeyale, ko siyaasaajo Naajeeriya, ardiiɗo diiwal [[Mushin, Lagos|Mushin]] Cakaari ɗiɗaɓal, [[Lagos]] nder suudu sarɗiiji wakkati republique ɗiɗaɓo.
Babatope janngi duɗal St Anne's Ibadan ngam jaŋde mum hakkundeere, caggal ɗuum o janngi geology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . [1] Caggal nde o heɓi bak makko, o golliima e biro Sekreteruuji laamu diiwaan Lagos. Caggal nde o yalti e golle diiwaan Lagos, o naati e Mobil Producing Nigeria e hitaande 1971. [2] E hitaande 1977, o woniino Konseye to Mushin e hitaande 1979, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji e les lannda Unity Party Nigeria (UPN).<ref>Adeyanju, Banji (1985). "[Chief Ebeneezer Banatope, former Director of Organisation of the banned Unity Party of Nigeria, has been in detention since last year for undisclosed reasons. Banji Adeyanju recently spoke with his wife]". Concord Weekly. Concord Press of Nigeria. Retrieved 22 March 2025.</ref>
O resi ko Ebenezer Babatope, kanko ne ko o dawriyanke.
== Tuugnorgal ==
bqflhqdy6wtw3aet007h7gnbi6qilcb
Teofilus Adebayo Doherti
0
42519
176208
2026-06-24T13:31:33Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360741887|Theophilus Adebayo Doherty]]"
176208
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Teofilus Adebayo Doherty''' Listen c (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom njulaagu e politik Najeriya . O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde tiiɗnde e nder dingiral ngenndiwal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya e gooto e bankeeji ɓiyleydaagu gadani e nder Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla [[Lagos]] .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, JH Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal CMS Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to duɗal faggudu Londres e to Middle Temple noddaango Bar ñalnde 20 abriil
== Politik ==
Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili [[Lagos]] nder hitaande 1928, nden o suɓaama fahin nder hitaande 1933 . O tawtoraaka wooteeji 1938 .
== Banki lesdi Naajeeriya ==
E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Naajeeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja . Julaaɓe ko wayi no Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum o wonii gardiiɗo mawɗo banke oo, oon woni darnde nde o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde e depasuuji kesi, shareeji kesi e nder, e njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe.
O wonti kadi tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
== Njulaagu e kaalis ==
O wonti tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi TA Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O jooɗi haa saare Debayo, haa laawol Odunlanmi, haa lesdi Lagos .
== Bursi leydi Najeriya ==
Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 suwee 1960 e sosde Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en.
== Tuugnorgal ==
rq7y7v8lbpilsj5zht7gmn909rgth4w
176209
176208
2026-06-24T13:32:13Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360741887|Theophilus Adebayo Doherty]]"
176209
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Teofilus Adebayo Doherty''' Listen c (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom njulaagu e politik Najeriya . O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde tiiɗnde e nder dingiral ngenndiwal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya e gooto e bankeeji ɓiyleydaagu gadani e nder Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla [[Lagos]] .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, JH Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal CMS Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to duɗal faggudu Londres e to Middle Temple noddaango Bar ñalnde 20 abriil <ref>"Nigerian Exchange Group Plc"</ref>
== Politik ==
Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili [[Lagos]] nder hitaande 1928, nden o suɓaama fahin nder hitaande 1933 . O tawtoraaka wooteeji 1938 .
== Banki lesdi Naajeeriya ==
E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Naajeeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja . Julaaɓe ko wayi no Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum o wonii gardiiɗo mawɗo banke oo, oon woni darnde nde o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde e depasuuji kesi, shareeji kesi e nder, e njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe.
O wonti kadi tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
== Njulaagu e kaalis ==
O wonti tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi TA Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O jooɗi haa saare Debayo, haa laawol Odunlanmi, haa lesdi Lagos .
== Bursi leydi Najeriya ==
Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 suwee 1960 e sosde Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en.
== Tuugnorgal ==
b18cfi9k3zuq9mpo57so03ftuzmdr2o
176210
176209
2026-06-24T13:32:34Z
Sardeeq
14292
176210
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Teofilus Adebayo Doherty''' Listen c (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom njulaagu e politik Najeriya . O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde tiiɗnde e nder dingiral ngenndiwal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya e gooto e bankeeji ɓiyleydaagu gadani e nder Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla [[Lagos]] .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, JH Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal CMS Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to duɗal faggudu Londres e to Middle Temple noddaango Bar ñalnde 20 abriil <ref>"Nigerian Exchange Group Plc"</ref>
== Politik ==
Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili [[Lagos]] nder hitaande 1928, nden o suɓaama fahin nder hitaande 1933 . O tawtoraaka wooteeji 1938 .
== Banki lesdi Naajeeriya ==
E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Naajeeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja . Julaaɓe ko wayi no Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum o wonii gardiiɗo mawɗo banke oo, oon woni darnde nde o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde e depasuuji kesi, shareeji kesi e nder, e njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe.
O wonti kadi tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
== Njulaagu e kaalis ==
O wonti tergal mawngal e nder Fedde Naajeeriya ngam Naatooɓe e Naatooɓe Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde e njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni fedde njulaagu Afriknaaɓe .
E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi TA Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O jooɗi haa saare Debayo, haa laawol Odunlanmi, haa lesdi Lagos .
== Bursi leydi Najeriya ==
Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 suwee 1960 e sosde Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en.
== Tuugnorgal ==
fr8e6pxiqso8b9e6dij5hmwjs0l1aff
Ladoke Akintoola
0
42520
176211
2026-06-24T13:33:53Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357581287|Ladoke Akintola]]"
176211
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Samuwel Ládòkè Akíntọ́lá''' (Heɗo c ) ko anndiraa ''SLA'' (6 sulyee 1910 – 15 janvier 1966) ko politik, aristokraat, haaloowo, e awokaa Nijeer. O woniino Oloye Aare Ona Kakanfo XIII mo leydi Yoruba, o woniino kadi hooreejo leydi [[Western State (Nigeria)|Nijeer Hirnaange]] gila e jeytaare mum e hitaande 1960 haa e hitaande 1966.
== Nguurndam gadano ==
Akintola jibinaa ko to Ogbomosho e nder galle Akintola Akinbola e Akanke. Baaba makko ko njulaagu, iwdi e galle njulaagu. {{Sfn|Akintola|1982}} Nde o woni suka, ɓesngu nguu ummiima [[Minna]], o janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde Egliis Missionnaire Society to wuro ngo. E hitaande 1922, o arti Ogbomosho ngam hoɗde e mawniiko, caggal ɗuum o naati duɗal Baptist ñalnde kala hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist e hitaande 1925. {{Sfn|Akintola|1982}} O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist, Lagos tuggi 1930 haa 1942, o woniino jannginoowo toon wondude e fedde laana njoorndi leydi Najeriya . E nder ooɗoo sahaa, o anndi mawɗo HO Davies, awokaa e politik, o naati e fedde sukaaɓe Naajeeriya ɗo o walli Ikoli e wallitde ɗiɗaɓo oo ngam lomtaade [[Lagos]] e nder diiso sarɗiiji ngam suɓaade Oba Samuel Akisanya, mo [[Nnamdi Azikiwe]] walli. {{Sfn|Akintola|1982}} O naati e gollotooɓe e jaaynde ''Daily Service'', ɓooyaani o wonti gardiiɗo jaaynde ndee e hitaande 1943 e ballal mawɗo Akinola Maja, jom jawdi en, o lomtii Ernest Ikoli gardiiɗo jaaynde ndee. Ko Akintola kadi woni sosɗo ''Iroyin [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]]'' (jaaynde winndaande e ɗemngal Yoruba). E hitaande 1945, o salii seppo mawngo ngo NCNC mo Azikiwe e Michael Imoudu ardii, ɗum addani mo waasde hoolaade politikaaji hono mawɗo [[Anthony Enahoro]] . {{Sfn|Akintola|1982}} E hitaande 1946, o dañi bursi Angalteer ngam janngude to Angalteer, o timmini jaŋde makko to bannge sariya haa hitaande 1950. O fuɗɗii golle makko to bannge sariya ko e golle awokaa e geɗe leydi e geɗe siwil. E hitaande 1952, o sosi gollondiral e mawɗo Chris Ogunbanjo, mawɗo [[Bode Thomas]] e Mikael Odesanya. {{Sfn|Akintola|1982}}
== Golle politik ==
Caggal nde o janngi awokaajo haa lesdi Biritaniya, Ladoke Akintola warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1949, o hawti bee Naajeeriya'en woɓɓe jannguɓe diga lesdi Hirnaange ngam sosde kawtal kuuɗe (AG) bee ardungal hooreejo Obafemi Awolowo . Ko kanko woni e fuɗɗoode jaagorgal sariya fedde nde hade makko wontude cukko hooreejo e hitaande 1953 caggal maayde [[Bode Thomas]] . O fooli [[Arthur Prest|Arthur Perst]] e woote gardagol leydi ngam lomtaade Thomas. Ko o cukko hooreejo lanyol AG, o huudaaki nder laamu diiwal hirnaange ngal hooreejo lesdi Awolowo ardii ammaa o woni hooreejo parlemaa Action Group/ardiido luutooɓe nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya . To bannge fedde nde o woniino jaagorgal cellal, caggal ɗuum o woni jaagorgal jokkondiral e diwooje.
Kuule jowitiiɗe e jokkondire peeñɗe e lannda kaa, jaɓgol sosiyaalisma demokaraasi e nder lannda kaa e hare ngam ɓurde toowde e nder lannda kaa, addani Akintola e Awolowo luural. Akintola jaɓaani kuulal ngal Awolowo ƴetti ngam waasde naatde e laamu kawtal . Akintola yiɗiino jokkondirde e lannda Action Group e Kongres yimɓe worgo . O salii kadi kuulal lannda kaa ngam ƴettude sosiyaalisma demokaraasi ngam wonde miijo mum, o ɓuri yiɗde ko darnde ɓurnde tiiɗde.
== Wolde do goɗɗo ==
Akintola ɗon tuuma hooreejo Awolowo ngam yiɗugo lomtugo mo dow Ardiiɗo lanyol ngol. [1] E lewru mee 1962, suudu sarɗiiji hirnaange felliti ittude Akintola caggal nde lannda kaa adii waɗde woote ngam salaade hoolaare e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e batu lannda kaa, kiris fuɗɗii e dow leydi suudu nduu. [2] Lannda AG feccii e pelle ɗiɗi ardiiɗe kirisuuji keewɗi e nder suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange ardinoo laamu hakkundeejo/federaal, gardinooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii Sir Abubakar Tafawa Balewa ngam bayyinde laamu Dowlaaji Dentuɗi e nder diiwaan hee e hooreejo (Dr.) Minister Cellal, MA Minister Fedde nde. [3] Haa jooni Akintola artiraama laamu (hay so tawii o dañii hare sariya e Goomu Ñaawirde Privé Council, ndeen woni ñaawirde toownde leydi Nijeer) [4] e gardagol hooreejo leydi e hitaande 1963. E nder wooteeji mawɗi 1964, Akintola heɓi darnde makko e gardagol hooreejo leydi, wonaa tergal kesal e nder fedde A noddirteeɗo lannda Democratic National Nigerian (NNDP), ka wonnoo ko e kawtal e Kongres yimɓe leydi ndii (NPC) lannda ka ndeen joginoo laamu fedde nde. Fiilngo makko ngo o waɗi e hitaande 1965, sikke alaa, ko ɗum addani mo ɗoon e ɗoon kuudetaa mo o waraa e lewru Yarkomaa 1966.
== Wade ==
Akintola waraa ko to [[Ibadan]], laamorgo diiwaan hirnaange, ñalnde kuudetaa konu leydi Najeriya gadano ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966—ɗum joofni Republique gadano oo . Anndiraango kadi "Kuudetaa sukaaɓe mawɓe" walla "Kuudetaa sukaaɓe janvier", kuudetaa oo waɗii warngooji keewɗi e ardiiɓe politik, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko terɗe Kongres Yimɓe Fuɗnaange.
Caggal nde o maayi, tiitoonde Aare Ona Kankanfo ndee ina woɗɗi fotde duuɓi 21 haa hooreejo [[Moshood Abiola]] waɗtaa e mayre ngam wonde Aare Ona Kankanfo 14ɓo, Alaafin Adeyemi III mo Oyo ñalnde 14 lewru Yarkomaa 1988.
== Tuugnorgal ==
rrftcdll3ozaie0y2x1eporndh2j2un
176212
176211
2026-06-24T13:34:11Z
Sardeeq
14292
176212
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Samuwel Ládòkè Akíntọ́lá''' (Heɗo c ) ko anndiraa ''SLA'' (6 sulyee 1910 – 15 janvier 1966) ko politik, aristokraat, haaloowo, e awokaa Nijeer. O woniino Oloye Aare Ona Kakanfo XIII mo leydi Yoruba, o woniino kadi hooreejo leydi [[Western State (Nigeria)|Nijeer Hirnaange]] gila e jeytaare mum e hitaande 1960 haa e hitaande 1966.
== Nguurndam gadano ==
Akintola jibinaa ko to Ogbomosho e nder galle Akintola Akinbola e Akanke. Baaba makko ko njulaagu, iwdi e galle njulaagu. {{Sfn|Akintola|1982}} Nde o woni suka, ɓesngu nguu ummiima [[Minna]], o janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde Egliis Missionnaire Society to wuro ngo. E hitaande 1922, o arti Ogbomosho ngam hoɗde e mawniiko, caggal ɗuum o naati duɗal Baptist ñalnde kala hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist e hitaande 1925. {{Sfn|Akintola|1982}} O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist, Lagos tuggi 1930 haa 1942, o woniino jannginoowo toon wondude e fedde laana njoorndi leydi Najeriya . E nder ooɗoo sahaa, o anndi mawɗo HO Davies, awokaa e politik, o naati e fedde sukaaɓe Naajeeriya ɗo o walli Ikoli e wallitde ɗiɗaɓo oo ngam lomtaade [[Lagos]] e nder diiso sarɗiiji ngam suɓaade Oba Samuel Akisanya, mo [[Nnamdi Azikiwe]] walli. {{Sfn|Akintola|1982}} O naati e gollotooɓe e jaaynde ''Daily Service'', ɓooyaani o wonti gardiiɗo jaaynde ndee e hitaande 1943 e ballal mawɗo Akinola Maja, jom jawdi en, o lomtii Ernest Ikoli gardiiɗo jaaynde ndee. Ko Akintola kadi woni sosɗo ''Iroyin [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]]'' (jaaynde winndaande e ɗemngal Yoruba). E hitaande 1945, o salii seppo mawngo ngo NCNC mo Azikiwe e Michael Imoudu ardii, ɗum addani mo waasde hoolaade politikaaji hono mawɗo [[Anthony Enahoro]] . {{Sfn|Akintola|1982}} E hitaande 1946, o dañi bursi Angalteer ngam janngude to Angalteer, o timmini jaŋde makko to bannge sariya haa hitaande 1950. O fuɗɗii golle makko to bannge sariya ko e golle awokaa e geɗe leydi e geɗe siwil. E hitaande 1952, o sosi gollondiral e mawɗo Chris Ogunbanjo, mawɗo [[Bode Thomas]] e Mikael Odesanya. {{Sfn|Akintola|1982}}
== Golle politik ==
Caggal nde o janngi awokaajo haa lesdi Biritaniya, Ladoke Akintola warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1949, o hawti bee Naajeeriya'en woɓɓe jannguɓe diga lesdi Hirnaange ngam sosde kawtal kuuɗe (AG) bee ardungal hooreejo Obafemi Awolowo . Ko kanko woni e fuɗɗoode jaagorgal sariya fedde nde hade makko wontude cukko hooreejo e hitaande 1953 caggal maayde [[Bode Thomas]] . O fooli [[Arthur Prest|Arthur Perst]] e woote gardagol leydi ngam lomtaade Thomas. Ko o cukko hooreejo lanyol AG, o huudaaki nder laamu diiwal hirnaange ngal hooreejo lesdi Awolowo ardii ammaa o woni hooreejo parlemaa Action Group/ardiido luutooɓe nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya . To bannge fedde nde o woniino jaagorgal cellal, caggal ɗuum o woni jaagorgal jokkondiral e diwooje.
Kuule jowitiiɗe e jokkondire peeñɗe e lannda kaa, jaɓgol sosiyaalisma demokaraasi e nder lannda kaa e hare ngam ɓurde toowde e nder lannda kaa, addani Akintola e Awolowo luural. Akintola jaɓaani kuulal ngal Awolowo ƴetti ngam waasde naatde e laamu kawtal . Akintola yiɗiino jokkondirde e lannda Action Group e Kongres yimɓe worgo . O salii kadi kuulal lannda kaa ngam ƴettude sosiyaalisma demokaraasi ngam wonde miijo mum, o ɓuri yiɗde ko darnde ɓurnde tiiɗde.
== Wolde do goɗɗo ==
Akintola ɗon tuuma hooreejo Awolowo ngam yiɗugo lomtugo mo dow Ardiiɗo lanyol ngol. [1] E lewru mee 1962, suudu sarɗiiji hirnaange felliti ittude Akintola caggal nde lannda kaa adii waɗde woote ngam salaade hoolaare e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e batu lannda kaa, kiris fuɗɗii e dow leydi suudu nduu. [2] Lannda AG feccii e pelle ɗiɗi ardiiɗe kirisuuji keewɗi e nder suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange ardinoo laamu hakkundeejo/federaal, gardinooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii Sir Abubakar Tafawa Balewa ngam bayyinde laamu Dowlaaji Dentuɗi e nder diiwaan hee e hooreejo (Dr.) Minister Cellal, MA Minister Fedde nde. [3] Haa jooni Akintola artiraama laamu (hay so tawii o dañii hare sariya e Goomu Ñaawirde Privé Council, ndeen woni ñaawirde toownde leydi Nijeer) [4] e gardagol hooreejo leydi e hitaande 1963. E nder wooteeji mawɗi 1964, Akintola heɓi darnde makko e gardagol hooreejo leydi, wonaa tergal kesal e nder fedde A noddirteeɗo lannda Democratic National Nigerian (NNDP), ka wonnoo ko e kawtal e Kongres yimɓe leydi ndii (NPC) lannda ka ndeen joginoo laamu fedde nde. Fiilngo makko ngo o waɗi e hitaande 1965, sikke alaa, ko ɗum addani mo ɗoon e ɗoon kuudetaa mo o waraa e lewru Yarkomaa 1966.
== Wade ==
Akintola waraa ko to [[Ibadan]], laamorgo diiwaan hirnaange, ñalnde kuudetaa konu leydi Najeriya gadano ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966—ɗum joofni Republique gadano oo . Anndiraango kadi "Kuudetaa sukaaɓe mawɓe" walla "Kuudetaa sukaaɓe janvier", kuudetaa oo waɗii warngooji keewɗi e ardiiɓe politik, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko terɗe Kongres Yimɓe Fuɗnaange.
Caggal nde o maayi, tiitoonde Aare Ona Kankanfo ndee ina woɗɗi fotde duuɓi 21 haa hooreejo [[Moshood Abiola]] waɗtaa e mayre ngam wonde Aare Ona Kankanfo 14ɓo, Alaafin Adeyemi III mo Oyo ñalnde 14 lewru Yarkomaa 1988.
== Tuugnorgal ==
jkf3ya8kchaz71fnh2l7dvzduoym1rl
Jamopier
0
42521
176213
2026-06-24T13:46:50Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345797742|Jamopyper]]"
176213
wikitext
text/x-wiki
'''Jamiu Damilare Tajudeen''' listen I (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1995), ganndiraaɗo Jamopyper, ko jimoowo e binndoowo jimɗi [[Naajeeriya|Najeriya]] . O siifondirii e Zanku Records mo Zlatan Ibile e hitaande 2020 , o suɓaama ngam wonde ''ƴamoowo hitaande ndee'' e hitaande 2020 .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Jamiu Damilare Tajudeen jibinaa ko ñalnde 25 lewru nduu hitaande 1995 to Egbeda, [[Lagos]], leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Iganna, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre ko to duɗal Topaz Emerald, to wuro Egbeda, o heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Millennium, to wuro Egbeda.
== Golle mum e nder jimɗi ==
Jamopyper fuɗɗiima miijaade wonde injenieer mekanik. Kono o fuɗɗii waɗde jimɗi e batuuji tokoosi ko omo yahra e duuɓi 12, jaɓɓagol moƴƴol ngol o heɓi ngol addani mo jokkude golle e nder jimɗi. O fuɗɗii golle makko e nder jimɗi ko e hitaande 2015, o heɓi heen miijo makko ko e naalankooɓe hono Akon, Rihanna, Wizkid, Davido, e 9ice . [1]
O yaltinii jimɗi '''"Omode Meta"''', ɗi Zlatan e Naira Marley, e hitaande 2018. O rewi heen ko jimɗi goɗɗi, '''"Josi"''', ɗi Zlatan e Chinko Ekun, <ref name=":1" /> ɓeydi heen lollude e nder dingiral jimɗi Nijeer.
Golle makko ɓeydii dañde hakkille caggal nde o yaltini jimɗi '''"Of Lala"''', ɗi o yiɗaa e limlebbi jimɗi Najeriya. Ndeen o yaltinii jimɗi '''"If No Be You",''' ɗi Mayorkun . E nder yeewtere nde o waɗi e [[Vanguard (Nigeria)|Vanguard Nigeria]], o wiyi, "Miɗo weltii e dimension mo golle am e nder jimɗi ɗii ƴetti. Miɗo jogii jimɗi keewɗi ina njalta, kadi miɗo wondi e ekipaaji am e ko ɓe ndarni ngam am. Kawgel ngel ina waawi wonde ko heewi, kono miɗo tiiɗnoo tan ko e ɓeydaade moƴƴude e waɗde jimɗi moƴƴi."
O siifondirii e Zanku Records, jeyaaɗo e Zlatan, e hitaande 2019. O waɗii kadi dille keewɗe e naalankooɓe woɗɓe.
E hitaande 2020, Jamopyper suɓaama ngam wonde Ɓooyɗo e hitaande ndee e njeenaaje The Headies 2020 e wondude e Omah Lay, Laycon, e Tems .
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
jcwhwfqb3q0l4hvk4ex04yw5s0fuo0z
176214
176213
2026-06-24T13:47:06Z
Sardeeq
14292
176214
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jamiu Damilare Tajudeen''' listen I (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1995), ganndiraaɗo Jamopyper, ko jimoowo e binndoowo jimɗi [[Naajeeriya|Najeriya]] . O siifondirii e Zanku Records mo Zlatan Ibile e hitaande 2020 , o suɓaama ngam wonde ''ƴamoowo hitaande ndee'' e hitaande 2020 .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Jamiu Damilare Tajudeen jibinaa ko ñalnde 25 lewru nduu hitaande 1995 to Egbeda, [[Lagos]], leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Iganna, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre ko to duɗal Topaz Emerald, to wuro Egbeda, o heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Millennium, to wuro Egbeda.
== Golle mum e nder jimɗi ==
Jamopyper fuɗɗiima miijaade wonde injenieer mekanik. Kono o fuɗɗii waɗde jimɗi e batuuji tokoosi ko omo yahra e duuɓi 12, jaɓɓagol moƴƴol ngol o heɓi ngol addani mo jokkude golle e nder jimɗi. O fuɗɗii golle makko e nder jimɗi ko e hitaande 2015, o heɓi heen miijo makko ko e naalankooɓe hono Akon, Rihanna, Wizkid, Davido, e 9ice . [1]
O yaltinii jimɗi '''"Omode Meta"''', ɗi Zlatan e Naira Marley, e hitaande 2018. O rewi heen ko jimɗi goɗɗi, '''"Josi"''', ɗi Zlatan e Chinko Ekun, <ref name=":1" /> ɓeydi heen lollude e nder dingiral jimɗi Nijeer.
Golle makko ɓeydii dañde hakkille caggal nde o yaltini jimɗi '''"Of Lala"''', ɗi o yiɗaa e limlebbi jimɗi Najeriya. Ndeen o yaltinii jimɗi '''"If No Be You",''' ɗi Mayorkun . E nder yeewtere nde o waɗi e [[Vanguard (Nigeria)|Vanguard Nigeria]], o wiyi, "Miɗo weltii e dimension mo golle am e nder jimɗi ɗii ƴetti. Miɗo jogii jimɗi keewɗi ina njalta, kadi miɗo wondi e ekipaaji am e ko ɓe ndarni ngam am. Kawgel ngel ina waawi wonde ko heewi, kono miɗo tiiɗnoo tan ko e ɓeydaade moƴƴude e waɗde jimɗi moƴƴi."
O siifondirii e Zanku Records, jeyaaɗo e Zlatan, e hitaande 2019. O waɗii kadi dille keewɗe e naalankooɓe woɗɓe.
E hitaande 2020, Jamopyper suɓaama ngam wonde Ɓooyɗo e hitaande ndee e njeenaaje The Headies 2020 e wondude e Omah Lay, Laycon, e Tems .
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
jnniqy0viv3geapy56hq6e0bz5jcnfr
George T. Kurubo
0
42522
176217
2026-06-24T14:03:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176217
wikitext
text/x-wiki
Heineken Lokpobiri (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
Golle politik
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
Manndaa senaa gadano
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
Manndaa ɗiɗaɓo senaa
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
Nguurndam neɗɗo
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
Tuugnorgal
sj24m0zmh3nospu0xvhjjtd8wx2izi8
176218
176217
2026-06-24T14:06:49Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176218
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Heineken Lokpobiri (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
Golle politik
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
Manndaa senaa gadano
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
Manndaa ɗiɗaɓo senaa
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
Nguurndam neɗɗo
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
Tuugnorgal
f5wbl1dt34vj7senxnbp4kt528lp5ez
176219
176218
2026-06-24T14:07:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176219
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
Manndaa senaa gadano
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
Manndaa ɗiɗaɓo senaa
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
Nguurndam neɗɗo
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
Tuugnorgal
cimjjktc0lqiu4viu22h0gfhi8uveu0
176220
176219
2026-06-24T14:08:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176220
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
Nguurndam neɗɗo
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
Tuugnorgal
4ykgnrq8wy9fdcv1wsxc528vt3z4lm3
176221
176220
2026-06-24T14:08:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176221
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
== Nguurndam neɗɗo ==
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
== Tuugnorgal ==
6vq4a82o7a1vw5h39kw17ui1yjuc7v2
176222
176221
2026-06-24T14:10:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176222
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayels.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
== Nguurndam neɗɗo ==
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
== Tuugnorgal ==
aplu0tfwoqr205qwbpow6q99j1twa2n
176223
176222
2026-06-24T14:11:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176223
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayels.<ref>{{Cite web|title=Brigadier GT Kurubo 1966 - 1967|url=https://airforce.mil.ng/history/former-cas/profile/gt-kurubo392901714|url-status=live|access-date=2026-06-22|website=Nigerian Air Force|publisher=Directorate of Public Relations and Information, Nigerian Air Force}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
== Nguurndam neɗɗo ==
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
== Tuugnorgal ==
3jz14d0o1x5pwdl9y4yxmosnkuubrnq
176224
176223
2026-06-24T14:14:16Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176224
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayels.<ref>{{Cite web|title=Brigadier GT Kurubo 1966 - 1967|url=https://airforce.mil.ng/history/former-cas/profile/gt-kurubo392901714|url-status=live|access-date=2026-06-22|website=Nigerian Air Force|publisher=Directorate of Public Relations and Information, Nigerian Air Force}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995..<ref>Raph Uwechue, Africa Who's who, Africa Journal Limited, 1991, [https://books.google.com/books?id=9EAOAQAAMAAJ p. 965]</ref>
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
== Nguurndam neɗɗo ==
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
== Tuugnorgal ==
sbr54a9348ihtlbb1amv0hh5974p4cy
176225
176224
2026-06-24T14:15:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176225
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi Najeriya to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019,e o woniino kadi Senator lomtotooɗo diiwaan Bayelsa West Senator gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayels.<ref>{{Cite web|title=Brigadier GT Kurubo 1966 - 1967|url=https://airforce.mil.ng/history/former-cas/profile/gt-kurubo392901714|url-status=live|access-date=2026-06-22|website=Nigerian Air Force|publisher=Directorate of Public Relations and Information, Nigerian Air Force}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995..<ref>Raph Uwechue, Africa Who's who, Africa Journal Limited, 1991, [https://books.google.com/books?id=9EAOAQAAMAAJ p. 965]</ref>
Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015.<ref>Iran Almanac and Book, Echo of Iran., 1976, [https://books.google.com/books?id=KvgIAQAAIAAJ p. 152]</ref>
== Golle politik ==
Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, e hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001.
== Manndaa senaa gadano ==
O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o suɓaama nder komitiiji ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.
Caggal nde leydi Naajeeriya waɗii ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa mo Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol ina tuuma ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e hooreejo fedde dingiral leydi ndii, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa. E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta Niger, o yetti laamu nguu ngam yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee."
E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e Mawɓe, ngal Lokpobiri ƴetti, ngal rokkata ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii E lewru suwee 2009, laamuuji Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan) e Fedde Adunaare Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( FCroECdan ExFleland) keso to Abuja, leydi laamorgo leydi ndi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko aldaa e sariya, sabu ko adii fof ko jaɓde Diisnondiral ngenndiwal.
== Manndaa ɗiɗaɓo senaa ==
Lokpobiri dañii darnde ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi.
Kono, ndeen, Komiseer ngenndiijo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaama e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii.
Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal. INEC ina anniyii jokkude woote ɗee e nder laamuuji diiwaan Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa. Lokpobiri ƴetti jooɗorde mum e nder Senaa ñalnde 29 mee 2011, o toɗɗaa hooreejo goomu toppitiingu ngalu ndiyam e tergal goomu toppitiingu miniraaji tiiɗɗi.
E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji.
E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje."
Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki."
E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde".
== Nguurndam neɗɗo ==
Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo.
== Tuugnorgal ==
oyikju23tqqnogbsas1bvhap6bq4omj
Zanna Laisu
0
42523
176226
2026-06-24T14:18:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176226
wikitext
text/x-wiki
Zanna Laisu (maayi 10 lewru Oktoobar 2021) ko siyaasyanke Naajeeriya jeyaaɗo e diiwaan Yobe to diiwaan Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji ɗo o lomtii Tarmuwa/Damaturu/Gujba e diiwaan Fedde Gulani.
Tuugnorgal
f4t3s11evzj0m7z668d3lk5r2m42y3z
176227
176226
2026-06-24T14:19:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176227
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Zanna Laisu (maayi 10 lewru Oktoobar 2021) ko siyaasyanke Naajeeriya jeyaaɗo e diiwaan Yobe to diiwaan Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji ɗo o lomtii Tarmuwa/Damaturu/Gujba e diiwaan Fedde Gulani.
Tuugnorgal
qwaoo251rpwv2vt52weyumrd86kpnir
176228
176227
2026-06-24T14:21:42Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176228
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Zanna Laisu''' (maayi 10 lewru Oktoobar 2021) ko siyaasyanke Naajeeriya jeyaaɗo e diiwaan Yobe to diiwaan Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji ɗo o lomtii Tarmuwa/Damaturu/Gujba e diiwaan Fedde Gulani.
== Tuugnorgal ==
q3qfch8f0ehmpv5j2qa8mivusep1k9v
176229
176228
2026-06-24T14:23:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176229
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Zanna Laisu''' (maayi 10 lewru Oktoobar 2021) ko siyaasyanke Naajeeriya jeyaaɗo e diiwaan Yobe to diiwaan Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji ɗo o lomtii Tarmuwa/Damaturu/Gujba e diiwaan Fedde Gulani.<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/zanna-laisu|access-date=2024-11-05|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2021-10-10|title=Governor Buni Mourns Hon. Zanna Laisu|url=https://independent.ng/governor-buni-mourns-hon-zanna-laisu/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-11-05|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Usman|first=Shehu|date=2021-10-10|title=Buni mourns ex-House of Reps member, Zanna Laisu|url=https://dailypost.ng/2021/10/10/buni-mourns-ex-house-of-reps-member-zanna-laisu/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-11-05|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
m5xv7nuxty10slv0m19gcovvo7ruomb
Ibrahim Muhammed Kirikasama
0
42524
176230
2026-06-24T14:27:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176230
wikitext
text/x-wiki
Ibraahiima Muhammadu Kirikasama. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».
Tuugnorgal
7k8sa5pbw7n1eq8h05lg53n58p4wzjm
176231
176230
2026-06-24T14:28:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176231
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ibraahiima Muhammadu Kirikasama. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».
Tuugnorgal
7s6hnoir33rrkpfd9bggytu4z48kk9v
176232
176231
2026-06-24T14:29:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176232
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Muhammadu Kirikasama'''. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».
== Tuugnorgal ==
etrd6df457ftx7c53q1v8kyfpj387mq
176233
176232
2026-06-24T14:32:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176233
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Muhammadu Kirikasama'''. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.<ref>[[Kiri Kasama|Kirikasama]] is the name of the community into which Ibrahim Mohammed was born.</ref><ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».
== Tuugnorgal ==
eg3wl94sw12im70vv42mjf4kvi51mp8
176234
176233
2026-06-24T14:34:03Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176234
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Muhammadu Kirikasama'''. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.<ref>[[Kiri Kasama|Kirikasama]] is the name of the community into which Ibrahim Mohammed was born.</ref><ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».
== Tuugnorgal ==
45rjfyc8hj4kx65tgh7a0rfihv7o4jc
176235
176234
2026-06-24T14:36:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176235
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Muhammadu Kirikasama'''. (jibinaa ko lewru feebariyee 1952) suɓaama Senator ngam diiwal Jigawa North East nder diiwal Jigawa, Naajeeriya haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol lanyol yimɓe fuu (APP). O fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999. O suɓaama kadi e lewru abriil hitaande 2003 e nder lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP) ngam manndaa ɗiɗaɓo duuɓi nay.<ref>[[Kiri Kasama|Kirikasama]] is the name of the community into which Ibrahim Mohammed was born.</ref><ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-21}}</ref>
Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji golle, geɗe rewɓe, ndema, humpito e ƴellitaare renndo & dingiral. Diiwaan makko ina waɗi nokkuuji ɓuuɓɗi baɗɗi faayiida to bannge ekolosii e faggudu to maayo Hadejia, kulɓiniiɗi e waylooji yaltinnde ndiyam sabu baraas Tiga dow maayo. E nder jeewte lewru mee 2006, jowitiiɗe e eɓɓaande ngam newnude leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, Kirikasama salii eɓɓaande ndee, o siftini ɗum ko eɓɓaande « laawɗinde ko rewaani laawol e laawɗinde ko rewaani laawol ».
E wooteeji abriil 2007, Kirikasama dañii woote guwerneer diiwaan Jigawa e dow laylaytol ANPP, kono Alhaji Sule Lamido fooli ɗum e lannda Demokaraasi Yimɓe e 523 940 woote e 260 055. Suɓagol makko e kanndidaa, ko fedde dowla ANPP salii ɗum. Kirikasama wiyi o luulndaaki nafoore Lamido ngam « dalillaaji keertiiɗi ».<ref>{{cite web|url=http://www.thesourceng.com/partyresultapril30.htm|date=30 April 2007|title=How The Parties Fared|work=The Source Magazine|access-date=2010-06-21}}{{dead link|date=November 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-159371242/caucus-rejects-anpp-guber.html|title=Caucus Rejects ANPP Guber Flag Bearer in Jigawa.|work=Vanguard|date=15 February 2007|author=Abdulsalam Muhammad|access-date=2010-06-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/artopn606.html|author=Michael Egbejumi-David|work=Point Blank News|title=Election Tribunals' Update 2: 1st August 2008|access-date=2010-06-21}}</ref>
== Tuugnorgal ==
pw42t8ul3nsu1m6zskdop726tajl084
Hassan Katsina
0
42525
176236
2026-06-24T14:39:41Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176236
wikitext
text/x-wiki
Hassan Usman Katsina OFR (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
Nguurndam gadano
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
Kuudetaaji laamu e hitaande 1966
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
dv0ty02snx1ko0475e9q9veeqqmjcza
176237
176236
2026-06-24T14:44:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176237
wikitext
text/x-wiki
Hassan Usman Katsina OFR (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
Nguurndam gadano
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
Kuudetaaji laamu e hitaande 1966
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
Njuɓɓudi
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
8k2p6jw3dzn46shmsy06b8wodnhh5gb
176238
176237
2026-06-24T14:55:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176238
wikitext
text/x-wiki
Hassan Usman Katsina OFR (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
Nguurndam gadano
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
Kuudetaaji laamu e hitaande 1966
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
Njuɓɓudi
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
Hare nder leydi
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
Caggal nguurndam e maayde
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
Darnde konu
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
Tuugnorgal
egjvjk3nnnxc1q412wju0h10r7b10v7
176239
176238
2026-06-24T15:10:15Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176239
wikitext
text/x-wiki
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
Kuudetaaji laamu e hitaande 1966
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
Njuɓɓudi
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
Hare nder leydi
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
Caggal nguurndam e maayde
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
Darnde konu
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
Tuugnorgal
hsv7iayezd9q8x0szg1bpoyx4nmbcyt
176240
176239
2026-06-24T15:11:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176240
wikitext
text/x-wiki
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
izvk8j51qqkt5iuk11iht1bs8fur9ba
176241
176240
2026-06-24T15:13:35Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176241
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
ptv3yi8yv3qbln9oz0dh3h2ekxpiqqm
176242
176241
2026-06-24T15:14:55Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176242
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.<ref>{{Cite news|date=2019-07-28|title=In memory of late Gen. Hassan Usman Kastina|url=https://dailytrust.com/in-memory-of-late-gen-hassan-usman-kastina|access-date=2021-10-01|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944.
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
8nd2u2spuvfrl3282wnu1jt551p27fu
176243
176242
2026-06-24T15:16:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.<ref>{{Cite news|date=2019-07-28|title=In memory of late Gen. Hassan Usman Kastina|url=https://dailytrust.com/in-memory-of-late-gen-hassan-usman-kastina|access-date=2021-10-01|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944..<ref name="dawodu2">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu.
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
kabinhc255chd9gm64pqp28019x3mgu
176244
176243
2026-06-24T15:18:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.<ref>{{Cite news|date=2019-07-28|title=In memory of late Gen. Hassan Usman Kastina|url=https://dailytrust.com/in-memory-of-late-gen-hassan-usman-kastina|access-date=2021-10-01|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944..<ref name="dawodu2">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu..<ref name="dawodu22">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol.
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
sr0v0h3nldu57vlwz9mwdbo9upsq16q
176245
176244
2026-06-24T15:23:15Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176245
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.<ref>{{Cite news|date=2019-07-28|title=In memory of late Gen. Hassan Usman Kastina|url=https://dailytrust.com/in-memory-of-late-gen-hassan-usman-kastina|access-date=2021-10-01|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944..<ref name="dawodu2">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu..<ref name="dawodu22">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol..<ref>{{cite book |title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|date=April 3, 2009|page=63}}</ref><ref>Stephen Vincent. Should Biafra Survive? Transition No. 32, Aug., 1967, p 54.</ref>
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
4rky8k66b4p7vqzw0rocnqwwnyp8z8l
176251
176245
2026-06-24T15:30:07Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176251
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Hassan Usman Katsina OFR''' (31 mars 1933 – 24 juillet 1995), inniraaɗo Chiroman Katsina, ko seneraal Najeriya, ko o Guwerneer cakkitiiɗo to Fuɗnaange Najeriya. O laati hooreejo konu wakkati konu lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati cukko hooreejo konu, suudu mawndu.<ref>{{Cite news|date=2019-07-28|title=In memory of late Gen. Hassan Usman Kastina|url=https://dailytrust.com/in-memory-of-late-gen-hassan-usman-kastina|access-date=2021-10-01|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Hassan Usmaan jibinaa ko ñalnde 31 marse 1933, to Katsina e nder galle laamɗo Fulɓe jeyaaɓe e leñol Sullubawa. Baaba makko Usmaan Nagogo woni amiir Katsina 48ɓo tuggi 1944 haa 1981. Mawniiko biyeteeɗo Muhammadu Dikko woni amiir 47ɓo Katsina tuggi 1906 haa 1944..<ref name="dawodu2">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
Katsina janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa. Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Zaria.
Golle konu
E hitaande 1956, Katsina naati e konu Nijeer. Nde tawnoo konu nguu ina woni e les njiimaandi koloñaal haa jooni, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mons Officer Cadet e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo, to Sandhurst. Caggal jeytaare, Katsina ummii ko e darnde konu. O ardii konu to Kano e Kaduna, o wonii ofisee e nder korse kisal e nder Kiriis Konngo, o heɓi njeenaari Konngo. O yiyraa ko no ofisee militeer mawɗo, mawɗo to bannge worgo, jokkondirɗo e laamu nguu..<ref name="dawodu22">{{cite web|url=http://www.dawodu.com/katsina1.htm|title=Nowa Omoigui. January 15, 1966: The role of Major Hassan Usman Katsina.|publisher=dawodu.com|access-date=2015-04-13}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=S1s9EqmAN1IC&q=bisalla&pg=PA163|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref>
== Kuudetaaji laamu e hitaande 1966 ==
Kabaaruuji goɗɗi: Kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966 e kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1966
Ñalnde kuudetaa lewru Yarkomaa 1966, Katsina — Major golloowo e gardagol konu 1er Reconnaissance to Kaduna — heɓi kabaaru gonɗo e galle hooreejo leydi Naajeeriya Ahmadu Bello. Nde tawnoo o anndaano wonde Bello waraama tawo e juuɗe fedde puccist en, o yamiri Kaporal John Nanzip Shagaya e Sergeant Dantsoho Mohammed ngam yahde njillu e nder wuro ngo ɓe tawi garde polis Bello maayɗo oo e ɓalli mum Samueler Agunulega. E nder balɗe seeɗa, kuudetaa oo dartinaama, Ofisee Seneraal Komanda Johnson Aguiyi-Ironsi ƴetti laamu, woni hooreejo leydi militeer gadano. Nde laamu sooja'en fuɗɗi, Aguiyi-Ironsi toɗɗi Katsina laatoo Gomnaajo sooja'en lesdi Naajeeriya. e nder oo biro, o jaɓi hokkude Nzeogwu — mo heɓti laamu Kaduna e sahaa kuudetaa — ñalnde 17 lewru Yarkomaa. Daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftinii toɗɗagol ngol ko « hakkille politik » sabu jokkondiral tiiɗngal hakkunde Katsina e « establishment » politik worgo, mo laamu nguu joofi ko ɓooyaani caggal warngooji Bello e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. Katsina ƴettiraa Lietnaa Kolonel e toɗɗagol ngol..<ref>{{cite book |title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|date=April 3, 2009|page=63}}</ref><ref>Stephen Vincent. Should Biafra Survive? Transition No. 32, Aug., 1967, p 54.</ref>
Ko o guwerneer diiwaan oo, Katsina wonnoo ko tergal ex officio e nder Diiso Toowngo Konu. Ko sabu ngool biro Katsina waɗi darnde e nder Dekeree Dental ngam waɗtude leydi Nijeer dowla ngootaagu, caggal ɗuum o holliti wonde ballal makko e renndo ngo ko yeeso, o anndi kadi maa won fitinaaji ngam jaabaade bayyinaango ngo. E nder ɓeydagol miijooji luulndiiɗi Igbo en, fitinaaji luulndiiɗi Dekeree Dental ngal, maa won feccere adannde e pogromuuji mawɗi luulndiiɗi Igbo en e nder hitaande ndee kala. Tenngaade tuugnaade e Dekeree Dental, mette ummoraade e warngooji ardiiɓe fuɗnaange e nder kuudetaa mo ronkaama e lewru Yarkomaa, miijooji luulndiiɗi Igbo en, e geɗe goɗɗe ɓeydiima no feewi nde kabaruuji ɗi ngonaa goonga ɗii njalti e Fuɗnaange oo e yaawre, ɗum addani Katsina waɗde njillu ngam ittude haalaaji fenaande ɗi juulɓe Aguiyi haali ɗii.<ref>{{cite book |title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|date=April 3, 2009|pages=109–110}}</ref><ref>{{cite book|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|date=April 3, 2009|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|pages=120–123}}</ref><ref>{{cite book|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|date=April 3, 2009|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|page=117}}</ref><ref>{{cite book|last1=Siollun|first1=Max|author1-link=Max Siollun|title=Oil, Politics and Violence : Nigeria's Military Coup Culture (1966-1976)|date=April 3, 2009|publisher=Algora Publishing|isbn=978-0875867083|page=121}}</ref>
Hay so tawii ko tergal laamu, Katsina hollitii tikkere ɓeydotoonde nde soldateeɓe Fuɗnaange leslesɓe ɓee njiyti, o huutoriima konngol ngam wiyde ina yoɓa maayɓe e kuudetaa lewru Yarkomaa. Caggal lebbi keewɗi e fitinaaji ɓeydotooɗi, murto ngo Abeokuta waɗi e yaawre, addani kuudetaa baɗnooɗo e lewru sulyee, wari Aguiyi-Ironsi e soldateeɓe heewɓe to bannge worgo. Katsina — hono ofiseeji mawɗi woɗɓe to Fuɗnaange — tawtoraaka no feewi e kuudetaa oo kono jaɓii kuudetaa oo no feewi, o naati e kaaldigal to Ikeja e putschist en seernaaɓe Fuɗnaange tiiɗɓe ɓe Murtala Mohammed ardii. Fedde wonnde e ardiiɓe laamu mawɓe, ammbasadeeruuji Angalteer e Amerik, e ofiseeji Fuɗnaange moƳƳuɓe wondude e won e gollodiiɓe Fuɗnaange wuurɓe, keɓii faayiida ngam haɓaade fedde Murtala nde woppataa seerndude Fuɗnaange, jaɓa Lietnaa Kolonel Yakubu Gowon ngam wonde lomto dowla Aguiyi-Ironsi. Caggal kuudetaa oo, pogroms kesi luulndiiɗi Igbo en mbonni gure Fuɗnaange, ndogi teemedde ujunnaaje yimɓe fuɗnaange ndogde e Diiwaan Fuɗnaange. Katsina wonti innde e golle nanondiral ko wayi no dartinde murto 1 oktoobar bataliyoŋ 5ɓo to Kano hade mum yahde e wuro ngoo tawi Emir oo e hoore mum ina dartina warngooji e lootgol ; yanti heen, Katsina yuɓɓinii njulaagu ofiseeji fuɗnaange wuurɓe (ina heen hooreejo leydi garoowo oo, hono Olusegun Obasanjo e balloowo mum Lietnaa Chris Ugokwe) ngam yahde kisal. Kono, nde tawnoo bonanndeeji ɗii ko soldateeɓe leslese wonduɓe e siwil en mbaɗi ɗum en, Katsina ina etoo e dow tiiɗnaare ngam haɗde warngooji ɗii, o ƴeewtindiima kadi sarɗiiji gaddanɗi pogroms ɗii waɗde, o rokki soldateeɓe Fuɗnaange ɓee yamiroore yaajnde ngam « daranaade koye mum en » e yamiroore kesin inflammatory of the broadcast.
== Njuɓɓudi ==
Laamu makko suɓii ko jokkude e yahrude yeeso ko Ahmadu Bello heɓi, o addi heen gollotooɓe laamu mawɓe e nder diiwaan hee jogiiɓe sifaaji njuɓɓudi baawɗi jokkude e yahrude yeeso. Yimɓe teeŋtuɓe e laamu makko ina njeyaa heen Ibraahiima Dasuki ; mo caggal mum wonti Sultaan Sokoto, hono Aali Akilu ; mo caggal mum waɗi darnde mawnde e sosde dowlaaji e nder leydi Najeriya, e Sunday Awoniyi. Laamu makko yi’i kadi ummital Mafiyaa Kaduna, fedde hesere nde sukaaɓe annduɓe Fuɗnaange, gollotooɓe laamu, e ofiseeji konu.
E nder dumunna juutɗo mo o ardii oo, o ardii Agency Common Services Interim, woni agence ƴettuɗo golle renndinde ngalu kuuɓtodinngu diiwaan oo e nder njuɓɓudi laamu politik e faggudu kesiri, ndi alaa ɗo haaɗi. Katsina, kadi wuurtinii jokkondiral politik e emiraaji ɗii ngam wallitde njuɓɓudi makko kesiri ndii ; e ɓadtaade artirde njuɓɓudi ɓooyndi Njuɓɓudi Native Administrative e nder njuɓɓudi koloñaal, ɗo amiir en mbaɗnoo darnde mawnde.
== Hare nder leydi ==
Kabaaruuji goɗɗi: Hare nder leydi Najeriya
Caggal nde o wuuri e kuudetaaji ɗiɗi ɗii fof e caggal mum en ƴiiƴam, guwerneer Katsina heddii e Diisnondiral Toowngal Konu e les njiimaandi Gowon e hitaande 1967. Ko noon ne kadi, o woniino tawtoraaɗo batu Aburi, o tawtoraama jeewte gadane e hooreejo Fuɗnaange Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Katsina wiyi yiyri jeewte ɗee ko no haala neɗɗaagu nii, o noddi luural ngal ko « hakkunde neɗɗo gooto jom doole en e heddiiɓe e leydi ndii » e wiyde Ojukwu ko neɗɗo jiɗɗo « hollirde no o anndiri Engele ». Kono, no Siollun teskitiri nii, Ojukwu arii e batu nguu ina hebli no feewi e jeewte doosɗe leydi, tee ina jokki e ustude SMC ngam waɗde heen geɗe keewɗe. Gooto e ɗeen ɗoon jokkere enɗam — ndimaagu diiwaan ɓurngu toowde — ko goonga, ko Katsina e guwerneer konu diiwaan hirnaange Robert Adeyinka Adebayo mballiti ɗum nde tawnoo eɓɓaande ndee ina foti waylude laamu ummoraade e Gowon feewde e guwerneeruuji diiwaanuuji ɗii. Kono ko ɓuri heewde e kuule nanondiraaɗe to Aburi ɗee, ɗooftaaka, ɗum addani wolde hakkunde leyɗeele fuɗɗaade.
E hitaande 1968, Seneraal Katsina waɗaa hooreejo konu caggal maayde Josef Akahan. E nder ndeeɗoo darnde, o ardii hare ndee, o ɓeydi heen laabi ɗiɗi konu nguu, o uddiri kaɓirɗe feewde Biafra, o huutorii ballal weeyo ummoraade e Dental Dowlaaji Amerik. E hitaande 1970, o seedtiima no Biafra rokkiri leydi Nijeer tawa alaa ko sarɗi ɗum.
Suka biyeteeɗo Hassan katsina ina ɓoornii uniforme
== Caggal nguurndam e maayde ==
Caggal kuudetaa leydi Nijeer e hitaande 1975, Seneraal Katsina woppi golle konu, ko o ofisee konu ɓurɗo mawnude e humpito e oon sahaa. Caggal nde o woppi golle, o salii toɗɗe laamu keewɗe. Seneraal Katsina ina horminoo e nder suudu konu nde tawnoo ko kanko ardinoo ƴellitgol sukaaɓe heewɓe, caggal ɗuum ardii laamu konu e nder leydi Najeriya.
Caggal mum o naati e sosde pelle dawrugol ko wayi no lannda ngenndiijo leydi Najeriya e Goomu ɓiɓɓe leydi kulɓiniiɗi. O woniino kadi hooreejo fedde Polo leydi Nijeer, nde baaba makko Emir Usman Nagogo wonnoo hooreejo nguurndam mum ; e piilaaɗo polo e nder leydi Najeriya.
Seneraal Katsina sankii ko ñalnde 24 sulyee 1995 to Kaduna.
== Darnde konu ==
Ranndo hitaande
1958 Lietnaa ɗiɗaɓo
1959 Lietnaa
1961 Kapiteen
1963 Mawɗo
1966 Lietnaa kolonel
1968 Kolonel
1969 Seneraal Birigaad
1971 Seneraal mawɗo
== Tuugnorgal ==
9v5itraqtvm58rryf6774lcpyspykl9
Sam mbakwe
0
42526
176246
2026-06-24T15:27:41Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346875078|Sam Mbakwe]]"
176246
wikitext
text/x-wiki
'''Samuel "Sam" Onunaka Mbakwe''' Listen c (1929 – 5 lewru Yarkomaa 2004) ganndiraaɗo kadi '''Dee Sam''', ko politik Igbo e guwerneer demokaraasi gadano e nder diiwaan Imo, fuɗnaange-rewo [[Naajeeriya|leydi Nijeer]], tuggi 1 oktoobar 1979 haa 931 Duujal 1979 <ref name="nmw" />
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
[[File:Biafra_independent_state_map-en.svg|left|thumb|Kartal leydi Biafra, ina heen Owerri e Port Harcourt.]]
Mbakwe fuɗɗii jaŋde mum ko e hitaande 1937 to duɗal leslesal St Peter, to Umulogho. Wonnde e jamaanu makko ina jeyaa e Reverend Canon Jeremiah Anyanwu, almuudo Angalteer gadano e nder diiwaan laamu Etiti ɓooyɗo to diiwaan Imo, jibinaaɗo e sahaa gooto e makko to Avutu. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Oleh, Isoko, tuggi 1946 haa 1947, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] e hitaande 1952. O yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester (1953–56), hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull (1956–58), haa o joofni e duɗal ngal Angalteer fof dogni e hitaande51 wartugo lesdi Naajeeriya ngam waɗugo kuugal sariya haa Port Harcourt, diiwal Fuunaange . <ref name="nmw" /> Mbakwe wonnoo ko gardiiɗo diiwaan Okigwe e nder leydi Biafra, leydi seertundi Igbo en to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, e nder wolde hakkunde leyɗeele 1967–70 .
== Golle politik ==
Mbakwe naati Asaambele doosgal leydi e hitaande 1978, o wonti guwerneer ñalnde 1 oktoobar hitaande rewtunde ndee. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e njuɓɓudi laamu makko, moƴƴinde laabi diiwaan Imo. O suɓaama kadi, kono manndaa makko ɗiɗaɓo taƴaa ko e kuudetaa konu Seneraal [[Muhammadu Buhari]] ñalnde 31 desaambar 1983, ɗum addani Republique ɗiɗaɓere dartaade . Sifaa mum ko "luurɗo", <ref name="nmw" /> o wiyi ko ɗoo e dow politikaaji e lewru suwee 1995 : "So tawii a meeɗaani wonde e kasoo, ɗuum wonata ko lootgol maa e seedantaagal maa. Aɗa jannga e nder galle kasoo oo wonde wonaa ɓeen wonɓe e kasoo ɓee fof ngoni bonɓe." <ref name="nmw" />
Mbakwe heɓi innde "guwerneer woyoowo" sabu woyde nde o yiɗi waawnude laamu fedde ndee nde ɓeydata hakkille e dowla makko ; ko adii fof gonɗi makko lolluɗi ɗii ko ilam Ndiegoro to Aba, tawi ko e oon sahaa jeyaa ko e Dowla Imo. O noddiino hooreejo leydi ndii [[Shehu Shagari|hono Shehu Shagari]] ngam seedaade halkaare nde ilam ɗam waɗi, ina wiyee kadi o woppii bojji nde o ardii hooreejo leydi ndii e sara nokku musiiba oo.
E hitaande 1981, Aeroport International Cargo Sam Mbakwe, mo o inniri hannde oo, ko njuɓɓudi makko yamiri ɗum caggal nde mahiraa ko e dokke ɓiɓɓe leydi . E hitaande 1981, Sam Mbakwe sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo. Kampus oo woni ko e leydi ndi ɓe ndokki leydi Abia e hitaande 1991, ndi inniraa kadi Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Abia . Kono duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State heɓi nokku keso to Owerri, ina woodi haa jooni.
=== Njawdi ===
Mbakwe ina siftoree e yiɗde leydi mum e darnde mum teeŋtunde e ƴellitaare renndo e faggudu leydi ndii. Won e eɓɓooje ɗe o winndi e les njiimaandi makko ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Dowla Imo (IMSU), Owerri, e Aeroport Sam Mbakwe, Owerri. Daɗndo mawngo kadi waɗaama e nder njulaagu, ƴellitaare laabi, ndema (o mahii nokku mawɗo to Obowo), sosde lowre kaayitaaji ɗo defte e kaayitaaji tuubakooɓe mbaɗetee,e rokkude ndiyam njareteeɗam. Yontaaji ɓooyɗi ɗi ɓiɓɓe leydi ndii ina keewi hollirde mettere mum en e golle guwerneeruuji diiwaan oo caggal ɗuum so renndinaama e golle Mbakwe. E nder ngonka laamu mbonngu e ɓeydagol ŋakkeende kisal e caɗeele goɗɗe keewɗe ɓe ƴeewtotoo yonta mo guwerneer maɓɓe gollorii no feewi ngam daɗndude ƴellitaare e dowla.
== Wade ==
Ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2004, Mbakwe sankii to galle mum to Avutu.
== Tuugnorgal ==
[[Category:All articles with unsourced statements]]
ck668itf1i3tga19f4wcqv73no8oc6i
176247
176246
2026-06-24T15:28:05Z
Sardeeq
14292
176247
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel "Sam" Onunaka Mbakwe''' Listen c (1929 – 5 lewru Yarkomaa 2004) ganndiraaɗo kadi '''Dee Sam''', ko politik Igbo e guwerneer demokaraasi gadano e nder diiwaan Imo, fuɗnaange-rewo [[Naajeeriya|leydi Nijeer]], tuggi 1 oktoobar 1979 haa 931 Duujal 1979 <ref name="nmw" />
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
[[File:Biafra_independent_state_map-en.svg|left|thumb|Kartal leydi Biafra, ina heen Owerri e Port Harcourt.]]
Mbakwe fuɗɗii jaŋde mum ko e hitaande 1937 to duɗal leslesal St Peter, to Umulogho. Wonnde e jamaanu makko ina jeyaa e Reverend Canon Jeremiah Anyanwu, almuudo Angalteer gadano e nder diiwaan laamu Etiti ɓooyɗo to diiwaan Imo, jibinaaɗo e sahaa gooto e makko to Avutu. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Oleh, Isoko, tuggi 1946 haa 1947, e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] e hitaande 1952. O yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester (1953–56), hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull (1956–58), haa o joofni e duɗal ngal Angalteer fof dogni e hitaande51 wartugo lesdi Naajeeriya ngam waɗugo kuugal sariya haa Port Harcourt, diiwal Fuunaange . <ref name="nmw" /> Mbakwe wonnoo ko gardiiɗo diiwaan Okigwe e nder leydi Biafra, leydi seertundi Igbo en to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, e nder wolde hakkunde leyɗeele 1967–70 .
== Golle politik ==
Mbakwe naati Asaambele doosgal leydi e hitaande 1978, o wonti guwerneer ñalnde 1 oktoobar hitaande rewtunde ndee. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e njuɓɓudi laamu makko, moƴƴinde laabi diiwaan Imo. O suɓaama kadi, kono manndaa makko ɗiɗaɓo taƴaa ko e kuudetaa konu Seneraal [[Muhammadu Buhari]] ñalnde 31 desaambar 1983, ɗum addani Republique ɗiɗaɓere dartaade . Sifaa mum ko "luurɗo", <ref name="nmw" /> o wiyi ko ɗoo e dow politikaaji e lewru suwee 1995 : "So tawii a meeɗaani wonde e kasoo, ɗuum wonata ko lootgol maa e seedantaagal maa. Aɗa jannga e nder galle kasoo oo wonde wonaa ɓeen wonɓe e kasoo ɓee fof ngoni bonɓe." <ref name="nmw" />
Mbakwe heɓi innde "guwerneer woyoowo" sabu woyde nde o yiɗi waawnude laamu fedde ndee nde ɓeydata hakkille e dowla makko ; ko adii fof gonɗi makko lolluɗi ɗii ko ilam Ndiegoro to Aba, tawi ko e oon sahaa jeyaa ko e Dowla Imo. O noddiino hooreejo leydi ndii [[Shehu Shagari|hono Shehu Shagari]] ngam seedaade halkaare nde ilam ɗam waɗi, ina wiyee kadi o woppii bojji nde o ardii hooreejo leydi ndii e sara nokku musiiba oo.
E hitaande 1981, Aeroport International Cargo Sam Mbakwe, mo o inniri hannde oo, ko njuɓɓudi makko yamiri ɗum caggal nde mahiraa ko e dokke ɓiɓɓe leydi . E hitaande 1981, Sam Mbakwe sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo. Kampus oo woni ko e leydi ndi ɓe ndokki leydi Abia e hitaande 1991, ndi inniraa kadi Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Abia . Kono duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State heɓi nokku keso to Owerri, ina woodi haa jooni.
=== Njawdi ===
Mbakwe ina siftoree e yiɗde leydi mum e darnde mum teeŋtunde e ƴellitaare renndo e faggudu leydi ndii. Won e eɓɓooje ɗe o winndi e les njiimaandi makko ko Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Dowla Imo (IMSU), Owerri, e Aeroport Sam Mbakwe, Owerri. Daɗndo mawngo kadi waɗaama e nder njulaagu, ƴellitaare laabi, ndema (o mahii nokku mawɗo to Obowo), sosde lowre kaayitaaji ɗo defte e kaayitaaji tuubakooɓe mbaɗetee,e rokkude ndiyam njareteeɗam. Yontaaji ɓooyɗi ɗi ɓiɓɓe leydi ndii ina keewi hollirde mettere mum en e golle guwerneeruuji diiwaan oo caggal ɗuum so renndinaama e golle Mbakwe. E nder ngonka laamu mbonngu e ɓeydagol ŋakkeende kisal e caɗeele goɗɗe keewɗe ɓe ƴeewtotoo yonta mo guwerneer maɓɓe gollorii no feewi ngam daɗndude ƴellitaare e dowla.
== Wade ==
Ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2004, Mbakwe sankii to galle mum to Avutu.
== Tuugnorgal ==
[[Category:All articles with unsourced statements]]
14a0tjy00987y5okygke652klfp3hc0
Asheik Jarma
0
42527
176248
2026-06-24T15:28:55Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1351325578|Asheik Jarma]]"
176248
wikitext
text/x-wiki
'''Asheik Jarma''' suɓaama Gomnaajo [[Diiwal Borno|lesdi Borno]], [[Naajeeriya]] nder lewru Oktoba 1983, o jokki laamu wakkati seɗɗa haa kuugal sooja'en waɗi nyande 31 Duujal 1983, ngal waɗi Seneraal [[Muhammadu Buhari|Mohammadu Buhari]] laamu. O suɓaama dow laylaytol lannda lesdi Naajeeriya (NPN).
E nder ardaade artirde demokaraasi e hitaande 1999, Jarma wonnoo ko tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP). [1] E lewru abriil 2001, PDP dartini Jarma e nder diɗɗal mum fotde lewru sabu mum ƴattaade pelle politik goɗɗe. [2] E lewru noowammbar 2001, o woniino tergal e goomu jokkondiral e mooɓondiral hakkunde leyɗeele ngam lannda Demokaraasi Nijeer (PNUD) keso. [3]
E lewru sulyee 2008, goomu ''ad hoc'' Senaa ƴeewndotooɗo caɗeele nguura, naatni Jarma e woɗɓe sabu woppude kontraaji silooji fotde 11,4 miliyoŋ £. E lewru oktoobar 2009, o yedditii wonde o tawtoraama batu udditgol fedde nde wonaa laamuyankoore (NDM) nde o fuɗɗii, o wiyi ko o tergal moƴƴal e nder PDP. E lewru Duujal 2009, Jarma jaɓi kanndidaa PDP ngam suɓaade ammbasadeer Saidu Pindar ngam suɓaade guwerneer Borno e wooteeji 2011.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
d244t4vbqldrucwuw2kjwe52j183oo8
176249
176248
2026-06-24T15:29:29Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1351325578|Asheik Jarma]]"
176249
wikitext
text/x-wiki
'''Asheik Jarma''' suɓaama Gomnaajo [[Diiwal Borno|lesdi Borno]], [[Naajeeriya]] nder lewru Oktoba 1983, o jokki laamu wakkati seɗɗa haa kuugal sooja'en waɗi nyande 31 Duujal 1983, ngal waɗi Seneraal [[Muhammadu Buhari|Mohammadu Buhari]] laamu. O suɓaama dow laylaytol lannda lesdi Naajeeriya (NPN). <ref>Borno State". Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries. Retrieved 2023-06-07.</ref>
E nder ardaade artirde demokaraasi e hitaande 1999, Jarma wonnoo ko tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP). [1] E lewru abriil 2001, PDP dartini Jarma e nder diɗɗal mum fotde lewru sabu mum ƴattaade pelle politik goɗɗe. [2] E lewru noowammbar 2001, o woniino tergal e goomu jokkondiral e mooɓondiral hakkunde leyɗeele ngam lannda Demokaraasi Nijeer (PNUD) keso. [3]
E lewru sulyee 2008, goomu ''ad hoc'' Senaa ƴeewndotooɗo caɗeele nguura, naatni Jarma e woɗɓe sabu woppude kontraaji silooji fotde 11,4 miliyoŋ £. E lewru oktoobar 2009, o yedditii wonde o tawtoraama batu udditgol fedde nde wonaa laamuyankoore (NDM) nde o fuɗɗii, o wiyi ko o tergal moƴƴal e nder PDP. E lewru Duujal 2009, Jarma jaɓi kanndidaa PDP ngam suɓaade ammbasadeer Saidu Pindar ngam suɓaade guwerneer Borno e wooteeji 2011.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
0yu3n1rnywwgmi6x5un0dq6yv0nurwu
176250
176249
2026-06-24T15:29:47Z
Sardeeq
14292
176250
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Asheik Jarma''' suɓaama Gomnaajo [[Diiwal Borno|lesdi Borno]], [[Naajeeriya]] nder lewru Oktoba 1983, o jokki laamu wakkati seɗɗa haa kuugal sooja'en waɗi nyande 31 Duujal 1983, ngal waɗi Seneraal [[Muhammadu Buhari|Mohammadu Buhari]] laamu. O suɓaama dow laylaytol lannda lesdi Naajeeriya (NPN). <ref>Borno State". Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries. Retrieved 2023-06-07.</ref>
E nder ardaade artirde demokaraasi e hitaande 1999, Jarma wonnoo ko tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP). [1] E lewru abriil 2001, PDP dartini Jarma e nder diɗɗal mum fotde lewru sabu mum ƴattaade pelle politik goɗɗe. [2] E lewru noowammbar 2001, o woniino tergal e goomu jokkondiral e mooɓondiral hakkunde leyɗeele ngam lannda Demokaraasi Nijeer (PNUD) keso. [3]
E lewru sulyee 2008, goomu ''ad hoc'' Senaa ƴeewndotooɗo caɗeele nguura, naatni Jarma e woɗɓe sabu woppude kontraaji silooji fotde 11,4 miliyoŋ £. E lewru oktoobar 2009, o yedditii wonde o tawtoraama batu udditgol fedde nde wonaa laamuyankoore (NDM) nde o fuɗɗii, o wiyi ko o tergal moƴƴal e nder PDP. E lewru Duujal 2009, Jarma jaɓi kanndidaa PDP ngam suɓaade ammbasadeer Saidu Pindar ngam suɓaade guwerneer Borno e wooteeji 2011.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
iij0wfyx1t9dusvd8usc767ubqwucku
Sofolahan Josiah Sawyerr
0
42528
176253
2026-06-24T15:38:59Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176253
wikitext
text/x-wiki
Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. (1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.
Kugal
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
Nguurndam e maayde neɗɗo
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
Tuugnorgal
8kdfpl2dcpmf3r2vkkzo7zc4xuxs5w2
176254
176253
2026-06-24T15:42:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176254
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. (1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.
Kugal
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
Nguurndam e maayde neɗɗo
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
Tuugnorgal
6dt0c60mi4t2mckaspm5l2zkqswp0xy
176255
176254
2026-06-24T15:44:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176255
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
ao1hzmauusypcri00qgggpclsn22d9t
176256
176255
2026-06-24T15:46:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176256
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.<ref>{{Cite web|title=Holy Cross Cathedral – Loving Lagos|url=https://lovinglagos.com/works/holy-cross-cathedral/|access-date=2024-06-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=KOMPUTER|first=UNIVERSITAS SAINS & TEKNOLOGI|title=Katedral Lagos|url=https://p2k.stekom.ac.id/ensiklopedia/Katedral_Lagos|access-date=2024-06-11|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Tamuno|first=Tekena N.|url=https://books.google.com/books?id=MlcIAQAAIAAJ&q=S.+J.+Sawyerr+lagos|title=Nigeria and Elective Representation, 1923–1947|date=1966|publisher=Heinemann|language=en}} p. 44-45</ref><ref>{{Cite book|last1=Elaigwu|first1=J. Isawa|url=https://books.google.com/books?id=gpZEAQAAIAAJ&q=L.A.A.S.A.P.S+reform+club|title=Foundations of Nigerian Federalism: 1900–1960|last2=Erim|first2=E. O.|date=1996|publisher=National Council on Intergovernmental Relations|isbn=978-978-2217-00-4|language=en}} p. 205</ref>
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
m4pfhhzdl0g484ou2ve412ysxw3a3uj
176257
176256
2026-06-24T15:48:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176257
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.<ref>{{Cite web|title=Holy Cross Cathedral – Loving Lagos|url=https://lovinglagos.com/works/holy-cross-cathedral/|access-date=2024-06-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=KOMPUTER|first=UNIVERSITAS SAINS & TEKNOLOGI|title=Katedral Lagos|url=https://p2k.stekom.ac.id/ensiklopedia/Katedral_Lagos|access-date=2024-06-11|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Tamuno|first=Tekena N.|url=https://books.google.com/books?id=MlcIAQAAIAAJ&q=S.+J.+Sawyerr+lagos|title=Nigeria and Elective Representation, 1923–1947|date=1966|publisher=Heinemann|language=en}} p. 44-45</ref><ref>{{Cite book|last1=Elaigwu|first1=J. Isawa|url=https://books.google.com/books?id=gpZEAQAAIAAJ&q=L.A.A.S.A.P.S+reform+club|title=Foundations of Nigerian Federalism: 1900–1960|last2=Erim|first2=E. O.|date=1996|publisher=National Council on Intergovernmental Relations|isbn=978-978-2217-00-4|language=en}} p. 205</ref>
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.<ref>{{Cite journal|last=Okonkwo|first=Rina|date=1982|title=The Lagos Auxiliary of the Anti-Slavery and Aborigines Rights Protection Society: A Re-Examination|journal=The International Journal of African Historical Studies|volume=15|issue=3|pages=423–433|doi=10.2307/218145|jstor=218145}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xKYrAQAAIAAJ&q=Vice+President+Lagos+Auxiliary+(Anti-Slavery+and+Aborigines+Protection+sawyerr|title=British and Foreign Anti-slavery Reporter...under the Sanction of the British and Foreign Anti Slavery Society|date=1969|publisher=Anti-Slavery Society for the Protection of Human Rights|page=11|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-JQMAQAAIAAJ&q=Sawyerr+A.+G.+Boyle|title=Nigeria Handbook|date=1917|publisher=Federal Ministry of Information|language=en}} p. IV</ref>
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
d6y9dw02vr8pn04k5yjh8ww1ki9o4hn
176262
176257
2026-06-24T15:50:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176262
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.<ref>{{Cite web|title=Holy Cross Cathedral – Loving Lagos|url=https://lovinglagos.com/works/holy-cross-cathedral/|access-date=2024-06-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=KOMPUTER|first=UNIVERSITAS SAINS & TEKNOLOGI|title=Katedral Lagos|url=https://p2k.stekom.ac.id/ensiklopedia/Katedral_Lagos|access-date=2024-06-11|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Tamuno|first=Tekena N.|url=https://books.google.com/books?id=MlcIAQAAIAAJ&q=S.+J.+Sawyerr+lagos|title=Nigeria and Elective Representation, 1923–1947|date=1966|publisher=Heinemann|language=en}} p. 44-45</ref><ref>{{Cite book|last1=Elaigwu|first1=J. Isawa|url=https://books.google.com/books?id=gpZEAQAAIAAJ&q=L.A.A.S.A.P.S+reform+club|title=Foundations of Nigerian Federalism: 1900–1960|last2=Erim|first2=E. O.|date=1996|publisher=National Council on Intergovernmental Relations|isbn=978-978-2217-00-4|language=en}} p. 205</ref>
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.<ref>{{Cite journal|last=Okonkwo|first=Rina|date=1982|title=The Lagos Auxiliary of the Anti-Slavery and Aborigines Rights Protection Society: A Re-Examination|journal=The International Journal of African Historical Studies|volume=15|issue=3|pages=423–433|doi=10.2307/218145|jstor=218145}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xKYrAQAAIAAJ&q=Vice+President+Lagos+Auxiliary+(Anti-Slavery+and+Aborigines+Protection+sawyerr|title=British and Foreign Anti-slavery Reporter...under the Sanction of the British and Foreign Anti Slavery Society|date=1969|publisher=Anti-Slavery Society for the Protection of Human Rights|page=11|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-JQMAQAAIAAJ&q=Sawyerr+A.+G.+Boyle|title=Nigeria Handbook|date=1917|publisher=Federal Ministry of Information|language=en}} p. IV</ref>
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.<ref>{{Cite journal|last=Ekoko|first=Edho|date=1979|title=The West African Frontier Force Revisited|journal=Journal of the Historical Society of Nigeria|volume=10|issue=1|pages=47–63|jstor=41971313}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WzQ6AQAAMAAJ&q=sj%20sawyerr%20unofficial%20member|title=Nigeria Handbook|date=1921|publisher=Federal Ministry of Information|page=203, 233|language=en}}</ref><ref>{{cite thesis|last1=Sawada|first1=Nozomi|title=The educated elite and associational life in early Lagos newspapers: in search of unity for the progress of society|date=July 2012|url=https://etheses.bham.ac.uk/id/eprint/3274}} p. 48</ref>
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
2ddkltwrij05uu2p02kpnnucxkbcx6o
176265
176262
2026-06-24T15:51:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176265
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.<ref>{{Cite web|title=Holy Cross Cathedral – Loving Lagos|url=https://lovinglagos.com/works/holy-cross-cathedral/|access-date=2024-06-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=KOMPUTER|first=UNIVERSITAS SAINS & TEKNOLOGI|title=Katedral Lagos|url=https://p2k.stekom.ac.id/ensiklopedia/Katedral_Lagos|access-date=2024-06-11|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Tamuno|first=Tekena N.|url=https://books.google.com/books?id=MlcIAQAAIAAJ&q=S.+J.+Sawyerr+lagos|title=Nigeria and Elective Representation, 1923–1947|date=1966|publisher=Heinemann|language=en}} p. 44-45</ref><ref>{{Cite book|last1=Elaigwu|first1=J. Isawa|url=https://books.google.com/books?id=gpZEAQAAIAAJ&q=L.A.A.S.A.P.S+reform+club|title=Foundations of Nigerian Federalism: 1900–1960|last2=Erim|first2=E. O.|date=1996|publisher=National Council on Intergovernmental Relations|isbn=978-978-2217-00-4|language=en}} p. 205</ref>
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.<ref>{{Cite journal|last=Okonkwo|first=Rina|date=1982|title=The Lagos Auxiliary of the Anti-Slavery and Aborigines Rights Protection Society: A Re-Examination|journal=The International Journal of African Historical Studies|volume=15|issue=3|pages=423–433|doi=10.2307/218145|jstor=218145}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xKYrAQAAIAAJ&q=Vice+President+Lagos+Auxiliary+(Anti-Slavery+and+Aborigines+Protection+sawyerr|title=British and Foreign Anti-slavery Reporter...under the Sanction of the British and Foreign Anti Slavery Society|date=1969|publisher=Anti-Slavery Society for the Protection of Human Rights|page=11|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-JQMAQAAIAAJ&q=Sawyerr+A.+G.+Boyle|title=Nigeria Handbook|date=1917|publisher=Federal Ministry of Information|language=en}} p. IV</ref>
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.<ref>{{Cite journal|last=Ekoko|first=Edho|date=1979|title=The West African Frontier Force Revisited|journal=Journal of the Historical Society of Nigeria|volume=10|issue=1|pages=47–63|jstor=41971313}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WzQ6AQAAMAAJ&q=sj%20sawyerr%20unofficial%20member|title=Nigeria Handbook|date=1921|publisher=Federal Ministry of Information|page=203, 233|language=en}}</ref><ref>{{cite thesis|last1=Sawada|first1=Nozomi|title=The educated elite and associational life in early Lagos newspapers: in search of unity for the progress of society|date=July 2012|url=https://etheses.bham.ac.uk/id/eprint/3274}} p. 48</ref>
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.<ref>{{cite news|first1=Tayo|last1=Agunbiade|title=Eric and Kofoworola Moore: The feminists from Ijemo House, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/639853-eric-and-kofoworola-moore-the-feminists-from-ijemo-house-by-tayo-agunbiade.html|date=3 November 2023|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite AV media|url=https://shows.acast.com/conversations-with-the-facade-nigeria/episodes/64c8c9b8d9a4210011a0681c|title=Wedding: Gertrude Ọlájùmọ̀kẹ́ Ẹdun & Ọláyímiká / Oláyínká Alákijà Esq. {{!}} Conversations with The Facade Nigeria|date=2021-10-14|access-date=2024-06-11|via=shows.acast.com}}</ref>
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
p6brmik3s6j3ona7j2xbaihcj2k1b5n
176266
176265
2026-06-24T15:52:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176266
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sofolahan Yosiya Sawyer Esq. ('''1877 – 8 ut 1919) ganndiraaɗo kadi S.J. Sawyerr ko ngenndiijo Saro Najeriya, ko o baawɗo sariya, ko o neɗɗo moƴƴo. O tawtoraama goomuuji e pelle keewɗe, o waɗii heen geɗe keewɗe e renndo e ƴellitaare Lagos e darorɗe teeminannde 19ɓiire.<ref>{{Cite web|title=Holy Cross Cathedral – Loving Lagos|url=https://lovinglagos.com/works/holy-cross-cathedral/|access-date=2024-06-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=KOMPUTER|first=UNIVERSITAS SAINS & TEKNOLOGI|title=Katedral Lagos|url=https://p2k.stekom.ac.id/ensiklopedia/Katedral_Lagos|access-date=2024-06-11|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=Tamuno|first=Tekena N.|url=https://books.google.com/books?id=MlcIAQAAIAAJ&q=S.+J.+Sawyerr+lagos|title=Nigeria and Elective Representation, 1923–1947|date=1966|publisher=Heinemann|language=en}} p. 44-45</ref><ref>{{Cite book|last1=Elaigwu|first1=J. Isawa|url=https://books.google.com/books?id=gpZEAQAAIAAJ&q=L.A.A.S.A.P.S+reform+club|title=Foundations of Nigerian Federalism: 1900–1960|last2=Erim|first2=E. O.|date=1996|publisher=National Council on Intergovernmental Relations|isbn=978-978-2217-00-4|language=en}} p. 205</ref>
== Kugal ==
Sawyerr ko tergal e fedde katolik en to Lagos. O hoɗi ko e galle Coconut to nokku Ereko, ndeen anndiranoo ko Wuro Lagos walla Koloni Lagos, hannde ko duunde Lagos. Sawyerr tawtoraama misaaji to Egliis Kuraana Ceniika, anndiraa hannde Katedraal Kuraana Ceniika, Lagos. Ko o tergal, o jeyaa ko e depiteeji baɗnooɗi konngol ngam weltinde Rev. Sawyerr kadi ko tergal e fedde wiyeteende L e Fedde Reforme hakkunde 1914 e 1917.<ref>{{Cite journal|last=Okonkwo|first=Rina|date=1982|title=The Lagos Auxiliary of the Anti-Slavery and Aborigines Rights Protection Society: A Re-Examination|journal=The International Journal of African Historical Studies|volume=15|issue=3|pages=423–433|doi=10.2307/218145|jstor=218145}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xKYrAQAAIAAJ&q=Vice+President+Lagos+Auxiliary+(Anti-Slavery+and+Aborigines+Protection+sawyerr|title=British and Foreign Anti-slavery Reporter...under the Sanction of the British and Foreign Anti Slavery Society|date=1969|publisher=Anti-Slavery Society for the Protection of Human Rights|page=11|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=-JQMAQAAIAAJ&q=Sawyerr+A.+G.+Boyle|title=Nigeria Handbook|date=1917|publisher=Federal Ministry of Information|language=en}} p. IV</ref>
Sawyerr ina joginoo golle keewɗe teeŋtuɗe. O woniino cukko hooreejo fedde The Lagos Auxiliary (Haɓde e maccungaagu e ndeenka Aborigine en) e lewru Duujal 1915 e tedduɗo kaalis ngam Blyden Memorial Fund e hitaande 1915. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso wuro Lagos, toɗɗaaɗo e hitaande 1917 e gardagol Bovis an serory me.G e nder diiso ngoo, anndiraango ko adii fof ko Diisnondiral Cellal Municipal Lagos.<ref>{{Cite journal|last=Ekoko|first=Edho|date=1979|title=The West African Frontier Force Revisited|journal=Journal of the Historical Society of Nigeria|volume=10|issue=1|pages=47–63|jstor=41971313}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WzQ6AQAAMAAJ&q=sj%20sawyerr%20unofficial%20member|title=Nigeria Handbook|date=1921|publisher=Federal Ministry of Information|page=203, 233|language=en}}</ref><ref>{{cite thesis|last1=Sawada|first1=Nozomi|title=The educated elite and associational life in early Lagos newspapers: in search of unity for the progress of society|date=July 2012|url=https://etheses.bham.ac.uk/id/eprint/3274}} p. 48</ref>
Golle makko moƴƴe ina jeyaa heen wonde dokkuɗo fedde diwooje leydi Nijeer e lewru oktoobar 1916, balloowo fedde nde wonaa laamuyankoore (Oxford Fund – Nigeria Regiment W.A.F.F.) e lewru abriil 1917, e wonde dokkuɗo fedde mahngo Eklesiya St. Mark to Lagos. O woniino kadi tergal mo wonaa laamuyankeewal e nder Diiso sarɗiiji to galle laamu (18 oktoobar 1910), e sahaa nde Obadiah Johnson alaa ɗo haaɗi e lewru.<ref>{{cite news|first1=Tayo|last1=Agunbiade|title=Eric and Kofoworola Moore: The feminists from Ijemo House, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/639853-eric-and-kofoworola-moore-the-feminists-from-ijemo-house-by-tayo-agunbiade.html|date=3 November 2023|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite AV media|url=https://shows.acast.com/conversations-with-the-facade-nigeria/episodes/64c8c9b8d9a4210011a0681c|title=Wedding: Gertrude Ọlájùmọ̀kẹ́ Ẹdun & Ọláyímiká / Oláyínká Alákijà Esq. {{!}} Conversations with The Facade Nigeria|date=2021-10-14|access-date=2024-06-11|via=shows.acast.com}}</ref>
== Nguurndam e maayde neɗɗo ==
Hayre hoore Sawyerr to Lagos, hitaande 2012
Sawyerr ina anndaa wonde e nder sehilaagal e yimɓe mawɓe ko wayi no Sir Kitoyi Ajasa, Orisadipe Obasa, James Churchill Vaughan, Oguntola Sapara, Samuel Herbert Pierse, e Eric Olaolu Moore. O anndaa kadi e nguurndam makko mbelɗam, haa arti noon e waɗde comci makko e laanaaji Angalteer jahrooji e daande maayo Afrik worgo.<ref>{{Cite web|title=Buy The Façade Nigeria Periodical (October 2023) by Kelechi Anabaraonye on Selar.co|url=https://selar.co/tfnperiodicaloct23?currency=KES|access-date=2024-06-11|website=Selar}}</ref>
Sawyerr sankii ko ñalnde 8 ut 1919, to galle mum Ereko.
== Tuugnorgal ==
b980yyrx9zoqfpbqo6mawsrvcpug0wa
Mataheko Drainage Channel
0
42529
176258
2026-06-24T15:48:48Z
Sirjat
14855
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360857996|Mataheko Drainage Channel]]"
176258
wikitext
text/x-wiki
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo
= Nafoore ndiyam e nokku mum =
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.
= Tuugnorgal =
gl7wqi3upmq3gz6crjf4k9xk72hejxg
176259
176258
2026-06-24T15:49:06Z
Sirjat
14855
176259
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo
= Nafoore ndiyam e nokku mum =
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.
= Tuugnorgal =
7u0ci4aktkc7ij2rlwdqvaj4wm5e7d0
176260
176259
2026-06-24T15:49:24Z
Sirjat
14855
/* Nafoore ndiyam e nokku mum */
176260
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo
== Nafoore ndiyam e nokku mum ==
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.
= Tuugnorgal =
ckl2ardqwrg7876sp3fkcdiprrypnbk
176261
176260
2026-06-24T15:50:11Z
Sirjat
14855
176261
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo .<ref>{{Cite web |title=Ghana Districts: A repository of all Local Assemblies in Ghana |url=https://ghanadistricts.com/Home/LinkDataDistrict/2672 |access-date=2026-06-23 |website=ghanadistricts.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-06-17 |title=Zoomlion, NADMO and Dredge Masters intensify flood prevention efforts across Accra - MyJoyOnline |url=https://www.myjoyonline.com/zoomlion-nadmo-and-dredge-masters-intensify-flood-prevention-efforts-across-accra/ |access-date=2026-06-23 |website=www.myjoyonline.com |language=en-US}}</ref>
== Nafoore ndiyam e nokku mum ==
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.
= Tuugnorgal =
9el4nj2lcbhzm0j1o8xztuu0o6sg936
176263
176261
2026-06-24T15:50:23Z
Sirjat
14855
/* Tuugnorgal */
176263
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo .<ref>{{Cite web |title=Ghana Districts: A repository of all Local Assemblies in Ghana |url=https://ghanadistricts.com/Home/LinkDataDistrict/2672 |access-date=2026-06-23 |website=ghanadistricts.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-06-17 |title=Zoomlion, NADMO and Dredge Masters intensify flood prevention efforts across Accra - MyJoyOnline |url=https://www.myjoyonline.com/zoomlion-nadmo-and-dredge-masters-intensify-flood-prevention-efforts-across-accra/ |access-date=2026-06-23 |website=www.myjoyonline.com |language=en-US}}</ref>
== Nafoore ndiyam e nokku mum ==
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.
== Tuugnorgal ==
hz2kdmbby2oq4iw9xlje3dcax4emfah
176264
176263
2026-06-24T15:50:50Z
Sirjat
14855
/* Nafoore ndiyam e nokku mum */
176264
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiwoowa Mataheko''' ko laana mawka ndiyam ɓuuɓɗam nder wuro tawaaɗam e nokku Mataheko to hirnaange [[Akra|Accra]], [[Gana|Ganaa]] . Nde jeyaa ko e njuɓɓudi ɓurndi yaajde e nder '''maayo Odaw''', gooto e njuɓɓudiiji mawɗi e nder diiwaan mawɗo Accra . Laawol ngol ina jogii darnde mawnde e nawde ndiyam ɓuuɓɗam ummoraade e renndooji keewɗi yimɓe e nder hirnaange Accra, ina wallita kadi e golle ngam ustude ilam e nder wuro mawngo ngoo .<ref>{{Cite web |title=Ghana Districts: A repository of all Local Assemblies in Ghana |url=https://ghanadistricts.com/Home/LinkDataDistrict/2672 |access-date=2026-06-23 |website=ghanadistricts.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-06-17 |title=Zoomlion, NADMO and Dredge Masters intensify flood prevention efforts across Accra - MyJoyOnline |url=https://www.myjoyonline.com/zoomlion-nadmo-and-dredge-masters-intensify-flood-prevention-efforts-across-accra/ |access-date=2026-06-23 |website=www.myjoyonline.com |language=en-US}}</ref>
== Nafoore ndiyam e nokku mum ==
Laana ndiwoowa Mataheko ina woni e nder ŋoral maayo Odaw, ina waɗi ko ina tolnoo e 270–272 km2 e nder diiwaan Accra mawɗo oo. Maayo Odaw e ɓulli mum ko kañum woni jolngo adanngo wonande Akra, ngo yaltata e maayo Korle hade mum yettaade Golf Gine. Kanaal Mataheko ina jeyaa e ɓulli keewɗi gonɗi e nder laylayti renndo (innjiniyaaruuji) gonɗi e nder laylaytol ɓulli Odaw ɓurɗi mawnude ɗii.<ref>{{Cite journal |last1=T. |first1=Balstrøm |last2=B. |first2=Hasholt |last3=A.M.N. |first3=Allotey |last4=P.M. |first4=Gyekye |date=2024-07-22 |title=The Identification of Flood-Prone Areas in Accra, Ghana Using a Hydrological Screening Method. |url=https://ugspace.ug.edu.gh/items/ed89cef0-7edd-4b63-93a6-756eaee53c48 |language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
775ip7x0kefmdcpkcdii2yczj9jemab
Kanaal ndiyam ɓuuɓɗam Akaki
0
42530
176267
2026-06-24T15:57:55Z
Sirjat
14855
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358779155|Akaki Stormwater Channel]]"
176267
wikitext
text/x-wiki
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
857h6bxxdwuqbwt1v8gtbovm9esa3kq
176268
176267
2026-06-24T15:58:20Z
Sirjat
14855
176268
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
71ufrtmsewbtj849ddd8wy12qj0hhix
176269
176268
2026-06-24T15:59:39Z
Sirjat
14855
/* Ɓawo */
176269
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
1s62nq1f8h2quewufc7i78njnazoj7c
176270
176269
2026-06-24T16:00:10Z
Sirjat
14855
/* Ɓawo */
176270
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
d0f7s0366snntwoszxgrz5ewtmq0wyn
176271
176270
2026-06-24T16:01:09Z
Sirjat
14855
/* Haalaaji Ƴiiƴam */
176271
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.<ref name=":1">{{Cite web |last=Teshome |first=Beakal |date=2022-02-24 |title=Ethiopian News {{!}} The Reporter - #1 Top News Site In Ethiopia |url=https://www.thereporterethiopia.com/ |access-date=2026-05-31 |website=www.thereporterethiopia.com |language=en-US}}</ref>
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
rl5zhnnyxmgijagpr945lkt48fl1xz1
176272
176271
2026-06-24T16:01:19Z
Sirjat
14855
/* Haalaaji Ƴiiƴam */
176272
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.<ref name=":1">{{Cite web |last=Teshome |first=Beakal |date=2022-02-24 |title=Ethiopian News {{!}} The Reporter - #1 Top News Site In Ethiopia |url=https://www.thereporterethiopia.com/ |access-date=2026-05-31 |website=www.thereporterethiopia.com |language=en-US}}</ref>
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.<ref name=":1" />
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.
== Tuugnorgal ==
6uanhv0zrwp0nk4ojqgd70f735nbla2
176274
176272
2026-06-24T16:01:45Z
Sirjat
14855
/* Risk Ilam */
176274
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], Ecoppi.
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.<ref name=":1">{{Cite web |last=Teshome |first=Beakal |date=2022-02-24 |title=Ethiopian News {{!}} The Reporter - #1 Top News Site In Ethiopia |url=https://www.thereporterethiopia.com/ |access-date=2026-05-31 |website=www.thereporterethiopia.com |language=en-US}}</ref>
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.<ref name=":1" />
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.<ref name=":0" />
== Tuugnorgal ==
e9p4w2opvihgg3mn37cs4b18muzcrdk
176292
176274
2026-06-24T17:23:37Z
Adamu mc
10501
Edit
176292
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Laana ndiyam ɓuuɓɗam Akaki''' ko nokku ɓuuɓɗo jokkondirɗo e maayo Akaki to [[Adis Ababa|Addis Abeba]], [[Ecoppi]].
Siistem kanndaa oo ina jeyaa e laylaytol ɓurngol yaajde ngol ndiyam ɓuuɓɗam gollotoo e nokku biyeteeɗo Akaki Kality to Addis Abeba.
== Ɓawo ==
Maayo Akaki ko maayo ɓurngo mawnude e nder Addis Abeba, ina waɗi maayo Akaki tokooso e maayo Akaki mawɗo.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
Urbanisaasiyoŋ jaawɗo e ŋakkeende kaɓirɗe ndiyam addani caɗeele ilam e nder wuro tokooso Akaki Kality.<ref>{{Cite web |date=2020-08-31 |title=Updates {{!}} ReliefWeb |url=https://reliefweb.int/updates |access-date=2026-05-31 |website=reliefweb.int |language=en}}</ref>
== Haalaaji Ƴiiƴam ==
Wiɗtooji baɗaaɗi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Addis Abeba kollitii wonde laabi ndiyam e nder Akaki Kality ina toɗɗii ŋakkeende diisnondiral, ŋakkeende golle mahngo, e ustude mborosaaji ɗi moƴƴaani.<ref name=":1">{{Cite web |last=Teshome |first=Beakal |date=2022-02-24 |title=Ethiopian News {{!}} The Reporter - #1 Top News Site In Ethiopia |url=https://www.thereporterethiopia.com/ |access-date=2026-05-31 |website=www.thereporterethiopia.com |language=en-US}}</ref>
Wizto ngoo hollitii kadi wonde vursugol ndiyam ina waawi ustude laabi, haɗde yah-ngartaa, kadi ina addana vursugol ngol e nder wuro ngo.<ref name=":1" />
== Risk Ilam ==
Wiztooji kartoŋaaji ilam e maayo Akaki mawngo hollirii wonde ilam ina heewi e nokkuuji Akaki Kality, ina wasiyoo kadi peeje ngam reende ilam e peeje vurze moxxude.<ref name=":0" />
== Tuugnorgal ==
np2jr9vsx3vhr19e3j1u4a1snyplb4w
Ibrahim Jalo
0
42531
176273
2026-06-24T16:01:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176273
wikitext
text/x-wiki
Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960.[5] E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.
Ɓawo
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
Kugal
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
1958 haa 1966 politik
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
Kuudetaa 1966
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
0uai30pznk7uhvsqhpis34l3lo7jgnn
176275
176273
2026-06-24T16:05:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176275
wikitext
text/x-wiki
Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960.[5] E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.
Ɓawo
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
Kugal
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
1958 haa 1966 politik
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
Kuudetaa 1966
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Rutto e politik
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
Bibliyogaraafi
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
Teskorɗe
hafylb0sulzseg4ripho3stjxc4b5n2
176276
176275
2026-06-24T16:07:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176276
wikitext
text/x-wiki
'''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.
== Ɓawo ==
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
1958 haa 1966 politik
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
Kuudetaa 1966
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Rutto e politik
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
Bibliyogaraafi
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
Teskorɗe
7sac8rzb4wjuspwx6u1ymtqr05narfp
176277
176276
2026-06-24T16:08:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176277
wikitext
text/x-wiki
'''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.
== Ɓawo ==
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
== 1958 haa 1966 politik ==
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
== Kuudetaa 1966 ==
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
== Rutto e politik ==
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
== Bibliyogaraafi ==
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
== Teskorɗe ==
3pwtjji3cta79kfr2oi520gjzv3ly5e
176278
176277
2026-06-24T16:09:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176278
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.
== Ɓawo ==
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
== 1958 haa 1966 politik ==
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
== Kuudetaa 1966 ==
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
== Rutto e politik ==
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
== Bibliyogaraafi ==
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
== Teskorɗe ==
a1cra3e4bclw4sgefpihl5j5isxa335
176279
176278
2026-06-24T16:10:54Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176279
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.<ref>{{Cite news|date=2020-09-30|title='I Love the Flamboyance of Second Republic Senators'|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/10/01/i-love-the-flamboyance-of-second-republic-senators/|access-date=2022-02-24|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-12-04|title=Northern group eulogises late Jalo Waziri|url=https://www.sunnewsonline.com/northern-group-eulogises-late-jalo-waziri/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-11-23|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=fSNOAQAAMAAJ|title=Nigeria Legislature 1861-2011: A Compendium of Members & Officials : a Special Publication in Commemoration of Nigeria at 50|date=2010|publisher=Department of Information and Publications, National Assembly|isbn=978-978-911-326-2|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Azikiwe|first=Ifeoha|url=https://books.google.com/books?id=mAahpzY-p78C&pg=PA197|title=Nigeria: Echoes of a Century: Volume Two 1999-2014|date=2013|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4817-2927-7|language=en}}</ref>
== Ɓawo ==
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
== 1958 haa 1966 politik ==
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
== Kuudetaa 1966 ==
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
== Rutto e politik ==
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
== Bibliyogaraafi ==
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
== Teskorɗe ==
nub9rwe3onhlljz7sks94nv65k1ryz4
176280
176279
2026-06-24T16:12:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176280
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange Naajeeriya mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?]
E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.<ref>{{Cite news|date=2020-09-30|title='I Love the Flamboyance of Second Republic Senators'|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/10/01/i-love-the-flamboyance-of-second-republic-senators/|access-date=2022-02-24|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-12-04|title=Northern group eulogises late Jalo Waziri|url=https://www.sunnewsonline.com/northern-group-eulogises-late-jalo-waziri/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-11-23|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=fSNOAQAAMAAJ|title=Nigeria Legislature 1861-2011: A Compendium of Members & Officials : a Special Publication in Commemoration of Nigeria at 50|date=2010|publisher=Department of Information and Publications, National Assembly|isbn=978-978-911-326-2|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Azikiwe|first=Ifeoha|url=https://books.google.com/books?id=mAahpzY-p78C&pg=PA197|title=Nigeria: Echoes of a Century: Volume Two 1999-2014|date=2013|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4817-2927-7|language=en}}</ref>
== Ɓawo ==
Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.<ref>{{Cite book|last=Representatives|first=Nigeria House of|url=https://books.google.com/books?id=9ZYnAQAAIAAJ|title=Parliamentary Debates|date=1965|publisher=Federal Ministry of Information, Printing Division|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=#Nigeria@60: Past parliamentary leaders: Where are they now?|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/417819-nigeria60-past-parliamentary-leaders-where-are-they-now.html|access-date=2020-11-23|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi.
O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii.
== 1958 haa 1966 politik ==
O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91.
Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi.
== Kuudetaa 1966 ==
Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company.
== Rutto e politik ==
O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984.
E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo Niger’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983.
== Bibliyogaraafi ==
Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>.
Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987.
Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971.
== Teskorɗe ==
fxmj8ocouhvg4r99kb5pi3mydba9hp3
J. M. Johnson
0
42532
176281
2026-06-24T16:17:57Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176281
wikitext
text/x-wiki
Joseph Modupe JohnsonListenCFR, (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
Ngendam
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.
Tuugnorgal
g464ry5db3w4z3bw1kbsxox50fa5ox7
176282
176281
2026-06-24T16:19:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176282
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Modupe JohnsonListenCFR''', (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
Ngendam
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.
Tuugnorgal
ez25p53f81x6cbe4bb4ipycxxzsf6el
176283
176282
2026-06-24T16:20:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176283
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Modupe JohnsonListenCFR''', (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.
== Tuugnorgal ==
dh921yxxwcl8dqn93b2v21mc4tfe8m5
176284
176283
2026-06-24T16:21:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176284
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Modupe JohnsonListenCFR''', (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.<ref>{{Cite news|date=2014-04-19|title=AJ: The city of stars|url=https://businessday.ng/life/article/aj-the-city-of-stars/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-04|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.
== Tuugnorgal ==
gt9c5mpdgafcdt4yrfcrcglwwcq7qpc
176285
176284
2026-06-24T16:22:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176285
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Modupe JohnsonListenCFR''', (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.<ref>{{Cite news|date=2014-04-19|title=AJ: The city of stars|url=https://businessday.ng/life/article/aj-the-city-of-stars/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-04|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|last=vanguard|date=2015-11-07|title=Ibadan: A melting point|url=https://www.vanguardngr.com/2015/11/ibadan-a-melting-point/|access-date=2026-06-16|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref>
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.
== Tuugnorgal ==
gv7k03aolrbcjcq0f6trq0rlnksh6d8
176286
176285
2026-06-24T16:24:11Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176286
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Modupe JohnsonListenCFR''', (30 mars 1912 – 15 suwee 1987), ko o dawriyanke leydi Najeriya, ko jaagorgal laamu leydi ndii.
== Ngendam ==
O jibinaa ko to Lagos, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde William Wilberforce.
Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e nder konu leydi Najeriya e nder wolde adunaare ɗimmere, o arti e nguurndam siwil caggal nde wolde ndee joofi, o woniino kadi golloowo banki, kadi o woniino jaaynoowo rajo duuɓi seeɗa. Gila hitaande 1948, o ƴetti juuɗe makko e nder njulaagu e politik, o suɓaa e nder Diiso Diisnondiral Ibadan e hitaande ndee, caggal ɗuum o wonti gadano, gooto tan mo wonaa ɓiyleydi, woni hooreejo diiso ngoo. E hitaande 1956 o wonti jaagorgal laamu leydi Najeriya, o golliima e geɗe nder leydi, caggal ɗuum o golliima e golle e wellitaare renndo e dingiral, o wonii laabi ɗiɗi gardiiɗo jaagorɗe e nder laamu kawtal.<ref>{{Cite news|date=2014-04-19|title=AJ: The city of stars|url=https://businessday.ng/life/article/aj-the-city-of-stars/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-04|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
E nder ɗeen golle, o seerti e golle makko nde o woppi golle hooreejo fedde OIT to leydi Nijeer, o saliima jaɓde Afrik worgo wonde tergal. O mahii estaad dingiral ngenndiwal gadanal e ɓurngal mawnude to Lagos, o tawtoraama hare jaalɗunde hakkunde Naajeeriya, Dick Tiger vs Gene Fullmer to Kaliforni, e ballondiral e London, Jack bogexd Solomons, gardiiɗo dingiral gadanal e nder winndere nde Ibadan, Hirnaange Naajeeriya, hakkunde Tiger e Fullmer, e hitaande 1963, ko adii hare Rumble e nder ladde, hakkunde Muhammadu Ali e George Foreman to Zaïre, e hitaande 1974.<ref>{{Cite web|last=vanguard|date=2015-11-07|title=Ibadan: A melting point|url=https://www.vanguardngr.com/2015/11/ibadan-a-melting-point/|access-date=2026-06-16|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref>
E hitaande 1963 o woppi politik nde o salii tawtoreede wooteeji mawɗi. Ɗum noon, no o wiyri nii, ko ngam waɗde laawol e sukaaɓe ɓee, ko ɗum addani mo yiɗde Nijeernaaɓe heewɓe. O jibinaa ko e nder galleeji Lagos e Beresiil to Lafiaji, Lagos, o siforaama no juutɗo, jom mbaydi, jom mbaydi, jom jom en hakkillaaji en, jom innde e wonde gorko debbo. Ina wiyee o jibinii sukaaɓe heewɓe e yummiraaɓe ɓe ngonaa leƴƴi ceertuɗi. Ɓiyiiko ɗiɗaɓo, Abiola, tokki laawol maako, warti siyaasaajo, o laati ministaajo diiwal haa Lagos.<ref>{{Cite web|last=Amos|first=Kobor|date=2020-10-26|title=57 years after Dick Tiger, Ibadan set to host another world boxing title fight|url=https://guardian.ng/sport/57-years-after-dick-tiger-ibadan-set-to-host-another-world-boxing-title-fight/|access-date=2026-06-16|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref>
== Tuugnorgal ==
heeji77y62po2y0adu3hy9yg749gq31
James Johnson (assistant bishop of Western Equatorial Africa)
0
42533
176287
2026-06-24T16:26:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176287
wikitext
text/x-wiki
James "Holy" Johnson (hedde 1836-1917) ko diine mawɗo, gooto e terɗe Afriknaaɓe gadane e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
O jibinaa ko to leydi Siyeraa Leyoon e hitaande 1836, jibnaaɓe Afriknaaɓe rimɗinɓe iwdi Yoruba. Johnson winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eklesiya (CMS), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to Freetown, o heɓi bak makko e hitaande 1858.
Kugal
Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885.
Rogere caggal : W. Morgan, Charles Filips, J. White, Arɗo diine Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole, R.E. Wilobi
Rogere hakkundeere: Rew. V.S. Wright, debbo Ingham, bismaango Ernest Graham Ingham, debbo Darwin Fox, jom suudu jom suudu mum, jom suudu jom suudu J.W. Dikinson
Rogere yeeso ndee: ko Reenoowo F.W.Dodd, Reenoowo W. Darwin Fox
Ko o jannginoowo duɗal haa hitaande 1863, nde o naati e ministeer.
CMS ina weltii e mbaawka Johnson, neldi mo to njuɓɓudi mum Yoruba to leydi Nijeer, ko adii fof to Lagos, caggal ɗuum to Abeokuta. O dañaani nafoore e wonde misiyoŋaaji, ma a taw ko sabu jikkuuji makko tiiɗɗi, e hitaande 1880 o toɗɗaa e nokku makko pastoor e nder Egliis Breadfruit to Lagos.
Nde Koloni Lagos seerti e Gold Coast e hitaande 1886, diiso sarɗiiji koloni keso oo ina waɗi terɗe nay laawɗuɗe e tati ɗe ngonaa laawɗuɗe. Gomnaajo leydi Lagos Alfred Moloney suɓiima Afriknaaɓe ɗiɗo ngam won'de wakilaaji ɗi ngonaa laamuuji, Johnson e njulaagu Charles Joseph George.
E hitaande 1900, Johnson toɗɗaa e bismaango, ngam wonde balloowo bismaango e nder diiwaan hirnaange Afrik Ekuwatoor e dow ɗowgol nokkuuji Niiseer Delta e Benin, o jokki e ndeeɗoo golle haa o maayi e hitaande 1917.
O goongɗini ko diine kerecee en puritan, linjiila, kono omo haɓa e geɗe goɗɗe pinal Orop ɗe o miijii ɗe moƴƴaani e Afrik.
Johnson heɓi seedantaagal Doktoraa (DD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e lewru marse 1900.
Ƴeew kadi
Portal nguurndam
icon portal Kerecee’en
portal Nijeer bannge
icon Portal politik
Doggol misiyoŋaaji Kerecee’en
Doggol yimɓe Naajeeriya
Doggol Siyeraa Leyoonnaaɓe
Tuugnorgal
5c9tulz3gvahbjm3pul9cx4vuisg74m
176288
176287
2026-06-24T16:28:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176288
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
James "Holy" Johnson (hedde 1836-1917) ko diine mawɗo, gooto e terɗe Afriknaaɓe gadane e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
O jibinaa ko to leydi Siyeraa Leyoon e hitaande 1836, jibnaaɓe Afriknaaɓe rimɗinɓe iwdi Yoruba. Johnson winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eklesiya (CMS), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to Freetown, o heɓi bak makko e hitaande 1858.
Kugal
Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885.
Rogere caggal : W. Morgan, Charles Filips, J. White, Arɗo diine Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole, R.E. Wilobi
Rogere hakkundeere: Rew. V.S. Wright, debbo Ingham, bismaango Ernest Graham Ingham, debbo Darwin Fox, jom suudu jom suudu mum, jom suudu jom suudu J.W. Dikinson
Rogere yeeso ndee: ko Reenoowo F.W.Dodd, Reenoowo W. Darwin Fox
Ko o jannginoowo duɗal haa hitaande 1863, nde o naati e ministeer.
CMS ina weltii e mbaawka Johnson, neldi mo to njuɓɓudi mum Yoruba to leydi Nijeer, ko adii fof to Lagos, caggal ɗuum to Abeokuta. O dañaani nafoore e wonde misiyoŋaaji, ma a taw ko sabu jikkuuji makko tiiɗɗi, e hitaande 1880 o toɗɗaa e nokku makko pastoor e nder Egliis Breadfruit to Lagos.
Nde Koloni Lagos seerti e Gold Coast e hitaande 1886, diiso sarɗiiji koloni keso oo ina waɗi terɗe nay laawɗuɗe e tati ɗe ngonaa laawɗuɗe. Gomnaajo leydi Lagos Alfred Moloney suɓiima Afriknaaɓe ɗiɗo ngam won'de wakilaaji ɗi ngonaa laamuuji, Johnson e njulaagu Charles Joseph George.
E hitaande 1900, Johnson toɗɗaa e bismaango, ngam wonde balloowo bismaango e nder diiwaan hirnaange Afrik Ekuwatoor e dow ɗowgol nokkuuji Niiseer Delta e Benin, o jokki e ndeeɗoo golle haa o maayi e hitaande 1917.
O goongɗini ko diine kerecee en puritan, linjiila, kono omo haɓa e geɗe goɗɗe pinal Orop ɗe o miijii ɗe moƴƴaani e Afrik.
Johnson heɓi seedantaagal Doktoraa (DD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e lewru marse 1900.
Ƴeew kadi
Portal nguurndam
icon portal Kerecee’en
portal Nijeer bannge
icon Portal politik
Doggol misiyoŋaaji Kerecee’en
Doggol yimɓe Naajeeriya
Doggol Siyeraa Leyoonnaaɓe
Tuugnorgal
2rn31fr305klvyqkxnci249zd5mrp2a
176289
176288
2026-06-24T16:30:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176289
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''James "Holy" Johnson''' (hedde 1836-1917) ko diine mawɗo, gooto e terɗe Afriknaaɓe gadane e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
O jibinaa ko to leydi Siyeraa Leyoon e hitaande 1836, jibnaaɓe Afriknaaɓe rimɗinɓe iwdi Yoruba. Johnson winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eklesiya (CMS), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to Freetown, o heɓi bak makko e hitaande 1858.
== Kugal ==
Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885.
Rogere caggal : W. Morgan, Charles Filips, J. White, Arɗo diine Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole, R.E. Wilobi
Rogere hakkundeere: Rew. V.S. Wright, debbo Ingham, bismaango Ernest Graham Ingham, debbo Darwin Fox, jom suudu jom suudu mum, jom suudu jom suudu J.W. Dikinson
Rogere yeeso ndee: ko Reenoowo F.W.Dodd, Reenoowo W. Darwin Fox
Ko o jannginoowo duɗal haa hitaande 1863, nde o naati e ministeer.
CMS ina weltii e mbaawka Johnson, neldi mo to njuɓɓudi mum Yoruba to leydi Nijeer, ko adii fof to Lagos, caggal ɗuum to Abeokuta. O dañaani nafoore e wonde misiyoŋaaji, ma a taw ko sabu jikkuuji makko tiiɗɗi, e hitaande 1880 o toɗɗaa e nokku makko pastoor e nder Egliis Breadfruit to Lagos.
Nde Koloni Lagos seerti e Gold Coast e hitaande 1886, diiso sarɗiiji koloni keso oo ina waɗi terɗe nay laawɗuɗe e tati ɗe ngonaa laawɗuɗe. Gomnaajo leydi Lagos Alfred Moloney suɓiima Afriknaaɓe ɗiɗo ngam won'de wakilaaji ɗi ngonaa laamuuji, Johnson e njulaagu Charles Joseph George.
E hitaande 1900, Johnson toɗɗaa e bismaango, ngam wonde balloowo bismaango e nder diiwaan hirnaange Afrik Ekuwatoor e dow ɗowgol nokkuuji Niiseer Delta e Benin, o jokki e ndeeɗoo golle haa o maayi e hitaande 1917.
O goongɗini ko diine kerecee en puritan, linjiila, kono omo haɓa e geɗe goɗɗe pinal Orop ɗe o miijii ɗe moƴƴaani e Afrik.
Johnson heɓi seedantaagal Doktoraa (DD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e lewru marse 1900.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam
icon portal Kerecee’en
portal Nijeer bannge
icon Portal politik
Doggol misiyoŋaaji Kerecee’en
Doggol yimɓe Naajeeriya
Doggol Siyeraa Leyoonnaaɓe
== Tuugnorgal ==
6s9w3vstejdjagu2tzrh28yo3hdjwxc
176290
176289
2026-06-24T16:31:26Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176290
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''James "Holy" Johnson''' (hedde 1836-1917) ko diine mawɗo, gooto e terɗe Afriknaaɓe gadane e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
O jibinaa ko to leydi Siyeraa Leyoon e hitaande 1836, jibnaaɓe Afriknaaɓe rimɗinɓe iwdi Yoruba. Johnson winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eklesiya (CMS), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to Freetown, o heɓi bak makko e hitaande 1858.<ref>{{Cite web|url=https://dacb.org/stories/sierra-leone/johnson4-james/|title=Johnson, James 'Holy' (D)}}</ref>
== Kugal ==
Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885.
Rogere caggal : W. Morgan, Charles Filips, J. White, Arɗo diine Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole, R.E. Wilobi
Rogere hakkundeere: Rew. V.S. Wright, debbo Ingham, bismaango Ernest Graham Ingham, debbo Darwin Fox, jom suudu jom suudu mum, jom suudu jom suudu J.W. Dikinson
Rogere yeeso ndee: ko Reenoowo F.W.Dodd, Reenoowo W. Darwin Fox
Ko o jannginoowo duɗal haa hitaande 1863, nde o naati e ministeer.
CMS ina weltii e mbaawka Johnson, neldi mo to njuɓɓudi mum Yoruba to leydi Nijeer, ko adii fof to Lagos, caggal ɗuum to Abeokuta. O dañaani nafoore e wonde misiyoŋaaji, ma a taw ko sabu jikkuuji makko tiiɗɗi, e hitaande 1880 o toɗɗaa e nokku makko pastoor e nder Egliis Breadfruit to Lagos.
Nde Koloni Lagos seerti e Gold Coast e hitaande 1886, diiso sarɗiiji koloni keso oo ina waɗi terɗe nay laawɗuɗe e tati ɗe ngonaa laawɗuɗe. Gomnaajo leydi Lagos Alfred Moloney suɓiima Afriknaaɓe ɗiɗo ngam won'de wakilaaji ɗi ngonaa laamuuji, Johnson e njulaagu Charles Joseph George.
E hitaande 1900, Johnson toɗɗaa e bismaango, ngam wonde balloowo bismaango e nder diiwaan hirnaange Afrik Ekuwatoor e dow ɗowgol nokkuuji Niiseer Delta e Benin, o jokki e ndeeɗoo golle haa o maayi e hitaande 1917.
O goongɗini ko diine kerecee en puritan, linjiila, kono omo haɓa e geɗe goɗɗe pinal Orop ɗe o miijii ɗe moƴƴaani e Afrik.
Johnson heɓi seedantaagal Doktoraa (DD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e lewru marse 1900.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam
icon portal Kerecee’en
portal Nijeer bannge
icon Portal politik
Doggol misiyoŋaaji Kerecee’en
Doggol yimɓe Naajeeriya
Doggol Siyeraa Leyoonnaaɓe
== Tuugnorgal ==
ev7d99q9bmdgdlo7qzecg93pgxry1qk
176291
176290
2026-06-24T16:32:33Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176291
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''James "Holy" Johnson''' (hedde 1836-1917) ko diine mawɗo, gooto e terɗe Afriknaaɓe gadane e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
O jibinaa ko to leydi Siyeraa Leyoon e hitaande 1836, jibnaaɓe Afriknaaɓe rimɗinɓe iwdi Yoruba. Johnson winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eklesiya (CMS), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to Freetown, o heɓi bak makko e hitaande 1858.<ref>{{Cite web|url=https://dacb.org/stories/sierra-leone/johnson4-james/|title=Johnson, James 'Holy' (D)}}</ref>
== Kugal ==
Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885.
Rogere caggal : W. Morgan, Charles Filips, J. White, Arɗo diine Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole, R.E. Wilobi
Rogere hakkundeere: Rew. V.S. Wright, debbo Ingham, bismaango Ernest Graham Ingham, debbo Darwin Fox, jom suudu jom suudu mum, jom suudu jom suudu J.W. Dikinson
Rogere yeeso ndee: ko Reenoowo F.W.Dodd, Reenoowo W. Darwin Fox
Ko o jannginoowo duɗal haa hitaande 1863, nde o naati e ministeer.
CMS ina weltii e mbaawka Johnson, neldi mo to njuɓɓudi mum Yoruba to leydi Nijeer, ko adii fof to Lagos, caggal ɗuum to Abeokuta. O dañaani nafoore e wonde misiyoŋaaji, ma a taw ko sabu jikkuuji makko tiiɗɗi, e hitaande 1880 o toɗɗaa e nokku makko pastoor e nder Egliis Breadfruit to Lagos.<ref>{{Cite newspaper The Times|title=Ecclesiastical intelligence|date=7 March 1900|page=11|issue=36083}}</ref>
Nde Koloni Lagos seerti e Gold Coast e hitaande 1886, diiso sarɗiiji koloni keso oo ina waɗi terɗe nay laawɗuɗe e tati ɗe ngonaa laawɗuɗe. Gomnaajo leydi Lagos Alfred Moloney suɓiima Afriknaaɓe ɗiɗo ngam won'de wakilaaji ɗi ngonaa laamuuji, Johnson e njulaagu Charles Joseph George.
E hitaande 1900, Johnson toɗɗaa e bismaango, ngam wonde balloowo bismaango e nder diiwaan hirnaange Afrik Ekuwatoor e dow ɗowgol nokkuuji Niiseer Delta e Benin, o jokki e ndeeɗoo golle haa o maayi e hitaande 1917.
O goongɗini ko diine kerecee en puritan, linjiila, kono omo haɓa e geɗe goɗɗe pinal Orop ɗe o miijii ɗe moƴƴaani e Afrik.
Johnson heɓi seedantaagal Doktoraa (DD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e lewru marse 1900.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam
icon portal Kerecee’en
portal Nijeer bannge
icon Portal politik
Doggol misiyoŋaaji Kerecee’en
Doggol yimɓe Naajeeriya
Doggol Siyeraa Leyoonnaaɓe
== Tuugnorgal ==
8o1cvwblc06owylt0ntg81bvfupl6lr
Ango Abdullahi
0
42534
176295
2026-06-24T19:02:05Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Ango Abdullahi''' (jibinaa ko 13 lewru Duujal hitaande 1938) ko ganndo janngirde, ko o dawriyanke Najeriya. O woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, kadi ko o wakiliijo diiwaan Zaria West to diiwaan Kaduna.<ref name=":0">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|..."
176295
wikitext
text/x-wiki
'''Ango Abdullahi''' (jibinaa ko 13 lewru Duujal hitaande 1938) ko ganndo janngirde, ko o dawriyanke Najeriya. O woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, kadi ko o wakiliijo diiwaan Zaria West to diiwaan Kaduna.<ref name=":0">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2022-01-30|title=How I became ABU's VC at 40 — Ango Abdullahi|url=https://dailytrust.com/how-i-became-abus-vc-at-40-ango-abdullahi/|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam e dewgal gadanal ==
Ango Abdullahi jibinaa ko ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 1938 to wuro Giwa ɓooyngo.<ref name=":02">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> O resi ko senateer maayɗo biyeteeɗo Aisha Jummai Alhassan, ganndiraaɗo Mama Taraba.<ref name=":2">{{Cite web|last=Tosin|first=Alamu|date=2022-05-02|title=Ango Abdullahi Biography, Wiki, Net Worth, Age, Wife, State, Religion - NG News 247|url=https://www.ngnews247.com/ango-abdullahi-biography-wiki-net-worth-age-wife-state-religion/|access-date=2024-12-11|website=Ent News Naija|language=en-US}}</ref>
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal Kali e hitaande 1944 kono o wayli e duɗal leslesal Giwa e hitaande makko sakkitiinde, ɗo o timmini sarɗiiji ngam winnditaade e duɗal hakkundeewal Zaria. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa tuggi 1953 haa 1958, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya tuggi 1959 haa 1961. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan tuggi 1961 haa 1964 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas State, Amerik. O yahi haa o heɓi MSc. e nder ganndal ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello Zaria e hitaande 1968 e doktoraa makko. e nder agronomi e hitaande 1976. O wonti porfeseer e duuɓi 40, caggal ɗuum o woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello Zaria.<ref name=":03">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Admin|date=2016-07-13|title=ABDULLAHI, Prof Ango|url=https://blerf.org/index.php/biography/abdullahi-prof-ango/|access-date=2024-12-11|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref>
== Golle politik ==
O laati tergal ngam Zaria woyla-fuunaange lesdi Kaduna. Hakkunde 1973 e 1975, o woniino komisariyaajo to Dowla Fuɗnaange-rewo. Ko kanko woni gardiiɗo wiɗtooji ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello tuggi 1977 haa 1979. O wonii caggal ɗuum cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 1979, caggal ɗuum o woni cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 1979 haa 1984. O wonii caggal ɗuum o wonii hooreejo leydi tuggi 1999 haa 2003 to Oba special on food kisa.<ref name=":04">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":12">{{Cite web|last=Admin|date=2016-07-13|title=ABDULLAHI, Prof Ango|url=https://blerf.org/index.php/biography/abdullahi-prof-ango/|access-date=2024-12-11|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref>l
== Nguurndam neɗɗo ==
Ango Abdullahi ko juulɗo,<ref name=":22">{{Cite web|last=Tosin|first=Alamu|date=2022-05-02|title=Ango Abdullahi Biography, Wiki, Net Worth, Age, Wife, State, Religion - NG News 247|url=https://www.ngnews247.com/ango-abdullahi-biography-wiki-net-worth-age-wife-state-religion/|access-date=2024-12-11|website=Ent News Naija|language=en-US}}</ref>kadi ko kanko woni baaba Ango Sadiq Abdullahi, tergal suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite news|last=Aodu|first=AbdulRaheem|date=2023-02-28|title=Ango Abdullahi's son wins Sabongari Federal Constituency in Kaduna|url=https://blueprint.ng/ango-abdullahis-son-wins-sabongari-federal-constituency-in-kaduna/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref>
Njeenaaje e teddungal
O hokkaama nder hitaande 2007 laamu lesdi Naajeeriya, CON, o hokkaama Magajin Rafin Zazzau (Resndo ndiyam e jawdi ndemri) diga lesdi maako Emiraaji Zaria nder hitaande nde'e.<ref name=":23">{{Cite web|last=Tosin|first=Alamu|date=2022-05-02|title=Ango Abdullahi Biography, Wiki, Net Worth, Age, Wife, State, Religion - NG News 247|url=https://www.ngnews247.com/ango-abdullahi-biography-wiki-net-worth-age-wife-state-religion/|access-date=2024-12-11|website=Ent News Naija|language=en-US}}</ref><ref name=":05">{{Cite news|last=Oboh|date=2023-01-27|title=Vanguard Award: Ango Abdullahi, accomplished academic, elder statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2023/01/vanguard-award-ango-abdullahi-accomplished-academic-elder-statesman/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-11|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
{{Databox}}Tuugnorgal
67dw1jd6ta7dpm03w3327853amb1t84
Maayo Meralden
0
42535
176301
2026-06-24T19:23:31Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.[1][2][3] == Sappinol == Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5] Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7] E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji..."
176301
wikitext
text/x-wiki
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.[1][2][3]
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5]
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
bvcib7i8jvsp3mrumg95cswpeqhhj2g
176302
176301
2026-06-24T19:24:02Z
Nnamadee
11577
176302
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.[1][2][3]
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5]
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
nxmhnhfvy2izrbha3q76z5qo1w5tqcc
176304
176302
2026-06-24T19:25:13Z
Nnamadee
11577
176304
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5]
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
pp2q7zwlzm0wq518cx309azmeb9lrwm
176305
176304
2026-06-24T19:25:34Z
Nnamadee
11577
176305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5]
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
3ux9jvystmwkjs4sz4s9g2nhut84gcx
176307
176305
2026-06-24T19:26:04Z
Nnamadee
11577
176307
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.[4][5]
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
d3cnoqxe679n027bo1pwgqa65x8cfxn
176308
176307
2026-06-24T19:26:34Z
Nnamadee
11577
176308
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
gkmwpt7iybozjqhscnqti3cqlglvsmy
176309
176308
2026-06-24T19:26:57Z
Nnamadee
11577
176309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza [ar].[6][7]
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
ehod4l08eowfjl2u9q876n93yevk1b6
176310
176309
2026-06-24T19:27:30Z
Nnamadee
11577
176310
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
foutxdwofyp4gq9zog522gq3rnor8gi
176311
176310
2026-06-24T19:28:01Z
Nnamadee
11577
176311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.[8]
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
1k6vaeknu1gzacmfrw0s7weietn86o8
176312
176311
2026-06-24T19:28:26Z
Nnamadee
11577
176312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.[9]
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
49z6a20gh6z9vwlem4qy01exea9imat
176313
176312
2026-06-24T19:29:21Z
Nnamadee
11577
176313
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane10.
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
eh0jzupkifnmoo9wa7vrwpz85949zhh
176315
176313
2026-06-24T19:31:41Z
Nnamadee
11577
176315
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
ryqzignnf7cfcvaco7flcfrkdysex6r
176316
176315
2026-06-24T19:32:03Z
Nnamadee
11577
176316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.[12][13]
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
p5hhhaol8mc4j9o47parl0id89plr62
176317
176316
2026-06-24T19:32:31Z
Nnamadee
11577
176317
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
6hqsk0yopwd24xba31rqibacjs1p1nl
176318
176317
2026-06-24T19:32:55Z
Nnamadee
11577
176318
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.[14]
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
bkfxzjn29yobtajqgk02jpigb8yaml9
176319
176318
2026-06-24T19:33:27Z
Nnamadee
11577
176319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.[15]
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
ks0be4nu6p7lg1c7wbhl9s6ys0a96vb
176321
176319
2026-06-24T19:33:56Z
Nnamadee
11577
176321
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.[16]
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
6d4t7783pba5j984boalmqt0gypsfdm
176322
176321
2026-06-24T19:34:28Z
Nnamadee
11577
176322
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.[17]
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
be7l04sns35b947xf7fydie5fnl05cg
176323
176322
2026-06-24T19:35:10Z
Nnamadee
11577
176323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 4 November 1922.</ref>
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.[18]
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
tlbtdnyz578t42uxchm7hzgf0zwb42b
176325
176323
2026-06-24T19:36:03Z
Nnamadee
11577
176325
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 4 November 1922.</ref>
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 July 1925.</ref>
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.[19]
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
9b1tsj6p83l0t8gxvuze0kzackdnq9g
176326
176325
2026-06-24T19:36:52Z
Nnamadee
11577
176326
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 4 November 1922.</ref>
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 July 1925.</ref>
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 24 September 1921.</ref>
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.[20]
== Galle ==
jj69m4bu7h25gipdzkxrexzdxpsmqn6
176327
176326
2026-06-24T19:37:21Z
Nnamadee
11577
176327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 4 November 1922.</ref>
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 July 1925.</ref>
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 24 September 1921.</ref>
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Galle ==
k8qcnjs6j2a8y8r9i4k62dto1bl9l8l
176328
176327
2026-06-24T19:38:19Z
Nnamadee
11577
176328
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oued Meraldene''' walla Oued Merabtene, ina wiyee kadi Oued Bourdine, ko maayo Alseri tawaango e leydi Kabila e nder njuɓɓudi Diiwaan Bumerdes.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 28 June 1915.</ref><ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Sappinol ==
Maayo Meraldène ina jeyaa e ɓulli mawɗi maayo Boumerdès ngo woni maayo tawa ina tawee e maayo Mediteraane.<ref>Dictionnaire de la législation algérienne, premier supplément : Manuel des lois, ordonnances, décrets, décisions et arrêtés publiés au "Bulletin officiel des actes du gouvernement" pendant les années 1853, 1854, 1855... / Par M. P. De Ménerville. 1856.</ref><ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 7 May 1911.</ref>
Oo maayo ina ƴetta ɓuuɓri mum e tooweeki komin Beni Amrane hannde oo e nder masiŋ Khachna mo ɓuuɓri tufnde Bouzegza.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 21 July 1935.</ref><ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 23 November 1930.</ref>
E dow tooweeki 590 meeteruuji dow maayo saraaji gure Beni Khelifa e Azela, Oued Meraldene jibinaa ko ngam ƴettude laawol mum e dow ŋoral maayo ɓuuɓngo e nder wuro Thénia hannde ngoo.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 30 January 1935.</ref>
Ndee nokkuure ina heewi ndiyam ko noon ina ñammina Oued mo ndeen rewi laawol mum hakkunde gure Tabrahimt, Meraldene, Gueddara, Soumâa, Tizouighine hade mum yettaade ŋoral wuro Louz.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 4 September 1912.</ref>
== Hunduko ==
Maayo Meraldene ina ummoo e ilam haa teeŋti noon e ndunngu e Oued ina wonta mo rewaani laawol e kulɓiniingol, ina addana ilam ɗam saabaade wuro Louz caggal mum ina tawa hunduko mum e maayo Boumerdès ngo ummotoo kadi ko e tooweeki Beni Amrane e nder Mediterrane.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 12 March 1913.</ref><ref>"Archives de l'Institut Pasteur d'Algérie". March 1941.</ref>
Ko sabu ilam e ɓeydagol ndiyam Oued ɗiɗi ɗii e tolno ndeeɗoo hunduko, ko ɗoon woni ɗo ponto mahaa e laawol ngenndiwal 5 [ar] ngam rewde ndiyam ɗam tawa haɗataa yah-ngartaa laawol ngol.<ref>"L'Echo d'Alger : Journal républicain du matin". 24 September 1935.</ref><ref>"Bulletin de la Société zoologique de France". 6 May 1931.</ref>
== Wawru ==
Winndannde mawnde: Baraas Meralden
E fawaade e keewal ndiyam ɓuuɓɗam e nder Oued Meraldene, baraas hidrolik mahaa ngam mooftude feccere e ndiyam mum ɓuuɓɗam.<ref>"Barrage de l'oued Bourdine à Ménerville". alger-roi.fr. 1913-12-03. Retrieved 2022-09-16.</ref>
Dam Meraldene mahiraa ko hakkunde 1911 e 1913 ngam jaabaade naamne faggudu jowitiiɗe e jokkugol ndiyam njareteeɗam, ko heewi heen ko saɗti heɓde.<ref>"Les Nouvelles : Journal quotidien du soir". 10 May 1911.</ref>
Ko noon ñalnde 26 feebariyee 1913, ndeeɗoo baraas teeŋtuɗo timminiraa, udditaa e jaɓgol mum timmungol.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 November 1922.</ref>
Ko mbaydi ndiyam toowndi 14 meeter e njaajeendi 70 meeter, ina uddita falnde Meraldene, ina waawi jogaade 30 000 meeter kuuɓtodinɗo ndiyam.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 4 November 1922.</ref>
Ndee ndiyam mooftaaɗam ina fotnoo rokkude depooji masiŋaaji e gollorɗe laana njoorndi e nder wuro Thénia e sahaa gooto e ƴettugol toowngol 300 meeteruuji dow.<ref>"Journal général de l'Algérie et de la Tunisie : Affiches algériennes et tunisiennes : Organe de la propriété foncière et des intérêts économiques". 2 July 1925.</ref>
Faandaare ndee ɗoo mbaydi ndiyam teeŋtundi addani ɗum waawde mooftude ndiyam keewɗam ngam haajuuji gollorɗe diiwaan Thénia.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". 24 September 1921.</ref>
Jaɓgol maggol timmungol waɗiraa ko nde baraas oo heewi, e denndaangal sarɗiiji ɗi o heɓi ɗii ko wayi no jokkondiral kuuraa ngam gollinde pompe maggal.<ref>"Les Travaux ["puis" nord-africains] : Organe des travaux publics et particuliers en Algérie, en Tunisie et au Maroc... ["puis" Bâtiment, travaux publics, architecture...] / Publié par M. Émile Carret". January 1911.</ref>
== Galle ==
<gallery class="center" widths="200px" heights="160px">
File:Dam of Meraldene, Barrage de Merabtene, Thenia, Kabylie.jpg|''Meraldene Dam''
File:Col de Ténia (cropped).jpg|[[Meraldene Ravine]]
</gallery>
==Tuugnorgal==
hpqethd4ut6yxinhnwsdt2r4oclec05
Shuaib Oba Abdulraheem
0
42536
176306
2026-06-24T19:25:43Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Shuaib Oba AbdulRaheem''' (jibinaa ko ñalnde 22 oktoobar 1948) ko ganndo Najeriyaajo, gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin <ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-06-27|title=Kwara State NNPP endorses Ex-Vice Chancellor as Gubernatorial Candidate|url=https://von.gov.ng/kwara-state-nnpp-endorses-ex-vice-chancellor-as-gubernatorial-candidate/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|dat..."
176306
wikitext
text/x-wiki
'''Shuaib Oba AbdulRaheem''' (jibinaa ko ñalnde 22 oktoobar 1948) ko ganndo Najeriyaajo, gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin <ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-06-27|title=Kwara State NNPP endorses Ex-Vice Chancellor as Gubernatorial Candidate|url=https://von.gov.ng/kwara-state-nnpp-endorses-ex-vice-chancellor-as-gubernatorial-candidate/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=2021-08-07|title=Prof Oba: The Obsession of Traducers and their Unending Ignominy, by Abdullahi Abdullahi|url=https://politicsdigest.ng/prof-oba-the-obsession-of-traducers/|access-date=2023-03-07|website=Politics Digest|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=|date=2013-11-12|title=Oba Abdulraheem, a misguided professor|url=https://thewillnews.com/oba-abdulraheem-a-misguided-professor/|location=Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[The Will (newspaper)|The Will]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=2021-10-24|title=Kwara gov salutes Talba Ilorin Prof. Oba Abdulraheem at 74|url=https://www.dateline.ng/kwara-gov-salutes-talba-ilorin-prof-oba-abdulraheem-at-74/|access-date=2023-03-07|website=Dateline Nigeria|language=en-US}}</ref>gonnooɗo hooreejo Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FCC)Shuaib Oba AbdulRaheem (jibinaa ko ñalnde 22 oktoobar 1948) ko ganndo Najeriyaajo, gonnooɗo cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-06-27|title=Kwara State NNPP endorses Ex-Vice Chancellor as Gubernatorial Candidate|url=https://von.gov.ng/kwara-state-nnpp-endorses-ex-vice-chancellor-as-gubernatorial-candidate/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=2021-08-07|title=Prof Oba: The Obsession of Traducers and their Unending Ignominy, by Abdullahi Abdullahi|url=https://politicsdigest.ng/prof-oba-the-obsession-of-traducers/|access-date=2023-03-07|website=Politics Digest|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=|date=2013-11-12|title=Oba Abdulraheem, a misguided professor|url=https://thewillnews.com/oba-abdulraheem-a-misguided-professor/|location=Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[The Will (newspaper)|The Will]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|date=2021-10-24|title=Kwara gov salutes Talba Ilorin Prof. Oba Abdulraheem at 74|url=https://www.dateline.ng/kwara-gov-salutes-talba-ilorin-prof-oba-abdulraheem-at-74/|access-date=2023-03-07|website=Dateline Nigeria|language=en-US}}</ref>gonnooɗo hooreejo Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FCC).<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-11-07|title=Kwara 2023: Supporters go spiritual for Prof. Oba|url=https://dailytrust.com/kwara-2023-supporters-go-spiritual-for-prof-oba/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=2023: Alaka opens up on strained relationship with Prof Oba|url=https://thenationalpilot.ng/2021/05/11/2023-alaka-opens-up-on-strained-relationship-with-prof-oba/|access-date=2023-03-07|website=National Pilot Newspaper|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|date=2020-10-21|title=Oba AbdulRaheem: The Iconic Talba of Ilorin @ 73|url=http://highprofile.com.ng/2020/10/21/oba-abdulraheem-the-iconic-talba-of-ilorin-73/|access-date=2023-03-07|website=High Profile|language=en-US}}</ref>O timmini doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kent.<ref>{{Cite web|last=|date=2023-01-29|title=Shuaib Oba Abdulraheem and the Kwara governorship race|url=https://naturenews.africa/shuaib-oba-abdulraheem-and-the-kwara-governorship-race/|access-date=2023-03-07|website=Naturenews.africa|language=en-US}}</ref>
O ɗon mari jokkirgal siyaasaaku bee lanyol yimɓe Naajeeriya kesum (NNPP) e kanndidaajo maako ngam suɓol guwerneer nder lesdi Kwara nder hitaande 2023 haa lesdi Kwara, lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-06-27|title=NNPP adopts Professor Shuaib as governorship candidate in Kwara|url=https://tribuneonlineng.com/nnpp-adopts-professor-shuaib-as-governorship-candidate-in-kwara/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-06-28|title=NNPP adopts AbdulRaheem as gubernatorial candidate in Kwara|url=https://businessday.ng/news/article/nnpp-adopts-abdulraheem-as-gubernatorial-candidate-in-kwara/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2022-06-28|title=Ex-UNILORIN VC emerges NNPP gov candidate in Kwara|url=https://punchng.com/ex-unilorin-vc-emerges-nnpp-gov-candidate-in-kwara/|access-date=2023-03-07|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|title='We're going to leverage on the 21st century ICT to create job opportunities for our youth' — Prof Shuaib Oba {{!}} Ravens|url=https://ravensng.com/2022/12/20/were-going-to-leverage-on-the-21st-century-ict-to-create-job-opportunities-for-our-youth-prof-shuaib-oba/|access-date=2023-03-07|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-10-31|title=Professor Oba Vows To Reform Education Sector, Promises To Restore Local Government Council - Royal Times of Nigeria.|url=https://royaltimes.net/professor-oba-vows-to-reform-education-sector-promises-to-restore-local-government-council/|access-date=2023-03-07|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=|first=|date=2022-12-22|title=Kwara NNPP guber candidate promises to respect Local Government autonomy|url=https://theinformant247.com/kwara-nnpp-guber-candidate-promises-to-respect-local-government-autonomy/|location=Kwara, Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[The Informant247]]|language=en-US}}</ref>O tawtoraama kadi e les lannda Demokaraasi Leñol (2011 e 2015),<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2014-12-03|title=Joint Account System is a fraudulent practice – Abdulraheem Oba|url=https://dailypost.ng/2014/12/03/joint-account-system-fraudulent-practice-abdulraheem-oba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>Kongres Demokaraasi Dentuɗo (APC) (2019) e Lannda Demokaraasi Renndo (SDP)O woniino kadi hooreejo fedde njilluuji to 25 Politeknik Fedde nde e 21 Koldaa Jaŋde.
== TuugnorgalO timmini doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kent.[8] ==
O ɗon mari jokkirgal siyaasaaku bee lanyol yimɓe Naajeeriya kesum (NNPP) e kanndidaajo maako ngam suɓol guwerneer nder lesdi Kwara nder hitaande 2023 haa lesdi Kwara, lesdi Naajeeriya O tawtoraama kadi e les lannda Demokaraasi Leñol (2011 e 2015),<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2014-12-03|title=Joint Account System is a fraudulent practice – Abdulraheem Oba|url=https://dailypost.ng/2014/12/03/joint-account-system-fraudulent-practice-abdulraheem-oba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-03-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>Kongres Demokaraasi Dentuɗo (APC) (2019)e Lannda Demokaraasi Renndo (SDP) O woniino kadi hooreejo fedde njilluuji to 25 Politeknik Fedde nde e 21 Koldaa Jaŋde.<ref>{{Cite web|last=|first=|date=2021-02-06|title=Ex-UNILORIN VC, Prof. Oba Abdulraheem, others get national assignment|url=https://royalnews.com.ng/ex-unilorin-vc-prof-oba-abdulraheem-others-get-national-assignment/|access-date=2023-03-07|website=Royal News|language=en-US}}</ref>
{{Databox}}Tuugnorgal
5cprrp0tc7pg4lhfr7ciix91g5ojdep
Ibrahim Khaleel Inuwa
0
42537
176314
2026-06-24T19:31:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176314
wikitext
text/x-wiki
Ibrahim Khaleel Inuwa,pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.
Kugal
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
Njeenaaje
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
Tuugnorgal
g6yeer8ac42c8alpq2qgar0cfcjx4t3
176320
176314
2026-06-24T19:33:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ibrahim Khaleel Inuwa,pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.
Kugal
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
Njeenaaje
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
Tuugnorgal
heykray7zj9iahtoui34mopde4trjhv
176324
176320
2026-06-24T19:35:38Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
p0aj0nxdd9k0gnyxm65lk8d9szoj4j7
176329
176324
2026-06-24T19:38:58Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176329
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).<ref name=":0">{{Cite web|last=Engineers|first=My|date=22 June 2020|title=Profile of Engr Ibrahim Khaleel Inuwa|url=https://www.myengineers.com.ng/2020/06/22/profile-of-engr-ibrahim-khaleel-inuwa/|website=My Engineers}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
qf1bk2gmrbwd61w8eiedz7kj0224n3w
176330
176329
2026-06-24T19:40:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176330
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).<ref name=":0">{{Cite web|last=Engineers|first=My|date=22 June 2020|title=Profile of Engr Ibrahim Khaleel Inuwa|url=https://www.myengineers.com.ng/2020/06/22/profile-of-engr-ibrahim-khaleel-inuwa/|website=My Engineers}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.<ref>{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com|access-date=14 January 2021|language=en}}</ref>
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
79no1ugqzc4j6xgwjiqqbwf650jgb8o
176331
176330
2026-06-24T19:43:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176331
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).<ref name=":0">{{Cite web|last=Engineers|first=My|date=22 June 2020|title=Profile of Engr Ibrahim Khaleel Inuwa|url=https://www.myengineers.com.ng/2020/06/22/profile-of-engr-ibrahim-khaleel-inuwa/|website=My Engineers}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.<ref>{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com|access-date=14 January 2021|language=en}}</ref>
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.<ref>{{Cite web|url=https://bpe.gov.ng/iwopin-pulp-and-paper-company-ippc-limited/|title=IWOPIN Pulp and Paper Company (IPPC) Limited|date=8 January 2006}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://naseni.org/about-us/naseni-governing-board|title=NASENI Governing Board|website=National Agency for Science and Engineering Infrastructure}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kapedi.org/trustees/|title=Trustees|date=15 January 2019|access-date=7 January 2021|archive-date=9 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122534/https://kapedi.org/trustees/|url-status=dead}}</ref>
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
sznxwm1vqot5w4yrf5a40zfsd96h3ep
176332
176331
2026-06-24T19:45:17Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176332
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).<ref name=":0">{{Cite web|last=Engineers|first=My|date=22 June 2020|title=Profile of Engr Ibrahim Khaleel Inuwa|url=https://www.myengineers.com.ng/2020/06/22/profile-of-engr-ibrahim-khaleel-inuwa/|website=My Engineers}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.<ref>{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com|access-date=14 January 2021|language=en}}</ref>
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.<ref>{{Cite web|url=https://bpe.gov.ng/iwopin-pulp-and-paper-company-ippc-limited/|title=IWOPIN Pulp and Paper Company (IPPC) Limited|date=8 January 2006}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://naseni.org/about-us/naseni-governing-board|title=NASENI Governing Board|website=National Agency for Science and Engineering Infrastructure}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kapedi.org/trustees/|title=Trustees|date=15 January 2019|access-date=7 January 2021|archive-date=9 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122534/https://kapedi.org/trustees/|url-status=dead}}</ref>
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.<ref>{{Cite web|url=https://constitutionnet.org/vl/item/presentation-report-nigerian-constitution-debate-coordinating-committee|title=Presentation of the Report of the Nigerian Constitution Debate Coordinating Committee|website=ConstitutionNet}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ipsnews.net/1998/11/nigeria-drafting-a-constitution-that-keeps-army-in-the-barracks/|title=NIGERIA: Drafting a Constitution That Keeps Army in the Barracks|date=19 November 1998}}</ref>
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
fpvgczzxtleyhqj6n67erq7w2hqyvq6
176333
176332
2026-06-24T19:46:53Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176333
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibrahim Khaleel Inuwa''',pronunciationR anndiraa kadi Injineer IK Inuwa, ko o siyaasaajo Naajeeriya, koolaaɗo kuuɓal dowla Kano, kadi ko tergal e Goomu Jokkondiral Diisnondiral, ngal ardinoo ko Ñaawirde Niki Tobi dow doosɗe leydi Naajeeriya (1999).<ref name=":0">{{Cite web|last=Engineers|first=My|date=22 June 2020|title=Profile of Engr Ibrahim Khaleel Inuwa|url=https://www.myengineers.com.ng/2020/06/22/profile-of-engr-ibrahim-khaleel-inuwa/|website=My Engineers}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Inuwa jibinaa ko e nokku laamu Gwale e nder diiwaan Kano, leydi Najeriya, ñalnde 15 abriil 1949. O janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Kofar Kudu, to galle laamorɗo Emir, e to diiwaan Kano, tuggi 1956 haa 1959, hade makko naatde caggal mum to duɗal leslesal Gwale to91 naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Kaliforni tuggi 1963 haa 1967, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik worgo. E hitaande 1968, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, to Kano, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge e hitaande 1969.
Ndeen o heɓi Master makko e ganndal Innjiniyaaruuji otooji e hitaande 1978 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cranfield, Bedford, Angalteer.<ref>{{Cite web|last=Branch|first=NSE Kano|title=Engr. Ibrahim Khaleel Inuwa OFR's life story, (1949 - 2020) - ForeverMissed.com|url=https://www.forevermissed.com/ibrahim-khaleel-inuwa/|website=www.forevermissed.com|access-date=14 January 2021|language=en}}</ref>
== Kugal ==
Inuwa waɗi wakkati e Korse Sukaaɓe Nasiyonal gila 1973 haa 1974 hade makko gollodaade e Komisiyoŋ Kuugal Siwil (CSC) e nder leydi Kano, hono injenieer mekanik haa hitaande 1976. Hakkunde 1980 e 1984, o woniino balloowo mawɗo injenieer e mawɗo injenieer e nder ministeer Develop e nder leydi Najeriya.<ref>{{Cite web|url=https://bpe.gov.ng/iwopin-pulp-and-paper-company-ippc-limited/|title=IWOPIN Pulp and Paper Company (IPPC) Limited|date=8 January 2006}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://naseni.org/about-us/naseni-governing-board|title=NASENI Governing Board|website=National Agency for Science and Engineering Infrastructure}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kapedi.org/trustees/|title=Trustees|date=15 January 2019|access-date=7 January 2021|archive-date=9 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122534/https://kapedi.org/trustees/|url-status=dead}}</ref>
E nder njuɓɓudi Kapiteen Goomu e lewru desaambar 1986, o toɗɗaa e golle komisariyaajo. e gollude e nder ministeer ƴellitaare ladde e renndo e nder diiwaan Kano. Dowla Kano woni ko halfinaa huuwugo Direkteer nyaamdu, laabi e kuuɗe ladde, ɓamtaare rento, kuuɗe pamare, e taskaramji kuugal ladde. E lewru oktoobar 1988, e laamu Kolonel Idris Garba, o artiraa e Ministeer Cellal Daabaaji e Laddeeji keso, gardinooɗo wuurtinde peewnugol jawdi e nder Dowla oo, kam e huutoraade porogaraam laddeeji.[citation needed]
Caggal nde o woni komisariyaajo, Inuwa o arti e njuɓɓudi ƴellitaare ndema e nder diiwaan Kano (KNARDA) e lewru feebariyee 1989, o woni gardiiɗo inndeeji hade makko woppude golle e nder diiwaan Kano. Caggal nde o woppi golle, Inuwa fuɗɗii sosiyetee ina wiyee Technovation Limited, ɗo o golli haa heddii nguurndam makko.[citation needed]
Inuwa wonnoo hooreejo fedde Innjiniyankooɓe leydi Najeriya tuggi lewru Yarkomaa 1989 haa lewru Desammbar 1990 e hooreejo Kawtal Innjiniyankooɓe Naajeeriya (COREN) hakkunde lewru Abriil 1991 e lewru Duujal 1994.[citation needed]
O woniino tergal e fedde toppitiinde golle hooreejo leydi ndii e dow udditgol sosiyetee leydi Najeriya peewnugol kaayitaaji tuggi lewru abriil 1991 haa lewru desaambar 1992. Ndeen Inuwa wonii tergal e yiilirde fedde toppitiinde ganndal e njuɓɓudi (NASENI) hakkunde lewru sulyee 1992 e lewru ut 1994[6]. Ko ɓuri joofde, ko o Hooreejo Fedde Jam e Ɓamtaare Kano (KAPEDI) hakkunde 2010 e 2020.<ref>{{Cite web|url=https://constitutionnet.org/vl/item/presentation-report-nigerian-constitution-debate-coordinating-committee|title=Presentation of the Report of the Nigerian Constitution Debate Coordinating Committee|website=ConstitutionNet}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ipsnews.net/1998/11/nigeria-drafting-a-constitution-that-keeps-army-in-the-barracks/|title=NIGERIA: Drafting a Constitution That Keeps Army in the Barracks|date=19 November 1998}}</ref>
E laamu hooreejo leydi Seneraal Abdulsalami Abubakar, o jeyaa ko e Goomu toppitiingu jeewte doosɗe leydi 1999, tawi ko Ñaawirde Niki Tobi ardii ɗum.
== Njeenaaje ==
Inuwa heɓi njeenaari laamu leydi ndi (OFR) ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2005. O woniino kadi keɓoowo njeenaari mawndi ndi fedde innjiniyankooɓe leydi Nijeer heɓi e ɗii duuɓi garooji ɗii : 1983, 1997, 2001, 2004, 2007, e 2008.<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/events/6th-edition-unesco-africa-engineering-week|title=6th edition of UNESCO Africa Engineering Week|date=4 September 2019|website=UNESCO}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=http://www.nigerianengineer.com/2020/06/inwed2020-women-in-engineering-celebrate-achievements-call-for-eradication-for-gender-biases/|title=INWED2020: Women In Engineering Celebrate Achievements: Call For Eradication For Gender Biases | Nigerian Engineer|website=www.nigerianengineer.com|access-date=7 January 2021|archive-date=7 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210107132047/http://www.nigerianengineer.com/2020/06/inwed2020-women-in-engineering-celebrate-achievements-call-for-eradication-for-gender-biases/|url-status=dead}}</ref>
Yanti heen, o heɓiino njeenaari mawndi e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (COREN) e hitaande 1997.
Inuwa hokkaama njeenaari Fellowship Politeknik mo lesdi Lagos nder lewru January hitaande 2005.
== Tuugnorgal ==
ms1h1wetxpetpnnw0s6r0aptfi82qs4
Ibrahim Imam
0
42538
176334
2026-06-24T19:51:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176334
wikitext
text/x-wiki
Ibraahiima Imam (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
Golle politik
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
d0vph5wn9l0g2bw2aricx13ni47b47j
176335
176334
2026-06-24T19:53:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176335
wikitext
text/x-wiki
Ibraahiima Imam (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
Golle politik
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
Diɗɗal Sukaaɓe Borno
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
Woote diiwaan 1956
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
Tuugnorgal
7qubqymrfj36iubaqsv2ui4kt3uxxv0
176336
176335
2026-06-24T19:55:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176336
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ibraahiima Imam (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
Golle politik
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
Diɗɗal Sukaaɓe Borno
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
Woote diiwaan 1956
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
Tuugnorgal
ne56tjtj27n8ipnnwnk8ycvtgix3vxf
176337
176336
2026-06-24T19:56:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176337
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Imam''' (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
== Golle politik ==
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
Diɗɗal Sukaaɓe Borno
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
Woote diiwaan 1956
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
Tuugnorgal
mhnscjhnzzlbvkyfvt1qsstd9v9t05j
176338
176337
2026-06-24T19:57:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176338
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Imam''' (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
== Golle politik ==
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
== Diɗɗal Sukaaɓe Borno ==
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
== Woote diiwaan 1956 ==
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
== Tuugnorgal ==
jx89xncugz1x6xmfffgkybizxhejoo8
176339
176338
2026-06-24T19:59:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176339
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Imam''' (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.<ref name=":0">{{Cite book|last=Dudley|first=Billy J.|url=http://archive.org/details/partiespoliticsi0000dudl|title=Parties and politics in northern Nigeria|date=1968|publisher=London : Cass|others=Internet Archive|isbn=978-0-7146-1658-2}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
== Golle politik ==
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
== Diɗɗal Sukaaɓe Borno ==
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
== Woote diiwaan 1956 ==
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
== Tuugnorgal ==
q2qf91c2s0hubxjqj37k1n4moje1whv
176340
176339
2026-06-24T20:01:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176340
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ibraahiima Imam''' (1916 – Abriil 1980) ko siyaasaajo Naajeeriya jeyaaɗo Borno, o woniino binndoowo fedde yimɓe worgo, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo diɗɗal sukaaɓe Borno. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1961, o lomtii diiwaan Tiv. Ko adii nde o suɓetee e hitaande 1961, o woniino gardiiɗo diiwaan makko Yerwa e hitaande 1951 caggal nde o walli seppo gollotooɓe Administration Native.<ref name=":0">{{Cite book|last=Dudley|first=Billy J.|url=http://archive.org/details/partiespoliticsi0000dudl|title=Parties and politics in northern Nigeria|date=1968|publisher=London : Cass|others=Internet Archive|isbn=978-0-7146-1658-2}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
E hitaande 1916, Imam jibinaa ko e galle aristokraasi Kanuri ummoriiɗo e diiwaan Yerwa to Borno. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina, caggal nde o timmini jaŋde makko o naati e njuɓɓudi laamu Borno, o woni balloowo.<ref name=":1">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>
Tato e feccere banndiraaɓe Imam ko dipiteeji Shehu Borno, gooto ko hooreejo diiwaan Yerwa, gooto ko jaagorgal sariya to ñaawirdu Shehu, gooto ko hooreejo diiwaan goɗɗo. Ko o aristokraasi koo fof, o woɗɗitii ɗum, o ɓuri rewrude e aristokraasi Borno. E hitaande 1950, o semmbini seppo ngo gollotooɓe laamu leydi ndii yuɓɓini. Ngalɗoo seppo addani gardiiɗo golle ittugol. Ndeen o lomtii ko Imaam, ko ɓuri heewde ko sabu ƴaañgal seppooɓe ngam toɗɗaade mo. : 109
== Golle politik ==
Nde o woni balloowo injenieer to laamu Borno Native Authority, o naati e nder dingiral politik ko o sosɗo fedde ɓamtaare sukaaɓe Borno (BYIA) e hitaande 1949. E hitaande 1951, o fooli, o heɓi jooɗorde to suudu sarɗiiji leydi ndii, o fooli Waziham Mo. Sabu golle makko kese, o rokkaani BYIA waktuuji keewɗi, ɗum addani ɗum fusde e lewru Yarkomaa 1951.: 83
Hitaande fawtii heen e fuɗɗoode Kongres yimɓe Fuɗnaange, caggal ɗuum wonti lannda ɓurɗo mawnude e diiwaan hee, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo lannda kaa ; o hawri e wondiiɓe makko heewɓe ummoriiɓe galle diiwaan oo, winnditiiɓe e laylaytol politik kesol Kongres yimɓe worgo (NPC). Ko o gardiiɗo NPC, o jeyaa ko e kampaañuuji lannda ɗii, o tawtoraama njilluuji politik, o yahri ko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, o rokki ballal ngam yaajtinde lannda kaa rewrude e sosde caɗeele e nder gure e gure ceertuɗe e nder diiwaan hee.: 82
Imam ina anndiranoo wonde radikal e ƴattoowo laamu ngenndi, kono caggal nde o wonti parlemaa, o wonti hooreejo kaalirde NPC, lannda ɓurɗo waawde reentaade e nder diiwaan hee, tawi faandaare mum ko hisnude njuɓɓudi ndi Imaam ñiŋatnoo no feewi ko adii ɗuum. E lewru marse 1953, ko Imaam ƴetti kuulal lollungal ngam jokkude golle e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, ngal haɗi jeewte jowitiiɗe e kuulal Action Group ngam laamu hoore mum e hitaande 1956. E wiyde ganndo politik biyeteeɗo Richard L. Sklar, o "teskiima ɗeen ɗoon geɗe baɗɗe faayiida no feewi sabu ko o baawɗo wonde fof e ɓeydude semmbe makko". julde. Kono o felliti ardorde lannda kaa, o woppi golle makko e hitaande 1954.: 339
Caggal nde o yalti e Native Authority, o wonti golloowo mahdi ngam ɓeydude ngalu makko e wonde tergal teddungal e nder suudu nduu.
== Diɗɗal Sukaaɓe Borno ==
Kono e hitaande 1954, Imam woppii golle mum e NPC, o yalti lannda kaa, o siftinii ŋakkeende damal rewolison ngam moƴƴinde politik laamu nokku oo to bannge worgo e kadi yahdu NPC feewde e dental politik reactionnaire e imperiyaalisma. E hitaande 1954, Diɗɗal Sukaaɓe Bornu (BYM) sosaa ko e fedde sukaaɓe worɓe Kanuri. Fedde nde noddii dawriyankooɓe mawɓe Kanuri, haa arti noon e Imam, ngam naatde e lannda maɓɓe kesa ka. Imam salii noddaango ngoo, kono, e wiyde lannda kaa, o rokki kaalis BYM.: 84
== Woote diiwaan 1956 ==
Ko adii wooteeji diiwaan 1956, Imam, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi, ɗaɓɓiriino ballal BYM, tawi hannde ko lannda mawɗo e nder Borno, ina wondi e Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU). BYM humpitiima Imam wonde ɓe mballitta tan ko tergal lannda ka e nder wooteeji ɗii, ɗum addani Imam naatde e maɓɓe ñalnde heen.
Lannda ka suɓiima Imam ngam tawtoreede wooteeji Yerwa Fuɗnaange, kono o ɗaɓɓirii yo o darano Yerwa Fuɗnaange e nokku mum. Ɗum ina gasa tawa ko sabu, wonaa tan Yerwa Sud ɓuri heewde e wallidiiɓe BYM, kono Shettima Kashim Ibrahim, Waziri Borno e jaagorgal diiwaan, ina tawtoree wooteeji Yerwa Fuɗnaange ngam suɓaade NPC. Ɗaɓɓaande Imam ndee jaɓaaka e fuɗɗoode, kono caggal ɗuum jaɓaa caggal nde NEPU tiiɗni ɗum. Kanndidaa BYM gadano ngam Yerwa Sud, Garba Kano, kanko ne salii tawtoreede woote Yerwa Fuɗnaange, o woppii woote ɗee haa laaɓi. Ndeen lannda kaa suɓiima Mallam Basharu gooto, sofereeɓe laamu leydi ndii, ngam tawtoreede woote ɗee. Basharu ɓaawo man heɓi nasaraaku haa suɓol Yerwa woylaare, o fooli Shettima Kashim.: 111
E lewru desaambar 1957, Imaam ñaawaa, ñaawaa lebbi jeegom kasoo sabu mum jaɓde njoɓdi duuɓi nay ko adii ɗuum, e nder laamu makko gardiiɗo golle e nder laamu ngenndi. Kono, mawɗo hoɗɓe e diiwaan Bornu oo, tawi ñaawoore ndee ina selli, ɗum noon, ñaawirdu toowndu nduu woppi ɗum.: 341
E hitaande 1958, Imam kaaldii e nanondiral hakkunde BYM e Action Group (AG), lannda jiimɗo Diiwaan Hirnaange. Feccere waɗii e nder lannda kaa ko juuti, nde tawnoo Imam waawaano heɓde yamiroore e terɗe toppitiiɗe lannda kaa ngam fuɗɗaade kaaldigal e AG.: 113 Ñalnde 7 suwee 1958, tergal NPC waraa e nder ‘hare’ sara galle Imam. Ñalnde heen, terɗe NPC keewɗe mbiyi njani e galle Imaam, ɗum addani yimɓe 3 maayde e nder galle Imaam e terɗe BYM goɗɗe 2 e nder galleeji mum en.: 342
O yalti NEPU, o sosi fedde wiyeteende Action Group, caggal ɗuum o wonti hooreejo luulndo e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo.
== Tuugnorgal ==
0wgvr3nncglaiqxkq0rd19wt121050o
Ernest Ikoli
0
42539
176347
2026-06-24T20:15:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176347
wikitext
text/x-wiki
Ernest Sissei Ikoli (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.
Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1936.
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
Ƴeew kadi
Ishaq Adaka Boro
Tuugnorgal
fsydfl34ynrcqktzinyeg8nei3wvy7m
176349
176347
2026-06-24T20:16:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ernest Sissei Ikoli (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
Nguurndam e golle puɗɗaaɗe
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.
Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1936.
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
Ƴeew kadi
Ishaq Adaka Boro
Tuugnorgal
otlc0lf43qv76oj2w19c125bfwho9b8
176350
176349
2026-06-24T20:17:37Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ernest Sissei Ikoli''' (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.
== Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ==
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1936.
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
Ƴeew kadi
Ishaq Adaka Boro
Tuugnorgal
gwtvygvhoy19ckmnttnub09kibdtjni
176351
176350
2026-06-24T20:18:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ernest Sissei Ikoli''' (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.
== Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ==
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1936.
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
== Ƴeew kadi ==
Ishaq Adaka Boro
== Tuugnorgal ==
3clct8tyr9s2qi09jf6spfawsavof5s
176352
176351
2026-06-24T20:20:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ernest Sissei Ikoli''' (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.<ref>''Awo: The Autobiography of Chief Obafemi Awolowo''. Cambridge University Press, 1960.</ref>
== Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ==
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1936.
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
== Ƴeew kadi ==
Ishaq Adaka Boro
== Tuugnorgal ==
py4f94d7bdp4e4arxnxolvxm3z77fxh
176353
176352
2026-06-24T20:22:21Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ernest Sissei Ikoli''' (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.<ref>''Awo: The Autobiography of Chief Obafemi Awolowo''. Cambridge University Press, 1960.</ref>
== Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ==
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1934.<ref>Austin Uganwa "''NIGERIA FOURTH REPUBLIC NATIONAL ASSEMBLY''" 2014.</ref>
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
== Ƴeew kadi ==
Ishaq Adaka Boro
== Tuugnorgal ==
ew78mbjhw7quhnltaflcpmlbpn7go8e
176354
176353
2026-06-24T20:24:01Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ernest Sissei Ikoli''' (1893-1960) ko dawruyanke, ngenndiyanke, jaayndiyanke ardiiɗo leydi Najeriya. Ko kanko woni ardiiɗo jaaynde Daily Times, hooreejo moftorde sukaaɓe Naajeeriya, e hitaande 1942, o lomtii Lagos e nder suudu sarɗiiji.
== Nguurndam e golle puɗɗaaɗe ==
Ikoli jibinaa ko to Nembe e nder diiwaan Bayelsa hannde oo, o janngi to duɗal laamu Bonny, to diiwaan Rivers e to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College, o wonti jannginoowo to duɗal ngal - posto mo o woppi ngam jokkude golle jaayndeyaagal. Duuɓi o golliima e Lagos Weekly Record, jaaynde nde gila ndeen majjii. Ko kanko woni hooreejo jaaynde Daily Times of Nigeria, nde fuɗɗi nder lewru Juko hitaande 1926, Adeyemo Alakija woni hooreejo hukuuma kan. O wonti caggal ɗuum bayyinoowo Nelaaɗo Afrik mo jooni joofni. E kitaale 1930 o jeyaa ko e sosɓe fedde sukaaɓe leydi Najeriya, o meeɗiino wonde hooreejo fedde nde. E nder oon sahaa, dillere ndee ina jokki e hare tiiɗnde ngam heɓde laamu e NNDP mo Herbert Macaulay. Duuɓi maako nder filu jaayndeeji ɗin waɗi batte ɗuuɗɗe dow laawol Naajeeriya ngam heɓugo ndimu diga laamu koloñaal. Jaayndeeji ɗii ina njeyaa e laabi ɓurɗi moƴƴude ɗi ngenndiyankooɓe Naajeeriya mbaawi jokkondirde e laamɓe mum en koloñaal en e oon sahaa.<ref>''Awo: The Autobiography of Chief Obafemi Awolowo''. Cambridge University Press, 1960.</ref>
== Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ==
O fuɗɗi Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya bee yimɓe Naajeeriya'en feere feere bana Hezekiya Oladipo Daavis, James Churchill Vaughan e Oba Samuwel Akisanya (anndiraaɗo Seneraal Saki). Diɗɗal ngal fuɗɗii ko e diɗɗal sukaaɓe Lagos, ngal sosaa ko e daande kulhuli e politik jaŋde toownde koloñaal mo alaa ko woni e mum. Diɗɗal ngal ɓuri wonde ko Lagos kono nde terɗe ceertuɗe naati e fedde nde, nde wayliima wonti Diɗɗal Sukaaɓe Naajeeriya ; fedde gollorde politik jogiinde mbaydi e yiɗde ngenndiyaŋkaagal. Nnamdi Azikiwe, naati fedde nde ko e hitaande 1934.<ref>Austin Uganwa "''NIGERIA FOURTH REPUBLIC NATIONAL ASSEMBLY''" 2014.</ref>
E hitaande 1941 Kofo Abayomi, hooreejo diɗɗal ngal to Lagos, woppi golle mum to Diiso sarɗiiji, dooli woote gardagol leydi. Woote gadane mbaɗaama hakkunde terɗe NYM ngam suɓaade kanndidaa potɗo tawtoreede jooɗorde ndee, tawi ko Samuel Akisanya ɓuri heewde woote, Ikoli woni ɗiɗaɓo. Kono, e ballal H.O. Davis, Obafemi Awolowo, Akintola e woɗɓe seeɗa, goomu caɗtungu lannda ka, joginooɗo hakke ƴeewtaade njeñtudi ndii, suɓii mo ko kanndidaa dillere nde. Hay so tawii Akisanya jaariima mo ɗoon e ɗoon, caggal ɗuum o woppii, o haɓanaaki jooɗorde ndee ngam wonde kanndidaa keɓtinaaɗo e ballal balloowo makko gadano, hono Nnamdi Azikiwe, hay so tawii o dañii Ikoli. Naatgol Akisanya e wooteeji ɗii addani mo yaltude diɗɗal ngal, Azikiwe kadi yalti diɗɗal ngal, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti ko ɓuri heewde e wallidiiɓe maɓɓe. Feere nde waɗi ndee ina yiyee e won e annduɓe wonde ko kañum woni sabaabu gaññeeje gonɗe hakkunde leƴƴi Igbo, Hausa, e Yoruba e nder leydi ndii, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e luural wooteeji e darnde bonnde nde ɓe mbaɗi e ustude deeƴre leydi ndii.<ref>Toyin Falola and Raphael Chijioke ''Igbo in the Atlantic World: African Origins and Diasporic Destinations'', Indiana University Press, Page 273</ref>
Hay so tawii o dañii jooɗorde makko e woote gardagol leydi goɗɗe e hitaande 1946, njeñtudi ndii wayliima caggal ñaawoore, Ikoli heɓti tergal mum e Diiso sarɗiiji. O dogi e wooteeji gardagol leydi hitaande rewtunde ndee, kono o woppi kanndidaagal makko ko adii wooteeji ɗii seeɗa.
E hitaande 1951, Ikoli, e Awolowo e wondiiɓe mum mbaɗi fedde Action Group, nde daranii ko ƴellitde nafooje Yoruba en e nder njiimaandi ndimu leydi Najeriya. E nder oon sahaa o winnditii jaaynde wiyeteende The Daily Service, nde daande mum woni ajenda lannda kaa. Ndeeɗoo winndannde ina joginoo mbaydi nano-moƴƴere, ko ɗum holliri wonde janngooɓe hirnaange ɓee njiɗaa ɗum, tee ina seerti e nulal ngenndiyaŋkaagal ngal o yiɗi jokkude.
So tawii lefol makko ina waawi bonnude sabu leñol ngol ummorii ko e jeytaare leydi Najeriya, ina teskaa darnde makko e heɓde ndeen jeytaare. Kuugal maako mawngal nder jaayndeeji e anndal maako nder siyaasaaku wallitii waylugo lesdi Naajeeriya diga lesdi Biritaniya, haa laati lesdi jeytaare.
== Ƴeew kadi ==
Ishaq Adaka Boro
== Tuugnorgal ==
d279bz85a6fmpng0tvgvbqwpfk52qbo
Alvan Ikoku
0
42540
176355
2026-06-24T20:30:02Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176355
wikitext
text/x-wiki
Alvan Azinna Ikoku // c (1 ut 1900–18 noowammbar 1971) ko ganndo jannginoowo, dowla, golloowo e politik.
Ngendam
O jibinaa ko ñalnde 1 ut 1900, to Amanagwu Arochukwu, e nder diiwaan Abia hannde oo, o janngi to duɗal leslesal laamu Arochukwu tuggi 1911 haa 1914. Tuggi 1915 haa 1920, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell e duɗal jaaɓi haaɗtirde James A, Calabar ɗo o woni almuudo e les njiimaandi James A Eyo Eyo Esua. E hitaande 1920, o heɓi golle makko gadane ngam jannginde e nder Egliis Presbyterian Najeriya e Egliis Ecoppi to Itigidi. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St. Paul, to Awka, to diiwaan Anambra. Nde o jannginta to Awka, Ikoku heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde London to bannge Filosofi e hitaande 1928 rewrude e porogaraam mum yaajɗo.
E hitaande 1932, Ikoku sosi Duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere to Afrik worgo : Duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial, tawaangal to Arochukwu, inniraangal jannginoowo makko James E.K. Aggrey, ganndo mawɗo to leydi Ganaa. E hitaande 1946, ɓaawo waylaare doosɗe ɗuuɗɗe ɗe hokki Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder suudu sarɗiiji, o suɓaama haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o toɗɗaama haa ministaajo jaangirde. E hitaande 1947, o naati e nder Diisnondiral Legislatif to Lagos, o woni gooto e wakili’en tato diiwaan Fuɗnaange.
Ikoku ɗon mari nafuuda laamu ɗuuɗɗum nder kawtal jannginooɓe lesdi Naajeeriya (NUT), o laati kuugal hukuumaaji pamari nder jaɓɓugo 44 eɓɓooje NUT ngam waylugo kuuɗe janngirde feere-feere. O fotti bee ƴamol nder ko ɓuri ɗuuɗugo nder kitaale 1950, nde laamu koloñaal sali wasiyaaji maako NUT ngam nastinuki jangirde woore nder lesdi Naajeeriya. Caggal jeytaare ngenndi, Ikoku e senngo mum cemmbinaama, nde ɗeen wasiyaaji ngonti tuugnorgal politik jaŋde e nder ngenndi kesiri ndii.
E hitaande 1962, o noddi ‘Education Bill of Rights’ ngam jaŋde leslesre nde waɗata ko yowitii e duuɓi jeegom e nder leydi Najeriya. Ɗum jaɓaama caggal ɗuum e laamu konu fedde ndee gila 1976. Hannde jaŋde nde alaa ko yoɓi e denndaangal duɗe leslese ɗee rokkaama. Dr Ikoku haa jooni ina heddii e wonde maande mawnde e nder jaŋde e ƴellitaare leydi Najeriya, kadi ina jeyaa e ɓurɓe waawde jaŋde e nder leydi Najeriya.
Nde o woppi politik laamu, Ikoku golliima e juɓɓule jaŋde keewɗe e nder leydi ndii. O woniino tergal e Diiso Jaŋde Afrik Hirnaange (WAEC) e Diiso Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ibadan kam e Hooreejo, Yiilirde Ngenndiire Duɗal Heblo Aviation.
Teddungal
Teddungal ngam darnde maako nder jangirde nder lesdi Naajeeriya hawti bee Doctorate honorare nder sariya (1965) haa kawtal feere-feere haa jangirde mawnde nde Ibadan, sosde janngirde Alvan Ikoku, laawol mawngol, Alvan Ikoku Way, haa Maitama, Abuja (Laamorde lesdi Naajeeriya) e siftorde maako dow bi'a Naajeeriya. O sankii ko ñalnde 18 noowammbar 1971.
O woni kadi e kaalis 10 Naira gila 1979.
Tuugnorgal
p5kcr6n86tcpixxuswcm9h43tbmkp7s
176356
176355
2026-06-24T20:31:29Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Alvan Azinna Ikoku // c (1 ut 1900–18 noowammbar 1971) ko ganndo jannginoowo, dowla, golloowo e politik.
Ngendam
O jibinaa ko ñalnde 1 ut 1900, to Amanagwu Arochukwu, e nder diiwaan Abia hannde oo, o janngi to duɗal leslesal laamu Arochukwu tuggi 1911 haa 1914. Tuggi 1915 haa 1920, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell e duɗal jaaɓi haaɗtirde James A, Calabar ɗo o woni almuudo e les njiimaandi James A Eyo Eyo Esua. E hitaande 1920, o heɓi golle makko gadane ngam jannginde e nder Egliis Presbyterian Najeriya e Egliis Ecoppi to Itigidi. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St. Paul, to Awka, to diiwaan Anambra. Nde o jannginta to Awka, Ikoku heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde London to bannge Filosofi e hitaande 1928 rewrude e porogaraam mum yaajɗo.
E hitaande 1932, Ikoku sosi Duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere to Afrik worgo : Duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial, tawaangal to Arochukwu, inniraangal jannginoowo makko James E.K. Aggrey, ganndo mawɗo to leydi Ganaa. E hitaande 1946, ɓaawo waylaare doosɗe ɗuuɗɗe ɗe hokki Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder suudu sarɗiiji, o suɓaama haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o toɗɗaama haa ministaajo jaangirde. E hitaande 1947, o naati e nder Diisnondiral Legislatif to Lagos, o woni gooto e wakili’en tato diiwaan Fuɗnaange.
Ikoku ɗon mari nafuuda laamu ɗuuɗɗum nder kawtal jannginooɓe lesdi Naajeeriya (NUT), o laati kuugal hukuumaaji pamari nder jaɓɓugo 44 eɓɓooje NUT ngam waylugo kuuɗe janngirde feere-feere. O fotti bee ƴamol nder ko ɓuri ɗuuɗugo nder kitaale 1950, nde laamu koloñaal sali wasiyaaji maako NUT ngam nastinuki jangirde woore nder lesdi Naajeeriya. Caggal jeytaare ngenndi, Ikoku e senngo mum cemmbinaama, nde ɗeen wasiyaaji ngonti tuugnorgal politik jaŋde e nder ngenndi kesiri ndii.
E hitaande 1962, o noddi ‘Education Bill of Rights’ ngam jaŋde leslesre nde waɗata ko yowitii e duuɓi jeegom e nder leydi Najeriya. Ɗum jaɓaama caggal ɗuum e laamu konu fedde ndee gila 1976. Hannde jaŋde nde alaa ko yoɓi e denndaangal duɗe leslese ɗee rokkaama. Dr Ikoku haa jooni ina heddii e wonde maande mawnde e nder jaŋde e ƴellitaare leydi Najeriya, kadi ina jeyaa e ɓurɓe waawde jaŋde e nder leydi Najeriya.
Nde o woppi politik laamu, Ikoku golliima e juɓɓule jaŋde keewɗe e nder leydi ndii. O woniino tergal e Diiso Jaŋde Afrik Hirnaange (WAEC) e Diiso Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ibadan kam e Hooreejo, Yiilirde Ngenndiire Duɗal Heblo Aviation.
Teddungal
Teddungal ngam darnde maako nder jangirde nder lesdi Naajeeriya hawti bee Doctorate honorare nder sariya (1965) haa kawtal feere-feere haa jangirde mawnde nde Ibadan, sosde janngirde Alvan Ikoku, laawol mawngol, Alvan Ikoku Way, haa Maitama, Abuja (Laamorde lesdi Naajeeriya) e siftorde maako dow bi'a Naajeeriya. O sankii ko ñalnde 18 noowammbar 1971.
O woni kadi e kaalis 10 Naira gila 1979.
Tuugnorgal
d9tyg8qxuxw44nh6y6gnj68s2qajfwl
176357
176356
2026-06-24T20:32:31Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alvan Azinna Ikoku // c ('''1 ut 1900–18 noowammbar 1971) ko ganndo jannginoowo, dowla, golloowo e politik.
== Ngendam ==
O jibinaa ko ñalnde 1 ut 1900, to Amanagwu Arochukwu, e nder diiwaan Abia hannde oo, o janngi to duɗal leslesal laamu Arochukwu tuggi 1911 haa 1914. Tuggi 1915 haa 1920, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell e duɗal jaaɓi haaɗtirde James A, Calabar ɗo o woni almuudo e les njiimaandi James A Eyo Eyo Esua. E hitaande 1920, o heɓi golle makko gadane ngam jannginde e nder Egliis Presbyterian Najeriya e Egliis Ecoppi to Itigidi. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St. Paul, to Awka, to diiwaan Anambra. Nde o jannginta to Awka, Ikoku heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde London to bannge Filosofi e hitaande 1928 rewrude e porogaraam mum yaajɗo.
E hitaande 1932, Ikoku sosi Duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere to Afrik worgo : Duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial, tawaangal to Arochukwu, inniraangal jannginoowo makko James E.K. Aggrey, ganndo mawɗo to leydi Ganaa. E hitaande 1946, ɓaawo waylaare doosɗe ɗuuɗɗe ɗe hokki Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder suudu sarɗiiji, o suɓaama haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o toɗɗaama haa ministaajo jaangirde. E hitaande 1947, o naati e nder Diisnondiral Legislatif to Lagos, o woni gooto e wakili’en tato diiwaan Fuɗnaange.
Ikoku ɗon mari nafuuda laamu ɗuuɗɗum nder kawtal jannginooɓe lesdi Naajeeriya (NUT), o laati kuugal hukuumaaji pamari nder jaɓɓugo 44 eɓɓooje NUT ngam waylugo kuuɗe janngirde feere-feere. O fotti bee ƴamol nder ko ɓuri ɗuuɗugo nder kitaale 1950, nde laamu koloñaal sali wasiyaaji maako NUT ngam nastinuki jangirde woore nder lesdi Naajeeriya. Caggal jeytaare ngenndi, Ikoku e senngo mum cemmbinaama, nde ɗeen wasiyaaji ngonti tuugnorgal politik jaŋde e nder ngenndi kesiri ndii.
E hitaande 1962, o noddi ‘Education Bill of Rights’ ngam jaŋde leslesre nde waɗata ko yowitii e duuɓi jeegom e nder leydi Najeriya. Ɗum jaɓaama caggal ɗuum e laamu konu fedde ndee gila 1976. Hannde jaŋde nde alaa ko yoɓi e denndaangal duɗe leslese ɗee rokkaama. Dr Ikoku haa jooni ina heddii e wonde maande mawnde e nder jaŋde e ƴellitaare leydi Najeriya, kadi ina jeyaa e ɓurɓe waawde jaŋde e nder leydi Najeriya.
Nde o woppi politik laamu, Ikoku golliima e juɓɓule jaŋde keewɗe e nder leydi ndii. O woniino tergal e Diiso Jaŋde Afrik Hirnaange (WAEC) e Diiso Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ibadan kam e Hooreejo, Yiilirde Ngenndiire Duɗal Heblo Aviation.
== Teddungal ==
Teddungal ngam darnde maako nder jangirde nder lesdi Naajeeriya hawti bee Doctorate honorare nder sariya (1965) haa kawtal feere-feere haa jangirde mawnde nde Ibadan, sosde janngirde Alvan Ikoku, laawol mawngol, Alvan Ikoku Way, haa Maitama, Abuja (Laamorde lesdi Naajeeriya) e siftorde maako dow bi'a Naajeeriya. O sankii ko ñalnde 18 noowammbar 1971.
O woni kadi e kaalis 10 Naira gila 1979.
== Tuugnorgal ==
qu14tmevpb6egsbdxtqkhk467z6fz3k
176358
176357
2026-06-24T20:34:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alvan Azinna Ikoku // c ('''1 ut 1900–18 noowammbar 1971) ko ganndo jannginoowo, dowla, golloowo e politik.
== Ngendam ==
O jibinaa ko ñalnde 1 ut 1900, to Amanagwu Arochukwu, e nder diiwaan Abia hannde oo, o janngi to duɗal leslesal laamu Arochukwu tuggi 1911 haa 1914. Tuggi 1915 haa 1920, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell e duɗal jaaɓi haaɗtirde James A, Calabar ɗo o woni almuudo e les njiimaandi James A Eyo Eyo Esua. E hitaande 1920, o heɓi golle makko gadane ngam jannginde e nder Egliis Presbyterian Najeriya e Egliis Ecoppi to Itigidi. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St. Paul, to Awka, to diiwaan Anambra. Nde o jannginta to Awka, Ikoku heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde London to bannge Filosofi e hitaande 1928 rewrude e porogaraam mum yaaj.
E hitaande 1932, Ikoku sosi Duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere to Afrik worgo : Duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial, tawaangal to Arochukwu, inniraangal jannginoowo makko James E.K. Aggrey, ganndo mawɗo to leydi Ganaa. E hitaande 1946, ɓaawo waylaare doosɗe ɗuuɗɗe ɗe hokki Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder suudu sarɗiiji, o suɓaama haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o toɗɗaama haa ministaajo jaangirde. E hitaande 1947, o naati e nder Diisnondiral Legislatif to Lagos, o woni gooto e wakili’en tato diiwaan Fuɗnaange.
Ikoku ɗon mari nafuuda laamu ɗuuɗɗum nder kawtal jannginooɓe lesdi Naajeeriya (NUT), o laati kuugal hukuumaaji pamari nder jaɓɓugo 44 eɓɓooje NUT ngam waylugo kuuɗe janngirde feere-feere. O fotti bee ƴamol nder ko ɓuri ɗuuɗugo nder kitaale 1950, nde laamu koloñaal sali wasiyaaji maako NUT ngam nastinuki jangirde woore nder lesdi Naajeeriya. Caggal jeytaare ngenndi, Ikoku e senngo mum cemmbinaama, nde ɗeen wasiyaaji ngonti tuugnorgal politik jaŋde e nder ngenndi kesiri ndii.
E hitaande 1962, o noddi ‘Education Bill of Rights’ ngam jaŋde leslesre nde waɗata ko yowitii e duuɓi jeegom e nder leydi Najeriya. Ɗum jaɓaama caggal ɗuum e laamu konu fedde ndee gila 1976. Hannde jaŋde nde alaa ko yoɓi e denndaangal duɗe leslese ɗee rokkaama. Dr Ikoku haa jooni ina heddii e wonde maande mawnde e nder jaŋde e ƴellitaare leydi Najeriya, kadi ina jeyaa e ɓurɓe waawde jaŋde e nder leydi Najeriya.
Nde o woppi politik laamu, Ikoku golliima e juɓɓule jaŋde keewɗe e nder leydi ndii. O woniino tergal e Diiso Jaŋde Afrik Hirnaange (WAEC) e Diiso Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ibadan kam e Hooreejo, Yiilirde Ngenndiire Duɗal Heblo Aviation.
== Teddungal ==
Teddungal ngam darnde maako nder jangirde nder lesdi Naajeeriya hawti bee Doctorate honorare nder sariya (1965) haa kawtal feere-feere haa jangirde mawnde nde Ibadan, sosde janngirde Alvan Ikoku, laawol mawngol, Alvan Ikoku Way, haa Maitama, Abuja (Laamorde lesdi Naajeeriya) e siftorde maako dow bi'a Naajeeriya. O sankii ko ñalnde 18 noowammbar 1971.
O woni kadi e kaalis 10 Naira gila 1979.
== Tuugnorgal ==
6sx9rurbeu7764ghde4a30gne6h6kub
176359
176358
2026-06-24T20:35:24Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176359
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Alvan Azinna Ikoku // c ('''1 ut 1900–18 noowammbar 1971) ko ganndo jannginoowo, dowla, golloowo e politik.
== Ngendam ==
O jibinaa ko ñalnde 1 ut 1900, to Amanagwu Arochukwu, e nder diiwaan Abia hannde oo, o janngi to duɗal leslesal laamu Arochukwu tuggi 1911 haa 1914. Tuggi 1915 haa 1920, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell e duɗal jaaɓi haaɗtirde James A, Calabar ɗo o woni almuudo e les njiimaandi James A Eyo Eyo Esua. E hitaande 1920, o heɓi golle makko gadane ngam jannginde e nder Egliis Presbyterian Najeriya e Egliis Ecoppi to Itigidi. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St. Paul, to Awka, to diiwaan Anambra. Nde o jannginta to Awka, Ikoku heɓi dipoloma mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde London to bannge Filosofi e hitaande 1928 rewrude e porogaraam mum yaaj.
E hitaande 1932, Ikoku sosi Duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere to Afrik worgo : Duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial, tawaangal to Arochukwu, inniraangal jannginoowo makko James E.K. Aggrey, ganndo mawɗo to leydi Ganaa. E hitaande 1946, ɓaawo waylaare doosɗe ɗuuɗɗe ɗe hokki Naajeeriya'en ɗuuɗɓe nder suudu sarɗiiji, o suɓaama haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o toɗɗaama haa ministaajo jaangirde. E hitaande 1947, o naati e nder Diisnondiral Legislatif to Lagos, o woni gooto e wakili’en tato diiwaan Fuɗnaange.
Ikoku ɗon mari nafuuda laamu ɗuuɗɗum nder kawtal jannginooɓe lesdi Naajeeriya (NUT), o laati kuugal hukuumaaji pamari nder jaɓɓugo 44 eɓɓooje NUT ngam waylugo kuuɗe janngirde feere-feere. O fotti bee ƴamol nder ko ɓuri ɗuuɗugo nder kitaale 1950, nde laamu koloñaal sali wasiyaaji maako NUT ngam nastinuki jangirde woore nder lesdi Naajeeriya. Caggal jeytaare ngenndi, Ikoku e senngo mum cemmbinaama, nde ɗeen wasiyaaji ngonti tuugnorgal politik jaŋde e nder ngenndi kesiri ndii.<ref>[http://www.banknote.ws/COLLECTION/countries/AFR/NIA/NIA0021.htm Nigeria 10 Naira 1979-1984] Bank note museum</ref><ref>[http://www.banknote.ws/COLLECTION/countries/AFR/NIA/NIA0025.htm Nigeria 10 Naira 1984-2005] Bank note museum</ref><ref>[http://www.banknote.ws/COLLECTION/countries/AFR/NIA/NIA0033.htm Nigeria 10 Naira 2006-2009] Bank note museum</ref><ref>[http://www.banknote.ws/COLLECTION/countries/AFR/NIA/NIA0039.htm Nigeria 10 Naira 2009-2019] Bank note museum</ref>
E hitaande 1962, o noddi ‘Education Bill of Rights’ ngam jaŋde leslesre nde waɗata ko yowitii e duuɓi jeegom e nder leydi Najeriya. Ɗum jaɓaama caggal ɗuum e laamu konu fedde ndee gila 1976. Hannde jaŋde nde alaa ko yoɓi e denndaangal duɗe leslese ɗee rokkaama. Dr Ikoku haa jooni ina heddii e wonde maande mawnde e nder jaŋde e ƴellitaare leydi Najeriya, kadi ina jeyaa e ɓurɓe waawde jaŋde e nder leydi Najeriya.
Nde o woppi politik laamu, Ikoku golliima e juɓɓule jaŋde keewɗe e nder leydi ndii. O woniino tergal e Diiso Jaŋde Afrik Hirnaange (WAEC) e Diiso Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ibadan kam e Hooreejo, Yiilirde Ngenndiire Duɗal Heblo Aviation.
== Teddungal ==
Teddungal ngam darnde maako nder jangirde nder lesdi Naajeeriya hawti bee Doctorate honorare nder sariya (1965) haa kawtal feere-feere haa jangirde mawnde nde Ibadan, sosde janngirde Alvan Ikoku, laawol mawngol, Alvan Ikoku Way, haa Maitama, Abuja (Laamorde lesdi Naajeeriya) e siftorde maako dow bi'a Naajeeriya. O sankii ko ñalnde 18 noowammbar 1971.
O woni kadi e kaalis 10 Naira gila 1979.
== Tuugnorgal ==
bsimy2g4hamayesrqws4e9vk0rfdkwo
Samuel O. Ighodaro
0
42541
176360
2026-06-24T20:40:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176360
wikitext
text/x-wiki
Samuel Osarogie Ighodaro, QC, OFR (21 mars 1911 – 5 juin 1994) ko awokaa, ñaawoowo, ñaawoowo, politik e gardiiɗo aadaaji, o woniino jaagorgal ñaawoore e awokaa mawɗo, diiwaan Hirnaange leydi Nijeer gila 1959 haa 1995 Diiwaan hakkundeejo hirnaange tuggi 1968 haa 1973. Caggal ɗuum o toɗɗaa Iyase leydi Benin e hitaande 1982.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Samuel Osarogie Ighodaro jibinaa ko ñalnde 21 marse 1911 to wuro Benin ngo caggal mum wonti diiwaan hakkundeejo hirnaange, leydi Nijeer (caggal ɗuum kadi ko Dowla Bendel). Ko o tergal e leñol Edo to leydi Benin, o heɓi jaŋde makko adannde to duɗal St. Peter’s, to wuro Benin. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrews, Oyo tuggi 1928 haa 1931. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to Freetown, Siyeraa Leyoon tuggi 1935 haa 1940, o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, ndeen ko duɗal mawngal Koldaa. Hakkunde 1945 e 1950, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e Gray’s Inn. O noddiraa ko Bar Engele, Gray’s Inn e hitaande 1949 ɗo o wonti Barrister-at-Law. O heɓi M.A., BCL, LL. B degrees so o timminii jaŋde makko to bannge sariya.
Kugal
Tuggi 1940 haa 1945, o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi, Lagos ɗo o woni kadi mawɗo galle. O suɓaama tergal Asaambele Legislatif diiwaan hirnaange tuggi 1952 haa 1956 e nder oon sahaa, o woniino jaagorgal cellal diiwaan hirnaange e tergal suudu sarɗiiji fedde nde. Caggal nde o dañi jooɗorde makko e wooteeji 1956, o sosi cuuɗi makko, o woni e golle sariyaaji keertiiɗi e nder cuuɗi Rosiji, Ighodaro e Agbaje Williams tuggi 1956 haa 1957. E hitaande 1958, o wonti gardiiɗo gollordu (directeur exécutif) fedde wiyeteende Wester. Tuggi 1950 haa 1962, ko kanko woni Kaalis lannda politik Action Group, mo jooni joofni.
O wonii jaagorgal ko fayti e sariya e awokaa- mawɗo, diiwaan hirnaange tuggi 1959 haa 1963. Ko juuti e naatgol makko e nder jaŋde, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos tuggi 1966 haa 1967. O toɗɗaa ñaawoowo to suudu sarɗiiji toowndu to diiwaan Midwestern a98 Ñaawirde toownde e hitaande 1973.
Nguurndam caggal
Ndeen o wonti Komiseriyaa ko faati e koɗki keeri e nder diiwaan Bendel tuggi 1973 haa 1977. O woni kadi hooreejo Komisariyaa golle laamu Bendel tuggi 1979 haa 1984.
Ighodaro toɗɗaama e laamu Iyase Benin e hitaande 1982. Iyase Benin woni gardiiɗo jaagorɗe aadaaji, kadi ko ɗiɗaɓo e gardagol Laamu Benin. Iyase oo kadi ko mawɗo wasiyaaji Oba Benin, laamɗo aadaaji e ruuhu leñol Edo e nder daartol, hooreejo leydi laamu Benin ɓooyngu.
Nguurndam neɗɗo
Nde o woni to Angalteer, o hawri e cafroowo, hono Irene Elizabeth Beatrice Wellesley-Cole mo Freetown, Siyeraa Leyoon jannguɗo safaara to Durham, wonti debbo Siyeraa Leyoon gadano wontude cafroowo. Dewgal ngal waɗi ko to leydi Angalteer e hitaande 1947. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe 4, ɓiɓɓe worɓe tato e ɓiɗɗo debbo gooto - Tony, Wilfred, Ayo, e Yinka.
O toɗɗaama Chancellor Diocese Anglican mo Benin nder hitaande 1960, o woni hooreejo hukuuma kan haa o maayi nder hitaande 1994. O laati hooreejo hukuuma lesdi Bendel nder kawtal Croix-Rouge Naajeeriya haa galluure Benin.
Njeenaaje teddungal
O heɓi teddungal caggal leydi, o rokkaa kadi teddungal Queens Counsel (QC) e hitaande 1961. E hitaande 1982, o rokkaama teddungal ngenndiwal, Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR) O heɓi Dipolomaaji Teddungal, o rokkaama Doktoraa sariya honoris causa, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Bendel State (Hon .
Wade
O sankii ko e ñawu nguu, to galle makko to wuro Benin ñalnde 5 lewru nduu hitaande 1994.
Tuugnorgal
cdwlh46lhe6xdzvbua5pdh9i4pv2int
176361
176360
2026-06-24T20:44:34Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176361
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Samuel Osarogie Ighodaro, QC, OFR (21 mars 1911 – 5 juin 1994) ko awokaa, ñaawoowo, ñaawoowo, politik e gardiiɗo aadaaji, o woniino jaagorgal ñaawoore e awokaa mawɗo, diiwaan Hirnaange leydi Nijeer gila 1959 haa 1995 Diiwaan hakkundeejo hirnaange tuggi 1968 haa 1973. Caggal ɗuum o toɗɗaa Iyase leydi Benin e hitaande 1982.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Samuel Osarogie Ighodaro jibinaa ko ñalnde 21 marse 1911 to wuro Benin ngo caggal mum wonti diiwaan hakkundeejo hirnaange, leydi Nijeer (caggal ɗuum kadi ko Dowla Bendel). Ko o tergal e leñol Edo to leydi Benin, o heɓi jaŋde makko adannde to duɗal St. Peter’s, to wuro Benin. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrews, Oyo tuggi 1928 haa 1931. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to Freetown, Siyeraa Leyoon tuggi 1935 haa 1940, o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, ndeen ko duɗal mawngal Koldaa. Hakkunde 1945 e 1950, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e Gray’s Inn. O noddiraa ko Bar Engele, Gray’s Inn e hitaande 1949 ɗo o wonti Barrister-at-Law. O heɓi M.A., BCL, LL. B degrees so o timminii jaŋde makko to bannge sariya.
Kugal
Tuggi 1940 haa 1945, o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi, Lagos ɗo o woni kadi mawɗo galle. O suɓaama tergal Asaambele Legislatif diiwaan hirnaange tuggi 1952 haa 1956 e nder oon sahaa, o woniino jaagorgal cellal diiwaan hirnaange e tergal suudu sarɗiiji fedde nde. Caggal nde o dañi jooɗorde makko e wooteeji 1956, o sosi cuuɗi makko, o woni e golle sariyaaji keertiiɗi e nder cuuɗi Rosiji, Ighodaro e Agbaje Williams tuggi 1956 haa 1957. E hitaande 1958, o wonti gardiiɗo gollordu (directeur exécutif) fedde wiyeteende Wester. Tuggi 1950 haa 1962, ko kanko woni Kaalis lannda politik Action Group, mo jooni joofni.
O wonii jaagorgal ko fayti e sariya e awokaa- mawɗo, diiwaan hirnaange tuggi 1959 haa 1963. Ko juuti e naatgol makko e nder jaŋde, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos tuggi 1966 haa 1967. O toɗɗaa ñaawoowo to suudu sarɗiiji toowndu to diiwaan Midwestern a98 Ñaawirde toownde e hitaande 1973.
Nguurndam caggal
Ndeen o wonti Komiseriyaa ko faati e koɗki keeri e nder diiwaan Bendel tuggi 1973 haa 1977. O woni kadi hooreejo Komisariyaa golle laamu Bendel tuggi 1979 haa 1984.
Ighodaro toɗɗaama e laamu Iyase Benin e hitaande 1982. Iyase Benin woni gardiiɗo jaagorɗe aadaaji, kadi ko ɗiɗaɓo e gardagol Laamu Benin. Iyase oo kadi ko mawɗo wasiyaaji Oba Benin, laamɗo aadaaji e ruuhu leñol Edo e nder daartol, hooreejo leydi laamu Benin ɓooyngu.
Nguurndam neɗɗo
Nde o woni to Angalteer, o hawri e cafroowo, hono Irene Elizabeth Beatrice Wellesley-Cole mo Freetown, Siyeraa Leyoon jannguɗo safaara to Durham, wonti debbo Siyeraa Leyoon gadano wontude cafroowo. Dewgal ngal waɗi ko to leydi Angalteer e hitaande 1947. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe 4, ɓiɓɓe worɓe tato e ɓiɗɗo debbo gooto - Tony, Wilfred, Ayo, e Yinka.
O toɗɗaama Chancellor Diocese Anglican mo Benin nder hitaande 1960, o woni hooreejo hukuuma kan haa o maayi nder hitaande 1994. O laati hooreejo hukuuma lesdi Bendel nder kawtal Croix-Rouge Naajeeriya haa galluure Benin.
Njeenaaje teddungal
O heɓi teddungal caggal leydi, o rokkaa kadi teddungal Queens Counsel (QC) e hitaande 1961. E hitaande 1982, o rokkaama teddungal ngenndiwal, Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR) O heɓi Dipolomaaji Teddungal, o rokkaama Doktoraa sariya honoris causa, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Bendel State (Hon .
Wade
O sankii ko e ñawu nguu, to galle makko to wuro Benin ñalnde 5 lewru nduu hitaande 1994.
Tuugnorgal
aegc3d7o2vdv3z4q2llyhjhqdna08lf
176362
176361
2026-06-24T20:49:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
176362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Osarogie Ighodaro, QC, OFR ('''21 mars 1911 – 5 juin 1994) ko awokaa, ñaawoowo, ñaawoowo, politik e gardiiɗo aadaaji, o woniino jaagorgal ñaawoore e awokaa mawɗo, diiwaan Hirnaange leydi Nijeer gila 1959 haa 1995 Diiwaan hakkundeejo hirnaange tuggi 1968 haa 1973. Caggal ɗuum o toɗɗaa Iyase leydi Benin e hitaande 1982.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Samuel Osarogie Ighodaro jibinaa ko ñalnde 21 marse 1911 to wuro Benin ngo caggal mum wonti diiwaan hakkundeejo hirnaange, leydi Nijeer (caggal ɗuum kadi ko Dowla Bendel). Ko o tergal e leñol Edo to leydi Benin, o heɓi jaŋde makko adannde to duɗal St. Peter’s, to wuro Benin. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Andrews, Oyo tuggi 1928 haa 1931. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to Freetown, Siyeraa Leyoon tuggi 1935 haa 1940, o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, ndeen ko duɗal mawngal Koldaa. Hakkunde 1945 e 1950, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e Gray’s Inn. O noddiraa ko Bar Engele, Gray’s Inn e hitaande 1949 ɗo o wonti Barrister-at-Law. O heɓi M.A., BCL, LL. B degrees so o timminii jaŋde makko to bannge sariya.
== Kugal ==
Tuggi 1940 haa 1945, o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi, Lagos ɗo o woni kadi mawɗo galle. O suɓaama tergal Asaambele Legislatif diiwaan hirnaange tuggi 1952 haa 1956 e nder oon sahaa, o woniino jaagorgal cellal diiwaan hirnaange e tergal suudu sarɗiiji fedde nde. Caggal nde o dañi jooɗorde makko e wooteeji 1956, o sosi cuuɗi makko, o woni e golle sariyaaji keertiiɗi e nder cuuɗi Rosiji, Ighodaro e Agbaje Williams tuggi 1956 haa 1957. E hitaande 1958, o wonti gardiiɗo gollordu (directeur exécutif) fedde wiyeteende Wester. Tuggi 1950 haa 1962, ko kanko woni Kaalis lannda politik Action Group, mo jooni joofni.
O wonii jaagorgal ko fayti e sariya e awokaa- mawɗo, diiwaan hirnaange tuggi 1959 haa 1963. Ko juuti e naatgol makko e nder jaŋde, o wonti jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos tuggi 1966 haa 1967. O toɗɗaa ñaawoowo to suudu sarɗiiji toowndu to diiwaan Midwestern a98 Ñaawirde toownde e hitaande 1973.
== Nguurndam caggal ==
Ndeen o wonti Komiseriyaa ko faati e koɗki keeri e nder diiwaan Bendel tuggi 1973 haa 1977. O woni kadi hooreejo Komisariyaa golle laamu Bendel tuggi 1979 haa 1984.
Ighodaro toɗɗaama e laamu Iyase Benin e hitaande 1982. Iyase Benin woni gardiiɗo jaagorɗe aadaaji, kadi ko ɗiɗaɓo e gardagol Laamu Benin. Iyase oo kadi ko mawɗo wasiyaaji Oba Benin, laamɗo aadaaji e ruuhu leñol Edo e nder daartol, hooreejo leydi laamu Benin ɓooyngu.
== Nguurndam neɗɗo ==
Nde o woni to Angalteer, o hawri e cafroowo, hono Irene Elizabeth Beatrice Wellesley-Cole mo Freetown, Siyeraa Leyoon jannguɗo safaara to Durham, wonti debbo Siyeraa Leyoon gadano wontude cafroowo. Dewgal ngal waɗi ko to leydi Angalteer e hitaande 1947. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe 4, ɓiɓɓe worɓe tato e ɓiɗɗo debbo gooto - Tony, Wilfred, Ayo, e Yinka.
O toɗɗaama Chancellor Diocese Anglican mo Benin nder hitaande 1960, o woni hooreejo hukuuma kan haa o maayi nder hitaande 1994. O laati hooreejo hukuuma lesdi Bendel nder kawtal Croix-Rouge Naajeeriya haa galluure Benin.
== Njeenaaje teddungal ==
O heɓi teddungal caggal leydi, o rokkaa kadi teddungal Queens Counsel (QC) e hitaande 1961. E hitaande 1982, o rokkaama teddungal ngenndiwal, Ofisee Ordre de la République Fédérale (OFR) O heɓi Dipolomaaji Teddungal, o rokkaama Doktoraa sariya honoris causa, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Bendel State (Hon .
== Wade ==
O sankii ko e ñawu nguu, to galle makko to wuro Benin ñalnde 5 lewru nduu hitaande 1994.
== Tuugnorgal ==
ok88t57yhbl5uxblvi9dd2kygoho8dd
Maayo Rhumel
0
42542
176369
2026-06-25T05:47:16Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe : وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,[1][2] ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri. == Geography == Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel..."
176369
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe : وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,[1][2] ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier [fr] yiylotonoo.[3] Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
evxmbdstoj180zj17jbs8qv4n2lvd6q
176370
176369
2026-06-25T05:47:46Z
Nnamadee
11577
176370
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,[1][2] ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier [fr] yiylotonoo.[3] Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
1ydvqdjot4rjxze0tmjroi7h65ixf8q
176371
176370
2026-06-25T05:49:20Z
Nnamadee
11577
176371
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,[1][2] ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier [fr] yiylotonoo.[3] Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
<gallery mode="packed">
Les gorges du Rhumel et le pont El Kantara.jpg|The Rhumel gorges and the El Kantara bridge
Pont des Chutes (Constantine) 02.jpg|The Falls Bridge on Rhumel River
Rhumel canyon, north side, Constantine, Algeria.jpg|Rhumel canyon, north side
</gallery>
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
2gatfl4m9j6sp0ehzmxghr9cyl7xvf3
176372
176371
2026-06-25T05:49:53Z
Nnamadee
11577
176372
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,<ref>Février, P.-A.; E. B (1985-11-01). "Ampsaga/Amsaga" (in French). pp. 606–608. ISSN 1015-7344. Retrieved 2019-10-09.</ref> ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier [fr] yiylotonoo.[3] Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
<gallery mode="packed">
Les gorges du Rhumel et le pont El Kantara.jpg|The Rhumel gorges and the El Kantara bridge
Pont des Chutes (Constantine) 02.jpg|The Falls Bridge on Rhumel River
Rhumel canyon, north side, Constantine, Algeria.jpg|Rhumel canyon, north side
</gallery>
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
5pxgeuyv3m8wjz5hqkwi0me6i9izi8z
176373
176372
2026-06-25T05:50:18Z
Nnamadee
11577
176373
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,<ref>Février, P.-A.; E. B (1985-11-01). "Ampsaga/Amsaga" (in French). pp. 606–608. ISSN 1015-7344. Retrieved 2019-10-09.</ref><ref>"L'histoire de la Maurétanie". www.cosmovisions.com. Retrieved 2019-10-09.</ref> ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier [fr] yiylotonoo.[3] Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
<gallery mode="packed">
Les gorges du Rhumel et le pont El Kantara.jpg|The Rhumel gorges and the El Kantara bridge
Pont des Chutes (Constantine) 02.jpg|The Falls Bridge on Rhumel River
Rhumel canyon, north side, Constantine, Algeria.jpg|Rhumel canyon, north side
</gallery>
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
3rcb8cb57ym28zc2idn6sg90ojaypgm
176374
176373
2026-06-25T05:50:58Z
Nnamadee
11577
176374
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,<ref>Février, P.-A.; E. B (1985-11-01). "Ampsaga/Amsaga" (in French). pp. 606–608. ISSN 1015-7344. Retrieved 2019-10-09.</ref><ref>"L'histoire de la Maurétanie". www.cosmovisions.com. Retrieved 2019-10-09.</ref> ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey [fr].
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier yiylotonoo.<ref>Dussaud, René (1952). "André Berthier. — Tiddis, antique Castellum Tidditanorum". Syria. Archéologie, Art et histoire. 29 (3): 362–363.</ref> Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.[4]
<gallery mode="packed">
Les gorges du Rhumel et le pont El Kantara.jpg|The Rhumel gorges and the El Kantara bridge
Pont des Chutes (Constantine) 02.jpg|The Falls Bridge on Rhumel River
Rhumel canyon, north side, Constantine, Algeria.jpg|Rhumel canyon, north side
</gallery>
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
orqgk2mf9ujtsigzm6s4o9slhv7ivcc
176375
176374
2026-06-25T05:51:36Z
Nnamadee
11577
176375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Rumel''' (aarabeeɓe: وادي الرمال), anndiraango kadi Rummel, Rummel, El-Kebîrl, e nder yontaaji ɓooyɗi ko maayo Ampsaga,<ref>Février, P.-A.; E. B (1985-11-01). "Ampsaga/Amsaga" (in French). pp. 606–608. ISSN 1015-7344. Retrieved 2019-10-09.</ref><ref>"L'histoire de la Maurétanie". www.cosmovisions.com. Retrieved 2019-10-09.</ref> ko ngo maayo ɓurngo mawnude e nder diiwaan Konstantin to Alseri.
== Geography ==
Iwdi maayo Rhumel woni ko e koɗli Ferdjioua (Mila). Gila ɗoon nde rewi ko e ŋoral Konstantin, nde ɓuuɓtoo no feewi to fuɗnaange Aïn Smara ɗo nde waɗata oxbow fotde timmude hade mayre naatde, e dow ŋoral SW/NE, e taƴe kaaƴe Djebel El Hadjar e ŋoral Aïn el Bey.
Gila ɗoo, nde rewata ko e ŋoral ɓuuɓngal sara Boussouf, nde rewa e ŋoral keewngal, nde wonta ɓuuɓnde no feewi kadi e nokku biyeteeɗo "arches romains". Ɗuum ina addana en naatde e ŋoral Kheneg, ngal ŋoral mum mawngal fuɗnaange, ina wiyee "tufnde Tiddis", woni nokku Tiddis, wuro Berbeer en e Roomnaaɓe maantinngo ngo arkewolos biyeteeɗo André Berthier yiylotonoo.<ref>Dussaud, René (1952). "André Berthier. — Tiddis, antique Castellum Tidditanorum". Syria. Archéologie, Art et histoire. 29 (3): 362–363.</ref> Woɗɗaani ɗoon wuro wiyeteengo Messaoud Boudjriou (ko adii ɗuum ko Aïn-Kerma) e lowre mum ɓooynde antimoni.
Rhumel les (walla Oued-el-Kebir) ina rewi e ŋoral luggiɗngal e nder koɗli Numidi, ina ɓuuɓtoo e maayo fuɗnaange Golf Jijel.
== Tributeeruuji ==
Ko ɓuri heewde e maayo Rhumel ko Oued-Boumerzoug ummotooɗo e nder komin Aïn M'lila. Ndiyam mayre ina huutoree no feewi ngam ɓuuɓnude, kadi spa teeŋtuɗo biyeteeɗo Ain Fesguia ina woni bannge hoore falnde ndee. Ndeeɗoo maayo ina rokka ndiyam njareteeɗam wuro Konstantin, ngo heewi ilam no feewi sabu ngo woni ko e nokku ɗo maayo Boumerzoug e Rhumel kawri.<ref>Bourenane, Hamid; Bouhadad, Youcef; Guettouche, Mohamed Said (2019-12-01). "Flood hazard mapping in urban area using the hydrogeomorphological approach: case study of the Boumerzoug and Rhumel alluvial plains (Constantine city, NE Algeria)". Journal of African Earth Sciences. 160 103602. doi:10.1016/j.jafrearsci.2019.103602. ISSN 1464-343X. S2CID 202911117.</ref>
<gallery mode="packed">
Les gorges du Rhumel et le pont El Kantara.jpg|The Rhumel gorges and the El Kantara bridge
Pont des Chutes (Constantine) 02.jpg|The Falls Bridge on Rhumel River
Rhumel canyon, north side, Constantine, Algeria.jpg|Rhumel canyon, north side
</gallery>
Koyngal goɗngal ko Oued Dekri, sara wuro Chelghoum Laïd, 50 kiloomeeteer (31 mi) to fuɗnaange-rewo Konstantin.
== Tuugnorgal ==
1s42sm064ysjj37fom0p6azzy5s623e
Maayo Seybouse
0
42543
176376
2026-06-25T05:54:52Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus. == Yahde == Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to..."
176376
wikitext
text/x-wiki
'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to fuɗnaange-rewo wuro Annaba.[1] Hunduko mayre woni ko to fuɗnaange Sidi Salem, nokku Hippo Regius ɗo Seniiɗo Agustin hoɗi e hitaande 391-430 caggal Iisaa.
Seybouse ina huutoree ngam ndiyam e nokkuuji ndema, kono ina wonta pollugol sabu golle gollorɗe.[2]
== Maandolji ==
g42iab2v7ks5sq5vnvtfxbve8h9y29d
176377
176376
2026-06-25T05:55:23Z
Nnamadee
11577
176377
wikitext
text/x-wiki
'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to fuɗnaange-rewo wuro Annaba.<ref>"The old metal bridge over the river Seybouse at Joannonville". Archived from the original on 2010-12-06. Retrieved 2008-03-16.</ref> Hunduko mayre woni ko to fuɗnaange Sidi Salem, nokku Hippo Regius ɗo Seniiɗo Agustin hoɗi e hitaande 391-430 caggal Iisaa.
Seybouse ina huutoree ngam ndiyam e nokkuuji ndema, kono ina wonta pollugol sabu golle gollorɗe.[2]
== Maandolji ==
omighafu69ua7uxmn2llskhb4mhfhwq
176378
176377
2026-06-25T05:55:52Z
Nnamadee
11577
176378
wikitext
text/x-wiki
'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to fuɗnaange-rewo wuro Annaba.<ref>"The old metal bridge over the river Seybouse at Joannonville". Archived from the original on 2010-12-06. Retrieved 2008-03-16.</ref> Hunduko mayre woni ko to fuɗnaange Sidi Salem, nokku Hippo Regius ɗo Seniiɗo Agustin hoɗi e hitaande 391-430 caggal Iisaa.
Seybouse ina huutoree ngam ndiyam e nokkuuji ndema, kono ina wonta pollugol sabu golle gollorɗe.<ref>Potential pollution of groundwater in the valley of the Seybouse River, north-eastern Algeria</ref>
== Maandolji ==
t1gor4fesac0c711598svw4er9uhff1
176379
176378
2026-06-25T05:56:30Z
Nnamadee
11577
176379
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to fuɗnaange-rewo wuro Annaba.<ref>"The old metal bridge over the river Seybouse at Joannonville". Archived from the original on 2010-12-06. Retrieved 2008-03-16.</ref> Hunduko mayre woni ko to fuɗnaange Sidi Salem, nokku Hippo Regius ɗo Seniiɗo Agustin hoɗi e hitaande 391-430 caggal Iisaa.
Seybouse ina huutoree ngam ndiyam e nokkuuji ndema, kono ina wonta pollugol sabu golle gollorɗe.<ref>Potential pollution of groundwater in the valley of the Seybouse River, north-eastern Algeria</ref>
== Maandolji ==
== Tuugnorgal ==
kihzv5ke7nl7zis13as6typif6dx2qm
176380
176379
2026-06-25T05:57:47Z
Nnamadee
11577
176380
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Seybouse''' (e Arab Alaseri: وادي سيبوس , e Roman: Oued Seybouse ) ko maayo wonngo fuɗnaange-rewo Alseri, sara keerol Tuunus. E jamaanu Roomnaaɓe, nde wiyetenoo ko Ubus.
== Yahde ==
Maayo ngoo ina yahra fotde 225 kiloomeeteer (140 miil), ina rewi e diiwanuuji Guelma e Annaba. Nde fuɗɗotoo ko to Medjez Amar, to Atlas Tell to fuɗnaange-rewo diiwaan Guelma. Ko maggal naati e maayo Mediteraane to Seybouse (ina wiyee Joannonville e les njiimaandi Farayse) to fuɗnaange-rewo wuro Annaba.<ref>"The old metal bridge over the river Seybouse at Joannonville". Archived from the original on 2010-12-06. Retrieved 2008-03-16.</ref> Hunduko mayre woni ko to fuɗnaange Sidi Salem, nokku Hippo Regius ɗo Seniiɗo Agustin hoɗi e hitaande 391-430 caggal Iisaa.
Seybouse ina huutoree ngam ndiyam e nokkuuji ndema, kono ina wonta pollugol sabu golle gollorɗe.<ref>Potential pollution of groundwater in the valley of the Seybouse River, north-eastern Algeria</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable"
|+ (As of 1998; source: ANRH)
! Element
! Amount
|- bgcolor="#EFEFEF"
| Flow
| 11.5 m<sup>3</sup>/s
|-
| Temperature
| 21.41 °C
|- bgcolor="#EFEFEF"
| pH
| 8.21
|--
| Oxygen saturation
| 36.61%
|- bgcolor="#EFEFEF"
| DBO<sup>1</sup>
| 18.33
|--
| DCO{{sup|2}}
| 124.3
|- bgcolor="#EFEFEF"
| Nitrates (NO<sub>3</sub>)
| 5.58
|--
| PO<sub>4</sub><sup>−3</sup>
| 2.29
|- bgcolor="#EFEFEF"
| Ammonium
| 9.18
|}
== Tuugnorgal ==
4fl5uso2tc9rr2l4s92hnqlja73x7vc
Maayo Summam
0
42544
176381
2026-06-25T06:01:20Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe. == Limtol == Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-ar..."
176381
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
r47db0r5b9ho9entrw93cqm5tk9rdjw
176382
176381
2026-06-25T06:02:22Z
Nnamadee
11577
176382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
Leɗɗe ɗee haa teeŋti noon to bannge worgo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi, ko ɗum waɗi ɗe ƴellitii no feewi. Oo nokku ina feccii e pecce pedoloji tokoose : flysch ɓuri heewde e Akbou, kaaƴe dime ɓuri heewde e El Kseur.
Kominaaji Amizour, El Kseur, Ouzellaguen e Timezrit ina njogii nokkuuji jaajɗi potɗi reweede ngam ndema alɗuɓe ko wayi no jarde marseeji e ndema ɓiɓɓe leɗɗe.
Hidrolooji ndiyam
Falnde Soummam ina ɓuuɓna e lowre hidrogaraafi denndaande, ina waɗi maayooji keewɗi duumiiɗi e taƴondirɗi, tawi ko Oued Soummam woni mooftirgel mawngel. E fawaade e doosɗe ndiyam mooftaaɗe hakkunde 1961 e 1976, tolno nguleeki weeyo Soummam ko 25 m3 / s. E nder yontere ilam 1970, tovo ngo vurnoo heewde ko 115,9 m3/s e tovo ngo (e nder lebbi sulyee e ut) ustii haa 0,6 m3/s. Ndeke, ɗeen jolɗe ina kollita ŋakkeende mawnde hakkunde duuɓi, ɗum noon ko yontaaji.
E daande maggal, Soummam ina jogii darnde 700 106 m3 / hitaande ndiyam ɗam ngal feewnata e nder geec Mediteraane (Visiterv, 1987). Naatgol mawngol ngol ummorii ko e ɓulli bannge nano, tawi ko 68,106 m3 / hitaande, ɓulli bannge ñaamo ina njaltina 25 × 106 m3 / hitaande. Laabi daande maayo nano ina tawee e dow tule ceene ɓurɗe heewde ndiyam e toɓo e nees, ko ɗum addanta ɗi waawde huutoraade ndiyam ɓurɗam mawnude e dow tule ceene daande maayo ñaamo.
== Inde ==
Konngol Soummam ngol ko mbayliigu helmere kabyle "assemmam", firti ko "asid". Plinius mawɗo oo hollitiino wonde Soummam ina wiyee Ptolémée « Nasava ».
== Tuugnorgal ==
18k72riitm8se3vhnlkjyqjw6tzkpex
176383
176382
2026-06-25T06:05:28Z
Nnamadee
11577
176383
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
Leɗɗe ɗee haa teeŋti noon to bannge worgo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi, ko ɗum waɗi ɗe ƴellitii no feewi. Oo nokku ina feccii e pecce pedoloji tokoose : flysch ɓuri heewde e Akbou, kaaƴe dime ɓuri heewde e El Kseur.
Kominaaji Amizour, El Kseur, Ouzellaguen e Timezrit ina njogii nokkuuji jaajɗi potɗi reweede ngam ndema alɗuɓe ko wayi no jarde marseeji e ndema ɓiɓɓe leɗɗe.
Hidrolooji ndiyam
Falnde Soummam ina ɓuuɓna e lowre hidrogaraafi denndaande, ina waɗi maayooji keewɗi duumiiɗi e taƴondirɗi, tawi ko Oued Soummam woni mooftirgel mawngel. E fawaade e doosɗe ndiyam mooftaaɗe hakkunde 1961 e 1976, tolno nguleeki weeyo Soummam ko 25 m3 / s. E nder yontere ilam 1970, tovo ngo vurnoo heewde ko 115,9 m3/s e tovo ngo (e nder lebbi sulyee e ut) ustii haa 0,6 m3/s. Ndeke, ɗeen jolɗe ina kollita ŋakkeende mawnde hakkunde duuɓi, ɗum noon ko yontaaji.
E daande maggal, Soummam ina jogii darnde 700 106 m3 / hitaande ndiyam ɗam ngal feewnata e nder geec Mediteraane (Visiterv, 1987). Naatgol mawngol ngol ummorii ko e ɓulli bannge nano, tawi ko 68,106 m3 / hitaande, ɓulli bannge ñaamo ina njaltina 25 × 106 m3 / hitaande. Laabi daande maayo nano ina tawee e dow tule ceene ɓurɗe heewde ndiyam e toɓo e nees, ko ɗum addanta ɗi waawde huutoraade ndiyam ɓurɗam mawnude e dow tule ceene daande maayo ñaamo.
== Inde ==
Konngol Soummam ngol ko mbayliigu helmere kabyle "assemmam", firti ko "asid". Plinius mawɗo oo hollitiino wonde Soummam ina wiyee Ptolémée "Nasava".<ref>Musee de Sculpture Antique et Moderne consultéd 2015-08-28</ref>
== Tuugnorgal ==
kvwygnzsyp7iouimurxg6mq5maclhu5
176384
176383
2026-06-25T06:05:58Z
Nnamadee
11577
176384
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
Leɗɗe ɗee haa teeŋti noon to bannge worgo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi, ko ɗum waɗi ɗe ƴellitii no feewi. Oo nokku ina feccii e pecce pedoloji tokoose : flysch ɓuri heewde e Akbou, kaaƴe dime ɓuri heewde e El Kseur.
Kominaaji Amizour, El Kseur, Ouzellaguen e Timezrit ina njogii nokkuuji jaajɗi potɗi reweede ngam ndema alɗuɓe ko wayi no jarde marseeji e ndema ɓiɓɓe leɗɗe.
Hidrolooji ndiyam
Falnde Soummam ina ɓuuɓna e lowre hidrogaraafi denndaande, ina waɗi maayooji keewɗi duumiiɗi e taƴondirɗi, tawi ko Oued Soummam woni mooftirgel mawngel. E fawaade e doosɗe ndiyam mooftaaɗe hakkunde 1961 e 1976, tolno nguleeki weeyo Soummam ko 25 m3 / s. E nder yontere ilam 1970, tovo ngo vurnoo heewde ko 115,9 m3/s e tovo ngo (e nder lebbi sulyee e ut) ustii haa 0,6 m3/s. Ndeke, ɗeen jolɗe ina kollita ŋakkeende mawnde hakkunde duuɓi, ɗum noon ko yontaaji.
E daande maggal, Soummam ina jogii darnde 700 106 m3 / hitaande ndiyam ɗam ngal feewnata e nder geec Mediteraane (Visiterv, 1987). Naatgol mawngol ngol ummorii ko e ɓulli bannge nano, tawi ko 68,106 m3 / hitaande, ɓulli bannge ñaamo ina njaltina 25 × 106 m3 / hitaande. Laabi daande maayo nano ina tawee e dow tule ceene ɓurɗe heewde ndiyam e toɓo e nees, ko ɗum addanta ɗi waawde huutoraade ndiyam ɓurɗam mawnude e dow tule ceene daande maayo ñaamo.
== Inde ==
Konngol Soummam ngol ko mbayliigu helmere kabyle "assemmam", firti ko "asid". Plinius mawɗo oo hollitiino wonde Soummam ina wiyee Ptolémée "Nasava".<ref>Musee de Sculpture Antique et Moderne consultéd 2015-08-28</ref><ref>Thomas Shaw Voyages dans plusieurs provinces de la Barbarie et du Levant, contenant des observations geographiques, physiques et philologiques sur les royaumes d'Alger et de Tunis, sur la Syrie, l'Egypte et l'Arabie pénétrée (1743)page</ref>
== Tuugnorgal ==
m0d4d65qz142pbhyusgi5kogg8fosd7
176385
176384
2026-06-25T06:06:26Z
Nnamadee
11577
176385
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
Leɗɗe ɗee haa teeŋti noon to bannge worgo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi, ko ɗum waɗi ɗe ƴellitii no feewi. Oo nokku ina feccii e pecce pedoloji tokoose : flysch ɓuri heewde e Akbou, kaaƴe dime ɓuri heewde e El Kseur.
Kominaaji Amizour, El Kseur, Ouzellaguen e Timezrit ina njogii nokkuuji jaajɗi potɗi reweede ngam ndema alɗuɓe ko wayi no jarde marseeji e ndema ɓiɓɓe leɗɗe.
Hidrolooji ndiyam
Falnde Soummam ina ɓuuɓna e lowre hidrogaraafi denndaande, ina waɗi maayooji keewɗi duumiiɗi e taƴondirɗi, tawi ko Oued Soummam woni mooftirgel mawngel. E fawaade e doosɗe ndiyam mooftaaɗe hakkunde 1961 e 1976, tolno nguleeki weeyo Soummam ko 25 m3 / s. E nder yontere ilam 1970, tovo ngo vurnoo heewde ko 115,9 m3/s e tovo ngo (e nder lebbi sulyee e ut) ustii haa 0,6 m3/s. Ndeke, ɗeen jolɗe ina kollita ŋakkeende mawnde hakkunde duuɓi, ɗum noon ko yontaaji.
E daande maggal, Soummam ina jogii darnde 700 106 m3 / hitaande ndiyam ɗam ngal feewnata e nder geec Mediteraane (Visiterv, 1987). Naatgol mawngol ngol ummorii ko e ɓulli bannge nano, tawi ko 68,106 m3 / hitaande, ɓulli bannge ñaamo ina njaltina 25 × 106 m3 / hitaande. Laabi daande maayo nano ina tawee e dow tule ceene ɓurɗe heewde ndiyam e toɓo e nees, ko ɗum addanta ɗi waawde huutoraade ndiyam ɓurɗam mawnude e dow tule ceene daande maayo ñaamo.
== Inde ==
Konngol Soummam ngol ko mbayliigu helmere kabyle "assemmam", firti ko "asid". Plinius mawɗo oo hollitiino wonde Soummam ina wiyee Ptolémée "Nasava".<ref>Musee de Sculpture Antique et Moderne consultéd 2015-08-28</ref><ref>Thomas Shaw Voyages dans plusieurs provinces de la Barbarie et du Levant, contenant des observations geographiques, physiques et philologiques sur les royaumes d'Alger et de Tunis, sur la Syrie, l'Egypte et l'Arabie pénétrée (1743)page</ref><ref>Thomas Shaw, Voyage dans plusieurs provinces de la Barbarie et du Levant (1743)</ref>
== Tuugnorgal ==
sl5ze9umozh4yc2oy14d7teza32z00u
176386
176385
2026-06-25T06:06:57Z
Nnamadee
11577
176386
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Soumam''' (kaabel: Asif asemmam), ko maayo wonngo worgo Alseri, jibinaa ko e kawral maayo Sahel e maayo Bou Sellam saraaji Akbou, rutta e maayo Mediteraane to Béjaïe.
== Limtol ==
Ndiyam ɗam yettotoo maayo e ooɗoo nokku ina jogii iwdi mum ko tufnde Ain Oulmane, fuɗnaange Sétif, tufnde Dirah, fuɗnaange Bouïra, e hirnaange ɓurnde toowde Djurdjura. Ko e goonga, geɗe fisik diiwaan oo ina mbaɗa ɓulli ɓurɗi fuɗnaange Soummam ɗii e keerol nokku semi-arid mo rigoruuji jokkondirɗi e weeyo duunde, tawi noon ɓulli ɓurɗi ɓadaade ɗii ina tawee e nokkuuji ɓuuɓɗi haa ɓuuɓɗi. Soummam ko lowre ndiyam denndaande, keewnde doole, haa teeŋti noon e feccere mum tawaande e nder Atlas Tellian : Djurdjura, Babors e Bibans. Wertallo ndiyam mayre ina tolnoo e 9 200 km2 saraaji e wilayaaji nay : Buira, Borj Bu Arrerij, Setif e Bejaï. E maayo Cheliff, Tafna e Rhummel, Soummam ina jeyaa e maayooji ɓurɗi mawnude e nder leydi Alseri.
Oued Soummam ina ɓuuɓna nokku ɓuuɓɗo 9 200 km2 fecciraaɗo nii :
* Basin maayo Oued Sahel gila Sour El-Ghozlane (wilaya Bouïra) haa Akbou : 3 750 km2 ;
* Baas Maayo Oued Bu Sellam ummoraade fuɗnaange Setif haa Akbou : 4 500 km2 ;
* Basin Soummam, ko tiiɗnaare, tan ko gila Akbou haa maayo : 950 km2.
== Falnde maayo ==
Falnde Soummam inniraa ko maayo taƴoowo ngo. Nde woni ko e Kabylia, diiwaan worgo Alseri, ina jogii koridor yaajɗo e nder wilaya Béjaïa. Laawol laana njoorndi Béni Mansour–Bejaïa ko laawol laana njoorndi diiwaan, jokkondirngol e jolngo laana njoorndi ngenndiwal e nder municipaalitee Boudjellil.
Hakkunde Akfadou-Gouraya set to bannge worgo, caɗeele Biban (leydi taariindi Ait Abbas) to fuɗnaange-rewo e falnde Sahel-Djurdjura (komin Tazmalt) to fuɗnaange-rewo. Falnde Soummam, ummoriinde e Akbou haa Bejaïa, feeñii ko e laawol ɓuuɓngol, njuuteendi mum ko 65 km (nder wilaya Bejaïa) e dow njaajeendi ɓurndi heewde ko 4 km to El Kseur.
Leɗɗe ɗee haa teeŋti noon to bannge worgo, ko leƴƴi ɓuuɓɗi, ko ɗum waɗi ɗe ƴellitii no feewi. Oo nokku ina feccii e pecce pedoloji tokoose : flysch ɓuri heewde e Akbou, kaaƴe dime ɓuri heewde e El Kseur.
Kominaaji Amizour, El Kseur, Ouzellaguen e Timezrit ina njogii nokkuuji jaajɗi potɗi reweede ngam ndema alɗuɓe ko wayi no jarde marseeji e ndema ɓiɓɓe leɗɗe.
Hidrolooji ndiyam
Falnde Soummam ina ɓuuɓna e lowre hidrogaraafi denndaande, ina waɗi maayooji keewɗi duumiiɗi e taƴondirɗi, tawi ko Oued Soummam woni mooftirgel mawngel. E fawaade e doosɗe ndiyam mooftaaɗe hakkunde 1961 e 1976, tolno nguleeki weeyo Soummam ko 25 m3 / s. E nder yontere ilam 1970, tovo ngo vurnoo heewde ko 115,9 m3/s e tovo ngo (e nder lebbi sulyee e ut) ustii haa 0,6 m3/s. Ndeke, ɗeen jolɗe ina kollita ŋakkeende mawnde hakkunde duuɓi, ɗum noon ko yontaaji.
E daande maggal, Soummam ina jogii darnde 700 106 m3 / hitaande ndiyam ɗam ngal feewnata e nder geec Mediteraane (Visiterv, 1987). Naatgol mawngol ngol ummorii ko e ɓulli bannge nano, tawi ko 68,106 m3 / hitaande, ɓulli bannge ñaamo ina njaltina 25 × 106 m3 / hitaande. Laabi daande maayo nano ina tawee e dow tule ceene ɓurɗe heewde ndiyam e toɓo e nees, ko ɗum addanta ɗi waawde huutoraade ndiyam ɓurɗam mawnude e dow tule ceene daande maayo ñaamo.
== Inde ==
Konngol Soummam ngol ko mbayliigu helmere kabyle "assemmam", firti ko "asid". Plinius mawɗo oo hollitiino wonde Soummam ina wiyee Ptolémée "Nasava".<ref>Musee de Sculpture Antique et Moderne consultéd 2015-08-28</ref><ref>Thomas Shaw Voyages dans plusieurs provinces de la Barbarie et du Levant, contenant des observations geographiques, physiques et philologiques sur les royaumes d'Alger et de Tunis, sur la Syrie, l'Egypte et l'Arabie pénétrée (1743)page</ref><ref>Thomas Shaw, Voyage dans plusieurs provinces de la Barbarie et du Levant (1743)</ref><ref>Joseph Guadet Dictionnaire universel abrégé de géographie ancienne compare (Desray, 1820).</ref>
== Tuugnorgal ==
owqqw7mpaunxzsb992jgidjebjgzupd
Maayo Ziz
0
42545
176387
2026-06-25T06:11:31Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Maayo Ziz''' (aarabeere: وادي زيز[1] wadī zīz walla نهر زيز nahr zīz) ko maayo wonngo e fuɗnaange leydi Maruk e leydi Alseri. Nde ummorii ko e koɗli Atlas toowɗo to Maruk, nde rewi ko 282 kiloomeeteer (175 mi) e nder jeereende Saharaa to leydi Alseri. Hay so tawii ndiyam ina taƴa e maayo Ziz, ɓuuɓol maggol ina ɓooyi huutoreede ngam weeɓtinde yah-ngartaa aadee e diiwaan koɗli oo. Gure gonɗe e maayo Ziz ina njeyaa heen: Erakidiya e Erfuud e Si..."
176387
wikitext
text/x-wiki
'''Maayo Ziz''' (aarabeere: وادي زيز[1] wadī zīz walla نهر زيز nahr zīz) ko maayo wonngo e fuɗnaange leydi Maruk e leydi Alseri. Nde ummorii ko e koɗli Atlas toowɗo to Maruk, nde rewi ko 282 kiloomeeteer (175 mi) e nder jeereende Saharaa to leydi Alseri. Hay so tawii ndiyam ina taƴa e maayo Ziz, ɓuuɓol maggol ina ɓooyi huutoreede ngam weeɓtinde yah-ngartaa aadee e diiwaan koɗli oo.
Gure gonɗe e maayo Ziz ina njeyaa heen: Erakidiya e Erfuud e Sijilmassa. Won baraas (baraas Hassan Ad Dakhil) e maayo Ziz sara Errachidia [2] ina rokka ndiyam njareteeɗam e ndiyam ɓuuɓɗam wonande falnde ndee, ina wallita e baraasuuji keewɗi mbayliigu les ngam huutoraade ndema.
== Hakkeeji ndiyam ==
E dow Ziz ina heewi wonde kuulal gootal jowitiingal e hakkeeji ndiyam, ɗo kala wuro e wuro ina jogii hakke huutoraade e ittude ndiyam Ziz no haanirta nii. Sifaa mum, ndiyam ina diwtee e nokkuuji ɓurɗi yooɗde ngam waɗde kanndaa ina ɓuuɓna gese paltoor e gese goɗɗe kam e rokkude kuutoragol nder galleeji.
== Tuugnorgal ==
sywaxg1znsux0ib5im950t5tomz82ge
176388
176387
2026-06-25T06:11:58Z
Nnamadee
11577
176388
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Ziz''' (aarabeere: وادي زيز[1] wadī zīz walla نهر زيز nahr zīz) ko maayo wonngo e fuɗnaange leydi Maruk e leydi Alseri. Nde ummorii ko e koɗli Atlas toowɗo to Maruk, nde rewi ko 282 kiloomeeteer (175 mi) e nder jeereende Saharaa to leydi Alseri. Hay so tawii ndiyam ina taƴa e maayo Ziz, ɓuuɓol maggol ina ɓooyi huutoreede ngam weeɓtinde yah-ngartaa aadee e diiwaan koɗli oo.
Gure gonɗe e maayo Ziz ina njeyaa heen: Erakidiya e Erfuud e Sijilmassa. Won baraas (baraas Hassan Ad Dakhil) e maayo Ziz sara Errachidia [2] ina rokka ndiyam njareteeɗam e ndiyam ɓuuɓɗam wonande falnde ndee, ina wallita e baraasuuji keewɗi mbayliigu les ngam huutoraade ndema.
== Hakkeeji ndiyam ==
E dow Ziz ina heewi wonde kuulal gootal jowitiingal e hakkeeji ndiyam, ɗo kala wuro e wuro ina jogii hakke huutoraade e ittude ndiyam Ziz no haanirta nii. Sifaa mum, ndiyam ina diwtee e nokkuuji ɓurɗi yooɗde ngam waɗde kanndaa ina ɓuuɓna gese paltoor e gese goɗɗe kam e rokkude kuutoragol nder galleeji.
== Tuugnorgal ==
f6q7stfmryptgpkef3zvojayog04y2g
176389
176388
2026-06-25T06:15:08Z
Nnamadee
11577
176389
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Ziz''' (aarabeere:<ref>"مطعم يُحوّل حياة سكان "وادي زيز" إلى جحيم". ''Hespress'' (in Arabic). Retrieved 2020-05-05.</ref> وادي زيز wadī zīz walla نهر زيز nahr zīz) ko maayo wonngo e fuɗnaange leydi Maruk e leydi Alseri. Nde ummorii ko e koɗli Atlas toowɗo to Maruk, nde rewi ko 282 kiloomeeteer (175 mi) e nder jeereende Saharaa to leydi Alseri. Hay so tawii ndiyam ina taƴa e maayo Ziz, ɓuuɓol maggol ina ɓooyi huutoreede ngam weeɓtinde yah-ngartaa aadee e diiwaan koɗli oo.
Gure gonɗe e maayo Ziz ina njeyaa heen: Erakidiya e Erfuud e Sijilmassa. Won baraas (baraas Hassan Ad Dakhil) e maayo Ziz sara Errachidia [2] ina rokka ndiyam njareteeɗam e ndiyam ɓuuɓɗam wonande falnde ndee, ina wallita e baraasuuji keewɗi mbayliigu les ngam huutoraade ndema.
== Hakkeeji ndiyam ==
E dow Ziz ina heewi wonde kuulal gootal jowitiingal e hakkeeji ndiyam, ɗo kala wuro e wuro ina jogii hakke huutoraade e ittude ndiyam Ziz no haanirta nii. Sifaa mum, ndiyam ina diwtee e nokkuuji ɓurɗi yooɗde ngam waɗde kanndaa ina ɓuuɓna gese paltoor e gese goɗɗe kam e rokkude kuutoragol nder galleeji.
== Tuugnorgal ==
6nlpmgw02jlr0r0hs7kc0lo70mb6l1v
176390
176389
2026-06-25T06:15:47Z
Nnamadee
11577
176390
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Ziz''' (aarabeere:<ref>"مطعم يُحوّل حياة سكان "وادي زيز" إلى جحيم". ''Hespress'' (in Arabic). Retrieved 2020-05-05.</ref> وادي زيز wadī zīz walla نهر زيز nahr zīz) ko maayo wonngo e fuɗnaange leydi Maruk e leydi Alseri. Nde ummorii ko e koɗli Atlas toowɗo to Maruk, nde rewi ko 282 kiloomeeteer (175 mi) e nder jeereende Saharaa to leydi Alseri. Hay so tawii ndiyam ina taƴa e maayo Ziz, ɓuuɓol maggol ina ɓooyi huutoreede ngam weeɓtinde yah-ngartaa aadee e diiwaan koɗli oo.
Gure gonɗe e maayo Ziz ina njeyaa heen: Erakidiya e Erfuud e Sijilmassa. Won baraas (baraas Hassan Ad Dakhil) e maayo Ziz sara Errachidia<ref>"Ziz River". ''Encyclopædia Britannica on line''. Encyclopædia Britannica, Inc. Archived from the original on 2008-06-16. Retrieved 2007-11-25.</ref> ina rokka ndiyam njareteeɗam e ndiyam ɓuuɓɗam wonande falnde ndee, ina wallita e baraasuuji keewɗi mbayliigu les ngam huutoraade ndema.
== Hakkeeji ndiyam ==
E dow Ziz ina heewi wonde kuulal gootal jowitiingal e hakkeeji ndiyam, ɗo kala wuro e wuro ina jogii hakke huutoraade e ittude ndiyam Ziz no haanirta nii. Sifaa mum, ndiyam ina diwtee e nokkuuji ɓurɗi yooɗde ngam waɗde kanndaa ina ɓuuɓna gese paltoor e gese goɗɗe kam e rokkude kuutoragol nder galleeji.
== Tuugnorgal ==
97ymrh4len0ulz80of89at25xsr4nay
Ladde Fetsara
0
42546
176391
2026-06-25T06:19:05Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaa..."
176391
wikitext
text/x-wiki
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
ok1058nzcdgxnev6dndw3oaj3e3k2ya
176392
176391
2026-06-25T06:19:55Z
Nnamadee
11577
176392
wikitext
text/x-wiki
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
nfr8dhop55qk6z8atwfqai1p854frpt
176393
176392
2026-06-25T06:20:50Z
Nnamadee
11577
176393
wikitext
text/x-wiki
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
6av0ctw7d8h1lgmw9fs801nihfjy4xr
176394
176393
2026-06-25T06:21:36Z
Nnamadee
11577
176394
wikitext
text/x-wiki
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
2uyamlow2pjnrm0ufjtc6kawn10n3p7
176395
176394
2026-06-25T06:22:35Z
Nnamadee
11577
176395
wikitext
text/x-wiki
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi ===
sfevmfl4kh8w8lji87jznh2u8lw8opc
176396
176395
2026-06-25T06:24:14Z
Nnamadee
11577
176396
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
1qm3ym7zt8uqatvncqxv7e4ggip7y1y
176397
176396
2026-06-25T06:25:47Z
Nnamadee
11577
176397
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
ra7exfyaktbak8hbox630hpu3gyuc6d
176398
176397
2026-06-25T06:26:24Z
Nnamadee
11577
176398
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
q7wg1g4q22djupgv2tf3817emsac30s
176399
176398
2026-06-25T06:27:15Z
Nnamadee
11577
176399
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
=== Kalite leydi ===
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
dprx5g0caydeed9849ch0wip852arlz
176400
176399
2026-06-25T06:28:57Z
Nnamadee
11577
176400
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
2wbhicwilu9suz84b2j4n0yiuyc5b0h
176401
176400
2026-06-25T06:30:51Z
Nnamadee
11577
176401
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.[2] Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
2uuowbswkrtyafqhzg8gj90u6f1ynju
176402
176401
2026-06-25T07:52:18Z
Nnamadee
11577
176402
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.[3] E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
lvd7o1b17aib55jvcbu94ckvse99dcv
176403
176402
2026-06-25T07:52:53Z
Nnamadee
11577
176403
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.[4]
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
2biybfufgb6arj2ligzlruxvgvc08dl
176404
176403
2026-06-25T07:53:27Z
Nnamadee
11577
176404
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref>Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.[4]
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
7tmo6vz5ecfia312icoe1vd42qfbxnt
176405
176404
2026-06-25T07:53:57Z
Nnamadee
11577
176405
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref name=":0">Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.[4] Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.<ref name=":0" />
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
29qme3h8i8d8ucvstbh3hgqtw0ri932
176406
176405
2026-06-25T07:54:37Z
Nnamadee
11577
176406
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref name=":0">Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde[4]. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.<ref>Travers 1958, p. 261.</ref> Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.<ref name=":0" />
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
8uhy2p93zv6w6qibfyfvbh3ihkhwyyh
176407
176406
2026-06-25T07:54:59Z
Nnamadee
11577
176407
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref name=":0">Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde<ref name=":0" />. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.[5][a] E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.<ref>Travers 1958, p. 261.</ref> Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.<ref name=":0" />
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
cfgiux5c6okut1hxoaj9uzbstjki3mh
176408
176407
2026-06-25T07:55:58Z
Nnamadee
11577
176408
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref name=":0">Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde<ref name=":0" />. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.<ref>Davis 2007, p. 227.</ref> E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.<ref>Travers 1958, p. 261.</ref> Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.<ref name=":0" />
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo [7]. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
tjxlb5yf5g8r63efspcxudyn4wz8070
176409
176408
2026-06-25T07:57:15Z
Nnamadee
11577
176409
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ladde Fetzara''' woni ko to fuɗnaange-rewo leydi Alseri, 18 km (11 mi) fuɗnaange-rewo wuro Annaba. Njaajeendi mayri ko 17 km (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 km (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange, tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Nde limtaa ko e dow laabi e nder nokku "Ramsar", tawi ina jeyaa heen reende ooɗoo nokku. Wiɗtooji keewɗi mbaɗaa e ndiyam e leydi diiwaan Fetzara [1-7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mbaɗaama ngam yuurnitaade salndu nduu e teeŋtinde iwdi mum e geɗe laawɗinaaɗe ɗum. Faandaare mawnde ndee zoo wizto ko yuurnitaade sifaaji leydi e nder maayo Fetzara ngo fenaande salinirde ndee toɗɗii e wizto mbayliigu mum e luggiɗde. Sammbaaji ɗii ƴettaa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0–20 cm e 20–40 cm) e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara, tawi ko 16 sammbaaji. Njiylawu oo hollitii wonde salinirde leydi ndii yettiima ɗo tolnii e fuɗnaange-rewo (diiwaan Wadi Zied) e fuɗnaange-rewo maayo (diiwaan Cheurfa) tawi ko ɓuri heewde e faccirooji kuloriid sodium-kemikal.
== Wakere ==
[[File:Geographic situation of Fetzara Lake.png|thumb|Geographic situation of Fetzara Lake]]
Lake Fetzara ina woni 18 km to fuɗnaange-rewo wuro Annaba to fuɗnaange-rewo toowngo Alseri. Ko kiloomeeteeruuji 17 (11 mi) tuggi fuɗnaange haa hirnaange e 13 kiloomeeteer (8,1 mi) tuggi worgo haa fuɗnaange tawi njaajeendi mayri ko hedde 18 600 ektaar (46 000 ektaar). Oo nokku ina jogii weeyo Mediteraane, tawi ina waɗi yontaaji ɗiɗi ceertuɗi : heen sahaaji ina ɓuuɓi, goɗɗo oo ina yoori. Ndiyam maayo ngoo ko juutngo fawaade e tiiɗnaare dumunna toɓo ngo fawii ko e mum ko famɗi fof, ko ɓuri heewde ko nokkuuji ko ina tolnoo e 13000 ha leydi ndi ɓuuɓnata e nder ndunngu, ina waɗa kadi laddeeji mawɗi. Heɓde laawol mawngol e nder maayo ngoo gila fuɗnaange haa fuɗnaange ina addana ndiyam ɗam ɓuuɓde, kono ina famɗi ɗo ndiyam ɗam yaltinta e nder ndunngu.
Ganndo leydi biyeteeɗo Henri Fournel yiytii ɓulli magnetit sara porto Bone e hitaande 1843.<ref>Iron and Steel Institute 1880, p. 252.</ref> Mineraal oo ina woɗɗi Bone fotde 35 km e nder tufnde Mokta sara maayo Fetzara to les ŋoral koɗki ummoraade fuɗnaange haa worgo, caggal ɗuum ina wirna fuɗnaange porto Bone. Innde "Mokta-el-Hadid" (paas njamndi) hollitii wonde desorɗe njamndi ina ɓooyi anndaade, kono alaa ko holliti wonde nde golloraama ko adii jarribooji tokoosi gadani e hitaande 1840.<ref>Mining Journal 1878, p. 438.</ref> E oon sahaa, tooweeki maayo ngoo ina waawi yettaade 16 meeteer (52 ft) e ndunngu, tawi njaajeendi mum ko 14 000 ektaar (35 000 ektaar). Leydi ndii ina keerorii e ƴiye e ƴiye, ina huutoree ngam ɓuuɓnude colli dillooji, ina heewi liɗɗi.<ref name=":0">Travers 1958, p. 261.</ref>
Leydi ndii ina sikkaa ko ɓuuɓri, kadi ko 16 kiloomeeteer (9,9 mi) laawol ɓuuɓngol ngol ilnata e nder Oued Meboudja, kono hay so tawii Société Générale Algérienne (SGA) ina joginoo hakkeeji e daande maayo ngoo to bannge worgo e fuɗnaange, ɗum waɗaani hay huunde<ref name=":0" />. E kitaale 1870 sosiyetee ministeer oo aawi leɗɗe eukaliptus keewɗe e saraaji maayo Fetzara, kono ɗe fof mbaraa ko ndiyam lamɗam ɓuuɓɗam ummoraade e maayo ngoo.<ref>Davis 2007, p. 227.</ref> E hitaande 1877 sosiyetee Mokta El Hadid heɓi yamiroore ɓuuɓnude maayo ngoo ngam ustude njoɓdi leydi ndi ɓe keɓi ndii. Laabi ina ummoo e hakkunde maayo ngoo, ina taƴa 22 meeteer (72 ft) bannge hirnaange, ina njahda e Meboudja. Toowgol leydi ndii ustii haa 12 meeteer (39 ft) e hitaande 1880, kono maayo ngoo ina heddii e ɓuuɓde e ndunngu.<ref>Travers 1958, p. 261.</ref> Caggal hitaande 1903 sosiyetee oo rokki hakkeeji mum e maayo Fetzara e koloñaal SGA, o ƴetti golle ɗee, o timmini ɗum e hitaande 1935.<ref name=":0" />
== Kalite leydi ==
[[File:Distribution of soils classes of Fetzara Lake.png|thumb|Distribution of soils classes of Fetzara Lake]]
Kalite leydi ndii siifaama ko batte sifaaji mum fisik, kemikal e biyoloji, baawzi addande mawnugol e vamtaare gese, regle e limto vursugol ndiyam e nder weeyo e golloraade no pompe filtirde feewde e mborosaaji. Kalitee leydi ina hollita mbaawka mum jogaade e yaltinde ndiyam e ñamri ngam hisnude keewal mum e reentaade batte golle baawɗe addande ɗum bonnude. Ina laaɓi wonde moƴƴere leydi feewde e kuutoragol dottaangol fawii ko e sifaaji ndernderiiji weeyo e weeyo e kuutoragol mum e yimɓe.
=== Maandolji ===
[[File:Inventory Map of sampling points-.png|thumb|Inventory Map of sampling points-]]
Leyɗeele maayo Fetzara ɗee ko huunde nde wiɗtooji keewɗi mbaɗi ngam ƴellitde ndema, ɗe fof kollirii kala ko ina addana ɗe huutoraade ɗum en ko wayi no salinization e hydromorphy [1, 2, 3, e 7]. Ɗeeɗoo wiɗtooji mballitii renndinde leyɗeele ɗee e nder cate nay : leydi ɓurndi famɗude ƴellitaare ndi iwdi mum wonaa kilimatiseer, ndi ummorii ko e ɓuuɓri, e ɓuuɓri koloñaal e alluwal, woni vertisol ; ɓuuɓri alluvial jogiindi loope toowɗe no yooro arirta e weeɓde ɓuuɓde ; leydi hidromorfik e leydi halomorfik jogiindi salte toownde.
=== Kaɓirɗe e laabi ===
[[File:Variation of electrical conductivity.png|thumb|Variation of electrical conductivity]]
Sammbagol ngol waɗiraa ko e laabi ɗiɗi gadani ɗii (0 – 20 cm e 20 – 40 cm) sabu, e ooɗoo tolno, ko mbayliigu iyon ɓurngu teeŋtude waɗata. Ɗe mbaɗaa ko e nokkuuji jeetati saraaji maayo Fetzara walla ko ina tolnoo e 16 sample.
Sammbaaji leydi zi njoornaama haa leydi ndi henndu laaɓndu, zi njuppaama haa 2 mm ngam hevaade tovo ngo huutortee e denndaangal wiztooji kemikal e fisik-kemikal. Anndugol leydi ngol wazaama ko feewti e vursugol, vursugol, karbon e vursugol, pH, vursugol kuuraa e salteeji vursugol. Ɗeeɗoo sifaaji keɓaama e laabi ƴeewndo hannde e nder ganndal leydi.
=== Njeñtudi e yeewtere ===
=== Sifaa ɓalli leydi ndii ===
Sifaa fisik leydi ndi salte ɓuuɓɗe toɗɗii ina feeñnina e waylooji teskaaɗi ɗii. Sifaa leydi maayo Fetzara ko sifaa prismatik haa e mbaydi koloñaal, ɗeen sifaaji ko ɗi leydi ndi salteende toɗɗii. Leydi maayo Fetzara ina maantiniri ɓuuɓri goonga fotde 2,31 g/cm3, ɓuuɓri hakkundeeri fotde 33%, permeabiliteeji e ko ɓuri heewde ina famɗi 2 cm / h, pH ina famɗi seeɗa haa alkali (5,65 haa 7,93), e ɓuuɓri mbaylaandi no feewi (7.2%) to6.0%. Evolution majji ina ɓadii no feewi cirƴam ndiyam, e ilam ɓuuɓɗam e ndunngu.
=== Janngude salndu leydi ===
Wiɗtooji ɓennuɗi ɗii kollitii wonde salinirde ndee ina teskaa e fuɗnaange, fuɗnaange e fuɗnaange-rewo maayo Fetzara. Hirnaange e hakkunde maayo ngoo ina wayi no ko nokkuuji ɗi salteeji ɗii njibini seeɗa sabu yahdu salteeji feewde e periferik e desalination maayo hakkundeejo ngoo. Hakindo njuuteendi kuuraa e nder weeyo ngo ko hedde 1534 μs/cm wonande laral 0–20 cm, e 2577 μs/cm wonande laral goɗngal ngal 20–40 cm, ko ɗum hollirta mbayliigu mawngu no feewi hakkunde laral ɗiɗmal ngal tawa ina waɗi ɓuuɓri ɓuuɓndi e nder luggiɗde.
Leydi ndii ina waawi heɓtaade caɗeele salte sabu woodgol ɓuuɓri ɓuuɓndi, sodium walla ɗiɗi fof e sahaa gooto. Ko ɓuri heewde e salteeji ɓuuɓɗi ɗii ko, Ca++, Mg++, K+, Na+, Cl-, SO4—e HCO3- (Taƴre 2).
=== Ƴeewndo komponenteeji mawɗi. ===
{|
|[[File:Physical and chemical methods of soil analysis.png|thumb|Physical and chemical methods of soil analysis]]
|[[File:Principal component analysis of soil in the Fetzara region.png|thumb|Principal component analysis of soil in the Fetzara region]]
|[[File:Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake.png|thumb|Results of chemical analysis of soil solutions in Fetzara Lake]]
|}
Teskagol taarik korrelaasiyoŋ mo jokkere enɗam ɗiɗi F1 e F2 mbaɗi, en kollitii wonde faktoriyaal F1 ina hollita 72,40% e mbayliigu nguu (Natal 5). E dow ngool ŋorol, ɓuuɓri ɓuuɓndi (Ca++, Mg++, Na+, Cl-, SO4—e EC) ina luurdi e HCO3-ko ɗum woni alkali karbonaat. Ko ɗum aksiyoŋ mo ina gasa tawa ina hollita e sahaa gooto feere salinization toɗɗiinde won e sifaaji leydi e alkalinaasiyoŋ ƴellitoowo e dow goɗɗe [10].
Aksiyoŋ ɗiɗaɓo F2, ko 12,29% e mbayliigu nguu, ina luurdi e salteeji ɓuuɓɗi ɗii e alkaliniteer, pH e K+. Ina waawi hollirde geɗe salndugol e alkalinaasiyoŋ. Kono kadi feere fiɓnde K+ e won e miniraaji loope, yeddaaka. Peccitagol yimɓe ina addana en yiytude pelle tati pelle ; fedde adannde ndee G1 (S3, S4, S8, S11, S12 e S16) ina maantini e ɓuuɓri miniraal, nde luurdi e fedde ɗiɗmere G2 (S6, S7, S14 e S15) tawa ina lomtoo ɓuuɓri miniraal ɓurndi famɗude. Fedde tataɓere G3 (S1, S2, S9 e S10) ina waɗi ɓuuɓri gonndi e bikarbonaat.
== Tuugnorgal ==
oeya9nfrmqss5199q8ifi1tlnohjy7b
Laana Akfadou
0
42547
176410
2026-06-25T08:01:16Z
Nnamadee
11577
Created page with "'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe. == Yiyngo == Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1] Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde..."
176410
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
83evshn91t0od7xh7trv7440x6dfbmi
176411
176410
2026-06-25T08:01:50Z
Nnamadee
11577
176411
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
reyklq9xtusz0pw3siqafd0klqx1mjq
176412
176411
2026-06-25T08:02:40Z
Nnamadee
11577
176412
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
odry65z65vj3u9uxv8vahv6br4owzrs
176413
176412
2026-06-25T08:05:08Z
Nnamadee
11577
176413
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
48lb6xijaptx02h7uycvlt5abdee2ze
176414
176413
2026-06-25T08:07:16Z
Nnamadee
11577
176414
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
t64apgukijhvt965idm1nd3t6jnhe8b
176415
176414
2026-06-25T08:11:31Z
Nnamadee
11577
176415
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
3t7dwieot4c96ydu8f2sxcdyez9h7a6
176416
176415
2026-06-25T08:12:37Z
Nnamadee
11577
176416
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
bdfsvunhw9a0ibltcc9dwtr3jnaqjjb
176417
176416
2026-06-25T08:13:09Z
Nnamadee
11577
176417
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
17918vdt251bajb685dczb67xsxjp8g
176418
176417
2026-06-25T08:14:50Z
Nnamadee
11577
176418
wikitext
text/x-wiki
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
phr2ae170j18ajnmx4xs3i3ta5cj66c
176419
176418
2026-06-25T08:16:21Z
Nnamadee
11577
176419
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.[1]
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
rxn9gw0o24frghkh4x16u8gc5cgs5de
176420
176419
2026-06-25T08:17:31Z
Nnamadee
11577
176420
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.[2]
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
e5v9toqdhie9fsch2i0tth4nsr50wys
176421
176420
2026-06-25T08:18:00Z
Nnamadee
11577
176421
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.[3]
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
8wdxsuepylymfm5nuyydatdm9nc68vr
176422
176421
2026-06-25T08:18:26Z
Nnamadee
11577
176422
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.[4]
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
tc90srgujwwdg2h1ot1lh40lfnfqof0
176423
176422
2026-06-25T08:18:52Z
Nnamadee
11577
176423
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.[5]
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
rc54bx772pie79l444m8s4bh2dy1uou
176424
176423
2026-06-25T08:19:18Z
Nnamadee
11577
176424
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.[6]
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
rxd1eoj5ofum9xxao2chmixlynxtthy
176425
176424
2026-06-25T08:19:50Z
Nnamadee
11577
176425
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.[7]
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
1uim44zodt76m7g5f2f9yzu3wcpp2u9
176426
176425
2026-06-25T08:20:46Z
Nnamadee
11577
176426
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.[8] Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
mnqrif7e4p6wusnoromasynakl10t67
176427
176426
2026-06-25T08:21:30Z
Nnamadee
11577
176427
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.[9] Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
avrz5kvooeo4jaleceuig9m4h0h6mjj
176428
176427
2026-06-25T08:22:05Z
Nnamadee
11577
176428
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.<ref>Animals are going extinct in Algeria: This is how Barbary deer and gazelles escape to Tunisia Archived November 13, 2017, at Wayback Machine.</ref> Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.[10]
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
nfcsihth6x2lo02bkjiey5m7spiijld
176429
176428
2026-06-25T08:22:38Z
Nnamadee
11577
176429
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.<ref>Animals are going extinct in Algeria: This is how Barbary deer and gazelles escape to Tunisia Archived November 13, 2017, at Wayback Machine.</ref> Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.<ref>Accueil-Université Mouloud Mammeri de Tizi Ouzou Archived May 15, 2013, at Wayback Machine.</ref>
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.[11]
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
ou2h7qb75mvmveuxmeugtkff7vkjm1g
176430
176429
2026-06-25T08:23:38Z
Nnamadee
11577
176430
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.<ref>Animals are going extinct in Algeria: This is how Barbary deer and gazelles escape to Tunisia Archived November 13, 2017, at Wayback Machine.</ref> Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.<ref>Accueil-Université Mouloud Mammeri de Tizi Ouzou Archived May 15, 2013, at Wayback Machine.</ref>
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.<ref><nowiki>https://web.archive.org/web/20170202035744/http://www.univ-bejaia.dz/documents/sortie%20ver%20lac%20noir.pdf</nowiki>. Archived from the original (PDF) on 2017-02-02.</ref>
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.[12] Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
13iw2y2co7are1xu38en7fvqancs1fs
176431
176430
2026-06-25T08:25:26Z
Nnamadee
11577
176431
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.<ref>Animals are going extinct in Algeria: This is how Barbary deer and gazelles escape to Tunisia Archived November 13, 2017, at Wayback Machine.</ref> Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.<ref>Accueil-Université Mouloud Mammeri de Tizi Ouzou Archived May 15, 2013, at Wayback Machine.</ref>
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.<ref><nowiki>https://web.archive.org/web/20170202035744/http://www.univ-bejaia.dz/documents/sortie%20ver%20lac%20noir.pdf</nowiki>. Archived from the original (PDF) on 2017-02-02.</ref>
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.<ref>"TerraServer - Viewer Aerial Photos & Satellite Images - The Leader In Online Imagery". terraserver.com. Archived from the original on 2016-03-10. Accessed April 27, 2016. Archived March 10, 2016 at Wayback Machine.</ref> Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.[13]
== Tuugnorgal ==
30ijpduza1qbcgcbjidx6fgqpvufrjx
176432
176431
2026-06-25T08:26:00Z
Nnamadee
11577
176432
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Laana Akfadou''', anndiraande kadi Lake ɓaleejo, ina woni e nder koye Djurdjura, e nder keeri nokku biyeteeɗo Djurdjura. O woni ko hakkunde diiwaan Alseri biyeteeɗo Tizi Uzzu e Béjaïe.
== Yiyngo ==
Lake ɓaleejo, ganndiraaɗo nokku oo e ɗemngal berbeer "Oqlimim Afrakan", woni ko e ladde Akfadou, sara laawol ngenndiwal 34. Ina teskaa e keewal leɗɗe ƴiye.<ref>Djazairess : Tizi-Ouzou / Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 02, 2017 at Wayback Machine.</ref>
Oqlimim Afrakan woni ko e tooweeki 1 200 meeter, ko nokku keewɗo yimɓe yiɗɓe tagoodi yiɗɓe dogde e nguurndam wuro.<ref>About : The Black Lake of Akfadou, the Jewel of the Djerjara, is an eye-catching gem Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Leydi ndii ina waɗi ektaaruuji 3, ina waɗi ektaaruuji 3 e luggiɗde ko ina tolnoo e meeter gooto, ina hollira keewal colours. Ina jeyaa e ɗeen : bulo asamaan, daneejo ummoraade e duule, e ɓaleejo ɓaleejo ummoraade e leɗɗe ƴiye taariiɗe ɗum banngeeji kala.<ref>Interesting : Recreational space and neglected forest wealth Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Barrier artificiel feewnaama bannge gooto e maayo ngoo ngam hisnude tolno ndiyam keeriiɗo. Heɓde leɗɗe ɗe ngonti feccere e nder maayo ngoo.<ref>Algérie Presse Service - Virée au Lac Noir de l'Akfadou : une invitation au repos Archived February 2, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Otooji, ina heen otooji e minibusuuji, ina njooɗii e saraaji maayo ngoo caggal nde ɗi kuutorii ngam nawde turismaaɓe ummoriiɓe e dowlaaji hoɗdiiɓe arooɓe piknik e saraaji maggo. Iwdiiji, pelle sehilaaɓe, e yahooɓe ina ɗaɓɓa fooftere e nguleeki les ɓuuɓri leɗɗe e nder nokku hee.<ref>About : The "Black Lake" in the Akvado Forest. A virgin nature that enchants visitors Archived February 02, 2017, at Wayback Machine.</ref>
Ina woodi kadi paabi diwtuɗi hoɗɓe e nokku hee. Lekki ki yani e ndiyam ina jogii ƴiye mawɗe ɗe hoɗɓe mbiyata "dinosaur". Ko ɗum jeyi e taali Oqlimim Afrakan.
Nokku arkewolosi wuro Mahaqa, ummoriiɗo e jamaanu Roomnaaɓe walla ko ɓuri ɗum ɓooyde, ina wiyee e nokku hee "Akham Ojhali", ina hollita cukaagu arkewolosi e daartol, sirluuji mum ina keddii e udditde annduɓe.<ref>A tour to the Black Lake in Akvado: An invitation to rest Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
== Maandolji ==
{| class="wikitable sortable"
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" |
|-
!01
|Provinces
|[[Tizi Ouzou Province|Tizi Ouzou]] and [[Béjaïa Province|Béjaïa]]
|-
!02
|Coordinates
|36.6963711°N 4.6027409°E
|-
!03
|Altitude
|1,200 m (3,937 ft)
|-
!04
|Length
|200 m (656 ft)
|-
!05
|Width
|150 m (492 feet)
|-
!06
|Area
|3 ha (7.413 acres)
|-
!07
|Depth
|1 m (39 inches)
|}
== Keewceeral ekolosii ==
=== Leɗɗe ===
Leɗɗe keewɗe ina njibina e saraaji maayo Akfadou.<ref><nowiki>http://www.jle.com/download/sec-266541-diversite_floristique_de_la_kabylie_des_babors_algerie_--WicTlH8AAQEAAA-SwUsAAAAK-a.pdf</nowiki> Archived 2020-08-19 at Wayback Machine.</ref>
<gallery>
File:Abies numidica 02 by Line1.jpg|[[Abies numidica]]
File:Picea abies.jpg|[[Fir]]
File:Pinus sylvestris Glenmuick.jpg|[[Pinus sylvestris]]
File:Pins d'alep.jpeg|[[Pinus halepensis]]
File:Forest in Bulgaria near Dundukovo dam.jpg|[[Pinus nigra]]
File:Crw 1691-web.jpg|Coultry pine
File:R'as Al-matn pine forest-Lebanon.jpg|[[Stone pine]]
File:Khénifra-cèdre.jpeg|[[Cedrus atlantica]]
File:Cork Trees Ubrique.jpg|[[Quercus suber]]
File:Grib skov.jpg|[[Fagus sylvatica]]
</gallery>
=== Barbariijo ===
[[File:Cervus elaphus barbarus, Tierpark Berlin, 523-629.jpg|thumb|[[Barbary stag]]]]
Ɓoornugol Barbary walla Ɓoornugol Atlas ko nokku keewɗo e diiwaan Akvado, woni ko sara maayo ɓaleejo. Ina seerti e ɓanndu mum ɓuuɓndu e ɓuuɓri ɓaleeri, ina maantiniri ɗum e woodde maandeeji daneeji e dow ɓalndu.<ref>New Day - Efforts to save the Barbary deer from extinction at the hands of poachers Archived February 07, 2017, at Wayback Machine.</ref> Ko kañum tan woni tergal e fedde stag endemik e Alseri, hollirta ɓurondiral e nokkuuji denndaaɗi, ɓuuɓɗi e laddeeji ciftorɗi toowɗi Akvado.<ref>Animals are going extinct in Algeria: This is how Barbary deer and gazelles escape to Tunisia Archived November 13, 2017, at Wayback Machine.</ref> Muuñal ngal ina sikkaa ina waawi majjude sabu dogde kosam maggal, e laral maggal, e yeeyde ƴiye maggal, ko ɗum addani ngal ustaade no feewi haa ngal ɓadtii majjude e hitaande 2004.<ref>Accueil-Université Mouloud Mammeri de Tizi Ouzou Archived May 15, 2013, at Wayback Machine.</ref>
Eɓɓaande artirde ƴiye Barbary e nder leydi Alseri fuɗɗorii ko e ummital ƴiye Barbary e ɓiɓɓe mum en, tawi ko Departemaa Laddeeji Alseri e ballondiral e Centre de Développement de la Hunse to Zeralda, tawaaɗo e diiwaan Taras to tooweeki e nder muubilite Zeitouna. Nokku naatgol ngol ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe joyi ektaar.<ref><nowiki>https://web.archive.org/web/20170202035744/http://www.univ-bejaia.dz/documents/sortie%20ver%20lac%20noir.pdf</nowiki>. Archived from the original (PDF) on 2017-02-02.</ref>
Deer oo ina wondi e mborosaaji keewɗi, ina jeyaa heen liyon Barbary, lewru Afrik, e beer Atlas. Ko sakkitii koo jooni majjii, gadanol ngol majjii e nder ladde, gadanol ngol ina wondi e baasal mawngal.
Barbary stag ko lekki ñaamoowo huɗo, ñaamoowo ɓiɓɓe leɗɗe e kosam. Ina hoɗi e laddeeji ƴiye e korka. Mudda jibinannde ina wona lebbi jeetati, jibinannde ina waɗa hakkunde lewru abriil e lewru suwee.
E ɗii duuɓi cakkitiiɗi, Alseri fuɗɗiima peeje ngam newnude naatgol ooɗoo sifaa. Ina jeyaa e ɗeen sosde nokku liɗɗi biyeteeɗo Zeralda, toppitiiɗo ƴeewtaade e ɓeydude ngonka nguurndam maɓɓe, tawi faandaare mum ko haɗde ɗum en majjude. Yanti heen, rezerw toɗɗaama ngam janngude mboros Barbary, mborosaaji nay keɓaama e zoo ceertuɗi e nayi goɗɗi ummoriiɗi e rezerwuuji Mascara e El Kalaa. Caggal ɗuum, o jibinii ko ina tolnoo e 21 neɗɗo, heen huunde huutoraa ko ngam artirde deer e nder ladde Akfadou, nokku ɗo o woni ɗoo. Njeñtudi ndii ina weltini, ko ɗum seedaa e jibinannde nagge ladde tati %100/100.
=== Makaak barbari ===
Makaak Barbary ko leñol hoɗngol saraaji maayo ɓaleejo. Teskaama ina ƴaañii e laabi e nokkuuji ɗo yimɓe nguuri ngam yiylaade nguura. E nder jaabawol kulhuli gonɗi e ooɗoo sifaa, laamu Alseri ƴettii peeje keewɗe ngam hisnude nguurndam mum. Ina jeyaa heen waɗde maandeeji e nokkuuji ɗo daaba oo ɓuri heewde, haɗde ñamri maguey e haɗde ɗum jibinde. Ɗum noon ko sabu won e ñameele ɗe ɓowɗi ndokketee ina mbaawi warde. Yanti heen, laamu Alseri fuɗɗiima sosde nokkuuji keewɗi ɗo kullon ladde ngoni ɗoo, ina jeyaa heen nokku biyeteeɗo Taza e nokku biyeteeɗo Goraya mo njiylotoo ko maayo Béjaïa, kam e nokku biyeteeɗo Djurdjura.
=== Mammaluuji goɗɗi ===
Muuñal 22 ina teskaa ina moofta e maayo ɓaleejo Akfadou ngam heɓde nguura.
<gallery>
File:Wildschwein, Nähe Pulverstampftor (cropped).jpg|[[Wild boar]]
File:Sylvilagus floridanus.jpg|[[Rabbit]]
File:Oryctolagus cuniculus Tasmania 2.jpg|[[European rabbit]]
File:Mustela nivalis -British Wildlife Centre-4.jpg|[[Least weasel]]
File:Genetta genetta felina (Wroclaw zoo).JPG|[[Common genet]]
File:Erizo moruno (Atelerix algirus).jpg|[[North African hedgehog]]
File:Porcupine Berlin Zoo.jpg|[[Porcupine]]
File:AfricanWildCat.jpg|[[Wildcat]]
File:Golden wolf small.jpg|[[African wolf]]
File:Fox at the British Wildlife Centre, Newchapel, Surrey - geograph.org.uk - 2221750.jpg|[[Red fox]]
File:Dwarf mongoose Korkeasaari zoo.jpg|[[Mongoose]]
File:Tympanoctomys barrerae.jpg|[[Plains viscacha rat]]
</gallery>
== Wakere ==
Lake Akfadou ina woni hakkunde diiwanuuji Alseri biyeteeɗi Tizi Ouzou e Béjaïe, ina ɓadii ɓuuɓri falnde Soummam. Nokku mayre e nder ladde Akfadou ina addana nde wonde nokku keewɗo faayiida to bannge peeje e nder nokku biyeteeɗo Djurdjura National Park.
Leydi ndii woni ko 43 kiloomeeteer fuɗnaange Bejaïa e 50 kiloomeeteer fuɗnaange Tizi Ouzou, e tufnde Akfadou, 7 kiloomeeteer to fuɗnaange, ina rokka heen mbaydi.<ref>"TerraServer - Viewer Aerial Photos & Satellite Images - The Leader In Online Imagery". terraserver.com. Archived from the original on 2016-03-10. Accessed April 27, 2016. Archived March 10, 2016 at Wayback Machine.</ref> Ladde nde woni ko e nder municipaalitee Adekar, woni ko e nder diiwaan Adekar.<ref>"Panoramio - Photos of the World". panoramio.com. Archived from the original on 2019-04-20. Accessed April 27, 2016. Archived January 19, 2014 at Wayback Machine.</ref>
== Tuugnorgal ==
5vx1q0qyxj4omcsveyfkq1qdsagpmnr
HO Daawiis
0
42548
176433
2026-06-25T08:53:47Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359258073|H. O. Davies]]"
176433
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Hezekiah Oladipo Davies''', QC (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii feewde e jeytaare mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon.
== Daartol galle e balɗe gadane ==
Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro [[Lagos]], to leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) [[Ilesa West|Ilesha]] . Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo . Baaba maako, anndiraaɗo "Muusa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya.
Hakkunde 1911 e 1917, Davies naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to wuro Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti balloowo Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kings, Lago
Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Dr [[Nnamdi Azikiwe]], mo janngi haa janngirde mawnde nde sukaaɓe Methodist, Lagos bee maako, e ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr. Onith Colleges' Akerele .
== Jaŋde toownde ==
HO Davies, malla HOD, bana no o noddirtee, o jeyaa nder Naajeeriya'en arande'en huuwtinirgo taskaram jannguki haa woɗɗi haa Jaami'aare London, o waɗi soobiraaɓe bee laawol man bee bana Lord Denning . O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder fedde [[Eyo Ita]] . O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard .
== Golle politik ==
Davies ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e [[James Churchill Vaughan]], Kofo Abayomi, [[Ernest Ikoli|Ernest Sissei Ikoli]] e Samuel Akisanya . O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e [[Nnamdi Azikiwe]], Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos nde fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM.
Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndii e nder ministeer njulaagu tuggi 1963–1966 e sahaa laamu leydi Nijeer gadano.
== Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. ==
Davies ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams ) teddinaaɓe e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji Ma dufaajo Kenyau, mo Kenyau Ñaawoore fitinaaji wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e hooreejo leydi Amerik garoowo , hono Henry Kissinger, e Zbigniew Brzezinski, gardiiɗo jaagorde kisal ngenndi Amerik . O ardii delegaasiyoŋ Najeriya to Diiso Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e nder lewru Seeɗto 1974, hooreejo HO Davies heɓi njeenaari laamu Farayse hono Chevelier de l’ Ordre national du Mérite ngam ƴellitde jokkondiral hakkunde sosiyeteeji Farayse e Nijeriya, e darnde makko mawnde e semmbinde e semmbinde Total E Petro O direct.
== Tuugnorgal ==
gp3ph7shf2reo8je2pnruczvt945rc2
176434
176433
2026-06-25T08:54:24Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359258073|H. O. Davies]]"
176434
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Hezekiah Oladipo Davies''', QC (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii feewde e jeytaare mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon.<ref>Terhemba Nom AMBE-UVA. NATIONAL OPEN UNIVERSITY OF NIGERIA (NOUN): A HISTORICAL PERSPECTIVE AND CHALLENGES" (PDF). Turkish Online Journal of Distance Education. 8 (1): 6. January 2007. ISSN 1302-6488. Archived from the original (PDF) on 20 September 2008. Retrieved 3 July 2007.</ref>
== Daartol galle e balɗe gadane ==
Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro [[Lagos]], to leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) [[Ilesa West|Ilesha]] . Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo . Baaba maako, anndiraaɗo "Muusa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya.
Hakkunde 1911 e 1917, Davies naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to wuro Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti balloowo Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kings, Lago
Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Dr [[Nnamdi Azikiwe]], mo janngi haa janngirde mawnde nde sukaaɓe Methodist, Lagos bee maako, e ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr. Onith Colleges' Akerele .
== Jaŋde toownde ==
HO Davies, malla HOD, bana no o noddirtee, o jeyaa nder Naajeeriya'en arande'en huuwtinirgo taskaram jannguki haa woɗɗi haa Jaami'aare London, o waɗi soobiraaɓe bee laawol man bee bana Lord Denning . O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder fedde [[Eyo Ita]] . O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard .
== Golle politik ==
Davies ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e [[James Churchill Vaughan]], Kofo Abayomi, [[Ernest Ikoli|Ernest Sissei Ikoli]] e Samuel Akisanya . O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e [[Nnamdi Azikiwe]], Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos nde fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM.
Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndii e nder ministeer njulaagu tuggi 1963–1966 e sahaa laamu leydi Nijeer gadano.
== Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. ==
Davies ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams ) teddinaaɓe e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji Ma dufaajo Kenyau, mo Kenyau Ñaawoore fitinaaji wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e hooreejo leydi Amerik garoowo , hono Henry Kissinger, e Zbigniew Brzezinski, gardiiɗo jaagorde kisal ngenndi Amerik . O ardii delegaasiyoŋ Najeriya to Diiso Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e nder lewru Seeɗto 1974, hooreejo HO Davies heɓi njeenaari laamu Farayse hono Chevelier de l’ Ordre national du Mérite ngam ƴellitde jokkondiral hakkunde sosiyeteeji Farayse e Nijeriya, e darnde makko mawnde e semmbinde e semmbinde Total E Petro O direct.
== Tuugnorgal ==
qzn9awyw89kjh5k0m4ugplv5mstkowy
176435
176434
2026-06-25T08:54:45Z
Sardeeq
14292
176435
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Hezekiah Oladipo Davies''', QC (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii feewde e jeytaare mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon.<ref>Terhemba Nom AMBE-UVA. NATIONAL OPEN UNIVERSITY OF NIGERIA (NOUN): A HISTORICAL PERSPECTIVE AND CHALLENGES" (PDF). Turkish Online Journal of Distance Education. 8 (1): 6. January 2007. ISSN 1302-6488. Archived from the original (PDF) on 20 September 2008. Retrieved 3 July 2007.</ref>
== Daartol galle e balɗe gadane ==
Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro [[Lagos]], to leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) [[Ilesa West|Ilesha]] . Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo . Baaba maako, anndiraaɗo "Muusa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya.
Hakkunde 1911 e 1917, Davies naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to wuro Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti balloowo Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kings, Lago
Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Dr [[Nnamdi Azikiwe]], mo janngi haa janngirde mawnde nde sukaaɓe Methodist, Lagos bee maako, e ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr. Onith Colleges' Akerele .
== Jaŋde toownde ==
HO Davies, malla HOD, bana no o noddirtee, o jeyaa nder Naajeeriya'en arande'en huuwtinirgo taskaram jannguki haa woɗɗi haa Jaami'aare London, o waɗi soobiraaɓe bee laawol man bee bana Lord Denning . O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder fedde [[Eyo Ita]] . O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard .
== Golle politik ==
Davies ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e [[James Churchill Vaughan]], Kofo Abayomi, [[Ernest Ikoli|Ernest Sissei Ikoli]] e Samuel Akisanya . O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e [[Nnamdi Azikiwe]], Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos nde fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM.
Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndii e nder ministeer njulaagu tuggi 1963–1966 e sahaa laamu leydi Nijeer gadano.
== Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. ==
Davies ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams ) teddinaaɓe e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji Ma dufaajo Kenyau, mo Kenyau Ñaawoore fitinaaji wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e hooreejo leydi Amerik garoowo , hono Henry Kissinger, e Zbigniew Brzezinski, gardiiɗo jaagorde kisal ngenndi Amerik . O ardii delegaasiyoŋ Najeriya to Diiso Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e nder lewru Seeɗto 1974, hooreejo HO Davies heɓi njeenaari laamu Farayse hono Chevelier de l’ Ordre national du Mérite ngam ƴellitde jokkondiral hakkunde sosiyeteeji Farayse e Nijeriya, e darnde makko mawnde e semmbinde e semmbinde Total E Petro O direct.
== Tuugnorgal ==
h1hxm82x5254welwyuqtgonpnlg53ko
RBK Okafor
0
42549
176436
2026-06-25T08:55:39Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1191649947|R.B.K. Okafor]]"
176436
wikitext
text/x-wiki
'''Raphael Ben Kechi Okafor''' ko siyaasaajo e njulaagu Naajeeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii Owerri-West e sahaa nde Naajeeriya woni hooreejo leydi ndii . O jeyaa ko e dillere Zikist , o wonnoo ko gardiiɗo parlemaa fedde ndee, ministeer njulaagu , caggal ɗuum ministeer ñaawoore. O woniino jaagorgal njulaagu fedde ndee e dumunna juutɗo e lewru Yarkomaa 1966 hade kuudetaa gaddanoowo Republique gadano oo joofnude. Caggal kuudetaa oo e nder wolde Biafra, o tawtoraama mooftude kaalis ngam wallitde konu Biafra. E kitaale 1970, o wonti njulaagu e njulaagu e innde njulaagu Continental Lines (Afrik) Ltd.
Okafor woni hooreejo lesdi Naajeeriya lesdi Imo nder lesdi Naajeeriya nder lesdi Naajeeriya, nden bo o laati cukko hooreejo lanyol ngol. O anndaa kadi ko e tabitinde maayde Nnamdi Azikiwe nde wonti ko fenaande.<ref>Agency, United States Central Intelligence (January 1965). Daily Report, Foreign Radio Broadcasts.</ref>
== Tuugnorgal ==
0lkwxkil0lf2e4g9h8god5abs0192fi
176437
176436
2026-06-25T08:55:54Z
Sardeeq
14292
176437
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Raphael Ben Kechi Okafor''' ko siyaasaajo e njulaagu Naajeeriya, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii Owerri-West e sahaa nde Naajeeriya woni hooreejo leydi ndii . O jeyaa ko e dillere Zikist , o wonnoo ko gardiiɗo parlemaa fedde ndee, ministeer njulaagu , caggal ɗuum ministeer ñaawoore. O woniino jaagorgal njulaagu fedde ndee e dumunna juutɗo e lewru Yarkomaa 1966 hade kuudetaa gaddanoowo Republique gadano oo joofnude. Caggal kuudetaa oo e nder wolde Biafra, o tawtoraama mooftude kaalis ngam wallitde konu Biafra. E kitaale 1970, o wonti njulaagu e njulaagu e innde njulaagu Continental Lines (Afrik) Ltd.
Okafor woni hooreejo lesdi Naajeeriya lesdi Imo nder lesdi Naajeeriya nder lesdi Naajeeriya, nden bo o laati cukko hooreejo lanyol ngol. O anndaa kadi ko e tabitinde maayde Nnamdi Azikiwe nde wonti ko fenaande.<ref>Agency, United States Central Intelligence (January 1965). Daily Report, Foreign Radio Broadcasts.</ref>
== Tuugnorgal ==
sw2oq3fp2x15ragswu5m2rii6kxsntv
Weronika Nnaji
0
42550
176438
2026-06-25T08:56:25Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1324313846|Veronica Nnaji]]"
176438
wikitext
text/x-wiki
'''Veronica Ogechi Nnaji''' (jibinaa ko 10 lewru Yarkomaa 1940) ko infirmiyee e politikyanke Najeriya. E hitaande 1979 o jeyaa ko e fedde rewɓe tato adannde ƴettude jooɗorɗe mum en e nder suudu sarɗiiji .
== Nguurndam ==
Nnaji jibinaa ko to Umuaka e lewru Yarkomaa 1940, omo jeyaa e ɓiɓɓe njeeɗiɗo remoowo biyeteeɗo Therea Ezendu e njulaagu biyeteeɗo Mathias Ezendu. O janngi ko e Duɗal Rosary Seniiɗo hakkunde 1948 e 1955, <ref name="WW2" /> caggal ɗuum o janngi ko o infirmiyee to opitaal Laamɗo men Lourdes to Ihiala tuggi 1956 haa 1960. <ref name="WW" /> Ndeen o naati Duɗal Higiene to [[Aba]] e Duɗal Cellal to [[Nsukka|N3]] <ref name="WW" /> Caggal ɗuum o golliima to opitaal Amaigbo Joint to Nkwerre hakkunde 1963 e 1965, caggal ɗuum o golliima to galle sukaaɓe ɓe ngalaa yumma to Okwelle haa hitaande 1970. <ref name="WW" /> <ref name="WW2" /> O resii e hitaande 1965, o dañi sukaaɓe njoyo. E hitaande 1974 o wonti joom galle jibinannde. <ref name="WW2" />
E wooteeji parlemaa 1979, Nnaji wonnoo ko kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya to Isu, o suɓaama e suudu sarɗiiji. E bannge Abiola Babatope e Justina Eze, omo jeyaa e rewɓe tato gadane cuɓaaɓe e Parlemaa ngam ƴettude jooɗorɗe mum en ( Esther Soyannwo suɓaama e hitaande 1964 kono ƴettataa jooɗorde mum). [1] O woniino e parlemaa haa hitaande 1983 . [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
0493p0rkwxhqeiri2fxkijz2p70yice
176439
176438
2026-06-25T08:56:39Z
Sardeeq
14292
176439
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Veronica Ogechi Nnaji''' (jibinaa ko 10 lewru Yarkomaa 1940) ko infirmiyee e politikyanke Najeriya. E hitaande 1979 o jeyaa ko e fedde rewɓe tato adannde ƴettude jooɗorɗe mum en e nder suudu sarɗiiji .
== Nguurndam ==
Nnaji jibinaa ko to Umuaka e lewru Yarkomaa 1940, omo jeyaa e ɓiɓɓe njeeɗiɗo remoowo biyeteeɗo Therea Ezendu e njulaagu biyeteeɗo Mathias Ezendu. O janngi ko e Duɗal Rosary Seniiɗo hakkunde 1948 e 1955, <ref name="WW2" /> caggal ɗuum o janngi ko o infirmiyee to opitaal Laamɗo men Lourdes to Ihiala tuggi 1956 haa 1960. <ref name="WW" /> Ndeen o naati Duɗal Higiene to [[Aba]] e Duɗal Cellal to [[Nsukka|N3]] <ref name="WW" /> Caggal ɗuum o golliima to opitaal Amaigbo Joint to Nkwerre hakkunde 1963 e 1965, caggal ɗuum o golliima to galle sukaaɓe ɓe ngalaa yumma to Okwelle haa hitaande 1970. <ref name="WW" /> <ref name="WW2" /> O resii e hitaande 1965, o dañi sukaaɓe njoyo. E hitaande 1974 o wonti joom galle jibinannde. <ref name="WW2" />
E wooteeji parlemaa 1979, Nnaji wonnoo ko kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya to Isu, o suɓaama e suudu sarɗiiji. E bannge Abiola Babatope e Justina Eze, omo jeyaa e rewɓe tato gadane cuɓaaɓe e Parlemaa ngam ƴettude jooɗorɗe mum en ( Esther Soyannwo suɓaama e hitaande 1964 kono ƴettataa jooɗorde mum). [1] O woniino e parlemaa haa hitaande 1983 . [2]
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ehr0f1rla3ad0ydk0x3esxytphwl072
Bayyinaango Sawaba
0
42551
176443
2026-06-25T09:00:00Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359579725|Sawaba Declaration]]"
176443
wikitext
text/x-wiki
'''Bayyinaango kuule Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange''', innitirteeɗo '''Bayyinaango Sawaba''', ko manifesto politik wonande Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange (NEPU).
Ñalnde 8 ut 1950, fedde radikal en ummoriinde to Fuɗnaange Nijeer, wonnooɓe terɗe fedde pinal nde ɓooyaani ko wonti lannda politik wiyeteende Kongres Yimɓe Fuɗnaange (NPC), yaltini bayyinaango Sawaba to Kano . Ndee ɗoo Bayyinaango Kuuɓal addani sosde Dental Progressive Elements Northern, lannda sosiyaalist en ardinooɗe dille luulndiiɗe NPC konservatiif haa nde lanndaaji politik ɗii fof ndartinaa e joofnirde Republique gadano leydi Nijeer . [1] [2] [3]
Hay so tawii NEPU fusii e hitaande 1966, bayyinaango Sawaba heɓtii doole mum e nder Republique ɗiɗmere nde sosnoo Lannda Resndo Leñol (PRP), lannda politik mo annduɓe bannge nano cosi, ina heen wonnooɓe terɗe NEPU. PRP ƴettii ɗeen kuule e nder Porogaraam mum kuuɓtodinɗo.
== Wolde ==
Dental ɓamtaare Elemenji Fuɗnaange ina jogii:
# Ndeke ngonka kulɓiniika e nder njuɓɓudi renndo no woniri hannde e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya nii, alaa ko addani ɗum so wonaa laamu Family Compact ko wiyetee Native Administration e mbaadi mum otokaraasi hannde ndii.
# Ndeke sabu ngool laawol njuɓɓudi laamu bonngol, ngol laamɓe Family Compact mbaɗi, ngol laamu imperiyaalisma Angalteer sosi e ballal timmungal, ina woodi hannde e nder renndo men, luural nafoore, feeñninde hoore mum no hare dental, hakkunde terɗe fedde nde e dow ndeen junngo Naci e ordinateer ‘Talakawa’ e bannge goɗɗo oo.
# Ndeeɗoo luural ina waawi momteede tan ko e rimɗinde Talakawa en e njiimaandi ɓeeɗoo seeɗa ɓurɓe waawde, e waylude Juɓɓule politik otokaraasiije jooni ɗee, mbaɗta ɗum en Juɓɓule Demokaraasi, e waɗde njiimaandi mum en demokaraasi e juuɗe Talakawa en ɓe ngoni tan.
# Ndeke ndee ndimaagu ina foti wonde golle Talakawa en e koye mum en.
# Ndeke no woniri hannde nii, Masiŋaaji laamu, ina heen doole kisal ngenndi ina ngoodi tan ngam hisnude martaba oo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore, Talakawa ina foti yuɓɓinde e nder hakkille e politik ngam heɓtude doole laamu – e nder leydi ndii e nder nokkuuji mum – ngam ndeeɗoo kuutorgal ummoraade e ɗeen masiŋaaji ina mbaawi wonde e dow doole laamu nguu ajennda emancipaasiyoŋ, e liɓgol Birokrasi e martaba otokaraasi.
# Ndeke denndaangal lanndaaji politik ko tan ko hollirde nafoore dental, e no nafoore Talakawa ndee luurdi e nafoore denndaangal taƴe dental mawɓe ɓee fof, ɓaleeɓe e ɓaleeɓe fof, lannda ɗaɓɓoowo rimɗinde Talakawa ina foti wonde e nafoore lannda tooñooɓe ɓee.
# Northern Elements Progressive Union mo woyla Naajeeriya, ngam maajum, laataago lannda siyaasaaku tan nder Talakawa, nasti nder fannu kuugal siyaasaaku pellital ngam ustugo haa nonentit kala lannda naafigaaku e janfaaji lesdi men yumma, nden noddi kala ɓiɓɓe worɓe e rewɓe woyla Naajeeriya ngam moftugo les kuugal maako, ngam ɓe ɗon mari haaje njuɓɓudi njuɓɓudi bonndi ndi haɗata ɓe ɓiɗɓe golle maɓɓe, e wonde BAASOL ina waawi rokkude nokku ƁURƊO WOƊƊUDE, TEŊKERE TO EQUALITY, e MACCUAAƊO politik, faggudu, e renndo to NDIMAAGU.
== Tuugnorgal ==
q4qd1285gcd2gswigvfufvox8bxu4dz
176444
176443
2026-06-25T09:00:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359579725|Sawaba Declaration]]"
176444
wikitext
text/x-wiki
'''Bayyinaango kuule Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange''', innitirteeɗo '''Bayyinaango Sawaba''', ko manifesto politik wonande Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange (NEPU). <ref>Jalingo, Ahmadu (1980). Radical tradition in Northern Nigeria. University of Edinburgh.</ref>
Ñalnde 8 ut 1950, fedde radikal en ummoriinde to Fuɗnaange Nijeer, wonnooɓe terɗe fedde pinal nde ɓooyaani ko wonti lannda politik wiyeteende Kongres Yimɓe Fuɗnaange (NPC), yaltini bayyinaango Sawaba to Kano . Ndee ɗoo Bayyinaango Kuuɓal addani sosde Dental Progressive Elements Northern, lannda sosiyaalist en ardinooɗe dille luulndiiɗe NPC konservatiif haa nde lanndaaji politik ɗii fof ndartinaa e joofnirde Republique gadano leydi Nijeer . [1] [2] [3]
Hay so tawii NEPU fusii e hitaande 1966, bayyinaango Sawaba heɓtii doole mum e nder Republique ɗiɗmere nde sosnoo Lannda Resndo Leñol (PRP), lannda politik mo annduɓe bannge nano cosi, ina heen wonnooɓe terɗe NEPU. PRP ƴettii ɗeen kuule e nder Porogaraam mum kuuɓtodinɗo.
== Wolde ==
Dental ɓamtaare Elemenji Fuɗnaange ina jogii:
# Ndeke ngonka kulɓiniika e nder njuɓɓudi renndo no woniri hannde e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya nii, alaa ko addani ɗum so wonaa laamu Family Compact ko wiyetee Native Administration e mbaadi mum otokaraasi hannde ndii.
# Ndeke sabu ngool laawol njuɓɓudi laamu bonngol, ngol laamɓe Family Compact mbaɗi, ngol laamu imperiyaalisma Angalteer sosi e ballal timmungal, ina woodi hannde e nder renndo men, luural nafoore, feeñninde hoore mum no hare dental, hakkunde terɗe fedde nde e dow ndeen junngo Naci e ordinateer ‘Talakawa’ e bannge goɗɗo oo.
# Ndeeɗoo luural ina waawi momteede tan ko e rimɗinde Talakawa en e njiimaandi ɓeeɗoo seeɗa ɓurɓe waawde, e waylude Juɓɓule politik otokaraasiije jooni ɗee, mbaɗta ɗum en Juɓɓule Demokaraasi, e waɗde njiimaandi mum en demokaraasi e juuɗe Talakawa en ɓe ngoni tan.
# Ndeke ndee ndimaagu ina foti wonde golle Talakawa en e koye mum en.
# Ndeke no woniri hannde nii, Masiŋaaji laamu, ina heen doole kisal ngenndi ina ngoodi tan ngam hisnude martaba oo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore, Talakawa ina foti yuɓɓinde e nder hakkille e politik ngam heɓtude doole laamu – e nder leydi ndii e nder nokkuuji mum – ngam ndeeɗoo kuutorgal ummoraade e ɗeen masiŋaaji ina mbaawi wonde e dow doole laamu nguu ajennda emancipaasiyoŋ, e liɓgol Birokrasi e martaba otokaraasi.
# Ndeke denndaangal lanndaaji politik ko tan ko hollirde nafoore dental, e no nafoore Talakawa ndee luurdi e nafoore denndaangal taƴe dental mawɓe ɓee fof, ɓaleeɓe e ɓaleeɓe fof, lannda ɗaɓɓoowo rimɗinde Talakawa ina foti wonde e nafoore lannda tooñooɓe ɓee.
# Northern Elements Progressive Union mo woyla Naajeeriya, ngam maajum, laataago lannda siyaasaaku tan nder Talakawa, nasti nder fannu kuugal siyaasaaku pellital ngam ustugo haa nonentit kala lannda naafigaaku e janfaaji lesdi men yumma, nden noddi kala ɓiɓɓe worɓe e rewɓe woyla Naajeeriya ngam moftugo les kuugal maako, ngam ɓe ɗon mari haaje njuɓɓudi njuɓɓudi bonndi ndi haɗata ɓe ɓiɗɓe golle maɓɓe, e wonde BAASOL ina waawi rokkude nokku ƁURƊO WOƊƊUDE, TEŊKERE TO EQUALITY, e MACCUAAƊO politik, faggudu, e renndo to NDIMAAGU.
== Tuugnorgal ==
lbzocg40f1nvkocix6aknluanqxqwps
176445
176444
2026-06-25T09:00:51Z
Sardeeq
14292
176445
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bayyinaango kuule Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange''', innitirteeɗo '''Bayyinaango Sawaba''', ko manifesto politik wonande Dental Jaaɓi-haaɗtirde Elemenji Fuɗnaange (NEPU). <ref>Jalingo, Ahmadu (1980). Radical tradition in Northern Nigeria. University of Edinburgh.</ref>
Ñalnde 8 ut 1950, fedde radikal en ummoriinde to Fuɗnaange Nijeer, wonnooɓe terɗe fedde pinal nde ɓooyaani ko wonti lannda politik wiyeteende Kongres Yimɓe Fuɗnaange (NPC), yaltini bayyinaango Sawaba to Kano . Ndee ɗoo Bayyinaango Kuuɓal addani sosde Dental Progressive Elements Northern, lannda sosiyaalist en ardinooɗe dille luulndiiɗe NPC konservatiif haa nde lanndaaji politik ɗii fof ndartinaa e joofnirde Republique gadano leydi Nijeer . [1] [2] [3]
Hay so tawii NEPU fusii e hitaande 1966, bayyinaango Sawaba heɓtii doole mum e nder Republique ɗiɗmere nde sosnoo Lannda Resndo Leñol (PRP), lannda politik mo annduɓe bannge nano cosi, ina heen wonnooɓe terɗe NEPU. PRP ƴettii ɗeen kuule e nder Porogaraam mum kuuɓtodinɗo.
== Wolde ==
Dental ɓamtaare Elemenji Fuɗnaange ina jogii:
# Ndeke ngonka kulɓiniika e nder njuɓɓudi renndo no woniri hannde e nder Fuɗnaange-rewo Naajeeriya nii, alaa ko addani ɗum so wonaa laamu Family Compact ko wiyetee Native Administration e mbaadi mum otokaraasi hannde ndii.
# Ndeke sabu ngool laawol njuɓɓudi laamu bonngol, ngol laamɓe Family Compact mbaɗi, ngol laamu imperiyaalisma Angalteer sosi e ballal timmungal, ina woodi hannde e nder renndo men, luural nafoore, feeñninde hoore mum no hare dental, hakkunde terɗe fedde nde e dow ndeen junngo Naci e ordinateer ‘Talakawa’ e bannge goɗɗo oo.
# Ndeeɗoo luural ina waawi momteede tan ko e rimɗinde Talakawa en e njiimaandi ɓeeɗoo seeɗa ɓurɓe waawde, e waylude Juɓɓule politik otokaraasiije jooni ɗee, mbaɗta ɗum en Juɓɓule Demokaraasi, e waɗde njiimaandi mum en demokaraasi e juuɗe Talakawa en ɓe ngoni tan.
# Ndeke ndee ndimaagu ina foti wonde golle Talakawa en e koye mum en.
# Ndeke no woniri hannde nii, Masiŋaaji laamu, ina heen doole kisal ngenndi ina ngoodi tan ngam hisnude martaba oo e nder fedde nde wonaa laamuyankoore, Talakawa ina foti yuɓɓinde e nder hakkille e politik ngam heɓtude doole laamu – e nder leydi ndii e nder nokkuuji mum – ngam ndeeɗoo kuutorgal ummoraade e ɗeen masiŋaaji ina mbaawi wonde e dow doole laamu nguu ajennda emancipaasiyoŋ, e liɓgol Birokrasi e martaba otokaraasi.
# Ndeke denndaangal lanndaaji politik ko tan ko hollirde nafoore dental, e no nafoore Talakawa ndee luurdi e nafoore denndaangal taƴe dental mawɓe ɓee fof, ɓaleeɓe e ɓaleeɓe fof, lannda ɗaɓɓoowo rimɗinde Talakawa ina foti wonde e nafoore lannda tooñooɓe ɓee.
# Northern Elements Progressive Union mo woyla Naajeeriya, ngam maajum, laataago lannda siyaasaaku tan nder Talakawa, nasti nder fannu kuugal siyaasaaku pellital ngam ustugo haa nonentit kala lannda naafigaaku e janfaaji lesdi men yumma, nden noddi kala ɓiɓɓe worɓe e rewɓe woyla Naajeeriya ngam moftugo les kuugal maako, ngam ɓe ɗon mari haaje njuɓɓudi njuɓɓudi bonndi ndi haɗata ɓe ɓiɗɓe golle maɓɓe, e wonde BAASOL ina waawi rokkude nokku ƁURƊO WOƊƊUDE, TEŊKERE TO EQUALITY, e MACCUAAƊO politik, faggudu, e renndo to NDIMAAGU.
== Tuugnorgal ==
cfh1a3ibghtc0cgjullqdv17sgfoynm
Timote Pool Biraabi
0
42552
176446
2026-06-25T09:01:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360426560|Timothy Paul Birabi]]"
176446
wikitext
text/x-wiki
'''Timothy Naakuu Paul Birabi''' (1916-1953) anndiraaɗo '''TNP Birabi''' ko ngenndiijo Naajeeriya, politikyanke mo yimɓe heewɓe cikkata ko baaba Ogoniland hannde oo.
== Kugal ==
Hon. Birabi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya e lesdi Kamerun . O jeyaa ko e delegaasiyoŋ tawtoraaɗo batu doosɗe leydi Londres e hitaande 1953 ngam yeewtidde e jeytaare leydi Najeriya . [1] Birabi maayi ko juuti caggal nde o arti e batu Londres. Hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Nnamdi Azikiwe, hokki mo teddungal haa juulde maako, o wi'i "Naajeeriya majjini ɓingel maako, lesdi Ogoni majjini naange". [2]
== Nguurndam neɗɗo ==
Ko kanko woni baaba senaateer tataɓo Republique e jaagorde Bennett Birabi Laabi Birabi anndaaɗi, [[New GRA, Port Harcourt|GRA keso, Port Harcourt]] e Duɗal Naatgol Birabi, [[Gelle Bori|wuro Bori]] ina inniree mo.
== Tuugnorgal ==
9px3piara6b92zdnc0x7m36bbndeznd
176447
176446
2026-06-25T09:02:03Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360426560|Timothy Paul Birabi]]"
176447
wikitext
text/x-wiki
'''Timothy Naakuu Paul Birabi''' (1916-1953) anndiraaɗo '''TNP Birabi''' ko ngenndiijo Naajeeriya, politikyanke mo yimɓe heewɓe cikkata ko baaba Ogoniland hannde oo. <ref>Reporter, Our (7 March 2014). "Hon T.N. Paul Birabi: The Forgotten Nigerian Nationalist". Pointblank News. Retrieved 31 October 2025.</ref>
== Kugal ==
Hon. Birabi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya e lesdi Kamerun . O jeyaa ko e delegaasiyoŋ tawtoraaɗo batu doosɗe leydi Londres e hitaande 1953 ngam yeewtidde e jeytaare leydi Najeriya . [1] Birabi maayi ko juuti caggal nde o arti e batu Londres. Hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Nnamdi Azikiwe, hokki mo teddungal haa juulde maako, o wi'i "Naajeeriya majjini ɓingel maako, lesdi Ogoni majjini naange". [2]
== Nguurndam neɗɗo ==
Ko kanko woni baaba senaateer tataɓo Republique e jaagorde Bennett Birabi Laabi Birabi anndaaɗi, [[New GRA, Port Harcourt|GRA keso, Port Harcourt]] e Duɗal Naatgol Birabi, [[Gelle Bori|wuro Bori]] ina inniree mo.
== Tuugnorgal ==
pg8rwiuuzy6nmehd8hsyx139wdbxj6j
176448
176447
2026-06-25T09:02:20Z
Sardeeq
14292
176448
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Timothy Naakuu Paul Birabi''' (1916-1953) anndiraaɗo '''TNP Birabi''' ko ngenndiijo Naajeeriya, politikyanke mo yimɓe heewɓe cikkata ko baaba Ogoniland hannde oo. <ref>Reporter, Our (7 March 2014). "Hon T.N. Paul Birabi: The Forgotten Nigerian Nationalist". Pointblank News. Retrieved 31 October 2025.</ref>
== Kugal ==
Hon. Birabi suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya e lesdi Kamerun . O jeyaa ko e delegaasiyoŋ tawtoraaɗo batu doosɗe leydi Londres e hitaande 1953 ngam yeewtidde e jeytaare leydi Najeriya . [1] Birabi maayi ko juuti caggal nde o arti e batu Londres. Hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, Nnamdi Azikiwe, hokki mo teddungal haa juulde maako, o wi'i "Naajeeriya majjini ɓingel maako, lesdi Ogoni majjini naange". [2]
== Nguurndam neɗɗo ==
Ko kanko woni baaba senaateer tataɓo Republique e jaagorde Bennett Birabi Laabi Birabi anndaaɗi, [[New GRA, Port Harcourt|GRA keso, Port Harcourt]] e Duɗal Naatgol Birabi, [[Gelle Bori|wuro Bori]] ina inniree mo.
== Tuugnorgal ==
9scj12d64r8pd04ekb5og1sgdbzh1uj
TOS Benson
0
42553
176449
2026-06-25T09:03:16Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356041669|T. O. S. Benson]]"
176449
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo '''Teofilus Owolabi Shobowale Benson''' // c, SAN (23 juillet 1917 – 13 février 2008) ko awokaajo leydi Naajeeriya, o laati gooto nder siyaasaaku [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] ɓurduɗo anndeego nder wakkati ardungal jeytaare lesdi Naajeeriya nder hitaande 1960. O laati jaagorɗo kumpital, jaayndeeji e pinal nder laamu arandeejo ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. Benson sokaama lebbi keewɗi caggal kuudetaa militeer gadano e hitaande 1966. O arti e golle makko ko barrister, o anndiraa ko mawɗo Yoruba mawɗo.
== Duuɓi gadani ==
Teofilus Owolabi Shobowale Benson jibinaa ko ñalnde 23 lewru juko hitaande 1917 to Ikorodu, o janngi duɗal leslesal CMS to duunde Agboyi, [[Lagos]] . O jibinaa ko e nder galle aristokraasi . {{Sfn|Chris Anucha|2008}} O jeyaa ko e iwdi [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] . {{Sfn|Sklar|2004}} Miñiiko gorko ko jimoowo garoowo biyeteeɗo Bobby Benson . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde CMS, to Lagos . {{Sfn|Oti|2009}} Nde o heɓi duuɓi 20, o naati e golle doosɗe. E hitaande 1943, o ummii o fayi [[London|Londres]], Angalteer, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln’s Inn, o noddiraa bar e hitaande 1947. E ndeen hitaande, o arti to leydi Nijeer, o naati e fedde ngenndiire leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). {{Sfn|Chris Anucha|2008}} O walli miñiiko gorko biyeteeɗo Bobby, gardinooɗo fedde pijirlooji njilluuji. O sikki fedde nde ina foti jogaade orkestra, e hitaande 1948 o soodi fedde nde yimɓe fof mbiyata "Jam-Session Orchestra". {{Sfn|Oti|2009}} O woni kadi mawniiko Babajimi Benson mo woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya.
== Politik ko adii jeytaare ==
E hitaande 1950, Benson suɓaama e nder diiso wuro Lagos, caggal ɗuum o wonti cukko meer wuro Lagos. {{Sfn|Chris Anucha|2008}} Benson ina joginoo nafoore politik mum e ballal suɓngooji kosmopolitan Lagos. {{Sfn|Sklar|2004}} E nder wooteeji 1951, Benson suɓaama e nder kanndidaaji NCNC ngam heɓde jooɗorɗe joy Lagos e nder suudu sarɗiiji hirnaange, heddiiɓe ɓee ko [[Nnamdi Azikiwe]], Adeleke Adedoyin, A. B. Olorunnimbe e senndikaa HP Adebola. Kanndidaaji joy ɗii, e ko yaawi, ndartinii luulndiiɓe mum en ummoriiɓe e fedde Action . Benson wonti ofisee ngenndiijo e nder NCNC. {{Sfn|Sklar|2004}}
Benson wonnoo ko tawtoraaɗo batuuji doosɗe leydi to Londres {{Sfn|Chris Anucha|2008}} 1953, 1957, 1958 e 1960 baɗnooɗi haa leydi Nijeer heɓi jeytaare mum e hitaande 1960. O suɓaama e golle keewɗe e nder laylaytol NCNC hakkunde 1950 e 1959 Goomu yuɓɓo. {{Sfn|Sklar|2004}} E lewru mee 1957, o woniino gardiiɗo kaalis ngenndiijo NCNC. O yahdi bee Nnamdi Azikiwe, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, haa lesdi London ngam o waɗa kawtal lesdi Naajeeriya haa Lancaster House . {{Sfn|Sklar|2004}} E hitaande 1958, o woniino gardiiɗo kaalis leydi ndii, o woniino tergal e Goomu peeje NCNC. {{Sfn|Sklar|2004}} O woniino kadi hooreejo NCNC e nder suudu sarɗiiji e hooreejo fedde Lagos. {{Sfn|Sklar|2004}} E hitaande 1959, o wonii hooreejo Goomu Gollorɗe Hirnaange, nde o suɓaa ngam lomtaade [[Salami Agbaje]], o woniino kadi hakkunde luural hakkunde pelle Adeoye Adisa e Agbaje e nder NCNC. O ɓuri laamaade ko e fedde Agbaje, ɗum addani fedde Adisa yaltude NCNC, tawtoreede wooteeji ɗii e dow ndimaagu mum. {{Sfn|Sklar|2004}}
Benson suɓaama kadi e suudu sarɗiiji e wooteeji fedde nde e hitaande 1959. Nasaraaku maako ɗon ƴama ngam o woppaani kuugal maako haa lesdi ndi'i hade maako o tawtoree woote. Ñaawirde toownde Lagos woppii woote ɗee e dow ɗuum, kono Ñaawirde toownde fedde ndee wayli kuulal ngal e wullitaango. {{Sfn|Awa|1964}} Ministeer kumpital sosaa ko e hitaande 1959, Benson woni jaagorde gadane. {{Sfn|Watson|2014}}
== Caggal jeytaare ==
[[File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016246-0008,_Berlin,_Staatsbesuch_Minister_Benson,_Nigeria.jpg|thumb|Benson (caka) wakkati njillu maako haa Berlin nder lewru June 1963]]
Benson woni jaagorde fedde nde e laamu gadano caggal jeytaare (1 oktoobar 1960). [1] Ministeer kumpital yaltinii deftere Naajeeriya e Magazine Naajeeriya, binndanɗe ɗe ndokki humpitooji ko faati e leydi ndi caggal nde ndi heɓi ndimaagu mum. [1] Benson woni hooreejo sosngo Daande Naajeeriya (VON). [1] Rajo e tele ina kuutoree ngam humpitaade nulal laamu nguu wonde dañal jeytaare ina foti tiiɗtineede, ngenndi ndii ina foti renndineede, ina ummoo e dow peccitagol leƴƴi. [1] KO Mbadiwe, jaagorgal ko feewti e diwooje tuggi lewru marse 1964 haa marse 1965, waɗii eɓɓoore nde o inniri "Operation Fantastic" ngam mawninde udditgol diwooje ummoraade Lagos fayde New York e lewru oktoobar 1964. O ƴetti fedde yimooɓe e diwooje adanɗe e lewru. Ɓe mbaɗii jimɗi e nokkuuji keewɗi to Amerik e nafoore mawnde. Ɗum hollitii ko kuulal luulndiingal. Benson ñiŋii eɓɓoore nde nde tawnoo ministeer makko ina foti jogaade njeenaari e njulaagu pinal leydi Najeriya. Ko e hitaande 1972 haala kaa joofti. [1]
== Tuugnorgal ==
mdjvh29gqtq2lgn04ttd3g44prm567u
176450
176449
2026-06-25T09:03:32Z
Sardeeq
14292
176450
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Teofilus Owolabi Shobowale Benson''' // c, SAN (23 juillet 1917 – 13 février 2008) ko awokaajo leydi Naajeeriya, o laati gooto nder siyaasaaku [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] ɓurduɗo anndeego nder wakkati ardungal jeytaare lesdi Naajeeriya nder hitaande 1960. O laati jaagorɗo kumpital, jaayndeeji e pinal nder laamu arandeejo ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. Benson sokaama lebbi keewɗi caggal kuudetaa militeer gadano e hitaande 1966. O arti e golle makko ko barrister, o anndiraa ko mawɗo Yoruba mawɗo.
== Duuɓi gadani ==
Teofilus Owolabi Shobowale Benson jibinaa ko ñalnde 23 lewru juko hitaande 1917 to Ikorodu, o janngi duɗal leslesal CMS to duunde Agboyi, [[Lagos]] . O jibinaa ko e nder galle aristokraasi . {{Sfn|Chris Anucha|2008}} O jeyaa ko e iwdi [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] . {{Sfn|Sklar|2004}} Miñiiko gorko ko jimoowo garoowo biyeteeɗo Bobby Benson . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde CMS, to Lagos . {{Sfn|Oti|2009}} Nde o heɓi duuɓi 20, o naati e golle doosɗe. E hitaande 1943, o ummii o fayi [[London|Londres]], Angalteer, o janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln’s Inn, o noddiraa bar e hitaande 1947. E ndeen hitaande, o arti to leydi Nijeer, o naati e fedde ngenndiire leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). {{Sfn|Chris Anucha|2008}} O walli miñiiko gorko biyeteeɗo Bobby, gardinooɗo fedde pijirlooji njilluuji. O sikki fedde nde ina foti jogaade orkestra, e hitaande 1948 o soodi fedde nde yimɓe fof mbiyata "Jam-Session Orchestra". {{Sfn|Oti|2009}} O woni kadi mawniiko Babajimi Benson mo woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya.
== Politik ko adii jeytaare ==
E hitaande 1950, Benson suɓaama e nder diiso wuro Lagos, caggal ɗuum o wonti cukko meer wuro Lagos. {{Sfn|Chris Anucha|2008}} Benson ina joginoo nafoore politik mum e ballal suɓngooji kosmopolitan Lagos. {{Sfn|Sklar|2004}} E nder wooteeji 1951, Benson suɓaama e nder kanndidaaji NCNC ngam heɓde jooɗorɗe joy Lagos e nder suudu sarɗiiji hirnaange, heddiiɓe ɓee ko [[Nnamdi Azikiwe]], Adeleke Adedoyin, A. B. Olorunnimbe e senndikaa HP Adebola. Kanndidaaji joy ɗii, e ko yaawi, ndartinii luulndiiɓe mum en ummoriiɓe e fedde Action . Benson wonti ofisee ngenndiijo e nder NCNC. {{Sfn|Sklar|2004}}
Benson wonnoo ko tawtoraaɗo batuuji doosɗe leydi to Londres {{Sfn|Chris Anucha|2008}} 1953, 1957, 1958 e 1960 baɗnooɗi haa leydi Nijeer heɓi jeytaare mum e hitaande 1960. O suɓaama e golle keewɗe e nder laylaytol NCNC hakkunde 1950 e 1959 Goomu yuɓɓo. {{Sfn|Sklar|2004}} E lewru mee 1957, o woniino gardiiɗo kaalis ngenndiijo NCNC. O yahdi bee Nnamdi Azikiwe, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, haa lesdi London ngam o waɗa kawtal lesdi Naajeeriya haa Lancaster House . {{Sfn|Sklar|2004}} E hitaande 1958, o woniino gardiiɗo kaalis leydi ndii, o woniino tergal e Goomu peeje NCNC. {{Sfn|Sklar|2004}} O woniino kadi hooreejo NCNC e nder suudu sarɗiiji e hooreejo fedde Lagos. {{Sfn|Sklar|2004}} E hitaande 1959, o wonii hooreejo Goomu Gollorɗe Hirnaange, nde o suɓaa ngam lomtaade [[Salami Agbaje]], o woniino kadi hakkunde luural hakkunde pelle Adeoye Adisa e Agbaje e nder NCNC. O ɓuri laamaade ko e fedde Agbaje, ɗum addani fedde Adisa yaltude NCNC, tawtoreede wooteeji ɗii e dow ndimaagu mum. {{Sfn|Sklar|2004}}
Benson suɓaama kadi e suudu sarɗiiji e wooteeji fedde nde e hitaande 1959. Nasaraaku maako ɗon ƴama ngam o woppaani kuugal maako haa lesdi ndi'i hade maako o tawtoree woote. Ñaawirde toownde Lagos woppii woote ɗee e dow ɗuum, kono Ñaawirde toownde fedde ndee wayli kuulal ngal e wullitaango. {{Sfn|Awa|1964}} Ministeer kumpital sosaa ko e hitaande 1959, Benson woni jaagorde gadane. {{Sfn|Watson|2014}}
== Caggal jeytaare ==
[[File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016246-0008,_Berlin,_Staatsbesuch_Minister_Benson,_Nigeria.jpg|thumb|Benson (caka) wakkati njillu maako haa Berlin nder lewru June 1963]]
Benson woni jaagorde fedde nde e laamu gadano caggal jeytaare (1 oktoobar 1960). [1] Ministeer kumpital yaltinii deftere Naajeeriya e Magazine Naajeeriya, binndanɗe ɗe ndokki humpitooji ko faati e leydi ndi caggal nde ndi heɓi ndimaagu mum. [1] Benson woni hooreejo sosngo Daande Naajeeriya (VON). [1] Rajo e tele ina kuutoree ngam humpitaade nulal laamu nguu wonde dañal jeytaare ina foti tiiɗtineede, ngenndi ndii ina foti renndineede, ina ummoo e dow peccitagol leƴƴi. [1] KO Mbadiwe, jaagorgal ko feewti e diwooje tuggi lewru marse 1964 haa marse 1965, waɗii eɓɓoore nde o inniri "Operation Fantastic" ngam mawninde udditgol diwooje ummoraade Lagos fayde New York e lewru oktoobar 1964. O ƴetti fedde yimooɓe e diwooje adanɗe e lewru. Ɓe mbaɗii jimɗi e nokkuuji keewɗi to Amerik e nafoore mawnde. Ɗum hollitii ko kuulal luulndiingal. Benson ñiŋii eɓɓoore nde nde tawnoo ministeer makko ina foti jogaade njeenaari e njulaagu pinal leydi Najeriya. Ko e hitaande 1972 haala kaa joofti. [1]
== Tuugnorgal ==
aufid54bvb16fdorzd2psux7py7rjb4
Adegoke Adelabu
0
42554
176451
2026-06-25T09:04:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1291229298|Adegoke Adelabu]]"
176451
wikitext
text/x-wiki
'''Gbadamosi Adegoke Adelabu''' Listen B (3 suwee 1915 – 25 mars 1958), ganndiraaɗo '''Adelabu Adegoke Penkelemesi,''' ko neɗɗo mawɗo e nder politik wuro [[Ibadan]], caggal ɗuum kadi e nder [[Western State (Nigeria)|diiwaan hirnaange]] leydi Najeriya, ko adii nde leydi ndii heɓata jeytaare mum e Social Services gila lewru Yarkomaa 1955 haa lewru Yarkomaa 1956, caggal ɗuum o woni hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange haa o maayi e hitaande 1958. O woniino neɗɗo baawɗo waɗde hoore mum, jibinaaɗo e nder galle ɓuuɓɗo kono o wonti neɗɗo baawɗo wonde e politik [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ibadan, haa o dañi njulaagu. Kuugal maako nder siyaasaaku cemmbiɗngal ta'aama nde o maayi nder aksidaa moota, ko neeɓi ko Naajeeriya heɓi ndimu lesdi Biritaniya.
Adelabu ko neɗɗo siftortooɗo hoore mum, goongɗinɗo nafoore ngenndiyaŋkaagal radikal, ngootaagu ngenndi e miijooji sosiyaalist radikal. {{Sfn|Sklar}}
== Nguurndam gadano ==
Adelabu jibinaa ko ñalnde 3 suwee 1915, ɓiy Sanusi Ashinyanbi e Awujola Adelabu. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Yumma makko ko debbo ɗiɗaɓo Sanusi, kono o maayi ko nde Adelabu ina famɗi no feewi, kadi suka Adelabu oo ko neene mum baaba mum mawni ɗum. Tuggi 1925 haa 1929, o naati duɗal CMS St David, to Kudeti, to Ibadan, o timmini jaŋde mum to duɗal CMS hakkundeewal to Mapo, to duɗal jaaɓi haaɗtirde IV e V. Hay so tawii ko juulɗo, neene Adelabu ina teddini jaŋde hirnaange nde misiyoŋaaji kerecee en ɓuri heewde e Ibadan. O heɓi seedantaagal lootgol Adelabu, rokki mo fartaŋŋe yahde duɗe CMS. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Tuggi 1931 haa 1936, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan ɗo o timmini jaŋde makko hakkundeere, o woni hooreejo duɗal ngal. E hitaande 1936, o heɓi jaŋde naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o heɓi bursi to UAC ngam janngude njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Kono caggal lebbi 6, o yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, tawi bursi makko o huutoraaka. O hokkaama kuugal haa UAC ngam o laato balloowo hooreejo diiwal Ibadan, ko o ɓiɗɗo lesdi feere mo Adelabu fotti bee maako hitaande ko saali. Golle makko gadane ɗee ko njillu e nokkuuji peewnugol kakawo e nder diiwaan Ibadan. E joofnirde njillu nguu, o hollitii eɓɓaande ko faati e yuɓɓinde njuɓɓudi peccitagol e njulaagu kakawo. Ciimtol ngol addani mo ƴellitaade e wonde balloowo gardiiɗo peewnugol e UAC. Kono Adelabu yalti UAC e hitaande 1937, naati e njulaagu geɗe. O dañaani njulaagu, ɓooyaani o woni e yiylaade golle e nder laamu. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} E hitaande 1939, o wonti ƴeewtotooɗo ndema, caggal ɗuum o woni gardiiɗo fedde koperatiif nde Akinpelu Obisesan woni hooreejo mum. O woni e koperatiif oo haa hitaande 1945, nde o arti UAC. O heɓi nasaraaku nder kuugal maako ɗiɗaɓal nder hukuuma kan amma ɓaawo nde ardiiɗo lesdi Ibadan, Richardson, woppi kuugal maako, Adelabu yalti hukuuma kan. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Ndeen o remi ngalu ummoraade e UAC e nder njulaagu mbaylaandi e kiliyaneeɓe Levantine to Ibadan. E oon sahaa, njuɓɓudi laamu ɓiɗɓe leydi Ibadan ɓuri heewde ko mawɓe tokosɓe, hooreeɓe galleeji (mogaji) e [[Olubadan]], ko ɓuri heewde e maɓɓe ngonaa jannguɓe. Adelabu wonti yiɗde wonde Sekereteer Administratif wonande diiso ngenndi.
== Nguurndam politik ==
=== Hitaande 1949 haa 1953 ===
Golle Adelabu e nder politik ina mbaawi rewrude e ballal makko e agitaasiyoŋ mo mawɓe tokosɓe e mogaji en ardii ngam haɓaade [[Salami Agbaje]] . Adelabu ina anndiraa wonde neɗɗo jom hakkille, kadi ko o jannguɗo, addani mo waɗde hakkille mawɓe e nder luulndaare maɓɓe e Agbaje. Agitator en ina njiɗi wallude e winndude ɗaɓɓaande e miijooji ngam yahrude yeeso e miijo maɓɓe, ko ɗuum waɗi ɓe ɗaɓɓiri Adelabu ballal. Adelabu farlini, ina ɗaminii dañde golle Sekereteer njuɓɓudi. Faandaare mawɓe ɓee ko Salami Agbaje, jom njulaagu jogiiɗo tiitoonde aadaaji Otun Balogun mo Ibadan. Ko o tataɓo e jappeere laamu, jannguɗo, alɗuɗo, hakkille keeriiɗo, o tawaama ina ƴattoo yoga e mawɓe to Ibadan - heewɓe e maɓɓe ina njoɓa mo. Mawɓe tokosɓe e hooreeɓe leƴƴi (mogaji) puɗɗii kampaañ ngam ittude mo ngam haɗde mo wonde [[Olubadan]] . Adelabu ina gollinoo e dille ngam ittude Agbaje, ina rokka heen miijooji binndaaɗi, ina wallita e binndol ɗaɓɓaande nde mawɓe ɓee neldi laamuuji koloñaal ɗii. E nder oon sahaa, Adelabu wonti binndoowo Egbe Omo Ibile, fedde ardiinde luulndiinde Agbaje, nde Bello Abasi, ɓiy Aleshinloye, Olubadan ɓennuɗo oo ardii ɗum. {{Sfn|Sklar}} Nde haala kaa yetti laamuuji koloñaal, hay so tawii Agbaje ina wasiyaa, ina wiyee yo woppu naatgol mum e nder diiso ngenndi, laamuuji ɗii kuutoriima fartaŋŋe ngam waɗde peeje no moƴƴiri, haa arti noon e ittude fedde Oshun e nder diiwaan Ibadan. Jaabawol ngol weltaaki e pelle Ibadan keewɗe kadi pelle seeɗa ngari ngam hawrude e politik ngam reende nafoore Ibadan.
E nder wooteeji nokkuuji ɗii e hitaande 1951, Egbe Omo Ibile mo Adelabu, Augustus Akinloye, e fedde sukaaɓe ummoriinde e Dental Ibadan, sosi lannda yimɓe Ibadan ngam haɓaade garde ɓooynde Dental Ibadan. Adelabu huutoriima won e miijooji luulndiiɗi Ijebu e nder hoɗɓe e Ibadan, haa teeŋti noon caggal nde diɗɗal Oshun ngal majji, ngal ardiiɓe fedde Action Group mballitnoo ko wayi no Awolowo (gorko Ijebu) e [[Ladoke Akintoola|Akintola]] . Lannda keso oo heɓiino jooɗorɗe jeegom ɗee kala e Asaambele diiwaan hirnaange. Kono fedde nde wonaa laamuyankoore nde Adelabu ƴetti ngam wallitde NCNC, yani, nayi e terɗe cuɓaaɗe ɗee naati e AG. Ndeen Adelabu ɓeydii tiiɗnaade e yuɓɓo NCNC to Ibadan, o wonti sekreteruuji goomu golle lannda ka to diiwaan hirnaange. O dañii njeenaari e nder lannda ka, ko kanko tan woni depitee IPP jooɗiiɗo e NCNC. Ɓooytaani, darnde makko fuɗɗii ƴellitaade e nder leydi hee haa e hitaande 1952, o yaltini deftere wiyeteende ''Africa in Ebullition'', ko fayti e miijooji makko politik. Ngam rokkude fedde hulɓiniinde ngam haɓaade AG e wooteeji 1954, Adelabu sosi fedde hesere, fedde yoɓooɓe njoɓdi Ibadan nde wonnoo ko etaade dañde jokkondire keewɗe tuugiiɗe e peewnugol njoɓdi. Ndeen fedde nde waɗii kawtal e fedde remooɓe wiyeteende Maiyegun ngam wontude kawtal mawngal Mabolaje.
=== Hitaande 1954 haa 1958 ===
Adelabu e fedde mum ndokki diɗɗal luulndo ngal IPU e AG ɓuri heewde e diiwaan oo. O salii sarɗiiji diisnondiral diiwaan oo e peewnugol njoɓdiiji e darnde hooreeɓe leƴƴi (mogajis) e nder laamu, o waɗti hoore makko e ballondiral e laamu e nafooje aadaaji. [1] E nder wooteeji nokkuuji ɗii e hitaande 1954, fedde nde heɓi ko ɓuri heewde e jooɗorɗe e nder Diiso Diisnondiral Ibadan, ɗum addani Adelabu wonde hooreejo diiwaan oo. [1] O wonti hooreejo goomu kaalis e kala goomu dariiɗo e nder diiso ngoo. [1] E nder wooteeji fedde nde e hitaande 1954, Adelabu kadi heɓi jooɗorde e suudu sarɗiiji, lannda makko heɓi jooɗorde ɓurnde heewde e suudu sarɗiiji. Caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo leydi gadano NCNC, o toɗɗaa jaagorgal ko fayti e renndo, posto mo o joginoo e sahaa gooto e gardagol makko e gardagol Diiso Diisnondiral Ibadan gila lewru Yarkomaa 1955 haa lewru Yarkomaa 1956.
E hitaande 1955, njuɓɓudi laamu Adelabu wonnoo ko e wiɗto ngam humpitaade tuumeede fenaande e nder diiwaan oo. {{Sfn|Jenkins|1965}} Ƴeewndo ngoo sosaa ko e laamu diiwaan hirnaange mo AG ɓuri heewde. O woppi golle ɗiɗi ɗee fof caggal ciimtol wiɗto jowitiingo e geɗe diiwaan oo. Lomtii mo ko [[J. M. Johnson|JM Johnson,]] o woni jaagorgal ko feewti e renndo. E hitaande 1956, Adelabu kadi dogi ngam heɓde jooɗorde e nder asaambele diiwaan oo, kono oo sahaa ko gardiiɗo NCNC to diiwaan Hirnaange. E yaakaare ardaade lannda kaa haa o heɓa nafoore, o yamiriino comci binndaaɗi e Adelabu, gardiiɗo diiwaan hirnaange. Kono lannda kaa dañii ko ɓuri heewde e jooɗorɗe Action Group. Ndeen Adelabu wonti hooreejo luulndo to suudu sarɗiiji hirnaange. {{Sfn|Jenkins|1965}} Caggal nde o majji, Adelabu yiɗiino ƴettude Dowla Cakaari [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] ummoraade e Diiwaan Hirnaange. Dowla keso oo ina foti wonde e nokkuuji cemmbinɗi NCNC e nder diiwanuuji Oyo, Ibadan e Ondo. Kono eɓɓaande ndee saliima e hitaande 1958 tuugnaade e feccere eɓɓaande ndee e ko ɓuri heewde e laabi lanndaaji. {{Sfn|Onabanjo|1984}} E hitaande 1958, Adelabu salii ardorde Azikiwe sabu ballal mum e laamu ngenndiwal tati, tawi ko AG, NCNC e NPC. Adelabu yiɗaa naatde e AG, sibu ina jogii fedde nde wonaa laaɓnde. {{Sfn|Onabanjo|1984}}
== Wade ==
Adelabu maayi ko e kilooji 51 laawol Lagos-Ibadan, nokku ɓadiiɗo Shagamu . O ɗonno warta Lagos kanko bee jom jawdi Siri, nden moota maɓɓe yani bee moota garoowo. {{Sfn|Sklar}}
== Mess keeriiɗo ==
Adegoke Adelabu ina heewi siftoreede e daartol [[Yimɓe Yarbanko'en|Yorùbá]] e Nijeer, ko kanko woni binnduɗo oon konngol : " '''penkelemesi''' ", ko konngol Yoruban, " '''mess peculiar''' " ngol Adelabu, ganndiraaɗo ganndal mum luggiɗngal e ɗemngal Engele, huutortonoo e sahaa gooto ngam siftinde luulndo e nder suudu Assembly Hirnaange. Faamde ko o yiɗi wiyde, taƴre heɗtiiɓe makko nde janngaani ndee firti konngol ngol e ɗemngal ngenndiwal, hono "penkelemesi".
== Tuugnorgal ==
tmvds4pqiwpnvfy1a19djkh2nomba7b
176452
176451
2026-06-25T09:04:49Z
Sardeeq
14292
176452
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gbadamosi Adegoke Adelabu''' Listen B (3 suwee 1915 – 25 mars 1958), ganndiraaɗo '''Adelabu Adegoke Penkelemesi,''' ko neɗɗo mawɗo e nder politik wuro [[Ibadan]], caggal ɗuum kadi e nder [[Western State (Nigeria)|diiwaan hirnaange]] leydi Najeriya, ko adii nde leydi ndii heɓata jeytaare mum e Social Services gila lewru Yarkomaa 1955 haa lewru Yarkomaa 1956, caggal ɗuum o woni hooreejo luulndo e nder Asammbele diiwaan Hirnaange haa o maayi e hitaande 1958. O woniino neɗɗo baawɗo waɗde hoore mum, jibinaaɗo e nder galle ɓuuɓɗo kono o wonti neɗɗo baawɗo wonde e politik [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ibadan, haa o dañi njulaagu. Kuugal maako nder siyaasaaku cemmbiɗngal ta'aama nde o maayi nder aksidaa moota, ko neeɓi ko Naajeeriya heɓi ndimu lesdi Biritaniya.
Adelabu ko neɗɗo siftortooɗo hoore mum, goongɗinɗo nafoore ngenndiyaŋkaagal radikal, ngootaagu ngenndi e miijooji sosiyaalist radikal. {{Sfn|Sklar}}
== Nguurndam gadano ==
Adelabu jibinaa ko ñalnde 3 suwee 1915, ɓiy Sanusi Ashinyanbi e Awujola Adelabu. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Yumma makko ko debbo ɗiɗaɓo Sanusi, kono o maayi ko nde Adelabu ina famɗi no feewi, kadi suka Adelabu oo ko neene mum baaba mum mawni ɗum. Tuggi 1925 haa 1929, o naati duɗal CMS St David, to Kudeti, to Ibadan, o timmini jaŋde mum to duɗal CMS hakkundeewal to Mapo, to duɗal jaaɓi haaɗtirde IV e V. Hay so tawii ko juulɗo, neene Adelabu ina teddini jaŋde hirnaange nde misiyoŋaaji kerecee en ɓuri heewde e Ibadan. O heɓi seedantaagal lootgol Adelabu, rokki mo fartaŋŋe yahde duɗe CMS. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Tuggi 1931 haa 1936, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan ɗo o timmini jaŋde makko hakkundeere, o woni hooreejo duɗal ngal. E hitaande 1936, o heɓi jaŋde naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o heɓi bursi to UAC ngam janngude njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Kono caggal lebbi 6, o yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, tawi bursi makko o huutoraaka. O hokkaama kuugal haa UAC ngam o laato balloowo hooreejo diiwal Ibadan, ko o ɓiɗɗo lesdi feere mo Adelabu fotti bee maako hitaande ko saali. Golle makko gadane ɗee ko njillu e nokkuuji peewnugol kakawo e nder diiwaan Ibadan. E joofnirde njillu nguu, o hollitii eɓɓaande ko faati e yuɓɓinde njuɓɓudi peccitagol e njulaagu kakawo. Ciimtol ngol addani mo ƴellitaade e wonde balloowo gardiiɗo peewnugol e UAC. Kono Adelabu yalti UAC e hitaande 1937, naati e njulaagu geɗe. O dañaani njulaagu, ɓooyaani o woni e yiylaade golle e nder laamu. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} E hitaande 1939, o wonti ƴeewtotooɗo ndema, caggal ɗuum o woni gardiiɗo fedde koperatiif nde Akinpelu Obisesan woni hooreejo mum. O woni e koperatiif oo haa hitaande 1945, nde o arti UAC. O heɓi nasaraaku nder kuugal maako ɗiɗaɓal nder hukuuma kan amma ɓaawo nde ardiiɗo lesdi Ibadan, Richardson, woppi kuugal maako, Adelabu yalti hukuuma kan. {{Sfn|Post|Jenkins|1973}} Ndeen o remi ngalu ummoraade e UAC e nder njulaagu mbaylaandi e kiliyaneeɓe Levantine to Ibadan. E oon sahaa, njuɓɓudi laamu ɓiɗɓe leydi Ibadan ɓuri heewde ko mawɓe tokosɓe, hooreeɓe galleeji (mogaji) e [[Olubadan]], ko ɓuri heewde e maɓɓe ngonaa jannguɓe. Adelabu wonti yiɗde wonde Sekereteer Administratif wonande diiso ngenndi.
== Nguurndam politik ==
=== Hitaande 1949 haa 1953 ===
Golle Adelabu e nder politik ina mbaawi rewrude e ballal makko e agitaasiyoŋ mo mawɓe tokosɓe e mogaji en ardii ngam haɓaade [[Salami Agbaje]] . Adelabu ina anndiraa wonde neɗɗo jom hakkille, kadi ko o jannguɗo, addani mo waɗde hakkille mawɓe e nder luulndaare maɓɓe e Agbaje. Agitator en ina njiɗi wallude e winndude ɗaɓɓaande e miijooji ngam yahrude yeeso e miijo maɓɓe, ko ɗuum waɗi ɓe ɗaɓɓiri Adelabu ballal. Adelabu farlini, ina ɗaminii dañde golle Sekereteer njuɓɓudi. Faandaare mawɓe ɓee ko Salami Agbaje, jom njulaagu jogiiɗo tiitoonde aadaaji Otun Balogun mo Ibadan. Ko o tataɓo e jappeere laamu, jannguɗo, alɗuɗo, hakkille keeriiɗo, o tawaama ina ƴattoo yoga e mawɓe to Ibadan - heewɓe e maɓɓe ina njoɓa mo. Mawɓe tokosɓe e hooreeɓe leƴƴi (mogaji) puɗɗii kampaañ ngam ittude mo ngam haɗde mo wonde [[Olubadan]] . Adelabu ina gollinoo e dille ngam ittude Agbaje, ina rokka heen miijooji binndaaɗi, ina wallita e binndol ɗaɓɓaande nde mawɓe ɓee neldi laamuuji koloñaal ɗii. E nder oon sahaa, Adelabu wonti binndoowo Egbe Omo Ibile, fedde ardiinde luulndiinde Agbaje, nde Bello Abasi, ɓiy Aleshinloye, Olubadan ɓennuɗo oo ardii ɗum. {{Sfn|Sklar}} Nde haala kaa yetti laamuuji koloñaal, hay so tawii Agbaje ina wasiyaa, ina wiyee yo woppu naatgol mum e nder diiso ngenndi, laamuuji ɗii kuutoriima fartaŋŋe ngam waɗde peeje no moƴƴiri, haa arti noon e ittude fedde Oshun e nder diiwaan Ibadan. Jaabawol ngol weltaaki e pelle Ibadan keewɗe kadi pelle seeɗa ngari ngam hawrude e politik ngam reende nafoore Ibadan.
E nder wooteeji nokkuuji ɗii e hitaande 1951, Egbe Omo Ibile mo Adelabu, Augustus Akinloye, e fedde sukaaɓe ummoriinde e Dental Ibadan, sosi lannda yimɓe Ibadan ngam haɓaade garde ɓooynde Dental Ibadan. Adelabu huutoriima won e miijooji luulndiiɗi Ijebu e nder hoɗɓe e Ibadan, haa teeŋti noon caggal nde diɗɗal Oshun ngal majji, ngal ardiiɓe fedde Action Group mballitnoo ko wayi no Awolowo (gorko Ijebu) e [[Ladoke Akintoola|Akintola]] . Lannda keso oo heɓiino jooɗorɗe jeegom ɗee kala e Asaambele diiwaan hirnaange. Kono fedde nde wonaa laamuyankoore nde Adelabu ƴetti ngam wallitde NCNC, yani, nayi e terɗe cuɓaaɗe ɗee naati e AG. Ndeen Adelabu ɓeydii tiiɗnaade e yuɓɓo NCNC to Ibadan, o wonti sekreteruuji goomu golle lannda ka to diiwaan hirnaange. O dañii njeenaari e nder lannda ka, ko kanko tan woni depitee IPP jooɗiiɗo e NCNC. Ɓooytaani, darnde makko fuɗɗii ƴellitaade e nder leydi hee haa e hitaande 1952, o yaltini deftere wiyeteende ''Africa in Ebullition'', ko fayti e miijooji makko politik. Ngam rokkude fedde hulɓiniinde ngam haɓaade AG e wooteeji 1954, Adelabu sosi fedde hesere, fedde yoɓooɓe njoɓdi Ibadan nde wonnoo ko etaade dañde jokkondire keewɗe tuugiiɗe e peewnugol njoɓdi. Ndeen fedde nde waɗii kawtal e fedde remooɓe wiyeteende Maiyegun ngam wontude kawtal mawngal Mabolaje.
=== Hitaande 1954 haa 1958 ===
Adelabu e fedde mum ndokki diɗɗal luulndo ngal IPU e AG ɓuri heewde e diiwaan oo. O salii sarɗiiji diisnondiral diiwaan oo e peewnugol njoɓdiiji e darnde hooreeɓe leƴƴi (mogajis) e nder laamu, o waɗti hoore makko e ballondiral e laamu e nafooje aadaaji. [1] E nder wooteeji nokkuuji ɗii e hitaande 1954, fedde nde heɓi ko ɓuri heewde e jooɗorɗe e nder Diiso Diisnondiral Ibadan, ɗum addani Adelabu wonde hooreejo diiwaan oo. [1] O wonti hooreejo goomu kaalis e kala goomu dariiɗo e nder diiso ngoo. [1] E nder wooteeji fedde nde e hitaande 1954, Adelabu kadi heɓi jooɗorde e suudu sarɗiiji, lannda makko heɓi jooɗorde ɓurnde heewde e suudu sarɗiiji. Caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo leydi gadano NCNC, o toɗɗaa jaagorgal ko fayti e renndo, posto mo o joginoo e sahaa gooto e gardagol makko e gardagol Diiso Diisnondiral Ibadan gila lewru Yarkomaa 1955 haa lewru Yarkomaa 1956.
E hitaande 1955, njuɓɓudi laamu Adelabu wonnoo ko e wiɗto ngam humpitaade tuumeede fenaande e nder diiwaan oo. {{Sfn|Jenkins|1965}} Ƴeewndo ngoo sosaa ko e laamu diiwaan hirnaange mo AG ɓuri heewde. O woppi golle ɗiɗi ɗee fof caggal ciimtol wiɗto jowitiingo e geɗe diiwaan oo. Lomtii mo ko [[J. M. Johnson|JM Johnson,]] o woni jaagorgal ko feewti e renndo. E hitaande 1956, Adelabu kadi dogi ngam heɓde jooɗorde e nder asaambele diiwaan oo, kono oo sahaa ko gardiiɗo NCNC to diiwaan Hirnaange. E yaakaare ardaade lannda kaa haa o heɓa nafoore, o yamiriino comci binndaaɗi e Adelabu, gardiiɗo diiwaan hirnaange. Kono lannda kaa dañii ko ɓuri heewde e jooɗorɗe Action Group. Ndeen Adelabu wonti hooreejo luulndo to suudu sarɗiiji hirnaange. {{Sfn|Jenkins|1965}} Caggal nde o majji, Adelabu yiɗiino ƴettude Dowla Cakaari [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] ummoraade e Diiwaan Hirnaange. Dowla keso oo ina foti wonde e nokkuuji cemmbinɗi NCNC e nder diiwanuuji Oyo, Ibadan e Ondo. Kono eɓɓaande ndee saliima e hitaande 1958 tuugnaade e feccere eɓɓaande ndee e ko ɓuri heewde e laabi lanndaaji. {{Sfn|Onabanjo|1984}} E hitaande 1958, Adelabu salii ardorde Azikiwe sabu ballal mum e laamu ngenndiwal tati, tawi ko AG, NCNC e NPC. Adelabu yiɗaa naatde e AG, sibu ina jogii fedde nde wonaa laaɓnde. {{Sfn|Onabanjo|1984}}
== Wade ==
Adelabu maayi ko e kilooji 51 laawol Lagos-Ibadan, nokku ɓadiiɗo Shagamu . O ɗonno warta Lagos kanko bee jom jawdi Siri, nden moota maɓɓe yani bee moota garoowo. {{Sfn|Sklar}}
== Mess keeriiɗo ==
Adegoke Adelabu ina heewi siftoreede e daartol [[Yimɓe Yarbanko'en|Yorùbá]] e Nijeer, ko kanko woni binnduɗo oon konngol : " '''penkelemesi''' ", ko konngol Yoruban, " '''mess peculiar''' " ngol Adelabu, ganndiraaɗo ganndal mum luggiɗngal e ɗemngal Engele, huutortonoo e sahaa gooto ngam siftinde luulndo e nder suudu Assembly Hirnaange. Faamde ko o yiɗi wiyde, taƴre heɗtiiɓe makko nde janngaani ndee firti konngol ngol e ɗemngal ngenndiwal, hono "penkelemesi".
== Tuugnorgal ==
dkn15dkqfepccrv91h8vks416l5xc9o