Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.12
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Njuɓɓudi naangeyankoori
0
2836
179495
159617
2026-07-24T09:31:50Z
Omarius257
14086
/* */
179495
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Yuɓɓo naange''' Joomiraaɗo tagii Winndere ndee o waɗii e Mayre Kaawisaaji mawɗi, e Gunndooji (sirluuji) peeñɗi e Cuuɗiiɗi, Yoga (won) e Majji ɗii o newnani neɗɗo yiitude ɗumen, woon heen ko o newnanaani neɗɗo anndude ɗumen. Ina jeyaa heen njuɓɓudi naangeyankeeri, walla mbi’en [[naange]] e ɓesngu mum. Alla tagii naange ngee, o waɗani nge tagopeeje (''planètes'') jeetati (8) kanje fof eɗe ndoga, eɗe njiiloo taaraade naange ngee, kadi eɗe njiiloo e dow ko’e majje. Kanje tagopeeje ɗee ngoni ɗee ɗoo, so en ngummorike to naange; mbi’en:
[[File: Solar System True Color FF.png|thumb|upright=1.5|Njuɓɓudi naangeyankoori.]]
[[Batuure]] (''Mercure''), [[Jaayre]] (''Vénus''), [[Leydi (tagofeere)|Leydi]] (''La Terre'') & [[Lewru]], [[Yumma-njanaare]] (''Mars''), [[Mbannduure]] (''Jupiter''), [[Galliire]] (''Saturne''), ''[[Uranus]]'', e ''[[Neptune]]''.
Tesko-ɗen noon ɗee ɗoo ɗiɗi keddiiɗe, ɗe ndañanaaka inɗe e [[Fulfulde]], tagi ɗum ko tawde ɓooyaani ko ɗe njiitaa, ɗe nganndaa ko caggal nde loŋorɗe peewnaa, ɗuum woni daarorɗe ɓallinooje ɓalli kammuyankooji, pooɗa ɗum haa yottoo (hewta), e yantude hen kadi.<ref>https://web.archive.org/web/20110325075923/http://www.peeral.com/index.php/news/52-coftal/1139-ganndal-koode</ref>
== Hiimoɓe ==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Njuɓɓudi naangeyankoori| ]]
9xti76emg8leconbitahxujen0ilzqr
Muhammadu Buhari
0
4186
179494
171451
2026-07-24T05:47:14Z
MOIBARDE
10068
179494
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox officeholder
| honorific_prefix = [[His Excellency]]<br />[[Major-general (Nigeria)|Major General]]
| honorific_suffix = [[Order of the Federal Republic|GCFR]]
| image = Muhammadu Buhari, President of the Federal Republic of Nigeria (3x4 cropped).jpg
| caption = Official portrait, 2015
| alt = Head shot of Buhari
| order = 7th & 15th
| office = President of Nigeria
| term_start = 29 May 2015
| term_end = 29 May 2023
| vice_president = [[Yemi Osinbajo]]
| predecessor = [[Goodluck Jonathan]]
| successor = [[Bola Tinubu]]
| term_start1 = 31 December 1983
| term_end1 = 27 August 1985<br />as [[Military Head of State of Nigeria]]
| 1blankname1 = {{nowrap|[[Vice President of Nigeria|Chief of Staff]]}}
| 1namedata1 = [[Tunde Idiagbon]]
| predecessor1 = [[Shehu Shagari]]
| successor1 = [[Ibrahim Babangida]]
| office2 = [[Federal Ministry of Petroleum Resources|Federal Minister of Petroleum Resources]]
| president2 = ''Himself''
| term_start2 = 11 November 2015
| term_end2 = 29 May 2023
| 1blankname2 = {{nowrap|Minister of State}}
| 1namedata2 = [[Emmanuel Ibe Kachikwu]]<br />[[Timipre Sylva]]
| predecessor2 = [[Diezani Allison-Madueke]]
| successor2 = Bola Tinubu
| term_start3 = March 1976
| term_end3 = June 1978<br />as [[Federal Ministry of Petroleum Resources (Nigeria)|Federal Commissioner of Petroleum<br />and Natural Resources]]
| 1blankname3 = {{nowrap|Head of State}}
| 1namedata3 = [[Olusegun Obasanjo]]
| predecessor3 =
| successor3 =
| office4 = [[Governor of Borno State]]
| 1blankname4 = {{nowrap|Head of State}}
| 1namedata4 = [[Murtala Mohammed]]<br />Olusegun Obasanjo
| term_start4 = 3 February 1976
| term_end4 = 15 March 1976
| predecessor4 = ''Office established''
| successor4 = [[Mustapha Amin]]
| term_start5 = 1 August 1975
| term_end5 = 3 February 1976<br />as [[North-Eastern State|Governor of the North-Eastern State]]
| predecessor5 = [[Musa Usman]]
| successor5 = ''Office abolished''
| 1blankname5 = {{nowrap|Head of State}}
| 1namedata5 = Murtala Mohammed
| birth_date = {{birth date|1942|12|17|df=y}}
| birth_place = [[Daura]], [[Northern Region, Nigeria|Northern Region]], British Nigeria
| death_date = {{death date and age|2025|07|13|1942|12|17|df=y}}
| death_place = [[London]], England
| party = [[All Progressives Congress]] (2013–2025)
| other_party = {{plainlist|
* [[All Nigeria Peoples Party]] (2002–2010)
* [[Congress for Progressive Change]] (2010–2013)
}}
| spouse = {{plainlist|
* {{marriage|[[Safinatu Buhari|Safinatu Yusuf]]|1971|1988|end=div}}
* {{marriage|[[Aisha Buhari|Aisha Halilu]]|1989}}
}}
| children = 10
| relatives = {{plainlist|
* [[Muhammadu Ribadu]] (grandfather-in-law)
* [[Mamman Daura]] (nephew)
}}
| occupation = {{hlist|Politician|military officer}}
| awards = [[#Honours|List of honors and awards]]
| nickname = Baba or Baba Buhari
| alma_mater = {{plainlist|
* [[Nigerian Defence Academy|Nigerian Military Training College]]
* [[Mons Officer Cadet School]]
* [[United States Army War College|U.S. Army War College]]<ref name="Paden">{{cite book |last=Paden |first=John |date=2016 |title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria |publisher=Roaring Forties Press |isbn=978-1-938901-64-5}}</ref>
}}
| website = <!--Military service-->
| branch = {{army|Nigeria}}
| branch_label = Branch
| service_years = 1962–1985
| service_years_label = Service years
| rank = [[Major-general (Nigeria)|Major general]]
| allegiance = {{flag|Nigeria}}
| battles = [[Nigerian Civil War]]<br />[[Chadian–Nigerian War]]
| battles_label = Conflicts
}}
'''Muhammadu Buhari''' {{Audio|Ha-Muhammadu Buhari.ogg|Muhammadu Buhari}} kanko wonnoo ardiiɗo leydi [[Naajeeriya]] gila hitaande 2015 yahki 2023 ɓaawo o suɓaama ardaaki leydi ndin nder cuɓol hitaande 2015 ngol o jaalii ardiiɗo [[Naajeeriya]] ɓooymaajo [[Goodluck Jonathan]].<ref>https://web.archive.org/web/20200209221718/http://www.dawodu.com/buhari.htm</ref><ref>http://www.dawodu.com/siollun3.htm</ref><ref>http://www.gamji.com/sanusi/sanusi26.htm</ref>
== Dañeeki Maako ==
Muhammadu Buhari dañaama nder gasol Daura (Dawra), e diiwal [[Katsina]], 17 Bowte, 1942. Innde baaba maako Mallam Arɗo Adamu, gonnooɗo arɗo to labbaare maɓɓe wiyeteende Duumorgol, inna maako boo innde mum Zulaihat, kooleejo. Ngam non o hawtii ƴiiƴam ɗiɗam, Pullo to baaba, Kooleejo walla Siratiijo walla Kaanuuriijo to inna. kanko woni noogas-e-tataɓo (23-ɓo) to baaba maako. Duuɓi maako nayi baaba maako sooyti, ngam non, inna maako elti-mo.
== Janngirde ==
O janngii duɗal aranndewal to Daura Primary School e (Mai'adua), hitaande 1953, duɗal ɗiɗaɓal to [[Katsina]] Middle School, e Katsina Provincial Secondary School gila 1956 faago 1961.
== Ardungal ==
E cuɓol hitaande 2019 ngol o jaali ballo ardiiɗo [[Naajeeriya]] ɓooymaajo, Alhaji [[Atiku Abubakar]]. Bako ɗon boo fuu o soojaajo ɓooymaajo, ardinooɗo [[Naajeeriya]] duuɓi ɓurɗi ɗiɗi hakkunde hitaande 1983 -1985. O siwtake duuɓi cappanɗe, nden ɓaawo ɗon o naati ɗaɓɓutuki ardaaki leydi ndin ta laawol siyaasi.
[[File:Muhammadu Buhari, the President of Nigeria meets with Shinzō Abe, the Prime Minister of Japan.jpg|thumb|Muhammadu Buhari wondude e gardiiɗo jaagorɗe leydi Japon]]
O dañaama nder gasol Daura, e diiwal Katsina, 17-ɓre Bowte, 1942.
== Diina ==
Diina Lislaama o tawaa.
== Maayde ==
Hooreejono leydi ndin maayi to leydi [[Biritaani-Mawndi|Biritaani]], nyalnde 13-ɓre lewru Morso, hitaande 2025 to Lonndon laamorgo leydi Biritaani ndin. Guskiire maako wartiraama Naajeeriya to o uwaa to wuro maako nder gasol Dawra. O maayi duuɓi ɗiɗi e balɗe 45 walla mbi'en balɗe 776 gila accuki laamu Naajeeriya. O wuuri duubi 82 to jaajel adunaaru. <ref>https://www.bbc.com/pidgin/articles/cx2ge64y85go</ref>
O maayi o ɗalii ɓiɓbe 8 e wuuri. Nder maɓɓe 1 woni gorko Yusuf Buhari, luttuɓe boo; Fatima, Hadiza, Safina, Halima, Zahra, Hanan, e Noor ko rewɓe, e kadi inna maɓɓe Aisha Buhari. <ref>https://dailytrust.com/reflections-on-pmb-the-private-side-of-buhari-by-children/</ref>
== Fillago ==
== Tuugnorɗe ==
{{reflist}}
[[Catégorie: Yimɓe]]
[[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]]
[[Catégorie: Naajeeriya]]
[[Catégorie: Pelaajo Katsina]]
[[Catégorie: Fulfulde]]
lccqyc43rpj01lfnefvzvgejd9ihdvj
Nnewi
0
5296
179396
179395
2026-07-23T13:23:17Z
Fulani215
7983
/* Luumooji */ fixed typo
179396
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.[28] E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi Najeriya.[28] Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder Afrik.[28] Nnewi Township ko "kaayeefi peewnugol" goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere.[28]
Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi.[28] Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof.[28] Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.[28]
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi.[2] Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.[35] Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe.[28] Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi.[36] Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo.[28] Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.[28]
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji [citation needed].
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo
Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà [citation ina haani].
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine [citation ina haani].
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji [citation needed]. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.[37]
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
n6lmih8p5snazsqh3c21wx0h3cszfdk
179397
179396
2026-07-23T13:25:09Z
Fulani215
7983
/* Dina */ fixed typo
179397
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.[28] E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi Najeriya.[28] Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder Afrik.[28] Nnewi Township ko "kaayeefi peewnugol" goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere.[28]
Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi.[28] Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof.[28] Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.[28]
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo
Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà [citation ina haani].
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine [citation ina haani].
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji [citation needed]. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
8tc0q8ggtdw61ek245mdc2xaqig4pyf
179408
179397
2026-07-23T13:55:16Z
Fulani215
7983
/* Womre */ fixed typo
179408
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.[28] E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi Najeriya.[28] Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder Afrik.[28] Nnewi Township ko "kaayeefi peewnugol" goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere.[28]
Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi.[28] Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof.[28] Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.[28]
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine [citation ina haani].
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji [citation needed]. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
6lwt6grtt3qpe51tfej1otrtaxsb3vk
179409
179408
2026-07-23T13:56:54Z
Fulani215
7983
/* Dewgal aada */ fixed typo
179409
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.[28] E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi Najeriya.[28] Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder Afrik.[28] Nnewi Township ko "kaayeefi peewnugol" goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere.[28]
Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi.[28] Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof.[28] Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.[28]
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
h48u90sq1qbxe3nt0xuj4q1208kfhct
179413
179409
2026-07-23T14:01:21Z
Fulani215
7983
/* Pecce otooji */ fixed typo
179413
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Najeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
9fpmcdt0kievw1pfy6gu8mwc00xqm6d
179414
179413
2026-07-23T14:01:46Z
Fulani215
7983
/* Pecce otooji */ fixed typo
179414
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya [citation needed].
Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe [citation needed].
Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi [citation ina haani]. Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo [citation needed].
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe [citation needed]. Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter [citation ina haani]. Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum [citation needed]. Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI) [citation needed].
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee
Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi:
1.Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
2.Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
3.Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
4.Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
5.Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
6.Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
7.Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
8.Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee
Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
py7w4wzkkziixrz5mzp7t586p4deitd
179417
179414
2026-07-23T14:04:59Z
Fulani215
7983
/* Sigga */ Fixed typo
179417
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi: Juulde Yam keso Igbo en
To Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
afd4osok8ev4z0k8r3isi6zeqa6kdhi
179419
179417
2026-07-23T14:06:14Z
Fulani215
7983
/* Dina */ fixed typo
179419
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer)
Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi Najeriya.
Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.)
Koolol fijirde Beverly Hills
Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
ib7b0jbdteomah1quwdkhoey63l5wow
179421
179419
2026-07-23T14:07:17Z
Fulani215
7983
/* Pijirlooji */ fixed typo
179421
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi;[25]
Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
ao03wzylqk6tin5539fv877brpqfqty
179422
179421
2026-07-23T14:08:06Z
Fulani215
7983
/* Politik */ fixed typo
179422
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
548tt68j2zl44rwu9jpmvouf6k9qr35
179423
179422
2026-07-23T15:31:05Z
Fulani215
7983
/* Luumooji */ fixed typo
179423
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.
E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
ca0q8u9ipxc8g6g0oxyv8hmfeffqvu2
179424
179423
2026-07-23T15:32:29Z
Fulani215
7983
/* Dina */ fixed typo
179424
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde. E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo.
Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
8yax26mbea15fj12eveeizf0icgw7hi
179425
179424
2026-07-23T15:33:26Z
Fulani215
7983
/* Hortol */ fixed typo
179425
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde. E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo. Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra.
Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu.
Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966).
Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde.
Doktoor Eduard Ikem Okeke; gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP.
Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya.
M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991.
Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto.
Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9.
Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer [40].
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.[41]
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.[43]
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.[45]
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN[46]
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.[47]
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.[49]
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
qruxblobu0j7gasr6l3b3zt011riczd
179426
179425
2026-07-23T15:35:27Z
Fulani215
7983
/* Yimɓe teskinaaɓe */ fixed typo
179426
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.[18]
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.[19][20]
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo Onitsha e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya.[23]
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. [24]
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.[25]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi Najeriya[26], hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. Igwe Kenneth Orizu III woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.[21][22]
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.[27]
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder Afrik, Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912. E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]]. Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder Afrik hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi Najeriya, ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi. Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde. E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe. Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol, ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo. Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra. Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966). Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde. Doktoor Eduard Ikem Okeke gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya. M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991. Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto. Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9. Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer.
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
b5tlelfoa337t3jswsi66nxwwkcig7x
179467
179426
2026-07-23T17:33:16Z
MOIBARDE
10068
add images , links and references
179467
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.<ref>{{Cite book|last=Alutu|first=John|title=Nnewi History|publisher=Fourth Dimension Publishers|year=1985|location=Nigeria|language=English}}</ref>
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.<ref name=":03">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref><ref name=":032">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref>
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
[[File:Nnewi Aerial View Anambra State Nigeria.jpg|thumb|Yi'ugo Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli nokkuuje joonde e filu nder wuro man.]]
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo [[Onitsha]] e nder [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]], [[Naajeeriya]].<ref name=":22">{{Cite web|last=Onwutalobi|first=Anthony-Claret|title=Nnofo Royal Lineage - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnofo-royal-lineage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210619102604/https://nnewi.info/nnofo-royal-lineage/|archive-date=2021-06-19|accessdate=2015-09-17|website=www.nnewi.info}}</ref>'''<ref>{{Cite book|last=Onunkwo|first=Louis|title=Nnewi, United Kingdom of Anaedo|publisher=Snaap Press|year=1999|location=United States}}</ref>'''
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. <ref>{{cite web|url=https://www.timeanddate.com/weather/@8638038/climate|title=Climate & Weather Averages in Nnewi North, Nigeria|website=Timeanddate|access-date=19 July 2026}}</ref>
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.<ref name=":0">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
[[File:Igwe nnewi.jpg|thumb|Obi 20ɓo Otolo e Igwe (Laamɗo) Laamu Nnewi, mawɗo mum laamɗo Igwe Kenneth Orizu III]]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]<ref name="Igwe of Nnewi">{{cite web|title=Nnewi Monarch|work=The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-monarch|access-date=2015-09-14}}</ref> , hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. [[Igwe Kenneth Orizu III]] woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.<ref name="Nnewi.info">{{cite web|title=Ancient Legal System|work=Ancient Legal System in Nnewi|url=http://www.nnewi.info/nnewi-ancient-legal-system|access-date=2009-11-15}}</ref>
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).<ref name=":02">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
[[File:Nnewi Commercial Area Market View.jpg|thumb|Yi'ugo nokkuure filu haa Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli kuugal luumooji e ɓamtaare wuro.]]
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder [[Afrik]], Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.<ref name="anaedo">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]].'''<ref name="anaedo2">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>''' Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].<ref name="anaedo3">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder [[Afrik]] hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.<ref name="anaedo4">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.<ref>{{Cite news|date=June 10, 2024|title=Nnewi's Manufacturing Sector's potential as the "Japan of Africa"|url=https://guardian.ng/nnewis-manufacturing-sectors-potential-as-the-japan-of-africa/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.<ref>{{Cite web|date=2024-06-05|title=Automotive industry {{!}} History, Overview, Definition, Developments, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/technology/automotive-industry|access-date=2024-06-27|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.<ref>{{Cite news|last=Ndukuba|first=Emmanuel|date=2021-02-09|title=Traders plead for reopening of Nnewi New Motor Spare Parts market|url=https://businessday.ng/news/article/traders-plead-for-reopening-of-nnewi-new-motor-spare-parts-market/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-06-27|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi<ref>{{Cite web|title=Wood or Timber Market Size, Share {{!}} Growth Research - 2032|url=https://www.businessresearchinsights.com/market-reports/wood-or-timber-market-108318|access-date=2024-06-27|website=www.businessresearchinsights.com}}</ref>
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.<ref>{{Cite news|last=Ojoye|first=Taiwo|date=2018-11-20|title=How the Civil War aided Nnewi's industrial transformation|url=https://punchng.com/how-the-civil-war-aided-nnewis-industrial-transformation/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref name="Nnewi Auto Fair Opens">{{cite web|title=Nnewi Auto Fair Opens|url=http://allafrica.com/stories/200911300471.html|access-date=2009-11-04}}</ref>
[[File:Iri Ji Festival Masquerade Nnewi.webp|thumb|Koolol maslahaa e nder Iri Ji (Juulde Yam keso) to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya.]]
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi.<ref name="anaedo5">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.<ref>{{Cite web|last=anaedo|date=2020-06-12|title=Afia olu or" ifejioku" (new yam) traditional festival of Nnewi as religious ritual and drama|url=https://nnewicommunity.com/afia-olu-or-ifejioku-new-yam-traditional-festival-of-nnewi-as-religious-ritual-and-drama/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe.<ref name="anaedo6">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol,<ref>{{Cite news|last=Anayo Okoli, Vincent Ujumadu, Chidi Nkwopara, Chimaobi Nwaiwu, Chinenye Ozor, Chinedu Adonu, Chinonso Alozie, Ikechukwu Odu & Peter Okutu|date=December 2, 2020|title=Why kolanut is celebrated, venerated in Igboland|url=https://www.google.com/s/www.vanguardngr.com/2020/12/why-kolanut-celebrated-venerated-in-igboland/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude<ref name="anaedo7">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.<ref name="anaedo8">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo. Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra. Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966). Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde. Doktoor Eduard Ikem Okeke gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya. M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991. Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto. Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9. Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer.
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
3z6v82b51quzs0b1sjrdnpd8d7ykplg
179476
179467
2026-07-23T17:42:15Z
MOIBARDE
10068
179476
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.<ref>{{Cite book|last=Alutu|first=John|title=Nnewi History|publisher=Fourth Dimension Publishers|year=1985|location=Nigeria|language=English}}</ref>
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.<ref name=":03">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref><ref name=":032">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref>
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
[[File:Nnewi Aerial View Anambra State Nigeria.jpg|thumb|Yi'ugo Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli nokkuuje joonde e filu nder wuro man.]]
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo [[Onitsha]] e nder [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]], [[Naajeeriya]].<ref name=":22">{{Cite web|last=Onwutalobi|first=Anthony-Claret|title=Nnofo Royal Lineage - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnofo-royal-lineage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210619102604/https://nnewi.info/nnofo-royal-lineage/|archive-date=2021-06-19|accessdate=2015-09-17|website=www.nnewi.info}}</ref>'''<ref>{{Cite book|last=Onunkwo|first=Louis|title=Nnewi, United Kingdom of Anaedo|publisher=Snaap Press|year=1999|location=United States}}</ref>'''
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. <ref>{{cite web|url=https://www.timeanddate.com/weather/@8638038/climate|title=Climate & Weather Averages in Nnewi North, Nigeria|website=Timeanddate|access-date=19 July 2026}}</ref>
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.<ref name=":0">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
[[File:Igwe nnewi.jpg|thumb|Obi 20ɓo Otolo e Igwe (Laamɗo) Laamu Nnewi, mawɗo mum laamɗo Igwe Kenneth Orizu III]]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]<ref name="Igwe of Nnewi">{{cite web|title=Nnewi Monarch|work=The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-monarch|access-date=2015-09-14}}</ref> , hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. [[Igwe Kenneth Orizu III]] woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.<ref name="Nnewi.info">{{cite web|title=Ancient Legal System|work=Ancient Legal System in Nnewi|url=http://www.nnewi.info/nnewi-ancient-legal-system|access-date=2009-11-15}}</ref>
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).<ref name=":02">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
[[File:Nnewi Commercial Area Market View.jpg|thumb|Yi'ugo nokkuure filu haa Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli kuugal luumooji e ɓamtaare wuro.]]
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder [[Afrik]], Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.<ref name="anaedo">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]].'''<ref name="anaedo2">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>''' Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].<ref name="anaedo3">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder [[Afrik]] hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.<ref name="anaedo4">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.<ref>{{Cite news|date=June 10, 2024|title=Nnewi's Manufacturing Sector's potential as the "Japan of Africa"|url=https://guardian.ng/nnewis-manufacturing-sectors-potential-as-the-japan-of-africa/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.<ref>{{Cite web|date=2024-06-05|title=Automotive industry {{!}} History, Overview, Definition, Developments, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/technology/automotive-industry|access-date=2024-06-27|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.<ref>{{Cite news|last=Ndukuba|first=Emmanuel|date=2021-02-09|title=Traders plead for reopening of Nnewi New Motor Spare Parts market|url=https://businessday.ng/news/article/traders-plead-for-reopening-of-nnewi-new-motor-spare-parts-market/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-06-27|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi<ref>{{Cite web|title=Wood or Timber Market Size, Share {{!}} Growth Research - 2032|url=https://www.businessresearchinsights.com/market-reports/wood-or-timber-market-108318|access-date=2024-06-27|website=www.businessresearchinsights.com}}</ref>
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.<ref>{{Cite news|last=Ojoye|first=Taiwo|date=2018-11-20|title=How the Civil War aided Nnewi's industrial transformation|url=https://punchng.com/how-the-civil-war-aided-nnewis-industrial-transformation/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref name="Nnewi Auto Fair Opens">{{cite web|title=Nnewi Auto Fair Opens|url=http://allafrica.com/stories/200911300471.html|access-date=2009-11-04}}</ref>
[[File:Iri Ji Festival Masquerade Nnewi.webp|thumb|Koolol maslahaa e nder Iri Ji (Juulde Yam keso) to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya.]]
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi.<ref name="anaedo5">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.<ref>{{Cite web|last=anaedo|date=2020-06-12|title=Afia olu or" ifejioku" (new yam) traditional festival of Nnewi as religious ritual and drama|url=https://nnewicommunity.com/afia-olu-or-ifejioku-new-yam-traditional-festival-of-nnewi-as-religious-ritual-and-drama/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe.<ref name="anaedo6">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol,<ref>{{Cite news|last=Anayo Okoli, Vincent Ujumadu, Chidi Nkwopara, Chimaobi Nwaiwu, Chinenye Ozor, Chinedu Adonu, Chinonso Alozie, Ikechukwu Odu & Peter Okutu|date=December 2, 2020|title=Why kolanut is celebrated, venerated in Igboland|url=https://www.google.com/s/www.vanguardngr.com/2020/12/why-kolanut-celebrated-venerated-in-igboland/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude<ref name="anaedo7">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.<ref name="anaedo8">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
[[File:Igbo traditional marriage 03.jpg|thumb|Dewgal aadaaji Igbo]]
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi Boys,[38] nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo. Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra. Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966). Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde. Doktoor Eduard Ikem Okeke gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya. M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991. Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto. Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9. Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer.
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano);[42] Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo[42][44]
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo[48]
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
pwowk738o409glt99m35yzxnc928r2a
179477
179476
2026-07-23T17:55:36Z
MOIBARDE
10068
Add references
179477
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Nnewi/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Nnewi''' un ɗe laamorde e sanaa’aji gelle nder [[Diiwal Aanambaara]] fombina fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Ɗum un ɗe ɗiɗire njaajirka e mawgu de ɗuuɗuki gelle ɗer ɗe fombina ɗe ɗun wuttudu fombina lesdi.<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi e jaajirka haa no go’o hukuma pamarre geɓɓal no ngal un [[Nnewi Woyla]].<ref>{{Cite web |title=Nnewi Overview |url=https://nnewi.info/nnewi-overview/ |access-date=2022-08-31 |website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria |language=en-US}}</ref> Nnewi Wayla hawti kwaataaji nayi: [[Otola]], [[Uruagu]], [[Umudim]] e [[Nnewichi]]. Ɗe artuɗe asluwal motawal gadaagal gamma Awre nder Naajeeriya un e ɗe jottori nder ɗi gelle ɗen. Ɗembo haa mawgal gataangal ɗer Naajeeriya baburwal ngal kosde ɗiɗi ɗe NASENI mi un ɗen ngal waaɗa ɗer Nnewi.<ref name="innosongroup">{{cite web|url=http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|title=About Us - Innoson Vehicles | Cost-effective buses, mini-buses, trucks & SUVs in Nigeria|publisher=innosongroup.com|access-date=2015-06-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101103120/http://www.innosongroup.com/innosonmotors/about_us.php|archive-date=2015-11-01}}</ref> while the first wholly Made-in-Nigeria motorcycle, the 'NASENI M1' was manufactured in Nnewi.<ref>{{Cite web|title = Nnewi Industrialization overview - The Official Nnewi City Portal|url = http://www.nnewi.info/history-of-industrialization-of-nnewi|website = www.nnewi.info|access-date = 2015-09-19|first = Anthony-Claret|last = Onwutalobi| date=2 September 2015 }}</ref>
Eɗe nder ɗun 2006 Nnewi haa ƙiyastaama ɗuuɗirka ɗun 391,227 no kollingal ɗun hisaago ɗi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web |last=Sub-editor |date=2022-04-04 |title=Top 5 super rich and super wealthy of Nnewi, Anambra State |url=https://newswirengr.com/2022/04/04/to-5-super-rich-and-super-wealthy-of-nnewi-anambra-state/ |access-date=2022-09-11 |website=NewsWireNGR |language=en-US}}</ref> Ɗe 2019 ɗuuɗirka ƙiyastaago holliniton Nnewi haa e ɗuuɗiri baano dow 909,000. Ɗe gelle ɗen we’itooni haa dow 200km2 nder [[diiwal Aanambaara]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nacuk.org/factfile.htm |title=Nnewi Facts and Figures |access-date=2009-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905105726/http://www.nacuk.org/factfile.htm |archive-date=2008-09-05 |url-status=dead }}</ref>
==Taariihawol==
Ɗer Nnnewi bolle taariku e jeeygo, ɓe boojal (ewi) fiji fiijo mawgo ɗer tigguku ɗe tiggude ɗe Nnewi wakkatire konuuji. Efu hollingo taarikuji ɗum Nnewi haa waati huutiri ɗum taadiiɓe (janndarma) kamɓe kakkilaani keeri e sabo’e ɗun ɗu’un ɓe faɗɗooɓe ko nnyaamooɓe ɗum ewi ɗer Nnewi un haramatkeɗun e ɗe hannde. Nnewi habeli eɗe heptugo hoore laamorde daga ɗe ƙarniwal 15th yaari 1904 ɗe ɓe biritinkeejum (boode’en) laamori huutirde teeti de laamorde ɗen.
Nnewi maral un tiggi ngal ɗe nayi kwaataaji (cion njayɗum) innɗe Otolo, Uruagu, Umudim e Nnewichi fof chiun un heendini ɗum haa ɗeɗe nayi yalji kawtudi noddira umunna: fot umunna woodi e artuɗe yalji (iyaalu) anndira e ɗe Obi.
[[File:Nnewi City Center Roundabout Anambra State.jpg|thumb|Yiyngo cirƴam mawɗam to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya, holliroowo golle wuro e yah-ngartaa nokku.]]
=== Nokku Nnewi e nder daartol Igbo ===
Fuɗɗannde nde Igbo'en jooɗi haa Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngari bee ardiiɓe tato, ɗiɗo ɓe ardiiɓe ruuhu'en e ɓurduɗo nder tato ɓen laamiiɗo ronoowo anndiraaɗo Obi laamiiɗo bee hakke jibinannde.<ref name="Government">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
Arano oo ko Eze Nri mo Awka laamɗo Limaam, ɗiɗaɓo oo ko Eze Aro mo Arochukwu laamɗo e tataɓo oo ko Igwe mo Nnewi laamɗo politik e konu.<ref name="Government2">{{Cite web|title=Government|url=https://nnewicommunity.com/government/|access-date=2024-06-23|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Aros en ina nganndi ndee daartol (Nnewi ko jokkondiral e ardiiɗo hakkunde Igbo en) kadi ɗum ina jeyaa e ko addani Aro en hoɗde e Nnewi.<ref>{{Cite web|title=UNHCR Web Archive|url=https://webarchive.archive.unhcr.org/20230530083559/https://www.refworld.org/docid/3df4be7f2c.html|access-date=2024-06-23|website=webarchive.archive.unhcr.org}}</ref>
=== Hare Nnewi Amichi e kitaale 1800 ===
Eze Ukwu (laamii hitaande 1840-1862) woni Obi 15ɓo Otolo e Igwe Nnewi. E laamu makko, kewuuji maantinɗi mbaɗi heen. O salii jaɓde wasiyaaji kaaw makko, hono Eze Enwe, ngam addude e joofnirde hare haɓannde feccere laawol e Amichi en.
Eze Enwe noon ƴetti golle ɗee. O yani e Amichi en, o fooli ɗum en, o taƴtini ndeeɗoo jaɓɓal ko nanngude e warde Nwamkpi, hooreejo maɓɓe. O heɓi nafoore e hare woɗnde e Ųkpo, o tawtoraama hare Oraifite nde o heɓi nafoore. Ɗeeɗoo nafooje ngaddani mo tiitoonde jaambaaro « Onuo Ora » firti ko « Jaagorgal Leƴƴi », nde addani neɗɗo jogaade Ikponasato, woni belɗe jeetati tokoose no feewi.
Gaa gaa Okafo, ɓiy Eze Ukwu gadano, o dañi kadi ɓiɓɓe worɓe ɓee - Eze Oruchalu e Unaegbu. Nde Eze Ukwu maayi, Igwe Okafo, ɓiyiiko mawɗo, wonti laamɗo sappo e jeegom.<ref>{{Cite book|last=Alutu|first=John|title=Nnewi History|publisher=Fourth Dimension Publishers|year=1985|location=Nigeria|language=English}}</ref>
=== Ɓeydagol Yaajde ===
Puɗɗagol hitaande 1891, laamu Igwe Ezeifekaibeya yi’i yaajde laamu Nnewi rewrude e wolde, e njulaagu e Aros. Ko e laamu makko wolde Úbárú waɗnoo. E gardagol Nsoedo mo 6amti yeeso mum gourc charme, e hawrude e konu Nnofo, 6e njahi feewde Úbárú. Nde ɓe njottii, ɓe tawi ko diɗɗal gaño ngal ina tiiɗi, ina saɗi naatde. Ko ndeen woni nde Nsoedo noddi, ina wiyee, rewrude e charmed gourd laamɓe Umu Enem e, e ballal mum en, ina sikkaa, konu Otolo ɓuuɓtii. Ubarus en njaɓaama, hay so tawii e nder caɗeele ɗe Otolos en keɓi, maayde Obi Mmaduabum, banndiiko Dala Oliaku.<ref name=":03">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref><ref name=":032">Dr. John Okonkwo Alutu, Nnewi History (from the Earliest times to 1980/82), Fourth Dimension publishers</ref>
Hare Ubaru waɗii batte kaawniiɗe. E joofnirde maggal, kala gorko Otolo tawtoraaɗo mag
[[File:Nnewi Aerial View Anambra State Nigeria.jpg|thumb|Yi'ugo Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli nokkuuje joonde e filu nder wuro man.]]
== Geografi ==
To bannge geɗe leydi, Nnewi ina fawii e nder diiwaan ladde toɓo ɓuuɓnde to leydi Najeriya [citation needed]. Hay so tawii ina tampina e vursugol leydi e vursugol leydi ndi ustii leydi ndii e won e nokkuuji haa wonti nokkuuji vurzi waawde wonde, ina heddii e wonde nokku keewzo geze ndema e nokkuuji njulaagu njulaagu [citation needed]. Wuro ngo woni ko fuɗnaange maayo Nijeer, e fotde kilooji 22 (14 mi) fuɗnaange-rewo [[Onitsha]] e nder [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]], [[Naajeeriya]].<ref name=":22">{{Cite web|last=Onwutalobi|first=Anthony-Claret|title=Nnofo Royal Lineage - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnofo-royal-lineage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210619102604/https://nnewi.info/nnofo-royal-lineage/|archive-date=2021-06-19|accessdate=2015-09-17|website=www.nnewi.info}}</ref>'''<ref>{{Cite book|last=Onunkwo|first=Louis|title=Nnewi, United Kingdom of Anaedo|publisher=Snaap Press|year=1999|location=United States}}</ref>'''
=== Wakati ===
Henndu ɓuri heewde ko e lewru mee. Ko ɓuri ɓuuɓde ko e lewru ut. Lewru ɓurndu wulde ko lewru marse. <ref>{{cite web|url=https://www.timeanddate.com/weather/@8638038/climate|title=Climate & Weather Averages in Nnewi North, Nigeria|website=Timeanddate|access-date=19 July 2026}}</ref>
=== Ngomna ===
Laamɗo aadaaji Nnewi ina wiyee Igwe. Igweship e nder laamu Nnewi ina adii gargol Oropnaaɓe, ɗum waɗi ɗum laamu keeriiɗo e nder leydi Igbo [citation needed]. Igbo en ina nganndiraa waasde jogaade laamɓe, ko ɗum waɗi konngol Igbo ɓurngol lollude ngol ina wiyee ‘Igbo é nwě Eze’, maanaa ‘Igbo en ngalaa laamɗo’. E nder leƴƴi Igbo goɗɗi, laamuuji koloñaal Angalteer mbaɗii mawɓe warhooreeji, ndeen ɓe keɓii golle e tiitoonde Igwe, ɓe cuɓaama haa hannde. E nder Nnewi, Igwe woni isi obi (hooreejo Obis) e ɗoon Igwe, ko ɗum firti ko asamaan walla toowɗo nde tawnoo ko kanko woni jogiiɗo Ofo, maande diine e politik. O jibinaaka o waɗaaka walla o suɓaaka, kadi juɓɓule ndonu ko hakke e martaba aada. Darnde ndee wonaa mbayliigu, wonaa kaaldigal. Ko Obi kadi. Obi ko tiitoonde nde mawɓe laamu njogii ; ko ɗum nanndi e laamɗo e nder teddungal.<ref name=":0">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
[[File:Igwe nnewi.jpg|thumb|Obi 20ɓo Otolo e Igwe (Laamɗo) Laamu Nnewi, mawɗo mum laamɗo Igwe Kenneth Orizu III]]
Laamɗo laamɗo hannde oo ko mawɗo leydi ndi hono Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III ; ko kanko woni laamɗo ɓurɗo juutde balɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]<ref name="Igwe of Nnewi">{{cite web|title=Nnewi Monarch|work=The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-monarch|access-date=2015-09-14}}</ref> , hannde ko kanko woni laamɗo 20ɓo e nder leñol laamɗo Nnofo. [[Igwe Kenneth Orizu III]] woni hooreejo arandeejo nder jiha Anambra diga Nnewi non boo cukko hooreejo suudu hooreejo lesdi Anambra [citation needed].
Won Obis e nder leƴƴi nay baɗɗi Nnewi ɗii. Obi ɓurɗo toowde e ɓurɗo mawnude ko Obi Otolo, ko kanko kadi woni Igwe Nnewi [citation ina haani]. Mawɗo Afamefuna Obi, Obi Bennett Okafor e Obi George Onyekaba ko obisuuji jooni ɗi Uruagu, Umudim, e Nnewichi. Ɗee obis tati ɗe Igwe Orizu, III woni hooreejo mum en, ko kam en ngoni Igwe-in-Council e ɓe njiylotoo ko geɗe ruuhuyaŋkooje, aadaaji, e renndo, e nder Nnewi [citation ina haani].
Ina woodi kadi fedde wuro gollornde ina wiyee Nzuko-Ora Nnewi. Ko forum ɗo ɓiɓɓe leydi Nnewi mawɓe (duuɓi 18 walla ko ɓuri ɗum) mbaawi wallitde e ƴellitaare Nnewi. Ndee fedde sosaa ko ngam hirjinde e ƴellitde sosde njuɓɓudi e gollorɗe baawɗe ƴellitde e moƴƴinde nguurndam hoɗɓe e Nnewi [citation needed].gal, ƴetti innde jaambaaro. Won heen ko Eze Obiukwu mo Udude mo nganndu-ɗaa ko Ogbujulukpa ; Nsoedo, joloowo ok, jibinaaɗo Egbu Umu Enem, wonti Ochibilogbuo; Unaegbu mo Egbu gooto wonti Ogbuotaba e Eze Udenyi, banndiraaɓe Eze Odumegwu wonti Kwambákwáisi. Nasaraaku Eze Onyejemeni nder wolde Ubaru e nasaraaku maako nder woɓɓe, ɗum laati ngam o hoosa tiitoonde Onuo Ora.
=== Siistem sariya ===
Sifaa sariya ɓooyɗo Nnewi tuugnaaki e sariya binndaaɗo. Ko sariya tago tan, jowitiingo e aadaaji, aadaaji, e geɗe siwil e ñaawoore [citation needed]. Laawol sariya to Nnewi rewi ko e laabi njuɓɓudi ɓesngu yaajngu. Ciimtol feewde e tooñoowo walla tooñoowo e nder ñaawoore adannde, ina foti waɗeede e hooreejo galle makko to galle taaniraaɓe makko anndiraaɗo obi [citation needed]. Hooreejo galle oo ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe e dental galle mum yaajngal ngam jooɗaade e ñaawoore, wullitiiɗo oo kadi ina nodda mawɓe e obis tokosɓe ummoriiɓe to bannge galle mum yaajɗo, so tawii kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngonaa e galle gooto [citation needed]. Ɗee obis' maa mbaɗtu ñaawirdu adanndu, fawaade e sifaa bonannde walla bonannde tuumaande waɗde [citation needed]. Ñaawoore ndee ina waawi joofde ɗoo, so tawii wullitaango ngoo e tuumaaɗo oo fof ina mbeltii e ñaawoore nde ɓe ndokkaa ndee, walla ɓe mbaawa nawde ñaawoore ndee to obi mawɗo garoowo e nder galle gooto, e nder njuɓɓudi ɓeydotoondi, haa, ina gasa tawa, haala kaa yettii obi ɓurɗo toowde e nder leñol ngol [citation needed]. So tawii wullitaango ngoo weltaaki e oo sahaa, o ñaagii obi quarter oo, ardiiɓe galle makko ina mbaawi noddireede ngam daranaade ñaawoore maɓɓe.<ref name="Nnewi.info">{{cite web|title=Ancient Legal System|work=Ancient Legal System in Nnewi|url=http://www.nnewi.info/nnewi-ancient-legal-system|access-date=2009-11-15}}</ref>
E nder ngool laawol sariya, aybinde walla waasde aybinde ina waawi tabitinde no feewi, sibu kuulal ngal tuugii tan ko e nuunɗal tago [citation needed]. Jukkungo ngam bonanndeeji e golle bonɗe ina ndokkee e ko yowitii e teddeendi mum en [citation needed]. Gorko mo nganndu-ɗaa ina waɗi bonannde mawnde ina waawi waasde jogaade feere so wonaa yeeyde maccungaagu walla riiweede e nder renndo haa abada [citation needed]. O warataa sabu warngo aadee ina luurdi e yamiroore Debbo Edo [citation needed]. Siistem ñaawoore to Nnewi wayi ko no anndirii geɗe tati, bonanndeeji tokoosi, bonanndeeji goongaaji, e ñaawirɗe siwil ñamaale, coggu jommbaajo e leydi [citation needed]. Taƴde sariyaaji ko goonga ko bonannde wonande won e juju keeriiɗo kadi ko noon foti yoɓeede e sadak [citation needed]. Yeru, ina haɗaa warde mboddi "eke", sifaa mboros, walla ñaamde "ewi", mboddi galle mboddi. Ina gasa tawa ɗeen sariyaaji meeɗaa bonneede e yiɗde mum en, so bonneede ko e aksidaa, tooñaaɗo oo waɗata ko sadak tawa hay mbaydi ñaawoore waɗaaka [citation needed]. Koolaaɗo kuuɓal, ko fayti e bonanndeeji mawɗi, ina wayi no ɓuri ƴellitaade ko e Nnewi, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Igboland. Wonno heen ko geɗe jeeɗiɗi mawɗe e bonanndeeji, ɗi nganndu-ɗaa ko "ori-obi", bonanndeeji baɗeteeɗi e obi, nde tawnoo wiɗto maɓɓe ina waɗa sahaa kala e nder obi sappoɓal [citation needed].
=== Politik ===
Nnewi hokki geɓe maako nder limngal yimɓe mawɓe nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya. A. A. Nwafor Orizu; hooreejo Senaa Naajeeriya nder Republique arandeere nden ɓaawo man, hooreejo lesdi ko adii kuudetaa arandeere nder hitaande 1966, M.C.K. Ajuluchukwu; ngenndiyanke, haɓantooɗo koloñaal e sariyaaji republique gadano, mawɗo Z.C. Obi (Onunekwuluigbo Igbo); Sir Louis Odumegwu Ojukwu, OBE, Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu leydi Naajeeriya Fuɗnaange maayɗo e hooreejo leydi Biafra maayɗo, banndiiko Dr. Edward Ikem Okeke; Cukko hooreejo PRP e jaagorgal keeringal hooreejo leydi (Republique ɗiɗaɓo), Mr. F. C. Nwokedi ; koolaaɗo kuuɓal gadano leydi Najeriya, hono Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo, porfeseer A. B. C. Nwosu ; Gonnooɗo komisinaajo cellal e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo e diiwaan Anambra, Dr. Chu Okongwu; Gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi ndii ; Dr David Bennet Anagwu Ofomata;Direkteer safaara ɓiɗɗo leydi gadano, fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya, hooreejo gadano/hooreejo fedde njuɓɓudi cellal Anambra & hooreejo LGA ɓooyɗo Nnewi Nnewi kadi ko galle taaniraaɓe Naajeeriya'en mawɓe hawtaade e yimɓe tedduɓe limtaaɓe les. Ƴeewee (Yimɓe).<ref name=":02">{{Cite web|title=History - The Official Nnewi City Portal|url=http://www.nnewi.info/nnewi-history|website=www.nnewi.info|access-date=2015-09-14|first=Anthony-Claret|last=Onwutalobi|date=30 August 2015}}</ref>
== Sigga ==
Jahgol Nnewi ngam wontude huɓeere faggudu fuɗɗii ko e hitaande 1970, caggal wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Ndị Nnewi(Yimɓe Nnewi) jooɗiiɓe nder gure feere-feere nder leydi ndi’i, ɓe keɓii caɗeele mawɗe nder wolde nden, ngam non ɓe ɗon mari haaje hoosugo ceede maɓɓe fuu e filu maɓɓe haa saare maɓɓe, Agbo Edo, leydi ladde jeyaandi e laamɗo Edo Nnewi, laɓɓinaama ngam waɗde laawol e luumo keso ina wiyee luumo Nkwo Nnewi Ƴellitaare ndee luural addani ƴellitaare jaawnde faggudu nokku oo.
[[File:Nnewi Commercial Area Market View.jpg|thumb|Yi'ugo nokkuure filu haa Nnewi, lesdi Anambra, lesdi Naajeeriya, ko holli kuugal luumooji e ɓamtaare wuro.]]
Ko wuro yaawngo ƴellitaade e nokku mawɗo gollorɗe e njulaagu e nder [[Afrik]], Nnewi ina jogii golle kaalis keewɗe, ko ɗum waɗi ina jaɓɓoo bankeeji mawɗi, e juɓɓule kaalis goɗɗe Industiriiji ina taarii wuro ngoo e gure saraaji mum. Nebam palme, kosmetik, otooji, e motooji, defte, e kaɓirɗe binnditagol, mbaydiiji, kaɓirɗe kuuraa, e ko nanndi heen ina peewnee e keewal njulaagu e nder nokku hee. Nokkuuji njulaagu mum mawɗi ina njeyaa heen luumooji Nkwo Nnewi ɗi ngoni luumooji pecce motooji kesi (luumo pecce pecce motooji ɓurɗi mawnude e Afrik), luumooji pecce motooji Agbọ-Edo, luumo Nwagbala, luumo pecce Generator, luumo pecce kuuraa, luumo Nkwọọ Nnesisi mawngo (Ime Afia), luumo Nnebiỻ luumo, luumo eke ochie, luumo eke ichi, luumo orie otube, luumo okpunoegbu ekn
=== Ndema e ngaynaaka ===
Golle Nnewi ɓurɗe teeŋtude ko njulaagu, peewnugol e ndema, ko ɗum waɗi ɓe ɓuri fawaade e njulaagu, njulaagu e ndema ngam wuurde ñalnde kala [citation needed]. Ko ɓuri heewde e Ndị Nnewi (yimɓe Nnewi) ina njogii mbụbọ (jarneeji galleeji) e ubi (jarneeji yaasi) ɗo ɓe keewi remde geɗe ndema maɓɓe [citation needed]. Ɗee geɗe so ɗe njuppaama ina keewi naweede e luumo ngam yeeyde [citation needed]. Ko ɓuri heewde e gese kaalis gadane ɗee ko nebam, raffia, njuumri leydi, melon, hotollo, kakawo, kaɓirɗe, maaro, ekn. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, koko, mburu, e yamre leɗɗe tati ina peewnee kadi e keewal. Nokku ɗo Nnewi woni ɗoo e nder laddeeji toowɗi ina rokka ɗum tuugnorgal ekolosii ngam peewnugol geɗe ndema toowɗe keewɗe tawa ina njogii mbaawkaaji keewɗi ngam yuɓɓinde kawral gollorɗe
=== Industiriiji ===
Nnewi woni wuro gollorɗe peewnugol mawɗe keewɗe e nder leydi ndi, ko wayi no fedde sosiyeteeji Ibeto, Cutix e ADswitch, fedde sosiyeteeji Uru, fedde sosiyeteeji Omata, fedde sosiyeteeji Cento, fedde sosiyeteeji Coscharis, fedde sosiyeteeji Innoson, fedde sosiyeteeji Innoson, Ebunso Nig. Ltd, John White Industries, fedde sosiyeteeji Ejiamatu, fedde Chicason, fedde Louis Carter Ko ɓuri heewde e gollorɗe e nder fedde gollorɗe pecce to Nnewi ko yeeyooɓe kadi, ko ɓuri heewde e ɓeeɗoo yeeyooɓe ina peewna heen huunde walla ko ɓuri ɗum e geɗe ɗe ɓe keɓtinirta yeeyde ko wayi no yeeyooɓe (ko ɓuri heewde e mum en ko pecce otooji), ko ɓuri heewde e maɓɓe puɗɗorii ko yeeyde geɗe mum en e nder laylayti renndo maɓɓe gonɗi ko adii ɗuum Nnewi jeyaa ko e njuɓɓudi gollordu Fuɗnaange leydi Najeriya. Wuro ngo ina jogii rewrude e juɓɓule pinal baɗɗe no resooji softuɗi yaajɗi ngam naatde e dimensiyoŋaaji winndereeji rewrude e jokkondiral njulaagu e yeeyooɓe ummoriiɓe Asii [citation needed]. E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, wuro Nnewi ngoo heɓiino ƴellitaare jaawnde no feewi [citation needed]. Ko ina ɓura 20 gollordu hakkundeeru haa mawndu sosaa e nder fannuuji keewɗi. Gila hitaande 1970, hoɗɓe Nnewi ina njogii ko ina tolnoo e 80 haa 90 e nder teemedere njulaagu otooji e nder leydi Najeriya [citation needed]. Luumo Nkwo Nnewi woni nokkuure mawnde ngam nastugo e soodugo kuuje mootaaji nder lesdi Naajeeriya [citation needed]. Industriel’en Nnewi ɗon nastina karallaagal jaasi ngam haajuuji lesdi Naajeeriya, ɗon hokka kuuɗe haa ujuneeje, e ɗon waɗa kuuɗe e kuuɗe ko laarani haajuuji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya [citation needed]. Ko adii fof ko e nder wuro ngo, motooji gadani ɗi Made-in-Nigeria fof peewnaa ɗii, ko Nnewi peewniraa ɗum ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ganndal e Innjiniyaaruuji (NASENI).
=== Pecce otooji ===
Nnewi ina anndaa e njulaagu otooji cemmbinɗi e nder wuro ngo, gorko Igbo gadano jogaade e yahde oto ko Sir Louis Ojukuwu, baaba Dim Chukwuemeka Odumegwu Ojukuwu e hitaande 1912.<ref name="anaedo">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E hitaande 1940, hoɗɓe e Nnewi ngoni ko e hakkunde njulaagu hakkunde leyɗeele ɓurngu heewde doole e dokkal kaɓirɗe mootaaji e nder leydi [[Naajeeriya]].'''<ref name="anaedo2">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>''' Wuro ngo caggal mum wonti nokku njulaagu e njulaagu, ina jeyaa e luumooji ɓurɗi mawnude e geɗe otooji e nder [[Afrik]].<ref name="anaedo3">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>Nnewi Township ko kaayeefi peewnugol goonga. Industiriiji tokoosi e hakkundeeji ndarnaama nder wuro man, ɗon peewna naa ngam luumooji lesdi Naajeeriya tan ammaa haa jooni haa jooni ngam luumooji lesdi feere. Industrialisation wuro ngo fuɗɗii ko hedde hitaande 1970 nde yeeyooɓe pecce mootaaji Nnewi puɗɗii yeeyde geɗe mum en e innde marke mum en e nokkuuji pecce "asliiji" peewnirteeɗi. Won yeeyooɓe geɗe otooji e motooji keewɗi to Nnewi ; luumo Nnewi Moto ina anndaa e nder [[Afrik]] hirnaange fof. Ina woodi kadi laylaytol otooji, ngol woni gadanol e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngol jom jawdi en Nnewi, Innocent Chukwuma, Ono e Sosiyetee otooji Siin jeyi.<ref name="anaedo4">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Luumooji ===
No Nnewi woniri huɓeere otooji e nder Afrik nii, wuro ngoo ina waɗi luumooji keewɗi ɗo otooji yeeyetee e nder njulaagu e njulaagu tokoosi. Won kadi luumooji goɗɗi ɗo geɗe kuuɓtodinɗe, geɗe nguura, geɗe toppitiiɗe ɓanndu, geɗe mahdi ekn yeeyetee Les ɗo, doggol yoga e luumooji Nnewi.<ref>{{Cite news|date=June 10, 2024|title=Nnewi's Manufacturing Sector's potential as the "Japan of Africa"|url=https://guardian.ng/nnewis-manufacturing-sectors-potential-as-the-japan-of-africa/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
* Pecce motooji kesi. Ooɗoo luumo ina wiyee ko luumo tataɓo ɓurngo mawnude e winndere ndee to bannge njuuteendi marsandiis. Pecce motooji kesi markeeji ceertuɗi ina yeeyee e ooɗoo luumo.<ref>{{Cite web|date=2024-06-05|title=Automotive industry {{!}} History, Overview, Definition, Developments, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/technology/automotive-industry|access-date=2024-06-27|website=www.britannica.com|language=en}}</ref>
* Agbo-Edo luumo otooji. E nder oo luumo, markeeji ceertuɗi e pecce mooftirɗi kesi ina yeeyee.<ref>{{Cite news|last=Ndukuba|first=Emmanuel|date=2021-02-09|title=Traders plead for reopening of Nnewi New Motor Spare Parts market|url=https://businessday.ng/news/article/traders-plead-for-reopening-of-nnewi-new-motor-spare-parts-market/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-06-27|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>
* Luumo Nwagbara. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa kala ko ina huutoree e motooji kuutorteeɗi no haanirta nii. Motooji timmuɗi ɗi fof ko kesi e kuutorteeɗi no feewi ina njeeyaa kadi e ooɗoo luumo
* Luumo Pecce Generator. Ko ɗum luumo tokooso ɗo cood-ɗaa mbaydiiji keewɗi e geɗe mum en
* Nkwo Nnewi luumo mawngo(Ime Afia). Ko ɗum woni luumo ɓurngo mawnude e Nnewi e dow leydi. E nder ooɗoo luumo, aɗa waawi heɓde ko famɗi fof kala ko ina fuɗɗoo e kaɓirɗe koltu, paɗe, geɗe farmasii, geɗe nguura, kaɓirɗe, kosmetik ekn
* Elektrik/Elektronik pecce Luumo. Ko ɗum luumo ɗo cood-ɗaa geɗe elektoronik e geɗe kuuraa ceertuɗe, e nder njulaagu mawngu e nder njulaagu tokooso.
* Kaɓirɗe mahdi Lugge. Ooɗoo luumo ina taarii mbedda ganndiraaɗo mbedda Muodile. Ko ɗoon geɗe mahdi ceertuɗe yeeyetee e njulaagu e njulaagu tokoosi<ref>{{Cite web|title=Wood or Timber Market Size, Share {{!}} Growth Research - 2032|url=https://www.businessresearchinsights.com/market-reports/wood-or-timber-market-108318|access-date=2024-06-27|website=www.businessresearchinsights.com}}</ref>
* Luumo yeeyooɓe leɗɗe. Ko ɗoon woni luumo ɗo leɗɗe e leɗɗe njuɓɓintee, yeeyetee Hay so Nnewi ina jogii luumooji keewɗi gaadanteeji udditiiɗi, pinal coggu hannde ngal ŋakkaani.<ref>{{Cite news|last=Ojoye|first=Taiwo|date=2018-11-20|title=How the Civil War aided Nnewi's industrial transformation|url=https://punchng.com/how-the-civil-war-aided-nnewis-industrial-transformation/|access-date=2024-06-27|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref name="Nnewi Auto Fair Opens">{{cite web|title=Nnewi Auto Fair Opens|url=http://allafrica.com/stories/200911300471.html|access-date=2009-11-04}}</ref>
[[File:Iri Ji Festival Masquerade Nnewi.webp|thumb|Koolol maslahaa e nder Iri Ji (Juulde Yam keso) to Nnewi, diiwaan Anambra, leydi Najeriya.]]
== Dina ==
Nnewi, bana wuro taariiha, woodi kewuuji pinal e nokkuuje ɗuuɗɗe ɗe ɗon mari juulde e monumndaaji pinal, bana suudu Edo Na Ezemewi, suudu Udoogwugwu (Ichi), suudu Kamanu (Ichi), e nokkuuje feere ɗuuɗɗe ɗe limtaa nder kala ta'irde wuro Nnewi.<ref name="anaedo5">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Nnewi ina yuɓɓina juuldeeji keewɗi, teeŋti noon e nder majji ko New yam (Afiolu, anndiraa kadi juulde Ifejioku) nde nokkuuji wuro ngoo fof tawtortee e maskeeji ummoriiɗi e gure fedde ndee kala tawtortee.Koolol ngol ina noddira kala ko ina wona golle e mawningol ngol hoɗɓe e Nnewi mbaɗata e teddungal ɓurngal toowde.<ref>{{Cite web|last=anaedo|date=2020-06-12|title=Afia olu or" ifejioku" (new yam) traditional festival of Nnewi as religious ritual and drama|url=https://nnewicommunity.com/afia-olu-or-ifejioku-new-yam-traditional-festival-of-nnewi-as-religious-ritual-and-drama/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> E nder galle kala ɓiɗɗo leydi Nnewi, ɓe keewi ko jogaade kola, egg garde e ɓuuɓri njuumri e nder firiiji maɓɓe so tawii koɗo walla koɗo ina foti yillaade galle maɓɓe.<ref name="anaedo6">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> Kala njillu to galle ma66e fucfcfoo ko e sakkude 6uu6ol kola e 6uu6ol ngol,<ref>{{Cite news|last=Anayo Okoli, Vincent Ujumadu, Chidi Nkwopara, Chimaobi Nwaiwu, Chinenye Ozor, Chinedu Adonu, Chinonso Alozie, Ikechukwu Odu & Peter Okutu|date=December 2, 2020|title=Why kolanut is celebrated, venerated in Igboland|url=https://www.google.com/s/www.vanguardngr.com/2020/12/why-kolanut-celebrated-venerated-in-igboland/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ko 6uu6ol ngol ina hollira wonde 6uu6ol ngol ina weltinaa no feewi. Laabi sakkitiiɗi kola nut ina njibinaa e dokkugol e nder duwaawu e barke walla lobbude<ref name="anaedo7">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref> to Alla toowɗo e laamɓe woɗɓe, ngam reende njillu nguu e jaɓɓiiɗo oo. Ina wayi no ko aada wonande leñol Nnewi e kala kewuuji mum en gaadanteeji.<ref name="anaedo8">{{Cite web|last=anaedo|date=2015-08-30|title=Nnewi History|url=https://nnewicommunity.com/nnewi-history/|access-date=2024-06-27|website=Nnewi City Portal {{!}} Anambra State, Nigeria|language=en-US}}</ref>
=== Naalankaagal e karallaagal ===
Naalankooɓe nokkuuji ina mbeltii e ndeeɗoo renndo teeru municipaal. Golle naalankaagal peewnaaɗe e nokku hee ina mbaɗi, dame cewɗe, kaɓirɗe yah-ngartaa ɗe mbaydiiji ceertuɗi, nate, fulɓe, mortaruuji leɗɗe e peɗeeli, gonguuji, e mbaydiiji kaaloowo lolluɗi. Golle njamndi e sifaaji peewnugol ceertuɗi ina mbaɗee e nokkuuji
=== Womre ===
Kabaaruuji goɗɗi: Miijo Igbo Leñol Nnewi, hono no kala fedde Igbo nii, ina jogii sifaa jimɗi ɗi ɓe mbaɗata e nder jimɗi ceertuɗi : udu, ko ɓuri heewde e mum ko juɓɓule loope ; ekwe, ko ɗum waɗata e lekki ɓuuɓki; e ogene, ko mbelndi junngo peewniraandi njamndi mboɗeeri. Kuutorɗe goɗɗe ina heen opi, kuutorgal henndu nanndungal e fulfulde, ịgbà, e ịchàkà
[[File:Igbo traditional marriage 03.jpg|thumb|Dewgal aadaaji Igbo]]
=== Dewgal aada ===
Dewgal ɗon nder Nnewi bana no ɗum huuwata nder rento Naajeeriya fuu: dewgal aadaaji ngal waɗata nder saare debbo; dewgal laawɗungal, waɗeteengal e nder biro binnditagol, tawa ina addana debbo gooto tan ; e dewgal diine.
Dewgal laawɗungal ngal wi'etee "Igbankwu", ɗum woni wolde Igbo ngam dewgal aadaaji. Nnewi ngalaa kewu "engagement". Kono Igbankwu ina ardi e kewuuji ɗi ɓesnguuji potɗi wonde jommbaajo oo e jommbaajo debbo oo mbaɗata ngam yeewtidde e sarɗiiji dewgal ngal. Ina gasa tawa ɗum ina waawi sifaade no gollal nii. Tesko-ɗen wonde leydi Naajeeriya ina jogii leñol 250, heen leñol fof ina seerti e aadaaji dewgal. Yanti heen, e nder pelle ina waawi wonde feere ɓurnde mawnude.
=== Ɓoornugol pinal ===
Ko worɓe ɓee ɓoornotonoo ko jumpere ɓuuɓnde walla limce juutɗe ɓoorneteeɗe e dow ŋoral gooji, ɗe njuumtata e koyɗe, ɗe njuumta haa les koyɗe. Ooɗoo ɓoornungal ina yahdi e kaɓirgal e sawru yahdu, ina wallita no kuutorgal ballal e reentaare. Ɓoornugol aadaaji rewɓe ko bulo, ɓoornetee ko e dow ŋoral. Ooɗoo ɓoornungal debbo ina yahda e jokkere noppi e jokkere enɗam walla jokkere enɗam aada.<ref name="everyculture">{{cite web|url=http://www.everyculture.com/wc/Mauritania-to-Nigeria/Igbo.html|title=Traditional Igbo Attire|publisher=everyculture.com|access-date=2015-06-22}}</ref>
=== Koolol Yam kesol ===
Ƴeew kadi jullah Juulde Yam keso Igbo en toh,eh Nnewi, ñalngu Iri-ji ọhụrụ (nyaamde yam keso) ko ñalngu pinal sabu nafoore mum. Yimɓe Nnewi ina mawnina juulde mum en yam keso ko heewi ko e darorɗe lewru ut nde assortment juuldeeji ina maantinira ñaamde yam keso. Ɗee ñalɗi ina keewi waɗde ko heewi e weltaare feere-feere ina jeyaa heen waɗde ñalɗi kewu ɗi Igwe (Laamɗo) waɗata, jimɗi pinal Igbo worɓe, rewɓe e sukaaɓe mum en kam e hollirde golle pinal Igbo e mbaadi kollirɗe jamaanu, jimɗi masquerade, e ñalɗi e dow mbaydi mawndi varigbod up the wide ma.
Ñalnde adannde e juulde ndee Igwe mo Nnewi maa yuɓɓin kewu yettoode Harvest to galle mum ɗo yamre ndee sakkintee laamɓe e taaniraaɓe ko adii nde o renndata ɗum e wuro ngoo. Caggal duwaawu yettoode laamɗo, The Igwe ina ñaama yamre adannde nde tawnoo ina sikkaa wonde darnde makko ina rokka mo fartaŋŋe wonde hakkundeejo hakkunde renndooji Nnewi e laamɓe leydi ndii. Laabi gonɗi e ñaamde yamre kesiri ndii, ko ngam hollirde weltaare renndo ngoo e laamɓe ɓee nde mbaɗti dañde yamre mum en. Ko ɗum waɗi ɗum ina faamnina fannuuji tati jiyɗe aduna Igbo, wonde ko ɗi pragmatik, diineeji e teskuyaaji. Ndee hiirde ina mawninee e nder teeminanɗe e no nde waɗiri sahaa kala, ina hollita sarɗiiji potɗi huutoreede ngam yimɓe fof, ɓesngu e sehilaaɓe ina kawra ngam hollirde darnde mum en e ballondiral mum en e renndo mum en. Sabu ɗuum, Igbos kala ɗo winndere ndee woni ɗoo ina mawnina ndee hiirde e mbaadi kuuɓtodinndi ngam reende e mawninde ndonu pinal leñol mum alɗuɗo.
[[File:St.-Cletus-Catholic-church-Nnewi.jpg|thumb|Egliis katolik St.Cletus to Otolo Nnewi]]
== Dina ==
Diine ina jogii nokku mawɗo e nder ɓernde yimɓe Nnewi. Ɗuum ina limtee e ekklesiyaaji mawɗi e golle diine nder wuro ngo. Yimɓe Nnewi ko 96% Kerecee’en, e pecce tokoose ɗe diineeji goɗɗi : 2% ko aadaaji, 0,2% ko yahuud en, 0,3% ko juulɓe e 1,5% ko woɗɓe. E nder renndo Kerecee’en, Koolaaɗo kuuɓal katolik e Anglikan ina renndini almudɓe ɓurɓe heewde rewi heen ko pelle Kerecee’en pentekostaal goɗɗe. Diina Masiihiŋko'en fuɗɗi wartugo haa woyla lesdi Naajeeriya bee gartol missionna'en Ruuhu Ceniiɗo diga Gabon haa Onitsha les ardungal Fr. Joseph Lutz maayi ñalnde aset 5 lewru Duujal hitaande 1885. Fr. Joseph Shanahan (Nulaaɗo Igboland) naati e maɓɓe e hitaande 1902 e nde mantol ardungal yani e makko e hitaande 1905, daartol waɗti winndude linjiila e nder diiwaan katolik Roman Nnewi. Doggol ngol linjiila ina foti rewde e laabi ɗiɗi mawɗi fotde sahaa gooto : gooto ina jogii Nnewi ko iwdi mum, goɗɗo oo ko Ozubulu/Ihiala.
Hay so tawii yimve ummoriive e renndooji feere-feere ina njokkondiri e diine nde ve njahrata e Onitsha e nokkuuji gozzi ngam njulaagu e njilluuji jaŋde hirnaange, aawdi tigi rigi aawdi linjiila e nder diiwaan Nnewi e nder njiimaandi katolik en ummorii ko e njilluuji Fr. Victor Duhaze yahi Ozubulu rewrude e Oguta (1906) e Nnewi rewrude e Umuoji, Ojoto Mili Agu jippii Odida Nnewichi e hitaande 1906.
Kono Egliis Anglikan sosaa ko e Nnewi ummoraade Obosi e hitaande 1893. Kono aawdi ko woni hannde Diocese Nnewi aawaa ko e hitaande 1809. Ɗaɓɓaande ndee waɗi ko Odida. Renndo to Nnewichi ina nodda Fr. J. Shanahan. E nder hitaande ndee tan, won e ɓiɓɓe leydi Ozubulu mbinnditiima ɗaɓɓaande wootere ngam sosde nokku Eklesiya to Ozubulu. Yimɓe Nnewi ina manti toon Odinani aadaaji kam e diine keso Kerecee'en. (Tesko:Fedde misiyoŋaaji Eklesiya CMS e gardagol Biskop Samuel Ajayi Crowther e Rewoowo Henry Townsend ngari Onitsha ñalnde 27 lewru juko hitaande 1857)
== Geɗe renndo ==
=== Jam baandu ===
Nnewi ina jaɓɓoo duɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe e sellinde, ina heen Hospitaal Janngirde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Nnamdi Azikiwe]] (NAUTH) e nokkuuji keewɗi e nder winndere ndee. Ospitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Nnamdi Azikiwe]], Nnewi, woni ko e yeeso ngam hokkude ngenndi ndii golle cellal moƴƴe. Ospitaal oo e jokkondire mum gila e fuɗɗoode mum ina ndokka renndo ngoo e caggal mum ballal keeringal e kuuɓtodinngal. Mandat maggal ina waɗi kadi jaŋde leslesre e caggal jaŋde safaara e paramedikal kam e wiɗtooji. Ɗee golle ɓeydiima semmbe e nder duuɓi ɗi peeje kuuɓtodinɗe hitaande kala ɗe laamu fedde ndee jaɓi. Woodi kadi opitaaluuji goɗɗi keewɗi ɗi limotaako e nder wuro ngo
=== Jaangirde ===
Wuro ɓooyngo ngo Nnewi ina jaɓɓoo duɗe janngirɗe keewɗe e nokkuuji janngirɗe, ina heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cafrirɗe : Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nnamdi Azikiwe (NAUTH) Duɗe hakkundeeje laamu: Duɗal Grammar Memorial Okongwu, Duɗal hakkundeewal Maria Regina, Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ( Duɗal hakkundeewal Nneunichine CommInda ). Sukaaɓe rewɓe Ichi, Duɗal hakkundeewal renndo Akoboezemu, Duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe Anglikan, Duɗal hakkundeewal renndo Nnewi-Ichi ekn Duɗe keeriɗe : Duɗal hakkunde leyɗeele Summit, Duɗal The Good Shepherd, Duɗal New Era, Duɗal Dr. Alutu's College of Excellence, christ the king, ekn.
=== Mbarol ===
Hakindo bonanndeeji ina famɗi[laɓɓitingol ina haani] kono luural siwil ko wayi no jeyi leydi e ndonu galle ina woodi. E yontaaji ɓennuɗi ɗii, nokkuuji luumooji ɗii e bankeeji ɗii, ina njogii hareeji bonɗi, yuɓɓinaaɗi no feewi, ɗi nganndu-ɗaa ina njokkondiri e polis nokku oo. Jooni noon, ina woodi jeewte udditiiɗe ngam artirde fedde haɓantoonde bonanndeeji vigilante nokkuure wiyeteende Bakkassi ''Boys'',<ref>Crackdown on Nigerian vigilantes https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2181337.stm</ref>nde joginoo duuɓi keewɗi e Nnewi e darorɗe kitaale 1990 nde bonanndeeji ɓeydotoo. Ndee fedde ina joginoo modus operandi mo heewɓe cikkata ko barbareeji kono ina haani – wujjooɓe ñaawraaɓe ina mbaraa e nder jamaanu, ina njuppa terɗe ɓalli mum en e machete ɓuuɓɗo, ina ngulla ina nguuri. Golle ndee fedde worɓe jogiinde yamiroore Guwerneer dowla oo, yiytaa ko e daraniiɓe jojjanɗe aadee e dillere jojjanɗe aadee, ina mbaɗa kampaañ ngam haɓaade golle mum en. Ko ɓooyaani koo, Nnewi ina heewi jam so wonaa e kewuuji ceertuɗi, ko wayi no njulaagu ɓiɗɓe leydi teeŋtuɓe ngam yoɓde njoɓdi mawndi.
== Hortol ==
Laawol yah-ngartaa gadanol e nder Nnewi ko motooji. Fotde galle kala ina jogii ko famɗi fof moto gooto kadi motooji njulaagu ina ngoodi kadi. Ina woodi kadi jolngooji e jolngooji tati (tricycles) timmuɗi e motooji ɗii ko no feere yah-ngartaa ina woodi e nder wuro ngo. Nnewi ina anndaa kadi no feewi e wonde galle njulaagu keewngu e njulaagu gila wolde adunaare ɗimmere joofi.
== Pijirlooji ==
Gabros hakkunde leyɗeele F.C. woni ko e wuro ngo, Hannde ina anndaa ko Ifeanyi Ubah FC (2016 Jaagorgal Kop Fedde Nijeer) Kadi e hitaande 2017, fedde fuku koyɗe Nnewi United sosaa ngam tawtoreede kawgel fuku koyɗe leydi [[Naajeeriya]].Fedde dingiral Nnewi (tenis e badminton.) Koolol fijirde Beverly Hills Yimɓe Nnewi kadi ina njogii pinal dingiral mawngal, haa teeŋti noon e fuku koyɗe. Liggeeji fuku koyɗe nokkuuji ɗii ina keewi yuɓɓineede e lewru ut e nder ñalɗi Afiaolu (ligue Afiaolu) e lewru desaambar e nder sahaa Noel (ligue de décembre). Ɗee ligues, ɗe keewi wallitde ko yimɓe alɗuɓe Nnewi, ko cuuɗi nay mawɗi Nnewi yuɓɓinta ɗum en ngam renndooji ceertuɗi nder cuuɗi ɗii.
== Yimɓe teskinaaɓe ==
Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu (Ikemba Nnewi); gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Fuɗnaange leydi Najeriya e hooreejo leydi gadano leydi Biafra. Sir Luwis Odumegwu Ojukwu, KBE; Gorko gooto ɓurɗo alɗude e Afrik, sosɗo e hooreejo gadano Bursi Naajeeriya e baaba Seneraal Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Laamɗo Nwafor Orizu; winndiyanke, dawriyanke e jannginoowo, hooreejo Senaa ɗiɗaɓo leydi Nijeer (16, 1960 haa 15 lewru Yarkomaa 1966) e hooreejo leydi Nijeer (1965–1966). Martin Agaaji; Porofesoor ko faati e seppooji ɓernde. Doktoor Eduard Ikem Okeke gonnooɗo cukko hooreejo lannda politik PRP Doktoor Chu Okongwu; gonnooɗo jaagorgal kaalis leydi Najeriya. M. C. K. Ajuluchukwu; sosɗo e binndoowo gadano fedde Zikist en maaynde, balloowo Editor, The African, New York, Amerik ; 1948–49, Hooreejo, Pilot Afrik Hirnaange, Lagos, 1951 – 53, Hooreejo, Yiyngo Naajeeriya, Enugu, 1954–60 e caggal mum o wonti gardiiɗo mum mawɗo e Hooreejo Fedde nde, 1961–70, Hooreejo mawɗo, Direkteer Sarwiis Fuɗnaange Enugu, Nijeer90 Fedde jaayndeeji laamu (bayyinooɓe jaayndeeji subaka e aljumaa), Lagos 1961-64, gardiiɗo mawɗo, jaayndeeji Concord mo leydi Naajeeriya, 1984-86, hooreejo, hukuuma ƴellitaare maayo Caad, 1991. Igwe Orizu I (Eze Ugbonyamba); 18e Igwe Nnewi e neɗɗo Igbo gadano jogaade e yahde oto. Yuusuf N. C. Egemonye (Abiyanomume); sosɗo e hooreejo jaaynde wiyeteende “Daande sukaaɓe” nde jooni alaa ɗo haaɗi, e jaaynde wiyeteende The Nigeria Monitor, jaaynde yontere adannde to Nnewi e kadi koolaaɗo kuuɓal jaaynde wiyeteende Winston-Salem Chronicle, jaaynde renndo ɓurnde ɓooyde to Winston-Salem, to Karolina worgo, U.S.9. Mazi Ajaegbo « AJ » Egemonye (Abianomume II); 1st ɓaleejo e Angalteer-Nijeernaajo diisneteeɗo Alexandra Park, diisneteeɗo Haringey, Londres, Angalteer.
Benson Egemonye; Gonnooɗo ƴarotooɗo basket Nijeer.
Feliks Ezejiofor Okonkwo (Okonkwo-Kano); Ardiiɗo Igbo mawɗo to Fuɗnaange Naajeeriya (kitaale 1960).
Prof. Kingsley Moghalu, OON, gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Mawɗo Kiletus Ibeto (Omekannia), CON; golloowo e moƴƴere.
Seneraal Onyeabo Obi (Oso-Oji Nnewi); Senator ɗiɗaɓo Republique.
Seneraal biyeteeɗo Ikechukwu Obiorah; Siyaasayanke leydi Naajeeriya.
Seneraal Z. C. Obi (Eze-Onunekwulu-Igbo Na Okemili Nnewi); Ko adii fof ko ɓiɓɓe leydi Niger fuɗnaange peewna Manager UAC Nigeria, hooreejo Dental Dowlaaji Igbo e toɗɗaaɗo senateer e nder Republique gadano.
Daniyel Okonkwo (Ozuome-Nnewi); dipolomaat, jannginoowo, e binndoowo. Mawɗo Okonkwo woni hooreejo gadano e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Okongwu, Nnewi, Naajeeriya, e gonnooɗo hooreejo diiwaan Onitsha to bannge worgo
Engr (Hooreejo) Farayse Kirista Nnodumene Agbasi (Omenka Nnewi); Rektor/arduɗo arandeejo Naajeeriya, janngirde Yaba, Lagos e injenieer e gollodiiɗo sosɗo, Frank Agbasi & gollodiiɓe.
Hon. Okafor mo alaa hakkille; Nnewi North wakiiliijo, suudu joonde lesdi Anambra.
Linjiila. Kosmaas Maduka; sosɗo fedde Coscharis
Dame. Wirginiya Etiaba; guwerneer debbo gadano leydi Najeriya; gonnooɗo guwerneer e cukko guwerneer diiwaan Anambra.
Mawɗo Olisa Metuh; gonnooɗo koolaaɗo kuuɓal ngenndi PDP.
Adaeze Atuegwu; goɗɗo
Seneraal Ifeanyi Ubah (Ebubechukwuzo Nnewi); Gonnooɗo senaateer, diiwaan Anambra Sud
Mazi Afam Osigwe; Awokaa mawɗo leydi Naajeeriya, SAN
Mawɗo Innosan Chukwuma (Ifediyaso Nnewi); Ko o mawɗo njulaagu e jom jawdi en leydi Najeriya. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde Innoson Vehicle Manufacturing, sosiyetee gadano peewnoowo otooji e nder leydi Najeriya.
Injineer. Obiyajulu Gilbert Uzodike (OON); sosɗo fedde wiyeteende Nnewi. Ko noon kadi e Adtec Limited e Adswitch Plc.
Doktoor Dozie Ikedife (Ikenga Nnewi); Gonnooɗo hooreejo leydi Ohanaeze Ndigbo
Mawɗo Agustin Ejikeme Ilodibe (Onwa na-etiri ora Nnewi); sosɗo Ekene Dili Chukwu Sarwisaaji Jaɓɓungal.
==Himobe==
{{Reflist}}
[[Category: Diiwal Aanambaara]]
[[Category:Berniiji Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
d735c7r7hg5sgx3v7bqdzek4efuky8d
National Museum of Benin City
0
6827
179491
98444
2026-07-24T05:15:18Z
MOIBARDE
10068
179491
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox museum
| name = Benin City National Museum
| native_name =
| native_name_lang =
| logo =
| logo_upright =
| logo_alt =
| logo_caption =
| image =
| image_upright =
| alt =
| caption =
| pushpin_map =
| pushpin_relief =
| pushpin_map_size =
| pushpin_caption =
| coordinates = {{Coord|6.3329|5.6222|display=inline,title}}
| former_name =
| established = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| dissolved = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| location = [[Benin City Ring Road|Ring Road]], [[Benin City]], [[Nigeria]].
| type =
| accreditation =
| key_holdings =
| collections = The museum has a significant number of artifacts related to the [[Benin Empire]] such as terracotta, bronze figures and cast iron pieces
| collection_size =
| visitors =
| founder =
| executive_director =
| leader_type =
| leader =
| director =
| president =
| ceo =
| chairperson =
| curator =
| architect =
| historian =
| owner =
| public_transit =
| parking =
| network =
| website = <!-- {{URL|example.com}} -->
| embedded =
}}
{{Databox}}
The '''Benin City National Museum''' is a national museum in Benin City, [[Naajeeriya]]. located in the city centre on King's Square. The museum has a significant number of artifacts related to the Laamlamateeri Benin such as terracotta, bronze figures and cast iron pieces. It also has ancient art related to the early times.
National Museum, Benin City haɓɓii yimɓe nder 1973. Ɗum ɗon jaɓɓa ngam National Commission for Museums and Monuments (NCMM), goomu laamu federal Nigeria ɗon jaɓɓi ngam hakkilantaago, ɓeydaago e ɓamtaago jawdi aadaaji lesdi Naajeeriya.
== Luttugol ==
Benin City National Museum ɗon ha nokkuure biyeteeɗo Ring road, ko yimɓe Benin noddaama King's Square, amma ɗum wayliti to Oba Ovonramwen Square diga Comrade Adams Oshiomhole nder wakkati maako nder laamu maako bana gomnati lesdi.
== Yiwii ==
{{Reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
30cpwvco60jnd714zo0l2utjemrjelp
179492
179491
2026-07-24T05:16:40Z
MOIBARDE
10068
179492
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
The '''Benin City National Museum''' is a national museum in Benin City, [[Naajeeriya]]. located in the city centre on King's Square. The museum has a significant number of artifacts related to the Laamlamateeri Benin such as terracotta, bronze figures and cast iron pieces. It also has ancient art related to the early times.
National Museum, Benin City haɓɓii yimɓe nder 1973. Ɗum ɗon jaɓɓa ngam National Commission for Museums and Monuments (NCMM), goomu laamu federal Nigeria ɗon jaɓɓi ngam hakkilantaago, ɓeydaago e ɓamtaago jawdi aadaaji lesdi Naajeeriya.
== Luttugol ==
Benin City National Museum ɗon ha nokkuure biyeteeɗo Ring road, ko yimɓe Benin noddaama King's Square, amma ɗum wayliti to Oba Ovonramwen Square diga Comrade Adams Oshiomhole nder wakkati maako nder laamu maako bana gomnati lesdi.
== Yiwii ==
{{Reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
87wf6j7dqtev4olx4uzd05m5ud31bx3
179493
179492
2026-07-24T05:22:47Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179493
wikitext
text/x-wiki
'''Musium ngenndiijo wuro Benin''' ko museum ngenndiijo e nder wuro Benin, leydi [[Naajeeriya]], woni ko e caka wuro ngo to nokku biyeteeɗo King's Square. Musiyum oo ina waɗi geɗe keewɗe jowitiiɗe e laamu Benin ko wayi no terakota, nate njamndi e pecce njamndi. Ina waɗi kadi naalankaagal ɓooyngal jowitiingal e jamaanu gadano.<ref>[http://www.cometonigeria.com/wheretostay/citiesandtowns/benin_city.html Come to Nigeria] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090715075310/http://www.cometonigeria.com/wheretostay/citiesandtowns/benin_city.html|date=July 15, 2009}}</ref>{{Databox}}
''National Museum,'' Benin City haɓɓii yimɓe nder 1973. <ref>{{Cite journal|last=Emifoniye|first=Austine|date=2023-02-25|title=Heritage Management and Community Engagement: The Story of the National Museum, Benin City, Nigeria|journal=International Journal of Current Research in the Humanities|volume=26|issue=1|pages=387–400|doi=10.4314/ijcrh.v26i1.23|issn=2773-837X|doi-access=free}}</ref>Ɗum ɗon jaɓɓa ngam ''National Commission for Museums and Monuments'' (NCMM), goomu laamu federal Nigeria ɗon jaɓɓi ngam hakkilantaago, ɓeydaago e ɓamtaago jawdi aadaaji lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://museum.ng/|access-date=2023-10-07|website=National Commission for Museums and Monuments|language=en-US}}</ref>
== Luttugol ==
Benin City National Museum ɗon ha nokkuure biyeteeɗo Ring road, ko yimɓe Benin noddaama King's Square, amma ɗum wayliti to Oba Ovonramwen Square diga Comrade [[Adams Oshiomhole]] nder wakkati maako nder laamu maako bana gomnati lesdi.<ref>{{Cite news|date=2013-06-08|title=Oba Ovonramwen Square at night time|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/oba-ovonramwen-square-at-night-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-07-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Yiwii ==
{{Reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
jk8jdt0k1y1kyiy43jlir96za7w3obe
Nyesom Wike
0
9595
179446
44459
2026-07-23T16:43:33Z
Ilya Discuss
10103
179446
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
r2vi706mv7o1qjcbfxb2hxva4qcpleg
179447
179446
2026-07-23T16:46:02Z
Ilya Discuss
10103
179447
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
215p8xa2vkcfsbp1rzhjyj7x8bnnhcs
179448
179447
2026-07-23T16:50:13Z
Ilya Discuss
10103
179448
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu. Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
pburbtesu29nqfmcz2dqyzt4dg7bpfh
179449
179448
2026-07-23T16:53:54Z
Ilya Discuss
10103
179449
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu. Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde. E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji. Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015. Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu. Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa. Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii. E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
pnmpvonb7sl136ame05kg6nf3vrbrpy
179450
179449
2026-07-23T16:55:44Z
Ilya Discuss
10103
179450
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu. Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde. E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji. Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015. Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu. Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa. Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii. E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt. Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi. Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
fjxnbnt3voxic4g2q9g8o7zterlqo50
179451
179450
2026-07-23T16:57:07Z
Ilya Discuss
10103
179451
wikitext
text/x-wiki
Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu. Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde. E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji. Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015. Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu. Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa. Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii. E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt. Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi. Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC). E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya. Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji . Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID. Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike. Ƴeew kadi Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers Tuugnorgal
hcu3zlcdtoa3u48tuee63qsst0nfs82
179452
179451
2026-07-23T16:57:35Z
Ilya Discuss
10103
179452
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ezenwo Nyesom Wike CON (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023. O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer. Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer. E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko. Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike. Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu. Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde. E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji. Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015. Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu. Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa. Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii. E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt. Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi. Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC). E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya. Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji . Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID. Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike. Ƴeew kadi Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers Tuugnorgal
e5t8ory4717p4n4plqt77r68owgc2fl
179453
179452
2026-07-23T17:02:13Z
Ilya Discuss
10103
179453
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State. Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers. Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022. Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko.
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT). O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi. E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013. O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015. Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu. Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012. Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015. Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii. E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya. Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji . Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID. Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
aei5jcdqti5hk9xn6qxc6l08vwfqzhd
179454
179453
2026-07-23T17:06:55Z
Ilya Discuss
10103
179454
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007. O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko.
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
1hl1j7kbcm77crpza5pa0xz0pcti0g5
179455
179454
2026-07-23T17:08:25Z
Ilya Discuss
10103
179455
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko.
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
6a4dm3tvc76z183lo1g5u6l18wf0zxp
179456
179455
2026-07-23T17:09:45Z
Ilya Discuss
10103
179456
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko.
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
a9vjy9dx1rks7pcif3pcf7cgxzjvk7y
179457
179456
2026-07-23T17:11:35Z
Ilya Discuss
10103
179457
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
3bch8e15ujr741d8rbr5cvwf3hps6p5
179458
179457
2026-07-23T17:13:36Z
Ilya Discuss
10103
179458
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
h0u0jbv2kvtfu2kwa1qvtkchfcah87y
179459
179458
2026-07-23T17:15:10Z
Ilya Discuss
10103
179459
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
231wzmj8jfpw2tk0ckv05duy555a5ve
179460
179459
2026-07-23T17:16:00Z
Ilya Discuss
10103
179460
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu.
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
q45iyk1gor3v0yvhv96vgsba7cyqyhd
179461
179460
2026-07-23T17:18:05Z
Ilya Discuss
10103
179461
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
4otrb6xoj0sbg0zxt7mjvby8wt5x89y
179462
179461
2026-07-23T17:19:19Z
Ilya Discuss
10103
179462
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
9hsax8vhkq6aaqqcq3xw7nkg3wv4pt1
179463
179462
2026-07-23T17:20:03Z
Ilya Discuss
10103
179463
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
sgm88z3kowjry9y8ace74qow7h87rz1
179464
179463
2026-07-23T17:21:34Z
Ilya Discuss
10103
179464
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
o04w6lzhe0u5d4n3vudmpoorp0wpwor
179465
179464
2026-07-23T17:23:32Z
Ilya Discuss
10103
179465
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
bi1v79wisyot5bbwxipdzd9rkmam764
179466
179465
2026-07-23T17:25:59Z
Ilya Discuss
10103
179466
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.
O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.
Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
q6r6ic4gbcll7lorkeog4sg9hht3skq
179518
179466
2026-07-24T10:54:19Z
Fulani215
7983
/* */ FIXED TYPO
179518
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011. ==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
fefbkq0j54ovq1m4rq5sf0e611wv6a3
179519
179518
2026-07-24T10:54:55Z
Fulani215
7983
/* O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011 */ Fixed typo
179519
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.
E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.
Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref>
Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.
E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.
Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref>
O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.
Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
9kqd0dqtpy6fdvtzuumbpo0kxc5cv32
179522
179519
2026-07-24T10:59:30Z
Fulani215
7983
/* Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. */ fixed typo
179522
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref> O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
hy9n6b3p3wvysn72xpivdecm271ikem
179525
179522
2026-07-24T11:01:17Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
179525
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref> O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji diiwaan Rivers
== Himobe==
mnpisixxhpsqgxjgfukych7gjzkw2ev
179526
179525
2026-07-24T11:01:48Z
Fulani215
7983
/* Ƴeew kadi */ fixed typo
179526
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ezenwo Nyesom Wike CON''' (jibinaama 13 lewru Duujal hitaande 1967) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o laati jaagorɗo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2023.O woniino guwerneer diiwaan Rivers State gila 2015 haa 2023. Leñol Ikwerre mo Rumuepirikom to Obio-Akpor, to Fombina Naajeeriya, o jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o janngii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State.Wike suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Obio Akpor nder duuɓi ɗiɗi diga hitaande 1999 haa hitaande 2007.
== O toɗɗaama jaagorgal jaŋde ñalnde 14 sulyee 2011==
Wike toɗɗaama caggal ɗuum jaagorgal jaŋde gardiiɗo, caggal nde Ruqayyah Ahmed Rufa'i woppitaa kono o woppi laamu hade makko timminde manndaa makko ngam waɗde kampaañ ngam suɓaade guwerneer diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|last=Sulaimon|first=Adekunle|date=21 August 2023|title=Just in: Wike assumes office as FCT minister|url=https://punchng.com/just-in-wike-assumes-office-as-fct-minister/|access-date=21 August 2023|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Wike Outlines Four-Year Focus …Takes Oath Of Office For 2nd Term …Inauguration, Divine Mandate -Obuah – :::…The Tide News Online:::…|url=https://www.thetidenewsonline.com/2019/05/31/wike-outlines-four-year-focus-takes-oath-of-office-for-2nd-term-inauguration-divine-mandate-obuah/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-08-17|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Lomtii mo ko biyeteeɗo Wiyoola Onwuliri. ==
E hitaande 2014, o heɓi nasaraaku nder cuɓi lesdi Rivers State, o suɓii gonnooɗo hooreejo lesdi ndi'i, Ipalibo Banigo, ngam o suɓa hooreejo lesdi man ngam suɓugo cukko guwerneer.<ref>{{cite news|date=5 February 2022|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|access-date=11 March 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Wike fooli Dakuku Peterside mo lannda APC e Tonye Princewill mo lannda Labour e nder wooteeji guwerneer ñalnde 11 abriil ngam yaltude guwerneer.E lewru marse 2022, Wike hollitii wonde maa o tawtoree laamu ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e les njiimaandi lannda (PDP) ko adii wooteeji mawɗi 2023, o fooli Atiku Abubakar mo heɓi primaireeji ɗin bee 371 woote nden Wike heɓi 237 woote ngam o laati arandeejo, wakkati primaireeji suɓol hooreejo lesdi ɗin waɗi haa suudu joonde diidaaɗi lesdi MKO Abiola, Abuja nyande 28 e 29 lewru Mayru 2022.Fallout ummoraade e wooteeji arandeeji ɗii waɗii njiyaagu hakkunde Wike e Atiku, o golliima e PDP e nder wooteeji ɗii, ñalnde 20 oktoobar 2024 o wiyi Atiku yo pack o yah galle makko..<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1198474-nyesom-wikes-biography-career.html|title=Nyesom Wike's Political Career|date=14 December 2020|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=17 October 2021}}</ref><ref name="educ">{{cite news|url=https://dailytrust.com/cabinet-reshuffle-onwuliri-now-minister-of-education-state/|title=Cabinet reshuffle: Onwuliri now Minister of Education (State)|date=22 October 2014|access-date=10 February 2016|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwabufo|first=Fredrick|date=30 December 2014|title=Wike chooses Banigo, former Rivers SSG, as running mate|url=https://www.thecable.ng/wike-chooses-banigo-former-ssg-running-mate|access-date=29 August 2024|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> Hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii Wike jaagorgal FCT ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023, caggal nde o suɓaa, o ƴeewtindii mo, o jaɓaa e senaa. Jaangirde Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{cite news|last=Imukudo|first=Saviour|date=27 March 2022|title=2023: Governor Wike declares for president|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/520130-2023-governor-wike-declares-for-president.html|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Igbinadolor|first=Nosa|date=2022-11-21|title=Will Atiku’s attempt to define self as the Northern candidate work this time?|url=https://businessday.ng/politics/article/will-atikus-attempt-to-define-self-as-the-northern-candidate-work-this-time/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-21|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite news|url=https://briefnaija.com/wike-to-atiku-nigerians-rejected-you-multiple-time-pack-up-and-go-home/|title=Wike to Atiku: Nigerians rejected you multiple time, pack up and go|access-date=20 October 2024|agency=Brief Naija News}}</ref><ref>{{cite news|last=Alechenu|first=John|date=28 May 2022|title=Atiku wins PDP presidential primary election; promises Nigerians unity, security|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/breaking-atiku-wins-pdp-presidential-primary-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Inside Venue Of PDP Presidential Primary|date=28 May 2022|url=https://dailytrust.com/photos-inside-venue-of-pdp-presidential-primary|access-date=27 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|date=17 March 2022|url=https://guardian.ng/politics/pdp-conducts-presidential-primary-election-may-28-29/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP conducts presidential primary election May 28, 29|last=Jimoh|first=Azimazi Momoh|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi dipolom makko Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997.Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi.E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo.Wike janngi duɗal hakkundeewal laamu Eneka to Obiakpor, Rivers State ɗo o jooɗii ngam waɗde ekkolaaji makko O'level hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State (RSUT).<ref>{{Cite news|last=Fasan|first=Yewande|date=2025-03-22|title=Wike bags UNICAL Honorary degree in Law|url=https://thenationonlineng.net/wike-bags-unical-honorary-degree-in-law/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-24|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adene|first=Gift|date=2025-03-22|title=Wike arrives University of Calabar for Honorary PhD in Law - Charming Magazine|url=https://charmingpro.co.uk/wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law/?utm_source=rss&utm_medium=rss&utm_campaign=wike-arrives-university-of-calabar-for-honorary-phd-in-law|access-date=2025-03-24|language=en-GB}}</ref> O heɓi dipolomaaji Bachelor of Laws to RSUT hade makko yahde to duɗal sariya e hitaande 1997. Wike ina jogii dipolom Master of Arts to RSUT to bannge ganndal politik e njuɓɓudi. E lewru marse 2025, Wike rokkaama doktoraa tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e nder kewu noddaango 37ɓo. Golle politik Wike fuɗɗii golle mum politik ko e hooreejo gollordu Obio Akpor to Rivers e hitaande 1999, oon nokku o woni haa hitaande 2007, caggal nde o suɓaa kadi e hitaande 2003. E hitaande 2007, o toɗɗaa hooreejo gollordu guwerneer diiwaan Rivers, hono Rotimi Amaechi.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/12/13/a-gallant-politician-at-53/|title=A Gallant Politician at 53|access-date=17 October 2021|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
E lewru sulyee 2011, o toɗɗaama jaagorgal jaŋde e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan, o artiraa jaagorgal jaŋde e nder leydi ndi e lewru suwee 2013.<ref>{{cite news|last=Adesomoju|first=Ade|url=http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=29 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701155536/http://punchng.com/news/tribunal-orders-service-of-election-petition-papers-on-wike-2/|archive-date=1 July 2015|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O woppi jaagorɗe leydi ndi ngam tawtoreede wooteeji guwerneer 2015 to diiwaan makko, Rivers State. Rivers State ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji Ñalnde 13 lewru Mbooy hitaande 2015, ñaawirdu woote to Rivers State, jooɗiiɗo to Abuja, fuɗɗii ñaawoore woote Wike.<ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/182673-exclusive-rivers-nyeson-wike-a-goner-inec-document-exposes-fraud-by-pdp-inec-in-guber-poll.html|title=Rivers' Nyesom Wike a goner; INEC document exposes fraud by PDP, INEC, in guber poll|last=Adebayo|first=Taiwo-Hassan|date=9 May 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
Dr Dakuku Peterside mo APC ina ɗaɓɓa e ñaawirdu nduu yo woppu suɓngo Nyesom Wike mo PDP mo nganndu-ɗaa ko kañum woni guwerneer e nder wooteeji baɗanooɗi ñalnde 11 abriil 2015, tawi ko e dow daliilu wonde ɗum heewi ko bonnude e ɗooftaade kuule sariya wooteeji. Wike salii ñaawoore nde to Abuja, o wiyi ñaawoore ndee ina foti waɗeede to Port Harcourt. Kono hooreejo ñaawirdu nduu e oon sahaa, hono Justice Zainab Bulkachawa, salii hujjaaji Wike, o yamiri yo ñaawirdu nduu waɗe to Abuja, ngam kisal. Ñaawirde Zainab yamiri kadi, ko wonaa Rivers, denndaangal ñaawirɗe ɗaɓɓaande woote ngam Adamawa, Borno e Yobe, mbaɗee e nder laamorgo leydi Naajeeriya, Abuja.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2015/05/09/rivers-governor-elect-nyeson-wike-goner-inec-document-exposes-massive-fraud-pdp-inec|location=New York City, United States|title=Massive Fraud Discovered in Nyesom Wike's election - tribunal told|agency=Sahara Reporters|access-date=2 June 2015|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Appeal Court: Faulty card reader can't invalidate an election - The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/appeal-court-faulty-card-reader-cant-invalidate-an-election/|location=Lagos, Nigeria|date=1 September 2015|access-date=13 December 2015|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Exposed: How Amaechi Procured Appeal Court Judgements On Rivers National Assembly Cases (DETAILS)|url=http://www.thetrentonline.com/exposed-how-amaechi-procured-appeal-court-judgements-on-rivers-national-assembly-cases-details/|work=The Trent|date=13 December 2015|access-date=13 December 2015}}</ref>
Caggal nde o waawaa hokkude Wike noddaango ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu Wike Muazu Pindiga jaɓi ɗaɓɓaande Rotimi Akeredolu, awokaa Dr Dakuku Peterside mo Kongres All Progressives, ngam rokkude yamiroore lomtinande golle e dow guwerneer cuɓaaɗo sabu Wike ina wonnoo e dogde e noddaango ñaawirdu e ñaawirdu woɗndu e nder ñaawirdu nduu. Akeredolu hollitii wonde ñaawooɓe ñaawirdu nduu ina njillondiri e hoɗorde Wike laabi keewɗi ngam waɗde golle ñaawirdu e dow makko kono e nder sahaaji ɗii fof, reennooɓe kisal Wike ngartiri ɗum en e damal hee nde ɓe nganndi ko o gardiiɗo ñaawirdu..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|title=Rivers State Election Tribunal hears case against Wike|access-date=2 June 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722070948/http://www.thisdaylive.com/articles/rivers-election-tribunal-to-begin-hearing/209083/|archive-date=22 July 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Kuulal ngal awokaa ñaawoowo oo ƴetti, Ñaawirde Pindiga, jaɓɗo duwaawu nguu, yamiri yo golle ñaawirdu nduu ndartinee e dow mahol galle Wike. O wiyi "mi rewii e motion ex-parte, ɗum jaɓaama; denndaangal golle ñaawirdu ina teskini." Nden Justice Pindiga umri yo kuugal lomtinaangal waɗa dow Wike, ko laarani limngal kiitaaji dow saare Wike malla haa ofisru sekretariat PDP haa diiwal Rivers malla haa Abuja. Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan Rivers, ustii suɓngo Wike ñalnde 24 lewru Oktoobar hitaande 2015.<ref>{{cite news|date=28 March 2015|title=Voting extended in some Nigerian polling stations|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/14242/Voting-extended-in-some-Nigerian-polling-stations|work=Transparent Nigeria|access-date=29 August 2024}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/02/05/perceptions-2023-nyesom-wike-yahaya-bello/|last=Akintunde-Johnson|first=Femi|title=Perceptions 2023: Nyesom Wike, Yahaya Bello|date=5 February 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref> .<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/10/its-common-knowledge-inecs-card-readers-malfunctioned-wike/|location=Lagos, Nigeria|title=It's common knowledge INEC's card readers malfunctioned – Wike|date=25 October 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñaawirde woote ndee yamiri yo suɓngooji guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore ndee. Wike wiyi maa o wullit kuulal ñaawirdu nduu.<ref>{{cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|title=FULL LIST: Senate unveils Tinubu's 28 ministerial nominees|url=https://punchng.com/full-list-senate-unveils-tinubus-28-ministerial-nominees/|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Tinubu will not regret nominating me — Wike|url=https://punchng.com/tinubu-will-not-regret-nominating-me-wike/|last=Johnson|first=Hannah|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Luural e wooteeji jaɓaaɗi e wooteeji Rivers ngam Wike Ñaawirde woote ndee humpitaama wonde Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare to Rivers rokkii wooteeji Wike fotde laabi joy ko ɓuri heewde e wootooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko goonga, ko goonga, ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ko ɗum woni ko ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi ko ina tolnoo e 292 878, ɗum noon ko limoore wootooɓe ɓe keɓi gutoriber e hitaande 2012.
Njiylawu oo ko gardiiɗo wooteeji diiwaan Rivers, hono Osasere Orumwense, bayyini ɗum ñalnde 13 abriil 2015, o wiyi wonde Wike heɓii 1 029 102 woote, ɗum noon o dañii woote ɗee.
Serveur caɗtuɗo komisiyoŋ oo nanngi denndaangal wooteeji goongaaji laaɓtuɗi e seedtinaaɗi ngam wooteeji diiwaan Rivers ñalnde 11 abriil 2015, ɗum noon ko fenaande e jaɓgol juuɗe waawaa waɗde.
E nder ndeen woote, ko wooteeji ɗi serweeji hakkundeeji ummoriiɗi e PVC-SCR ɗii tan njiytiraa ko jaɓaaɗi e ko laaɓti ; akreditaasiyoŋ juuɗe jaɓaaka e wooteeji guwerneeruuji.
Ñaawirde kuuge winndereere noon hollitii e haala Agbaje vs Ambode wonde huutoraade janngooɓe karte wonaa daliilu ngam ittude woote.
Ñaawirde woote guwerneeruuji diiwaan River State ustii suɓngo Wike ñalnde 24 oktoobar 2015.
Ñaawirde woote yamiri yo woote guwerneeruuji mbaɗe e nder diiwaan Rivers e nder balɗe 90 ɗoon e ɗoon caggal ñalawma ñaawoore nde addani jiiɓru e nder leydi ndii ko fayti e tuumeede partiiji e njulaagu e nder ñaawirdu.
Fiilngo guwerneer 2019 INEC hollitii Wike ko keɓɗo njeenaari wooteeji guwerneeruuji diiwaan Rivers, ñalnde alarba 3 abriil 2019, caggal nde dartini golle ɗee balɗe seeɗa.
Wike huniima laamu mum ñalnde alarba 29 mee 2019 to dingiral Yakubu Gowon, to Port Harcourt nde o fuɗɗii manndaa makko ɗiɗaɓo. E nder konngol makko, o fodaniino waɗde Rivers State ko adii.
E lewru mee 2022, o haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi kono o fooli Atiku Abubakar. O walli kadi Sim Fubara ngam o laato kanndidaajo guwerneer PDP nder jiha Rivers.
Toɗɗagol jaagorgal ko hooreejo leydi Tinubu Ñalnde 27 lewru juko hitaande 2023, hooreejo leydi ndii, hono Bola Ahmed Tinubu, neldi innde Wike, kam e yimɓe 27 woɗɓe, to Senaa 10ɓo leydi Najeriya ngam suɓaade jaagorɗe. Ñalnde 31 sulyee 2023, Wike ƴeewtaama e senaa ɗo o holliti wonde hooreejo leydi Tinubu nimsataa toɗɗaade mo jaagorde e nder kabine makko. Jooni ko kanko woni jaagorgal FCT hannde. Reformeeji E tuugnaade e peeje makko ngam moƴƴinde jaŋde, Nyesom Wike hollitii jaŋde leslesre e hakkundeere laamu ina yoɓee. O holliti ɗum ko ñalnde altine 24 lewru juko hitaande 2019, e nder batu to galle laamu, Port Harcourt.
Ɗum hawri ko e wullitaango e njettoor ; Ko sakkitii koo ummoraade e jibnaaɓe e wonnooɓe Principal e ardiiɓe duɗe e nder diiwaan hee. Kono laamu Wike jokki e darnde mum e nder demuruuji duumiiɗi ɗii haa kamɓe fof ɓe ndartini. E hitaande 2019, Wike rewrude e ministeer jaŋde leydi ndii hollitii binnditagol ngol alaa ko yoɓi ngam tawtoreede yimɓe nokkuuji leydi ndii e jaŋde JAMB hitaande kala. E hitaande 2022, o siifondiri kuulal ngam waɗtude ɗum sariya tiiɗtinoowo hakke rewɓe ronkude jawdi.
Nde o siifondiri e kuulal ngal, o hirjini rewɓe yo mbiya ko woni e mum en koo, o wiyi yo ɓe ngoppu ɗum sabu ko ɗum hakke maɓɓe to bannge sariya. Eɓɓooje E nder manndaa makko ɗiɗaɓo e guwerneer, o fuɗɗiima mahde jolɗe tati mawɗe e sahaa gooto to Port Harcourt. Nokku ɗo jolɗe ɗee ngoni ɗoo ko to Garrison, Rumoukoro e Artileri
Luural Nde o mari luural bee kanndidaajo lanyol maako (PDP)(Atiku) nder cuɓi hooreejo lesdi 2023, Wike toɗɗaama ministaajo Fct les laamu Tinubu (APC).
E nder manndaa makko e guwerneer Rivers State e manndaa makko e jaagorde FCT, Wike doosi yoɓde renndo leydi e nder Fct ko ɗum waɗi o heewi haɓde e yimɓe e juɓɓule ɗe caliima ɗooftaade sariya.
Ɗuum ina heewi ɗaɓɓude uddude galleeji hoɗɓe e nokkuuji birooji .
Wonno ko haalaa e oteluuji ɗiɗi ndartinaaɗi to Rivers, ina wiyee ko e yamiroore Wike, ngam wiyde ina mbaɗa bonanndeeji gollorɗi e dow lockdown COVID.
Wike kadi ina jogii luural jokkiingal e protege mum e lomto mum guwerneer diiwaan Rivers, Sim Fubara, tawi ina jeyaa heen tooñanngeeji, ñaawirɗe e hay dartagol denndaangal yoɓde fedde nde Rivers e dow yamiroore Wike.
== Ƴeew kadi ==
Doggol guwerneeruuji [[diiwaan Rivers]]
== Himobe==
q4qlmd6spuxage9k1cxrkyoo7dd426f
Gabriel Toby
0
9702
179415
44646
2026-07-23T14:04:08Z
Ilya Discuss
10103
179415
wikitext
text/x-wiki
Gabriel Tamunobiebere George Toby ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994. Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer. O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers Tuugnorgal
o0gtbnchplrxnvh3efzh9mniwr918p4
179416
179415
2026-07-23T14:04:49Z
Ilya Discuss
10103
179416
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Gabriel Tamunobiebere George Toby ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994. Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer. O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers Tuugnorgal
mv5kyihsvmhbx1hcm0zx8s33i3qum59
179418
179416
2026-07-23T14:05:56Z
Ilya Discuss
10103
179418
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.
Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt.
E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer.
O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili.
E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
rurbdixx2ctxc1r5ekzp638uh7do5h7
179420
179418
2026-07-23T14:06:42Z
Ilya Discuss
10103
179420
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.<ref name="toby 5">{{cite news|url=http://leadership.ng/news/386051/2015-deputy-governors-may-succeed-bosses|title=2015: Deputy Governors That May Not Succeed Their Bosses|newspaper=[[Leadership (Nigeria)|Leadership]]|date=4 October 2014|access-date=3 March 2015}}</ref>
Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt.
E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer.
O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili.
E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
jgg9p0qbyj8zbwcqvizb6qjhxns2pop
179427
179420
2026-07-23T15:37:12Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
179427
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.<ref name="toby 5">{{cite news|url=http://leadership.ng/news/386051/2015-deputy-governors-may-succeed-bosses|title=2015: Deputy Governors That May Not Succeed Their Bosses|newspaper=[[Leadership (Nigeria)|Leadership]]|date=4 October 2014|access-date=3 March 2015}}</ref> Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer. O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
0640296t7xslela9ah4se6vv0f8zsbp
179428
179427
2026-07-23T16:03:35Z
Ilya Discuss
10103
179428
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.<ref name="toby 5">{{cite news|url=http://leadership.ng/news/386051/2015-deputy-governors-may-succeed-bosses|title=2015: Deputy Governors That May Not Succeed Their Bosses|newspaper=[[Leadership (Nigeria)|Leadership]]|date=4 October 2014|access-date=3 March 2015}}</ref> Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer. O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
83tbb1eutxy7ugdd081iztk2o1rn3lz
179429
179428
2026-07-23T16:04:32Z
Ilya Discuss
10103
179429
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963. Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.<ref name="toby 5">{{cite news|url=http://leadership.ng/news/386051/2015-deputy-governors-may-succeed-bosses|title=2015: Deputy Governors That May Not Succeed Their Bosses|newspaper=[[Leadership (Nigeria)|Leadership]]|date=4 October 2014|access-date=3 March 2015}}</ref> Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer. O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
0640296t7xslela9ah4se6vv0f8zsbp
179430
179429
2026-07-23T16:07:02Z
Ilya Discuss
10103
179430
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gabriel Tamunobiebere George Toby''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo lanyol yimɓe, o woniino moftal-jawdi, o wonii golloowo laamu, o woniino cukko guwerneer diiwaan Rivers e les njiimaandi guwerneer Peter Odili gila 1999 haa 2007.
=== Nguurndam ===
e jaŋde puɗɗagol Toby ummorii ko Opobo, ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka.
O janngi ko faati e faggudu, o heɓi bakkaa e hitaande 1963.
Kugal Toby golliima e golle laamu e nder ministeeruuji laamu ceertuɗi, o arti e darnde Direkteer Seneraal hade makko woppude golle e hitaande 1994.<ref name="toby 5">{{cite news|url=http://leadership.ng/news/386051/2015-deputy-governors-may-succeed-bosses|title=2015: Deputy Governors That May Not Succeed Their Bosses|newspaper=[[Leadership (Nigeria)|Leadership]]|date=4 October 2014|access-date=3 March 2015}}</ref> Birooji goɗɗi ɗi o gollinoo ko wayi no Pro-Chancellor, e hooreejo Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Benin, Pro-Chancellor e hooreejo, Diiso laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Portman River State Chacourt, Diiso doosɗe Portman Poir State Chacourt. E hitaande 1999, Toby suɓaama e nder lannda Demokaraasi yimɓe ngam wonde cukko guwerneer.
O suɓaama haa jooni, o golliima e les njiimaandi guwerneer Peter Odili. E hitaande 2006, o laati Naajeeriya arandeejo heɓugo ceede nastirde nden ngam heɓugo ceede ko ɓuri wooɗugo nder lesdi ndi'i.<ref name="toby 2">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200605160552.html|title=Toby Emerges Best Deputy Governor|newspaper=[[Thisday]]|via=[[AllAfrica]]|date=16 May 2006|access-date=3 March 2015}}</ref><ref name="Toby1">{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719225606/http://rotary9140.org/about_us/district_leadership.php|publisher=[[Wayback Machine|The Wayback Machine]]|url=http://rotary9140.org/about_us/district_leadership.php|archive-date=19 July 2011|title=District Leadership|work=Rotary International District 9140|access-date=3 March 2015}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
48h47pyz309d2afv9do7rblk2o3nlnn
Chukwuemeka Woke
0
10073
179468
94159
2026-07-23T17:33:23Z
Ilya Discuss
10103
179468
wikitext
text/x-wiki
Chukwuemeka Woke (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe. O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers. E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers. O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara. O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun. Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024. Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
eqe49n65swvtqqrr0u2k4kbh393ahak
179469
179468
2026-07-23T17:34:00Z
Ilya Discuss
10103
179469
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Chukwuemeka Woke (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe. O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers. E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers. O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara. O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun. Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024. Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
3wy2s811hj9q5vzpvrqn4svmq5uu8xb
179470
179469
2026-07-23T17:35:05Z
Ilya Discuss
10103
179470
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}{{Databox}}
Chukwuemeka Woke (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe. O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers. E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers. O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara. O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun. Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024. Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
a5ybl0bhijv1sy9ulq3x8hwsbg6xg0n
179471
179470
2026-07-23T17:35:43Z
Ilya Discuss
10103
179471
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Chukwuemeka Woke (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe. O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers. E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers. O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara. O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun. Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024. Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
5434sqzx4gkrri1wlx5vo83xsy1m6j0
179472
179471
2026-07-23T17:37:06Z
Ilya Discuss
10103
179472
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Chukwuemeka Woke''' (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe. O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers. E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers. O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara. O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun. Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024.
Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside. Ƴeew kadi
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
Tuugnorgal
5d2obsfqltil9xtd418obry1oyk7m9p
179473
179472
2026-07-23T17:38:38Z
Ilya Discuss
10103
179473
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Chukwuemeka Woke''' (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe.
O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers.
E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers.
O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara.
O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun.
Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024.
Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
b27cwnxtbl0uncto8bj64bxwepl9oag
179474
179473
2026-07-23T17:40:28Z
Ilya Discuss
10103
179474
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Chukwuemeka Woke''' (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe.
O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers.
E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|title=Emohua To Commission International Market|url=http://www.thetidenewsonline.com/2010/03/21/emohua-to-commission-international-market/|location=Port Harcourt, Nigeria|accessdate=10 June 2015|date=21 March 2010|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Nweke|first1=Polycarp|title=How PDP Ran A Lone Race|url=http://www.nationalnetworkonline.com/VOL7/Vol8n21/newsitem1.html|location=Port Harcourt, Nigeria|accessdate=10 June 2015|date=25 May 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610183848/http://www.nationalnetworkonline.com/VOL7/Vol8n21/newsitem1.html|archive-date=10 June 2015|url-status=dead|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike Appoints SSG, Chief Of Staff, Others|url=http://www.thisdaylive.com/articles/wike-appoints-ssg-chief-of-staff-others/211292/|accessdate=10 June 2015|date=6 June 2015|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610174509/http://www.thisdaylive.com/articles/wike-appoints-ssg-chief-of-staff-others/211292/|archivedate=10 June 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara.
O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun.
Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024.
Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
nt5hcpigabe4u1m0tbve1z4yu1vpfbo
179475
179474
2026-07-23T17:41:34Z
Ilya Discuss
10103
179475
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Chukwuemeka Woke''' (NoddaangoR) (anndiraaɗo kadi Emeka Woke) ko injenieer Naajeeriya, ko o politikaajo lannda Demokaraasi Yimɓe.
O woni hooreejo nokkuure laamu nokkuure Emohua nder jiha Rivers.
E lewru Juko hitaande 2015, gonnooɗo guwerneer Ezenwo Wike toɗɗii mo hooreejo konu e laamu diiwaan Rivers.<ref>{{cite news|title=Emohua To Commission International Market|url=http://www.thetidenewsonline.com/2010/03/21/emohua-to-commission-international-market/|location=Port Harcourt, Nigeria|accessdate=10 June 2015|date=21 March 2010|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Nweke|first1=Polycarp|title=How PDP Ran A Lone Race|url=http://www.nationalnetworkonline.com/VOL7/Vol8n21/newsitem1.html|location=Port Harcourt, Nigeria|accessdate=10 June 2015|date=25 May 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610183848/http://www.nationalnetworkonline.com/VOL7/Vol8n21/newsitem1.html|archive-date=10 June 2015|url-status=dead|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike Appoints SSG, Chief Of Staff, Others|url=http://www.thisdaylive.com/articles/wike-appoints-ssg-chief-of-staff-others/211292/|accessdate=10 June 2015|date=6 June 2015|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610174509/http://www.thisdaylive.com/articles/wike-appoints-ssg-chief-of-staff-others/211292/|archivedate=10 June 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
O suɓaama komisariyaajo toɗɗaaɗo e lewru suwee 2023, caggal ɗuum o huniima wonde komisariyaajo eɓɓooji keertiiɗi e les njiimaandi Siminalayi Fubara..<ref>{{cite news|last1=River State|first1=News|title=Governor Wike's Chief Of Staff Held Over Assassination Attempt On NIMASA DG Dakuku|url=http://saharareporters.com/2016/03/20/governor-wike%E2%80%99s-chief-staff-held-over-assassination-attempt-nimasa-dg-dakuku|location=New York City, United States|accessdate=20 March 2016|agency=Saharareporters|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-01-03|title=Amaechi promoted insecurity in Rivers State -Engr Woke|url=https://www.vanguardngr.com/2018/01/amaechi-promoted-insecurity-rivers-state-engr-woke/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
O woppi golle ñalnde 9 mee 2024, o toɗɗaa gardiiɗo/CEO fedde ƴellitaare maayo Ogun-Osun.
Ñalnde 22 mee 2024, o artiraa e golle gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu ngenndiiru toppitiingu ƴeewndo e jaabawol ɓuuɓri petroŋ, o fuɗɗii golle ñalnde 10 suwee 2024.
Luural Dowla man nanngi Woke ngam ardungal squad nder mootaaji ɗiɗi sport utility tokki e udditi balmi dow Dakuku Peterside.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
qoj52v8tdtn1vcfoohay6hxhjrawwr3
Andrew Uchendu
0
34346
179431
158143
2026-07-23T16:13:42Z
Ilya Discuss
10103
179431
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Andere Igbonule Uchendu''' ko siyaasyanke [[Naajeeriya]]. O wonii hannde tergal Senaa Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaa Rivers East. O woniino tergal lannda Demokaraasi Leñol haa hitaande 2014 nde o wayli alkule makko e lannda All Progressives Congress. Hakkunde ndungu 2003 e hiitande ndungu 2015, o woniino gardiiɗo diiwaan Ikwerre–Emohua e nder suudu sarɗiiji [[leydi]] ndii.<ref name="ref105">{{cite news|url=http://punchng.com/senator-uchendu-gets-certificate-of-return-attacks-wike/|title=Senator Uchendu gets certificate of return, attacks Wike|date=30 August 2017|work=The Punch|access-date=12 October 2017}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Uchendu jibinaa ko to wuro wiyeteengo Mgbuitanwo, to Emohua, to galle laamɗo biyeteeɗo Uchendu Osi. O heɓi seedantaagal makko gadanal yaltude duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1962, seedantaagal duɗal hirnaange [[Afirik|Afrik]] e hitaande 1971 o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar, ɗo o heɓi seedantaagal makko duɗal toowngal (HSC) e hitaande 1973. O heɓi dipolom makko baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde agriculturel e agricultural to duɗal jaaɓi haaɗtirde I B.Sc. (Hons) Kalaas ɗiɗaɓo (Division Toowɗo).<ref name="thewhistler.ng">{{Cite web|title=HON. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator|url=https://thewhistler.ng/hon-andrew-uchendu-from-quintessential-rep-to-senator/|date=2016-02-02|website=The Whistler NG|language=en-GB|access-date=2020-05-30}}</ref>
== Kugal ==
O golliima e pelle keewɗe, ina jeyaa heen Ministeer njulaagu e njeeygu dowri Rivers ; Banke ndema e koperatiif Naajeeriya Ltd., [[Kaduna]]; e njuɓɓudi ƴellitaare diiwaan Niiseer. E lewru marse 1985, o toɗɗaa gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu Risonpalm Ltd.
E hitaande 1989, o toɗɗaa e jappeere gardiiɗo/hooreejo gollordu, ko noon o woniri gardiiɗo gadano e sosiyatee jeyaaɗo e dowla Rivers.
E nder laamu makko to Risonpalm, sosiyetee oo waɗii ngalu e nder duuɓi jeeɗiɗi jokkondirɗi.<ref name="thenigerianvoice.com">{{Cite web|title=Hon. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator|url=https://www.thenigerianvoice.com/news/173886/hon-andrew-uchendu-from-quintessential-rep-to-senator.html|website=Nigerian Voice|access-date=2020-05-30}}</ref>
== Njeenaaje e baɗte ==
Uchendu woni keɓoowo njeenaari ndi laamu lesdi Naajeeriya hokkata nder hitaande 1992, ndi njeenaari ɓurndi mawnugo ko hokkata kala golloowo nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya. O woni ko e hitaande 1994, o winnditaa e politik e fedde pinal Ogbakor Ikwerre. O lomtii LGAaji Emohua, Ikwerre e Obio/Akpor e batu doosɗe ngenndiijo 1994/1995.
Gooto nder terɗe suudu sarɗiiji ɓurduɓe, Hon. Uchendu waɗii mojobere jeegom teeŋtunde. Ina jeyaa e ɗeen eɓɓaaɗe ko faati e caɗeele Ogbakiri, moƴƴitingol laawol mawngol Fuɗnaange/Hirnaange, sosde nokku petroŋ Oloibiri, ŋakkeende golle sukaaɓe e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e naatgol Hoodlums e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. O waɗii, ko jiidaa e ɗuum, ballondiral e kuule tati teskinɗe e nder suudu nduu. Ko ɗeen ngoni « Laabi teskinɗi » ngam rokkude kontraaji e nder golle laamu (ko ɓuri anndeede e Due Process), « Porogaraam ngenndiijo » ngam ƴellitde sukaaɓe, e waylude sariya jowitiiɗo e kaalis ƴellitaare karallaagal petroŋ.
E nder dumunna mo o woni tergal suudu sarɗiiji, Uchendu dañii heen geɗe keewɗe eɓɓooje Fedde nde e dowlaaji,[4] woni;
Eɓɓooje ndiyam to Oduoha-Ogbakiri, Rumuche-Emohua, Ovogo e Rumuodogo II to Odegu.
Duɗe leslese to Mgbueto to Emohua, Ipo e Omademe to LGA Ikwerre
Nokku keɓgol karallaagal ngenndiwal to Elele.
== Nokku ƴellitaare sukaaɓe to Emohua. ==
Annoore laawol naange to Mgbuitanwo, Emohua.
Nokku ordinateer renndo to Ndele e Emohua.
Peccitagol mobelaaji e defte Duɗal hakkundeewal ngam Emohua e Ubima.
Peccitagol Transformateur ngam Mgbuetor, Rumuche, Elele, Isiokpo, Aluu e Elele Baraks Armée.
== Koolol renndo to Aluu. ==
Koolol ɓuuɓngol njamndi mboɗeeri to Emohua.
== Laabi nder leydi Rumuche. ==
Waɗii batte e mahngo opitaal mawɗo Mgbuitanwo, laawol Mgbuetor.
== Laawol nder Rumuakwunde ==
Semmbini mahngo laawol Fuɗnaange/Hirnaange-Elibrada-Oduoha-Fuɗnaange/Hirnaange.
== Laawol nder Okporowo-Ogbakiri. ==
Ballal ñamri wonande 100 debbo jom suudu
Keɓgol karallaagal wonande ko ɓuri 30 Sukaaɓe
Ballal kaalis wonande 300 Ɓiɓɓe leydi waasɓe e nder Diiwaan am.
Gila e ngalu makko keeriiɗo, o fuɗɗii rokkude bursiiji almudɓe waasɓe e nder duɗe toowɗe e nder Diiwaan makko. E daawal gadanal ngal, o joginoo ko 64 Nafoore, ɗiɗo e nder kala diiwaan fedde Ikwerre/Emohua. E nder daawal ɗiɗmal ngal, o yaajtinii Bursi oo fotde 140 Beneficiaire, 5 almuudo e nder kala ward e nder diiwaan makko Fedde nde. Jooni noon, yoɓde hitaande adannde ndee timmaani.
Yanti heen, o wallitii golloraade ko ina tolnoo e 15 Konstituyeer e nder Sarwiis laamu Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Parastataluuji.
Ngam golle makko e Renndo ngoo, o rokkaama tiitoonde laamu Ochi Aliri II mo Emohua e ko ɓooyaani koo tan, o fuɗɗiima e nder (Ohna), Diisnondiral Aadaaji ɓurngal toowde e nder Laamu Emohua.
Ko e teskaade ɗeeɗoo geɗe fof Rt. (Hon.) Andrew Uchendu rokkaama kadi teddungal goɗngal e hitaande 2008, hono Ofisee Ordo Niiseer (OON).
== Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe njoyo. ==
== Tuugnorgal ==
pbnd4knmido7ycd5y4ta020obv04x97
Nnamdi Azikiwe
0
42280
179490
177094
2026-07-24T05:09:17Z
MOIBARDE
10068
179490
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox officeholder
| honorific_prefix = [[Excellency|His Excellency]]<br>[[The Right Honourable]]
| name = Nnamdi Azikiwe
| honorific_suffix = [[Order of the Federal Republic|GCFR]] [[Privy Council of the United Kingdom|PC]]
| image = Nnamdi Azikiwe PC (cropped).jpg
| alt = A picture of Nnamdi Azikiwe c. 1963
| caption = Azikiwe {{Circa|1963}}
| order = 1st
| office = President of Nigeria
| term_start = 1 October 1963
| term_end = 16 January 1966
| prime_minister = [[Abubakar Tafawa Balewa]]
| 1blankname = {{nowrap|Senate President}}
| 1namedata = [[Nwafor Orizu]]
| predecessor = Position established ([[Elizabeth II]] <br /> as [[Monarchy of Nigeria (1960–1963)|Queen of Nigeria]])
| successor = [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] <br />(as [[Military dictatorship in Nigeria|Military head of state]])
| office2 = 3rd [[Governor-General of Nigeria]]
| monarch2 = [[Elizabeth II]]
| term_start2 = 16 November 1960
| term_end2 = 1 October 1963
| predecessor2 = [[James Wilson Robertson|James Robertson]]
| successor2 = Position abolished
| office3 = 1st [[President of the Senate of Nigeria]]
| term_start3 = 1 January 1960
| term_end3 = 1 October 1960
| predecessor3 = Position established
| successor3 = [[Dennis Osadebay]]
| office4 = [[Eastern Region, Nigeria|Premier of Eastern Nigeria]]
| term_start4 = 1 October 1954
| term_end4 = 1 October 1959
| predecessor4 = [[Eyo Ita]]
| successor4 = [[Michael Okpara]]
| office5 = 2nd [[National Council of Nigeria and the Cameroons|President of National Council of Nigeria and the Cameroons]]
| term_start5 = May 1946
| term_end5 = November 1960
| predecessor5 = [[Herbert Macaulay]]
| successor5 = [[Michael Okpara]]
| office6 = [[University of Nigeria|Chancellor of University of Nigeria]]
| term_start6 = 1961
| term_end6 = 1966
| office7 = [[University of Lagos|Chancellor of University of Lagos]]
| term_start7 = 1972
| term_end7 = 1976
| birth_name = Nnamdi Benjamin Azikiwe
| birth_date = {{birth date|1904|11|16|df=y}}
| birth_place = [[Zungeru]], Northern Nigeria Protectorate
| death_date = {{death date and age|1996|5|11|1904|11|16|df=y}}
| death_place = [[Enugu (city)|Enugu]], [[Enugu State]], Nigeria
| spouse = {{unbulleted list|{{marriage|[[Flora Azikiwe|Flora Ogoegbunam]]|1936|1983|reason=died}}|{{marriage|[[Uche Azikiwe|Uche Ewah]]|1973}}<ref>{{Cite news |last1=Nuhu Musa |first1=Jamila |title=Flora Azikiwe: Nigeria' maiden First Lady at a glance |url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |location=Abuja, Nigeria|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]|access-date=15 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017215143/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |archive-date=17 October 2015 |url-status=dead}}</ref>| |date=January 2021 |title=Burying "Zik of Africa": The Politics of Death and Cultural Crisis |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0010417520000377/type/journal_article |journal=Comparative Studies in Society and History |language=en |volume=63 |issue=1 |pages=41–71 |doi=10.1017/S0010417520000377 |issn=0010-4175}}
| children = 7, including [[Chukwuma Azikiwe|Chukwuma]]
| party = {{plainlist|
* [[National Council of Nigeria and the Cameroons]] (NCNC)
* [[Nigerian People's Party]] (NPP)
}}
| parents = {{plainlist|
* Rachel Chinwe Ogbenyeanu (mother)
* Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe (father)
}}
| relatives =
| alma_mater = {{flatlist|
* [[Storer College]]
* [[Howard University]]
* [[Lincoln University (Pennsylvania)|Lincoln University, Pennsylvania]]
* [[University of Pennsylvania]]
* [[Hope Waddell Training Institution]]
}}
| occupation = {{hlist|Politician|lawyer|journalist|athlete|statesman}}
}}
'''Nnamdi Benjamin Azikiwe'''GCFR PC (HeɗtoR; 16 noowammbar 1904 – 11 [[lewru]] mee 1996),<ref name="britannica.com">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} president of Nigeria|url=https://www.britannica.com/biography/Nnamdi-Azikiwe|access-date=2022-03-26|website=[[Britannica]]|language=en}}</ref> ko ɓuri heewde e yimɓe ina mbiya ko '''Zik mo Afrik''', ko o dawriyanke, laamuyanke, e hooreejo leydi Nijeer, o woniino hooreejo leydi Nijeer gadano gila e hitaande 1960 haa e hitaande 1960 (1963-1966).<ref>{{Cite news|last=French|first=Howard W.|date=1996-05-14|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> O ɗon laara no baaba lesdi [[Naajeeriya]] nden bo o ɗon nder ardiiɓe lesdi ndi'i nder hitaande 1960.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=On this day in 1904 Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe, was born in Zungeru, Niger State, North-Central Nigeria|url=http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|date=2017-11-16|website=[[Jay FM]]|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805081611/http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|last=Crowcroft|first=Barnaby|title=The Radical Nationalist as Constitutional Head of State: Nigeria, 1960–66|date=2020|work=Viceregalism: The Crown as Head of State in Political Crises in the Postwar Commonwealth|pages=179–202|editor-last=Kumarasingham|editor-first=H.|series=Cambridge Imperial and Post-Colonial Studies Series|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-46283-3_7|isbn=978-3-030-46283-3|s2cid=226564363}}</ref>
Azikiwe jibinaa ko [[Zungeru]] e nder [[Diiwal Niger|diiwaan Niger]] hannde oo, jibnaaɓe [[Igbo]] en ummoriiɓe [[Onitsha]], [[Diiwal Anambra|diiwaan Anambra]], Azikiwe janngi ɗemngal Hausa ngal woni ɗemngal ɓurngal mawnude e nder diiwaan Fuɗnaange. Caggal mum o neldaa hoɗde e neene makko e neene makko to wuro makko [[Onitsha]], ɗo o janngi ɗemngal [[Igbo]].<ref>{{Citation|last=chuku|first=gloria|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi|year=2011|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-0239|work=Dictionary of African Biography|access-date=2023-12-13|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.013.0239|doi-broken-date=1 July 2025|isbn=978-0-19-538207-5}}</ref> Jooɗnde haa lesdi [[Lagos]] hokki mo jannguki ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]], nden wakkati o ɗonno haa janngirde mawnde, o anndi finaa-tawaa [[Naajeeriya]] feere-feere, nden o wolwi ɗemɗe tati mawɗe [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite journal|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.|date=1997|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199|journal=World Libraries|language=en|volume=7|issue=2|issn=2155-7896}}</ref>
Azikiwe ina yahra no feewi. O ummii ko [[Amerik]] ɗo o inniraa '''Ben Azikiwe''', o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O jokkondiri e laamuuji koloñaal e ɗaɓɓaande ngam wallitde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e nder Olimpiyaaji Los Angeles 1932 nde tawnoo ko kanko kadi woni atletee.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/03086539908583061|title='Managing nationalism': The colonial office and Nnamdi Azikiwe, 1932–43|journal=The Journal of Imperial and Commonwealth History|volume=27|issue=2|pages=143–158|year=1999|last=Flint|first=John E.}}</ref> O arti [[Afrik]] ko e hitaande 1934, o fuɗɗii golle jaayndiyankaagal to Cote d’Or ([[Gana]] hannde oo). E nder [[Afrik]] hirnaange Biritaan, Azikiwe ina daranii wonde daraniiɗo politik e jaayndiyanke, ngam ngenndiyaŋkaagal [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]].<ref>{{cite news|title=Azikiwe fights for Africa|date=7 January 1950|work=New York Amsterdam News}}</ref>
==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol==
'''Sukaaɓe''' : '''jaŋde e mbaydi ƴeew tiitoonde'''
Kartal pelle ɗemɗe [[Naajeeriya]]: Azikiwe jibinaa ko e diiwaan Fuɗnaange e nder leydi ndi. Leydi taaniraaɓe makko, [[Onitsha]], woni ko e bannge Fuɗnaange-rewo ngenndi ndii.)
Azikiwe jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1904 to [[Zungeru]], to Fuɗnaange Nijeer. Innde makko adannde, "Nnamdi", nde jibnaaɓe makko ndokki mo ko innde [[Igbo Eze South|Igbo]] nde firti ko "baaba am ina wuuri". Baaba makko, Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe, jeyaaɗo to [[Onitsha]], ko o binndoowo e nder laamu Angalteer to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|author=Thomas A. Johnson|date=1972-09-14|title=Nigerian Urges Uses of the Past|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1972/09/14/archives/nigerian-urges-uses-of-the-past-says-colonialism-left-some-things.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> Yumma makko Rachel Chinwe Ogbenyeanu Azikiwe (jibinaa ko Aghadiuno), mo sahaa e sahaa fof ina wiyee « Nwanonaku »<ref>{{cite book|title=Nnamdi Azikiwe: My Odyssey|chapter=I: My Genealogy and Nativity|publisher=Spectrum Books|date=1970|page=4}}</ref><ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of NNamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-06|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>, ko ɓiɗɗo debbo tataɓo Aghadiuno Ajie<ref name="PT">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref>, iwdi galle laamɗo to Onitsha; mawniiko gorko biyeteeɗo Ugogwu Anazenwu, ko Obi [[Onitsha]].<ref name="PT2">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Azikiwe ina joginoo miñi mum gooto, miñi mum debbo, ina wiyee Cecilia Eziamaka Arinze.<ref name="PT3">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref>
Nde o woni suka, Azikiwe ina haalda ɗemngal [[Hausa language|Hausa]], ɗemngal diiwaan oo.<ref>{{Cite journal|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, first president of Nigeria: A force in Library development in Nigeria.|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|last=Aguolu and Aguolu|first=C.C and L.E|date=1997|journal=World Libraries|volume=7|issue=2|access-date=2020-05-29}}</ref> Baaba makko, ina wondi e sunaare e 6icfcfo makko e 6amtaare [[Hausa language|Hausa]] wonaa [[Igbo]], neli mo to [[Onitsha]] e hitaande 1912 ngam hocfde e neene makko e neene makko ngam janngude 6emngal e pinal [[Igbo]].<ref name="Oha">{{cite web|last1=Oha|first1=Obododimma|title=Heroes of knowledge versus dragons of ignorance: language, identity construction, and intertextuality in Nnamdi Azikiwe's "My Odyssey"|url=http://motspluriels.arts.uwa.edu.au/MP2303oo.html|website=motspluriels.arts.uwa.edu.au/|access-date=8 July 2016}}</ref> To [[Onitsha]], Azikiwe janngi Duɗal Trinity Seniiɗo (duɗal misiyoŋaaji katolik en) e Duɗal Eklesiya Almasiihu (duɗal leslesal Angalteer).<ref>{{Cite news|title=Accord concodiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (2)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concodiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-2/|location=Lagos, Nigeria|date=2016-12-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1914, nde baaba makko ina gollina to Lagos, Azikiwe yani e puccu ; ɗum addani baaba makko kulɓiniiɗo neldude mo to [[Lagos]], mbele omo sella, omo jokka jaŋde e nder wuro ngo.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Ndeen o naati duɗal sukaaɓe Wesleyan, anndiraangal hannde duɗal sukaaɓe ''Methodist'', [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=history – MGHS|url=https://mghsyabalagosng.com/history-2/|access-date=2022-09-11|language=en-US|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004232208/https://mghsyabalagosng.com/history-2/|url-status=dead}}</ref> Baaba makko neldaama [[Kaduna]] duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Azikiwe jooɗii seeɗa e banndiiko gooto resnduɗo juulɗo ummoriiɗo [[Siyeraa Leyoon]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1918, o arti [[Onitsha]], o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal CMS.<ref>{{Cite web|date=2009-05-09|title=Benjamin Nnamdi "Zik" Azikiwe (1904–1996)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/azikiwe-benjamin-nnamdi-zik-1904-1996/|access-date=2022-09-11|language=en-US}}</ref> Azikiwe ndeen golliima e duɗal ngal ko almuudo-jannginoowo,{{sfn|Orji|2013|p=68}} ina wallita yumma mum e ngalu mum.{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1920, baaba makko artiraa to Protectorat Sud Nigeria, to wuro [[Calabar]]. Azikiwe hawri e baaba mum to [[Calabar]], o fuɗɗii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell.<ref>{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|language=en-GB|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O naati e janngirɗe Marcus Garvey,<ref name="Timesdigit">{{cite news|title=Nnamdi Azikiwe|work=The Times|location=London, England|date=14 May 1996|page=19}}</ref> Garveyism, ɗe ngonti huunde himmunde e haala makko ngenndiyaŋkaagal.
[[File:Azikiwe with parents.png|thumb|Azikiwe e jibnaaɓe mum, c. Kitaale 1910]]
Caggal nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell,<ref name="Yearbook1962">{{cite book|title=Nigeria Year Book 1962|publisher=[[Daily Times (Nigeria)|Daily Times]]|year=1962|pages=112}}</ref> Azikiwe artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to [[Lagos]], o seerti e wondiiɓe makko ummoriiɓe e galleeji ɓooyɗi Lagos ko wayi no George Shyngle, Francis Cole e Ade Williams (ɓiy [[Akarigbo mo Remo|Akarigbo Remo]]). Ɗee jokkondiral naftorii caggal ɗuum e golle makko politik to [[Lagos]].{{sfn|Orji|2013|p=68}} Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley ''Boys'' o ɓuri waawde jaŋde makko, o rokki deftere ina wiyee « gila e Log Cabin haa e galle ''White House'' », ko ɗum woni nguurndam [[James A. Garfield]], gonnooɗo hooreejo leydi [[Amerik]], umminooɗo e huɗo haa e moƴƴere. Deftere ndee ina addana mo pellital heɓde nafoore e nguurndam. Azikiwe nanii yeewtere [[James Aggrey]], jannginoowo mo miijii wonde Afriknaaɓe ina poti heɓde jaŋde kolees caggal leydi, ɓe ngarta e waɗde waylo.<ref>{{cite news|author=Esele, Amos|date=21 November 1994|title=Ninety hearty cheers!|work=The Week|location=Lagos, Nigeria}}</ref> Caggal nde yeewtere ndee joofi, Aggrey rokki suka Azikiwe doggol duɗe jaɓɓotooɗe almudɓe ɓaleeɓe to [[Amerik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}}
Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, Azikiwe ɗaɓɓiri golle koloñaal, o jaɓaa wonde binndoowo to departemaa kaalis. Wakkati maako nder kuugal koloñaal, holli mo limngal njiyaagu nder laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=69}} Suɓaade Azikiwe janngude to Amerik e nokku Angalteer, ko batte Doktoor James Kwegyr Aggrey, nguurndam hooreejo leydi A. Garfield e Abraham Lincoln, Pan-Afriknism Marcus Garvey e woodgol ballal wonande almudɓe waasɓe, tawi alaa ko heɓaa e Angalteer. E pellital yahde caggal leydi ngam ɓeydaade jaŋde, Azikiwe ɗaɓɓiri jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde to U.S. O jaɓaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer College, tawi ko e dow ballal makko e yiytude laawol feewde [[Amerik]].<ref>{{cite news|title=Commencement address at Storer delivered by African alumnus|date=14 June 1947|work=New Journal and Guide}}</ref>
Ngam yettaade [[Amerik]], o jokkondiri e laana ndiwoowa, o waɗi e makko nanondiral ngam wonde stowaway.<ref name="theworldnews.net">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Kono gooto e sehilaaɓe makko wonnooɓe e laana kaa rafi, ɓe wasiyii yo ɓe njippo e Sekondi. To leydi [[Gana]], Azikiwe golliima ko polis ; yumma makko yilliima, o wiyi mo yo o hoot leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O arti, baaba makko jaɓi wallitde mo yahde [[Amerik]].<ref>{{Cite web|title=Heroes of the Past – Nnamdi Azikiwe – Everything But Coffee|url=https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805024303/https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|url-status=dead}}</ref>
Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harpers Ferry, to Virginie worgo. Ngam yoɓde nguurndam makko e jaŋde makko, o golliima golle keewɗe ɗe ngalaa nafoore hade makko winnditaade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard to Washington, D.C. e hitaande 1927 ngam heɓde dipolomaaji makko e ganndal politik. E hitaande 1929, o ummii duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln ngam timminde jaŋde makko leslesre, o heɓi kadi seedantaagal makko BA e ganndal politik e hitaande 1930.<ref name="Crisis-Jan1966">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref><ref name="OnlineNigeria">{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/people/ad.asp?blurb=66|title=Biography of Dr. Nnamdi Azikiwe|access-date=2007-09-05|work=[www.onlinenigeria.com]}}</ref> Azikwe ƴettii kursuuji e Alain Locke.<ref>{{Cite book|last=Getachew|first=Adom|url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv3znwvg|title=Worldmaking after Empire: The Rise and Fall of Self-Determination|date=2019|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17915-5|pages=7|doi=10.2307/j.ctv3znwvg|jstor=j.ctv3znwvg}}</ref> Azikiwe wonnoo ko tergal e fedde nde.<ref>{{cite web|title=Politics and Leadership|url=http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20070502181928/http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|url-status=dead|archive-date=2 May 2007|website=Phi Beta Sigma|access-date=7 November 2018}}</ref> Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln to Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e sahaa gooto e hitaande 1930, o heɓi dipoloma makko ko fayti e diine e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e hitaande 1932, o heɓi kadi dipoloma makko ko fayti e anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e hitaande 1933<ref name="UPenn">{{cite web|url=http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|title=Alumni, Faculty, and Trustees of the University of Pennsylvania Who Have Served as Heads of State or Government|access-date=2007-09-05|publisher=[[University of Pennsylvania|University Archives and Records Center University of Pennsylvania]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070205032053/http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|archive-date=5 February 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/zik.asp|title=Nigeria – Dr. Nnamdi Azikiwe|website=www.onlinenigeria.com}}</ref>. Azikiwe wonti jannginoowo dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, ɗo o sosi janngirde daartol [[Afrik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} O woniino kanndidaa ngam heɓde dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] hade makko hootde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1934.<ref>{{cite news|title=Azikiwe May Accept Position in Liberia|date=21 July 1934|work=The New York Amsterdam News}}</ref> Wiɗtooji doktoraa Azikiwe ɗii ɓuri teeŋtude ko e Liberiya e nder politik winndere, e binndol makko ngol A. H. Stockwell yaltini e hitaande 1934. E nder sahaa mo o woni to [[Amerik]], o woniino winndiyanke to jaaynde Afro-Ameriknaare Baltimore, to Philadelphia Tribune e to jaaynde Associated Negro Press.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> Azikiwe ina joginoo miijooji jaayndeeji [[Afrik]]-[[Amerik]], Garveyism e Pan-Afriknaaɓe.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref>
=== Feddeeji e renndooji ===
Fedde sukaaɓe worɓe kerecee en, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27)
Cub hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928)
Fedde binndol Stylus to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1923)
Fedde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] (1930-32)
Fedde nguurndam, Duɗal Anthropoloji Laamu (1933)
Fedde nguurndam, fedde faggudu laamɗo (1934)
Tergal nguurndam, Fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal (1947)
Fedde Ameriknaare ngam sariyaaji hakkunde leyɗeele (1933–34)
Fedde Annduɓe Anthropoloji Amerka (1932-1934)
Fedde ganndal siyaas Amerik (1933-34)
Fedde Annduɓe Leƴƴi Amerka (1933-34)
Koolol ganndal siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1934)<ref>{{Cite web|title=Anike|url=http://repository.unizik.edu.ng/bitstream/123456789/429/1/master%2C%2BAnike.pdf|website=repository.unizik.edu.ng}}</ref>
[[File:Azikiwe playing American Football, Storer College, 1926.jpg|thumb|Azikiwe ina fija fuku [[Amerik]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926)]]
== Golle atletik ==
E fuɗɗoode golle makko, Azikiwe ina yahra e boks, atletik, njulaagu, fuku koyɗe e tennis.<ref name="Crisis-Jan19662">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref> Football ko Biritaan en ngaddi ɗum e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde ɓe koloni [[Afrik]].<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=https://nnu.ng/post/Nnamdi-Azikiwe|website=Nigeria News Update.|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Kono kala ligues sosaaɗe, ko ɗe ceerndaaɗe. Nnamdi yi'i ɗum bana tooñannge nden o wurti bee hooreejo to bannge fijirle jokkirgol e siyaasaaku haa timmoode jamaanu koloñaal.<ref>{{Cite web|title=Sports and the Modernity of Leisure in Nigeria: Stadium Space and the Symbolisms of Expressions, 1930–1980|url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/61376/OBASA-DISSERTATION-2015.pdf?sequence=1|last=Olusegun|first=Obasa|date=2015|website=repositories.lib.utexas.edu}}</ref> E hitaande 1934, Zik haɗaama tawtoreede kawgel ngel sabu leydi Nijeer jaɓaaka tawtoreede. Ɗum waɗii sahaa goɗɗo sabu iwdi makko Igbo, Zik fellitii wonde ina heddi, o yiɗi sosde fedde makko. Nnamdi sosi fedde Zik's ''Athletic Club'' (ZAC) nde udditanta dame mum ngam fijirde worɓe e rewɓe kala leƴƴi, leƴƴi, leƴƴi, e kala fannuuji leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nationalist Period|url=http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|website=Sports and Politics in British West/Central Africa|access-date=2020-05-30|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805025704/http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1942, fedde nde yahi haa heɓi Ligue [[Lagos]] e Kop ''Memorial War''. Caggal ɗeen nafooje, Nnamdi udditi caɗeele ZAC goɗɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] fof. E nder duuɓi wolde ZAC ina yaha njilluuji.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe Facts|url=https://biography.yourdictionary.com/nnamdi-azikiwe|website=biography.yourdictionary.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ''Matchs'' ZAC ɗon waɗa nder lesdi ndi'i fuu, nden ɗum waɗi yimɓe [[Naajeeriya]] ɗon mari haaje kawtal e lesdi ndi'i ngam wallugo ɓe haɓugo ndimu.<ref>{{Cite web|title=The Establishment and the Achievements of the National Sports Commission in Nigeria|url=https://etd.ohiolink.edu/!etd.send_file?accession=osu1487093435463141&disposition=inline|last=Abioye|first=Joseph Adegboyega|date=1980|website=etd.ohiolink.edu}}{{Dead link|date=September 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
E hitaande 1949, won e fukuyaŋkooɓe ZAC tawtoraama njillu to Angalteer. E gartugol maɓɓe e njillu ngu ɓe njooɗii to Freetown, Siyeraa Leyoon, e leydi Najeriya fooli yimɓe nokku oo e golle 2. Ndee nasaraaku ko ɓuri duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi [[Naajeeriya]], kono ko nde jibinannde kippu ngenndiijo leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nigerians Love For Football; is it too much?|url=https://soccernet.ng/2015/03/nigerians-love-for-football-is-it-too.html|date=2015-03-23|website=Soccernet.ng|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> E joofnirde, caggal duuɓi hare, e hitaande 1959, jaagorde Angalteer cakkitiinde yalti NFA, ñalnde 22 ut 1960, jonte seeɗa ko adii jeytaare mum, [[Naajeeriya]] naati e fedde fuku koyɗe winndereere wiyeteende FIFA.<ref>{{Cite web|title=Pictures & Documents: FIFA at 114, How Nigeria Became a Member|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|date=2018-05-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804175655/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|url-status=dead}}</ref>Hay heen gootal waawaano wonde so wonaano Nnamdi Azikiwe. O hawti [[Naajeeriya]] bee fijirde nden o waddi hakkilo lesdi ndi'i wi'eteeɗum 'Nigerian-ness'.
=== Jaambaraagal dingiral ===
Sosɗo, ZiKs ''Athletic Club'' (e MRB. Oltun) ngam ɓamtugo fijooji, boksi, kirikit, njuulu e tennis nder leydi [[Naajeeriya]].
Gooliiɗo e yeeso, duɗal sukaaɓe metodist, [[Lagos]] (1921)
Jaagorgal, Diwgol toowngol, M.B.H.S, e Jaagorgal, Ñalngu Laamu (1921)
Jaagorɗo, tedduɗo, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27)
Jaagorgal & Medaal kaŋŋe, Diwgol toowngol, Pijirlooji hakkunde duɗe HU (1926);
Medaal kaŋŋe, doggol leydi, doggudu kilomeeteer gooto, doggudu kilomeeteer gooto, e diwgol toowngol, kawgel kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926)
Medaal, Pentatlon, kawgel kolees Storer (1925)
Kapiteen, fedde janngirde Storer (1927)
Medaal kaŋŋe, taƴoowo leydi, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1921)
Medaal njamndi mboɗeeri, maraton Laurel-Baltimore (1927)
Jaagorɗo, dogdu ɓaleeru, duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928)
Kapiteen gooto, fedde fuku koyɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1930)
Doggol kilooji ɗiɗi, kawgel ɗiɗmel hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheyney (1930)
Medaal kaalis, doggudu kilooji ɗiɗi, kawgel hakkunde duɗe jaaɓi haaɗtirde Hampton Virginia (1931)
Jaaliiɗo toɓɓere, dogdu Baltimore (1929, 1930)
Medaal njamndi mboɗeeri, dogdu Richmond (1931)
Toɓɓere Dowla, A.A.U. Kaɓirɗe hakkunde leyɗeele (1932)
Medaal kaŋŋe, dogdu 1 000 yard, Pijirlooji Kaledoni to Brooklyn, New York (1932)
Medaal kaŋŋe, Doggol Kilomeeteer gooto, e Doggol Kilomeeteer tati, Y MC.A. Pijirlooji, New York (1932)
Koppi kaalis, dogdu feccere kiloomeeteer, e keɓɗo kopporeeje kaalis e nder dogdu kiloomeeteer gooto, kawgel ñalngu ladde Demokaraasi, New Haven, Connecticut (1933)
Ɗiɗaɓo (e G.K Dorgu), kawgel tennis worɓe ɗiɗo Lagos, diɗɗal B (1938)
Nafooje (gorko Anchor), Kippu ZAC e nder kawgel njulaagu [[Lagos]] (1939)
Nasti ngam daranaago lesdi Naajeeriya nder fijirde Half-Mile e One Mile Run nder fijirde laamu lesdi Biritaniya nder hitaande 1934, ammaa A.A.A lesdi Biritaniya sali mo ngam 'daliilu karallaaku'. (Ngolɗoo jaɓgol addani mo winndude ɓataake lolluɗo, o woppi innde makko e ɗemngal Engele, hono Benjamin)
=== Tergal ===
Fedde fuku koyɗe Diamant (1922-24)
Fedde fijooji Merkiir to New York (1932-34)
Kaɓirgal tennis to Akra (1935-1937)
Patron, fedde fijirde Zik (gila 1956)
Hooreejo, Fedde Kirikit [[Naajeeriya]] (1940–44)
Hooreejo, Fedde Njulaagu [[Naajeeriya]] (1938–41)
Cukko hooreejo, fedde toppitiinde ko fayti e boksi leydi Nijeer (gila 1949)
Hooreejo fedde fuku koyɗe diiwaan [[Lagos]] (1951-1954)
Hooreejo, Fedde Fijooji Amateur [[Naajeeriya]] (gila 1952)
Hooreejo, Fedde ''Tennis'' Tabal [[Naajeeriya]] (gila 1953)
Cukko Patron e tergal Goomu, Goomu Olimpiyaade Nijeer, e Fedde Pijirlooji Laamu Biritaan e ''Commonwealth'' (gila 1951)
<ref>Alegi, Peter (2010). African Soccerscapes: How a Continent Changed the World's Game. Ohio University Press. {{ISBN|978-0-89680-278-0}}.</ref> <ref>{{Cite web|title=Before Joining FIFA and CAF; Nigeria FA was Affiliated to the FA in England|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|date=2018-08-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804235509/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thehistoryville.com/nnamdi-azikiwe/|title=Nnamdi Azikiwe: How do We Remember Nigeria's First President? – HistoryVille|date=16 November 2022}}</ref>
== Golle binndol ==
=== Jaaynde jaayndeyaagal e tafngo ===
Rewɓe ɓee ndaranii yoɓde njoɓdi Angalteer e hitaande 1929, ko ɗum seedtini warngooji keewɗi e nder Opobo, tawi ko soldateeɓe Angalteer ardii ɗum en e nokkuuji goɗɗi e nder diiwaan fuɗnaange. Azikiwe, nde nani kewu nguu, winndi winndannde ñaawoore tiitoonde mum ko ‘Warde rewɓe e nder leydi Nijeer’, nde o woni e janngude haa jooni to Amerik e hitaande 1930, e ɓataake mo o winndi e oon sahaa, daraniiɗo hakkeeji siwil ''Pan''-[[Afrik]], hono W. E. B. Du Bois. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Azikiwe winndi deftere makko adannde wiyeteende ‘Liberia e nder politik winndere’ e hitaande 1931.
Azikiwe ɗaɓɓiriino wonde jaagorgal caggal leydi to leydi Liberiya, kono o saliima sabu o wonaa jeyaaɗo e leydi ndii.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1934, nde Azikiwe warti [[Lagos]], o anndaa no feewi, o yi’aama no neɗɗo tedduɗo e won e renndo [[Lagos]] e [[Igbo]].<ref>{{Cite web|title=Dr. Nnamdi Azikiwe|url=http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805055431/http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|url-status=dead|archive-date=5 August 2020|website=www.ekwendigbo.com|language=en-gb|access-date=2020-05-29}}</ref> O jaɓɓaama e juuɗe yimɓe seeɗa, kolliri binndi makko to [[Amerik]] ina laaɓi ina njottii [[Naajeeriya]].{{sfn|Tonkin|1990|p=38}} To leydi Nijeer, faandaare Azikiwe adannde ko heɓde darnde fotnde e jaŋde makko ; caggal ɗaɓɓaande keewnde nde o heɓaani (ina heen ngam heɓde posto janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'', [[Lagos]]), o jaɓi ɗaɓɓaande jom jawdi en [[Gana|Ganaa]] biyeteeɗo Alfred Ocansey ngam wonde gardiiɗo sosɗo jaaynde wiyeteende ''African Morning Post'', jaaynde hesere ñalnde kala to [[Accra]], [[Gana|Ganaa]].<ref name="theworldnews.net2">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2013-01-07|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|website=our history|language=en}}</ref> O rokkaama junngo ngam dogginde jaaynde ndee, o ƴetti gollotooɓe mum heewɓe e asliiji ɗii.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Azikiwe winndi "''The Inside Stuff by'' Zik", deftere nde o winndi e nder mum ko fayti e ngenndiyaŋkaagal radikal e manngu ɓaleejo, ko ɗum addani won e kulhuli e nder dingiral koloñaal.<ref>{{cite news|title=African graduate of Lincoln creates stir in his native land|date=22 August 1936|work=New Journal and Guide}}</ref>
Ko o editor, o ƴelliti ajendaaji ngenndiyaŋkooɓe daraniiɓe [[Afrik]].<ref name="theworldnews.net3">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Yuri Smertin siftinii binndol makko ngol ko, "binndanɗe cemmbinɗe e haalaaji renndo ɗi cemmbini njuɓɓudi koloñaal gonndi ndii : keeri hakke Afriknaaɓe hollirde miijooji mum en, e njiyaagu njiyaagu". Yuri kadi ñiŋii ɓeen Afriknaaɓe jeyaaɓe e ‘elite’ renndo koloñaal, yiɗɓe jogaade njuɓɓudi gonndi ndii, nde tawnoo ɓe njiyri ɗum ko « tuugnorgal wellitaare maɓɓe.<ref>{{Cite web|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|date=2013-01-07|website=our history|access-date=2020-05-29}}</ref> E nder dumunna mo Azikiwe woni e Accra, o yahri yeeso e filosof makko [[Afrik]] keso mo o ƴeewti caggal ɗuum e nder deftere makko, [[Afrik]] Renas50<ref>{{Cite web|title=Long awaited Zik's Day preps in Anambra|url=https://www.nationallightngr.com/2019/11/14/long-awaited-ziks-day-preps-in-anambra/|date=2019-11-14|website=National Light|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref>.
E nder miijo filosof, Azikiwe wiyi wonde « ko leydi ɗo Afriknaaɓe ceertata e leƴƴi e laamuuji gaadanteeji, mbaylee e kuule filosof joy : ballondiral ruuhu, ƴellitaare renndo, pellital faggudu, ndimaagu hakkille e ngenndiyaŋkaagal risorgimento ». Azikiwe ronkaani politik Gold Coast, kadi jaaynde ndee ina wallita lannda Mambii nokku oo.{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} ''The Post'', jaaynde nokkuure ndee yaltinii winndannde ñalnde 15 mee 1936, "Mbele Afriknaajo ina jogii Alla?" ko [[I. T. A. Wallace-Johnson]], e Azikiwe (hono winndiyanke) ñaawaama sabu fitinaaji.<ref name="theworldnews.net4">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> O fuɗɗii ko ñaaweede, o ñaawaa lebbi jeegom kasoo. E dow fenaande makko, Zik hollitii, "so tawii ko mi kuutorgal daɗndo ngal imperiyaalisma e nder [[Afrik]] hirnaange foti luulndaade e liɓde, kadi so tawii e nder ndeeɗoo njillu miɗo foti yoɓde njoɓdi ɓurndi toowde, ndeen alaa ko haani mi diwde walla mi diwta. Miɗo wondi e hoolaare ñalnde kala wonde the ''New'' restinality ina waawi wonde les [[Afrik]] keso oo stem it. Hay maayde am waawaa jokkude kristal mum." Caggal ɗuum o woppitaa e Ñaawirde Toownde [[Afrik]] Hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa/1843776-5116596-15o8e3tz/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref>
[[File:Nnamdi Azikiwe in Office, 1937.jpg|thumb|Azikiwe e nder biro mum, hitaande 1937]]
Azikiwe warti [[Lagos]] nder hitaande 1937, o sosi jaaynde wiyeteende ''West African Pilot'', jaaynde nde o huutortoo ngam ɓamtude ngenndiyaŋkaagal e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], fedde Zik ''Group'' sosi jaayndeeji jowitiiɗi e toɓɓe politik e faggudu e nder gure teeŋtuɗe e nder leydi ndii fof.<ref>{{cite book|last1=Uche|first1=Luke Uka|title=Mass Media, People, and Politics in Nigeria|date=1989|publisher=Concept Publishing Company|page=95}}</ref> Jaaynde ɓurnde mawnude e fedde ndee ko ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, nde huutorii ko konngol [[Dante Alighieri]] « Hollit annoore, yimɓe ɓee keɓata laawol » ngam waɗde heen konngol mum. Binndanɗe goɗɗe ko ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombinaari ummoriiɗo Warri (caggal mum [[Ibadan]]), Gardiiɗo Fuɗnaange (sosaaɗo e hitaande 1940, yaltinaa to Port Harcourt), e Kaaloowo [[Naajeeriya]] to [[Onitsha]].{{sfn|Idemili|1980|p=204}} Ko e hitaande 1944, fedde ndee heɓti deftere [[Dusé Mohamed Ali]] wiyeteende La Comète. Jaaynde Azikiwe ko njulaagu, kadi ko kuutorgal ngam politik e wallitde.{{sfn|Idemili|1980|p=195}} ''Pilot'' oo ɓuri tiiɗnaade ko e yeeyde ko ɓuri heewde ko e ''circulation'', ko ɓuri heewde ko sabu firms expatriés ɓuri waawde faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].{{sfn|Idemili|1980|p=199}} Jaayɗe Azikiwe keewɗe teeŋtinii sensationalisme e daartol nafoore aadee ; ''the Pilot'' nastini yewtere fijirle e ta'irde rewɓe, ɓesdi yewtere dow kuuɗe [[Naajeeriya]] to ɗum hawti bee limngal limngal limngal limngal limngal ''Daily Times'' (ngal teddini limngal limngal yimɓe lesdi feere e limngal lesdi feere).{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Doggol Pilot gadanol ngol ko 6 000 ekkol ñalawma kala ; e tolno mum ɓurɗo mawnude e hitaande 1950, nde ina yaltina ko ina tolnoo e 20 000 ekkol.{{sfn|Idemili|1980|p=203}} Azikiwe sosi gollorɗe njulaagu goɗɗe (hono Banke Kontinental [[Afrik]] e Restoran Penny) e oon sahaa, o huutorii jaayɗe makko ngam yeeyde ɗe.{{sfn|Tonkin|1990|p=42}}
Ko adii wolde adunaare ɗimmere, ''Pilot'' [[Afrik]] worgo<ref>{{Cite news|date=2022-11-29|title=The Sage and his Jewel: A society wedding in Ikenne Remo, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/568055-the-sage-and-his-jewel-a-society-wedding-in-ikenne-remo-by-tayo-agunbiade.html|access-date=2022-12-26|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> yiytaa ko no kaayitaaji etaade mahde tuugnorgal cirkulaasiyoŋ wonaa radikal peeñɗo. Editorialji ɓataake oo e yeewtere politik ndee ina teeŋtini tooñanngeeji baɗeteeɗi e [[Afrik|Afriknaaɓe]], e ñiŋde njuɓɓudi koloñaal e ballal miijooji eliteeji jannguɓe to [[Lagos]].{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Kono, e hitaande 1940, waylo-waylo seeɗa-seeɗa waɗi. No o waɗiri e jaaynde ''African Morning Post'' nii, Azikiwe fuɗɗii winndude lowre wiyeteende "''Inside Stuff''", nde o etotoo sahaa e sahaa fof ƴellitde hakkillaaji politik.{{sfn|Idemili|1980|p=221}}Editorialuuji jaaynde ndee ina noddi jeytaare [[Afrik]], haa teeŋti noon caggal nde dille jeytaare Inndo ummii.{{sfn|Idemili|1980|p=221}} Hay so tawii kaayitaaji ɗii ina mballita Angalteer e nder wolde nde, ɗi ñiŋii peeje ustude ngalu ko wayi no ƴellitde cogguuli e ustude njoɓdi.<ref name="lifeandtimesnews.com">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> E hitaande 1943, Diiso Angalteer (Conseil britannique) wallitii rewooɓe [[Afrik]] worgo 8 (ina heen Azikiwe), kanko e rewooɓe 6 woɗɓe ɓe kuutoriima fartaŋŋe ngam humpitaade jeytaare politik potnde waɗeede. Jaayndiyankooɓe ɓee ciifi ɓataake ngam ɗaɓɓude peeje moƴƴe renndo-politik seeɗa-seeɗa, tawa ina jeyaa heen ittugol njuɓɓudi koloñaal korona, wakilaagu diiwaanuuji e jeytaare koloñaaluuji [[Afrik]] hirnaange Angalteer e hitaande 1958 walla 1960.{{sfn|Idemili|1980|p=220}} ''Memorandum'' oo, biro koloñaal oo yejjiti ɗum, ɗum ɓeydi fitinaaji Azikiwe.{{sfn|Idemili|1980|p=233}}
Omo jogii nafoore mawnde e jaayɗe ko ina tolnoo e 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. Binndanɗe Azikiwe ko faati e ngenndiyaŋkaagal [[Afrik]], mawnikinaare ɓaleeɓe e doole mum en, njibinii politikaaji koloñaal en heewɓe, naftorii [[Afrik|Afriknaaɓe]] heewɓe ŋakkiraaɓe.<ref name="Nnamdi Azikiwe">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Jaayɗe Fuɗnaange [[Afrik]] ina keewi yaltude e ɗemngal [[Suwahili]], so wonaa jaayɗe kabaruuji ko wayi ''no East African Standard''. Azikiwe wayliima no feewi e nder jaayɗe [[Afrik]] worgo, hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore. E hitaande 1950, jaayɗe joy ɓurɗe mawnude ɗe [[Afrik]] toppitii e nder diiwaan Fuɗnaange (ina heen jaaynde Nigerian Daily Times) ɓuri ''Pilot'' yeeyde. Ñalnde 8 [[lewru]] juko hitaande 1945, laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] haɗi Azikiwe ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange e ''Daily Comet'' ngam hollirde ko boni e humpitooji ko faati e seppo mawngo.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-30}}</ref> Azikiwe hay so jaɓii ɗum, o jokki e yaltinde binndanɗe ko faati e seppo ngoo e nder jaaynde wiyeteende ''Guardian'' (jaaynde makko Port Harcourt). O ardii seppo mawngo e hitaande 1945, o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] fuɗnaange gila 1954 haa 1959.<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi {{!}} Infoplease|url=https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/asia-africa/african-bios/azikiwe-benjamin-nnamdi|website=www.infoplease.com|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> E kitaale 1960, caggal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ''Pilot'' ngenndiijo [[Afrik]] hirnaange ina teskaa e fuɗnaange. Azikiwe ƴettii faandaare teeŋtunde e pelle politik ɗe njiɗnoo ko ittude. O ñiŋaama e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] en sabu huutoraade jaaynde makko ngam haɗde luulndaade miijooji makko. E maayde Azikiwe, jaaynde The New York Times wiyi wonde o "toowiima e geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teskeede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko."<ref name="Times">{{cite news|last1=French|first1=Howard W.|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|work=[[The New York Times]]|date=14 May 1996}}</ref>
[[File:Azikiwe and Zungur in London 1949.png|thumb|Azikiwe e [[Sa'adu Zungur]] to Londres (1949)]]
== Azikiwe olle politik ==
wonti golloowo e nder fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]] (NYM), fedde ngenndiyaŋkoore arandeere e nder leydi ndi.<ref>{{Cite web|date=2011-05-03|title=The Nigerian Youth Movement (1934–1951)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/nigerian-youth-movement-1934-1951/|access-date=2022-12-26|language=en-US}}</ref> Hay so tawii o walliino [[Samuel Akisanya]] ngam wonde kanndidaa NYM ngam heɓde jooɗorde wootere e nder Diiso sarɗiiji e hitaande 1941, tawi diiso doosɗe suɓiima [[Ernest Ikoli]].<ref name="Sklar 2004 53–54">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref>
Azikiwe wurtini NYM, o tuumi ardungal ɓurngal ɗuuɗugo nder Yoruba'en ɗon ƴama yimɓe Ijebu-Yoruba'en e Igbo'en. Won e terɗe Ijebu ndewi e makko, pecci dille ɗee e laabi leƴƴi.<ref name="Sklar 2004 53–542">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> O naati nder siyaasaaku, o sosi kawtal lesdi [[Naajeeriya]] e lesdi [[Kamerun|Kameruun]] (NCNC) bee [[Herbert Macaulay]] nder hitaande 1944. Azikiwe laati hooreejo kawtal ngal nder hitaande 1946. NCNC hawti bee lanndaaji lesdi [[Naajeeriya]], kawtal fina-tawaa, e kawtal kuugal lesdi [[Naajeeriya]], Kawtal Rewbe Demokaraasi [[Naajeeriya]] ekn lannda woni lannda siyaasa tataɓal sosaangal nder leydi [[Naajeeriya]] ɓaawo lannda ''Democratic National'' [[Naajeeriya]] (kañum ne sosi ɗum [[Herbert Macaulay]]), e Mouvement Sukaaɓe [[Naajeeriya]]. Terɗe lannda kaa teeŋtuɗe ina njeyaa heen; [[Funmilayo Ransome-Kuti|Fumilayo Ransome-Kuti]], [[M.I.Okpara]], J.O. Fadahunsi, [[Eyo Ita]], [[Margaret Ekpo]], [[Raymond Njoku]], F.S. McEwen, [[Festus Okotie-Eboh]],[[Timote Paul Birabi]], A.K. Blankson, [[Dennis Osadebay|Denis Osadebay]], e [[TOS Benson]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=57–58|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref>
=== Tuumeede fedde ===
Sabu ballal Azikiwe e seppo mawngo e [[lewru]] suwee 1945 e njanguuji makko e laamu koloñaal, bayyinaango ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange dartinaama ñalnde 8 sulyee ndeen hitaande.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> O yetti liggotooɓe seppooɓe ɓee e hooreejo maɓɓe, [[Michael Imoudu]], o tuumi laamu koloñaal ina huutoroo liggotooɓe.{{sfn|Orji|2013|p=79}} E [[lewru]] ut, jaaynde ndee jaɓaama fuɗɗaade yaltude.{{sfn|Idemili|1980|p=255}} E nder seppo ngo, Azikiwe ummini alarm ko faati e peeje warngooji ɗi yimɓe ɓe nganndaaka, gollotooɓe e innde laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=79}} Daartol makko e tuumeede ko mesaas wireless mo jaayndiyanke ''Pilot'' nanngi.{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Caggal nde o heɓi mesaas mo o taƴi oo, Azikiwe naati suuɗde to [[Onitsha]]. ''Pilot'' yaltinii binndanɗe yurmeende e sahaa nde o alaa, kadi Naajeeriyankooɓe heewɓe ina ngoongɗini daartol warngo ngoo.<ref>{{Cite news|date=2018-11-16|title=Nnamdi Azikiwe: A True National Hero|url=https://m.guardian.ng/life/nnamdi-azikiwe-a-true-national-hero/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Lowre Azikiwe, e cirƴam jaayndeeji makko, ɓeydii e ooɗoo sahaa. Tuume ɗee ina cikki won e Naajeeriyankooɓe, ɓe cikkatnoo ko o waɗi ɗe ngam ɓamtude darnde makko.<ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Sikke alaa ko ɓuri heewde e maɓɓe ko politikaaji Yoruba en ummoriiɓe e fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]], ko ɗum waɗi luural hakkunde pelle ɗee e hare jaayndeeji hakkunde ''Pilot'' Azikiwe e ''Daily Service NYM.''
[[File:Members of Zikist Movement.jpg|thumb|Terɗe fedde Zikist en]]
=== Diɗɗal Zikist en ===
Sukaaɓe ɓee kawri ngam haɓaade laamu koloñaal Angalteer. Gooto e fedde sukaaɓe hono ndee ko Zikist en. Diɗɗal sukaaɓe ngal alaa ko bonnata – e gardagol Kolawole Balogun, [[Raji Abdallah]], [[Osita Agwuna]], [[M. C. K. Ajuluchukwu]] e Abiodun Aloba – sosaa ko e hitaande 1946 ngam daranaade nguurndam Azikiwe e miijooji mum laamu hoore mum.{{sfn|Orji|2013|p=79}} <ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-06-14|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>{{sfn|Idemili|1980|p=262}}Kola Balogun woni hooreejo gadano dillere Zikist en. E lewru feebariyee 1946, Balogun neldi noddaango fotde sukaaɓe 20 to [[Lagos]], ngam naamnaade miijo maɓɓe e geɗe ngenndiije. E nder capanɗe ɗiɗi ɗee, sappo e ɗiɗo njaabiima, ɗum addani sosde Diɗɗal Zikist, nde tawnoo ɓeen worɓe ngontii terɗe sosɗe maggal. [[Nwafor Orizu]] sinci helmere 'Zikism' diga Azikiwe nde laati innde diina man.<ref name="Olusanya-1966">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> O wonaa tergal e dillere nde kono ko o sehil ɓadiiɗo e jiɗɗo Azikiwe, kadi omo jeyaa e sukaaɓe heewɓe ɓe Azikiwe doolni ngam janngude to [[Amerik]], e sara [[Eyo Ita]] e [[K. O. Mbadiwe|KO Mbadiwe]]. [[Raji Abdallah]] wonti hooreejo ɗiɗaɓo fedde Zikist, caggal nde Balogun ummii [[Londres]], o golliima gila 1948 haa 1949. O waɗii nafoore mawnde e heɓde ballal to bannge worgo e jeyeede e fedde nde. Abdallah e Osita Agwuna (jaagorde makko) ko ɓooyaani koo mbaɗi fedde wiyeteende “Anti-''Colour Bar'' Mouvement” (ACBM) to [[Kano]], fedde nde ina luulndii njiyaagu seerndude ɓaleeɓe e ɓaleeɓe e nder leydi Nijeer. ACBM caggal mum fusi e nder fedde Zikist ɓurnde mawnude.<ref name="Iweriebor-1993">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref> No Balogun nii, e hitaande 1948, Abdallah riiwaa e golle mum e nder sarwiis jaayndeeji Kano, sarwiis jaayndeeji rajooji. Ko riiwtude mo addani mo ɓeydaade jokkondirde e Mouvement Zikist. O riiwaa sabu naatgol makko e dillere Zikist ina sikkaa ko politik ɓurɗo laaɓtude wonande golloowo laamu.
Abdallah ñaawaa caggal mum ñalnde 7 noowammbar 1948 to Ñaawirde Toownde [[Lagos]], ɗo o waɗi konngol, o wiyi nii, "Ɗum ko ñalawma teeŋtuɗo no feewi. Ko ɓuri teeŋtude, ma a taw e nder daartol leydi men. Miɗo noddira ɗum ko ɓuri teeŋtude sabu ko hannde pot-ɗen fellitde, mbele eɗen poti anndude hol ko foti wonde freemen walla alaa?" "Miɗo yiɗi Union Jack e ɓernde am fof. Sabu so wonaa e nder leydi Angalteer, ɗo yahrata fof; woɗɗi hawrude, ina renndini yimɓe ɓee. Mi alaa ko njogiimi e laamɗo George VI mo Angalteer. Kono miɗo yiɗi ''Crown'' leydi Angalteer e ɓernde am fof. Ngam miin e banndiraaɓe am, ko maande tooñannge, maande tooñannge, maande tooñannge, ko juuti e inige petition. En njaltii e duuɓi dipolomasi. Ko ɗum waɗi, miɗo ɗoo jamma, ngam noddirde spade ko spade, e machete ko machete." "Hande, min, Habibu Raji Abdallah, bee mo'ere Allah, hooreejo lesdi Zikist ''Movement'' e ''Field'' Secretary NCNC, mi ɗon anndina hoore am mi ɓii lesdi [[Naajeeriya]] jeytaare e jeytaare. Mi walaa gooŋgaaku haa kala laamu jananndu, nden boo nder walaa' laamu lesdi [[Naajeeriya]] e heforth ngam yimɓe lesdi [[Naajeeriya]]; haani ɗooftaade kala sariya, ko wonaa sariyaaji ɓiɗɓe leydi [[Najeriyaagal|Najeriya]], aadaaji e sariyaaji hakkunde leyɗeele.<ref name=":0">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Ko ɗum waɗi, mi yoɓataa njoɓdi ndii e ooɗoo laamu.Ngam so a yoɓii, ɓe kuutortoo ko kaalis ngam duumaade njiimaandi maɓɓe e dow maa."[citation needed] E dow ñaawoore makko, o jaabtii e mitigation ''Greggcitation'', ''presitation'',<ref name=":02">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref>
"so tawii aɗa gooŋɗini e goonga wonde ko bonannde haɓaade ndimaagu, ndeen noon, e kala sahaa, ñaaw am haa mi wara. So tawiino miɗo woppitee hannde, mi waawaa rokkude hoolaare ngam muusde ɗemngal am. Miin noon, ɓernde am ina laaɓi, miɗo weltii e accude ñaawoore sakkitiinde nde So rifatho, the fuverill to weltaare waɗɓe ma ɗoo mi acca ñaawoore sakkitiinde ndee e Alla.”
<ref name="Iweriebor-19932">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|date=2016-02-14|title=Remembering the Zikist Movement|url=https://punchng.com/remembering-the-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Enesi|first=Prince H.|date=2017-01-01|title=HABIB RAJI ABDALLAH, 1920 - 1982: AN UNCOMMON NATIONALIST FORGOTTEN IN THE SANDS OF HISTORY|url=https://www.academia.edu/38424995|journal=International Journal of Arts and Humanities}}</ref> Konnguɗi makko lolluɗi ɗii njahdi ko caggal keeri leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɗi njaɓaa ko e lannda leƴƴi kawral (CPP) mo [[Kwame Nkrumah]] to Cote d’Or (hannde [[Gana|Ganaa]]). Laamu koloñaal jaɓaani moƴƴere e les njiimaandi rewolison e nulal Abdallah. Ko ɗum waɗi Abdallah e ardiiɓe fedde Zikist en nayo nanngaa, ɓe tuumaama ko ɓe fitinaaji.<ref name="Olusanya-19662">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> Ndeeɗoo ƴaañgal e ardorde Zikist en addani njuɓɓudi goɗndi e nder Diɗɗal Zikist en, addani Nduka Eze yaltude hooreejo leydi, caggal nde Abdallah sokaa, Mokwugo Okoye wonti sekreteruuji mawɗi. Zikist en, e nder yontaaji, njaltii e NCNC, ɓuri ngenndiyaŋkooɓe e njuɓɓudi jibinannde mum en. Ofiseeji koloñaal en njiyri dille Zikist en ko renndo ngo rewaani laawol, ɓe njaltini yamiroore (''Order-in-Council''), ɓe kaɗi dille Zikist en ñalnde 12 abriil 1950. Caggal ɗuum fedde nde fusi, terɗe mayre mbayli e politik, e njulaagu, e laamu aadaaji.<ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref>
=== Luulndaade doosgal leydi Richards ===
E hitaande 1945, guwerneer leydi Biritaan biyeteeɗo [[Arthur Richards]] hollitii eɓɓooje ngam waylude doosɗe leydi [[Clifford shaw|Clifford]] ɗe hitaande 1922.<ref name="lifeandtimesnews.com2">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> Ina jeyaa e eɓɓaande ndee ɓeydugol terɗe [[Afrik]] toɗɗaaɗe e Diiso sarɗiiji. Kono waylooji ɗii ko ngenndiyankooɓe hono Azikiwe luulndii ɗum en.<ref name="Nnamdi Azikiwe2">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Politiyankooɓe NCNC njaɓaani kuule ɗe [[Arthur Richards]] ƴetti, kam e kuulal doosgal leydi ndi ina ɗaɓɓi terɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] nay cuɓaaɗe tan ; heddiiɓe ɓee maa ngona kanndidaaji toɗɗaaɗi.<ref>{{Cite journal|last=Seng|first=Michael P.|date=1985|title=Democracy in Nigeria|url=https://escholarship.org/uc/item/3qk5d1h9|journal=National Black Law Journal|volume=9|issue=2|pages=144–166|via=escholarship.org}}</ref> Kanndidaaji [[Afrik|Afriknaaɓe]] toɗɗaaɗi ɗii ko lolluɓe laamu koloñaal, tee ɓe njiɗaa laamu hoore maɓɓe e dow fenaande. Daartol luulndo ngoɗngol ko ŋakkeende nafoore ngam yahrude yeeso [[Afrik|Afriknaaɓe]] e jappeere laamu toownde. NCNC ina hebli ngam haɓaade haala mum e laamu kesu nguu, hono [[Clement Attlee]] to leydi Angalteer.<ref>{{Cite web|title=Clement Attlee and union links|url=https://www.nationalarchives.gov.uk/cabinetpapers/themes/clement-attlee-union-links.htm|last=The National Archives|website=NationalArchives.gov.uk|access-date=2020-05-30}}</ref> Jaɓɓungal leydi ndi fuɗɗii ngam humpitaade ko woni e lannda ka, e dañde kaalis ngam seppo leydi Angalteer.{{sfn|Olusanya|1964|p=246}}Hooreejo lannda NCNC, [[Herbert Macaulay]] maayi e nder njillu ngu, Azikiwe ƴetti ardaade lannda ka. O ardii delegaasiyoŋ oo haa Londres, ngam heblude njillu nguu, o yahi [[Amerik]] ngam ɗaɓɓude yurmeende e haala lannda kaa. Azikiwe hawri e [[Eleanor Roosevelt]] to [[Hyde Park]], o haali ko fayti e "rimɗinde leydi [[Naajeeriya]] e maccungaagu politik, ŋakkeende kisal faggudu e ŋakkeende renndo".<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} Nationalism and Decolonization|url=https://nigerianscholars.com/tutorials/nationalism-and-decolonization/nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Nigerian Scholars|language=en-US}}</ref>
Delegaasiyoŋ Angalteer ina jeyaa heen Azikiwe, [[Funmilayo Ransome-Kuti]], Zanna Dipcharima, [[Abubakar Olorun-Nimbe|Abubakar Olorunimbe]], P. M. Kale, Adeleke Adedoyin e Nyong Essien. Ɓe njilliima Biro Kolonial Fedde Fabian, Goomu Laamɗo Gollotooɓe e Dental Almudɓe [[Afrik]] Hirnaange ngam humpitaade eɓɓooji mum ngam waylude doosɗe leydi 1922. Ina jeyaa e eɓɓooje NCNC, jokkondirde e [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko faati e waylooji doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɓeydude doole e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo e ustude doole e nder suudu sarɗiiji hakkundeejo to bannge difagol, kaalis e geɗe caggal leydi.{{sfn|Olusanya|1964|p=247}} Delegaasiyoŋ oo yettinii eɓɓaaɗe mum to gardiiɗo jaagorɗe koloñaal, kono ko seeɗa tan waɗi ngam waylude eɓɓaaɗe Richards. Doosgal Richards fuɗɗii golle ko e hitaande 1947, Azikiwe haɓa e gooto e jooɗorɗe [[Lagos]] ngam leeltinde golle mum.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>
[[File:Stamp Cameroons 2d-600px.jpg|thumb|Tammborde Naajeeriya hitaande 1953]]
=== Duuɓi 1950 haa 1953 ===
E nder doosgal leydi Richards, Azikiwe suɓaama e nder Diisnondiral Legislatif e nder wooteeji municipaal [[Lagos]] ummoraade e lannda Demokaraasi ngenndiijo (fotde NCNC).<ref>{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|date=2017|access-date=2020-05-30|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Kanko e wakiliijo lannda makko ɓe tawtoraaka batu gadano diisnondiral ngal, kadi agitaasiyoŋ ngam waylude doosgal leydi Richards addani doosgal leydi [[Macpherson]].<ref name="Nnamdi Azikiwe3">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Doosgal Macpherson fuɗɗii golle ko e hitaande 1951, hono no doosgal Richards nii, noddi wooteeji e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo. Azikiwe saliima waylooji ɗii, o haɓanaaki fartaŋŋe waylude doosgal leydi kesal ngal.
Wooteeji limtaaɗi mbaɗaama tuggi lewru ut haa lewru desaambar 1951.<ref>{{Cite news|title=The 1951 elections: How Awolowo forced Azikiwe out of western Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/the-1951-elections-how-awolowo-forced-azikiwe-out-of-western-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|last=Adekoya|first=Dr. Remi|date=2019|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|access-date=2020-05-30}}</ref> To Diiwaan Hirnaange (ɗo Azikiwe darinoo ɗoo), lanndaaji ɗiɗi ɓuri heen heewde : NCNC mo Azikiwe e Goomu golle. Woote Asaambele diiwaan Hirnaange mbaɗaama e lewru suwee e desaambar 1951 sabu doosgal leydi ndii ina ɗaɓɓi e kollirɗe woote ngam suɓaade terɗe suudu sarɗiiji ngenndi ; ko ɓuri heewde e ''Action Group'' e nder suudu nduu ina waawi haɗde Azikiwe yahde suudu sarɗiiji.<ref>Onyioha, K.O.K. |date=20 November 1951|"Ben Azikiwe key figure in long Nigerian poll", ''Philadelphia Tribune'' (1912–2001).</ref> O heɓi jooɗorde asamblee diiwaan oo gila [[Lagos]], kono lannda luulndo ngoo wiyi ina jogii ɓural e nder suudu sarɗiiji, Azikiwe kadi daranaaki [[Lagos]] e nder suudu sarɗiiji fedde nde. E hitaande 1951, o wonti hooreejo luulndo laamu [[Obafemi Awolowo]] to suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange. Azikiwe suɓaaka e nder batu ngenndi, waɗii jiiɓru e nder hirnaange.{{sfn|Olusanya|1964|p=303}} Nanondiral hakkunde terɗe NCNC cuɓaaɗe ummoriiɗe [[Lagos]] ngam woppude Azikiwe so tawii o suɓaaka, yanii. Azikiwe tuumi doosgal leydi, o yiɗi ko waylooji mbaɗee. NCNC (mo jiimi e Diiwaan Fuɗnaange) jaɓi, e ƴettude peeje ngam waylude doosɗe leydi.{{sfn|Olusanya|1964|pp=303–305}}
Azikiwe ummiima to Diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1952<ref name="pulse.ng">{{Cite news|title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa -II|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa--II/1843776-5126270-hfst7u/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> e batu diiwaan mo NCNC ɓuri heewde oo waɗi eɓɓooje ngam jaɓɓaade mo. Hay so tawii jaagorɗe diiwaan e hakkundeeje lannda kaa ɗaɓɓiraama yo njokku laamu e nder mbayliigu kabine, ko ɓuri heewde e maɓɓe njaɓaani ɗaɓɓaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The Political Public and Difference: The Case of Nigeria|url=https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/12875/1/nq41018.pdf|last=Ejobowah|first=John Boye|date=1999|website=tspace.library.utoronto.ca|access-date=2020-05-30}}</ref> Ndeen asaambele diiwaan oo waɗii woote ngam waasde hoolaade jaagorɗe ɗee, kadi kuule appropriation neldaaɗe to ministeer oo njaɓaaka.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE2">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Ɗum addani diiwaan hee ŋakkere, lietnaa-guwerneer oo fusi galle diiwaan oo. Woote kese ngartiri Azikiwe e wonde tergal Asammbele Fuɗnaange. O suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1954 nde ɗum warti kawtal lesdi [[Naajeeriya]].
== Premier diiwaan Fuɗnaange ==
Azikiwe wonti hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1954 caggal nde doosgal kesal waɗtaa e golle. Komisiyoŋ faggudu diiwaan Fuɗnaange Azikiwe gollondirii e Orop e [[Amerik]] worgo ngam wallitde ƴellitaare e nder diiwaan hee, e nder njulaagu, e nder njulaagu nebam leɗɗe, e nder njamndi e kemikal e nder diiwaan hee. O mahii sosiyetee semmbe Nijeer lolluɗo to Nkalagu e nder diiwaan [[Ebonyi, Ebonyi State|Ebonyi]] hannde oo, o fuɗɗii golle ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa hitaande 1955. O mahii gaas Nijeer. O sosi kadi sosiyetee gadano e nder leydi Nijeer, biyeteeɗo Niger Steel. O sosi banke ɓiɓɓe lesdi [[Naajeeriya]] arandeejo, Banke [[Afrik]] (ACB). Ummingo ACB waɗi ngomnati Hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] sosde Banki lesdi [[Naajeeriya]], ngomnati woylaare lesdi [[Naajeeriya]] darni banki woylaare. ACB ina waɗi nafoore e feeñde e fedde njulaagu mawnde to Fuɗnaange gila e kitaale 1950. Banki oo kadi waɗii geɗe keewɗe e ƴellitaare gonnooɗo Biafrannaaɓe e darnugol hareeji e hitaande 1970. O sosi porogaraam jaŋde baawɗo rokkude leydi [[Naajeeriya]] wontude leydi ɓurndi yaajde e yeeyde jaŋde caggal leydi e nder [[Afrik]].
Azikiwe sosi fedde ƴellitaare fuɗnaange [[Naajeeriya]], nde waɗii darnde mawnde e mahngo duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Nsukka]], duɗal jaaɓi-haaɗtirde gadanal e nder leydi ndi, ngal timmungal, e hitaande 1960. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 18 [[lewru]] Mbooy hitaande 1955, caggal nde sariya ngam sosde duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e les njiimaandi Inter- Council Jaŋde e caggal leydi e njuɓɓudi gollondiral hakkunde leyɗeele (jooni USAID), J.W. Cook (VC mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Exeter), Dr John A. Hannah (Hooreejo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Michigan State), e Dr Glen L. Taggart, Deenoowo Porogaraamuuji hakkunde leyɗeele (MSU), ngarii e leydi Nijeer e hitaande 1958. Goomu nguu ƴeewtindiima nokku oo to [[Nsukka]], e wiɗtude no feewi geɗe keewɗe ceertuɗe jowitiiɗe e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal.
[[File:Nnamdi Azikiwe with P. L. Prattis, Earl Hord, Beverly Carter, and Bill Nunn Sr. seated on right, in Press Club, Pittsbu.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe e P. L. Prattis, Earl Hord, Beverli Karter, e Bill Nunn mawɗo ina njooɗii bannge ñaamo, e nder suudu jaayndeeji, to Pittsbu]]
Hayre nden waɗaama wakkati juulde jeytaare lesdi [[Naajeeriya]], nde laamiiɗo debbo Alexandra mo Kent, laamiiɗo debbo [[Elizabeth II]], wadi ɗum. Kalaasuuji puɗɗii ko ñalnde 17 oktoobar 1960 e binnditagol 220 almuudo e 13 tergal gollordu jaŋde. Nde laati Jaami'aare arandeere nder [[Naajeeriya]], jaami'aare arandeere nde laamu lesdi [[Naajeeriya]] sosi, nden nder hitaande 1963, jaami'aare arandeere hokkata dipolomaaji lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unn.edu.ng/mission-vision-statement/|title=About Us|website=University Of Nigeria Nsukka}}</ref>
E hitaande 1957, Azikiwe haaliino e nulaaɓe Angalteer e [[Naajeeriya]] e nder batu Lancaster House e hitaande 1957, ɗo doosɗe fedde nde ngam [[Naajeeriya]] jeytaare mum feewnaa. Joɗnde nde ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Biritaan ardii, waɗii won e nulaaɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ardii dental ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] mo kawtal yimɓe woylaare, Obafemi Awolowo mo fedde ''Action'', Eyo Ita mo lannda ngenndiijo jeytaare e Ahmadu Bello mo kawtal yimɓe woylaare.
Ñalnde 3 feebariyee 1959, Azikiwe jaɓɓiima Kwame Nkrumah (gardiiɗo jaagorɗe leydi [[Gana]] keso toɗɗaaɗo) njillu to fuɗnaange leydi Nijeer. O yilli suudu joonde diiwaan fuɗnaange e wondude e wondiiɓe makko, Hon. Jaagorgal ko feewti e geɗe caggal leydi, hono Kodjo Botsio e wasiyaaji ko feewti e geɗe Afrik, hono George Padmore. Nnamdi Azikiwe huutoriima ñalngu nguu, to suudu sarɗiiji fuɗnaange, ngam waɗde konngol teddinoowo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Nkrumah, o siftini no Kwame dartiniri golle [[Afrik]].
[[File:Ahmadu Bello with Nnamdi Azikiwe.png|thumb|Ahmadu Bello e Nnamdi Azikiwe.]]
Ñalnde 1 oktoobar 1959, Azikiwe lomtii Michael Okpara, gardiiɗo diiwaan fuɗnaange. Ñalnde 28 oktoobar 1959, guwerneer seneraal Robertson habrii fusde suudu sarɗiiji leydi ndii, tawi ina waɗi 184 tergal, tuggi 1 noowammbar 1959, mbele woote jeytaare ina mbaɗee.
Ñalnde 12 desaambar 1959, woote parlemaa mbaɗaama to Nijeer ngam ƴamde 312 jooɗorde e nder suudu sarɗiiji. Diɗɗal lesdi [[Naajeeriya]] e [[Kamerun]] (NCNC) ngal Azikiwe woni arandeere nden heɓi 2,594,577 woote e 89 jooɗorde.
Fedde Awolowo (AG), woni 2ɓo e 1 992, 364 woote e 75 jooɗorde. Kongres yimɓe woylaare lesdi Tafawa Balewa (NPC) woni 3ɓo e 1 922 179 e 148 e nder 312 jooɗorde nder suudu sarɗiiji.
Lanndaaji tati mawɗi ɗi e nder woote ɗee mbaawaano heɓde jooɗorɗe keewɗe ngam sosde laamu. Guverneur général Robertson noddi Tafawa Balewa yo o dañ laamu ngu. Ñalnde 16 desaambar, [[Ahmadu Bello]] e Tafawa Balewa etinooma yettaade nanondiral ngam waawde jogaade laamu nguu hakkunde NPC e NCNC. ''Governor General'' humpitaama e kawral ngal, ko ɗum waɗi o jaɓi kabine sappo e jeegom mo Balewa suɓii.<ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/41853826|jstor=41853826|title=Federal Elections in Nigeria, 1959|last1=Awa|first1=E. O.|journal=The Indian Journal of Political Science|date=12 April 1960|volume=21|issue=2|pages=101–113}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Burns|first=Alan|date=January 1, 1964|title=The Nigerian Federal Election of 1959|url=https://academic.oup.com/afraf/article-abstract/63/250/80/31923|access-date=2024-08-18|journal=African Affairs|volume=63|issue=250|pages=80–81|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a095185|url-access=subscription}}</ref>
[[File:Flag of Nigeria (1952–1960).svg|thumb|Banndiraawo lesdi lesdi Naajeeriya (1914-1960)]]
[[File:Flag of Nigeria.svg|thumb|Banndiraawo kesum lesdi Naajeeriya, mo Michael Akinwunmi waɗi (1960)]]
== Ndimaagu leydi Naajeeriya ==
Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1960, parlemaa leydi Biritaan ƴetti kuulal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hitaande 1960, ngal hokki ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jamma 30 suwee 1960, laana ndiwoowa ''British Union Jack'' jippinaa e kewu mawningol, tawi tedduɓe tawtoraama. Ñalnde 3 oktoobar 1960, laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra lomtotooɗo laamɗo debbo oo, udditi Parlemaa gadano leydi ndii. Doosgal kesal, sosngal njuɓɓudi fedde nde gardiiɗo jaagorɗe cuɓaaɗo e hooreejo leydi kewu sosaa. Laamu kawtal NCNC e NPC woni laamu nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, ''Sir'' [[Tafawa Balewa]] woni hooreejo leydi ndi, Dr. Nnamdi Azikiwe woni hooreejo Senaa.
Ɓooytaani, Azikiwe lomtii Sir James Robertson, wonti Guwerneer Seneraal gadano e nder leydi ndii. Kono e nder doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], guwerneer jeneral ko hooreejo leydi tan. Darnde Guwerneer-General e terɗe Diisnondiral Laamɗo debbo, mbaɗti Azikiwe dow politik lannda. Kabinee hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] arandeere Tafawa Balewa hawti bee; M Johnson, Bukar Dipcharima, Ayo Rosiji, Aja Wachukwu, Kolawole Balogun, e Victor Mukete (Kamerun), Samuel Akintola, Raymond Njoku, Alhaji Ribadu, Kingsley O. Mbadiwe, Festus Okotie-Eboh, e Allaji Inua Wada.<ref>{{Cite web|url=https://www.britishpathe.com/asset/209288/|title=NIGERIA: PRIME MINISTER SIR ABUBAKAR TAFAWA BALEWA AND OTHER CABINET MINISTERS SWORN-IN BY PRESIDENT AZIKIWE|website=British Pathé}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uca.edu/politicalscience/home/research-projects/dadm-project/sub-saharan-africa-region/nigeria-1960-present/|title=33. Nigeria (1960-present)|website=uca.edu}}</ref>
Sir Tafawa Balewa waɗii konngol mum to nokku biyeteeɗo ''Race Course'' (hannde ko nokku Tafawa Balewa) to [[Lagos]] e nder ñalɗi jeytaare leydi ndii. E nder konngol makko o wiyi, "Kewu hannde oo ko ñalngu nguu, ko ñalngu nguu fuɗɗii duuɓi sappo e joyi jooni, ngu yettiima ɗo haaɗi. Ko e manngu laaɓtungu, min mbiyata ko keɓgol Jeytaare men ngol alaa ko nanndi e mum e nder annals daartol. Kala taƴre men nde ina waɗi planfuncelly e dow doosgal men e kaaldigal udditiingal, wonaa tan hakkunde wakili’en denndaangal nafooje ceertuɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] kono ko e ballondiral e laamu njuɓɓudi ndi hannde woppi laamu mum."<ref>{{cite web|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/1960-sir-abubakar-tafawa-balewa-independence-day/|title=(1960) Sir Abubakar Tafawa Balewa, "Independence Day" •|date=20 August 2009}}</ref>
== Gomnajo lesdi Naajeeriya ==
Nde ngon-mi suka mi yi’i gite: gite [[Naajeeriya]] wonta leydi mawndi e nder duunde [[Afrik]] ummotoonde; ''visions of Nigeria'' hokkata ndimu haa ɓe nder maccungaaku, e heɓugo laawol demokaraasi ngam ɓe ɗonno lulla nder ''illusion of security'' les laamu koloñaal..Miɗo hooli mi hoyɗan koyɗi am nder jam e ɓeydaari cemmbiɗinki yimɓe leydi am [[Naajeeriya]]. Motto fedde jeytaare leydi [[Naajeeriya]] woni Kawtal e Nuɗɗinki. Miɗo ñaagii nde ndeenten ngootaagu men, ndeentoo goonɗinal ''men''.
— Nnamdi Azikiwe (duuɓi 1960, Londres)
Azikiwe ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer, hono Harold Macmillan, wasiyii mo yo lomto ''Sir'' [[James Robertson]], e nder njillu makko to [[Lagos]] e fuɗɗoode hitaande 1960. Joɗnde Guwerneer-Jeneral fedde nde e nder haala tiitoonde, waɗi mo wakiliijo laamɗo leydi Angalteer to leydi Nijeer. Udditgol Azikiwe e lewru noowammbar 1960, seedtiima yoga e gollodiiɓe makko e nder Atlantik ɓaleejo, won heen ko [[Martin Luther King Jr]]. Du Bois, Sirli Graham Du Bois, Ami Jak Garvey, e Joorji S. Suyler.<ref>{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|doi=10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|title=A Gilded Cage? Nnamdi Azikiwes Pan-Africanism as Governor-General of Nigeria, 1960–63|date=2021|last1=Reeves|first1=Mark|journal=Journal of West African History|volume=7|pages=1–26|s2cid=242294844|url-access=subscription}}</ref>Martin Luther King Jr. hollitii wonde hareeji ndimaagu e nder leydi Nijeer e nder leyɗeele [[Afrik]] goɗɗe ina njogii batte keewɗe e dille jojjanɗe aadee [[Amerik]], o siftini wonde Azikiwe e ardiiɓe [[Afrik]] woɗɓe ko "jaambaarooji ɓurɗi lollude e ko ɓuri heewde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ''Negro'' en aduna o."
Haa timminorde haala maako, Zik wi'i, "min, ɓe mbaawata siftoreede no haanirta nii, min mbaɗi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngaddi ndimu nder leydi men, ɓe ndewi kawtal men bana lenyol", ko "taariiha hokki yam geɓe mawɗe ngam mi heɓa batte duumotooɗe e ngam wadduki haaje yimɓe men." O wiyi kadi "mi jogaaki miijo e wellitaare am walla hay kisal walla hay nguurndam e hoore mum, so tawii ko ɗeen ngoni coggu ngu pot-mi yoɓde ngam ardaade ngam hisnude ndimaagu e ngootaagu leydi am."<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Nnamdi. Respect for human dignity: an inaugural address by His Excellency Dr. Nnamdi Azikiwe, P.C. Governor-General nd Commander-in Chief, Federation of Nigeria 16 November, 1960. Onitsha : Chike Mbadugha, 1960.|url=https://collections.libraries.indiana.edu/africancollections/items/show/8901|access-date=2023-12-13|website=collections.libraries.indiana.edu}}</ref>
Azikiwe tawtoraama batu diiwaan [[Afrik]] gadano Fedde Adunaare Golle (OIT), ngu yuɓɓinaa to [[Lagos]], leydi Nijeer e [[lewru]] Duujal 1960. Tawtoraama heen: Mr. Johnson, jaagorgal golle leydi Nijeer e hooreejo batu nguu, Mr. Demby, jaagorgal golle leydi Siyeraa Leyoon, e David Director A-G19,[ ILO.19].<ref>{{Cite web|title=PowerPoint Presentation|url=https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---africa/---ro-abidjan/---ilo-abuja/documents/publication/wcms_701393.pdf|access-date=August 18, 2024|website=www.ilo.org}}</ref> E lewru desaambar 1961 Fedde [[Amerik|Ameriknaare]] Pinal [[Afrik]] (AMSAC) yuɓɓinii ñalngu mawngu e nder wuro [[Lagos]], to leydi Nijeer. Yimɓe Ameriknaaɓe mawɓe ko wayi no Nina Simone, Langston Hughes, e Lionel Hampton njahii e yahdu AMSAC timmundu ngam semmbinde jokkondiral hakkunde [[Afrik|Afriknaaɓe]] e [[Amerik|Ameriknaaɓe]]/[[Afrik|Afriknaaɓe]]. Ɓe njaɓɓaama e Azikiwe to [[Lagos]].<ref>{{cite journal|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14794012.2018.1423601|doi=10.1080/14794012.2018.1423601|title=Performances in the theatre of the Cold War: The American Society of African Culture and the 1961 Lagos Festival|date=2018|last1=Geerlings|first1=Lonneke|journal=Journal of Transatlantic Studies|volume=16|pages=1–19}}</ref>
[[File:Dr. John A. Hannah, Dr. Nnamdi Azikiwe and Dr. George Johnson on the campus of the University of Nigeria, Nsukka.jpg|thumb|Azikiwe e Doktoor John A. Hannah (naamo) e Doktoor George Johnson (nyaamo) to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, hitaande 1961]]
Ñalnde 17 noowammbar 1961, e nder konngol makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]] to [[Nsukka]], Zik hollitii eɓɓaande mum ngam [[Naajeeriya|Najeriya]] ƴettude doosgal leydi republique tawa ina heddii e tergal ''Commonwealth''. E hitaande 1962, Azikiwe eeriima ardiiɓe [[Afrik]] e nder batu [[Lagos]], yo cos fedde dowlaaji [[Afrik]]. Koolol [[Lagos]] ngol winnditii sarɗiiji eɓɓaaɗi ngam "Fedde hakkunde [[Afrik]] e Malagasi" e gardagol Azikiwe. Caggal ɗuum, nde jaɓaa e lewru mee 1963 e Fedde Ngootaagu Afrik.<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/azikiwe-nnamdi|title=Azikiwe, Nnamdi | The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref>
E hitaande 1963, Azikiwe yamiri gollorde gadane nde Guinness mahi caggal leydi Irlannda e Angalteer to [[Lagos]]
[[File:Seal of the President of Nigeria.svg|thumb|Siile hooreejo leydi Naajeeriya]]
[[File:Azikiwe swearing Balewa as prime minister, 1960.jpg|thumb|Hooreejo leydi Azikiwe ina waɗa hunnde gardiiɗo jaagorɗe e jaagorɗe kabine, hitaande 1964]]
== Hooreejo leydi (1963-1966) ==
Leydi [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 1963, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] woni gardiiɗo jaagorɗe (hooreejo laamu) e Benjamin Nnamdi Azikiwe woni hooreejo (hooreejo leydi) e hooreejo konu. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Tafawa Balewa hollitii waylude doosgal leydi ndi 1960 ngam waylude Azikiwe e wonde Guwerneer Jeneral, e waylude tiitoonde makko e wonde hooreejo leydi kewu. Balewa hollitii wonde Azikiwe ina foti innireede hooreejo leydi e nder doosɗe leydi 1963 sabu leydi [[Naajeeriya]] meeɗaani yoɓde Dr. Ko zuum wazi, kuulal 157 doosgal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 1963, tiitoonde mum ko Nnamdi Azikiwe ngam wonde hooreejo leydi, ina winndaa heen "Nnamdi Azikiwe ina foti wonde hooreejo leydi e ñalngu ngu doosgal leydi ndi fuzzii."<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/king-papers/documents/nnamdi-azikiwe|title=From Nnamdi Azikiwe | The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref><ref>''Nigeria's Forgotten Heroes: Nnamdi Azikiwe – "Father of the Nation"'' (Part 2).</ref>
Ñalnde 30 lewru Duujal hitaande 1964, wooteeji feddeeji gadani e nder leydi Nijeer gila nde heɓi jeytaare mum. Woote ɗee njoofiima jonte keewɗe sabu luural hakkunde limoore inɗe gonɗe e doggol wooteeji ɗii e doggol binnditagol ngol. Lebbi jeegom caggal wooteeji ɗii, fotde 2 000 neɗɗo maayi e fitinaaji baɗnooɗi e nder diiwaan hirnaange.<ref>{{cite book|url=https://searchworks.stanford.edu/view/3510208|title=1964 federal election crisis-: An analysis|date=13 April 1965|publisher=Etudo}}</ref>
=== 1964 kiris e kuudetaa ===
''Nigerian Daily Express'' wi'i nyande 3 mars 1964, "Haa heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1960, eɓɓoore amin arandeere ngam anndugo ɗuuɗal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] laati kuugal limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1962. Hooreejo komitiiru limngal lesdi [[Naajeeriya]] wakkati man woni J. J. Warren. Njeñtudi limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] ko ɓuri miliyon ha Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] salii njeñtudi ndi o woppi Mr. Warren, o yamiri yo o riiwtu e hitaande 1963.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Emmanuel Oladipo|date=10 February 2012|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|url=https://nairametrics.com/wp-content/uploads/2013/03/LEADERSHIP-CRISIS-AND-POLITICAL-INSTABILITY-IN-NIG.pdf|access-date=18 August 2024|website=Naira Metrics}}</ref><ref name="Samuel-2012">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> Caggal nde o waɗi manipulaasiyoŋ, njeñtudi binnditagol ngol hollitii wonde Fuɗnaange ina les limtaa e miliyoŋaaji 8,5 e nder hitaande 1962 gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ɓeydii dow limoore ndee haa 65,66 miliyoŋ woote fedde ndee e lewru desaambar 1964 ngaddi caɗeele mawɗe, ruppitii laamu kawral NPC e NCNC. Wooteeji ɗii mbaɗii boykotuuji keewɗi, njulaagu, hulɓinaare, njulaagu e fitinaaji ɗi Azikiwe waɗi haa o salii noddude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa ngam sosde laamu kesu. Balɗe seeɗa, jokkere enɗam apokaliptik ina jokki e dow leydi ndii haa nde Azikiwe ƴetti konngol e dow doosɗe leydi ndii.<ref name="Samuel-20122">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref>
[[File:Mrs. Flora Azikiwe (First Lady Federal Republic of Nigeria 1960 - 1966).jpg|thumb|Mrs Flora Azikiwe (Laamɗo leydi Naajeeriya 1960 - 1966)]]
== Nguurndam neɗɗo ==
Azikiwe resi debbo mum gadano biyeteeɗo Flora Azikiwe ñalnde 4 abriil 1936 to Akra, to Cote d’Or nde o woni gardiiɗo jaaynde [[Afrik]] subaka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo, ɓiɗɗo debbo gooto e ɓiɓɓe worɓe tato.
E hitaande 1973 Azikiwe resi debbo mum ɗiɗaɓo Uche Azikiwe nde o yahrata e duuɓi 26. Ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
[[File:Gen. Yakubu Gowon GCFR.jpg|thumb|'''Gen.'''Yakubu Gowon]]
== Posto hooreejo leydi e duuɓi cakkitiiɗi ==
[[File:Major Gen. J.T.U. Aguiyi Ironsi.jpg|thumb]]
Laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] momti diiwanuuji feddeeji nay ɗii ñalnde 24 lewru mbooy hitaande 1966. Won e leƴƴi fuɗnaange fotde 115 neɗɗo mbaraama e nder fitinaaji politik ñalnde 28 lewru mbooy-2 lewru juko hitaande 1966 ñalnde 29 sulyee 1966. Fotde 30 neɗɗo mbaraama e hareeji politik to Lagos ñalnde 29 sulyee-1 ut 1966, fotde 250 000 leñol fuɗnaange ndogi ummoraade e diiwaan Fuɗnaange fayde e diiwaan fuɗnaange caggal kuudetaa konu. Lietnaa Kolonel [[Yakubu Gowon]] huniima wonde hooreejo laamu konu fedde nde caggal kuudetaa konu, o artiri diiwanuuji fedde ndee nay ñalnde 31 ut 1966. Fotde 2 000 leñol Igbos mbaraama e nder fitinaaji politik e nder diiwaan Fuɗnaange to4ctober L69 [[Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu]], guwerneer konu diiwal fuɗnaange leydi Naajeeriya, anndinii dow diiwal ngal natti jaɓugo Gowon bana hooreejo laamu konu lesdi [[Naajeeriya]] nyande 2 mars 1967. Lietnaa Kolonel Gowon hoosi bawɗe timmuɗe bana komandaajo mawdo laamu e hooreejo laamu militaari7 ngam ardungal 1967. Gowon anndini laamu nguu ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 1967. Ojukwu bayyini jeytaare leydi Biafra to fuɗnaange leydi Nijeer ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1967 caggal nde laamu fedde ndee teddinaani nanondiral Aburi.<ref name="Jimoh-2021">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref>
<ref name="Jimoh-20212">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/40199517|jstor=40199517|title=Brinkmanship in Nigeria: The Federal Elections of 1964-65|last1=Anglin|first1=Douglas G.|journal=International Journal|date=2 April 1965|volume=20|issue=2|pages=173–188}}</ref> <ref>{{Cite web|title=download|url=https://core.ac.uk/download/pdf/6598525.pdf|website=core.ac.uk}}</ref><ref name="Omotola">{{Cite web|last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref><ref name="Times2">{{cite news |date=14 May 1996|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|last1=French|first1=Howard W.|work=[[The New York Times]]}}</ref>.
Azikiwe e fuɗɗoode ina wallitnoo Biafra e anndinde ɗum e nder winndere ndee. O huutoriima doole makko politik ngam ardaade delegaasiyoŋ Biafra caggal leydi ngam jaɓde dowla jeytaare. E hitaande 1968, nde o yiyi batte hare ndee, o ñaagii Ojukwu nde o joofnata kaaldigal e Gowon, tawi o dañaani heen nafoore. Azikiwe woɗɗitii politik caggal wolde. O woniino hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 1972 haa 1976. Jokkugol laamu konu e rokkude laamu laamu demokaraasi e hitaande 1979 rokki Azikiwe fartaŋŋe wartaade politik. O naati nder lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1978, o waɗi ɗaɓɓaande ardiiɗo leydi [[Naajeeriya]] nde o heɓi nasaraaku nder hitaande 1979 e hitaande 1983. O acci siyaasaaku haa abada ɓaawo kuudetaa konu nder hitaande 1983 nde [[Muhammadu Buhari]] ardii
=== Duuɓi cakkitiiɗi ===
Fitinaaji meeɗaay wonde kuutorgal ngal min kuutortoo, minen sosɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngam safrude caɗeele politik. E nder aadaaji Angalteer, min kaaldii e Biro Koloñaal ngam jaɓde caɗeele amen ngam ŋakkeende e moƴƴere haala amen ngam laamu hoore mum. Caggal batuuji jeegom doosɗe leydi e hitaande 1953, 1954, 1957, 1958, 1959, e 1960, Angalteer rokkii en hakke ngam tabitinde jeytaare men politik gila 1 oktoobar 1960. Hay gooto e lanndaaji politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ɗi meeɗaani ƴettude jeytaare men politik e men happy violed to en meeɗaani jaɓde jeytaare men politik wonde hay toɓɓere ƴiiƴam Angalteer walla [[Naajeeriya|Najeriya]] rufaaka e nder hare men ngenndiire ngam nokku men e naange. Ndee ɗoo hujja daartol addani mi wiyde e yeeso yimɓe fof e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonde laamu nguu rokkii en laamu hoore mum e dow lowre kaŋŋe. Ko goonga, yonta am ina cemmbina mi, kono geɗe daartol ɗee ko ɗe njiyataa. Miɗo sikki ko ɓuri mettude ko ‘Sukaaɓe Turki’ men pellitii naatnude elemen mbayliigu bonngu e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. No ɓe e renndo men fof mbaawirta ustude politikaaji tiiɗɗi, ma a taw nannguɗi, ko politik mo alaa hakkille. Mi jokki bee Seneraal [[Aguiyi-Ironsi]], Ofiisaajo Seneraal Ardiido sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], mo mi faami, jooni o hoosi kuuɗe laamu lesdi [[Naajeeriya]]. Miɗo sakka golle am ngam kala udditgol jam ngam haɗde ƴiiƴam ɓeydaade, ngam weltinde ofiseeji muusɗi ɗii, e artirde sariya e deeƴre. So mi nanii haala makko tan, mi waɗa peeje ngam hootde galle. Ko fayti e am, miɗo jogori warde ardiiɓe men politik e konu ko musiiba ngenndiijo.
— Jaabawol hooreejo leydi Nnamdi Azikiwe e kuudetaa konu gadano, hitaande 1966.
Ñalnde 8 noowammbar 1989, jaayɗe ciifi e fenaande wonde Azikiwe maayii, sabu naamne jaayndiyanke BBC jowitiiɗe e ngonka makko. O artiri o wiyi "mi yaawaani yaltude oo aduna, sabu ko kañum tan woni tagofeere nde nganndu-mi." E hitaande 1991, Azikiwe yahiino e udditgol nokku Nnamdi Azikiwe to [[Zungeru]], nokku ɗo o jibinaa ɗoo, e juuɗe hooreejo leydi [[Ibraahiima Babangida]]. E nder ndunngu 1995, o rokki yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Pennsylvania e gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.
Azikiwe maayi haa ñalnde 11 lewru Mbooy hitaande 1996, to opitaal janngirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Enugu]] caggal nde o rafi ko juuti. O yahrata ko e duuɓi 91. Azikiwe rokkaama wirwirnde dowla e laamu [[Sani Abacha]], caggal fotde jonte ɗiɗi kewuuji ngenndiiji. Ɓanndu makko nawaama e gure keewɗe teeŋtuɗe e nder leydi ndi ngam sunaare e teddungal. O wirnaa e wuro makko [[Onitsha]] ñalnde 16 noowammbar 1996, ñalnde wonnde ñalngu ngu o heɓi duuɓi 92. E maayde Azikiwe, jaaynde wiyeteende New York ''Times'' teskiima,
"O toowii dow geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teddineede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko."
E hitaande 2019, laamu hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] ƴettii golle timminde suudu ndu Dr Nnamdi Azikiwe, ndu anndinaama ndu nokkuure nden.
== Innde e ndonu daartol ==
E nder teeminannde 19ɓiire, ƴaañgal [[Afrik]] seediima laamuuji Orop ina peccii [[Afrik]], ina kuutoroo jawdi aadee e tago. Ƴellitaare miijo politik [[Afrik]] feeñi ko e anniya yiylaade eɓɓoore miijo jaɓgol hoore mum e ngenndiyaŋkaagal pinal cemmbinngal. Ina jeyaa e daraniiɓe ''Pan'' [[Afrik]], Nnamdi Azikiwe, Pilot ndimaagu leydi Nijeer. Nokku Azikiwe nder cosmology [[Naajeeriya]] ɗon yaaji haa darnde maako nde o jogi. O rokki ngenndiyaŋkaagal e hare jeytaare maanaa keso. Zik, e oon sahaa to duɗal Hope Waddel, ina anndi miijooji Marcus Garvey ko fayti e ''Pan''-[[Afrik]], teeŋtinoowo doole [[Afrik|Afriknaaɓe]], e rimɗinde [[Afrik]] e juuɗe Afriknaaɓe. Ɗum addani Zik naamnaade laawɗingol koloñaal e nder [[Afrik]], tee ina jeyaa e ko Garvey wiyi ngam rimɗinde Afrik e laamuuji koloñaal. E wakkati nde [[Naajeeriya]] woni haa jooni mooɓre diiwalji feere-feere, anndalji e dente nokkuuje, Zik fuɗɗi ƴamɗe ngam heɓugo ndimu [[Naajeeriya]] e ngam sosde senngooji ɗi ngalaa lenyol, ɗi ngalaa leƴƴi ngam yidde lesdi [[Naajeeriya]] e yidde lesdi maɓɓe.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|work=The New York Times|date=14 May 1996|last1=French|first1=Howard W.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c5wuAQAAIAAJ&q=azikiwe+legacy|title=Nnamdi Azikiwe: The Philosopher of Our Time|isbn=978-978-156-001-9|last1=Igwe|first1=Agbafor|year=1992|publisher=Fourth Dimension Publishing Company}}</ref>
Azikiwe yahiino to [[Amerik]] ɗo o janngi e jannginde e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde ceertuɗe to Fuɗnaange, o yi’i weeyo ngo njiyaagu e ƴellitaare `Negro' radikal. O heɓi kadi ballal e hooreejo leydi [[Amerik]] e teeminannde 19ɓiire, hono James A Garfield, e dow huɗo ngam weltinde njiimaandi politik. Nde o arti e [[Afrik]] worgo, ko ɓuri teeŋtude e ngoƴa makko, ko ɗum waɗi, wonaa hare leydi, ngenndiyaŋkoore, kono ko hare winndereyankoore, winndereyankoore ngam leñol ɓaleejo. Ko o gardiiɗo jaaynde ''African Morning Post to Accra'', tuggi 1935 haa 1937, Azikiwe heɓi ɗoon e ɗoon innde sabu jaayndeyaagal makko toowngal `''American style''<nowiki/>' e ñiŋde cuusal makko e njuɓɓudi koloñaal, e ardiiɓe koloñaal kam e ardiiɓe [[Afrik]] nokkuuji ɗii. Semmbe makko ina yaaji e nder leyɗeele koloñaal Biritaan en fof, ko kanko woni doole guurɗe won e ardiiɓe [[Afrik]] hono Kwame Nkrumah, Julius Nyerere, Dauda Jawara, Kenneth Kaunda e Milton Obote e woɗɓe.<ref>{{Cite news|url=https://sunnewsonline.com/national-shame-ziks-tomb-uncompleted-22-years-after/?amp|location=Lagos, Nigeria|title=National shame: Zik's tomb still uncompleted 22 years after|date=27 June 2018|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite news|date=30 October 2014|title=Victor Umeh weeps at Zik's Grave|url=http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|location=Lagos, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105231857/http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|archive-date=5 January 2015|df=dmy-all|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref>
Jaayndeyaagal Azikiwe kaɓanngal e ƴattooje ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e darnde makko e doole makko, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ummital [[Naajeeriya]]. Azikiwe sosi fedde jaayndeyaagal wiyeteende Zik ''Group'', nde o sosi e nde o yuɓɓini ''Pilot West African'', nde o inniri « kaayitaaji ngenndiyaŋkooji ñaamooɓe yiite, doolnuɗi, ɓurɗi toowde ». E les njiimaandi Zik Group o wayli golle jaayɗe [[Afrik]] hirnaange, o hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore, o yaajtini nafoore makko e jogaade ko ina tolnoo e jaayɗe 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange mawni no feewi gila e doggol adanngol ngol 6 000 ekkol ñalnde kala, haa e doggol ko ina ɓura 20 000 ekkol e tolno mum e kitaale 1950.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=a44PAQAAMAAJ&q=azikiwe+legacy|title=The Legacies of Zik: A Tribute to the Rt. Hon. Dr. Nnamdi Azikiwe, First President of the Federal Republic of Nigeria and the Owelle-Osowa-Anya of Onithsa|year=1996|publisher=Nolix Educational Publishers|isbn=978-978-2754-60-8}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|journal=World Libraries|date=2 April 1997|volume=7|issue=2|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|title=Listen to The Life & Legacy Of Dr. Nnamdi Azikiwe, Former President of Nigeria with Michael Ukwuma from show Obehi Podcast: In-depth interviews – season – 1|work=gaana.com|access-date=31 March 2024|archive-date=31 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240331083759/https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|url-status=dead}}</ref>Kaayitaaji keertiiɗi ɗi Nnamdi Azikiwe, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] arandeejo, ɗon mari haaje nder suudu defte maako haa Nsukka, [[Naajeeriya]]. Ina jeyaa e ɗeen binndanɗe keertiiɗe, eɓɓaande ciimtol makko, binndanɗe dowla ummoraade e gardagol makko, binndanɗe politik jowitiiɗe e Republique Biafra, kaɓirɗe ummoraade e kampaañ Azikiwe e hitaande 1979 e 1983, kam e defte e jaayɗe seeɗa ɗe keewaani. Jaaɓihaaɗtirde Vanderbilt, e ballal kaalis e porogaraam defte binndaaɗe e nder defterdu UCLA, waɗii ɗeen geɗe dijital ngam sosde mooɓondiral geɗe puɗɗaaɗe jowitiiɗe e jaŋde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e leydi Biafra <ref name="meap.library.ucla.edu">{{Cite web|title=Rescuing Zik's Library: Preserving the Nnamdi Azikiwe Papers {{!}} Modern Endangered Archives Program|url=https://meap.library.ucla.edu/projects/nnamdi-azikiwe-papers/|access-date=2025-07-30|website=meap.library.ucla.edu}}</ref>. Ndee ɗoo deftere ina heɓoo e dijital rewrude e defterdu UCLA.<ref name="MEAP Collection">{{Cite web|title=MEAP Collection|url=https://digital.library.ucla.edu/catalog/ark:/21198/z1547ndq|access-date=2025-07-30|website=digital.library.ucla.edu}}</ref>
=== Teddungal ===
Leydi Biritaan : Tergal e Diiso doosɗe leydi Biritaan, ñalnde 16 noowammbar 1960.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-11-16|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>
Komanda mawɗo fedde nde (GCFR).<ref>{{Cite web|title=Baraje and the Title of CON|url=https://www.ilorin.info/fullnews.php?id=2456|access-date=2023-11-16|website=www.ilorin.info}}</ref>
[[File:Azikiwe with Thurgood Marshall, Chester Bowles and Roy Williston Bornn at Howard University 1954 commencement.jpg|thumb|Azikiwe e Thurgood Marshall, Chester Bowles e Roy Williston Jibinaa ko heɓde seedantaagal mum teddungal e hitaande 1954 fuɗɗoode duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard]]
=== Degreeji teddungal ===
Azikiwe heɓi dipolomaaji teddungal 14 ummoraade e duɗe jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]], [[Amerik]] e [[Labiriyaa|Liberiya]], teeŋti noon :
Pennsylvanie 1946: Doktoor to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln
Virginia Hirnaange 1947: Doktoor ɓataakeeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer
Washington, D.C. 1950: Jaaɓi-haaɗtirde Howard heɓi Doktoraa mum to bannge sariya
Michigan 1959: Doktoor tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Michigan<ref>{{Cite web|url=https://research.msu.edu/msu-honorary-degree-recipients-alphabetical-list|title=MSU Honorary Degree Recipients: Alphabetical List | Office of Research and Innovation|website=research.msu.edu}}</ref>
[[Naajeeriya]] 1961: Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji (D.Litt.) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|title=Honorary Graduates From 1961 to 1983|url=https://spgs.unn.edu.ng/wp-content/uploads/sites/35/2015/10/HONORARY-GRADUATES-FROM-1961-TO-1983.pdf|access-date=August 18, 2024|website=spgs.unn.edu.ng}}</ref>
[[Labiriyaa|Liberiya]] 1969 : Doktoraa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Labiriyaa|Liberiya]]
Pennsylvanie 1980 : Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji aadee to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvanie
Woɗɓe ina mbaɗi dipolomaaji ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], UNIZIK, e FUTO.<ref>{{Cite web|url=https://zikism.tripod.com/Owelle.html|title=Zik of Africa|website=zikism.tripod.com}}</ref>
[[File:Dmgs roundabout onitsha and Azikiwe statue II.jpg|thumb|Azikiwe/DMGS gonɗo e laawol, [[Onitsha]]]]
=== Siftorde e monumndaaji ===
<ref>{{cite web|url=https://ikengaonline.com/2022/12/03/gov-ugwuanyi-honours-zik-converts-premier-lodge-to-monuments-centre/|title=Gov Ugwuanyi honours Zik, converts premier lodge to monuments centre|date=3 December 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lincoln.edu/azikiwe-nkrumah-hall|title=Azikiwe-Nkrumah Hall {{!}} Lincoln University|website=www.lincoln.edu|access-date=2018-06-01}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.informationng.com/2017/03/things-may-not-know-university-ibadan-number-one-will-shock.html|title=Things You May Not Know About University of Ibadan... Number One will Shock You|date=16 March 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://library.unn.edu.ng/|title=Home|website=Nnamdi Azikiwe Library}}</ref>
[[File:Dr. Nnamdi Benjamin Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, [[Onitsha]]]]
=== Kaalis e tammborɗe posto ===
Natal Azikiwe feeñii e kaalis ₦500 leydi [[Naajeeriya]] gila hitaande 2001. Natal makko ina tawee e limlebbi postooji ɗi ɓe peeñnini e hitaande 1964, gila ndeen kadi feeñii e limlebbi goɗɗi.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbn.gov.ng/Currency/gallery/N500.asp|title=Welcome to the New Central Bank of Nigeria Website}}</ref>
=== E nder pinal leñol ===
Nguurndam Azikiwe gadana ko kanko winndi, yaltinaa e hitaande 1970, tiitoonde mum ko Odyssey am: nguurndam am.
Laamu leydi [[Naajeeriya]] sosi njeenaari Zik, njeenaari ardungal hitaande kala, e hitaande 1995, ngam teddinde Azikiwe.
E hitaande 2006, Ben Obi fuɗɗii yeewtere hitaandeere Zik ngam maayde golle moƴƴe e ndonu Azikiwe.<ref>{{Cite web|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/benefactor/|title=Benefactor|website=Zik's Lecture Series}}</ref>
[[File:Azikiwe-Nkrumah Hall - panoramio.jpg|thumb|Saal Azikiwe-Nkrumah, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln]]
Filoosofi jaŋde Azikiwe hollitaama e nder filmo binndaaɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]].<ref>{{cite web |url=https://www.unn.edu.ng/unn-documentary-film/|title=UNN Documentary Film|date=22 June 2017}}</ref>
E hitaande 2023, Fedde Duke Shomolu yaltinii pijirlooji tuugiiɗi e nguurndam e jamaanu Azikiwe.
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan State sosi ‘Fedde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele Nnamdi Azikiwe’ e hitaande 2023, ngam wallitde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele MSU to [[Afrik]] ngam wiɗtooji. Njeenaari ndii ko ngam teddinde Azikiwe mo gollodii e jannginooɓe MSU ngam mahde duɗal jaaɓi-haaɗtirde (Jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]]) to Fuɗnaange [[Naajeeriya]].
[[File:Zik Historic Center Enugu.jpg|thumb|Yiyngo nder, Catal Zik, [[Enugu]]]]
=== Teddungal aadaaji ===
Azikiwe naatnaa e renndo Agbalanze [[Onitsha]] e innde '''Nnanyelugo''' e hitaande 1946, ko ɗum anndinde worɓe Onitsha jogiiɓe golle maantiniiɗe. E hitaande 1962, o wonti mawɗo leydi ɗiɗaɓo (Ndichie Okwa) hono '''Obi Oziziani'''.<ref name="Omotola2">{{Cite web |last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref> Mawɗo Azikiwe toɗɗaama bana '''Owelle-Osowa-Anya''' mo [[Onitsha]] nder hitaande 1972, ɗum waɗi mo ardiiɗo ronkaaku arandeejo (Ndichie Ume) nder caltal Igbo nder laamiiɗo lesdi [[Naajeeriya]].<ref name="pulse.ng2">{{Cite news |title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref>
[[File:Zik Historic Center, Enugu.jpg|thumb|Yiyngo yaasi, Catal Zik, [[Enugu]]]]
[[File:NAIA Abuja Terminal Entrance.jpg|thumb|Nnamdi azikiwe laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Abuja]]]]
[[File:Nnamdi Azikiwe University main gate Awka.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe Akwa]]
== Miijooji politik ==
Zikism; ko miijo politik ɓurngo lollude e Nnamdi Azikiwe, faandaare mum ko ustude hakkillaaji sukaaɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]]. E sahaa nde dowlaaji [[Afrik]] ngonnoo e les njiimaandi Angalteer, Zik ƴetti filosof mum politik, hono miijo mbayliigu. Canons jowi Zikism woni "Balans Ruuhu", "''Regeneration'' Sociale", "Determinism Faggudu", "Emancipation Mentale", e "Ummital Politik". E werlaade annoore ɓurnde laaɓtude e canons, Azikiwe teeŋtinii, "Ko adii fof, mi ƴettii konngol ''balance'' spirituel ngam hollirde ndimaagu teskinngu e nder ɓernde, miijo e miijo... Ɗiɗaɓere, mi mahii ƴellitaare renndo ngam hollirde ndimaagu fedde e ndimaagu diisnondiral .. Tataɓol, mi ventured e nder faggudu taprocie so I goongɗini Mi lootii hono ngool ngonka nguurndam determinism faggudu, sabu miɗo gooŋɗini miijo Karl Marx e firo faggudu daartol e nder lewru e nder [[Afrik]] fof... Nayaɓol ngol, mi fellitii waɗde yah-ngartaa e nder fannuuji hakkille ... Ko ɗum waɗi mi ƴetti tesis wonde emancipaasiyoŋ hakkille ina haani wonande [[Afrik|Afriknaaɓe]] jannguɓe bonɓe. Joyaɓere ... alaa ko waawi sikkeede e Risorgimento politik [[Afrik|Afriknaajo]], nde tawnoo wellitaare ɗeen sarɗiiji ina ɗaɓɓi ndimaagu nguurndam, ndimaagu, e jokkude wellitaare."
Weltaare Neo; Azikiwe huutoriima pinal [[Afrik|Afriknaaɓe]] e faggudu [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko adii koloñaal ngam ƴellitde miijo makko faggudu Neo-Welfarist, o wasiyii eklektisism e pragmatism ngam wonde tuugnorgal filosofi wonande neo-welfarism.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref>
Pragmatisme eklektik; Eklektik-pragmatism wonande Azikiwe ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade haa teeŋti e goongaaji keewɗi fannuuji faggudu e politik. Ko feere etaade yuɓɓinde miijooji nannduɗi e luurondirɗi, wonaa e safrude luural, kono ko e suɓaade e hawrude e ko nafata e ko waawi huutoreede e kala heen ngam heɓde paandaale yiɗde. Nii woni, pragmatisme eklektik ina wayi no ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade caɗeele Afrik e nder ƴeewndorɗe ceertuɗe e teskinɗe ɗe njiylotonoo ɗe.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref>
[[File:Independence Hall (Indy Hall) and Nnamdi Azikiwe Hall (Zik Hall) from topmost floor of Abdulsalami Abubakar Hall (AAH), University of Ibadan.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe Hall, Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]]]]
[[File:Dr. Nnamdi Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, dowla Imo]]
[[File:Azikiwe Postage Stamps.jpg|thumb|Azikiwe tonngoode hitaande 1964]]
[[File:Azikiwe 500 Naira note.jpg|thumb|Azikiwe on 500 naira note]]
=== Golle ===
Zik (1961)
Odiseeji am (1971)
Afrik keso (1973)
Liberiyaa e nder politik winndere (1931)
——— (hitaande 1966). Teemedere Ciimtol Ciimtol e Yimre Rt. Hon. Doktoor Nnamdi Azikiwe. Duɗal njuɓɓudi e karallaagal. <nowiki>ISBN 978-2736-09-0</nowiki>.
Sifaa siyaasaaku ngam lesdi [[Naajeeriya]] (1943)
Faggudu leydi Naajeeriya (1943)
Zik: Cuɓagol konnguɗi Doktoor Nnamdi Azikiwe (1961)
Daartol warngo: Goonga walla fenaande? (1946)
Ko adii men ina woodi yanaande udditiinde (1947)
Jaango Pan-[[Afrik]] (1961)
Goongaaji ngootaagu Afrik (1965)
Iwdi wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya (1969)
Mi ɗon nuɗɗina Naajeeriya gooto (1969)
Eɓɓooje jam ngam joofnude wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]] (1969)
Kaaldigal dow Laamorde Kesum ngam Naajeeriya (1974)
Taggol lesɗe ɗuuɗɗe nder [[Naajeeriya]], limngal siyaasaaku (1974)
Demokaraasi e jeertinaango konu (1974)
Reorientaasiyoŋ miijooji [[Najeriya]] : yeewtere ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 1976, e ñalngu udditgol kaalis dokkal UNN (1976)
Hare men ngam Ndimaagu; Kiriis luumo [[Onitsha]] (1976)
Njaafoɗen Ɓiɓɓe Men. Eeraango feewde e ardiiɓe e yimɓe [[Onitsha]] e nder caɗeele luumo (1976)
Koolol jimɗi (1977)
Soliloquies wolde nder leydi: Ko ɓuri heewde e jimɗi (1977)
Teemedde e nder miijo renndo e politik [[Afrik]] (1978)
Gartirgol Demokaraasi [[Naajeeriya]] (1978)
Golle ɓennuɗe ɗe ngalaa nanndo: Jaabawol am e caɗeele mawɗo Awolowo (1979)
Haala ɓernde (1979)
——— (hitaande 1980). Miijo ngam [[Naajeeriya]]: Kapitaalisma, Sosiyaalisma walla Weltaare?. Makmilan leydi Nijeer. h. 196. <nowiki>ISBN 9789781325212</nowiki>.
——— (hitaande 1983). Bonannde Hoolaare e NPN.
——— (hitaande 1983). Daartol Maa Ƴeewto Goongɗinɓe.
== Ƴeew kadi ==
Ngenndiyankaagal Afrik
Filoosofi Zikist
Njeenaari Zik
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
fo6ufyt220ryhkfn2hgvwdy6p33upji
George Thompson Sekibo
0
43210
179398
2026-07-23T13:32:03Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "George Thompson Sekibo CON ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B. Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng. e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt,..."
179398
wikitext
text/x-wiki
George Thompson Sekibo CON ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B. Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng. e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902. George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007. Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East. Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom. O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
b5h63du495mlj6pddo1yxprzerkprv3
179399
179398
2026-07-23T13:34:13Z
Ilya Discuss
10103
179399
wikitext
text/x-wiki
George Thompson Sekibo CON ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B. Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng. e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902. George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007. Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East. Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom. O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
E lewru Yarkomaa 2009, senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii. E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011. O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30). Tuugnorgal
nw1kaze5pvxuhoq757ufmwsnvyzomd5
179400
179399
2026-07-23T13:35:16Z
Ilya Discuss
10103
179400
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
George Thompson Sekibo CON ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B. Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng. e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902. George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007. Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East. Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom. O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
E lewru Yarkomaa 2009, senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii. E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011. O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30). Tuugnorgal
ejgyam4pg85kq4s9yyv2wp8c923b851
179401
179400
2026-07-23T13:36:51Z
Ilya Discuss
10103
179401
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B. Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng.
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.
George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
E lewru Yarkomaa 2009, senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
mg178tzhunzqo9nu9v5dd0io165xe3v
179402
179401
2026-07-23T13:37:43Z
Ilya Discuss
10103
179402
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B.
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng.
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.
George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
E lewru Yarkomaa 2009, senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
kd3r4jy5rpuf05zzsw9eaqietpuqou7
179403
179402
2026-07-23T13:38:37Z
Ilya Discuss
10103
179403
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo George Thompson Sekibo jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers. O heɓi kadi seedantaagal makko B.
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.
George Thompson Sekibo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
Golle Senaa George Thompson Sekibo suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu. E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
E lewru Yarkomaa 2009, senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
objj6p4g96gxsh35fk5knb23j29e21m
179404
179403
2026-07-23T13:43:17Z
Ilya Discuss
10103
179404
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
m9xgmdkwt9nkn73san60jra9d1qzon6
179405
179404
2026-07-23T13:48:47Z
Ilya Discuss
10103
179405
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989. O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
k6z1tyc15b2bqujuju952dnmo0cey2w
179406
179405
2026-07-23T13:50:58Z
Ilya Discuss
10103
179406
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989.
O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
bxz0x9u2p6mptnmk9cmx015wt24xamg
179407
179406
2026-07-23T13:52:52Z
Ilya Discuss
10103
179407
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989.
O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref>
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East.
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
on7mlwo1g7x3y7anrzjvx5kktsjauh4
179410
179407
2026-07-23T13:56:58Z
Ilya Discuss
10103
179410
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989.
O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref>
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East..<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africareporters.com/topnews/014.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250220195337/http://www.africareporters.com/topnews/014.html|url-status=dead|archive-date=20 February 2025|title=Senate Probes N231.3b Natural Resources Fund|publisher=DAILY INDEPENDENT|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|title=Natural Resources Fund: Senate to Probe Illegal Withdrawals|date=2009-02-09|publisher=Office of the Speaker, House of Representatives, Nigeria|access-date=2009-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20101213205653/http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|archive-date=13 December 2010|url-status=usurped|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200904160099.html|title=Senate Committee Accuses Julius Berger of Illegal Exportation of Granites|date=16 April 2009|publisher=This Day|access-date=2009-09-19}}</ref>
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
otlb7g9r0gu750xb856f70p8dndhu3a
179411
179410
2026-07-23T13:58:51Z
Ilya Discuss
10103
179411
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989.
O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref>
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East..<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africareporters.com/topnews/014.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250220195337/http://www.africareporters.com/topnews/014.html|url-status=dead|archive-date=20 February 2025|title=Senate Probes N231.3b Natural Resources Fund|publisher=DAILY INDEPENDENT|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|title=Natural Resources Fund: Senate to Probe Illegal Withdrawals|date=2009-02-09|publisher=Office of the Speaker, House of Representatives, Nigeria|access-date=2009-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20101213205653/http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|archive-date=13 December 2010|url-status=usurped|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200904160099.html|title=Senate Committee Accuses Julius Berger of Illegal Exportation of Granites|date=16 April 2009|publisher=This Day|access-date=2009-09-19}}</ref>
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi. E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti. Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
bxqg3k5nlf6kk9hopj9t4ksb62lt6vh
179412
179411
2026-07-23T14:00:23Z
Ilya Discuss
10103
179412
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''George Thompson Sekibo CON''' ko senateer leydi Najeriya, ko o wakiiliijo lannda PDP to diiwaan Rivers. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007.
== Ɓawo George Thompson Sekibo ==
jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1957 to wuro Ogu, to diiwaan Rivers.
O heɓi kadi seedantaagal makko B.<ref name="nassnig2" />
Tech to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State, to Port Harcourt, o heɓi kadi seedantaagal makko M. Eng..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170457/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=107&page=1&state=33|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. George T. Sekibo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-08-27|title=APC, police concocted Rivers East result to oust Sekibo|url=https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221182244/https://t.guardian.ng/politics/apc-police-concocted-rivers-east-result-to-oust-sekibo/|url-status=dead|archive-date=21 February 2022|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
e nder ganndal weeyo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, Choba. O woniino Hooreejo/Prefekt e nder yoga e laamuuji nokkuuji e nder diiwaan Rivers State gila 1988 – 1989.
O woniino yuɓɓinoowo lannda Demokaraasi Naajeeriya e nder diiwaan Rivers e hitaande 1997 – 1998, o woniino jaagorgal keeringal e eɓɓooje e jaagorgal keeringal e golle to Guwerneer diiwaan Rivers –902.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== George Thompson Sekibo ==
suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam lesdi Ogu/Bolo/Okrika haa lesdi Rivers ngam wakkati 2003 – 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref>
== Golle Senaa George Thompson Sekibo ==
suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2007, ko kanko woni senateer lomtotooɗo Rivers East..<ref>{{cite web|url=http://www.saction.org/news/023_pg.htm|title=Senate Decries Ministry's Failure to Release $10million World Bank Grant to Miners|publisher=Social Action|access-date=2009-09-19}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africareporters.com/topnews/014.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250220195337/http://www.africareporters.com/topnews/014.html|url-status=dead|archive-date=20 February 2025|title=Senate Probes N231.3b Natural Resources Fund|publisher=DAILY INDEPENDENT|access-date=2009-09-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|title=Natural Resources Fund: Senate to Probe Illegal Withdrawals|date=2009-02-09|publisher=Office of the Speaker, House of Representatives, Nigeria|access-date=2009-09-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20101213205653/http://www.speakersoffice.gov.ng/news_feb_09_09_2.htm|archive-date=13 December 2010|url-status=usurped|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200904160099.html|title=Senate Committee Accuses Julius Berger of Illegal Exportation of Granites|date=16 April 2009|publisher=This Day|access-date=2009-09-19}}</ref>
Woote makko e hitaande 2007 ina luulndii, kono e lewru desaambar 2008, Ñaawirde Kuuge Winndereere jaɓi ɗum. O toɗɗaama e goomuuji Senaa ko faati e Delta Niiseer, Gaas, Karallaagal Fedde & Geɗe hakkunde laamuuji, Taariindi, Petroŋ dowri e njulaagu.<ref>{{cite web|url=http://ofilis1234.wordpress.com/page/2/|title=Ateke: Sekibo Dismisses Amaechi's Ultimatum|date=4 January 2008|publisher=The Times of Nigeria|access-date=2009-09-19}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/?p=1148|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Sekibo Extols Amaechi's Commitment To Development|date=17 July 2009|access-date=2009-09-19|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== E lewru Yarkomaa 2008, Sekibo ==
hollitii kulhuli mum wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Chibuike Amaechi, ina waawi saabaade jiiɓru hakkunde renndooji Okrika e Ikwerre, sabu mum yamirde renndo Okrika ngam yaltinde hooreejo konu biyeteeɗo Ateke Tom.
O wasiyii guwerneer oo nde huutortoo kaɓirɗe mum kisal sariya ngam nanngude Ateke. Kono e lewru sulyee 2009, senaateer Sekibo hollitii ballal mum e guwerneer Amaechi.<ref>{{cite web|url=http://www.modernghana.com/newsthread1/216409/1/|title=Senate Probes 10 Members over Ghana Trip|date=14 May 2009|publisher=Modern Ghana Media Communication Limited|access-date=2009-09-19}}</ref>
== E lewru Yarkomaa 2009, ==
senaateer Sekibo hollitii jokkondire tiiɗɗe hakkunde senaa e hooreejo leydi Umaru Musa Yar'Adua, o ummini toɓɓere nde hooreejo leydi ndii humpitaaki senaa oo e dow laawol wonde omo yahra e balɗe ɗiɗi, e dow ɗuum o naamndii so tawii senaa oo ina foti jaɓde Johanlu ac hooreejo leydi ndii.
Ko o hooreejo goomu Senaa ngam ƴellitde miniraaji Solid Sekibo ñiŋii no feewi ministeer miniraaji Solid sabu mum waasde yaltinde miliyoŋaaji 10 dolaar ɗi Banke Adunanke rokki ngam wallitde miniraaji artisanal e nder leydi ndii.
== E lewru feebariyee 2009, senaateer Sekibo ==
wallitorii wiɗto ngam humpitaade no feewi kuutoragol kaalis ƴellitaare jawdi (DNRF) e kaalis jowitiingal e mum, gollorteeɗo tawa Asaambele ngenndi (NASS) jaɓaani ɗum. E lewru abriil 2009, Goomu Sekibo ko feewti e miniraaji tiiɗɗi wiyi wonde ina gasa tawa Julius Berger Niiseer ina sooda kaaƴe dime e nder nokkuuji kaaƴe e nder diiwaan Ebonyi.
E lewru mee 2009, luural fuɗɗii nde hollitaama wonde terɗe Senaa sappo ina njoginoo njillu to Ganaa, tawi ko njoɓdi mum en fof, tawi ina sikkaa ko peewnugol petroŋ e Gaas woni ko e ƴellitde ɗum en. Terɗe ɗee neldaama to Goomu toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Privileeji e Petition Public ngam wiɗtude caggal toɓɓere yamiroore nde senateer Sekibo ƴetti.
Sekibo dañii woote ngam suɓaade kadi senaateer Rivers East e dow tikket PDP e lewru abriil 2011.
O dañii heen 198 414 woote, o fooli Lasbry Amadi mo Kongres Action mo leydi Nijeer (ACN) mo heɓi 58 182 woote e Chigozie Orlu mo All ProgressivesGA Grand Alliance (AP30).
== Tuugnorgal ==
14myyu5tutwg4in7kguggghr3vohv0i
Marshall Stanley Uwom
0
43211
179432
2026-07-23T16:15:27Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Marshall Stanley Uwom, MHA (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o su..."
179432
wikitext
text/x-wiki
Marshall Stanley Uwom, MHA (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I. Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
k6c3bxmpopsswvma1hbsdgyqezwfix1
179433
179432
2026-07-23T16:18:11Z
Ilya Discuss
10103
179433
wikitext
text/x-wiki
Marshall Stanley Uwom, MHA (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I. Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan. E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni. E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi. Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii. Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
o3o6gj8raq46tmkr7ojnwyerghuny4h
179434
179433
2026-07-23T16:19:22Z
Ilya Discuss
10103
179434
wikitext
text/x-wiki
Marshall Stanley Uwom, MHA (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I. Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan. E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni. E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi. Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii. Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu. O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole. O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun. Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele. Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro Nguurndam neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Ƴeew kadi Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
1etehnsxsu43qa4msz6e7aek7alx4u1
179435
179434
2026-07-23T16:19:57Z
Ilya Discuss
10103
179435
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Marshall Stanley Uwom, MHA (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I. Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan. E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni. E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi. Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii. Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu. O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole. O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun. Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele. Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro Nguurndam neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Ƴeew kadi Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
09q1lxv0d1zpoksq9zk10rtqc8rvpio
179436
179435
2026-07-23T16:21:29Z
Ilya Discuss
10103
179436
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marshall Stanley Uwom, MHA''' (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I. Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo. O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan. E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni. E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi. Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii. Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu. O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole. O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun. Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele. Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro Nguurndam neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Ƴeew kadi Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Tuugnorgal
elecz1ot57tx7m6skvq5egugmtkjmb6
179437
179436
2026-07-23T16:24:18Z
Ilya Discuss
10103
179437
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marshall Stanley Uwom, MHA''' (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer.
O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I.
Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo.
O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan.
E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni.
E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi.
Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii.
Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu.
O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole.
O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun.
Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele.
Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro
== Nguurndam ==
neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
mg3nt2cvp4zvy9gibys1e0qibf6zs1j
179438
179437
2026-07-23T16:26:08Z
Ilya Discuss
10103
179438
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marshall Stanley Uwom, MHA''' (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer.<ref name="Tidenews7">{{cite news|title=We Want To Regulate Housing Development in Rivers State|url=http://www.thetidenewsonline.com/2010/01/17/‘we-want-to-regulate-housing-development-in-rivers’|accessdate=3 November 2016|location=Port Harcourt, Nigeria|date=17 January 2010|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I.
Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo.
O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan.
E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni.
E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi.
Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii.
Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu.
O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole.
O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun.
Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele.
Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro
== Nguurndam ==
neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
45sdejbmwze58n97j7nqhowcf11u03a
179439
179438
2026-07-23T16:27:27Z
Ilya Discuss
10103
179439
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marshall Stanley Uwom, MHA''' (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer.<ref name="Tidenews7">{{cite news|title=We Want To Regulate Housing Development in Rivers State|url=http://www.thetidenewsonline.com/2010/01/17/‘we-want-to-regulate-housing-development-in-rivers’|accessdate=3 November 2016|location=Port Harcourt, Nigeria|date=17 January 2010|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi..<ref name="Vanguard7">{{cite news|author=George Onah|title=Amaechi Sacks Housing Commissioner|url=http://allafrica.com/stories/200903230988.html|accessdate=3 November 2016|work=Vanguard|via=AllAfrica|date=23 March 2009}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I.
Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo.
O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan.
E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni.
E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi.
Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii.
Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu.
O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole.
O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun.
Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele.
Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro
== Nguurndam ==
neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
mf2fcdpeqhgv9wc6nfwhbv8upjo0lpw
179440
179439
2026-07-23T16:28:48Z
Ilya Discuss
10103
179440
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Marshall Stanley Uwom, MHA''' (jibinaa ko 13 Duujal 1965) ko neɗɗo dawrugol, awokaa, jeyaaɗo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer.<ref name="Tidenews7">{{cite news|title=We Want To Regulate Housing Development in Rivers State|url=http://www.thetidenewsonline.com/2010/01/17/‘we-want-to-regulate-housing-development-in-rivers’|accessdate=3 November 2016|location=Port Harcourt, Nigeria|date=17 January 2010|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
O laamiiɗo nder saare Laamu Agba nder Laamu Abua nder nokkuure laamu Abua–Odual.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. Uwom ina joginoo golle keewɗe to bannge kabine e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, haa teeŋti noon e wonde Komiseer Ministeer koɗki e ƴellitaare wuro e Komiseer Ministeer Demokaraasi. E hitaande 2015, o suɓaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers ɗo o woni cukko hooreejo leydi..<ref name="Vanguard7">{{cite news|author=George Onah|title=Amaechi Sacks Housing Commissioner|url=http://allafrica.com/stories/200903230988.html|accessdate=3 November 2016|work=Vanguard|via=AllAfrica|date=23 March 2009}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Marshall Stanley Uwom jibinaa ko to Yenagoa, laamorgo leydi Bayelsa hannde, e nder galle Stanley J.I.
Uwom (JP), jom njulaagu e moƴƴo.<ref name="pmnews7">{{cite news|author=Okafor Ofiebor|title=Speaker: Rivers State House of Assembly dumps Patience Jonathan's candidate, elects Ibani|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2015/06/01/speaker-rivers-state-assembly-dumps-patience-jonathans-candidate-elects-igbani|accessdate=3 November 2016|location=Port Harcourt, Nigeria|date=1 June 2015|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref>
O heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e hitaande 1981, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Lawrence, Ramsgate Kent to Fuɗnaange-rewo Angalteer ngam heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford e Cambridge. Caggal nde o arti leydi Naajeeriya e hitaande 1984, Uwom naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Basic Studies) ko juuti. Ko ɗoon o jooɗii e jaŋdeeji hakkundeeji (Interim Joint Matriculation Board) hade makko rokkeede naatgol toowngol ngam janngude sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Uwom ina jogii kadi dipolomaaji mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to West Yorkshire.
Kugal Uwom fuɗɗii golle mum ko e sektoraa keeriiɗo golloowo e njulaagu jeyaaɓe e galleeji. Hakkunde 1980 e 1985, o woniino golle gardiiɗo fiilngo, gardiiɗo golle, haa caggal ɗuum o woni hooreejo K & K Group e Twilight Club. E hitaande 2003, o yalti e golle galle, o naati e politik. E ndeen hitaande kadi, o tawtoraama woote gardagol leydi PDP ngam tawtoreede diiwaan fedde Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji. Caggal eɓɓoore makko e primaaji, o noddaama ngam wonde balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers Peter Odili. Komiseriyaa ko feewti e koɗki e ƴellitaare wuro E hitaande 2006, Uwom fuɗɗii golle mum ko e Komiseer koɗki e ƴellitaare wuro. O ardii peewnugol eɓɓaande kuulal mahdi ngam diiwaan Rivers, eɓɓaande waylude sariya peewnugol e ƴellitaare fisik n° 6 mo hitaande 2003, eɓɓaande waylude sariya ƴellitaare koɗki e jeyi leydi Rivers No.14 mo hitaande 1985, e politik koɗki ngam diiwaan.
E hitaande 2007, o waɗtaa e gardagol kaalis keeriiɗo laamu leydi ndii, fotde ₦100,000,000 mo laamu Odili rokki yimɓe nokkuure laamu Abua–Odual. Gollal ngal ina ɗaɓɓi toppitaade goomu 20 tedduɗo e nder nokkuuji laamu nokku oo ngam moƴƴinde e hoɗnude yimɓe wonɓe e caɗeele e renndooji ɗi hareeji e kirisuuji bonɗi mbonni.
E nder ndeen golle, o dañii limtude e ƴeewtaade ko ina tolnoo e 500 ɗaɓɓoowo bursi, tawi heen 50 ɗaɓɓoowo cuɓaama haa jooni ngam heɓde bursi caggal leydi.
Yanti heen, o hollitii wonde kala renndo e nder 44 renndo ngo e nder diiwaan laamu Abua–Odual, rokkaama heen ₦1 000 000 ngam waɗde eɓɓooji renndo ɗi ɓe cuɓii.
Kadi ballal kaalis keewngal rokkaama e wonɓe e caɗeele ɗee. Uwom toɗɗaama hooreejo goomu leslesu kisal nder goomu mbayliigu dowlaaji Rivers e nder njuɓɓudi laamu ngu Peter Odili yaltunoo ngu udditi laawol mbayliigu ngu aldaa e caɗeele e njuɓɓudi laamu Sir Celestine Omehia. E lewru marse 2009, guwerneer Chibuike Amaechi toɗɗii mo kadi komisariyaajo koɗki e haa o woppi laamu e hitaande 2014, o woniino tergal e yiilirde ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt e ƴellitaare wuro Rainbow Limited.
Komiseriyaa ko feewti e ndema Uwom wonti komisinaajo ndemri lesdi Rivers nder hitaande 2008. O naati e Goomu ngenndiijo golle ko faati e maniyyu, e sahaa nde aduna oo fof haɓata e ñawu nguu.
O tawtoraama e ƴeewndo porogaraam leydi ndi e nder Diiso ngenndiijo ndema e Fonds international pour le développement agricole.
O toɗɗaama kadi ngam wonde nulaaɗo e batu kuuɓtodinngu FIDA wonande Afrik hirnaange e hakkundeejo to Duala, to leydi Kameruun.
Tergal suudu sarɗiiji Uwom suɓaama e lewru abriil 2015 ngam lomtaade diiwaan Abua–Odual e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. Ñalnde 1 korse 2015, o woni cukko hooreejo Asaambele.
Terɗe goomu nguu Uwom golliima e goomuuji keewɗi to bannge diiwaan e to bannge ngenndi ina jeyaa heen: Goomu karallaagal ngenndiwal ko feewti e eɓɓaande hooreejo leydi ko feewti e koɗki e nder diiwaan Niiseer Goomu dowla Rivers ngam heɓtude jawdi laamu Goomu peewnugol batu faggudu fuɗnaange-rewo Goomu hakkunde laamuuji ngam ƴellitde njuɓɓudi njulaagu Goomu hakkunde laamuuji ngam hesɗitinde wuro Diobu Goomu Diisnondiral ngam moƴƴitinde nokku binnditagol dowla Rivers Goomu toppitiingu timminde duɗe laamu Goomu toppitiingu golle ngam timminde opitaaluuji Goomu hakkunde laamuuji ngam ɓamtaare wuro
== Nguurndam ==
neɗɗo O resi ko Tracy, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Ƴeew kadi ==
Portal nguurndam 8th Rivers suudu joonde diidaaɗi lesdi Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
== Tuugnorgal ==
8vhomgqdo0s6hx4ca25g8jrxxgblour
Ibibia Walter
0
43212
179441
2026-07-23T16:31:02Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Ibibia Opuene Walter (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Nguurndam Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu..."
179441
wikitext
text/x-wiki
Ibibia Opuene Walter (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Nguurndam Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu Okrika e nder diiwaan Rivers, to mawɗo Livington e debbo Amisodiki Walter. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Isaka hakkunde 1972 e 1978. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e duɗal laamu maayo gila 1979 haa 1983. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers to Port Harcourt ɗo o janngi ngam heɓde A-Levels. Jaŋde Walter to duɗal jaaɓi haaɗtirde fuɗɗii ko e naatde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. O timminii dipolomaaji makko BSc e Geologie, o heɓi kadi dipolomaaji makko caggal duɗal Geologie Appliquée. Caggal ɗuum o heɓi dipolom makko master to bannge ganndal Innjiniyaar e Hidrogeoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Feere Walter ko mawɗo aadaaji e hooreejo suudu laana ndiwoowa hare Pelebo-Nworlu to Isaka. Omo jogii debbo e ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Lolia e Sambi. Tuugnorgal
9ydjri0ghj5kb1xfbapmato59xggq0g
179442
179441
2026-07-23T16:31:28Z
Ilya Discuss
10103
179442
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ibibia Opuene Walter (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Nguurndam Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu Okrika e nder diiwaan Rivers, to mawɗo Livington e debbo Amisodiki Walter. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Isaka hakkunde 1972 e 1978. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e duɗal laamu maayo gila 1979 haa 1983. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers to Port Harcourt ɗo o janngi ngam heɓde A-Levels. Jaŋde Walter to duɗal jaaɓi haaɗtirde fuɗɗii ko e naatde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. O timminii dipolomaaji makko BSc e Geologie, o heɓi kadi dipolomaaji makko caggal duɗal Geologie Appliquée. Caggal ɗuum o heɓi dipolom makko master to bannge ganndal Innjiniyaar e Hidrogeoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Feere Walter ko mawɗo aadaaji e hooreejo suudu laana ndiwoowa hare Pelebo-Nworlu to Isaka. Omo jogii debbo e ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Lolia e Sambi. Tuugnorgal
g7k4dz1dggk4qovyu36xuwuhh40tjk8
179443
179442
2026-07-23T16:34:13Z
Ilya Discuss
10103
179443
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibibia Opuene Walter''' (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa.
== Nguurndam ==
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu Okrika e nder diiwaan Rivers, to mawɗo Livington e debbo Amisodiki Walter.
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Isaka hakkunde 1972 e 1978.
== O heɓi jaŋde makko ==
hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e duɗal laamu maayo gila 1979 haa 1983.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers to Port Harcourt ɗo o janngi ngam heɓde A-Levels.
Jaŋde Walter to duɗal jaaɓi haaɗtirde fuɗɗii ko e naatde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. O timminii dipolomaaji makko BSc e Geologie, o heɓi kadi dipolomaaji makko caggal duɗal Geologie Appliquée.
Caggal ɗuum o heɓi dipolom makko master to bannge ganndal Innjiniyaar e Hidrogeoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.
Feere Walter ko mawɗo aadaaji e hooreejo suudu laana ndiwoowa hare Pelebo-Nworlu to Isaka. Omo jogii debbo e ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Lolia e Sambi.
== Tuugnorgal ==
0zltmug9ucow90gntb8jz2mseqr9d1n
179444
179443
2026-07-23T16:37:02Z
Ilya Discuss
10103
179444
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibibia Opuene Walter''' (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa..<ref name="Yikes">{{cite web|title=Chief Ibibia O. Walter|url=http://riversstate.net.ng/government/executive/chief-ibibia-o-walter/|accessdate=10 September 2016|website=Riversstate.net.ng|archive-date=11 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170311200059/http://riversstate.net.ng/government/executive/chief-ibibia-o-walter/|url-status=dead}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu Okrika e nder diiwaan Rivers, to mawɗo Livington e debbo Amisodiki Walter.
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Isaka hakkunde 1972 e 1978.
== O heɓi jaŋde makko ==
hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e duɗal laamu maayo gila 1979 haa 1983.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers to Port Harcourt ɗo o janngi ngam heɓde A-Levels.
Jaŋde Walter to duɗal jaaɓi haaɗtirde fuɗɗii ko e naatde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. O timminii dipolomaaji makko BSc e Geologie, o heɓi kadi dipolomaaji makko caggal duɗal Geologie Appliquée.
Caggal ɗuum o heɓi dipolom makko master to bannge ganndal Innjiniyaar e Hidrogeoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.
Feere Walter ko mawɗo aadaaji e hooreejo suudu laana ndiwoowa hare Pelebo-Nworlu to Isaka. Omo jogii debbo e ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Lolia e Sambi.
== Tuugnorgal ==
f8p8w4ps4404cijus15s770ep8xzil6
179445
179444
2026-07-23T16:38:16Z
Ilya Discuss
10103
179445
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ibibia Opuene Walter''' (jibinaa ko 8 sulyee 1967) ko ganndo leydi, jom njulaagu e politik to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Tuggi 2004 haa 2007, o wonii hooreejo Diiso laamu nokku Okrika. Tuggi 2013 haa 2015, o wonii hooreejo lannda demokaraasi yimɓe dowla Rivers. Walter woni sosɗo e mawɗo fedde Lowpel e Geowaltek Naajeeriya. O wonii hannde Komiseer Rivers ministeer ko feewti e yah-ngartaa..<ref name="Yikes">{{cite web|title=Chief Ibibia O. Walter|url=http://riversstate.net.ng/government/executive/chief-ibibia-o-walter/|accessdate=10 September 2016|website=Riversstate.net.ng|archive-date=11 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170311200059/http://riversstate.net.ng/government/executive/chief-ibibia-o-walter/|url-status=dead}}</ref>
== Nguurndam ==
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Walter jibinaa ko wuro Isaka, nokku laamu Okrika e nder diiwaan Rivers, to mawɗo Livington e debbo Amisodiki Walter.<ref>{{Cite news|url=https://riversstate.gov.ng/government/executive/|title=The Executive|work=Government of Rivers State, Nigeria.|access-date=22 March 2018|archive-date=25 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180725185532/https://riversstate.gov.ng/government/executive/|url-status=dead}}</ref>
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Isaka hakkunde 1972 e 1978.
== O heɓi jaŋde makko ==
hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika e duɗal laamu maayo gila 1979 haa 1983.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers to Port Harcourt ɗo o janngi ngam heɓde A-Levels.
Jaŋde Walter to duɗal jaaɓi haaɗtirde fuɗɗii ko e naatde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. O timminii dipolomaaji makko BSc e Geologie, o heɓi kadi dipolomaaji makko caggal duɗal Geologie Appliquée.
Caggal ɗuum o heɓi dipolom makko master to bannge ganndal Innjiniyaar e Hidrogeoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.
Feere Walter ko mawɗo aadaaji e hooreejo suudu laana ndiwoowa hare Pelebo-Nworlu to Isaka. Omo jogii debbo e ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Lolia e Sambi.
== Tuugnorgal ==
m6f02hbvi8id0xfu16teuxi2f6oltsn
First Wike Executive Council
0
43213
179478
2026-07-23T21:49:32Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o..."
179478
wikitext
text/x-wiki
Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe
5jm0ebhfl3n3l9w3vdc9bhdr8v26fnn
179479
179478
2026-07-23T21:51:14Z
Ilya Discuss
10103
179479
wikitext
text/x-wiki
Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
9n8vziykwrrdpaoh96e9mgxb3ic9rqk
179480
179479
2026-07-23T21:52:56Z
Ilya Discuss
10103
179480
wikitext
text/x-wiki
Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015. Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen. Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee. Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee. Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka. Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti". Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017. Ƴeew kadi Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike Tuugnorgal
awats7uq9g65ujcehglikpkr9eualsf
179481
179480
2026-07-23T21:53:21Z
Ilya Discuss
10103
179481
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015. Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen. Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee. Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee. Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka. Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti". Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017. Ƴeew kadi Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike Tuugnorgal
j3efidgm42u1bjkjxmrw2irr13fjjqe
179482
179481
2026-07-23T21:57:39Z
Ilya Discuss
10103
179482
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
1uqa263g0my1wsqoitu0bnayen5573o
179483
179482
2026-07-23T21:58:57Z
Ilya Discuss
10103
179483
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
5hukhihv2lsjv0nvb0smhzlb3f0vegj
179484
179483
2026-07-23T22:00:12Z
Ilya Discuss
10103
179484
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
83z06ecyslh7p908vws2h0dt66x62c1
179485
179484
2026-07-23T22:01:16Z
Ilya Discuss
10103
179485
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.<ref>{{cite web|url=http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|title=Ministry of Transport – Government of Rivers State, Nigeria.|website=riversstate.gov.ng|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731213213/http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|archive-date=2018-07-31}}</ref>
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
8u2k9ievny9w22li9vh0e8g7end1sgm
179486
179485
2026-07-23T22:03:11Z
Ilya Discuss
10103
179486
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015<ref>{{cite news|title=Full text of Sir Opunabo Inko-Tariah's resignation as Governor Wike's Media Aide|url=http://dailypost.ng/2015/11/07/full-text-of-sir-opunabo-inko-tariahs-resignation-as-governor-wikes-media-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=7 November 2015|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref>
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.<ref>{{cite web|url=http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|title=Ministry of Transport – Government of Rivers State, Nigeria.|website=riversstate.gov.ng|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731213213/http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|archive-date=2018-07-31}}</ref>
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
dy41zd3bczcubf2khtwhexmg0qkb9vn
179487
179486
2026-07-23T22:05:06Z
Ilya Discuss
10103
179487
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015<ref>{{cite news|title=Full text of Sir Opunabo Inko-Tariah's resignation as Governor Wike's Media Aide|url=http://dailypost.ng/2015/11/07/full-text-of-sir-opunabo-inko-tariahs-resignation-as-governor-wikes-media-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=7 November 2015|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref>
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.<ref>{{cite web|url=http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|title=Ministry of Transport – Government of Rivers State, Nigeria.|website=riversstate.gov.ng|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731213213/http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|archive-date=2018-07-31}}</ref>
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.<ref name="Suspended">{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2016/08/wike-suspends-4-commissioners-others-2/|title=Wike suspends 4 commissioners, others|location=[[Port Harcourt]]|date=31 August 2016|access-date=1 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="EXCO">{{cite news|author=Kevin Nengia|url=http://www.thetidenewsonline.com/2016/09/02/why-hos-others-were-suspended/|title='Why HOS, Others Were Suspended'|location=[[Port Harcourt]]|date=2 September 2016|access-date=3 September 2016|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref name="Vanguard8">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Wike recalls commissioners, Head of Service, aide|url=http://www.vanguardngr.com/2016/09/wike-recalls-commissioners-head-service-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=17 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee.
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
hwgigcd46lcyuxmd7u5pxcpenquz1lo
179488
179487
2026-07-23T22:06:19Z
Ilya Discuss
10103
179488
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015<ref>{{cite news|title=Full text of Sir Opunabo Inko-Tariah's resignation as Governor Wike's Media Aide|url=http://dailypost.ng/2015/11/07/full-text-of-sir-opunabo-inko-tariahs-resignation-as-governor-wikes-media-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=7 November 2015|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref>
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.<ref>{{cite web|url=http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|title=Ministry of Transport – Government of Rivers State, Nigeria.|website=riversstate.gov.ng|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731213213/http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|archive-date=2018-07-31}}</ref>
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.<ref name="Suspended">{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2016/08/wike-suspends-4-commissioners-others-2/|title=Wike suspends 4 commissioners, others|location=[[Port Harcourt]]|date=31 August 2016|access-date=1 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="EXCO">{{cite news|author=Kevin Nengia|url=http://www.thetidenewsonline.com/2016/09/02/why-hos-others-were-suspended/|title='Why HOS, Others Were Suspended'|location=[[Port Harcourt]]|date=2 September 2016|access-date=3 September 2016|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref name="Vanguard8">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Wike recalls commissioners, Head of Service, aide|url=http://www.vanguardngr.com/2016/09/wike-recalls-commissioners-head-service-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=17 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee..<ref name="Fired">{{cite news|author=Kevin Nengia|url=http://www.thetidenewsonline.com/2017/02/17/wike-sacks-health-commissioner/|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Wike Sacks Health Commissioner|date=17 February 2017|access-date=12 June 2017|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti".
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
bjmb3fk6868yvboukmjwnrmxld6vvon
179489
179488
2026-07-23T22:07:06Z
Ilya Discuss
10103
179489
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal arandewal Wike woni Diɗɗal''' ngal diiwal Rivers hakkunde 5 lewru Juko 2015 e 24 lewru Juko hitaande 2017. Ardii ɗum ko Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike e Ipalibo Banigo woni cukko hooreejo. Toɗɗagol gadanol e nder kabine oo waɗi ko ñalnde 5 suwee 2015. Toɗɗaaɓe ɓee ko Kenneth Kobani, Chukwuemeka Woke, Emanuel C. Aguma, Fred Kpakol, Oniim Jacks, Emanuel Okah e Opunabo Inko-Tariah. Gomnaajo Wike toɗɗii Desmond Akawor, ammbasadeer lesdi Koree du Sud, ngam o laatoo ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi Port Harcourt. Ñalnde 16 sulyee 2015, gonnooɗo gardiiɗo jaagorɗe leydi Rivers, Rufus Godwins, huniima wonde hooreejo sarwiis oo. Toɗɗagol goɗngol e nder Diiso doosɗe Wike, kolliraama no haanirta nii ñalnde 20 noowammbar 2015, tawi ina jeyaa heen 20 noddaango komisariyaajo, kamɓe fof ɓe tabitinaama e suudu sarɗiiji leydi Rivers, ɓe hunnaama ñalnde 18 desaambar. Terɗe Diiso doosɗe<ref>{{cite news|last1=Ebiri|first1=Kelvin|title=Greater Port Harcourt city phase I gets five-year completion period|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/06/greater-port-harcourt-city-phase-i-gets-five-year-completion-period/|access-date=26 June 2015|date=22 June 2015|location=Port Harcourt|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Terɗe Diiso doosɗe Diiso doosɗe Wike ina waɗi ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo Nyesom Wike 29 lewru Mbooy 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C.<ref>{{cite news|title=Wike To Swear-In Commissioners, Today …Special Advisers, Tomorrow|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/12/18/wike-to-swear-in-commissioners-today-special-advisers-tomorrow/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=18 December 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Aguma lewru suwee 2015 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Gardiiɗo Biro toppitiiɗo ko fayti e coodguuli laamu Igonibo E. Thompson lewru feebariyee 2016 Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji Opunabo Inko-Tariah lewru suwee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema Oniim Jacks lewru juko 2015 Komiseer bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu Desammbar 2015 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo John Bazia Desammbar 2015 Komiseriyaa njulaagu e njulaagu Bright Jacob Desammbar 2015 Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide Desammbar 2015 Komiseer jaŋde kaniye ebeku lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuugal e semmbiɗinki kuuɗe Ephraim Nwuzi Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi tago Shedrack Chukwu Desammbar 2015 Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru desaambar 2015 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru Juko 2015 Komiseer cellal Teofilus Odagme lewru desaambar 2015 Komiseer koɗki Emmanuel Okah lewru suwee 2015 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Austin Tam George Desammbar 2015 Komiseriyaa ñaawoore Emanuel C.
Aguma lewru suwee 2015 Komiseriyaa leydi e wiɗto lewru desaambar 2015 Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Duujal 2015 Komisinaajo laamu Mike Anwuri lewru Duujal 2015 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller Desammbar 2015 Komisinaajo kuuɗe keeriiɗe Altine Onyezonwu lewru Duujal 2015 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru desaambar 2015 Komisinaajo ko feewti e yah-ngartaa Hon. Ibinabo Mikael hirnaange mars 2018 Komisinaajo ƴellitaare wuro Chinyere Igwe lewru Duujal 2015 Komiseriyaa ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Walter Ibibia Desammbar 2015 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru desaambar 2015 Komiseriyaa golle Bathuel Harison Iheanyichukwu lewru mee 2016 Komisinaajo ƴellitaare sukaaɓe laamɗo Ogbogbula lewru Duujal 2015<ref>{{cite news|title=Full text of Sir Opunabo Inko-Tariah's resignation as Governor Wike's Media Aide|url=http://dailypost.ng/2015/11/07/full-text-of-sir-opunabo-inko-tariahs-resignation-as-governor-wikes-media-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=12 February 2016|date=7 November 2015|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref>
Deƴƴere, darnugol e riiwtude golle Jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji, Sir Opunabo Inko-Tariah, woppii golle mum e nder kabine mum e nder ɓataake mo o winndi ñalnde 6 noowammbar 2015.<ref>{{cite web|url=http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|title=Ministry of Transport – Government of Rivers State, Nigeria.|website=riversstate.gov.ng|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731213213/http://riversstate.gov.ng/mda/ministry-of-transport/|archive-date=2018-07-31}}</ref>
Inko-Tariah hollitii wonde ƴellitgol golle e nder diiwaan hee hollitii wonde golle makko nattii haajuuji. Ñalnde 12 feebariyee 2016, komisariyaajo kaalis, Fred Kpakol wondude e konte jeneral Abere Dagogo ndartinaama e golle mum en ko juuti. Darnde ndee juuti haa ñalnde 15 feebariyee hade mum ittude caggal nde ardiiɓe politik ceertuɓe naati heen.<ref name="Suspended">{{cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2016/08/wike-suspends-4-commissioners-others-2/|title=Wike suspends 4 commissioners, others|location=[[Port Harcourt]]|date=31 August 2016|access-date=1 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="EXCO">{{cite news|author=Kevin Nengia|url=http://www.thetidenewsonline.com/2016/09/02/why-hos-others-were-suspended/|title='Why HOS, Others Were Suspended'|location=[[Port Harcourt]]|date=2 September 2016|access-date=3 September 2016|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref name="Vanguard8">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Wike recalls commissioners, Head of Service, aide|url=http://www.vanguardngr.com/2016/09/wike-recalls-commissioners-head-service-aide/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=17 September 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Gomnaajo leydi ndiin Ezenwo Nyesom Wike kadi dartinii Kelvin Wachukwu e golle mum haa abada. Sabaabuuji ɗi ndokkaa ɗii ko ŋakkeende, ŋakkeende golle e ŋakkeende toppitagol eɓɓaande ndee..<ref name="Fired">{{cite news|author=Kevin Nengia|url=http://www.thetidenewsonline.com/2017/02/17/wike-sacks-health-commissioner/|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Wike Sacks Health Commissioner|date=17 February 2017|access-date=12 June 2017|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
Wachukwu lomtii ko Bathuel Harrison Iheanyichukwu, mo o huninoo e dow laabi, ñalnde 9 mee.
Ñalnde 31 ut 2016, komisariyaaji nay, jaagorgal keeringal e hooreejo sarwiis oo, ndokkaama lebbi 3 gooto e maɓɓe fof sabu dalillaaji ɗi cifaaka.
Komisina'en ɓe dartinaama dow kuugal maɓɓe woni Komisinaajo pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide, Komisinaajo ceede Fred Kpakol, Komisinaajo fijirde Boma Iyaye e Komisinaajo hooreejo leydi e kuuɗe rento John Bazia. Woɗɓe dartinaaɓe ko gardiiɗo sarwiis oo, hono Rufus Godwins e Anugbum Onuoha, jaagorgal keeringal to bannge leyɗeele. Kono ciimtol goɗngol hollitii wonde guwerneer oo ƴettii kuulal mum caggal batu Diiso doosɗe e lewru ut "ngu ardiiɓe ɓee tawtoraama ko juuti"..<ref name="Cabinet Dissolution">{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/06/24/wike-dissolves-cabinet/|title=Wike Dissolves Cabinet|date=24 June 2017|access-date=26 June 2017|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
Caggal ɗuum ɓe nodditaa e birooji maɓɓe ceertuɗi ñalnde 16 suwee e ndeen hitaande. Ñalnde 15 feebariyee 2017, Teofilus Odagme woppitaa golle komisariyaajo cellal. Ko kanko woni komisariyaajo ɗiɗaɓo riiwtuɗo e nder kabine o e peeñcu.
Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2017, Wike riiwi Bathuel Harrison Iheanyichukwu e golle Komiseer Golle, o waɗi ɗum ko gardiiɗo kabine ɗiɗaɓo e nder oon ministeer mo ittaa e golle. Ñalawma gooto caggal nde Harrison woppitaa e laamu, komisariyaajo toppitiiɗo humpito e jokkondiral biyeteeɗo Austin Tam-George rokki ɓataake mum ngam woppude laamu. Diiso kuuɓtodinngo fusi ko ñalnde 24 suwee 2017.
== Ƴeew kadi ==
Laamu leydi Rivers Wakkati laamu guwerneer Ezenwo Nyesom wike
== Tuugnorgal ==
p3j583hrnz9f7gbvay7nsiogk7htkqy
Inauguration of Nyesom Wike
0
43214
179496
2026-07-24T10:09:44Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer. Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe. O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi Naajeeriya mbaylaaɗ..."
179496
wikitext
text/x-wiki
Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer. Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe. O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi Naajeeriya mbaylaaɗi. Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo. Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji. Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko. Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999. Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
bwk51t1j9wg6lbqwz5ihr75sui2eydw
179497
179496
2026-07-24T10:15:01Z
Ilya Discuss
10103
179497
wikitext
text/x-wiki
Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer. Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe. O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi Naajeeriya mbaylaaɗi. Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo. Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji. Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko. Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999. Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
Haala udditgol (ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii. Miin e innde cukko guwerneer, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe. Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore. Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe. Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa. Tuugnorgal
<references responsive="1"></references>
g0l02kiwb2wcx4l3zji9by5qtgw6m9b
179498
179497
2026-07-24T10:15:22Z
Ilya Discuss
10103
179498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer. Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe. O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi Naajeeriya mbaylaaɗi. Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo. Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji. Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko. Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999. Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
Haala udditgol (ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii. Miin e innde cukko guwerneer, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe. Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore. Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe. Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa. Tuugnorgal
<references responsive="1"></references>
jw3xayzktekpk66c67eqboce2os4dme
179499
179498
2026-07-24T10:18:07Z
Ilya Discuss
10103
179499
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol''' guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer.
Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe. O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi Naajeeriya mbaylaaɗi.
Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo.
Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde
. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji.
Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko.
Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999.
Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
Haala udditgol (ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii.
Miin e innde cukko guwerneer, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe.
Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore.
Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe.
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa.
== Tuugnorgal ==
<references responsive="1"></references>
nttsmalypi0p2ukzqmyi6xzz5cxi9l7
179500
179499
2026-07-24T10:21:05Z
Ilya Discuss
10103
179500
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol''' guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer.
Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe.
O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi
== Naajeeriya mbaylaaɗi..<ref name="Vanguard60">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Committee assures on Wike’s inauguration May 29|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/committee-assures-on-wikes-inauguration-may-29/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=22 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ==
Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo.
== Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ==
ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde
. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji.
Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer
cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko.
Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999.
Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
== Haala udditgol ==
(ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii.
== Miin e innde cukko guwerneer ==
, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe.
Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore.
Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe.
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa.
== Tuugnorgal ==
<references responsive="1"></references>
7upuysbr6p06ckz7bk6nilqjm8npxtm
179501
179500
2026-07-24T10:22:10Z
Ilya Discuss
10103
179501
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol''' guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer.
Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe.
O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi
== Naajeeriya mbaylaaɗi..<ref name="Vanguard60">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Committee assures on Wike’s inauguration May 29|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/committee-assures-on-wikes-inauguration-may-29/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=22 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ==
Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Ikechukwu Nnochiri|title=May 29: FG orders Bayelsa CJ to swear in Wike as Rivers State Gov|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/may-29-fg-orders-bayelsa-cj-to-swear-in-wike-as-rivers-state-gov/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=19 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="Nation12">{{cite news|title=Supreme Court upholds Wike’s election|url=http://thenationonlineng.net/supreme-court-upholds-wikes-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=27 January 2016|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>
== Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ==
ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde
. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji.
Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer
cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko.
Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999.
Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
== Haala udditgol ==
(ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii.
== Miin e innde cukko guwerneer ==
, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe.
Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore.
Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe.
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa.
== Tuugnorgal ==
<references responsive="1"></references>
chywp7ysqzb0i5fgxq92nk7gswmc11c
179502
179501
2026-07-24T10:23:09Z
Ilya Discuss
10103
179502
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol''' guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer.
Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe.
O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi
== Naajeeriya mbaylaaɗi..<ref name="Vanguard60">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Committee assures on Wike’s inauguration May 29|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/committee-assures-on-wikes-inauguration-may-29/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=22 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ==
Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Ikechukwu Nnochiri|title=May 29: FG orders Bayelsa CJ to swear in Wike as Rivers State Gov|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/may-29-fg-orders-bayelsa-cj-to-swear-in-wike-as-rivers-state-gov/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=19 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="Nation12">{{cite news|title=Supreme Court upholds Wike’s election|url=http://thenationonlineng.net/supreme-court-upholds-wikes-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=27 January 2016|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>
== Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ==
ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde
. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji.<ref name="AIT News">{{cite news|title=Wike Inaugurates Transition, Inauguration Committees|url=http://www.aitonline.tv/post-wike_inaugurates_transition__inauguration_committees|access-date=24 September 2016|work=Africa Independent Television|date=30 April 2015}}</ref>
Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer
cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko.
Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999.
Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
== Haala udditgol ==
(ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii.
== Miin e innde cukko guwerneer ==
, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe.
Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore.
Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe.
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa.
== Tuugnorgal ==
<references responsive="1"></references>
qt4scq82wzip9j321hel12yztuoj69x
179503
179502
2026-07-24T10:24:51Z
Ilya Discuss
10103
179503
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Udditgol Ezenwo Nyesom Wike e gardagol''' guwerneer 6ɓo diiwaan Rivers waɗii ñalnde aset 29 lewru bowte hitaande 2015 to nokku biyeteeɗo Liberation to Elekahia, Port Harcourt. Kewu nguu waɗii fuɗɗoode manndaa duuɓi nay gadani ɗi Ezenwo Nyesom Wike woni guwerneer e Ipalibo Banigo woni cukko guwerneer.
Wike heɓi nasaraaku nder cuɓi guwerneer 2015, o heɓi 87,77 nder teemerre dow wooteeji yimɓe.
O hunnaama dow kuugal 185 (2) nder dookaaji lesdi
== Naajeeriya mbaylaaɗi..<ref name="Vanguard60">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|title=Committee assures on Wike’s inauguration May 29|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/committee-assures-on-wikes-inauguration-may-29/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=22 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ==
Ko adii ɗuum, Ñaawirde Toownde ndee woppiino ñaawoore Ñaawirde Toownde (Cour d’appel) nde woppi woote ɗee. Goomu udditgol Wike Goomu udditgol nguu sosaa ko e lewru abriil 2015 wondude e goomu mbayliigu. Gonnooɗo cukko hooreejo suudu sarɗiiji, Austin Opara, toɗɗaama hooreejo leydi ndi, tawi ko Jacob Beredugo woni binndoowo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Ikechukwu Nnochiri|title=May 29: FG orders Bayelsa CJ to swear in Wike as Rivers State Gov|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/may-29-fg-orders-bayelsa-cj-to-swear-in-wike-as-rivers-state-gov/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=19 May 2016|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="Nation12">{{cite news|title=Supreme Court upholds Wike’s election|url=http://thenationonlineng.net/supreme-court-upholds-wikes-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=23 September 2016|date=27 January 2016|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>
== Kewuuji ko adii udditgol ngol Jadwal timmungal kewuuji ɗii ==
ko goomu nguu holliti ɗum ñalnde 20 mee 2015 e nder yeewtere jaaynde
. Ñalnde 24 lewru nduu, juulde ekkol ko adii udditgol golle ɗee yuɓɓinaama to jumaa Anglikan St Paul’s, Garrison. Ñalnde 26 mee, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, hono Kimse Okoko, waɗii yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aztech Arcum, tiitoonde mum ko Demokaraasi e laamu moƴƴu feewde e dowla keso maayooji.<ref name="AIT News">{{cite news|title=Wike Inaugurates Transition, Inauguration Committees|url=http://www.aitonline.tv/post-wike_inaugurates_transition__inauguration_committees|access-date=24 September 2016|work=Africa Independent Television|date=30 April 2015}}</ref>
Ñalnde heen, woni ñalawma sukaaɓe, pottital fuku koyɗe kesal yuɓɓinaama to Stade Sharks. Kewuuji udditgol Kewu hunnde Ñalnde 29 mee 2015, hunnde laawɗunde Guwerneer
cuɓaaɗo Wike waɗii to Stade Liberation, to Elekahia. Artude e nokku hee, Wike taarii dingiral hee e nder otooji ngam salminde jamaanu nguu, kadi o rokki konngol jaɓɓugol makko.<ref name="Daily Post">{{cite news|author=Esther Ogenyi|title=Wike attends thanksgiving Service at Salvation Ministries in Port Harcourt|url=http://dailypost.ng/2016/01/31/wike-attends-thanksgiving-service-at-salvation-ministries-in-port-harcourt/|location=Lagos, Nigeria|access-date=26 September 2016|date=31 January 2016|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref>.<ref name="Leadership" />
Sabu ŋakkeende wonnde e biro mawɗo ñaawirdu e hooreejo suudu sarɗiiji aadaaji e nder diiwaan Rivers hedde oon sahaa, Wike hunnaama e fawaade e kuule kuulal 185 (2) doosgal leydi 1999.
Mawɗo ñaawoore leydi Bayelsa, ñaawoore Kate Abiri, waɗi hunnde laamu. Wike ɗaɓɓiriino kadi ballondiral e ballal gollotooɓe Riverian ngam artirde dowla oo e teddeendi mum ɓooyndi. Ko adii mo, Chibuike Amaechi, tawtoraaki kewu nguu no heewɓe cikkirnoo nii, kono ko e oon sahaa, o woni ko e Abuja ngam udditde hooreejo leydi ndii to Eagle Square. Haala udditgol (ƴeewndo)
== Haala udditgol ==
(ƴeewndo) Yimɓe am yiɗɓe leydi Rivers Ko e neɗɗaagal mawngal e yettoode Alla Joom baawɗe, baawɗo moƴƴinde geɗe fof, miɗo yeewtida e mon hannde. Miɗo nana miɗo lesɗina, miɗo barkini, miɗo yetta Alla, mo juuɗe mum ceniɗe e nder nguurndam am e hoolaare nde njogiɗaa e am, rokki mi fartaŋŋe wonde Guwerneer maa e nder duuɓi nay garooji ɗii.
== Miin e innde cukko guwerneer ==
, mawɗo leydi ndii, Doktoor Mrs Ipalibo Banigo, miɗo yetta on fof sabu rokkude en ndee teddungal e darnde mawnde. Rivers State hisnaama, ɓe keɓaama. Ko ñalawma keso e nder daartol men, fajiri keso ngam feewnude e artirde ngonka men giɗli e laawol hakkille. Miɗo nodda on fof e taabal banndiraagal ngam fuɗɗoode hesere. Miɗo siftina bayyinaango am wonde e woote ɗee alaa ko ŋakki e dañɓe.
Kono, Rivers State woni jaaliiɗo kadi ko noon enen fof ko en jaaltaaɓe. — Ezenwo Nyesom Wike Kewuuji caggal udditgol laamu Gomnaajo, debbo arandeejo Eberechi Wike e cukko Gomnaajo Ipalibo Banigo ɓaawo man ɓe njahi haa ministaajo kisndam ngam juulde yettoore.
Ɓe ardii e duwaawu yettoode e yettoode, ko pastoor David Ibiyeomie. Won e tedduɓe tawtoranooɓe golle ɗee ko: Patience Jonathan, Ike Ekweremadu, Uche Secondus e Olisa Metuh e woɗɓe.
Ñalnde 1 lewru juko hitaande 2015, suudu sarɗiiji leydi Rivers 8ɓo udditaa.
== Tuugnorgal ==
<references responsive="1"></references>
7xnuhpvqtbllz3kdd57as96fh988z1l
Second Wike Executive Council
0
43215
179504
2026-07-24T10:27:17Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017. Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo. Ñalnde 2..."
179504
wikitext
text/x-wiki
Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017. Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo. Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral. Gonnooɗo jaagorgal lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
25lwrmuwyozovjftqs8gom29vb3lopl
179505
179504
2026-07-24T10:28:20Z
Ilya Discuss
10103
179505
wikitext
text/x-wiki
Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017. Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo. Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral. Gonnooɗo jaagorgal lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu — — Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole — — Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi — — Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto — — Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro — — Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe — — Tuugnorgal
3jnltmuy2mw4ovsc9ufob0ph5l6e4et
179506
179505
2026-07-24T10:28:48Z
Ilya Discuss
10103
179506
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017. Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo. Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral. Gonnooɗo jaagorgal lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa. Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu — — Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole — — Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi — — Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto — — Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro — — Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe — — Tuugnorgal
srnrw6zdohtc234m33cviqst263huja
179507
179506
2026-07-24T10:31:17Z
Ilya Discuss
10103
179507
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers''' State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017.
Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo.
Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral.Gonnooɗo jaagorgal
lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa.
Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.
Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu — — Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole — — Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi — — Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto — — Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro — — Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe — —
== Tuugnorgal ==
pyp2t5rmm1cfxue0yy4or9yl7r3fdte
179508
179507
2026-07-24T10:32:09Z
Ilya Discuss
10103
179508
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers''' State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017..<ref name="Leadership">{{cite news|url=http://leadership.ng/2017/08/08/rivers-assembly-screens-confirms-14-commissioner-designates|title=Rivers Assembly Screens, Confirms 14 Commissioner-Designates|date=8 August 2017|access-date=10 August 2017|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo.
Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral.Gonnooɗo jaagorgal
lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa.
Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.
Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu — — Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole — — Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi — — Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto — — Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro — — Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe — —
== Tuugnorgal ==
8xjb3df8pfcoyx2laxit06zltgf1jes
179509
179508
2026-07-24T10:33:09Z
Ilya Discuss
10103
179509
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers''' State ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017..<ref name="Leadership">{{cite news|url=http://leadership.ng/2017/08/08/rivers-assembly-screens-confirms-14-commissioner-designates|title=Rivers Assembly Screens, Confirms 14 Commissioner-Designates|date=8 August 2017|access-date=10 August 2017|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|url=https://www.vanguardngr.com/2017/09/wike-assigns-portfolio-commissioners-19/|location=Lagos, Nigeria|title=Wike assigns portfolio to Commissioners 19|date=21 September 2017|access-date=21 September 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral.Gonnooɗo jaagorgal
lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa.
Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H.
Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe : Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu — — Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole — — Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi — — Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto — — Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro — — Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe — —
== Tuugnorgal ==
hmslhwrs6p5aqrkz55als8w1243dj8i
179535
179509
2026-07-24T11:13:01Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
179535
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State''' ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017..<ref name="Leadership">{{cite news|url=http://leadership.ng/2017/08/08/rivers-assembly-screens-confirms-14-commissioner-designates|title=Rivers Assembly Screens, Confirms 14 Commissioner-Designates|date=8 August 2017|access-date=10 August 2017|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|url=https://www.vanguardngr.com/2017/09/wike-assigns-portfolio-commissioners-19/|location=Lagos, Nigeria|title=Wike assigns portfolio to Commissioners 19|date=21 September 2017|access-date=21 September 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral.Gonnooɗo jaagorgal, lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa.Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H. Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe.
== Tuugnorgal ==
8xk65pod543cbixuvlzohi9q3e56ifc
179536
179535
2026-07-24T11:13:47Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
179536
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Diɗɗal ɗiɗaɓal Wike ngal woni diɗɗal ngal jooni ngal Rivers State''' ardii Ezenwo Nyesom Wike mo lannda Demokaraasi yimɓe. Nde fuɗɗii ƴettude mbaadi caggal nde suudu sarɗiiji jaɓi Emmanuel C. Aguma wonde Awokaa mawɗo e Komiseriyaa Ñaawooje laamu diiwaan Rivers. Ina lomtii Diiso doosɗe Wike gadano ngo fusi ñalnde 24 suwee 2017..<ref name="Leadership">{{cite news|url=http://leadership.ng/2017/08/08/rivers-assembly-screens-confirms-14-commissioner-designates|title=Rivers Assembly Screens, Confirms 14 Commissioner-Designates|date=8 August 2017|access-date=10 August 2017|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>Ina jeyaa e komisariyaaji-toɗɗaaɗi ɗii gila 8 ut 2017, komisariyaaji jeeɗiɗi gonnooɗi e Diiso doosɗe ɓennuɗo oo.<ref name="Vanguard12">{{cite news|author=Jimitota Onoyume|author-link=Jimitota Onoyume|url=https://www.vanguardngr.com/2017/09/wike-assigns-portfolio-commissioners-19/|location=Lagos, Nigeria|title=Wike assigns portfolio to Commissioners 19|date=21 September 2017|access-date=21 September 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Ñalnde 20 suwee, guwerneer Ezenwo Nyesom Wike rokkii portofoliiji komisariyaaji 19, tawi ko Emmanuel Okah woni komisariyaajo mum to bannge humpito e jokkondiral.Gonnooɗo jaagorgal, lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, Walter Ibibia, artiraama to ministeer ko feewti e yah-ngartaa.Roseline Konya jokki e golle mum gadiiɗe ɗee, hono Komiseer toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji. Fred Kpakol e Boma Iyaye e Tonye Briggs-Oniyide e Damiyete H. Miller e Ukel Oyaghiri fof ngartiraama e jaagorɗe mum en ɓennuɗe. Diiso kuuɓtodinngo
Diiso doosɗe ɗiɗaɓo ngoo ina waɗi hannde ɗeeɗoo terɗe Manndaa gardiiɗo biro oo fuɗɗiima Guwerneer Ezenwo wike 29 lewru mbooy hitaande 2015 Cukko guwerneer Ipalibo Banigo 29 Mbooy 2015 Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Emanuwel C. Aguma lewru sulyee 2017 Sekereteer laamu lesdi Kenneth Kobani lewru Juko 2015 Hooreejo gollordu Chukwuemeka ummiima e lewru suwee 2015 Hooreejo gollordu Rufus Godwins lewru sulyee 2015 Ardiiɗo (GPHCDA) Desmond Akawor lewru Juko 2015 Komiseer ndema charles nwogu suwee 2017 Komiseriyaa bidsee e peewnugol faggudu Isaac Kamalu lewru suwee 2017 Komiseriyaa hooreejo leydi e geɗe renndo Sylvanus Nwankwo lewru suwee 2017 Komiseriyaa njulaagu e njeeygu Komiseriyaa pinal e turism Tonye Briggs-Oniyide lewru suwee 2017 Komiseer Jaŋde Tamunosisi Gogo Jaja Septembre 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e ƴellitgol golle e doole Komiseriyaa ko feewti e semmbe e jawdi Komiseer ko feewti e nokkuuji Roseline Konya lewru suwee 2017 Komiseer ngalu Fred Kpakol lewru suwee 2017 Komiseriyaa cellal Princewill A. Chike lewru suwee 2017 Komiseer koɗki Chinedu Tasie lewru suwee 2017 Komiseriyaa kumpital e jokkondiral Emmanuel Okah lewru suwee 2017 Komiseer ñaawoore Emanuel C. Aguma lewru sulyee 2017 Komiseriyaa leydi e wiɗto Komisinaajo kuuɗe laamu lesdi Rodaford Long-John lewru Seeɗto 2017 Komisinaajo doole leydi Chukwu lewru suwee 2017 Komiseriyaa toppitiiɗo ko fayti e wellitaare renndo e moƴƴitingol Damiete H. Miller lewru suwee 2017 Komisinaajo kuuɗe keertiiɗe Emeka Onowu lewru suwee 2017 Komiseer dingiral Boma Iyaye lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa Walter Ibibia lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare wuro Komisinaajo ko feewti e ndiyam e ƴellitaare ladde Kaniye Ebeku lewru suwee 2017 Komiseriyaa ko feewti e rewɓe Ukel Oyaghiri lewru suwee 2017 Komiseer golle Dum Dekor lewru suwee 2017 Komiseriyaa ƴellitaare sukaaɓe.
== Himobe ==
nz5scu8r7cxz9op2lteps2qytbbxaek
Timeline of the Nyesom Wike governorship
0
43216
179510
2026-07-24T10:37:24Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Ko ɗoo woni limngal guwerneer Ezenwo Nyesom Wike, anndiraaɗo kadi laamu Wike, gila nde o heɓi laamu guwerneer diiwaan Rivers ñalnde 29 lewru Mbooy 2015 haa ñalnde 29 lewru Mbooy 2023. 2015 Mee – Ut 29 mee – Wike huniima wonde guwerneer 6ɓo e nder diiwaan Rivers ; ina yettina haala. Ko adii fof, guwerneer Wike toɗɗiima hooreejo ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu aadaaji, yamiri ñaawirdu dowri yo fuɗɗo golle mum, o artiri jannginooɓe ɓe ndartinaama to duɗal ja..."
179510
wikitext
text/x-wiki
Ko ɗoo woni limngal guwerneer Ezenwo Nyesom Wike, anndiraaɗo kadi laamu Wike, gila nde o heɓi laamu guwerneer diiwaan Rivers ñalnde 29 lewru Mbooy 2015 haa ñalnde 29 lewru Mbooy 2023. 2015 Mee – Ut 29 mee – Wike huniima wonde guwerneer 6ɓo e nder diiwaan Rivers ; ina yettina haala. Ko adii fof, guwerneer Wike toɗɗiima hooreejo ñaawirdu, hooreejo ñaawirdu aadaaji, yamiri ñaawirdu dowri yo fuɗɗo golle mum, o artiri jannginooɓe ɓe ndartinaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal. 30 mee – Natal feeñii e internet guwerneer Wike e ɓesngu mum. 31 lewru Mbooy – Juulde yettoode Guwerneer Wike waɗaama. Governor hollitii wonde njuɓɓudi laamu ɓennundi ndii bonnii galle laamu ngu. 1 lewru juko – Guwerneer Wike yaltini bayyinaango jeytaare kaalis ngam Ñaawirde, udditi suudu sarɗiiji 8th Rivers State. 2 lewru juko – Governor Wike anndini anniyaaji ngam timmingo suudu janngirde mawnde nde ganndal e karallaagal. O noddi denndaangal Sekereteeruuji duumiiɗi ɗii ngam rokkude heen hiisa e njaruuji ɓennuɗi. 5 lewru juko – Kenneth Kobani toɗɗaama hooreejo laamu lesdi, Chukwuemeka Woke toɗɗaama hooreejo konu. Felix A. Obuah, hooreejo lannda demokaraasi yimɓe lesdi Rivers, hoosi kuuɗe ɗen. Toɗɗagol Gomnaajo on komisina'en nayi e wasiyaaji teeŋtuɗi jeeɗiɗi heɓata tabitinki suudu ndu'u. 8 lewru juko – Governor Wike heɓi yamiroore diga suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers ngam wurtinki denndaangal terɗe Komitiiru woote jeytaare e Komisiyoŋ kuugal kiitaaji. 11 lewru Juko – Suudu Assemblée State Rivers hokki ɗaɓɓaande Governor Wike ngam nyaamdu ₦10 miliyaar (ko yotti $50,276,600) ngam heɓugo ceede ngam heɓugo kuuɗe ɓamtaare mawɗe nder jiha kan. Governor Wike hollitii kadi darnde mum ngam dartinde njoɓdiiji keewɗi. 12 lewru juko – Guwerneer Wike waɗii hunnde laamu e toɗɗaaɓe mum gadani. Ina jeyaa e maɓɓe Kenneth Kobani, binndoowo laamu leydi ndii, Chukwuemeka Woke, hooreejo gollordu, Emmanuel C. Aguma, jaagorgal ko feewti e kaalis e Fred Kpakol, komisinaajo kaalis. Woɗɓe ko Emmanuel Okah, komisariyaajo koɗki, Onimim Jacks, komisariyaajo ndema, e Sir. Opunabo Inko-Tariah, jaagorgal keeringal to bannge jaayndeeji e jaayndeeji. 15 lewru juko – Guwerneer Wike fusi denndaangal juɓɓule parastatal e gollorɗe so wonaa njuɓɓudi njuɓɓudi laamu Rivers e njuɓɓudi ƴellitaare wuro mawngo Port Harcourt. Kontrakteruuji laabi to Port Harcourt ina keɓa yamiroore ummoraade e Guwerneer ngam artirde nokkuuji ɗii e timminde denndaangal eɓɓooji ɗi ɓe ngoppi ɗii.
4c6nnjd4nqrzqzzmdga9g10jepjp8zb
179511
179510
2026-07-24T10:41:56Z
Ilya Discuss
10103
179511
wikitext
text/x-wiki
Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197 (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en. Ardii ɗum ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State. Bindi Terɗe ɗee fof ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum. Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka. Doole e golle Feccere ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en. Ƴeew kadi Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers Tuugnorgal
0ae69rp543jtjo4ybqo2fqf28rv41jw
179512
179511
2026-07-24T10:42:43Z
Ilya Discuss
10103
179512
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197 (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en. Ardii ɗum ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State. Bindi Terɗe ɗee fof ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum. Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka. Doole e golle Feccere ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en. Ƴeew kadi Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers Tuugnorgal
6d2vspypuoz8dinetlj0pl5lbl19154
179513
179512
2026-07-24T10:45:02Z
Ilya Discuss
10103
179513
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197 (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State.
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
izgnuuww6lys22poot4qy0ezd8as1jr
179514
179513
2026-07-24T10:45:42Z
Ilya Discuss
10103
179514
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State.
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
1e0rrl0oy8ycd1e1iqatv0eqicnwfpn
179515
179514
2026-07-24T10:46:44Z
Ilya Discuss
10103
179515
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State.
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
ckbdu8uy77e1c94ado3ray7jrqtmz71
179516
179515
2026-07-24T10:50:36Z
Ilya Discuss
10103
179516
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State...<ref>{{cite news|last1=Nengia|first1=Kevin|title=Wike Demands Financial Record From Perm Secs …Orders Banks Not To Grant Loans To LGCs, MDAs|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/06/03/wike-demands-financial-record-from-perm-secs-orders-banks-not-to-grant-loans-to-lgcs-mdas/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=3 June 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>.<ref name="leadership1">{{cite news|last1=Onukwugha|first1=Anayo|title=Wike's Many Challenges|url=http://leadership.ng/news/440552/rivers-wikes-many-challenges|access-date=21 June 2015|date=15 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=WIke swears in Rivers SSG, 4 Commissioners, others|url=http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614010747/http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|url-status=usurped|archive-date=June 14, 2015|access-date=26 June 2015|date=13 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
0lfyi47eu4gptybrazndeq0rzdypwt1
179517
179516
2026-07-24T10:53:03Z
Ilya Discuss
10103
179517
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State...<ref>{{cite news|last1=Nengia|first1=Kevin|title=Wike Demands Financial Record From Perm Secs …Orders Banks Not To Grant Loans To LGCs, MDAs|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/06/03/wike-demands-financial-record-from-perm-secs-orders-banks-not-to-grant-loans-to-lgcs-mdas/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=3 June 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>.<ref name="leadership1">{{cite news|last1=Onukwugha|first1=Anayo|title=Wike's Many Challenges|url=http://leadership.ng/news/440552/rivers-wikes-many-challenges|access-date=21 June 2015|date=15 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=WIke swears in Rivers SSG, 4 Commissioners, others|url=http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614010747/http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|url-status=usurped|archive-date=June 14, 2015|access-date=26 June 2015|date=13 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=2016 Olympics: Rivers State to host qualifying matches|url=http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702072234/http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|url-status=usurped|archive-date=July 2, 2015|access-date=27 June 2015|date=27 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum en.
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
rgdt2ggoqj8ytfvo7lf1xeytc47dven
179520
179517
2026-07-24T10:56:18Z
Ilya Discuss
10103
179520
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State...<ref>{{cite news|last1=Nengia|first1=Kevin|title=Wike Demands Financial Record From Perm Secs …Orders Banks Not To Grant Loans To LGCs, MDAs|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/06/03/wike-demands-financial-record-from-perm-secs-orders-banks-not-to-grant-loans-to-lgcs-mdas/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=3 June 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>.<ref name="leadership1">{{cite news|last1=Onukwugha|first1=Anayo|title=Wike's Many Challenges|url=http://leadership.ng/news/440552/rivers-wikes-many-challenges|access-date=21 June 2015|date=15 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=WIke swears in Rivers SSG, 4 Commissioners, others|url=http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614010747/http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|url-status=usurped|archive-date=June 14, 2015|access-date=26 June 2015|date=13 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=2016 Olympics: Rivers State to host qualifying matches|url=http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702072234/http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|url-status=usurped|archive-date=July 2, 2015|access-date=27 June 2015|date=27 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum e.<ref>{{cite news|title=Wike to support Navy for effective security of Rivers State waterways|url=http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215427/http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=14 August 2014}}</ref><ref>{{cite news|last1=Chinwo|first1=Ernest|title=Wike: Why We Embarked on Massive Infrastructural Development|url=http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|access-date=16 August 2015|date=15 August 2015|location=Port Harcourt|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011215307/http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|archive-date=11 October 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>i.<ref>{{cite news|title=Wike urges traditional rulers to work towards legacies of peace and honesty|url=http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304192646/http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=15 August 2015}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Wike Sacks IAUOE VC|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/08/21/wike-sacks-iauoe-vc/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=3 September 2015|date=21 August 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
5v3momow0guo9zsdjv9w88tba7c70f5
179529
179520
2026-07-24T11:04:00Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
179529
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State...<ref>{{cite news|last1=Nengia|first1=Kevin|title=Wike Demands Financial Record From Perm Secs …Orders Banks Not To Grant Loans To LGCs, MDAs|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/06/03/wike-demands-financial-record-from-perm-secs-orders-banks-not-to-grant-loans-to-lgcs-mdas/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=3 June 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>.<ref name="leadership1">{{cite news|last1=Onukwugha|first1=Anayo|title=Wike's Many Challenges|url=http://leadership.ng/news/440552/rivers-wikes-many-challenges|access-date=21 June 2015|date=15 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=WIke swears in Rivers SSG, 4 Commissioners, others|url=http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614010747/http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|url-status=usurped|archive-date=June 14, 2015|access-date=26 June 2015|date=13 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=2016 Olympics: Rivers State to host qualifying matches|url=http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702072234/http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|url-status=usurped|archive-date=July 2, 2015|access-date=27 June 2015|date=27 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum e.<ref>{{cite news|title=Wike to support Navy for effective security of Rivers State waterways|url=http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215427/http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=14 August 2014}}</ref><ref>{{cite news|last1=Chinwo|first1=Ernest|title=Wike: Why We Embarked on Massive Infrastructural Development|url=http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|access-date=16 August 2015|date=15 August 2015|location=Port Harcourt|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011215307/http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|archive-date=11 October 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>i.<ref>{{cite news|title=Wike urges traditional rulers to work towards legacies of peace and honesty|url=http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304192646/http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=15 August 2015}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Wike Sacks IAUOE VC|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/08/21/wike-sacks-iauoe-vc/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=3 September 2015|date=21 August 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Himobe==
5p84q81l9b1gxgsuippjbg4ijvevkco
179532
179529
2026-07-24T11:05:48Z
Fulani215
7983
/* Bindi Terɗe ɗee fof */ fixed typo
179532
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Komisiyoŋ gollordu ñaawoore leydi Rivers sosaa e nder kuulal 197''' (1) (c) doosgal leydi 1999 ko fedde toppitiinde golle jowitiiɗe e toɗɗagol, diisnondiral e ƴellitgol ofiseeji ñaawoore leydi Rivers e gollotooɓe ballondiral mum en.<ref>{{cite news|title=Rivers: Wike Takes Over …Vows To Fight Insecurity, Promote Business|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/rivers-wike-takes-over-vows-to-fight-insecurity-promote-business/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Wike reinstates sacked lecturers, appoints Chief Judge|url=http://www.vanguardngr.com/2015/05/wike-reinstates-sacked-lecturers-appoints-chief-judge/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Ardii ɗum ==
ko mawɗo ñaawirde toownde leydi Rivers State...<ref>{{cite news|last1=Nengia|first1=Kevin|title=Wike Demands Financial Record From Perm Secs …Orders Banks Not To Grant Loans To LGCs, MDAs|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/06/03/wike-demands-financial-record-from-perm-secs-orders-banks-not-to-grant-loans-to-lgcs-mdas/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=21 June 2015|date=3 June 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>.<ref name="leadership1">{{cite news|last1=Onukwugha|first1=Anayo|title=Wike's Many Challenges|url=http://leadership.ng/news/440552/rivers-wikes-many-challenges|access-date=21 June 2015|date=15 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=WIke swears in Rivers SSG, 4 Commissioners, others|url=http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614010747/http://nationalmirroronline.net/new/wike-swears-in-rivers-ssg-4-commissioners-others/|url-status=usurped|archive-date=June 14, 2015|access-date=26 June 2015|date=13 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Bindi Terɗe ɗee fof ==
ko guwerneer diiwaan Rivers toɗɗata, tawa ko suudu sarɗiiji diiwaan Rivers tabitinta ɗum makko.
== Komisariyaa toppitiiɗo ==
ko fayti e ñaawoore ina waɗi : Mawɗo Ñaawirde, hono Hooreejo ; Jaagorgal men ko feewti e ñaawoore Hooreejo Ñaawirde Kuuge Adunaare Ɗiɗi gollotooɓe e sariya Yimɓe ɗiɗo woɗɓe, ɓe e miijo Guwerneer oo, ko ɓe nuunɗal mo naamnaaka.<ref>{{cite news|last1=Naku|first1=Dennis|title=2016 Olympics: Rivers State to host qualifying matches|url=http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702072234/http://nationalmirroronline.net/new/2016-olympics-rivers-to-host-qualifying-matches/|url-status=usurped|archive-date=July 2, 2015|access-date=27 June 2015|date=27 June 2015|newspaper=[[National Mirror]]}}</ref>
== Doole e golle Feccere ==
ɗiɗmere, limre tataɓere doosgal leydi 1999 ina rokka Komiseer toppitiiɗo ko fayti e ñaawoore mbaawka wasiyaade e waɗde wasiyaaji feewde e Diiso Ñaawirde Ngenndiire (NJC) ko fayti e toɗɗagol, diisnondiral e ittugol ofiseeji ñaawoore kam e gollotooɓe wallitooɓe ɗum e.<ref>{{cite news|title=Wike to support Navy for effective security of Rivers State waterways|url=http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215427/http://scannewsnigeria.com/featured-post/wike-to-support-navy-for-effective-security-of-rivers-waterways/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=14 August 2014}}</ref><ref>{{cite news|last1=Chinwo|first1=Ernest|title=Wike: Why We Embarked on Massive Infrastructural Development|url=http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|access-date=16 August 2015|date=15 August 2015|location=Port Harcourt|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011215307/http://www.thisdaylive.com/articles/wike-why-we-embarked-on-massive-infrastructural-development/217500/|archive-date=11 October 2015|newspaper=[[This Day]]}}</ref>i.<ref>{{cite news|title=Wike urges traditional rulers to work towards legacies of peace and honesty|url=http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304192646/http://scannewsnigeria.com/news/wike-urges-traditional-rulers-to-work-towards-legacies-of-peace-and-honesty/|url-status=usurped|archive-date=March 4, 2016|access-date=16 August 2015|work=Scan News|date=15 August 2015}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Wike Sacks IAUOE VC|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/08/21/wike-sacks-iauoe-vc/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=3 September 2015|date=21 August 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol gollorɗe laamu leydi Rivers Ñaawirde dowla Rivers
== Himobe==
77rm44airo0hi0zpfhqwi6s20qz9plw
Christy Nwankwo
0
43217
179521
2026-07-24T10:59:15Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Christina Nwankwo (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu. Tuugnorgal"
179521
wikitext
text/x-wiki
Christina Nwankwo (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu. Tuugnorgal
dauqexyvjeq4a1zromks1so31wot4fw
179523
179521
2026-07-24T10:59:40Z
Ilya Discuss
10103
179523
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Christina Nwankwo (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu. Tuugnorgal
loxhbe7jr5qn6zzsbu86dj35a21eb1w
179524
179523
2026-07-24T11:00:33Z
Ilya Discuss
10103
179524
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Christina Nwankwo''' (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu.
== Tuugnorgal ==
aqu8fmu7t3991ubw0zqef8v0t1j2mup
179527
179524
2026-07-24T11:01:50Z
Ilya Discuss
10103
179527
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Christina Nwankwo''' (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu.<ref name="Network300">{{cite news|url=https://www.nationalnetworkonline.com/vol13no17/Gov.WikeSwears.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Gov. Wike Swears In substantive President Customary Court Of Appeal|date=25 April 2015|access-date=3 July 2017|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}{{Dead link|date=July 2020|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Tuugnorgal ==
qrqxpxyzieandydictr1hdf8z7mpt5n
179528
179527
2026-07-24T11:02:57Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
179528
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Christina Nwankwo''' (jibinaa ko Gabriel; jibinaa ko ñalnde 30 ut 1968), ganndiraaɗo kadi e golle mum, ko ñaawoowo to diiwaan Rivers, leydi Nijeer. Gila 25 abriil 2016, ko kanko woni hooreejo suudu sarɗiiji leydi Rivers. Gila 2015 haa o toɗɗaa e golle makko, o woniino hooreejo ñaawirdu nduu, o ƴetti golle ɗee e juuɗe Peter Agumagu.<ref name="Network300">{{cite news|url=https://www.nationalnetworkonline.com/vol13no17/Gov.WikeSwears.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=Gov. Wike Swears In substantive President Customary Court Of Appeal|date=25 April 2015|access-date=3 July 2017|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}{{Dead link|date=July 2020|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Himobe ==
aprcrj8goswylyx9fd8o4siupxlq3uh
Daisy W. Okocha
0
43218
179530
2026-07-24T11:04:10Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Daisy Wotube OkochaListenR (jibinaa ko 15 lewru Yarkomaa 1951) ko ñaawoowo leydi Naajeeriya, o woniino ñaawoowo mawɗo 7ɓo e nder diiwaan Rivers, kadi ko kanko woni hooreejo ñaawirdu toowndu diiwaan oo, e komisiyoŋ kuugal ñaawoore. O toɗɗaama e biro oo ko guwerneer Ezenwo Wike ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2016, 2016. e jogaade ɗum haa o arti e golle makko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2016. O wonnoo kadi ko hooreejo ñaawirdu e nder golle gardiiɗo leydi ndii hade..."
179530
wikitext
text/x-wiki
Daisy Wotube OkochaListenR (jibinaa ko 15 lewru Yarkomaa 1951) ko ñaawoowo leydi Naajeeriya, o woniino ñaawoowo mawɗo 7ɓo e nder diiwaan Rivers, kadi ko kanko woni hooreejo ñaawirdu toowndu diiwaan oo, e komisiyoŋ kuugal ñaawoore. O toɗɗaama e biro oo ko guwerneer Ezenwo Wike ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2016, 2016. e jogaade ɗum haa o arti e golle makko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2016. O wonnoo kadi ko hooreejo ñaawirdu e nder golle gardiiɗo leydi ndii hade makko heɓde toɗɗagol ngol. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Okocha jibinaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1951 to Obio-Akpor, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e leñol Ikwerre. Baaba makko, Jonathan Okocha, ko gonnooɗo komisariyaajo polis, yumma makko, Helen Nonyelum Okocha, ko cateroowo. Daisy heɓi LL.B mum. (Hons.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e hitaande 1978. Hitaande rewtunde ndee, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1979, o naati e ñaawirdu. O jogii kadi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge diine, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Biibal Kerecee’en (RCBC). Golle ñaawoore E hitaande 1981, Okocha naati e Ñaawirde to leydi mum Rivers State. O fuɗɗii golle ko e Magistrate Grade I yahde dow rewrude e darnde ñaawirɗe ceertuɗe. E hitaande 1991, o toɗɗaa e Ñaawirde Toownde, o woniino hooreejo ñaawirdu to diiwaan Port Harcourt. O suɓaama ngam lomtaade Iche Ndu e gardagol hooreejo ñaawirdu e hitaande 2013. Hay so tawii ko Diiso Ñaawirde Ngenndiire wasiyii ɗum, guwerneer ndeen Chibuike Amaechi salii toɗɗaade mo. E wiyde makko, o fotaani lomtaade CJ pentiiɗo, tee diiso ngoo suɓii mo ko ɓuri heewde ko e nafoore makko. E lewru Juko hitaande 2015, e les njiimaandi kesiri ndi Ezenwo Wike, Okocha hunnaama haa jooni ngam wonde hooreejo ñaawirdu to diiwaan Rivers. Ko kanko woni debbo gadano jogaade ndeeɗoo darnde, nde tawnoo ko kanko woni ñaawoowo ɓurɗo mawnude e ñaawirdu toowndu to NJC. Okocha ko ardiiɗo kaalis fedde ngenndiire rewɓe ñaawooɓe Naajeeriya, tergal gonngal e nder fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe Rivers State, tergal gonngal e fedde Commonwealth Magistrates e ñaawooɓe, tergal jooni, Fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe. Darnde woɗnde jogaande Magistrat mawɗo kalfinaaɗo Ñaawirde Sukaaɓe fotde duuɓi 3 Sekereteer ɓooyɗo, hooreejo ɓooyɗo fedde Magistrateeji leydi Najeriya Cukko hooreejo leydi Naajeeriya ɓennuɗo Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Ñaawirde Dowla Rivers Tuugnorgal
jhji24ybfkgucn0xjmbivtikn8blki6
179531
179530
2026-07-24T11:04:37Z
Ilya Discuss
10103
179531
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Daisy Wotube OkochaListenR (jibinaa ko 15 lewru Yarkomaa 1951) ko ñaawoowo leydi Naajeeriya, o woniino ñaawoowo mawɗo 7ɓo e nder diiwaan Rivers, kadi ko kanko woni hooreejo ñaawirdu toowndu diiwaan oo, e komisiyoŋ kuugal ñaawoore. O toɗɗaama e biro oo ko guwerneer Ezenwo Wike ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2016, 2016. e jogaade ɗum haa o arti e golle makko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2016. O wonnoo kadi ko hooreejo ñaawirdu e nder golle gardiiɗo leydi ndii hade makko heɓde toɗɗagol ngol. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Okocha jibinaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1951 to Obio-Akpor, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e leñol Ikwerre. Baaba makko, Jonathan Okocha, ko gonnooɗo komisariyaajo polis, yumma makko, Helen Nonyelum Okocha, ko cateroowo. Daisy heɓi LL.B mum. (Hons.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e hitaande 1978. Hitaande rewtunde ndee, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1979, o naati e ñaawirdu. O jogii kadi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge diine, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Biibal Kerecee’en (RCBC). Golle ñaawoore E hitaande 1981, Okocha naati e Ñaawirde to leydi mum Rivers State. O fuɗɗii golle ko e Magistrate Grade I yahde dow rewrude e darnde ñaawirɗe ceertuɗe. E hitaande 1991, o toɗɗaa e Ñaawirde Toownde, o woniino hooreejo ñaawirdu to diiwaan Port Harcourt. O suɓaama ngam lomtaade Iche Ndu e gardagol hooreejo ñaawirdu e hitaande 2013. Hay so tawii ko Diiso Ñaawirde Ngenndiire wasiyii ɗum, guwerneer ndeen Chibuike Amaechi salii toɗɗaade mo. E wiyde makko, o fotaani lomtaade CJ pentiiɗo, tee diiso ngoo suɓii mo ko ɓuri heewde ko e nafoore makko. E lewru Juko hitaande 2015, e les njiimaandi kesiri ndi Ezenwo Wike, Okocha hunnaama haa jooni ngam wonde hooreejo ñaawirdu to diiwaan Rivers. Ko kanko woni debbo gadano jogaade ndeeɗoo darnde, nde tawnoo ko kanko woni ñaawoowo ɓurɗo mawnude e ñaawirdu toowndu to NJC. Okocha ko ardiiɗo kaalis fedde ngenndiire rewɓe ñaawooɓe Naajeeriya, tergal gonngal e nder fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe Rivers State, tergal gonngal e fedde Commonwealth Magistrates e ñaawooɓe, tergal jooni, Fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe. Darnde woɗnde jogaande Magistrat mawɗo kalfinaaɗo Ñaawirde Sukaaɓe fotde duuɓi 3 Sekereteer ɓooyɗo, hooreejo ɓooyɗo fedde Magistrateeji leydi Najeriya Cukko hooreejo leydi Naajeeriya ɓennuɗo Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Ñaawirde Dowla Rivers Tuugnorgal
plpxc3fnuxvdj1neszrrux3vxpnzpzp
179533
179531
2026-07-24T11:07:05Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
179533
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisy Wotube OkochaListenR''' (jibinaa ko 15 lewru Yarkomaa 1951) ko ñaawoowo leydi Naajeeriya, o woniino ñaawoowo mawɗo 7ɓo e nder diiwaan Rivers, kadi ko kanko woni hooreejo ñaawirdu toowndu diiwaan oo, e komisiyoŋ kuugal ñaawoore. O toɗɗaama e biro oo ko guwerneer Ezenwo Wike ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2016, 2016. e jogaade ɗum haa o arti e golle makko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2016. O wonnoo kadi ko hooreejo ñaawirdu e nder golle gardiiɗo leydi ndii hade makko heɓde toɗɗagol ngol. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Okocha jibinaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1951 to Obio-Akpor, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e leñol Ikwerre. Baaba makko, Jonathan Okocha, ko gonnooɗo komisariyaajo polis, yumma makko, Helen Nonyelum Okocha, ko cateroowo. Daisy heɓi LL.B mum. (Hons.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e hitaande 1978. Hitaande rewtunde ndee, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1979, o naati e ñaawirdu. O jogii kadi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge diine, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Biibal Kerecee’en (RCBC). Golle ñaawoore E hitaande 1981, Okocha naati e Ñaawirde to leydi mum Rivers State. O fuɗɗii golle ko e Magistrate Grade I yahde dow rewrude e darnde ñaawirɗe ceertuɗe. E hitaande 1991, o toɗɗaa e Ñaawirde Toownde, o woniino hooreejo ñaawirdu to diiwaan Port Harcourt. O suɓaama ngam lomtaade Iche Ndu e gardagol hooreejo ñaawirdu e hitaande 2013. Hay so tawii ko Diiso Ñaawirde Ngenndiire wasiyii ɗum, guwerneer ndeen Chibuike Amaechi salii toɗɗaade mo. E wiyde makko, o fotaani lomtaade CJ pentiiɗo, tee diiso ngoo suɓii mo ko ɓuri heewde ko e nafoore makko. E lewru Juko hitaande 2015, e les njiimaandi kesiri ndi Ezenwo Wike, Okocha hunnaama haa jooni ngam wonde hooreejo ñaawirdu to diiwaan Rivers. Ko kanko woni debbo gadano jogaade ndeeɗoo darnde, nde tawnoo ko kanko woni ñaawoowo ɓurɗo mawnude e ñaawirdu toowndu to NJC. Okocha ko ardiiɗo kaalis fedde ngenndiire rewɓe ñaawooɓe Naajeeriya, tergal gonngal e nder fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe Rivers State, tergal gonngal e fedde Commonwealth Magistrates e ñaawooɓe, tergal jooni, Fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe. Darnde woɗnde jogaande Magistrat mawɗo kalfinaaɗo Ñaawirde Sukaaɓe fotde duuɓi 3 Sekereteer ɓooyɗo, hooreejo ɓooyɗo fedde Magistrateeji leydi Najeriya Cukko hooreejo leydi Naajeeriya ɓennuɗo Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Ñaawirde Dowla Rivers Tuugnorgal
5zvaoq7fgex19h2xilrsfhynpupl9el
179534
179533
2026-07-24T11:07:58Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
179534
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisy Wotube OkochaListenR''' (jibinaa ko 15 lewru Yarkomaa 1951) ko ñaawoowo leydi [[Naajeeriya]], o woniino ñaawoowo mawɗo 7ɓo e nder diiwaan Rivers, kadi ko kanko woni hooreejo ñaawirdu toowndu diiwaan oo, e komisiyoŋ kuugal ñaawoore. O toɗɗaama e biro oo ko guwerneer Ezenwo Wike ñalnde 4 lewru Yarkomaa 2016, 2016. e jogaade ɗum haa o arti e golle makko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2016. O wonnoo kadi ko hooreejo ñaawirdu e nder golle gardiiɗo leydi ndii hade makko heɓde toɗɗagol ngol. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Okocha jibinaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1951 to Obio-Akpor, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer.
O jeyaa ko e leñol Ikwerre. Baaba makko, Jonathan Okocha, ko gonnooɗo komisariyaajo polis, yumma makko, Helen Nonyelum Okocha, ko cateroowo. Daisy heɓi LL.B mum. (Hons.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e hitaande 1978. Hitaande rewtunde ndee, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1979, o naati e ñaawirdu. O jogii kadi dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge diine, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Biibal Kerecee’en (RCBC). Golle ñaawoore E hitaande 1981, Okocha naati e Ñaawirde to leydi mum Rivers State. O fuɗɗii golle ko e Magistrate Grade I yahde dow rewrude e darnde ñaawirɗe ceertuɗe. E hitaande 1991, o toɗɗaa e Ñaawirde Toownde, o woniino hooreejo ñaawirdu to diiwaan Port Harcourt. O suɓaama ngam lomtaade Iche Ndu e gardagol hooreejo ñaawirdu e hitaande 2013. Hay so tawii ko Diiso Ñaawirde Ngenndiire wasiyii ɗum, guwerneer ndeen Chibuike Amaechi salii toɗɗaade mo. E wiyde makko, o fotaani lomtaade CJ pentiiɗo, tee diiso ngoo suɓii mo ko ɓuri heewde ko e nafoore makko. E lewru Juko hitaande 2015, e les njiimaandi kesiri ndi Ezenwo Wike, Okocha hunnaama haa jooni ngam wonde hooreejo ñaawirdu to diiwaan Rivers. Ko kanko woni debbo gadano jogaade ndeeɗoo darnde, nde tawnoo ko kanko woni ñaawoowo ɓurɗo mawnude e ñaawirdu toowndu to NJC. Okocha ko ardiiɗo kaalis fedde ngenndiire rewɓe ñaawooɓe Naajeeriya, tergal gonngal e nder fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe Rivers State, tergal gonngal e fedde Commonwealth Magistrates e ñaawooɓe, tergal jooni, Fedde winndereyankoore rewɓe ñaawooɓe. Darnde woɗnde jogaande Magistrat mawɗo kalfinaaɗo Ñaawirde Sukaaɓe fotde duuɓi 3 Sekereteer ɓooyɗo, hooreejo ɓooyɗo fedde Magistrateeji leydi Najeriya Cukko hooreejo leydi Naajeeriya ɓennuɗo Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Ñaawirde Dowla Rivers Tuugnorgal
l6dajypbne28m1ke911kv6c13v4mwdy