Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Wikipedia talk:Damugal renndo 5 3524 179700 178227 2026-07-26T08:25:07Z De-Invincible 7477 /* Admin request */ 179700 wikitext text/x-wiki == Usi[[commons:Special:MyLanguage/Commons:Upload Wizard|UploadWizard]] for uploads == [[Image:Commons-logo.svg|right|220px|alt=Wikimedia Commons logo]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello! It was noted that on this wiki you have [[Special:Statistics|less than 10 local files]]. Presumably, you therefore don't have interest nor energies to have [[commons:Category:Licensing templates|hundreds templates]] with the [[mw:Multimedia/Media Viewer/Template compatibility|now required HTML]], even less a local [[m:EDP|EDP]]. However, this means that users here will experience a mostly broken and/or [[wmf:Resolution:Licensing policy|illegal]] uploading. I propose to * '''have [[Special:Upload|local upload]] [[commons:Commons:Turning off local uploads|restricted]]''' to the "{{int:group-sysop}}" group (for emergency uploads) and * the '''sidebar point to [[commons:Special:UploadWizard]]''', so that you can avoid local maintenance and all users can have a functioning, easy upload interface [[translatewiki:Special:Translate/ext-uploadwizard|in their own language]]. All registered users can upload on Commons and [[Special:ListFiles|existing files]] will not be affected. I'll get this done in one week from now. # If you disagree with the proposal, just [[m:User:Nemo bis/Unused local uploads|remove your wiki from the list]]. # To make the UploadWizard even better, please tell your experience and ideas on [[commons:Commons:Upload Wizard feedback]]. [[m:User:Nemo_bis|Nemo]] 19 Duujal 2014 à 20:38 (UTC) </div> <!-- Message envoyé par User:Nemo bis@metawiki en utilisant la liste à http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User_talk:Nemo_bis/Unused_local_uploads&oldid=8578536 --> == Pulaagu, Islaam e Ganndal: Daarto Seyhu Usmaan Ɓiy Foodiyo == Sayku Usmaan Ɓiy Foodiyo ko gooto e mujaddid en ɓurɓe teskeede e nder daartol Islaam haa ɓuri teeŋtude noon e nder ɓaleeri Afrik. Dan fodio (firti ko ɓiy Foodiyo e hawsankoore) hono no o ɓuri lollirde, ko Pullo jeyaaɗo to leydi Hawsa. Ceerno Maamuudu Jah mo Pete (Fuuta Tooro) ene wiya ko o Demdemo (yettoode makko ko Dem) kadi iwdi makko ko Jamaa-Alwaali, diiwan Tooro e nder leydi Fuuta Tooro.Hayso ɗuum laatiima ne, tawat ɓe perii ummaade Fuuta fayde leydi Hawsa gila e yontaaji keewɗi. H.A.S. Johnston e nder deftere mum The Fulani Empire of Sokoto ene hollira heen doggol asko maɓɓe hono no ɓe mbinndiri ɗum ni, tuggude e Muusa Jokollo taaniiɓe gadiiɗo arde Birnin Konni e nder leydi Hawsa o haa yettii Muhammadu Foodiyo baaba mum Seyku Usman, taaniraaɓe sappo ene e hakkude he. Tuugnaade e ngoon asko Johnston ene qiimoo gargol lenyol Dan Fodio en e nder leydi Hawsa gila e hitaande 1450. Kanko Johnston o beydi heen haa jooni “ Ko ɗoon ɓe ngonno nde Konu Askiya honi bannge hiirnaage leydi Hawsa, e ɓe tawaa ƴellitagol e jangol laamu Muhammadu Kanta ndaɓɓu balɗe, ɓe nanii kabaaru wonde konu Jukun en nana darii e damal Katsina kadi ɓe ceediima fusgo laamu Zamfara.”  Ko ɓuri faayodin’de ni e jarde teskaade’ o wiy kanko Johnston, “ko kamɓe Fulɓe Toorankaawa (Toorooɓe) en ɓee ngadii Goobiraawa en, hono Hawsankeeɓe askitinteeɓe e nokku he ɓe, hoɗde e nder diiwaan he.” Kala ko waawi heen won’de kam, daartol nguurndam Seyku Usman ɓiy Foodiyo ene aywina daartol Islaam e nder Ɓaleeri Afrik kala, haa ɓuri teeŋtude noon e daartol lenyol Fulɓe ngol ɓe o jeeyaa e nder mum en ngol.  Islaam e nder Ɓaleeri Afrik Fulɓe ene njeyaa e lenyɗi Hiirnaange Afrik gadiiɗi naatde e nder diine Islaam. Daartiyankooɓe Arabeeɓe ko wayno Al Bakri, Al-Idriisi walla Ibnu Batuuta en fof ene ceedo jaajgol Islaam e nder Fuuta Tooro (Takrur) gila e teemedannde 11ɓre. Pergol Fulɓe aynaaɓe heewɓe ummaade Fuuta Tooro fayde fuɗnaange e naatondiral maɓɓe toon e lenyɗi goɗɗi Afriknaaji juulɓe, ko wayno Manndiŋkeeɓe e Hawsankeeɓe, ɓeydiima tiiɗtindeɓe e nder Islaam e saanga nde yoga e maɓɓe mbaɗti hoɗde e wuurde nguurndam saareyeejam. Nde tawnoo diine e pinal Islaam ko kanum ɓurnoo battinde e yiytinaade e nder saareeji Bilad as-Sudaan.   Bilaad as-Sudaan, hono no daartiyankeeɓe Islaamyankeeɓe adanɓe ɓe noddiratnoo ɓaleeri Afrik ni, ko cirfol worgo sahara tuggude e Maayo Atlantik to banngo hiirnaange haa yettii Mayo Woɗewo to bannge fuɗnaange. Wiyaama Islaam fuɗɗiima naatde e nder diiwaan he gila e teemedannde 8ɓre. Ko adii nde Islaam naatata e ɓaleeri Afrik, taw jokkondiral ene woodno hakkunde mum e  Afrik Bannge-rewo, rewrude e lappi njulaagu Taƴcugol Sahara (Trans-saharien). Julaaɓe ummotonooɓe rewo ɓee ene ngaddatnoo njulaari mum en, ndi ngannduɗaa ene tawetenoo heen ndenndaangal geɗe peewnetenooɗe e diiwaan Mediteraani haa e leyɗeele goɗɗe dow mum. So ɓe njeeyi ɓe comoo ɗoon kadi kaŋŋe e lamɗam, nde tawnoo ko geɗe keewnooɗe no feewi e diiwaan ɓaleeri he. Caggal nde Islaam naati diiwaan o, binndol Arab fuɗɗii saraade e yaajde e nder diiwaan he. Ɗuum ɓeydii jokkondiral, waawde nanondirde e faamondirde; kisal e deeƴre; hoolaare ɓeydii e laabi hee kadi addani jahondiral e njulaagu hakkunde diiwaanuuji ɗiɗi beydaade. Nguun mbayliigu udditii damal naatondiral pine, jillondiral lenyɗi e ƴellitagol pine saarankeeje. Ko e nguun mbayliigu laamu Ganna jibinaa e teemedannde 11bre, ngu wuuri haa e teemedannde 13ɓre laamu woɗngu ɓurngu ngu yaajde e doolnude lomtiingu ene wiyee Joomaandu Mali. Duuɓi teemedde ɗiɗi caggal ɗuum laamu ngoɗngu ene wiyee Sonngaay jogtii araaray e nder Hiirnaange Afrik tuggude e teemedannde 15ɓre haa e nder teemedannde 17ɓre. E hitaande 1596 laamu Marok yani e Sonngay ngam yiɗnoode fawde junngo mum e dow kaŋŋe mayri. Haysinno Marok danyaani heen ko wonno sago mum koo, doole Sonngaay keli, laamu ngu feccii wonti leykon tokoson. Eɗen teskoo ɗiiɗoo joomaanduji fof noon, gaagaa nder keeri majji,eɗi njiimatnoo e laamuuji tokoosi gonɗi e nder diiwaan he ɗi, ɗi njoɓnoo ɗum en kubbal. To bannge fuɗnaage Sonngaay to laamu nana toon ene wiyee Kanem-Borno ene wiyee ko kanngu e Ganna njiƴƴi kono Kanem-Borno wuurii kanum haa e teemedannde 19ɓre. Hakkunde Sonngaay e Kanem-Borno ko ɗoon leydi Hawsa woni. Ko ndi fecciindi e diiwaanuji, heen gooto fof ene laami hoore mum hayso tawi e ɓe mbaɗdi tummbudu ngootaagu. Ene jeyaa e ko teskini e laamuuji jaŋtaaɗi dow ɗii kala, wonde ɗi kannji fof laamuuji nodditirtooɗi Islaam. Hayso keeweendi e yimɓe leyɗeele ɓe ngonaano juulɓe ne, haa ɓuri teeŋtude e dowrinkooɓe ɓe, laamɓe ɓee e ko ɓuri heewde e julankooɓe ɓee ko juulɓe ngonno. Laamuuji ɗi mahinoo ko e mbaydi laamuuji leyɗeele Islaam ɗe no mbaynii. Annduɓe ene ittananoo heen geɗal mawngal kadi jaŋde ene hurumanoo heen no feewi. Laamɓe ɓee ene ngaadorino yahde Makkah ngam hajjoyde rwrude  Ejipta, so e ɓe ngarta ɓe ngaddora defte, heen sahaaji ni ɓe ƴettora toon annduɓe ko wayno  seerenɓe diine ɓe ngadda ɗum en ɓe koɗna ɗum en e nokkuuji maɓɓe mbele ene ɓeyda sarde diine o e yaajnude ganndal e nder leyɗeele maɓɓe. Almudɓe kadi ene ummotonoo e leyɗeele he njaha janngoyde e nder duɗe Islaam mawɗe ɗe kala, ko wayno jaaɓi haaɗtirde Azhar to leydi Ejipt to ngannduɗaa laamuuji ɗi ene njogotnoo toon jipporɗe koye mum en, almudɓe ummiiɓe e nder ɗeen leyɗeele ko heen njippotoo tawa ko laamuji  leyɗeele mum en njaltinatnoo hitaande kala ko ɗiin nokkuuji njogoraa. Diiwaan o e hoore mum duɗe keewɗe, mawɗe, kuɓɓii heen. Ganndal Islaam ene sarino no feewi e nder Bilaad as-Sudaan ummaade e Timbuktu haa fay Fuuta Jalon haa yettoyi Fuuta Tooro jaŋde ene saakinoo heen sanne. Jibinannde E Nehdi Usmaan Dan Foodiyo jibinaa ko e nder wuro wiyeteengo Maratta e nder ngootiri e leyɗeele Hawsankeeɓe wiyeteendi Gobir, nyalnde 29 lewru Safar, hitaande 1168 Fergo Nelaaɗo ene hawra 15 Decembre 1754. Baaba makko Muhammad Foodiyo, ko ganndo kuɓɓuɗo kadi nananooɗo e nder yonta mum e nder leydi Gobir. Ko o pullo tooroodo, galle maɓɓe ko ɓooyɗo anndireede ganndal e diineyankaagal. Ndeen jibinannde sikke alaa, rokki Usmaan fartaŋeeji ɗiɗi: danyde jannginooɓe tawa ko annduɓe dowrowɓe e rontude hurum e teddungal jibnaaɓe makko e nder ngo renndo ngo ganndal ko huunde teddinaande kadi annduɓe ko rokkaaɓe hurum, heɗanteeɓe.   Duuɓi ɗiɗi caggal jibineede Dan Foodiyo, Muhammad Fodiyo e ɓesngu mum eggi ummaaade Maratta ɓe koɗoyi wuro ene wiyee Degel.Nde Usmaan danyi duuɓi naatirɗi jaŋde, baaba makko janngini-mo Qur’aan. O janngi kaɓorɗe e biyeteeɗo Abdu Rahmaan dan Hamada. O dali sariya e juuɗe Usmaan Binndoowo Bakebbi, o janngi e mum fannuji keewɗi ko wayno fiqhu, lugha,nahwu, e gannde bayɗe no hiisa (mathematic),  mbewu (astronomie), walla jime (poesie).  Caggal ɗuum o yahi Agades to ganndo gooto Tuwaareg ene wiyee Seyku (sheikh) Jibriilu ben Omar, ko ceedtanonooɗo ganndal e nder diiwan ɓaleeri hee kala; ene wiyee so omo ɗannotonoo, e nder sate makko heen gelooɗi ɗiɗi ndimndata tan ko defte. Usmaan  woni toon ko Allah haaji, o arti  leydi maɓɓe, o fuɗɗii janngude Tafsiir e juuɗe Hasimiwu Basanfara o jokkitoyi e juuɗe bappaany makko ene wiyee Ahmadu dan Muhammadu Amiinu. Bappaany makko goɗɗo kadi ene wiyee Muhammadu dan Raji, kanum ne janngini-mo ganndal Hadiis.   Seyku Usmaan, sabu ko ndeen innde o ɓurata hankadi anndireede, ko almuudo ceedtanaaɗo welde hakkille e yiɗde ganndal; ko o moƴƴo hakkille baawɗo reende kala ko o jannginaa, jaawɗo faamde. O fuɗɗiima winndude jime e neenewal makko Pulaar gila o suwaa heɓde duuɓi noogaas, ɗuum ene sedto udditaare makko e ganndal e feɗɗitaare makko e binndol gila ko o suka. Nde o heɓi hedde duuɓi noogaas ko ndeen o fuɗɗii waɗtude winndude e Arab, o winndi heen yimre makko arwaniire o mo jaara heen Nelaaɗo. Nde Seyku Usmaan heɓata duuɓi 25 taw o heɓii lijaasa (o rokkaa walla o duwana hono no almudɓe mbiyrata jooni ni), o heɓii yamiroore waɗtude jannginde. Ko ndeen o fuɗɗii jannginde almudɓe, ɓe ene jeyaa heen minyiiko ene wiyee Abdullaahi mo o hecci duuɓi sappo e ɗiɗi. O waɗti kadi waajaade,siftinde yimɓe diine mum en e noddude fayde e diine Allah.  Ɗo seyku Usmaan ɗo noon, duwaneede walla reokkeede lijaasa firtaani gaynude jaŋde hono no almudaagal jooni-ni, alaa, ɗo makko ɗo ko ndeen jaŋde fuɗɗii. Kala ɗo o nannoo ganndo ene hoɗi walla ene yilli e nder diiwaan he o yettoto ɗum, o heɗtoo e mum, wooda ko o ƴoogi e mum. Ene wiyee e ndiin mbaydi o janngii e seerenɓe ko ɓuri teemedere.   == Administrator request == Usee yimɓe Fula, miɗo yiɗi ngam miɗo jaɓɓa hakkille dow Fulfulde Wikipedia ngam tataɓre. Miɗo tammi on hokkata on jaɓugo mon e jaɓugo ma yeeso anndal ngol ngam mi hokke mi fursat go'o ngam mi tokki kuugal ngal belɗum ngam kuɓɓugo Wiki ɗemngal men. Miɗo yetta on ngam walliingo on nder ɗum. Ko'e mon boo. [[User:De-Invincible|De-Invincible]] ([[User talk:De-Invincible|yeewtu]]) 06:42, 24 Korse 2024 (UTC) :@[[User:De-Invincible|De-Invincible]] has been doing a good job. I support his renewal of adminship. [[User:Harandee|Harandee]] ([[User talk:Harandee|yeewtu]]) 06:58, 24 Korse 2024 (UTC) :I support the renewal of this request, because the user has been active in discharging his roles as admin. [[User:Awwerl|Awwerl]] ([[User talk:Awwerl|yeewtu]]) 07:01, 24 Korse 2024 (UTC) :Mi ɗon jaɓana ɓeydaaki daliila ngol, ngam huutorɗo ɗon ɗon waɗugo kuuɗe maako bana adiiminjo. [[User:Zarerh|Zarerh]] ([[User talk:Zarerh|yeewtu]]) 07:05, 24 Korse 2024 (UTC) :I strongly support this request. [[User:Apdoull|Apdoull]] ([[User talk:Apdoull|yeewtu]]) 07:09, 24 Korse 2024 (UTC) :O ɗon waɗa gollaaku ngam ɓamtaare Fulfulde Wikipedia. Ngam maajum mi ɗon jaɓɓa ɓeydaaki dabare nde'e, ngam marɗo huutoraade ɗon waɗugo kuuɗe maako bana ardiiɗo. [[User:Fatheema|Fatheema]] ([[User talk:Fatheema|yeewtu]]) 07:15, 24 Korse 2024 (UTC) :Strong support. I hope @[[User:De-Invincible|De-Invincible]] can become permanent admin. [[User:Asmiatu|Asmiatu]] ([[User talk:Asmiatu|yeewtu]]) 15:56, 1 Morso 2024 (UTC) == Administrator renewal request == Usee yimɓe Fula, miɗo yiɗi ngam miɗo jaɓɓa hakkille dow Fulfulde Wikipedia ngam tataɓre. Miɗo tammi on hokkata on jaɓugo mon e jaɓugo ma yeeso anndal ngol ngam mi hokke mi fursat go'o ngam mi tokki kuugal ngal belɗum ngam kuɓɓugo Wiki ɗemngal men. Miɗo yetta on ngam walliingo on nder ɗum. Ko'e mon boo.[[User:De-Invincible|De-Invincible]] ([[User talk:De-Invincible|yeewtu]]) 12:19, 29 Duujal 2025 (UTC) :I support the request of @[[User:De-Invincible|De-Invincible]] for renewal of his administrator right because he helps make ffwiki be in check. [[User:Majalam|Majalam]] ([[User talk:Majalam|yeewtu]]) 18:19, 4 Korse 2025 (UTC) :O ɗon waɗa gollaaku ngam ɓamtaare Fulfulde Wikipedia. Ngam maajum mi ɗon jaɓɓa ɓeydaaki dabare nde'e, ngam marɗo huutoraade ɗon waɗugo kuuɗe maako bana adminjo [[User:Zaynab05|Zaynab05]] ([[User talk:Zaynab05|yeewtu]]) 18:22, 4 Korse 2025 (UTC) :The user @[[User:De-Invincible|De-Invincible]] has been doing a good job in patrolling new and spam pages. I support his renewal of adminship. [[User:Awwerl|Awwerl]] ([[User talk:Awwerl|yeewtu]]) 18:25, 4 Korse 2025 (UTC) :Ever since I knew him, he has been active in discharging his roles as admin. He become a source of motivation to many us. I endorsed his request for the renewal. [[User:Fati A.J|Fati A.J]] ([[User talk:Fati A.J|yeewtu]]) 18:29, 4 Korse 2025 (UTC) == jime pulaar == ngatamaare [[User:Mamoysane|Mamoysane]] ([[User talk:Mamoysane|yeewtu]]) 22:16, 2 Colte 2026 (UTC) == Shugaba,en makko Fula Wikimedia == Bandirabe am usee yimɓe Fula, miɗo yiɗi ngam miɗo jaɓɓa hakkille dow Fulfulde Wikipedia ngam tataɓre. Miɗo tammi on hokkata on jaɓugo mon e jaɓugo ma yeeso anndal ngol ngam mi hokke mi fursat go'o ngam mi tokki kuugal ngal belɗum ngam kuɓɓugo Wiki ɗemngal men. Miɗo yetta on ngam walliingo on nder ɗum. Ko'e mon boo. Allah seni, on [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 13:45, 25 Korse 2026 (UTC) :mii ɓawitee e saɓɓe ɗingo [[User:Adamu mc|Adamu mc]] ([[User talk:Adamu mc|yeewtu]]) 14:11, 25 Korse 2026 (UTC) :strongly support [[User:Umargana1|Umargana1]] ([[User talk:Umargana1|yeewtu]]) 18:16, 25 Korse 2026 (UTC) Miɗon walli ɓaawo banɗam gam hesɗinki yesoku muɗum to fulfulde Wikipedia. [[User:Mamman Ali|Mamman Ali]] ([[User talk:Mamman Ali|yeewtu]]) 06:07, 28 Korse 2026 (UTC) ==Admin request== Hello community members, I am writing to formally request the Administrator(Sysop) role on the Fulfulde wikipedia. As our community continues to grow, there is an increasing need for active local technical maintenance,page deletion , spam mitigation, and user management.Having been deeply involved in the growth of this project, Iam eager to take on these responsibilities to help ensure a clean, well-organized,and save environment for all contributors. Thank you for your support.[[User:MOIBARDE|MOIBARDE]] ([[User talk:MOIBARDE|yeewtu]]) :The applicant has been a great contributor on ffwiki. He has a strong track of record in making awesome contributions. This opportunity will enable him expand his scope of contributions. [[User:De-Invincible|<span style="color:#0b2545; font-family:'Trebuchet MS', Verdana, sans-serif;">'''''De-'''''</span>]][[User Talk:De-Invincible|<span style="color:#b8860b; font-family:'Trebuchet MS', Verdana, sans-serif;">'''''Invincible'''''</span>]] 08:25, 26 Morso 2026 (UTC) lftkwjtamb8f9boblpxt6f983cg3mo8 Stade Léopold Sédar Senghor 0 13065 179693 133192 2026-07-26T04:10:30Z CommonsDelinker 79 Removing [[:c:File:Stade_Léopold_Sédar_Sengho_depuis_un_taxi.JPG|Stade_Léopold_Sédar_Sengho_depuis_un_taxi.JPG]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Krd|Krd]] because: [[:c:Commons:Deletion requests/File:Stade Léopold Sédar Sengho depuis un tax 179693 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Roller entrainement Cotonou 00004.jpg|thumb|Roller entrainement Cotonou 00004]] '''Stade Léopold Sédar Senghor,''' meeɗnooɗo wonde Stade de l’Amitie (Stade de l’Amitie) ko dingiral keewngal faayiida to Dakaar, [[Senegaal]]. Ko hannde ɓuri huutoreede ko e pottitte fuku koyɗe. Ko ɗoon woni galle ASC Jeanne d’Arc e kippu ngenndiijo fuku koyɗe Senegaal. Ina waɗi kadi piste atletik, ina huutoree sahaa e sahaa fof ngam rugby union. Stade oo ina jogii 80 000 neɗɗo. Nde mahiraa ko e hitaande 1985, nde inniraa ko Léopold Sédar Senghor, hooreejo leydi Senegaal gadano (tuggi 1960 haa 1980). Ko ɓuri heewde e yimɓe tawtoraama estaad oo ko 75 000 neɗɗo, ko e hitaande 1992, e nder pottital fuku koyɗe fedde hakkunde kippuuji fuku koyɗe ngenndiiji Senegaal e Nijeer.[2] Yiyngo Ko ɗoon dingiral ngal yuɓɓinnoo pottital gadanal kawgel fuku [[Afirik|Afrik]] 1992 e kawgel fuku Afrik 1998 to bannge atletik. E hitaande 2006 fedde Norwees biyeteeɗo A-ha ina jeyaa e naalankooɓe ngam waɗde jimɗi e nder Football for Africa, Dakaar, Senegaal. Ndee hiirde moƴƴere, nde Plan International yuɓɓini e ballondiral e TV2 Norwees e fedde Fuku koyɗe Norwees, waɗata ko e dingiral fuku koyɗe (capaato 50 000 neɗɗo) caggal pottital fuku koyɗe hakkunde Norwees e Senegaal. Hiirde ndee ina yahra hedde waktuuji 3, ina tawtoree naalankooɓe winndereyankooɓe woɗɓe ko wayi no Lauryn Hill, Patti Smith, Youssou N’Dour, Angelique Kidjo e Alpha Blondy e wondude e naalankooɓe Norweesnaaɓe Morten Abel e Mira Craig. [3] Ñalnde 13 oktoobar 2012, pottital hakkunde Senegaal e [[Kodduwaar]] ngam heɓde kawgel fuku Afrik 2013, woppitaa sabu fitinaaji e nder dingiral hee.[4] Senegaal yaltinaama e kawgel ngel sabu ɗuum.[5] Tuugnorgal "Kabaruuji Oraas".sn". Arsiif ko gila e asli mum ñalnde 14-07-2014. Heɓtinaama e hitaande 2014-06-09. "Limtooji e binndanɗe kippuuji ngenndiiji fuku koyɗe Senegaal: tawtoraaɓe". www.11w11.com. Heɓtinaama ñalnde 29-07-2021. "A-ha jaaynde 1984 - jooni". "Fitinaaji fanniyankooɓe ndartinii kawgel fuku koyɗe Senegaal e Kodduwaar". Kabaaru BBC. BBC. 13 oktoobar 2012. Ƴeewtaa ko 13 oktoobar 2012. "Senegaal haɗaama tawtoreede kawgel ngenndiije caggal fitinaaji". BBC Fijirde. BBC. 16 oktoobar 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 16 oktoobar 2012. b586irva69q4s79hmpf38wmxza315og Dachung Musa Bagos 0 29035 179679 111906 2026-07-25T15:51:32Z Ilya Discuss 10103 179679 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''doole ngam almuɓɓe duɗal leslesal Gwandang LEA, Bukuru-Gyel''' mo Jos South LGA mo diiwaan Plateau.O yoɓi kadi njoɓdi duɗal ngam sukaaɓe rewɓe janngooɓe duɗal karallaagal laamu Bukuru e renndinde teemedde defte ekkolaaji e almuɓɓe duɗal ngal.Fooyre makko, Dachungndary Musa Bagos Foundation almuɓɓe duɗal Goverco rokkii s5 Godong to Jos Fuɗnaange LGA, e Duɗal hakkundeewal laamu Chugwi to Jos Fuɗnaange LGA..<ref>{{Cite web|title=Dachung Bagos Makes it to Reps|url=https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|access-date=2021-07-14|website=orderpaper.ng|date=22 April 2019|language=en-GB|archive-date=13 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713124423/https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Dowla Plateau Asaambele ngenndi (Niiseer) == ''Tuugnorgal'' == s3km4z98z84umexuhp5mivu0b4qx6sx 179680 179679 2026-07-25T15:53:27Z Ilya Discuss 10103 179680 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''doole ngam almuɓɓe duɗal leslesal Gwandang LEA, Bukuru-Gyel''' mo Jos South LGA mo diiwaan Plateau. O yoɓi kadi njoɓdi duɗal ngam sukaaɓe rewɓe janngooɓe duɗal karallaagal laamu Bukuru e renndinde teemedde defte ekkolaaji e almuɓɓe duɗal ngal.<ref>{{Cite web|title=Nigerian House of Representatives, Chairmen and deputies of Standing and special committees, House of Representatives in Nigeria ::|url=https://placng.org/i/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/.html|access-date=2021-03-05|website=www.placng.org}}{{Dead link|date=January 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> Fooyre makko, Dachungndary Musa Bagos Foundation almuɓɓe duɗal Goverco rokkii s5 Godong to Jos Fuɗnaange LGA, e Duɗal hakkundeewal laamu Chugwi to Jos Fuɗnaange LGA..<ref>{{Cite web|title=Dachung Bagos Makes it to Reps|url=https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|access-date=2021-07-14|website=orderpaper.ng|date=22 April 2019|language=en-GB|archive-date=13 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713124423/https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Dowla Plateau Asaambele ngenndi (Niiseer) == ''Tuugnorgal'' == s5qfr0091s4jwcpb73w2y0b6mxljwaa 179681 179680 2026-07-25T15:55:23Z Ilya Discuss 10103 179681 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''doole ngam almuɓɓe duɗal leslesal Gwandang LEA, Bukuru-Gyel''' mo Jos South LGA mo diiwaan Plateau.<ref>{{Cite web|title=National Assembly Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/members/|access-date=2021-07-16|website=nass.gov.ng|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=Dachung Bagos Makes it to Reps|url=https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|access-date=2021-07-14|website=orderpaper.ng|date=22 April 2019|language=en-GB|archive-date=13 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713124423/https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigerian House of Representatives, Members of House of Representatives in Nigeria :: Nigeria Information & Guide|url=https://www.nigeriagalleria.com/Nigeria/Nigerian-House-of-Representatives.html|access-date=2021-03-05|website=www.nigeriagalleria.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigerian House of Representatives, Chairmen and deputies of Standing and special committees, House of Representatives in Nigeria ::|url=https://placng.org/i/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/.html|access-date=2021-03-05|website=www.placng.org}}{{Dead link|date=January 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news |last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O yoɓi kadi njoɓdi duɗal ngam sukaaɓe rewɓe janngooɓe duɗal karallaagal laamu Bukuru e renndinde teemedde defte ekkolaaji e almuɓɓe duɗal ngal.<ref>{{Cite web|title=Nigerian House of Representatives, Chairmen and deputies of Standing and special committees, House of Representatives in Nigeria ::|url=https://placng.org/i/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/.html|access-date=2021-03-05|website=www.placng.org}}{{Dead link|date=January 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nseyen|first=Nsikak|date=2023-02-27|title=Election results: PDP's Bagos wins Jos South/Jos East Federal Constituency seat|url=https://dailypost.ng/2023/02/27/election-results-pdps-bagos-wins-jos-south-jos-east-federal-constituency-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> Fooyre makko, Dachungndary Musa Bagos Foundation almuɓɓe duɗal Goverco rokkii s5 Godong to Jos Fuɗnaange LGA, e Duɗal hakkundeewal laamu Chugwi to Jos Fuɗnaange LGA..<ref>{{Cite web|title=Dachung Bagos Makes it to Reps|url=https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|access-date=2021-07-14|website=orderpaper.ng|date=22 April 2019|language=en-GB|archive-date=13 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713124423/https://orderpaper.ng/newbies-dachung-bagos-makes-it-to-reps-from-plateau/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Dowla Plateau Asaambele ngenndi (Niiseer) == ''Tuugnorgal'' == rpr5zb6q844fjho1iihggwdhvcjizrs Ali Aidoko Atai 0 43239 179655 2026-07-25T15:10:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ali Aidoko U. Atai ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179655 wikitext text/x-wiki Ali Aidoko U. Atai ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal igllb7qz9hl21nkqh69x31mcvw7xi12 179656 179655 2026-07-25T15:11:02Z Ilya Discuss 10103 179656 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ali Aidoko U. Atai ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal h5z0ytmfko3v0wju2q9wkl2mjedl2p1 179657 179656 2026-07-25T15:12:15Z Ilya Discuss 10103 179657 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ali Aidoko U. Atai''' ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal nceowamk3iahyvrcv1p8hm8i1322uag 179658 179657 2026-07-25T15:12:36Z Ilya Discuss 10103 179658 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ali Aidoko U. Atai''' ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == dmhufooqj77m35dzuoj2mjbtj3ymv9r 179659 179658 2026-07-25T15:13:23Z Ilya Discuss 10103 179659 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ali Aidoko U. Atai''' ko siyaasyanke Naajeeriya mo diiwal Kogi, jibinaa ko e lewru Oktoobar 1970. O woniino wakiliijo diiwaan Ankpa/Olamaboro/Omala e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila 2003 haa 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref name=":0">{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Ali Aidoko Atai|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/aidoko.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133904/http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/aidoko.htm|archive-date=2007-10-20}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=2007-12-21}}</ref> == Tuugnorgal == dr5t7ydn8raushvo7qyme1tpegofzlm Ado Dogo Audu 0 43241 179660 2026-07-25T15:15:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to du..." 179660 wikitext text/x-wiki Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. Kugal Golle politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. Tuugnorgal g9wyr1u9ml186s4ica3c0ixu5lvme4z 179661 179660 2026-07-25T15:16:15Z Ilya Discuss 10103 179661 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. Kugal Golle politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. Tuugnorgal 0wwsq0qcbibfklruie60sn3bgrjwmn0 179662 179661 2026-07-25T15:17:57Z Ilya Discuss 10103 179662 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. Kugal Golle politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. Tuugnorgal lxvscadf70086pmymmpunskk2yhmdpu 179663 179662 2026-07-25T15:18:39Z Ilya Discuss 10103 179663 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. Kugal Golle politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. Tuugnorgal jdjtmv18qsvw0ojhnna6yrcskwx0dzd 179664 179663 2026-07-25T15:20:59Z Ilya Discuss 10103 179664 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu. O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. == Kugal Golle == politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. == Tuugnorgal == jc9m1npy1ads86bcwufwmek0zuby5kb 179665 179664 2026-07-25T15:22:47Z Ilya Discuss 10103 179665 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu..<ref>{{Cite news|date=2025-02-01|title=Kaduna: Uba Sani appoints new advisers|url=https://blueprint.ng/kaduna-uba-sani-appoints-new-advisers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-19|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Emmason|first=Jerry|date=2025-06-19|title=Gov Sani Appoints 3-term Rep, 2 Others As Aides|url=https://leadership.ng/gov-sani-appoints-3-term-rep-2-others-as-aides/|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu. O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. == Kugal Golle == politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. == Tuugnorgal == otlkh8iwsl94mca6otr3cmcnr488obf 179666 179665 2026-07-25T15:23:50Z Ilya Discuss 10103 179666 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu..<ref>{{Cite news|date=2025-02-01|title=Kaduna: Uba Sani appoints new advisers|url=https://blueprint.ng/kaduna-uba-sani-appoints-new-advisers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-19|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Emmason|first=Jerry|date=2025-06-19|title=Gov Sani Appoints 3-term Rep, 2 Others As Aides|url=https://leadership.ng/gov-sani-appoints-3-term-rep-2-others-as-aides/|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu.<ref>{{Cite web|last=Sabiu|first=Muhammad|date=2025-01-31|title=Gov Uba appoints counselor, special advisers to enhance service delivery|url=https://tribuneonlineng.com/gov-uba-appoints-counselor-special-advisers-to-enhance-service-delivery/|access-date=2026-06-19|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. == Kugal Golle == politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017. Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. == Tuugnorgal == bf1u0dwy2cfx1y2lwsb22mliqvllbut 179667 179666 2026-07-25T15:24:51Z Ilya Discuss 10103 179667 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu..<ref>{{Cite news|date=2025-02-01|title=Kaduna: Uba Sani appoints new advisers|url=https://blueprint.ng/kaduna-uba-sani-appoints-new-advisers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-19|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Emmason|first=Jerry|date=2025-06-19|title=Gov Sani Appoints 3-term Rep, 2 Others As Aides|url=https://leadership.ng/gov-sani-appoints-3-term-rep-2-others-as-aides/|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu.<ref>{{Cite web|last=Sabiu|first=Muhammad|date=2025-01-31|title=Gov Uba appoints counselor, special advisers to enhance service delivery|url=https://tribuneonlineng.com/gov-uba-appoints-counselor-special-advisers-to-enhance-service-delivery/|access-date=2026-06-19|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. == Kugal Golle == politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017.<ref>{{Cite web|last=Soaga|first=Olayide|date=2025-01-31|title=Kaduna gov appoints two SAs, one counsellor|url=https://guardian.ng/news/kaduna-gov-appoints-two-sas-one-counsellor/|access-date=2026-06-19|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref> Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi. == Tuugnorgal == cdj8g31zgtucw7vqmp8gnfb7358wpag 179668 179667 2026-07-25T15:27:31Z Ilya Discuss 10103 179668 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ado Dogo Audu ko siyaasyanke Naajeeriya, golloowo laamu, e jom filu. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder duuɓi tati, nden o waɗi kuuɗe laamu haa lesdi Naajeeriya e lesdi ndi'i fuu..<ref>{{Cite news|date=2025-02-01|title=Kaduna: Uba Sani appoints new advisers|url=https://blueprint.ng/kaduna-uba-sani-appoints-new-advisers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-19|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Emmason|first=Jerry|date=2025-06-19|title=Gov Sani Appoints 3-term Rep, 2 Others As Aides|url=https://leadership.ng/gov-sani-appoints-3-term-rep-2-others-as-aides/|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O wonii hannde koolaaɗo kuuɓal politik to Gomnaajo diiwaan Kaduna. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ado Dogo Audu jogii ko diplôme ko fayti e njuɓɓudi laamu.<ref>{{Cite web|last=Sabiu|first=Muhammad|date=2025-01-31|title=Gov Uba appoints counselor, special advisers to enhance service delivery|url=https://tribuneonlineng.com/gov-uba-appoints-counselor-special-advisers-to-enhance-service-delivery/|access-date=2026-06-19|website=Tribune Online|language=en-GB}}</ref> O tawtoraama janngirɗe keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi, ina jeyaa heen janngirɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele to Maryland, to leyɗeele dentuɗe Amerik, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harbour to London, to leydi Angalteer. O heɓi kadi heblo keeriiɗo ko fayti e njuɓɓudi ndiyam to Turin, to leydi Itali, kam e Taƴgol e Polis to Koree worgo e Taylande. == Kugal Golle == politik Audu fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako bana tergal suudu joonde lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Jema'a/Sanga. O golliima e nder suudu sarɗiiji fotde manndaaji tati tuggi 1999 haa 2011, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e ardorde goomuuji. O wonii hooreejo goomu leslesu ko faati e geɗe caggal leydi (Asia-Pacifique) tuggi 1999 haa 2003, hooreejo goomu suudu sarɗiiji konu tuggi 2003 haa 2007, e hooreejo goomu suudu sarɗiiji golle, golle e ƴellitaare gila 2017.<ref>{{Cite web|last=Soaga|first=Olayide|date=2025-01-31|title=Kaduna gov appoints two SAs, one counsellor|url=https://guardian.ng/news/kaduna-gov-appoints-two-sas-one-counsellor/|access-date=2026-06-19|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref> Caggal nde o yalti e Asamblee ngenndiijo, Audu woni Komisinaajo dow ko laarani ndiyam nder diiwal Kaduna diga 2013 haa 2015. E nder laamu maako, o ɗonno laara kuuɗe ko laarani hukuumaaji ndiyam e ƴellitaare nder diiwal ngal. E hitaande 2025, Audu toɗɗaama ardiiɗo lesdi Kaduna, Gomnaajo Uba Sani. Golle njulaagu Audu ina jokkondiri e sosiyeteeji keewɗi njulaagu, ina heen sosiyetee njulaagu Minafric, ɗo o woni gardiiɗo, Sosiyetee njulaagu Madu Kana Limited ko gardiiɗo, e Sosiyetee njulaagu Narada ko jom jawdi.<ref>{{Cite web|last=Nwafor|date=2025-04-02|title=Gov Sani determined to tackle insecurity – Dogo tells CDS|url=https://www.vanguardngr.com/2025/04/gov-sani-determined-to-tackle-insecurity-dogo-tells-cds/|access-date=2026-06-19|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Bello|first=Hafsat|date=2025-02-02|title=Governor Uba Sani makes fresh appointments|url=https://dailypost.ng/2025/02/02/governor-uba-sani-makes-fresh-appointments/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=daniel|date=2013-12-06|title=Yero Swears In New Commissioners|url=https://www.informationng.com/2013/12/yero-swears-in-new-commissioners.html|access-date=2026-06-19|website=Information Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/150887-governor-yero-swears-new-kaduna-commissioners.html?tztc=1|access-date=2026-06-19|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2025-02-01|title=Gov Sani Appoints 3-term Rep, 2 Others As Aides|url=https://leadership.ng/gov-sani-appoints-3-term-rep-2-others-as-aides/|access-date=2026-06-19|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Tuugnorgal == i82n2c706y3acz13auyuttqlnzocpha Akinyede Awodumila 0 43242 179669 2026-07-25T15:37:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Akinyede AwodumilalistenR ko siyaasayanke Naajeeriya. O wonii tergal wakiiliijo diiwal Emure/Gbonyin/Ekiti Fuunaange Fedde nde nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1949, o jeyaa ko e diiwaan Ekiti. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179669 wikitext text/x-wiki Akinyede AwodumilalistenR ko siyaasayanke Naajeeriya. O wonii tergal wakiiliijo diiwal Emure/Gbonyin/Ekiti Fuunaange Fedde nde nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1949, o jeyaa ko e diiwaan Ekiti. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal epd6sa9p5nlfi8icsi7xktnvb3z7e52 179670 179669 2026-07-25T15:38:10Z Ilya Discuss 10103 179670 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Akinyede AwodumilalistenR ko siyaasayanke Naajeeriya. O wonii tergal wakiiliijo diiwal Emure/Gbonyin/Ekiti Fuunaange Fedde nde nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1949, o jeyaa ko e diiwaan Ekiti. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal dn64ffxjsokjib810qwjp1rvmbcarni 179671 179670 2026-07-25T15:39:16Z Ilya Discuss 10103 179671 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akinyede AwodumilalistenR''' ko siyaasayanke Naajeeriya. O wonii tergal wakiiliijo diiwal Emure/Gbonyin/Ekiti Fuunaange Fedde nde nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1949, o jeyaa ko e diiwaan Ekiti. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == 1xkpi0wk4kamltrlna5913i95q4gbcu 179672 179671 2026-07-25T15:40:28Z Ilya Discuss 10103 179672 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akinyede AwodumilalistenR''' ko siyaasayanke Naajeeriya. O wonii tergal wakiiliijo diiwal Emure/Gbonyin/Ekiti Fuunaange Fedde nde nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1949, o jeyaa ko e diiwaan Ekiti. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP)..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/akinyede-awodumila|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Akinyede Awodumila biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16759/hon-akinyede-awodumila|access-date=2025-01-08|website=www.manpower.com.ng}}</ref> == Tuugnorgal == 94hhd6or7g7ro130yom0ul6a9vvz3op Charles Uzo Azubuike 0 43243 179673 2026-07-25T15:42:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. O toɗɗaama cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party..." 179673 wikitext text/x-wiki Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. O toɗɗaama cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya. Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya. Golle politik Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011. O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. Tuugnorgal lktcyynbvd51kbxodi0ofksopj5twe1 179674 179673 2026-07-25T15:42:53Z Ilya Discuss 10103 179674 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. O toɗɗaama cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya. Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya. Golle politik Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011. O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. Tuugnorgal 4jbvpi66mdxex4o4u2l2c8a8cskpms4 179675 179674 2026-07-25T15:45:13Z Ilya Discuss 10103 179675 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. == O toɗɗaama cukko == hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya. Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya. == Golle politik == Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011. O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. == Tuugnorgal == ig42e67onetmb1y8l0nl2htgcxjj6yc 179676 179675 2026-07-25T15:47:00Z Ilya Discuss 10103 179676 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. == O toɗɗaama cukko == hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya..<ref>{{Cite news|date=2013-11-02|title=Why people thought Reps wanted to impeach President Jonathan - Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/11/people-thought-reps-wanted-impeach-president-jonathan-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2013-12-21|title=Abia 2015: It's the turn of Ukwa-Ngwa people—Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/12/abia-2015-turn-ukwa-ngwa-people-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Agwu|first=Udoka|date=2023-03-08|title=Ahiwe has the experience to turn Abia around quickly, Ex-deputy speaker, Azubuike, says|url=https://businessday.ng/news/article/ahiwe-has-the-experience-to-turn-abia-around-quickly-ex-deputy-speaker-azubuike-says/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|archive-date=2015-10-02|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002062839/http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|url=http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|website=nassnig.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/lists/representatives/Abia/Member?office=House%20of%20Representatives,%20National%20Assembly|access-date=2024-12-28|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0" /> Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya. == Golle politik == Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011. O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. == Tuugnorgal == 5ze0637kwvi12r9up7e2q7d174za2ql 179677 179676 2026-07-25T15:47:48Z Ilya Discuss 10103 179677 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. == O toɗɗaama cukko == hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya..<ref>{{Cite news|date=2013-11-02|title=Why people thought Reps wanted to impeach President Jonathan - Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/11/people-thought-reps-wanted-impeach-president-jonathan-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2013-12-21|title=Abia 2015: It's the turn of Ukwa-Ngwa people—Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/12/abia-2015-turn-ukwa-ngwa-people-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Agwu|first=Udoka|date=2023-03-08|title=Ahiwe has the experience to turn Abia around quickly, Ex-deputy speaker, Azubuike, says|url=https://businessday.ng/news/article/ahiwe-has-the-experience-to-turn-abia-around-quickly-ex-deputy-speaker-azubuike-says/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|archive-date=2015-10-02|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002062839/http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|url=http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|website=nassnig.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/lists/representatives/Abia/Member?office=House%20of%20Representatives,%20National%20Assembly|access-date=2024-12-28|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0" /> Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya.<ref name=":2">{{Cite web|last=Kashgain|title=Uzo Azubuike: Biography, Family and Political Career|url=https://kashgain.net/blog/uzo-azubuike-biography-family-and-political-career/|access-date=2024-12-28|website=kashgain.net|language=English}}</ref> == Golle politik == Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011. O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. == Tuugnorgal == as4ic34bqtlzdbxoqozay9j8fh2nqpi 179678 179677 2026-07-25T15:49:25Z Ilya Discuss 10103 179678 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Charles Uzo Azubuike HeɗtoR ko awokaajo e siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Obingwa West nder suudu joonde lesdi Abia. == O toɗɗaama cukko == hooreejo suudu sarɗiiji leydi Abia gila 2007 haa 2011. O woni tergal wakiiliijo Aba North / Aba South nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2011 haa hitaande 2015 les njiimaandi lanyol Democratic Party (PDP) Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uzo Azubuike jibinaa, mawni ko to diiwaan Abia, leydi Najeriya..<ref>{{Cite news|date=2013-11-02|title=Why people thought Reps wanted to impeach President Jonathan - Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/11/people-thought-reps-wanted-impeach-president-jonathan-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2013-12-21|title=Abia 2015: It's the turn of Ukwa-Ngwa people—Hon. Azubuike|url=https://www.vanguardngr.com/2013/12/abia-2015-turn-ukwa-ngwa-people-hon-azubuike/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Agwu|first=Udoka|date=2023-03-08|title=Ahiwe has the experience to turn Abia around quickly, Ex-deputy speaker, Azubuike, says|url=https://businessday.ng/news/article/ahiwe-has-the-experience-to-turn-abia-around-quickly-ex-deputy-speaker-azubuike-says/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|archive-date=2015-10-02|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002062839/http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|url=http://www.nassnig.org/mp/assembly/7|website=nassnig.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/lists/representatives/Abia/Member?office=House%20of%20Representatives,%20National%20Assembly|access-date=2024-12-28|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0" /> Jaangirde Azubuike timmini jaŋde mum leslesre e hakkundeere to diiwaan Abia. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia State (ABSU), o heɓi ɗoon dipoloma makko ko fayti e sariya.<ref name=":2">{{Cite web|last=Kashgain|title=Uzo Azubuike: Biography, Family and Political Career|url=https://kashgain.net/blog/uzo-azubuike-biography-family-and-political-career/|access-date=2024-12-28|website=kashgain.net|language=English}}</ref> == Golle politik == Uzo Azubuike ina joginoo golle keewɗe e nder nguurndam mum politik. O woniino tergal e suudu sarɗiiji diiwaan Abia, o lomtii diiwaan Obingwa hirnaange, o wonti cukko hooreejo leydi, e nder suudu sarɗiiji diiwaan Abia gila 2007 haa 2011..<ref name=":02" /><ref name=":22" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite news|last=Grace|first=Ihesiulo|date=2017-11-14|title=Ikpeazu swears in 27 new commissioners|url=https://dailytimesng.com/ikpeazu-swears-27-new-commissioners/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-28|newspaper=[[Daily Times (Nigeria)|Daily Times]]|language=en-GB}}</ref> O woniino tergal suudu sarɗiiji gila 2011 haa 2015. O suɓaama ngam ardaade diiwaan Obingwa/Osisioma/Ugwunagbo. Gomnaajo Okezie Ikpeazu toɗɗi mo dow ko laarani ndemri, lesdi Abia, haa o huuwi diga hitaande 2015 haa hitaande 2017. == Tuugnorgal == aa6uu2a1ns5mro1ghute82rzhu31q51 Midala Balami 0 43244 179682 2026-07-25T15:56:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Midala Usmaan Balami jibinaa ko 26 marse 1980) ko dawruyanke Najeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Askira-Uba/Hawul e nder diiwaan Borno e nder suudu sarɗiiji. Tuugnorgal" 179682 wikitext text/x-wiki Midala Usmaan Balami jibinaa ko 26 marse 1980) ko dawruyanke Najeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Askira-Uba/Hawul e nder diiwaan Borno e nder suudu sarɗiiji. Tuugnorgal s4aqjnkqc5ia3swzxba8ywylu8ioho2 179683 179682 2026-07-25T15:57:19Z Ilya Discuss 10103 179683 wikitext text/x-wiki Midala Usmaan Balami jibinaa ko 26 marse 1980) ko dawruyanke Najeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Askira-Uba/Hawul e nder diiwaan Borno e nder suudu sarɗiiji. Tuugnorgal{{Databox}} t2hinr68i1wab6l2khlus19gnnqxrp5 179684 179683 2026-07-25T15:58:34Z Ilya Discuss 10103 179684 wikitext text/x-wiki '''Midala Usmaan Balami jibinaa''' ko 26 marse 1980) ko dawruyanke Najeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Askira-Uba/Hawul e nder diiwaan Borno e nder suudu sarɗiiji. == Tuugnorgal == {{Databox}} 0732hnkq6hif39o93odknwijlhwfx9j 179685 179684 2026-07-25T16:00:09Z Ilya Discuss 10103 179685 wikitext text/x-wiki '''Midala Usmaan Balami jibinaa''' ko 26 marse 1980) ko dawruyanke Najeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Askira-Uba/Hawul e nder diiwaan Borno e nder suudu sarɗiiji.<ref name="OP-MUB">{{Cite web|date=2024|title=10th National Assembly Members - Midala Usman Balami|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Midala-Usman-Balami-1626|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250108151033/https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Midala-Usman-Balami-1626|archive-date=2025-01-08|access-date=2025-01-08|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name="PUN-20O">{{Cite news|last=Odeniyi|first=Solomon|date=2023-10-20|title=Appeal court affirms Borno Rep's election|url=https://punchng.com/appeal-court-affirms-borno-reps-election/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231026191823/https://punchng.com/appeal-court-affirms-borno-reps-election/|archive-date=2023-10-26|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref name="TC-21O">{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2023-10-21|title=Appeal court affirms election of PDP's Balami as Borno rep|url=https://www.thecable.ng/appeal-court-affirms-election-of-pdps-balami-as-borno-rep/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231027171745/https://www.thecable.ng/appeal-court-affirms-election-of-pdps-balami-as-borno-rep|archive-date=2023-10-27|access-date=2025-01-08|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref name="NT-28J">{{Cite news|last=Galadima|first=Atiku|date=2023-07-28|title=Borno Rep member sponsors two Bills to establish colleges of Nursing, Health Tech|url=https://tribuneonlineng.com/borno-rep-member-sponsors-two-bills-to-establish-colleges-of-nursing-health-tech/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115064006/https://tribuneonlineng.com/borno-rep-member-sponsors-two-bills-to-establish-colleges-of-nursing-health-tech/|archive-date=2024-01-15|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Bankole|first=Idowu|date=2022-09-14|title=Balami emerges as PDP Candidate for Askira-Uba/Hawul Federal Constituency|url=https://www.vanguardngr.com/2022/09/balami-emerges-as-pdp-candidate-for-askira-uba-hawul-federal-constituency/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-07-23|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|title=Borno Lawmaker Sponsors 2 Bills To Establish Colleges Of Nursing, Health Technology|url=https://independent.ng/borno-lawmaker-sponsors-2-bills-to-establish-colleges-of-nursing-health-technology/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Global|first=News Net|date=2023-04-06|title=Hawul/Askira: Dr. Midala is the Peoples’ Mandate – Constituent Residents|url=https://newsng.ng/hawul-askira-dr-midala-is-the-peoples-mandate-constituent-residents/|access-date=2025-07-23|website=News Net Global Ltd|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Gbenga|first=Adejayan|date=2025-07-17|title=BOSYA, lawmaker facilitate safe return of stranded Borno youths from Mali|url=https://blueprint.ng/bosya-lawmaker-facilitate-safe-return-of-stranded-borno-youths-from-mali/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-07-23|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == {{Databox}} p3edllprd4ejbmsc62xqeykpj31epxi Dimeji Bankole 0 43245 179686 2026-07-25T16:06:07Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e..." 179686 wikitext text/x-wiki Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. sk8gxp9siwrtstoxyxfsh2s6izw57tw 179687 179686 2026-07-25T16:12:10Z Ilya Discuss 10103 179687 wikitext text/x-wiki Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke,[8] Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. Goomuuji goɗɗi ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. Toɗɗagol t8fpmbchso20166xgdic2h968gc91pv 179688 179687 2026-07-25T16:13:53Z Ilya Discuss 10103 179688 wikitext text/x-wiki Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke,[8] Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. Goomuuji goɗɗi ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. Toɗɗagol Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. Tappirde golle gonɗe e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. c0u15ycr55uwts32rz89vv9jwhn49ak 179689 179688 2026-07-25T16:15:04Z Ilya Discuss 10103 179689 wikitext text/x-wiki Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke,[8] Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. Goomuuji goɗɗi ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. Toɗɗagol Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. Tappirde golle gonɗe e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. Nguurndam neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. Teskorɗe Kadi Saburi. Tuugnorgal dd0fwyx2bztutbzjylbo4696l08j8yz 179690 179689 2026-07-25T16:15:28Z Ilya Discuss 10103 179690 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Sabur[a] Oladimeji "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke,[8] Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. Goomuuji goɗɗi ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. Toɗɗagol Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. Tappirde golle gonɗe e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. Nguurndam neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. Teskorɗe Kadi Saburi. Tuugnorgal 9e84ylj3ejrtdynutczq6esdkjsycid 179691 179690 2026-07-25T16:19:25Z Ilya Discuss 10103 179691 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sabur[a] Oladimeji''' "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969. Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke, Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. == Toɗɗagol == Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. == Tappirde golle gonɗe == e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. == Nguurndam == neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. == Teskorɗe Kadi Saburi. == == Tuugnorgal == b5bdxppo20l8s33qzlnxdgbterugb0r 179692 179691 2026-07-25T16:21:28Z Ilya Discuss 10103 179692 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sabur[a] Oladimeji''' "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969.<ref>{{cite news|title=See fine wedding fotos of Dimeji Bankole & Aisha Bagudu|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-55693914|access-date=2022-02-23}}</ref>.<ref>{{cite news|last=Ebuzor|first=Chika|title=Ogun ADP unveils Dimeji Bankole as its guber Candidate|url=https://www.pulse.ng/news/politics/ogun-adp-unveils-dimeji-bankole-as-its-guber-candidate/pz3s0dj|date=23 October 2018|access-date=24 January 2019|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref> Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, Abeokuta fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to Amerik. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo Lagos e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke, Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. == Toɗɗagol == Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. == Tappirde golle gonɗe == e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. == Nguurndam == neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. == Teskorɗe Kadi Saburi. == == Tuugnorgal == 3qoxokqhiptdd3z319frbn0fixsguxl 179701 179692 2026-07-26T10:47:57Z Ilya Discuss 10103 179701 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sabur[a] Oladimeji''' "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969.<ref>{{cite news|title=See fine wedding fotos of Dimeji Bankole & Aisha Bagudu|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-55693914|access-date=2022-02-23}}</ref>.<ref>{{cite news|last=Ebuzor|first=Chika|title=Ogun ADP unveils Dimeji Bankole as its guber Candidate|url=https://www.pulse.ng/news/politics/ogun-adp-unveils-dimeji-bankole-as-its-guber-candidate/pz3s0dj|date=23 October 2018|access-date=24 January 2019|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref> Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, [[Abeokuta]] fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to [[Amerik]]. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo [[Lagos]] e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke, Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. == Toɗɗagol == Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. == Tappirde golle gonɗe == e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. == Nguurndam == neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. == Teskorɗe Kadi Saburi. == == Tuugnorgal == 8b0l26hzk29ir3poji762tsrhzjox1r 179702 179701 2026-07-26T10:49:31Z Ilya Discuss 10103 179702 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sabur[a] Oladimeji''' "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969.<ref>{{cite news|title=See fine wedding fotos of Dimeji Bankole & Aisha Bagudu|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-55693914|access-date=2022-02-23}}</ref>.<ref>{{cite news|last=Ebuzor|first=Chika|title=Ogun ADP unveils Dimeji Bankole as its guber Candidate|url=https://www.pulse.ng/news/politics/ogun-adp-unveils-dimeji-bankole-as-its-guber-candidate/pz3s0dj|date=23 October 2018|access-date=24 January 2019|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref> Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, [[Abeokuta]] fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford.<ref>{{cite news|title=Nigeria: Race for House Speaker – Bankole Leads the Pack|last=Ohuegbe|first=Chuks|url=https://allafrica.com/stories/200711010290.html|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=[[allAfrica]]|date=1 November 2007|access-date=23 September 2024}}</ref> O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005. Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to [[Amerik]]. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo [[Lagos]] e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke, Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. == Toɗɗagol == Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. == Tappirde golle gonɗe == e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. == Nguurndam == neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. == Teskorɗe Kadi Saburi. == == Tuugnorgal == hvw3s0xj3h5syzzjmwwv03mwcch19dn 179703 179702 2026-07-26T11:34:19Z Ilya Discuss 10103 179703 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sabur[a] Oladimeji''' "Dimeji" Bankole (inndeP; jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1969) ko siyaasaajo Naajeeriya, laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] 11ɓo. O woniino kanndidaa lannda Action Demokaraasi e nder wooteeji guwerneeruuji diiwaan Ogun 2019 kono o fooli kanndidaa Kongres All Progressives, Dapo Abiodun. Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe Gorko Yoruba mo njiimaandi aristokraasi, ko o jom njulaagu hade makko suɓeede e suudu sarɗiiji. Juulɗo e iwdi Egba, Bankole jibinaa ko to Abeokuta, e nder ko anndiraa hannde diiwaan Ogun, ñalnde 14 noowammbar 1969.<ref>{{cite news|title=See fine wedding fotos of Dimeji Bankole & Aisha Bagudu|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-55693914|access-date=2022-02-23}}</ref>.<ref>{{cite news|last=Ebuzor|first=Chika|title=Ogun ADP unveils Dimeji Bankole as its guber Candidate|url=https://www.pulse.ng/news/politics/ogun-adp-unveils-dimeji-bankole-as-its-guber-candidate/pz3s0dj|date=23 October 2018|access-date=24 January 2019|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref> Baaba makko, Alani Bankole, ko jom njulaagu, ko gonnooɗo cukko hooreejo leydi ndii, kadi ko hooreejo lannda leƴƴi Naajeeriya fof (ANPP) e jogiiɗo tiitoonde laamu Oluwo Iporo Ake e Seriki Jagunmolu Egbaland, e yumma makko, Atinuke Bankole, ko kanko woni Ekerin Iyalode Egbaland. Bankole janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Baptist, [[Abeokuta]] fuɗɗoraade hitaande 1979 ; caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany, to Londres, to Angalteer, e hitaande 1985. E hitaande 1989, Bankole heɓi naatde e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading, to Angalteer. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1991, o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford.<ref>{{cite news|title=Nigeria: Race for House Speaker – Bankole Leads the Pack|last=Ohuegbe|first=Chuks|url=https://allafrica.com/stories/200711010290.html|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=[[allAfrica]]|date=1 November 2007|access-date=23 September 2024}}</ref> O joofniri ɗum ko janngude njuɓɓudi kaalis laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Cambridge, to Amerik, e hitaande 2005..<ref>{{cite news|title=Nigeria: Race for House Speaker – Bankole Leads the Pack|last=Ohuegbe|first=Chuks|url=https://allafrica.com/stories/200711010290.html|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=[[allAfrica]]|date=1 November 2007|access-date=23 September 2024}}</ref> Bankole heɓi dipoloma mum ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde John F. Kennedy, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, to Amerik e hitaande 2005. E hitaande 2014, o wonti Mason Fellow to Duɗal laamu John F. Kennedy, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, to [[Amerik]]. E hitaande 1991, Bankole heɓi suɓaade D.A.B e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst nde o woni e waɗde kursus ngam ofiseeji konu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ɗo o woni e nder konu artileri. Bankole ko polo, kadi ko tergal e fedde polo [[Lagos]] e fedde polo Guards, Abuja e defansiyoŋ ko darnde makko ɓurnde yiɗeede. Omo weltii kadi e fuku koyɗe. Sektoraaji keertiiɗi Fagguduyanke, Bankole ko hooreejo, Aspire Integrated Consultants Nijeer (gila 2012) e cukko hooreejo, Afrik House London (gila 2016). Ko adii ɗuum, Bankole wonnoo ko gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agencies de fret) to leydi Nijeer Limited tuggi 1995 haa 1998, gardiiɗo gollordu fedde toppitiinde ko fayti e marsandiis (Agences de fret) tuggi 1998 haa 2004, e gardotooɗo fedde ASAP Limited tuggi 2000 haa 2003. Sektor laamu - Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya E hitaande 2003, Bankole suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow tikket lannda Demokaraasi (PDP) ngam suɓaade diiwaan Abeokuta mo diiwaan Ogun. O wonii cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis tawi ko Aminu Bello Masari woni hooreejo, (Farouk Lawan wonno hooreejo goomu nguu) O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam yah-ngartaa leydi. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o jooɗii, ko panneeji ko faati e Defaare, Geɗe nder leydi, e Bankeeji e Kaalis. Bankole toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007. O jogori ko nafooje makko to bannge sariya ko ɗe jowitiiɗe e defansiyoŋ e kaalis. Hooreejo suudu sarɗiiji E lewru suwee 2007, goomu naamndii hooreejo leydi ndii, hono Patricia Etteh, ko fayti e njoɓdi ₦628 miliyoŋ (4,8 miliyoŋ dolaar) ngam moƴƴinde galleeji e otooji. O yeddi ko boni, kono wakili’en heewɓe mbeltiima e etaade faddaade hoore makko, fiyooɓe ina njeeyaa e dow leeso suudu nduu, Etteh ina foti yaltineede e suudu nduu. Gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo e terɗe PDP toowɗe keewɗe ina njokki e wallitde mo,[13] kono feccere mawnde e lannda ka, e gardagol Lawan e Bankole, noddii yo o woppu laamu. Ina wiyee wonde Bankole, e nder ƴaañooɓe woɗɓe heewɓe, ina ɗaminii lomtaade mo gila 5 oktoobar 2007. Caggal nde Etteh woppi golle ñalnde 30 oktoobar (e wondude e cukko mum, nanngaaɗo kadi e fenaande ndee), ko wiyetee tergal Fedde Integrite (fedde haɓantoonde Etteh), Terngu Tsegba wonti hooreejo leydi e nder dumunna. == Toɗɗagol == Jogagol Yontere woore ɓaawo suɓol maako, luutooɓe siyaasaaku mbi'i Bankole timminaay kuugal maako nder kuugal lesdi Naajeeriya (N.Y.S.C), ngal kuugal manngal ngam kala janngooɓe janngirde mawnde nde ɓe keɓata duuɓi cappanɗe tati (30) nde ɓe timmina janngirde maako, nden ɓe ɗon nodda mo o wurta kuugal maako ngam haala kan. Bankole hokki seedantaagal maako N.Y.S.C, o timmini haala man.[20] Ñalnde 22 suwee 2010 Bankole dartini depiteeji 11 e nder parlemaa haa abada, sabu jiiɓru e hareeji e nder galle hee. Gartugol kaalis mo jaagorɗe laamu njaltinaaka E nder laamu makko, suudu sarɗiiji sabu golle mum toppitiiɗe golle mum, hollitii wonde ministeeruuji, departemaaji e agenceeji (MDA) fedde nde ina ngartiri kaalis bidsee mo alaa ko nafata, fotde 450 miliyaar ugiyya e nder kaalis laamu nguu e hitaande 2007 tawi ko ina wona 350 miliyaar ugiyya e hitaande 2007. Haa fuu man, suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ɗon tabitina wartugo ceede ko hewti trillion 1 naira ɗe MDA's ɗon mari haaje hokkugo ceede ko hewti, nder kuugal bidsee hitaande fuu haa lesdi Bankole. Ɗee geɗe meeɗaa yiyeede e daartol ƴeewndo e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya. Haa e oon sahaa, MDA'en ngartiraani kaalis mo huutoraaka. Kadi, suudu sarɗiiji yiytii wonde fotde 5 trillion Naira keɓaaɗo, meeɗaa yoɓeede e MDA's e nder duuɓi 5 jawtuɗi ɗii hade wiɗto. == Tappirde golle gonɗe == e laawol Abuja Runway E laamu Bankole, kontraaji 64 miliyaar naira ngam laawol ɗiɗaɓol ngol Aeroport Nnamdi Azikwe to Abuja, ƴeewtaama, tawaama ina ɓuuɓna no feewi. Ko noon kadi laamu leydi Najeriya dartini kontraaji ɗii. Billeeji E les makko, suudu sarɗiiji jaɓii 328 eɓɓaande, jaɓii 282 kuulal, ƴettii 136 kuulal. Ɗeeɗoo kuule ina mbaɗi sariya jowitiiɗo e ndimaagu humpito (FOI) e sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu nguu, tawi ina ɗaɓɓi nde denndaangal juɓɓule laamu toppitiiɗe ngalu nguu mbaɗtata bidsee mum en ngam ƴeewteede hitaande kala. Laabi ɗi, ko wayi no CBN, NNPC e Custom ina njoɓa tiriliyoŋaaji naira hitaande kala tawa Asammbele ngenndi ndii ina rokka ɗum en kaalis. Kitta E hitaande 2011, Bankole ñaawaama to fedde haɓantoonde fenaande to leydi Nijeer o laɓɓinaama e kala tuume. Ñaawirde ndee nde o laɓɓinta Bankole ndee hollitii wonde suudu sarɗiiji nduu waɗii ñamaande banke ngam dogginde njoɓdi mum, ñamaande ndee yoɓaama haa timmi e banke oo, tee Bankole wonaa naftortooɗo ñamaande ndee e kala mbaadi, ɗum noon, alaa ko bonnata ɗum. Kanndidaa Guwerneer ADP Gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya, Dimeji Bankole, nyande asaweere 6 lewru mars 2018, wurti dow ardiiɗo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2019. == Nguurndam == neɗɗo Dimeji Bankole ceerii e hitaande 2017 debbo mum gadano biyeteeɗo Olaitan Bankole. Ɗuum waɗi mo bachelor yiɗaaɗo no feewi e nder cirkel spinsters fotɓe e nder e yaasi leydi Najeriya ko juuti. O resii kadi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2021, e Miss Aisha Shinkafi Saidu, e fawaade e hakkeeji lislaam. Dewgal ngal waɗi haa Harrow Park, Ahmadu Bello Way, Abuja, ngal waɗii yimɓe siyaasa'en ɗuuɗɓe, hawtaade e Aminu Tambuwal, wakkati man, guwerneer lesdi Sokoto. Musiɗɓe Naajeeriya Laycon e Timi Dakolo kadi tawtoraama hiirde nde, ɓe mbeltiima e hoɓɓe ɓee e jimɗi belɗi. Jom suudu maako Miss Aisha Shinkafi Saidu woni ɓiɗɗo debbo gonɗo lesdi Kebbi, Abubakar Atiku Bagudu. Ko o awokaa, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull to leydi Angalteer. O taaniiko debbo mo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, mo laati hooreejo kawtal kisal lesdi Naajeeriya, Marafan Sokoto nden daada maako woni ɓiɗɗo debbo Shinkafi, nden bo derɗiko debbo gonnooɗo guwerneer lesdi Zamfara, Mahmud Shinkafi. == Teskorɗe Kadi Saburi. == == Tuugnorgal == fh5o51zxehbe95qceprkskz3j4g3uif Template:Cleanup 10 43246 179694 2026-07-26T07:59:40Z De-Invincible 7477 Created page with "{{main other |{{ambox | name = Cleanup | subst = <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>substcheck}}</includeonly> | type = style | issue = This page or section '''needs to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} | fix = Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can.{{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}}||&nbsp;For tips on making this articl..." 179694 wikitext text/x-wiki {{main other |{{ambox | name = Cleanup | subst = <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>substcheck}}</includeonly> | type = style | issue = This page or section '''needs to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} | fix = Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can.{{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}}||&nbsp;For tips on making this article better, read "[[Wikipedia:How to edit a page|How to edit a page]]" and "[[Wikipedia:How to write Simple English articles|How to write Simple English pages]]".}} | date = {{{date|}}} | cat = Pages needing cleanup | all = All pages needing cleanup }} |{{mbox | type = style | text = This {{namespaces conversion}} '''may need to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can. | demospace = {{{demospace|<noinclude>main</noinclude>}}} | nocat = {{{nocat|}}} }}<includeonly>{{#ifeq:{{#titleparts:{{FULLPAGENAME}}|1}}|Template:Cleanup||{{DMC|Pages needing cleanup|from|{{{date|}}}|All pages needing cleanup‎}}}}</includeonly> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> tsutmvlmvn6bgj6iz8i70damqknzoc0 179695 179694 2026-07-26T08:06:21Z De-Invincible 7477 179695 wikitext text/x-wiki {{main other |{{ambox | name = Cleanup | subst = <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>substcheck}}</includeonly> | type = style | issue = This page or section '''needs to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} | fix =Tiiɗno wallu [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} laɓɓinde hello ngoo] so aɗa waawi.{{#if:{{{1|{{reason|}}}}}||&nbsp;Ngam heɓde wasiyaaji no moƴƴinirde ndee winndannde, janngu "[[Wikipedia: No hello waylirtee." e "[[Wikipedia:No binndi Fulfulde winndirtee|Noy kelle Fulfulde winndirtee.]]".}} | date = {{{date|}}} | cat = Pages needing cleanup | all = All pages needing cleanup }} |{{mbox | type = style | text = This {{namespaces conversion}} '''may need to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can. | demospace = {{{demospace|<noinclude>main</noinclude>}}} | nocat = {{{nocat|}}} }}<includeonly>{{#ifeq:{{#titleparts:{{FULLPAGENAME}}|1}}|Template:Cleanup||{{DMC|Pages needing cleanup|from|{{{date|}}}|All pages needing cleanup‎}}}}</includeonly> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> a67tm6fno3aohk83ppuabu2yjg66yli 179696 179695 2026-07-26T08:08:34Z De-Invincible 7477 Undid revision [[Special:Diff/179695|179695]] by [[Special:Contributions/De-Invincible|De-Invincible]] ([[User talk:De-Invincible|talk]]) 179696 wikitext text/x-wiki {{main other |{{ambox | name = Cleanup | subst = <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>substcheck}}</includeonly> | type = style | issue = This page or section '''needs to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} | fix = Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can.{{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}}||&nbsp;For tips on making this article better, read "[[Wikipedia:How to edit a page|How to edit a page]]" and "[[Wikipedia:How to write Simple English articles|How to write Simple English pages]]".}} | date = {{{date|}}} | cat = Pages needing cleanup | all = All pages needing cleanup }} |{{mbox | type = style | text = This {{namespaces conversion}} '''may need to be [[Wikipedia:Cleanup|cleaned up]]'''. {{#if:{{{1|{{{reason|}}}}}} |The specific problem is: {{{1|{{{reason}}}}}}. }} Please help [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} clean the page] if you can. | demospace = {{{demospace|<noinclude>main</noinclude>}}} | nocat = {{{nocat|}}} }}<includeonly>{{#ifeq:{{#titleparts:{{FULLPAGENAME}}|1}}|Template:Cleanup||{{DMC|Pages needing cleanup|from|{{{date|}}}|All pages needing cleanup‎}}}}</includeonly> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> tsutmvlmvn6bgj6iz8i70damqknzoc0 Template:Aotd/26 10 43247 179697 2026-07-26T08:14:13Z De-Invincible 7477 Created page with "[[File:Ahmed_Musa_20180625.jpg|112px|left|alt=description]] '''Ahmed Musa''' OON MON jibinaa ko nyanlde 14 lewru oktooba hiitande 1992) ko ƴarotooɗo fuku koyɗe [[leydi]] [[Najeeriya]], ƴarotooɗo yeeso walla ƴarotooɗo e nder fedde [[Kano]] ''Pillars'' e nder NPFL e kippu ngenndiijo leydi [[Niiser|Niiseer]]. <div style="text-align: right; margin-top: 8px;"><small>([[Ahmed Musa|Winndannde timmunde...]])</small></div>" 179697 wikitext text/x-wiki [[File:Ahmed_Musa_20180625.jpg|112px|left|alt=description]] '''Ahmed Musa''' OON MON jibinaa ko nyanlde 14 lewru oktooba hiitande 1992) ko ƴarotooɗo fuku koyɗe [[leydi]] [[Najeeriya]], ƴarotooɗo yeeso walla ƴarotooɗo e nder fedde [[Kano]] ''Pillars'' e nder NPFL e kippu ngenndiijo leydi [[Niiser|Niiseer]]. <div style="text-align: right; margin-top: 8px;"><small>([[Ahmed Musa|Winndannde timmunde...]])</small></div> occlmabexjl7ufptsiigzgxuqbhjdvf 179698 179697 2026-07-26T08:14:29Z De-Invincible 7477 179698 wikitext text/x-wiki [[File:Ahmed_Musa_20180625.jpg|112px|left|alt=description]] '''Ahmed Musa''' OON MON jibinaa ko nyanlde 14 lewru oktooba hiitande 1992) ko ƴarotooɗo fuku koyɗe [[leydi]] [[Naajeeriya]], ƴarotooɗo yeeso walla ƴarotooɗo e nder fedde [[Kano]] ''Pillars'' e nder NPFL e kippu ngenndiijo leydi [[Niiser|Niiseer]]. <div style="text-align: right; margin-top: 8px;"><small>([[Ahmed Musa|Winndannde timmunde...]])</small></div> qvtihgvrzsvvv9efgern3cvq1gge4zk Template:Aotd/27 10 43248 179699 2026-07-26T08:20:15Z De-Invincible 7477 Created page with "[[File:Dalal_Recovered.jpg|112px|left|alt=description]] '''Dalal Ghazi Muhammad Abu Amneh''' (Aarabre: دلال غازي محمد أبو آمنة; jibinaa ko hitaande 1983) ko jimoowo, peewnoowo, ganndo ko faati e ƴiiƴam Israayiilnaajo, aarabeejo-palestinnaajo. <div style="text-align: right; margin-top: 8px;"><small>([[Dalal Abu Amneh|Winndannde timmunde...]])</small></div>" 179699 wikitext text/x-wiki [[File:Dalal_Recovered.jpg|112px|left|alt=description]] '''Dalal Ghazi Muhammad Abu Amneh''' (Aarabre: دلال غازي محمد أبو آمنة; jibinaa ko hitaande 1983) ko jimoowo, peewnoowo, ganndo ko faati e ƴiiƴam Israayiilnaajo, aarabeejo-palestinnaajo. <div style="text-align: right; margin-top: 8px;"><small>([[Dalal Abu Amneh|Winndannde timmunde...]])</small></div> bpp79qbfq9ojlnhxx041cbjz6ehgu8h Bassey Etim 0 43249 179704 2026-07-26T11:39:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange. O suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. O suɓaama caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fena..." 179704 wikitext text/x-wiki Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange. O suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. O suɓaama caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. Kap. 38, Toɓɓere. 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. Tuume ɗee ummorii ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . Tuugnorgal s9nediwl6ofbffcyw3edznt5wxydoaj 179705 179704 2026-07-26T11:40:05Z Ilya Discuss 10103 179705 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange. O suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. O suɓaama caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. Kap. 38, Toɓɓere. 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. Tuume ɗee ummorii ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . Tuugnorgal 1ql4e41plu53gjiq2wr2au31p5va6bp 179706 179705 2026-07-26T11:42:39Z Ilya Discuss 10103 179706 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange. O suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. O suɓaama caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. Kap. 38, Toɓɓere. 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. Tuume ɗee ummorii ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . == Tuugnorgal == risp122uwi7ry2adho280qa7e5yac8o 179707 179706 2026-07-26T11:44:00Z Ilya Discuss 10103 179707 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange.<ref>{{Cite news|last=Jannah|first=Chijioke|date=2017-03-07|title=Bassey Etim, receives certificate of return from INEC as Senator elect|url=https://dailypost.ng/2017/03/07/breaking-bassey-etim-receives-certificate-return-inec-senator-elect/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. O suɓaama caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. Kap. 38, Toɓɓere. 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. Tuume ɗee ummorii ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . == Tuugnorgal == 7ojn9ajaz76hxz1uidzxajz7bww8075 179708 179707 2026-07-26T11:45:06Z Ilya Discuss 10103 179708 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange.<ref>{{Cite news|last=Jannah|first=Chijioke|date=2017-03-07|title=Bassey Etim, receives certificate of return from INEC as Senator elect|url=https://dailypost.ng/2017/03/07/breaking-bassey-etim-receives-certificate-return-inec-senator-elect/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> == O suɓaama == e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi. == O suɓaama == caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. == Kap. 38, Toɓɓere. == 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. == Tuume ɗee ummorii == ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . == Tuugnorgal == m88jd9k6hlizabpy9gl3eeohnj7x770 179709 179708 2026-07-26T11:46:21Z Ilya Discuss 10103 179709 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange.<ref>{{Cite news|last=Jannah|first=Chijioke|date=2017-03-07|title=Bassey Etim, receives certificate of return from INEC as Senator elect|url=https://dailypost.ng/2017/03/07/breaking-bassey-etim-receives-certificate-return-inec-senator-elect/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> == O suɓaama == e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi.<ref name=":0">{{Cite news|last=Edem|first=Edem|date=2019-10-18|title=Akwa Ibom North East: Senator Bassey Albert floors APC's Etim at Appeal Court|url=https://dailypost.ng/2019/10/18/akwa-ibom-north-east-senator-bassey-albert-floors-apcs-etim-appeal-court/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Jeremiah|first=Urowayino|date=2017-04-24|title=Swear in Bassey Etim ,Akwa Ibom community tells Saraki|url=https://www.vanguardngr.com/2017/04/aka-ibom-community-abuja-appeals-saraki-swear-bassey-etim-senator-elect-akwa-ibom-northeast/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == O suɓaama == caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. == Kap. 38, Toɓɓere. == 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018. == Tuume ɗee ummorii == ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . == Tuugnorgal == nairh4ejhhkiu1a5btylxeqly06zr5g 179710 179709 2026-07-26T11:47:16Z Ilya Discuss 10103 179710 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Etim ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer wakiiliijo lesdi Akwa-Ibom haa woyla-fuunaange.<ref>{{Cite news|last=Jannah|first=Chijioke|date=2017-03-07|title=Bassey Etim, receives certificate of return from INEC as Senator elect|url=https://dailypost.ng/2017/03/07/breaking-bassey-etim-receives-certificate-return-inec-senator-elect/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> == O suɓaama == e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi. Kugal Ko o gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji hade makko suɓeede senaateer, o lomtii Bassey Albert caggal nde laamu makko joofi.<ref name=":0">{{Cite news|last=Edem|first=Edem|date=2019-10-18|title=Akwa Ibom North East: Senator Bassey Albert floors APC's Etim at Appeal Court|url=https://dailypost.ng/2019/10/18/akwa-ibom-north-east-senator-bassey-albert-floors-apcs-etim-appeal-court/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Jeremiah|first=Urowayino|date=2017-04-24|title=Swear in Bassey Etim ,Akwa Ibom community tells Saraki|url=https://www.vanguardngr.com/2017/04/aka-ibom-community-abuja-appeals-saraki-swear-bassey-etim-senator-elect-akwa-ibom-northeast/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == O suɓaama == caggal nde ñaawirde kuuge winndere ndee woppi woote Bassey Albert, luulndiiɗo makko, senaateer garoowo e suudu nduu. Luural E hitaande 2018, Bassey Etim tuumaama ko fenaande e fenaande. Laamu leydi Akwa Ibom, rewrude e jaagorgal men ko feewti e jaagorgal men ko feewti e ñaawoore (HU/61C/2018) e dow makko. Teeŋti noon, Etim ina tuuma wonde, ñalnde 7 desaambar 2014, walla ko ina wona ñalnde 7 desaambar 2014, to Uyo, feññinii ɓataake njeñtudi woote gardagol leydi Akwa Ibom worgo-fuɗnaange (Uyo) e hitaande 2014, tawi ko limoore 0004759. == Kap. 38, Toɓɓere. == 2, Sariyaaji diiwaan Akwa Ibom 2000. Ñaawirde toownde diiwaan Akwa Ibom, jooɗiiɗo to Uyo, rokki ɗaɓɓaande ex-parte ngam rokkude Etim humpito ñaawoore e laabi lomtinaaɗi, ina jeyaa heen baylugol e nder jaaynde The Nation e jogaade humpito e nder cuuɗi ñaawirdu nduu. Ñaawirde ndee joɗɗini ñaawoore adannde ndee haa ñalnde 27 noowammbar 2018.<ref>{{Cite news|date=2018-10-31|title=Forgery : Court asks A/ Ibom AG to serve Bassey Etim notice of hearing|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/forgery-court-asks-a-ibom-ag-to-serve-bassey-etim-notice-of-hearing/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Tuume ɗee ummorii == ko e luural hakkunde Etim e senaateer Bassey Albert Akpan ko faati e wooteeji senaateeruuji diiwaan Akwa Ibom worgo-fuɗnaange. . == Tuugnorgal == cci09ujnw0fyn0pyxvabcs5gd68ebcr Usman M. Bugaje 0 43250 179711 2026-07-26T11:50:35Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Usman M. Bugaje ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Katsina, jibinaama nder lewru Suwee 1951. O wakiiliijo lesdi Jibia/Kaita nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O woniino kadi jaagorgal keeringal (politik) cukko hooreejo leydi. Tuugnorgal" 179711 wikitext text/x-wiki Usman M. Bugaje ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Katsina, jibinaama nder lewru Suwee 1951. O wakiiliijo lesdi Jibia/Kaita nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O woniino kadi jaagorgal keeringal (politik) cukko hooreejo leydi. Tuugnorgal lpfaez8pg5blkb0yssz6hbiuvhy0epu 179712 179711 2026-07-26T11:51:33Z Ilya Discuss 10103 179712 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Usman M. Bugaje ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Katsina, jibinaama nder lewru Suwee 1951. O wakiiliijo lesdi Jibia/Kaita nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O woniino kadi jaagorgal keeringal (politik) cukko hooreejo leydi. Tuugnorgal adkokyihwh6q3p6yij42as161cpliwh 179713 179712 2026-07-26T11:52:20Z Ilya Discuss 10103 179713 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Usman M. Bugaje''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Katsina, jibinaama nder lewru Suwee 1951. O wakiiliijo lesdi Jibia/Kaita nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O woniino kadi jaagorgal keeringal (politik) cukko hooreejo leydi. == Tuugnorgal == 4jsottvifyw6zxt62668wpo8p4b7zqm 179714 179713 2026-07-26T11:53:16Z Ilya Discuss 10103 179714 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Usman M. Bugaje''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Katsina, jibinaama nder lewru Suwee 1951. O wakiiliijo lesdi Jibia/Kaita nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi.<ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref><ref>{{Cite news|date=2024-02-25|title=30 minutes with Dr Usman Bugaje|url=https://dailytrust.com/30-minutes-with-dr-usman-bugaje/|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Usman Bugaje|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/bugaje.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133736/http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/bugaje.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref> O woniino kadi jaagorgal keeringal (politik) cukko hooreejo leydi. == Tuugnorgal == 7uco8olxa20fsa2ilzyemibcyjgvw79 Salisu Buhari 0 43251 179715 2026-07-26T11:55:31Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Salisu Buhari (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik. E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu..." 179715 wikitext text/x-wiki Salisu Buhari (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik. E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Kono ɗum duumii tan ko jonte jeegom hade fenaande duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto ndee fuɗɗaade, haa arti noon e woppude golle makko, o ñaawee. E hitaande 2013, laamu Naajeeriya suɓi mo nder kawtal hooreejo jaami’aare Naajeeriya. [fuɗɗorde nde koolkisaaka?] Luural Kabaaru duuɓi Buhari e fenaande seedantaagal mum fuɗɗii ko ñalnde 16 feebariyee 1999 e nder jaaynde wiyeteende TheNews magazine. Wiɗto maɓɓe hollitii wonde Buhari jibinaa ko e hitaande 1970, wonaa hitaande 1963 no o wiyri nii, kadi o meeɗaa heɓde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto. Winndannde nde hollitii wonde Buhari wonaa tan meeɗaa heɓde dipolomaaji, kono hay dara meeɗaa yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Haalaaji ko faati e duuɓi Buhari ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, nde tawnoo kuulal 65(1) doosgal leydi Naajeeriya ina haɗi kala neɗɗo mo duuɓi mum njahrata e 30 ngam suɓaade hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Buhari wi'i kadi o timmini kuugal maako ngal sukaaɓe lesdi ndi'i haa Standard Construction haa Kano. Ɗum kadi hollitii wonde wonaa goonga, sibu alaa ko tawaa e mum ko fayti e timminde mo porogaraam oo. Nde Buhari fotti bee tuume ɗuuɗɗe dow fenaande, o yeddi ɗe dow ko laarani fenaande, o wi'i o ɗon ƴama kiitaaji dow fenaande dow bayyinoowo on. O hollitii wonde tuume ɗee ko fenaande. Kono jaaynde ndee winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto, ngam ɗaɓɓude seedantaagal wonde Buhari ko almuudo, o saliima wonde alaa ko holliti heen ko fayti e tawtoreede makko. Ñalnde 23 lewru juko hitaande 1999, o hersinii, o cornii, Buhari jaɓi fenaande duuɓi makko e fenaande seedanteeje kam e tuume goɗɗe ummoraade e ciimtol TheNews, o wiyi e nder bayyinaango : Miɗo ñaagi maa yaafuya. Mi ɗaɓɓi yaafuya lenol ngol. Miɗo yaafnoo ɓesngu am e sehilaaɓe am e kala mette ɗe ngaddu-mi e maɓɓe. Mi majjinaama e majjere e yarlitaare gollanaade leñol, miɗo sikki leñol ngol yaafotoo kam, rokka mi fartaŋŋe gollanaade kadi.[citation needed] Ndeen o woppii golle e nder suudu sarɗiiji. Tuugnorgal bgxpy7iuoicjw7a4uedl8o158dhdl57 179716 179715 2026-07-26T11:55:59Z Ilya Discuss 10103 179716 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Salisu Buhari (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik. E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Kono ɗum duumii tan ko jonte jeegom hade fenaande duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto ndee fuɗɗaade, haa arti noon e woppude golle makko, o ñaawee. E hitaande 2013, laamu Naajeeriya suɓi mo nder kawtal hooreejo jaami’aare Naajeeriya. [fuɗɗorde nde koolkisaaka?] Luural Kabaaru duuɓi Buhari e fenaande seedantaagal mum fuɗɗii ko ñalnde 16 feebariyee 1999 e nder jaaynde wiyeteende TheNews magazine. Wiɗto maɓɓe hollitii wonde Buhari jibinaa ko e hitaande 1970, wonaa hitaande 1963 no o wiyri nii, kadi o meeɗaa heɓde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto. Winndannde nde hollitii wonde Buhari wonaa tan meeɗaa heɓde dipolomaaji, kono hay dara meeɗaa yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Haalaaji ko faati e duuɓi Buhari ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, nde tawnoo kuulal 65(1) doosgal leydi Naajeeriya ina haɗi kala neɗɗo mo duuɓi mum njahrata e 30 ngam suɓaade hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Buhari wi'i kadi o timmini kuugal maako ngal sukaaɓe lesdi ndi'i haa Standard Construction haa Kano. Ɗum kadi hollitii wonde wonaa goonga, sibu alaa ko tawaa e mum ko fayti e timminde mo porogaraam oo. Nde Buhari fotti bee tuume ɗuuɗɗe dow fenaande, o yeddi ɗe dow ko laarani fenaande, o wi'i o ɗon ƴama kiitaaji dow fenaande dow bayyinoowo on. O hollitii wonde tuume ɗee ko fenaande. Kono jaaynde ndee winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto, ngam ɗaɓɓude seedantaagal wonde Buhari ko almuudo, o saliima wonde alaa ko holliti heen ko fayti e tawtoreede makko. Ñalnde 23 lewru juko hitaande 1999, o hersinii, o cornii, Buhari jaɓi fenaande duuɓi makko e fenaande seedanteeje kam e tuume goɗɗe ummoraade e ciimtol TheNews, o wiyi e nder bayyinaango : Miɗo ñaagi maa yaafuya. Mi ɗaɓɓi yaafuya lenol ngol. Miɗo yaafnoo ɓesngu am e sehilaaɓe am e kala mette ɗe ngaddu-mi e maɓɓe. Mi majjinaama e majjere e yarlitaare gollanaade leñol, miɗo sikki leñol ngol yaafotoo kam, rokka mi fartaŋŋe gollanaade kadi.[citation needed] Ndeen o woppii golle e nder suudu sarɗiiji. Tuugnorgal 4qmcvkr03xho8pytofstfo2cp5wsl3v