Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Lynda Chuba-Ikpeazu 0 8230 179752 174374 2026-07-26T16:44:19Z Ilya Discuss 10103 179752 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lynda Chuba-Ikpeazu Listen''' A, anndiraaɗo kadi Lynda Chuba listen A (jibinaa ko ñalnde 22 lewru nduu hitaande 1966), ko o dawriyanke, awokaa, model e jom tiitoonde pijirlooji ŋarɗugol. O heɓi darnde mawnde nde o heɓi njeenaari ndi suka debbo ɓurɗo ŋarɗude e nder leydi Najeriya e hitaande 1986. Ko o ɓiy Chuba Ikpeazu, gonnooɗo hooreejo ñaawirdu, hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya laabi ɗiɗi. O jeyaa ko e rewɓe 11 terɗe suudu sarɗiiji 360 tergal. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Chuba-Ikpeazu janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, to Enugu, o heɓi kadi dipolom makko ko faati e jokkondiral e dipolom makko ko faati e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles. O jogii kadi dipolom makko ko fayti e sariya. Chuba-Ikpeazu heɓi jaŋde mum ko to leydi Najeriya, to Angalteer, e to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o gollinoo e nder waktuuji seeɗa ngam wonde model. == Pijirlooji == E hitaande 1986, nde o woni e njuulu to Lagos, Chuba-Ikpeazu heɓi njeenaari gadani e nder kawgel ɓurngel yooɗde e leydi Najeriya . E hitaande 1987, ko kanko woni wakiliijo leydi Najeriya gadano e Miss Universe gila Edna Park e hitaande 1964, caggal ɗuum o waɗtaa Miss Afrik e hitaande ndee.<ref>Onishi, Norimitsu (2000-08-20). "Faltering Giant: A special report.; Against Tough Odds, Nigeria Bets on Reform". ''The New York Times''. ISSN 0362-4331. Retrieved 2017-08-29.</ref> Caggal laamu makko, Chuba-Ikpeazu wonti debbo njulaagu to [[Lagos|diiwaan Lagos]], keɓtinaaɗo e golle petroŋ. == Golle politik == Chuba-Ikpeazu wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji gila 1999 haa 2003. E hitaande 2004, Chuba-Ikpeazu heɓiino wooteeji dipiteeji leydi Nijeer, o lomtii diiwaan Onitsha to bannge worgo-fuɗnaange fedde nde, [[Diiwal Aanambaara|to diiwaan Anambra]], hono kanndidaa Parti Demokaraasi PD P). O woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam kisal e jaŋde nder geec. Ko o tergal e yiilirde fedde wiyeteende Anambra United . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] aedu6kpzc91mgfhdol7fwjoxe7cnc9m 179753 179752 2026-07-26T19:38:20Z Ilya Discuss 10103 179753 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lynda Chuba-Ikpeazu Listen''' A, anndiraaɗo kadi Lynda Chuba listen A (jibinaa ko ñalnde 22 lewru nduu hitaande 1966), ko o dawriyanke, awokaa, model e jom tiitoonde pijirlooji ŋarɗugol. O heɓi darnde mawnde nde o heɓi njeenaari ndi suka debbo ɓurɗo ŋarɗude e nder leydi Najeriya e hitaande 1986..<ref>[http://www.thisdayonline.com/archive/2001/06/16/20010616ext01.html Lynda and Miss Africa] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020306111530/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/06/16/20010616ext01.html|date=2002-03-06}}</ref> Ko o ɓiy Chuba Ikpeazu, gonnooɗo hooreejo ñaawirdu, hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya laabi ɗiɗi. O jeyaa ko e rewɓe 11 terɗe suudu sarɗiiji 360 tergal. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Chuba-Ikpeazu janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, to Enugu, o heɓi kadi dipolom makko ko faati e jokkondiral e dipolom makko ko faati e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, to Los Angeles. O jogii kadi dipolom makko ko fayti e sariya. Chuba-Ikpeazu heɓi jaŋde mum ko to leydi Najeriya, to Angalteer, e to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o gollinoo e nder waktuuji seeɗa ngam wonde model. == Pijirlooji == E hitaande 1986, nde o woni e njuulu to Lagos, Chuba-Ikpeazu heɓi njeenaari gadani e nder kawgel ɓurngel yooɗde e leydi Najeriya . E hitaande 1987, ko kanko woni wakiliijo leydi Najeriya gadano e Miss Universe gila Edna Park e hitaande 1964, caggal ɗuum o waɗtaa Miss Afrik e hitaande ndee.<ref>Onishi, Norimitsu (2000-08-20). "Faltering Giant: A special report.; Against Tough Odds, Nigeria Bets on Reform". ''The New York Times''. ISSN 0362-4331. Retrieved 2017-08-29.</ref> Caggal laamu makko, Chuba-Ikpeazu wonti debbo njulaagu to [[Lagos|diiwaan Lagos]], keɓtinaaɗo e golle petroŋ. == Golle politik == Chuba-Ikpeazu wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji gila 1999 haa 2003. E hitaande 2004, Chuba-Ikpeazu heɓiino wooteeji dipiteeji leydi Nijeer, o lomtii diiwaan Onitsha to bannge worgo-fuɗnaange fedde nde, [[Diiwal Aanambaara|to diiwaan Anambra]], hono kanndidaa Parti Demokaraasi PD P). O woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam kisal e jaŋde nder geec. Ko o tergal e yiilirde fedde wiyeteende Anambra United . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 1dqfujk434eb2etgggrru9thrss0nzp Macebuh Chinonyerem 0 12602 179744 175641 2026-07-26T16:30:48Z Ilya Discuss 10103 179744 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Macebuh Chinonyerem''' ko siyaasaajo Naajeeriya, tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 4 e 5, wakiiliijo lesdi Ukwa Fuunaange / Ukwa Hirnaange lesdi Abia les njiimaandi lanyol Democratic People .<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O yahi haa o dañi jooɗorde ngam ardaade diiwaan senateer Abia Sud e les njiimaandi fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC) e wooteeji mawɗi 2011.<ref>"Profile of HON. CHINONYEREM MACEBUH". NigerianElections. Retrieved 5 July 2015.[permanent dead link]</ref> == Ƴeew kadi == Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ia06ls2s1009beit2oiveq21f0kncoa 179745 179744 2026-07-26T16:32:44Z Ilya Discuss 10103 179745 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Macebuh Chinonyerem''' ko siyaasaajo Naajeeriya, tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 4 e 5, wakiiliijo lesdi Ukwa Fuunaange / Ukwa Hirnaange lesdi Abia les njiimaandi lanyol Democratic People .<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O yahi haa o dañi jooɗorde ngam ardaade diiwaan senateer Abia Sud e les njiimaandi fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC) e wooteeji mawɗi 2011.<ref>"Profile of HON. CHINONYEREM MACEBUH". NigerianElections. Retrieved 5 July 2015.[permanent dead link]</ref> == Ƴeew kadi == Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia<ref>{{Cite web |last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] lvcsm12qrpvm7x0ay3t6irakpewpkek 179746 179745 2026-07-26T16:34:02Z Ilya Discuss 10103 179746 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Macebuh Chinonyerem''' ko siyaasaajo Naajeeriya, tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 4 e 5, wakiiliijo lesdi Ukwa Fuunaange / Ukwa Hirnaange lesdi Abia les njiimaandi lanyol Democratic People .<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O yahi haa o dañi jooɗorde ngam ardaade diiwaan senateer Abia Sud e les njiimaandi fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC) e wooteeji mawɗi 2011.<ref>"Profile of HON. CHINONYEREM MACEBUH". NigerianElections. Retrieved 5 July 2015.[permanent dead link]</ref>.<ref>{{Cite journal|last=Kassim-Momodu|first=Momodu|date=2026-07-25|title=Federal Republic of Nigeria 1999 constitution|url=https://cuab.edu.ng/wp-content/uploads/2023/09/7.-Kassim-Momodu-Recall-of-a-Legislator_Implications-for-Democracy.pdf|journal=Nigerian|pages=14}}</ref><ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Ƴeew kadi == Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia<ref>{{Cite web |last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-09|title=MACEBUH, Hon. Chinonyerem|url=https://blerf.org/index.php/biography/macebuh-hon-chinonyerem/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 8dxkboh430hpefdokv2ksco6pi3j3ok Nwakanwa Chimaobi 0 12607 179732 175631 2026-07-26T16:06:20Z Ilya Discuss 10103 179732 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nwakanwa Chimaobi''' c ko o siyaasaajo Naajeeriya e tergal nder Asamblee lesdi 4th wakiiliijo Isiala Ngwa woyla / Isiala Ngwa fombina diiwal Abia les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Order Paper 17 June 1999". National Assembly. Federal Republic of Nigeria. Retrieved 8 July 2015.</ref> == Ƴeew kadi == * Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] su3h1nkyxb0n75wznvxpmk1w1npn63h 179733 179732 2026-07-26T16:07:27Z Ilya Discuss 10103 179733 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nwakanwa Chimaobi''' c ko o siyaasaajo Naajeeriya e tergal nder Asamblee lesdi 4th wakiiliijo Isiala Ngwa woyla / Isiala Ngwa fombina diiwal Abia les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Order Paper 17 June 1999". National Assembly. Federal Republic of Nigeria. Retrieved 8 July 2015.</ref> == Ƴeew kadi == * Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia.<ref name=":0">{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-02-23|title=NWAKANMA, Hon. Chimaobi|url=https://blerf.org/index.php/biography/hon-chimaobi-nwakanma-pdp/|access-date=2026-07-25|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] swwnch5savklb9uet7la19t5oh3ld11 Maria Edeko 0 34425 179784 144918 2026-07-27T08:46:50Z Ilya Discuss 10103 179784 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Maria Omozele Oligbi Edeko''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, awokaajo e depiteejo lesdi Naajeeriya, o laati wakiiliijo lesdi Esan woyla-fuunaange II haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2023 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Edo gila 2023-2025.<ref>{{Cite web|title=Edeko Maria Omozel|url=https://shineyoureye.org/person/edeko-maria-omozel|access-date=2025-06-21|website=shineyoureye.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edeko urges drone surveillance to fight crime in Edo|url=https://blueprint.ng/edeko-urges-drone-surveillance-to-fight-crime-in-edo/|access-date=2025-06-21|website=blueprint.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/omozele-maria-edeko|access-date=2025-06-21|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo deputy speaker calls for more women participation in politics|url=https://tribuneonlineng.com/edo-deputy-speaker-calls-for-more-women-participation-in-politics/|access-date=2025-06-21|website=tribuneonlineng.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo deputy speaker seeks transporters' support to curb human trafficking|url=https://punchng.com/edo-deputy-speaker-seeks-transporters-support-to-curb-human-trafficking/|access-date=2025-06-21|website=punchng.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Skilled workers migration, not bad — Edo Deputy Speaker|url=https://tribuneonlineng.com/skilled-workers-migration-not-bad-edo-deputy-speaker/|access-date=2025-06-21|website=tribuneonlineng.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Maria Omozele Oligbi Edeko jibinaa ko ñalnde 12 lewru Mbooy hitaande 1963 to Uromi, to diiwaan Esan to bannge worgo-fuɗnaange leydi Edo, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal laamu nokku, Efandion, Uromi, to diiwaan laamu nokku Esan worgo-fuɗnaange, duɗal hakkundeewal Grammar sukaaɓe rewɓe Our Lady of Lords, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Abraka, to diiwaan Delta, ɗo o janngi ɗemɗe janane (Farayse). O heɓi dipolomaaji keewɗi, dipolomaaji gadani e jaŋde Farayse e hitaande 1991, dipolomaaji master e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin e hitaande 1997, Baccalauréat (LL.B) e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, Barrister-at-Law (B.L.) mo o heɓi e hitaande 2004 to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya Najeriya Sariyaaji (LLM) to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Benin e hitaande 2007.<ref>{{Cite web|title=Developing SAP will promote wellbeing of women, girl-child– Edo Commissioner|url=https://thesun.ng/developing-sap-will-promote-wellbeing-of-women-girl-child-edo-commissioner/?amp|access-date=2025-06-21|website=thesun.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo Commissioner advocates constitutional backing for 35 percent affirmative action for women|url=https://edostate.gov.ng/edo-commissioner-advocates-constitutional-backing-for-35-percent-affirmative-action-for-women/|access-date=2025-06-21|website=edostate.gov.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo govt shuts down orphanage over poor facilities, neglect|url=https://www.vanguardngr.com/2020/04/edo-govt-shuts-down-orphanage-over-poor-facilities-neglect/|access-date=2025-06-21|website=vanguardngr.com|language=en}}</ref> == Golle politik == O fuɗɗi kuugal maako nder siyaasaaku bana aspirant ngam lesdi Esan North-East Constituency nder cuɓi lesdi 2019 haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin o fooli, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo ministaajo ƴellitaare rento e haalaaji rewɓe, lesdi Edo diga 2019-2023.<ref>{{Cite web|title=Developing SAP will promote wellbeing of women, girl-child– Edo Commissioner|url=https://thesun.ng/developing-sap-will-promote-wellbeing-of-women-girl-child-edo-commissioner/?amp|access-date=2025-06-21|website=thesun.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo Commissioner advocates constitutional backing for 35 percent affirmative action for women|url=https://edostate.gov.ng/edo-commissioner-advocates-constitutional-backing-for-35-percent-affirmative-action-for-women/|access-date=2025-06-21|website=edostate.gov.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edo govt shuts down orphanage over poor facilities, neglect|url=https://www.vanguardngr.com/2020/04/edo-govt-shuts-down-orphanage-over-poor-facilities-neglect/|access-date=2025-06-21|website=vanguardngr.com|language=en}}</ref> == Suɓol suudu joonde diidaaɗi lesdi Edo == Edeko adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji diiwaan Edo e hitaande 2023, o lomtii diiwaan Esan worgo-fuɗnaange II. == Cukko hooreejo leydi == Ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023, o wonti cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi Edo, darnde nde o joginoo haa lewru mee 2025 caggal nde o woppi golle e yiɗde makko. == Tuugnorgal == gyko649svp39vinti9vbjy7nuf6sqth Felicija Bortkevičienė 0 35338 179783 148296 2026-07-27T05:33:19Z Ziv 10668 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:Lithuanian delegates at the Stockholm conference 1917.jpeg]] → [[File:Representatives of the 2nd Lithuanian conference in Stockholm, 1917, Sweden.jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Representatives of the 2nd Lithuanian conference in Stockholm, 1917, Sweden.jpg]] 179783 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Felicija Bortkevičienė''' ''jibinaa ko'' Povickaitė (1 suwee 1873 – 21 oktoobar 1945) ko politik [[Lituwaniya|Lituwaani]], bayyinoowo defte ''biyeteeɗe'' ''Lituwaani'' . O wonti golloowo e nguurndam renndo caggal nde o ummii Vilnius e hitaande 1900, o anndiraa wonde yuɓɓinoowo, gardiiɗo, e keso pelle politik, pinal, e ballal keewɗe, baawɗe wonde fof. O naati, o jeyaa ko e ardiiɓe lanndaaji dawrugol ceertuɗi, ina jeyaa heen lannda Demokaraasi Lituwaani, Dental Remooɓe, e Dental Remooɓe Lituwaani . O woniino nulaaɗo to Seimas mawɗo Vilnius (1905), o suɓaama e Asaambele doosgal leydi Lituwaani (1920), o ƴeewtaama kadi ngam wonde jaagorde toppitiinde ko fayti e ballal e golle laamu (1918) e hooreejo leydi Lituwaani (1926). Bortkevičienė yuɓɓinii e dogginii pelle keewɗe ballitooje, ina heen pelle ballitooje almudɓe waawɓe, kasoo politik [[Laamu Russiya|laamu Tsarist]], e Lituwaaninaaɓe Prusse . O woniino kadi tergal e dille rewɓe to Lituwaani, o woniino tergal tiiɗngal e Fedde Rewɓe Lituwaani e hooreejo Dental Rewɓe Lituwaani . Ngam golle makko ceertuɗe, Bortkevičienė nanngaa, sokaa laabi keewɗi e laamuuji ceertuɗi, ina jeyaa heen Riisi Tsar, Lituwaani jeytaare mum, e Lituwaani Sowiyetik.<ref>Stakeliūnaitė, Danutė (2006). "Bortkevičienė Felicija". In Ragauskas, Aivas; Tamošaitis, Mindaugas (eds.). Didysis Lietuvos parlamentarų biografinis žodynas (in Lithuanian). Vol. 2. Vilniaus pedagoginio universiteto leidykla. pp. 105–107. <nowiki>ISBN 978-9955-20-146-5</nowiki>. Veilentienė, Audronė (16 February 2013). "Vasario 16-oji: pirmosios Nepriklausomybės metinės" (PDF). Voruta (in Lithuanian). 4 (768): 15. ISSN 1392-0677. Markevičius, Kęstutis (2012). Voldemarininkų politinis judėjimas 1929–1934 m. (PDF) (Master's thesis) (in Lithuanian). Kaunas: Vytautas Magnus University. p. 22.</ref> == Nguurndam == === Nguurndam gadano === [[File:Felicija_Bortkevičienė_with_her_parents_and_sister_(cropped).jpeg|left|thumb|Bortkevičienė e jibnaaɓe mum e miñi mum debbo]] O jibinaa ko e nder galle biyeteeɗo [[Linkaučiai]] sara [[Krekenava]], ndeen jeyaa ko e [[Laamu Russiya|laamu Riisi]], e nder galle Juozas Povickas e Antanina Ona Lituwaani, [[Lithuanian nobles|tedduɓe tokosɓe Lituwaani]] . Manor ɓesngu nguu nanngaama ngam tawtoreede [[Uprising of 1863|fitinaaji 1863]], ɓesngu nguu ummiima wuro Antakalnis to fuɗnaange-rewo [[Ukmergė]] . Banndiraaɓe makko heewɓe bannge yumma makko maayi e fitinaaji ɗii walla njaltinaa Siberi. Nde o woni cukalel o yilliima mawniiko gorko deportaa e kaaw makko ɗiɗo to [[Insar, Insarsky District, Republic of Mordovia|Insar]] . Ko noon Bortkevičienė mawniri e nder jikkuuji luulndiiɗi Tsar. O haaldata ko seeɗa e ɗemngal Lituwaani, ngal o janngi e yumma makko. Baaba makko ina haala Poloñ, kono ina joginoo hoore mum Lituwaani (ƴeew [[Polish-Lithuanian identity|identité Polonais-Lituanienne]] ). E jaɓgol makko, o anndaa hay huunde e [[Lithuanian National Revival|Ummital Ngenndiwal Lituwaani]] ko adii hitaande 1889. === Ko adii wolde adunaare adannde === [[File:Felicija_Bortkevičienė_in_Riga_(cropped).jpeg|left|thumb|Bortkewisen e kitaale 1890]] To Vilnius, Bortkevičienė naati e fedde annduɓe nde wonaa sariya, caggal ɗuum anndiraande Nulaaɓe sappo e ɗiɗo Vilnius . E nder njulaagu defte biyeteeɗo Motiejus Baltūsis, Bortkevičenė heɓi naatde e jaayɗe Lituwaani ɗe ngonaa laawɗuɗe, ''biyeteeɗe Varpas'', ''Ūkininkas'', e ''Naujienos'' . Caggal nde Baltūsis nanngaa e hitaande 1902, o naati e njulaagu defte e yaltinde ɗeen jaayɗe. O neldata binndanɗe e juuɗe rewooɓe, o moofta kaalis ngam ñamlude ɗum en. Won e binndanɗe ɗe ngonaa sariya maa cuuɗee e nder Egliis St. O wonti tergal goomu hakkundeejo lannda Demokaraasi Lituwaani (LDP), sosaa e lewru oktoobar 1902, e tergal e yiilirde Fedde Rewɓe Lituwaani, sosaa e lewru suwee 1905. Galle makko wonti nokku mooɓondiral intellectual ngam ; sessions LDP mbaɗi ko e galle makko. === E nder wolde nde === [[File:Representatives of the 2nd Lithuanian conference in Stockholm, 1917, Sweden.jpg|thumb|350x350px|Bortkevičienė (caka jooɗiiɗo) e batu Lituwaani to Stockholm e hitaande 1917]] E wolde adunaare adannde, Bortkevičienė ummiima Riisi, jokki golle mum tiiɗɗe e nder renndo. O yuɓɓinii ballal wonande Lituwaaniyankooɓe Prusse riiwaaɓe e Lituwaani tokooso . O yilliima renndooji maɓɓe e nder gure saraaji koɗli Ural e maayo Volga . Laawol ngol waɗii lebbi joyi. Fedde makko, hono toppitagol Lituwaani, rokkii ballal fotde 4 000 Lituwaaniyanke Prusse, ina joginoo duɗe jeegom leslese e nokkuuji nay ɗo mawɓe mbaawi hoɗde. E lewru abriil 1917, Lituwaani pelliti yuɓɓinde batu Lituwaani to Petrograd . Bortkevičienė wonnoo ko tergal goomu yuɓɓinoowo ɗum, e nder batu nguu e lewru mee 1917, ko tergal Komiseer jaŋde mum. E nder batu nguu, o salii jeytaare timmunde Lituwaani, o wiyi kadi ko jeytaare mum woni e nder laamu Riisi. E nder lebbi seeɗa o nimsiti woote ɗee, o miijii ɗum ko fenaande. O wonti keso lannda Demokaraasi Sosiyaalist Lituwaani keso sosaa . E lewru oktoobar 1917, o woniino nulaaɗo e batu Lituwaani to Stockholm . Caggal batu nguu, o hoɗi ko to Kopenhag, o gollodii e Croix-Rouge ngam yuɓɓinde ballal wonande POW en Lituwaani to Almaañ. == Tuugnorgal == 8yu16xpm6p8trurrjp6carrhakrjr9k Nduese Essien 0 42255 179819 174723 2026-07-27T09:41:54Z Ilya Discuss 10103 179819 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nduese Essien listenR''' (jibinaa ko 2 lewru feebariyee 1944) ko wakiliijo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ummoriiɗo e diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2007, darnde nde o joginoo e nder suudu sarɗiiji ina jeyaa heen hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal ɗuum o toɗɗaa e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, e nder Goomu karallaagal to bannge diiwaan Niiseer, ɗo o gollodii e woɗɓe ngam safrude caɗeele diiwaan keewɗo petroŋ oo. O toɗɗaa kadi jaagorgal leydi ndii, koɗki e ƴellitaare gure ñalnde 6 abriil 2010, nde hooreejo leydi ndii hono Goodluck Jonathan habri kabine mum keso.<ref name=":0">{{cite web|author=Golu Timothy|date=10 April 2010|title=New Ministers: Jonathan's Cabinet In Focus|url=http://www.leadershipnigeria.com/columns/views/politics/13675-new-ministers-jonathans-cabinet-in-focus|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100413014057/http://www.leadershipnigeria.com/columns/views/politics/13675-new-ministers-jonathans-cabinet-in-focus|archivedate=13 April 2010|accessdate=2010-04-16|work=Leadership}}</ref> == Nguurndam gadano == Essien jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1944 e nder galle mawɗo Johnie Essien Etukudo mo Nta Isip-Ikot Ibiok, nokku laamu Eket to diiwaan Akwa Ibom.<ref>{{Cite web|title=Profile of Chief Nduese Essien|url=https://www.pointblanknews.com/os3118.html|access-date=2025-12-09|website=www.pointblanknews.com}}</ref> == Jaŋde leslesre e hakkundeere == O naati duɗal Eket Group, duɗal Ofriyo Group, e duɗal leslesal Egliis Qua Iboe, Usung Inyang, Eket, hakkunde 1949 e 1957, o heɓi seedantaagal makko gadanal yaltude duɗal e distinction e hitaande 1957. E nder hitaande ndee tan, o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akaing U6de makko ɗiɗaɓo Ɗiɗi njaltii e jaŋde seedantaagal duɗe Afrik hirnaange (WASCE).<ref>{{Cite news|last=Etim|first=Etim|date=2024-02-05|title=Nduese Essien at 80|url=https://www.thecable.ng/nduese-essien-at-80/|access-date=2025-12-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> == Jaŋde toownde == Essien jokki jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Augustine’s Grammar School, Nkwerre, to Orlu hakkunde 1963 e 1964, ɗo o heɓi jaŋde seedantaagal duɗal toowngal (HSc), ko ɗum addani mo naatde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Jaɓde makko heɓde dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde taƴaa ko e caɗeele Najeriya e wolde hakkunde leyɗeele caggal ɗuum (1965–1970). E nder ooɗoo sahaa, o jannginii e duɗe hakkundeeje keewɗe, ina jeyaa heen duɗal jaaɓi haaɗtirde Evangel, Old Umuahia ; Duɗal ɗemngal Okija, Okija; e Duɗal Jaŋde Siftorde Edoho, Ikot Usekong, Eket. O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello (ABU), Zaria, e lewru suwee 1969, ɗo o janngi haa o heɓi dipolom makko to bannge ganndal (BSc) e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1972. == Kugal == Nde o timmini jaŋde makko, Essien fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi njulaagu, caggal ɗuum o wonti balloowo njuɓɓudi yeeyirde to fedde jaayndeeji diiwaan Cross River, bayyinoowo jaayndeeji Nigerian Chronicle. E hitaande 1974, o naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde, o naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, Calabar (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Cross River State), o woni jannginoowo. O woppi golle e hitaande 1979 ngam sosde gollorde makko to bannge njuɓɓudi. == Njulaagu e njulaagu == Essien sosi Studentscare Services Ltd, sosiyetee bayyinoowo e yeeyde defte, jogiiɗo birooji mum to Calabar e caɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O waɗii kursuuji keewɗi e nder nguurndam makko, o woni ko e ƴellitde Marketing, Ƴellitaare e heblo njuɓɓudi, njuɓɓudi gollotooɓe e jokkondiral hakkunde yimɓe, e njuɓɓudi fitinaaji, e nder leydi Najeriya e caggal leydi. O jeyaa ko e Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (NIM). == Golle politik == e golle laamu Nduese Essien hawritii e golle mum njulaagu e darnde tiiɗnde e nder golle renndo e politik. <ref>{{Cite news|last=Ukpong|first=Cletus|date=2021-04-30|title=Communities' participation in oil better than 13% derivation – former minister|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/458600-communities-participation-in-oil-better-than-13-derivation-former-minister.html|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> ** The abrogation of the offshore/onshore oil dichotomy. ** General national awareness regarding the devastation in oil-producing communities. * '''Second Term (2003–2007):''' He was appointed Chairman, House Committee on Anti-Corruption, National Ethics and Values.<ref>{{Cite news|date=2014-03-17|title=PROFILE: Nduese Essien|url=https://www.premiumtimesng.com/national-conference/profile-nduese-essien/|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-US}}</ref> == Naatgol politik e fuɗɗoode == Tergal suudu sarɗiiji (1999–2007) E hitaande 1999, Essien dañii nafoore, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), lomtotooɗo diiwaan fedde Eket (ina heen nokkuuji laamuuji Eket, Esit Eket, Onna, e Ibeno). O fiiltaa kadi e manndaa ɗiɗmo e hitaande 2003, o woni haa 2007. E hitaande 1979 Essien wonnoo ko gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe e lannda ngenndiijo leydi Najeriya to Eket. O woni e golloraade politik nokku oo, e hitaande 1999 o suɓaama e nder diiwaan Eket, Onna, Esit Eket e Ibeno to leydi Najeriya. O toɗɗaa, e lewru abriil 2003 o toɗɗaa kadi, o woppi laamu e lewru mee 2007. == E nder laamu makko == Ndee feccere ko e mbaadi doggol kono ina waawi ɓurde janngeede no prose nii. Aɗa waawi wallude e waylude ndee feccere, so ina haani. Ballal waylude ina woodi. (Desammbar 2025) Manndaa gadano (1999–2003) : O wonii hooreejo fedde parlemaa fuɗnaange-rewo, o woniino tergal e goomuuji suudu sarɗiiji ngam geɗe nder leydi, jawdi petroŋ, e geɗe rewɓe. Ko o hooreejo Caucus, o fuɗɗii batuuji teeŋtuɗi hakkunde Guwerneeruuji Fuɗnaange-rewo e terɗe Asaambele ngenndi, ɗi ngoni ko e wallitde hakkeeji e ƴellitaare diiwaan oo. Ɗee golle ina njeyaa e darnde mawnde e : Sosde Goomu Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC). Yoɓde 13% e ngalu derivation e dowlaaji peewnooji petroŋ. Mumtugol dikotomi petroŋ e nder geec/leydi. Anndinde ngenndiire huuɓtodinnde ko faati e bonnugol e nder renndooji peewnugol petroŋ. Manndaa ɗiɗmo (2003–2007) : O toɗɗaa hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam haɓaade fenaande, etikaaji e nafooje ngenndiije. E nder winndere ndee, o woniino hooreejo fedde depiteeji Afrik ngam haɓaade fenaande (APNAC), o woniino kadi gardiiɗo gollordu Afrik worgo. == Toɗɗagol jaagorɗe == E hitaande 2010, mawɗo Essien toɗɗaama jaagorgal leydi, koɗki e ƴellitaare wuro[8], ko hooreejo leydi Goodluck Jonathan, golloowo e nder Diiso doosɗe leydi ndii. Koolol ngenndiwal e darnde mawɗo dowla O suɓaama ngam wonde nominaasiyoŋ mawɗo dowlaaji e nder batu ngenndi 2014. O wonii hannde e darnde Ardiiɗo Siyaas e nder diiwaan Senator Eket to diiwaan Akwa Ibom. == Nguurndam neɗɗo == Nduese Essien ko debbo, ina jogii sukaaɓe e taaniraaɓe. == Tiitooɗe aadaaji == Omo jogii tiitooɗe laamɗo aadaaji keewɗe maantiniiɗe, ina jeyaa heen : == Atta mo Ekid == Ada Idaha ke Efik Ebrutu Onwa to Amaise (Diiwaan Anambra) == Nturukpum Ekid Afid == == Tuugnorgal == 1t3c83u7phvjuoahh3yspf4y4wu58lz 179820 179819 2026-07-27T09:44:13Z Ilya Discuss 10103 179820 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nduese Essien listenR''' (jibinaa ko 2 lewru feebariyee 1944) ko wakiliijo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ummoriiɗo e diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2007, darnde nde o joginoo e nder suudu sarɗiiji ina jeyaa heen hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Caggal ɗuum o toɗɗaa e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, e nder Goomu karallaagal to bannge diiwaan Niiseer, ɗo o gollodii e woɗɓe ngam safrude caɗeele diiwaan keewɗo petroŋ oo. O toɗɗaa kadi jaagorgal leydi ndii, koɗki e ƴellitaare gure ñalnde 6 abriil 2010, nde hooreejo leydi ndii hono Goodluck Jonathan habri kabine mum keso.<ref name=":0">{{cite web|author=Golu Timothy|date=10 April 2010|title=New Ministers: Jonathan's Cabinet In Focus|url=http://www.leadershipnigeria.com/columns/views/politics/13675-new-ministers-jonathans-cabinet-in-focus|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100413014057/http://www.leadershipnigeria.com/columns/views/politics/13675-new-ministers-jonathans-cabinet-in-focus|archivedate=13 April 2010|accessdate=2010-04-16|work=Leadership}}</ref> == Nguurndam gadano == Essien jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1944 e nder galle mawɗo Johnie Essien Etukudo mo Nta Isip-Ikot Ibiok, nokku laamu Eket to diiwaan Akwa Ibom.<ref>{{Cite web|title=Profile of Chief Nduese Essien|url=https://www.pointblanknews.com/os3118.html|access-date=2025-12-09|website=www.pointblanknews.com}}</ref> == Jaŋde leslesre e hakkundeere == O naati duɗal Eket Group, duɗal Ofriyo Group, e duɗal leslesal Egliis Qua Iboe, Usung Inyang, Eket, hakkunde 1949 e 1957, o heɓi seedantaagal makko gadanal yaltude duɗal e distinction e hitaande 1957. E nder hitaande ndee tan, o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akaing U6de makko ɗiɗaɓo Ɗiɗi njaltii e jaŋde seedantaagal duɗe Afrik hirnaange (WASCE).<ref>{{Cite news|last=Etim|first=Etim|date=2024-02-05|title=Nduese Essien at 80|url=https://www.thecable.ng/nduese-essien-at-80/|access-date=2025-12-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> == Jaŋde toownde == Essien jokki jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Augustine’s Grammar School, Nkwerre, to Orlu hakkunde 1963 e 1964, ɗo o heɓi jaŋde seedantaagal duɗal toowngal (HSc), ko ɗum addani mo naatde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Jaɓde makko heɓde dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde taƴaa ko e caɗeele Najeriya e wolde hakkunde leyɗeele caggal ɗuum (1965–1970). E nder ooɗoo sahaa, o jannginii e duɗe hakkundeeje keewɗe, ina jeyaa heen duɗal jaaɓi haaɗtirde Evangel, Old Umuahia ; Duɗal ɗemngal Okija, Okija; e Duɗal Jaŋde Siftorde Edoho, Ikot Usekong, Eket. O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello (ABU), Zaria, e lewru suwee 1969, ɗo o janngi haa o heɓi dipolom makko to bannge ganndal (BSc) e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1972. <ref>{{Cite news |last=Ukpong|first=Cletus|date=2021-04-30|title=Communities' participation in oil better than 13% derivation – former minister|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/458600-communities-participation-in-oil-better-than-13-derivation-former-minister.html|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> ** The abrogation of the offshore/onshore oil dichotomy. ** General national awareness regarding the devastation in oil-producing communities. * '''Second Term (2003–2007):''' He was appointed Chairman, House Committee on Anti-Corruption, National Ethics and Values.<ref>{{Cite news|date=2014-03-17|title=PROFILE: Nduese Essien|url=https://www.premiumtimesng.com/national-conference/profile-nduese-essien/|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-US}}</ref> == Kugal == Nde o timmini jaŋde makko, Essien fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi njulaagu, caggal ɗuum o wonti balloowo njuɓɓudi yeeyirde to fedde jaayndeeji diiwaan Cross River, bayyinoowo jaayndeeji Nigerian Chronicle. E hitaande 1974, o naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde, o naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, Calabar (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Cross River State), o woni jannginoowo. O woppi golle e hitaande 1979 ngam sosde gollorde makko to bannge njuɓɓudi. == Njulaagu e njulaagu == Essien sosi Studentscare Services Ltd, sosiyetee bayyinoowo e yeeyde defte, jogiiɗo birooji mum to Calabar e caɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O waɗii kursuuji keewɗi e nder nguurndam makko, o woni ko e ƴellitde Marketing, Ƴellitaare e heblo njuɓɓudi, njuɓɓudi gollotooɓe e jokkondiral hakkunde yimɓe, e njuɓɓudi fitinaaji, e nder leydi Najeriya e caggal leydi. O jeyaa ko e Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya (NIM). == Golle politik == e golle laamu Nduese Essien hawritii e golle mum njulaagu e darnde tiiɗnde e nder golle renndo e politik. <ref>{{Cite news|last=Ukpong|first=Cletus|date=2021-04-30|title=Communities' participation in oil better than 13% derivation – former minister|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/458600-communities-participation-in-oil-better-than-13-derivation-former-minister.html|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> ** The abrogation of the offshore/onshore oil dichotomy. ** General national awareness regarding the devastation in oil-producing communities. * '''Second Term (2003–2007):''' He was appointed Chairman, House Committee on Anti-Corruption, National Ethics and Values.<ref>{{Cite news|date=2014-03-17|title=PROFILE: Nduese Essien|url=https://www.premiumtimesng.com/national-conference/profile-nduese-essien/|access-date=2025-12-09|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-US}}</ref> == Naatgol politik e fuɗɗoode == Tergal suudu sarɗiiji (1999–2007) E hitaande 1999, Essien dañii nafoore, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), lomtotooɗo diiwaan fedde Eket (ina heen nokkuuji laamuuji Eket, Esit Eket, Onna, e Ibeno). O fiiltaa kadi e manndaa ɗiɗmo e hitaande 2003, o woni haa 2007. E hitaande 1979 Essien wonnoo ko gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe e lannda ngenndiijo leydi Najeriya to Eket. O woni e golloraade politik nokku oo, e hitaande 1999 o suɓaama e nder diiwaan Eket, Onna, Esit Eket e Ibeno to leydi Najeriya. O toɗɗaa, e lewru abriil 2003 o toɗɗaa kadi, o woppi laamu e lewru mee 2007. == E nder laamu makko == Ndee feccere ko e mbaadi doggol kono ina waawi ɓurde janngeede no prose nii. Aɗa waawi wallude e waylude ndee feccere, so ina haani. Ballal waylude ina woodi. (Desammbar 2025) Manndaa gadano (1999–2003) : O wonii hooreejo fedde parlemaa fuɗnaange-rewo, o woniino tergal e goomuuji suudu sarɗiiji ngam geɗe nder leydi, jawdi petroŋ, e geɗe rewɓe. Ko o hooreejo Caucus, o fuɗɗii batuuji teeŋtuɗi hakkunde Guwerneeruuji Fuɗnaange-rewo e terɗe Asaambele ngenndi, ɗi ngoni ko e wallitde hakkeeji e ƴellitaare diiwaan oo. Ɗee golle ina njeyaa e darnde mawnde e : Sosde Goomu Ƴellitaare Delta Niiseer (NDDC). Yoɓde 13% e ngalu derivation e dowlaaji peewnooji petroŋ. Mumtugol dikotomi petroŋ e nder geec/leydi. Anndinde ngenndiire huuɓtodinnde ko faati e bonnugol e nder renndooji peewnugol petroŋ. Manndaa ɗiɗmo (2003–2007) : O toɗɗaa hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ngam haɓaade fenaande, etikaaji e nafooje ngenndiije. E nder winndere ndee, o woniino hooreejo fedde depiteeji Afrik ngam haɓaade fenaande (APNAC), o woniino kadi gardiiɗo gollordu Afrik worgo. == Toɗɗagol jaagorɗe == E hitaande 2010, mawɗo Essien toɗɗaama jaagorgal leydi, koɗki e ƴellitaare wuro[8], ko hooreejo leydi Goodluck Jonathan, golloowo e nder Diiso doosɗe leydi ndii. Koolol ngenndiwal e darnde mawɗo dowla O suɓaama ngam wonde nominaasiyoŋ mawɗo dowlaaji e nder batu ngenndi 2014. O wonii hannde e darnde Ardiiɗo Siyaas e nder diiwaan Senator Eket to diiwaan Akwa Ibom. == Nguurndam neɗɗo == Nduese Essien ko debbo, ina jogii sukaaɓe e taaniraaɓe. == Tiitooɗe aadaaji == Omo jogii tiitooɗe laamɗo aadaaji keewɗe maantiniiɗe, ina jeyaa heen : == Atta mo Ekid == Ada Idaha ke Efik Ebrutu Onwa to Amaise (Diiwaan Anambra) == Nturukpum Ekid Afid == == Tuugnorgal == 47hy4xth1y1kxmf8gipk0aw6orn7v09 Salisu Buhari 0 43251 179717 179716 2026-07-26T11:59:41Z Ilya Discuss 10103 179717 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Salisu Buhari''' (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik. E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Kono ɗum duumii tan ko jonte jeegom hade fenaande duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto ndee fuɗɗaade, haa arti noon e woppude golle makko, o ñaawee. E hitaande 2013, laamu Naajeeriya suɓi mo nder kawtal hooreejo jaami’aare Naajeeriya. [fuɗɗorde nde koolkisaaka?] Luural Kabaaru duuɓi Buhari e fenaande seedantaagal mum fuɗɗii ko ñalnde 16 feebariyee 1999 e nder jaaynde wiyeteende TheNews magazine. Wiɗto maɓɓe hollitii wonde Buhari jibinaa ko e hitaande 1970, wonaa hitaande 1963 no o wiyri nii, kadi o meeɗaa heɓde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto. Winndannde nde hollitii wonde Buhari wonaa tan meeɗaa heɓde dipolomaaji, kono hay dara meeɗaa yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Haalaaji ko faati e duuɓi Buhari ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, nde tawnoo kuulal 65(1) doosgal leydi Naajeeriya ina haɗi kala neɗɗo mo duuɓi mum njahrata e 30 ngam suɓaade hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Buhari wi'i kadi o timmini kuugal maako ngal sukaaɓe lesdi ndi'i haa Standard Construction haa Kano. Ɗum kadi hollitii wonde wonaa goonga, sibu alaa ko tawaa e mum ko fayti e timminde mo porogaraam oo. Nde Buhari fotti bee tuume ɗuuɗɗe dow fenaande, o yeddi ɗe dow ko laarani fenaande, o wi'i o ɗon ƴama kiitaaji dow fenaande dow bayyinoowo on. == O hollitii wonde tuume ɗee == ko fenaande. Kono jaaynde ndee winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto, ngam ɗaɓɓude seedantaagal wonde Buhari ko almuudo, o saliima wonde alaa ko holliti heen ko fayti e tawtoreede makko. == Ñalnde 23 lewru juko hitaande 1999, == o hersinii, o cornii, Buhari jaɓi fenaande duuɓi makko e fenaande seedanteeje kam e tuume goɗɗe ummoraade e ciimtol TheNews, o wiyi e nder bayyinaango : Miɗo ñaagi maa yaafuya. Mi ɗaɓɓi yaafuya lenol ngol. Miɗo yaafnoo ɓesngu am e sehilaaɓe am e kala mette ɗe ngaddu-mi e maɓɓe. == Mi majjinaama e majjere == e yarlitaare gollanaade leñol, miɗo sikki leñol ngol yaafotoo kam, rokka mi fartaŋŋe gollanaade kadi.[citation needed] Ndeen o woppii golle e nder suudu sarɗiiji. == Tuugnorgal == k0wqu7pqe81dchpo6sdg8nzx6umzhey 179718 179717 2026-07-26T12:00:59Z Ilya Discuss 10103 179718 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Salisu Buhari''' (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik.<ref>{{Cite news|last=Akande|first=Segun|date=22 February 2018|title=The story of Salisu Buhari, fake certificates and the 1999 Toronto Saga|url=https://www.pulse.ng/gist/pop-culture/the-story-of-salisu-buhari-and-the-toronto-university-saga-id8022958.html|access-date=2 May 2020|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Kono ɗum duumii tan ko jonte jeegom hade fenaande duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto ndee fuɗɗaade, haa arti noon e woppude golle makko, o ñaawee. E hitaande 2013, laamu Naajeeriya suɓi mo nder kawtal hooreejo jaami’aare Naajeeriya. [fuɗɗorde nde koolkisaaka?] Luural Kabaaru duuɓi Buhari e fenaande seedantaagal mum fuɗɗii ko ñalnde 16 feebariyee 1999 e nder jaaynde wiyeteende TheNews magazine. Wiɗto maɓɓe hollitii wonde Buhari jibinaa ko e hitaande 1970, wonaa hitaande 1963 no o wiyri nii, kadi o meeɗaa heɓde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto. Winndannde nde hollitii wonde Buhari wonaa tan meeɗaa heɓde dipolomaaji, kono hay dara meeɗaa yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Haalaaji ko faati e duuɓi Buhari ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, nde tawnoo kuulal 65(1) doosgal leydi Naajeeriya ina haɗi kala neɗɗo mo duuɓi mum njahrata e 30 ngam suɓaade hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Buhari wi'i kadi o timmini kuugal maako ngal sukaaɓe lesdi ndi'i haa Standard Construction haa Kano. Ɗum kadi hollitii wonde wonaa goonga, sibu alaa ko tawaa e mum ko fayti e timminde mo porogaraam oo. Nde Buhari fotti bee tuume ɗuuɗɗe dow fenaande, o yeddi ɗe dow ko laarani fenaande, o wi'i o ɗon ƴama kiitaaji dow fenaande dow bayyinoowo on. == O hollitii wonde tuume ɗee == ko fenaande. Kono jaaynde ndee winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto, ngam ɗaɓɓude seedantaagal wonde Buhari ko almuudo, o saliima wonde alaa ko holliti heen ko fayti e tawtoreede makko. == Ñalnde 23 lewru juko hitaande 1999, == o hersinii, o cornii, Buhari jaɓi fenaande duuɓi makko e fenaande seedanteeje kam e tuume goɗɗe ummoraade e ciimtol TheNews, o wiyi e nder bayyinaango : Miɗo ñaagi maa yaafuya. Mi ɗaɓɓi yaafuya lenol ngol. Miɗo yaafnoo ɓesngu am e sehilaaɓe am e kala mette ɗe ngaddu-mi e maɓɓe. == Mi majjinaama e majjere == e yarlitaare gollanaade leñol, miɗo sikki leñol ngol yaafotoo kam, rokka mi fartaŋŋe gollanaade kadi.[citation needed] Ndeen o woppii golle e nder suudu sarɗiiji. == Tuugnorgal == kx8lzk7mis8iwbz1usxuqnmwdci71pt 179719 179718 2026-07-26T12:02:24Z Ilya Discuss 10103 179719 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Salisu Buhari''' (jibinaama 3 Yarkomaa 1970) ko hooreejo suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya. E hitaande 1999, o woppi laamu sabu tuumeede fenaande seedantaagal. Caggal ɗuum o ñaawaa fenaande seedantaagal, o ñaawaa duuɓi ɗiɗi kasoo tawa ina waawi yoɓde njoɓdi. O yoɓi njoɓdi ndi, caggal ɗuum hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yaafnii mo. Golle politik Buhari wonnoo ko jom njulaagu hade mum naatde e politik.<ref>{{Cite news|last=Akande|first=Segun|date=22 February 2018|title=The story of Salisu Buhari, fake certificates and the 1999 Toronto Saga|url=https://www.pulse.ng/gist/pop-culture/the-story-of-salisu-buhari-and-the-toronto-university-saga-id8022958.html|access-date=2 May 2020|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 1999, Buhari toɗɗaama hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Kono ɗum duumii tan ko jonte jeegom hade fenaande duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto ndee fuɗɗaade, haa arti noon e woppude golle makko, o ñaawee.<ref name="saharareporters">{{cite news|last=Igbokwe|first=Joe|date=5 July 2013|title=Salisu Buhari, A Member of UNN Governing Council? No Please!|url=https://saharareporters.com/2013/07/05/salisu-buhari-member-unn-governing-council-no-please|location=New York City, United States|accessdate=5 September 2014|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref name="nigeriapoliticsonline">{{cite web|title=Tinubu guilty of certificate forgery like Salisu Buhari –Obasanjo|url=http://nigeriapoliticsonline.com/tinubu-guilty-of-certificate-forgery-like-salisu-buhari-obasanjo/|date=14 August 2013|website=Nigeria Politics Online|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140905053505/http://nigeriapoliticsonline.com/tinubu-guilty-of-certificate-forgery-like-salisu-buhari-obasanjo/|archivedate=5 September 2014|accessdate=5 September 2014}}</ref><ref name="9jabook">{{cite web|title=Disgraced Fmr Speaker Salisu Buhari of "Toronto University forged certificate" Now in UNN Governing council|url=http://www.9jabook.com/forum/topics/disgraced-fmr-speaker-salisu-buhari-of-toronto-university-forged-|date=4 April 2013|website=9jabook|accessdate=5 September 2014}}</ref>{{Unreliable source?|date=July 2018}}<ref>{{cite news|date=22 July 1999|title=World: Africa {{!}} Nigerian speaker quits in tears|work=[[BBC News]]|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/401123.stm}}</ref><ref>{{cite web|title=Abati defends appointment of certificate forger, Salisu Buhari, as UNN governing council member|url=http://www.thescoopng.com/abati-defends-appointment-of-certificate-forger-salisu-buhari-as-unn-governing-council-member/|last=Lawal|first=Dare|date=14 April 2013|website=The ScoopNG}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 2013, laamu Naajeeriya suɓi mo nder kawtal hooreejo jaami’aare Naajeeriya. [fuɗɗorde nde koolkisaaka?] Luural Kabaaru duuɓi Buhari e fenaande seedantaagal mum fuɗɗii ko ñalnde 16 feebariyee 1999 e nder jaaynde wiyeteende TheNews magazine. Wiɗto maɓɓe hollitii wonde Buhari jibinaa ko e hitaande 1970, wonaa hitaande 1963 no o wiyri nii, kadi o meeɗaa heɓde jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto. Winndannde nde hollitii wonde Buhari wonaa tan meeɗaa heɓde dipolomaaji, kono hay dara meeɗaa yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Haalaaji ko faati e duuɓi Buhari ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, nde tawnoo kuulal 65(1) doosgal leydi Naajeeriya ina haɗi kala neɗɗo mo duuɓi mum njahrata e 30 ngam suɓaade hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Buhari wi'i kadi o timmini kuugal maako ngal sukaaɓe lesdi ndi'i haa Standard Construction haa Kano. Ɗum kadi hollitii wonde wonaa goonga, sibu alaa ko tawaa e mum ko fayti e timminde mo porogaraam oo. Nde Buhari fotti bee tuume ɗuuɗɗe dow fenaande, o yeddi ɗe dow ko laarani fenaande, o wi'i o ɗon ƴama kiitaaji dow fenaande dow bayyinoowo on. == O hollitii wonde tuume ɗee == ko fenaande. Kono jaaynde ndee winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto, ngam ɗaɓɓude seedantaagal wonde Buhari ko almuudo, o saliima wonde alaa ko holliti heen ko fayti e tawtoreede makko. == Ñalnde 23 lewru juko hitaande 1999, == o hersinii, o cornii, Buhari jaɓi fenaande duuɓi makko e fenaande seedanteeje kam e tuume goɗɗe ummoraade e ciimtol TheNews, o wiyi e nder bayyinaango : Miɗo ñaagi maa yaafuya. Mi ɗaɓɓi yaafuya lenol ngol. Miɗo yaafnoo ɓesngu am e sehilaaɓe am e kala mette ɗe ngaddu-mi e maɓɓe. == Mi majjinaama e majjere == e yarlitaare gollanaade leñol, miɗo sikki leñol ngol yaafotoo kam, rokka mi fartaŋŋe gollanaade kadi.[citation needed] Ndeen o woppii golle e nder suudu sarɗiiji. == Tuugnorgal == sra4mgqw82l36jbqyxh591in1tcxt7v Obinna Chidoka 0 43252 179720 2026-07-26T15:47:01Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Rt. Hon. Obinna Chidoka // C(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. Nguurndam e jaŋd..." 179720 wikitext text/x-wiki Rt. Hon. Obinna Chidoka // C(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 Tuugnorgal czdzz2rppyiwyb2ov1hyy0dihj2lxi9 179721 179720 2026-07-26T15:47:25Z Ilya Discuss 10103 179721 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Rt. Hon. Obinna Chidoka // C(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 Tuugnorgal mlh39quo3n6hdu1exhzx6w49fsot9jm 179722 179721 2026-07-26T15:48:20Z Ilya Discuss 10103 179722 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Obinna Chidoka // C'''(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 Tuugnorgal sdp2pvw1dbkh4zyl5ecwi2ds9k41tx0 179723 179722 2026-07-26T15:49:56Z Ilya Discuss 10103 179723 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Obinna Chidoka // C'''(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == 4mqif0mz9jog02cgl031bmpf1hs6o8k 179724 179723 2026-07-26T15:51:34Z Ilya Discuss 10103 179724 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Obinna Chidoka // C'''(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. <ref>{{Cite news|last=Daniels|first=Ajiri|date=2022-05-09|title=Road to 2023: Groups boost Chidoka's bid to return to Federal House|url=https://www.sunnewsonline.com/road-to-2023-groups-boost-chidokas-bid-to-return-to-federal-house/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-03|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-us}}</ref><ref>{{Cite web|title=Dailytrust News, Sports and Business, Politics {{!}} Dailytrust|url=https://dailytrust.com/|access-date=2022-02-21|website=Daily Trust|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nassnig.org/committee/27|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|last=Assembly|first=Nigerian National|website=www.nassnig.org|language=en|access-date=2017-06-07|archive-date=2019-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825114758/http://www.nassnig.org/committee/27|url-status=dead}}</ref> == Early life and education == Obinna Chidoka was born on 7 January 1974 in Obosi, Idemili North Local Government Area of Anambra State, Nigeria. He attended primary and secondary schools in Anambra State before studying [[Sociology]] at the [[University of Lagos]], where he obtained a bachelor's degree.<ref>{{cite web|title=Biography of Obinna Chidoka|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-chidoka-obinna/|website=Media Nigeria|access-date=20 July 2026}}</ref> Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == 6a6t2lyigzwjoip822ya816tv8ltf2v 179725 179724 2026-07-26T15:53:43Z Ilya Discuss 10103 179725 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Obinna Chidoka // C'''(jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa hitaande 1974) ko ɓiɗɗo leydi Obosi, e nder diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O wonii janngoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, o woniino kadi tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii, omo lomtoo diiwaan Idemili worgo e Idemili fuɗnaange e nder Asamblee ngenndi Naajeeriya 8ɓo. <ref>{{Cite news|last=Daniels|first=Ajiri|date=2022-05-09|title=Road to 2023: Groups boost Chidoka's bid to return to Federal House|url=https://www.sunnewsonline.com/road-to-2023-groups-boost-chidokas-bid-to-return-to-federal-house/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-03|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-us}}</ref><ref>{{Cite web|title=Dailytrust News, Sports and Business, Politics {{!}} Dailytrust|url=https://dailytrust.com/|access-date=2022-02-21|website=Daily Trust|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nassnig.org/committee/27|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|last=Assembly|first=Nigerian National|website=www.nassnig.org|language=en|access-date=2017-06-07|archive-date=2019-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825114758/http://www.nassnig.org/committee/27|url-status=dead}}</ref> == Early life and education == Obinna Chidoka was born on 7 January 1974 in Obosi, Idemili North Local Government Area of Anambra State, Nigeria. He attended primary and secondary schools in Anambra State before studying [[Sociology]] at the [[University of Lagos]], where he obtained a bachelor's degree.<ref>{{cite web|title=Biography of Obinna Chidoka|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-chidoka-obinna/|website=Media Nigeria|access-date=20 July 2026}}</ref> Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e nokkuuji e hoɗorde. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Obinna Chidoka jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1974 to Obosi, to diiwaan Idemili, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya.,<ref>{{Cite web|url=http://www.nassnig.org/committee/12|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|last=Assembly|first=Nigerian National|website=www.nassnig.org|language=en|access-date=2017-06-07|archive-date=2017-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905231532/http://www.nassnig.org/committee/12|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nassnig.org/committee/64|title=House Committee on Petroleum (Downstream), National Assembly of Federal Republic of Nigeria|last=Assembly|first=Nigerian National|website=www.nassnig.org|language=en|access-date=2017-06-07|archive-date=2019-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20190823022459/http://www.nassnig.org/committee/64|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|title='Chidoka Best Choice for Idemili North/South Constituency, Anambra'|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/02/chidoka-best-choice-for-idemili-north-south-constituency-anambra/|access-date=2024-06-20|newspaper=[[This Day]]}}</ref> O janngi to duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Anambra hade makko janngude Sociology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko. Terɗe Goomu suudu Gaagaa wonde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e weeyo e hoɗorde, ko o tergal goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e weeyo, Jaambaraagal diiwaanuuji, Industry, Petrole (Downstream), Sukaaɓe e Ƴellitaare Renndo, Pinal & Turismo, e Loowdi nokkuuji e nder Asaambele 8ɓo. Ƴeew kadi Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == h2ayre0g8zojtw0ju8vjq8av4hbq0va Uju Kingsley Chima 0 43253 179726 2026-07-26T15:56:56Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Uju Kingsley Chima (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴe..." 179726 wikitext text/x-wiki Uju Kingsley Chima (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde. Golle politik Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. Golle makko ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele. O woniino kadi cukko hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. Tuumeeji E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja Tuugnorgal qkpmfqzsea04mq7ob5gl17c1dmq8zh5 179727 179726 2026-07-26T15:57:24Z Ilya Discuss 10103 179727 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Uju Kingsley Chima (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde. Golle politik Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. Golle makko ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele. O woniino kadi cukko hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. Tuumeeji E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja Tuugnorgal bddfb65app45jgnzd8427e9c0ai2ugl 179728 179727 2026-07-26T15:59:46Z Ilya Discuss 10103 179728 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uju Kingsley Chima''' (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde. == Golle politik == Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. Golle makko ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele. == O woniino kadi cukko == hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. == Tuumeeji == E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja == Tuugnorgal == mq54q6b3yc1ov8sdbct56j9aihmyqmp 179729 179728 2026-07-26T16:00:33Z Ilya Discuss 10103 179729 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uju Kingsley Chima''' (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde.<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/kingsley-chima-uju|access-date=2024-12-13|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=|date=2020-08-08|title=Hon. Uju Kingsley And The Desire for Quality Legislation and Representation - THE WORLD SATELLITE|url=https://theworldsatellite.com/2020/08/08/hon-uju-kingsley-and-the-desire-for-quality-legislation-and-representation/|access-date=2024-12-14|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. Golle makko ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele. == O woniino kadi cukko == hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. == Tuumeeji == E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja == Tuugnorgal == 31beykwz5aoqthwrrmo7mvwplycqcnn 179730 179729 2026-07-26T16:01:21Z Ilya Discuss 10103 179730 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uju Kingsley Chima''' (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde.<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/kingsley-chima-uju|access-date=2024-12-13|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=|date=2020-08-08|title=Hon. Uju Kingsley And The Desire for Quality Legislation and Representation - THE WORLD SATELLITE|url=https://theworldsatellite.com/2020/08/08/hon-uju-kingsley-and-the-desire-for-quality-legislation-and-representation/|access-date=2024-12-14|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji.<ref name=":2">{{Cite web|last=|date=2019-07-22|title=UJU KINGSLEY; A Testament of The Legislative Dream - THE WORLD SATELLITE|url=https://theworldsatellite.com/2019/07/22/uju-kingsley-a-testament-of-the-legislative-dream/|access-date=2024-12-14|language=en-US}}</ref> Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. Golle makko ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele. == O woniino kadi cukko == hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. == Tuumeeji == E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja == Tuugnorgal == 5s7s2jnr0zbq10liv6a2yg30k0vdnmo 179731 179730 2026-07-26T16:04:52Z Ilya Discuss 10103 179731 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uju Kingsley Chima''' (jibinaama hitaande 1978) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal wakiiliijo Oguta/Ohaji-Egbema/Oru Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Uju Kingsley Chima jibinaa ko e hitaande 1978. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity to Oguta, to diiwaan Imo, ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal mum, o janngi jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu, ɗo o heɓi dipolom makko to bannge ƴellitaare gollondiral e ƴellitaare ladde.<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/kingsley-chima-uju|access-date=2024-12-13|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=|date=2020-08-08|title=Hon. Uju Kingsley And The Desire for Quality Legislation and Representation - THE WORLD SATELLITE|url=https://theworldsatellite.com/2020/08/08/hon-uju-kingsley-and-the-desire-for-quality-legislation-and-representation/|access-date=2024-12-14|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Chima tawtoraama wooteeji suudu sarɗiiji 2019, o heɓi njeenaari e les njiimaandi Action Alliance. O ummiima e Kongres All Progressifs e jooni o woni ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Gaagaa waɗde won e eɓɓaaɗe e nder diiwaan makko, o wallitorii eɓɓaaɗe, o wallitorii kadi kuule keewɗe e nder suudu sarɗiiji.<ref name=":2">{{Cite web|last=|date=2019-07-22|title=UJU KINGSLEY; A Testament of The Legislative Dream - THE WORLD SATELLITE|url=https://theworldsatellite.com/2019/07/22/uju-kingsley-a-testament-of-the-legislative-dream/|access-date=2024-12-14|language=en-US}}</ref> Ko adii nde o wontata depiteejo fedde nde, o joginoo golle keewɗe e nder laamu diiwaan Imo. Ko kanko woni gardiiɗo gooto e Komiseer ƴellitaare nokkuuji peewnugol petroŋ e nder diiwaan Imo. == Golle makko == ina njaaji haa o woni Komiseer Leyɗeele e Hooreejo Biro Leyɗeele.<ref>{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2020-11-22|title=2023 presidency: Rep urges South-East politicians to join APC|url=https://www.vanguardngr.com/2020/11/2023-presidency-rep-urges-south-east-politicians-to-join-apc/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-14|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|last=Chimezie|first=Joseph|date=2023-07-09|title=Ohaji/Egbema/Oguta/Oru-West 2023 Reps.Seat: Uju Heads To Appeal Court, Says No Cause For Alarm|url=https://thepressman.com.ng/?p=10474|access-date=14 December 2024|website=[[The Pressman]]}}</ref> <ref name=":12" /><ref name=":22" /><ref name=":3" /> == O woniino kadi cukko == hooreejo gollordu e nder fedde Operations to suudu laamu diiwaan Imo. O artiri e wooteeji 2023 ngam waɗde manndaa ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji kono o fooli Dibiagwu Eugene Okechukwu. == Tuumeeji == E hitaande 2019, Chima tuumaama e fenaande wonde o fiyi debbo. Nde ɓe ɓeydi wiɗitaaki, polis'en Naajeeriya, lesdi Imo, ɗon ƴama ɗum, ɓe ɗon wi'a ɗum ɗon mari haaje ƴamɗe e ƴamɗe. Caahu Fooyre Ɓamtaare Zara Uju ko fedde nde wonaa laamuyankoore nde Kingsley Chima yuɓɓini, nde daranii ko semmbinde rewɓe e sukaaɓe. Njeenaaje e teddungal Njeenaari Pillar semmbiɗinki sukaaɓe, Ohaji Egbema/Oguta/Sukaaɓe diiwal hirnaange Oru, suudu Abuja == Tuugnorgal == g8af4g7xbg92u34o04xfc4nbnvqohme Kingsley Chinda 0 43254 179734 2026-07-26T16:11:34Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Kingsley Ogundu Chinda ListenR (jibinaa ko 24 mars 1966) ko neɗɗo siyaasyanke Najeriya, tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya. O.K Chinda woni jooni ko wakiliijo diiwaan Obio/Akpor to suudu sarɗiiji leydi ndi. Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Chinda yalti e laamu guwerneer diiwaan Rivers, gardinooɗo lefol laamu APC caggal nde Siminalayi fubara, guwerneer diiwaan Rivers hannde oo, hono Tonye Cole, Alabo Dakorinama George-Kelly, yalti Nguurndam e jaŋde puɗɗagol..." 179734 wikitext text/x-wiki Kingsley Ogundu Chinda ListenR (jibinaa ko 24 mars 1966) ko neɗɗo siyaasyanke Najeriya, tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya. O.K Chinda woni jooni ko wakiliijo diiwaan Obio/Akpor to suudu sarɗiiji leydi ndi. Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Chinda yalti e laamu guwerneer diiwaan Rivers, gardinooɗo lefol laamu APC caggal nde Siminalayi fubara, guwerneer diiwaan Rivers hannde oo, hono Tonye Cole, Alabo Dakorinama George-Kelly, yalti Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Hon. Ogundu Kingsley Chinda jibinaama nder saare maayɗo hooreejo Thomson Worgu Chinda mo wuro Elelenwo haa lesdi Obio / Akpor lesdi Rivers. O mawni ko e les njiimaandi pseudo - jibnaaɓe, mawɗo (Barr) Mrs E.N. Ogan e caggal mum mawɗo (Barr) & debbo C.A.W Chinda. Kingsley Ogundu Chinda ummorii ko e galle Chidamati e nder wuro Rumuodikirike, renndo Rumuodani, e wuro Elelenwo. O janngi haa janngirde lesdi 1, Orogbum, Port Harcourt, haa janngirde Stella Maris, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde ganndal e karallaagal, haa Nkpolu, haa janngirde lesdi Rivers, haa lesdi Nkpolu, haa janngirde lesdi Naajeeriya, haa lesdi Lagos, nden o toɗɗaama no haandi haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya nder hitaande 1995. Awokaajo tedduɗo e hooreejo renndo, ko o gollodiiɗo mawɗo e nder fedde awokaaji Onyeagucha, Chinda e wondiiɓe mum, jogiinde birooji to Port Harcourt, Owerri, e Abuja. Hon. TO. Chinda ina jogii humpito golloraade e fannuuji sariyaaji keewɗi, ina jeyaa heen Class Action, Hakkeeji Aadee e Environnement, kadi o woni ko e jokkondirde e yimɓe makko e kala sahaa. Toɗɗagol politik Wasiijo sariya, fedde demokaraasi leslesre (GDM) Wasiijo sariya Obalga, lannda yimɓe (PDP), Obalga (1999-2004) Wasiijo sariya to Diiso laamu nokkuure Obio / Akpor (2005-2007) Hon. Komiseriyaa ko faati e nokkuuji, dowla maayo (2008-2010) Nguurndam neɗɗo O resii debbo biyeteeɗo Beauty A. Chinda, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato: Angel, Arabella e Praise. Tuugnorgal iihsads8y3lb7vug58sty7fsfq3z340 179735 179734 2026-07-26T16:12:06Z Ilya Discuss 10103 179735 wikitext text/x-wiki Kingsley Ogundu Chinda ListenR (jibinaa ko 24 mars 1966) ko neɗɗo siyaasyan{{Databox}}ke Najeriya, tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya. O.K Chinda woni jooni ko wakiliijo diiwaan Obio/Akpor to suudu sarɗiiji leydi ndi. Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Chinda yalti e laamu guwerneer diiwaan Rivers, gardinooɗo lefol laamu APC caggal nde Siminalayi fubara, guwerneer diiwaan Rivers hannde oo, hono Tonye Cole, Alabo Dakorinama George-Kelly, yalti Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Hon. Ogundu Kingsley Chinda jibinaama nder saare maayɗo hooreejo Thomson Worgu Chinda mo wuro Elelenwo haa lesdi Obio / Akpor lesdi Rivers. O mawni ko e les njiimaandi pseudo - jibnaaɓe, mawɗo (Barr) Mrs E.N. Ogan e caggal mum mawɗo (Barr) & debbo C.A.W Chinda. Kingsley Ogundu Chinda ummorii ko e galle Chidamati e nder wuro Rumuodikirike, renndo Rumuodani, e wuro Elelenwo. O janngi haa janngirde lesdi 1, Orogbum, Port Harcourt, haa janngirde Stella Maris, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde ganndal e karallaagal, haa Nkpolu, haa janngirde lesdi Rivers, haa lesdi Nkpolu, haa janngirde lesdi Naajeeriya, haa lesdi Lagos, nden o toɗɗaama no haandi haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya nder hitaande 1995. Awokaajo tedduɗo e hooreejo renndo, ko o gollodiiɗo mawɗo e nder fedde awokaaji Onyeagucha, Chinda e wondiiɓe mum, jogiinde birooji to Port Harcourt, Owerri, e Abuja. Hon. TO. Chinda ina jogii humpito golloraade e fannuuji sariyaaji keewɗi, ina jeyaa heen Class Action, Hakkeeji Aadee e Environnement, kadi o woni ko e jokkondirde e yimɓe makko e kala sahaa. Toɗɗagol politik Wasiijo sariya, fedde demokaraasi leslesre (GDM) Wasiijo sariya Obalga, lannda yimɓe (PDP), Obalga (1999-2004) Wasiijo sariya to Diiso laamu nokkuure Obio / Akpor (2005-2007) Hon. Komiseriyaa ko faati e nokkuuji, dowla maayo (2008-2010) Nguurndam neɗɗo O resii debbo biyeteeɗo Beauty A. Chinda, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato: Angel, Arabella e Praise. Tuugnorgal ccokvth207su542a978n3zvhohj7mtp 179736 179735 2026-07-26T16:14:46Z Ilya Discuss 10103 179736 wikitext text/x-wiki '''Kingsley Ogundu''' Chinda ListenR (jibinaa ko 24 mars 1966) ko neɗɗo siyaasyan{{Databox}}ke Najeriya, tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya. O.K Chinda woni jooni ko wakiliijo diiwaan Obio/Akpor to suudu sarɗiiji leydi ndi. Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Chinda yalti e laamu guwerneer diiwaan Rivers, gardinooɗo lefol laamu APC caggal nde Siminalayi fubara, guwerneer diiwaan Rivers hannde oo, hono Tonye Cole, Alabo Dakorinama George-Kelly, yalti Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Hon. Ogundu Kingsley Chinda jibinaama nder saare maayɗo hooreejo Thomson Worgu Chinda mo wuro Elelenwo haa lesdi Obio / Akpor lesdi Rivers. O mawni ko e les njiimaandi pseudo - jibnaaɓe, mawɗo (Barr) Mrs E.N. Ogan e caggal mum mawɗo (Barr) & debbo C.A.W Chinda. Kingsley Ogundu Chinda ummorii ko e galle Chidamati e nder wuro Rumuodikirike, renndo Rumuodani, e wuro Elelenwo. O janngi haa janngirde lesdi 1, Orogbum, Port Harcourt, haa janngirde Stella Maris, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde ganndal e karallaagal, haa Nkpolu, haa janngirde lesdi Rivers, haa lesdi Nkpolu, haa janngirde lesdi Naajeeriya, haa lesdi Lagos, nden o toɗɗaama no haandi haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya nder hitaande 1995. Awokaajo tedduɗo e hooreejo renndo, ko o gollodiiɗo mawɗo e nder fedde awokaaji Onyeagucha, Chinda e wondiiɓe mum, jogiinde birooji to Port Harcourt, Owerri, e Abuja. Hon. TO. Chinda ina jogii humpito golloraade e fannuuji sariyaaji keewɗi, ina jeyaa heen Class Action, Hakkeeji Aadee e Environnement, kadi o woni ko e jokkondirde e yimɓe makko e kala sahaa. == Toɗɗagol politik == Wasiijo sariya, fedde demokaraasi leslesre (GDM) Wasiijo sariya Obalga, lannda yimɓe (PDP), Obalga (1999-2004) Wasiijo sariya to Diiso laamu nokkuure Obio / Akpor (2005-2007) Hon. Komiseriyaa ko faati e nokkuuji, dowla maayo (2008-2010) == Nguurndam == neɗɗo O resii debbo biyeteeɗo Beauty A. Chinda, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato: Angel, Arabella e Praise. == Tuugnorgal == 3fkceyhodkxas134xgllllzkjskx2mp 179737 179736 2026-07-26T16:15:59Z Ilya Discuss 10103 179737 wikitext text/x-wiki '''Kingsley Ogundu''' Chinda ListenR (jibinaa ko 24 mars 1966) ko neɗɗo siyaasyan{{Databox}}ke Najeriya, tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya. O.K Chinda woni jooni ko wakiliijo diiwaan Obio/Akpor to suudu sarɗiiji leydi ndi. Ñalnde 21 lewru Mbooy hitaande 2026, Chinda yalti e laamu guwerneer diiwaan Rivers, gardinooɗo lefol laamu APC caggal nde Siminalayi fubara, guwerneer diiwaan Rivers hannde oo, hono Tonye Cole, Alabo Dakorinama George-Kelly, yalti Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Hon. Ogundu Kingsley Chinda jibinaama nder saare maayɗo hooreejo Thomson Worgu Chinda mo wuro Elelenwo haa lesdi Obio / Akpor lesdi Rivers. O mawni ko e les njiimaandi pseudo - jibnaaɓe, mawɗo (Barr) Mrs E.N.<ref>{{Cite news|date=2021-08-09|title=PDP crisis: Reps caucus asks Secondus to resign|url=https://editor.guardian.ng/news/pdp-crisis-reps-caucus-asks-secondus-to-resign/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-22|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US|archive-date=2022-02-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222085621/https://editor.guardian.ng/news/pdp-crisis-reps-caucus-asks-secondus-to-resign/|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.orderpaper.ng/hon-ogundu-kingsley-chinda/|title=Hon. Ogundu Kingsley Chinda|date=October 25, 2017}}{{Dead link|date=May 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ogan e caggal mum mawɗo (Barr) & debbo C.A.W Chinda. Kingsley Ogundu Chinda ummorii ko e galle Chidamati e nder wuro Rumuodikirike, renndo Rumuodani, e wuro Elelenwo. O janngi haa janngirde lesdi 1, Orogbum, Port Harcourt, haa janngirde Stella Maris, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde lesdi Rivers, haa janngirde ganndal e karallaagal, haa Nkpolu, haa janngirde lesdi Rivers, haa lesdi Nkpolu, haa janngirde lesdi Naajeeriya, haa lesdi Lagos, nden o toɗɗaama no haandi haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya nder hitaande 1995. Awokaajo tedduɗo e hooreejo renndo, ko o gollodiiɗo mawɗo e nder fedde awokaaji Onyeagucha, Chinda e wondiiɓe mum, jogiinde birooji to Port Harcourt, Owerri, e Abuja. Hon. TO. Chinda ina jogii humpito golloraade e fannuuji sariyaaji keewɗi, ina jeyaa heen Class Action, Hakkeeji Aadee e Environnement, kadi o woni ko e jokkondirde e yimɓe makko e kala sahaa. == Toɗɗagol politik == Wasiijo sariya, fedde demokaraasi leslesre (GDM) Wasiijo sariya Obalga, lannda yimɓe (PDP), Obalga (1999-2004) Wasiijo sariya to Diiso laamu nokkuure Obio / Akpor (2005-2007) Hon. Komiseriyaa ko faati e nokkuuji, dowla maayo (2008-2010) == Nguurndam == neɗɗo O resii debbo biyeteeɗo Beauty A. Chinda, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato: Angel, Arabella e Praise. == Tuugnorgal == hp9eqi7ukwkqkx8bsml6epcwyfnnvdq Emeka Chinedu 0 43255 179738 2026-07-26T16:18:59Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Emeka Martins Chinedu ListenN ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965. Golle politik E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule..." 179738 wikitext text/x-wiki Emeka Martins Chinedu ListenN ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965. Golle politik E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi. O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. Tuugnorgal eb58ycw27ge6lr8sva9oskd1uzctiuu 179739 179738 2026-07-26T16:19:29Z Ilya Discuss 10103 179739 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Emeka Martins Chinedu ListenN ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965. Golle politik E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi. O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. Tuugnorgal 85mmjwbxfe4lg9xd1ecek1nbd44qchz 179740 179739 2026-07-26T16:22:28Z Ilya Discuss 10103 179740 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emeka Martins Chinedu ListenN''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965. == Golle politik == E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi. O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. == Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde == Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. == Tuugnorgal == loahpyw10jtp9tul3hwvrygr3vdp7xq 179741 179740 2026-07-26T16:23:53Z Ilya Discuss 10103 179741 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emeka Martins Chinedu ListenN''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/118|access-date=2024-12-12|website=nass.gov.ng}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Chinedu-Emeka-Martins-2176|access-date=2024-12-12|website=orderpaper.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965. == Golle politik == E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi. O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. == Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde == Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. == Tuugnorgal == mgq2czaohfzw4dgn7pmt79r7fo1koae 179742 179741 2026-07-26T16:25:44Z Ilya Discuss 10103 179742 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emeka Martins Chinedu ListenN''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/118|access-date=2024-12-12|website=nass.gov.ng}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Chinedu-Emeka-Martins-2176|access-date=2024-12-12|website=orderpaper.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965.<ref>{{Cite news|last=olufemiajasa|date=2023-11-05|title=Appeal Court affirms election of Chinedu as Imo PDP Rep|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/appeal-court-affirms-election-of-chinedu-as-imo-pdp-rep/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-12|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-12-06|title=Hon. Emeka Chinedu Pushes Four Key Bills Through First Reading|url=https://theworldsatellite.com/2024/12/06/hon-emeka-chinedu-pushes-four-key-bills-through-first-reading/|access-date=2024-12-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-02-02|title=Hon. Emeka Chinedu: Honouring A Visionary Leader's Birthday|url=https://theworldsatellite.com/2024/02/02/rt-hon-emeka-chinedu-honouring-a-visionary-leaders-birthday/|access-date=2024-12-12|language=en-US}}</ref> == Golle politik == E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi. O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. == Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde == Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. == Tuugnorgal == fc1uvvc2ufofy5imy8f5yk20gw8hzr2 179743 179742 2026-07-26T16:27:07Z Ilya Discuss 10103 179743 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emeka Martins Chinedu ListenN''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Ahiazu Mbaise/Ezinihitte e nder suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/118|access-date=2024-12-12|website=nass.gov.ng}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Chinedu-Emeka-Martins-2176|access-date=2024-12-12|website=orderpaper.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Emeka Martins Chinedu jibinaa ko ñalnde 2 feebariyee 1965.<ref>{{Cite news|last=olufemiajasa|date=2023-11-05|title=Appeal Court affirms election of Chinedu as Imo PDP Rep|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/appeal-court-affirms-election-of-chinedu-as-imo-pdp-rep/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-12|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-12-06|title=Hon. Emeka Chinedu Pushes Four Key Bills Through First Reading|url=https://theworldsatellite.com/2024/12/06/hon-emeka-chinedu-pushes-four-key-bills-through-first-reading/|access-date=2024-12-12|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-02-02|title=Hon. Emeka Chinedu: Honouring A Visionary Leader's Birthday|url=https://theworldsatellite.com/2024/02/02/rt-hon-emeka-chinedu-honouring-a-visionary-leaders-birthday/|access-date=2024-12-12|language=en-US}}</ref> == Golle politik == E wooteeji suudu sarɗiiji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam heɓde manndaa ɗiɗmo e tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Ahiazu Mbaise/Ezinihitte. Haa ñalnde 5 desaambar 2024, o ƴettii kuule nay ɗe ɓe njalti e jaŋngo adanngo e nder Asaambele ngenndi.<ref>{{Cite news|last=TheCable|date=2023-11-04|title=Appeal court affirms Emeka Chinedu winner of Imo reps seat|url=https://www.thecable.ng/appeal-court-affirms-emeka-chinedu-winner-of-imo-reps-seat/|access-date=2024-12-12|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Reps Seat: Appeal Court Declares Venue Of Imo PDP Primaries Valid, Affirms Emeka Chinedu's Election|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/11/05/reps-seat-appeal-court-declares-venue-of-imo-pdp-primaries-valid-affirms-emeka-chinedus-election/|access-date=2024-12-12|newspaper=[[This Day]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2019-09-04|title=Imo: Tribunal dismisses petition against Reps member|url=https://dailytrust.com/imo-tribunal-dismisses-petition-against-reps-member/|access-date=2024-12-12|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref> O wonii hannde cukko hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e leydi laamorgo leydi ndii (FCT). Caɗeele sariya e nafoore Ñalnde 7 suwee 2023, Ñaawirde kuuge toownde jooɗnde to Lagos, tabitinii nafoore Emeka Chinedu e wooteeji ɗii, ɗum noon jaɓaani wullitaango Darlington Amaechi mo lannda Labour (LP) e Nnanna Igbokwe mo Kongres (APC) , e dow daliilu wonde ɗum alaa nafoore juris e. == Ko adii hitaande 2019, Ñaawirde == Toownde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Owerri jaɓi ɗaɓɓaande Nnanna Igbokwe mo fedde wiyeteende APC (APC) feewde e Emeka Chinedu ngam suɓaade wooteeji diiwaan Ezinihitte Mbaise/Ahiazu Mbaise, tawi ina tuuma wonde ɗum alaa ko nafata. == Tuugnorgal == mqkfax32h5lbp9vxjv9agzwi37o3sll Adabah Christian 0 43256 179747 2026-07-26T16:36:00Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Adabah Christian woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya. O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. Nguurndam golle e politik E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. Laamu makko juuti ko e hitaande 2015 haa 2019. Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaaw..." 179747 wikitext text/x-wiki Adabah Christian woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya. O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. Nguurndam golle e politik E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. Laamu makko juuti ko e hitaande 2015 haa 2019. Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaawo nde kiita appeal waɗi kuugal maako dow Rep Hassan Saleh. Tuugnorgal oiemca6oqlbl04umbjjh1qjzygtefse 179748 179747 2026-07-26T16:36:43Z Ilya Discuss 10103 179748 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Adabah Christian woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya. O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. Nguurndam golle e politik E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. Laamu makko juuti ko e hitaande 2015 haa 2019. Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaawo nde kiita appeal waɗi kuugal maako dow Rep Hassan Saleh. Tuugnorgal 2mn0rxth7z5iursesbzdj8h1wxsy8le 179749 179748 2026-07-26T16:39:18Z Ilya Discuss 10103 179749 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adabah Christian''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya. O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. == Nguurndam == == golle e politik == E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. == Laamu makko == juuti ko e hitaande 2015 haa 2019. Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaawo nde kiita appeal waɗi kuugal maako dow Rep Hassan Saleh. == Tuugnorgal == 6ca8bvfxyb1elml3o3cxftzt20x1gbs 179750 179749 2026-07-26T16:40:00Z Ilya Discuss 10103 179750 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adabah Christian''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite web|title=Hon. Christian Adabah biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16708/hon-christian-adabah|access-date=2024-12-26|website=www.manpower.com.ng}}</ref> O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. == Nguurndam == == golle e politik == E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. == Laamu makko == juuti ko e hitaande 2015 haa 2019. Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaawo nde kiita appeal waɗi kuugal maako dow Rep Hassan Saleh. == Tuugnorgal == lhreq2obr8a6vfrul6629copqk0cdlx 179751 179750 2026-07-26T16:41:51Z Ilya Discuss 10103 179751 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adabah Christian''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, mo lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite web|title=Hon. Christian Adabah biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16708/hon-christian-adabah|access-date=2024-12-26|website=www.manpower.com.ng}}</ref> O jibinaa ko e lewru desammbar 1965. == Nguurndam == == golle e politik == E hitaande 2015, Adabah Christian haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi, o lomtii diiwaan Ado/Ogbadibo/Opkokwu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o heɓi. == Laamu makko == juuti ko e hitaande 2015 haa 2019.<ref>{{Cite web|last=Nigeria|first=Aziza|date=2022-05-16|title=Benue State National Assembly with Their Representatives.|url=https://www.aziza.com.ng/read/benue-state-national-assembly-with-their-representatives/|access-date=2024-12-26|website=Aziza Goodnews|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nigeria|first=Media|date=2018-06-11|title=Biography Of Adabah Christian|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-adabah-christian/|access-date=2024-12-26|website=Media Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nation|first=The|date=2015-01-27|title=PDP wins first Rep seat in Benue|url=https://thenationonlineng.net/pdp-wins-first-rep-seat-benue/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-26|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Dogara's dilemma over 'two friends' claiming Benue Rep seat|url=https://dailytrust.com/dogaras-dilemma-over-two-friends-claiming-benue-rep-seat/|access-date=2024-12-26|newspaper=[[Daily Trust]]|date=4 May 2016}}</ref> Ko ngol woni go’o ko PDP ina heɓa e nder diiwaan hee. Nasaraaku maako tokki ɓaawo nde kiita appeal waɗi kuugal maako dow Rep Hassan Saleh. == Tuugnorgal == llcu7dxr57d41lz1fk2f1ggmnjcqfbk Mohammed Daggash 0 43257 179754 2026-07-26T19:42:52Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko..." 179754 wikitext text/x-wiki Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. pj9xenf5tviwbztzdd192gdrvc37cv5 179755 179754 2026-07-26T19:44:59Z Ilya Discuss 10103 179755 wikitext text/x-wiki Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. Golle Senaa E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. Ƴeew kadi Doggol mahooɓe leydi Najeriya Tuugnorgal tjteg8ybk6vuv4jkk2zmcvetrnmggcn 179756 179755 2026-07-26T19:45:23Z Ilya Discuss 10103 179756 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. Golle Senaa E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. Ƴeew kadi Doggol mahooɓe leydi Najeriya Tuugnorgal pva26uqc44rr3pg2blh8irxrjwk708g 179757 179756 2026-07-26T19:45:49Z Ilya Discuss 10103 179757 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. Golle Senaa E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. Ƴeew kadi Doggol mahooɓe leydi Najeriya Tuugnorgal 8lm4szb10qpcqnegrpeonvlb6blsmlx 179758 179757 2026-07-26T19:47:08Z Ilya Discuss 10103 179758 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mohammed Sanusi Daggash (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. Golle Senaa E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. Ƴeew kadi Doggol mahooɓe leydi Najeriya Tuugnorgal pva26uqc44rr3pg2blh8irxrjwk708g 179759 179758 2026-07-26T19:49:26Z Ilya Discuss 10103 179759 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay. O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == eiy634x4jlz23wv53z3u04m7fkqxf7g 179760 179759 2026-07-26T19:51:23Z Ilya Discuss 10103 179760 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna. E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == n6tp67kcca8pn5my84g7y5udx6unsd8 179761 179760 2026-07-26T19:53:20Z Ilya Discuss 10103 179761 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno. == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == 74jqk4c6msba4rc6r7h5v7dh998gmri 179762 179761 2026-07-26T19:54:21Z Ilya Discuss 10103 179762 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum. O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == juys23rj8bmf5l60zfsqk5gzsrpu9hm 179763 179762 2026-07-26T19:55:59Z Ilya Discuss 10103 179763 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB). O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == 8oqcq5e9y3nb31xolar45ufu1tjm7kf 179764 179763 2026-07-26T19:56:54Z Ilya Discuss 10103 179764 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere. Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == dwqwt6o2e92gt0op6ty58tn8jlbkz8p 179765 179764 2026-07-26T19:57:59Z Ilya Discuss 10103 179765 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek Naajeeriya, ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Goodluck Jonathan. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu Sani Abacha. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere.<ref>{{cite web|url=http://efectivocapital.com/about.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209021718/http://efectivocapital.com/about.php|url-status=dead|archive-date=February 9, 2022|title=About Efectivo - Our People|publisher=Efectivo Capital|access-date=2009-12-25}}</ref> Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == m032dy9t7bu5s3ud6a113x8b5nbbewf Gambo Musa Dan-Musa 0 43258 179766 2026-07-26T20:00:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. Tuugnorgal" 179766 wikitext text/x-wiki Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. Tuugnorgal 2g6t75xttfu4447e94yk8hva3g967mf 179767 179766 2026-07-26T20:01:03Z Ilya Discuss 10103 179767 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. Tuugnorgal c8xxzwgikoi0gkzkfs3x35hqeili1vo 179768 179767 2026-07-26T20:01:33Z Ilya Discuss 10103 179768 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. Tuugnorgal 3ljze8ogylk5egdcn2ahxxb5ruf273x 179769 179768 2026-07-26T20:02:33Z Ilya Discuss 10103 179769 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. == Tuugnorgal == 1gl6zb8heb7kcb6882xi83pesi8379d 179770 179769 2026-07-26T20:03:13Z Ilya Discuss 10103 179770 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gambo Musa Dan-Musa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. == Tuugnorgal == 9ocxtu3q0p6wa42rs0wbyt0nihfntjl 179771 179770 2026-07-26T20:03:52Z Ilya Discuss 10103 179771 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gambo Musa Dan-Musa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015. == Tuugnorgal == ms4nbj4hk8kaxcgi0lygdm23xyvgd7b 179772 179771 2026-07-26T20:04:41Z Ilya Discuss 10103 179772 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gambo Musa Dan-Musa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Safana/Batsari/Dan Musa nder jiha Katsina wakkati suudu joonde diidaaɗi lesdi 7th diga hitaande 2011 haa 2015.<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/gambo-musa-dan-musa|access-date=2025-01-08|website=Citizen Science Nigeria|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Gwandu|first=Umar Jibrilu|date=November 2, 2010|title=Nigeria: 2011 - Danmusa Guns for House of Representatives|url=https://allafrica.com/stories/201011020811.html}}</ref> == Tuugnorgal == n3rn49c4dr12yb8tfdpvz9q6mzf3fjj Ali Datti Yako 0 43259 179773 2026-07-26T20:06:36Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ali Datti Yako ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. Tuugnorgal" 179773 wikitext text/x-wiki Ali Datti Yako ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. Tuugnorgal 2hlivwyb4f0f0i766f4jw56iqo31aod 179774 179773 2026-07-26T20:07:04Z Ilya Discuss 10103 179774 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ali Datti Yako ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. Tuugnorgal 7qruqktm8jr0emqlpeaunjnbj9e6xaq 179775 179774 2026-07-26T20:07:38Z Ilya Discuss 10103 179775 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Ali Datti Yako ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. Tuugnorgal qnk43je2luwoe1mphihfiiskxzizrao 179776 179775 2026-07-26T20:08:50Z Ilya Discuss 10103 179776 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ali Datti Yako ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. Tuugnorgal 7qruqktm8jr0emqlpeaunjnbj9e6xaq 179777 179776 2026-07-26T20:11:59Z Ilya Discuss 10103 179777 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ali Datti Yako''' ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano. E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. == Tuugnorgal == ief0idg6uweht1ecty02eaxh6jrr1xw 179778 179777 2026-07-26T20:13:12Z Ilya Discuss 10103 179778 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ali Datti Yako''' ko siyaasayanke Naajeeriya. O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Kiru/Bebeji e nder suudu sarɗiiji. O ummorii ko to diiwaan Kano.<ref>{{Cite news|date=2020-01-26|title=Kano rerun poll: APC's Abdulmumin Jibrin loses to PDP's Ali Datti|url=https://dailytrust.com/kano-rerun-poll-apcs-abdulmumin-jibrin-loses-to-pdps-ali-datti/|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2020-01-26|title=PDP candidate defeats Abdulmumin Jibrin in Kano rerun|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/374415-pdp-candidate-defeats-abdulmumin-jibrin-in-kano-rerun.html|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2020, o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder wooteeji garooji e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o fooli luulndo makko ɓadiiɗo Abdulmumin Jibrin mo Kongres All Progressives (APC). Lomtii mo ko Muhammadu Sanwusi Sayidu Kiru. == Tuugnorgal == qjw1toy9xdcywm2e859iz1jl6j9y2j6 Yusuf Dikko 0 43260 179779 2026-07-26T20:15:17Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Yusuf Dikko ko siyaasyanke Naajeeriya jibinaaɗo e lewru Duujal hitaande 1947. O woniino wakiliijo diiwaan Katsina Rimi/Charanchi/Batagarawa e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 5ɓo tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179779 wikitext text/x-wiki Yusuf Dikko ko siyaasyanke Naajeeriya jibinaaɗo e lewru Duujal hitaande 1947. O woniino wakiliijo diiwaan Katsina Rimi/Charanchi/Batagarawa e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 5ɓo tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal 3lr8lt5z5p44mdnqg1yjcd6n81o6otx 179780 179779 2026-07-26T20:15:46Z Ilya Discuss 10103 179780 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yusuf Dikko ko siyaasyanke Naajeeriya jibinaaɗo e lewru Duujal hitaande 1947. O woniino wakiliijo diiwaan Katsina Rimi/Charanchi/Batagarawa e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 5ɓo tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal avvdkbfpzordfbfqpiild23i16g131u 179781 179780 2026-07-26T20:16:46Z Ilya Discuss 10103 179781 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yusuf Dikko''' ko siyaasyanke Naajeeriya jibinaaɗo e lewru Duujal hitaande 1947. O woniino wakiliijo diiwaan Katsina Rimi/Charanchi/Batagarawa e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 5ɓo tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == a1bc40x8e0dvkp2gvyxnugcmpz1saxi 179782 179781 2026-07-26T20:17:33Z Ilya Discuss 10103 179782 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yusuf Dikko''' ko siyaasyanke Naajeeriya jibinaaɗo e lewru Duujal hitaande 1947. O woniino wakiliijo diiwaan Katsina Rimi/Charanchi/Batagarawa e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 5ɓo tuggi 2003 haa 2007, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Yusuf Dikko|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/dikko.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133741/http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/dikko.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/yusuf-dikko|access-date=2025-01-08|website=Citizen Science Nigeria|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref> == Tuugnorgal == r64oexzncxtmbe1yh8jmfjptx4wb8y4 Asuquo Effiong 0 43261 179785 2026-07-27T08:48:09Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Daniel Effiong Asuquo (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP). Tuugnorgal" 179785 wikitext text/x-wiki Daniel Effiong Asuquo (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP). Tuugnorgal slnh5rgmwtp7teei5gr27brofuw1x8i 179786 179785 2026-07-27T08:48:39Z Ilya Discuss 10103 179786 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Daniel Effiong Asuquo (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP). Tuugnorgal d27vw9kmlev21ostbdlsz4xutsq6wd0 179787 179786 2026-07-27T08:49:37Z Ilya Discuss 10103 179787 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Effiong Asuquo''' (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP). Tuugnorgal iympcrrhvhjiaigudxo58p25c86bnso 179788 179787 2026-07-27T08:49:59Z Ilya Discuss 10103 179788 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Effiong Asuquo''' (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == cvm32pdeyd7f8qskx2pq362hafdltez 179789 179788 2026-07-27T08:50:41Z Ilya Discuss 10103 179789 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Daniel Effiong Asuquo''' (jibinaama 4 lewru Juko hitaande 1962) woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Akamkpa / Biase haa lesdi Cross River nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 8 e 9.O ɗon nder lanyol yimɓe (PDP).<ref>{{Cite web|title=Cross River state House of Representatives election results and data 2019 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/2019/house-of-representatives/CR/?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-04|website=www.stears.co}}</ref><ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/192?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-04|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/daniel-effiong-asuquo|access-date=2025-01-04|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Tuugnorgal == c0nt5ws01224b2f5iz698p7me34nhzh Oghene Egoh 0 43262 179790 2026-07-27T08:55:38Z Ilya Discuss 10103 Created page with "{{Databox}}Oghene Emmanuel Egoh (jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan fedde Amuwo-Odofin to diiwaan Lagos e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 8 e 9. O suɓaama les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o golliima gila 2015 haa 2023. Ko adii nde o suɓata e Asaambele ngenndi, Egoh joginoo golle laamu keewɗe e nder diiwaan Lagos, ina jeyaa heen wonde diisneteeɗo e nder diiwaan laamu nok..." 179790 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Oghene Emmanuel Egoh (jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan fedde Amuwo-Odofin to diiwaan Lagos e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 8 e 9. O suɓaama les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o golliima gila 2015 haa 2023. Ko adii nde o suɓata e Asaambele ngenndi, Egoh joginoo golle laamu keewɗe e nder diiwaan Lagos, ina jeyaa heen wonde diisneteeɗo e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry, diisneteeɗo toppitiiɗo Economic Govern A e Finance O Sekereteer publicité mo kawtal lesdi Republicain (NRC) nder jiha Lagos. Golle politik Oghene golliima e birooji cuɓaaɗi e toɗɗaaɗi garooji ɗii Suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Amuwo-Odofin nder hitaande 2015 dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). Ko waɗi mo arandeere non indigene nder jiha Lagos bana tergal nder suudu dipiteeji. O waɗii hooreejo leydi Lagos e nder kawtal leydi ndi (NRC).O waɗii hooreejo leydi ndii e nder diiwaan laamu Badagry. O woniino Konseye toppitiiɗo kaalis e peewnugol faggudu e nder diiwaan laamu nokku Ojo. O waɗii Konseye e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry. Waɗiino tergal e Parlemaa CEDEAO nde o woni e suudu sarɗiiji. Toɗɗaama kadi e hitaande 2019, o golliima e Asaambele ngenndi 8ɓo e 9ɓo. Batte renndo E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o yuɓɓinii porogaraamuuji semmbinde diiwaanuuji e nder diiwaan Amuwo-Odofin, tawi ina jeyaa heen heblooji baɗeteeɗi e karallaagal, e rokkude kuutorɗe golle e naftortooɓe, e porogaraamuuji ƴellitgol safaara ɗi ngalaa njoɓdi wonande hoɗɓe e diiwaan hee. Tendinowo edqyz4qrypshajm2mfw6yt4ho4dtvpp 179791 179790 2026-07-27T08:57:46Z Ilya Discuss 10103 179791 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Oghene Emmanuel Egoh''' (jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan fedde Amuwo-Odofin to diiwaan Lagos e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 8 e 9. O suɓaama les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o golliima gila 2015 haa 2023. Ko adii nde o suɓata e Asaambele ngenndi, Egoh joginoo golle laamu keewɗe e nder diiwaan Lagos, ina jeyaa heen wonde diisneteeɗo e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry, diisneteeɗo toppitiiɗo Economic Govern A e Finance O Sekereteer publicité mo kawtal lesdi Republicain (NRC) nder jiha Lagos. == Golle politik == Oghene golliima e birooji cuɓaaɗi e toɗɗaaɗi garooji ɗii Suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Amuwo-Odofin nder hitaande 2015 dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). Ko waɗi mo arandeere non indigene nder jiha Lagos bana tergal nder suudu dipiteeji. O waɗii hooreejo leydi Lagos e nder kawtal leydi ndi (NRC). == O waɗii hooreejo == leydi ndii e nder diiwaan laamu Badagry. == O woniino Konseye toppitiiɗo == kaalis e peewnugol faggudu e nder diiwaan laamu nokku Ojo. O waɗii Konseye e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry. Waɗiino tergal e Parlemaa CEDEAO nde o woni e suudu sarɗiiji. Toɗɗaama kadi e hitaande 2019, o golliima e Asaambele ngenndi 8ɓo e 9ɓo. Batte renndo E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o yuɓɓinii porogaraamuuji semmbinde diiwaanuuji e nder diiwaan Amuwo-Odofin, tawi ina jeyaa heen heblooji baɗeteeɗi e karallaagal, e rokkude kuutorɗe golle e naftortooɓe, e porogaraamuuji ƴellitgol safaara ɗi ngalaa njoɓdi wonande hoɗɓe e diiwaan hee. == Tendinowo == 5ukwm75x8nz216tg7g6w059yk1p6ah1 179792 179791 2026-07-27T08:58:51Z Ilya Discuss 10103 179792 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Oghene Emmanuel Egoh''' (jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan fedde Amuwo-Odofin to diiwaan Lagos e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 8 e 9. O suɓaama les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o golliima gila 2015 haa 2023. Ko adii nde o suɓata e Asaambele ngenndi, Egoh joginoo golle laamu keewɗe e nder diiwaan Lagos, ina jeyaa heen wonde diisneteeɗo e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry, diisneteeɗo toppitiiɗo Economic Govern A e Finance O Sekereteer publicité mo kawtal lesdi Republicain (NRC) nder jiha Lagos.<ref>{{Cite news|date=2018-10-08|title=Egoh wins PDP Reps primaries in Amuwo Odofin|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/egoh-wins-pdp-reps-primaries-in-amuwo-odofin/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-03|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=danivert|date=2024-07-20|title=Oghene, former PDP Reps member defects to APC|url=https://thesun.ng/oghene-former-pdp-reps-member-defects-to-apc/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-03|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Former PDP Rep Oghene Egoh Joins APC with Supporters in Lagos|url=https://naija247news.com/2024/07/18/former-pdp-rep-oghene-egoh-joins-apc-with-supporters-in-lagos/}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-10-08|title=Egoh wins PDP Reps primaries in Amuwo Odofin|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/egoh-wins-pdp-reps-primaries-in-amuwo-odofin/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-03-07|title=Hon Oghene Egoh Clinches Return Ticket In Amuwo-Odofin|url=https://festaconline.com.ng/hon-oghene-egoh-clinches-return-ticket-in-amuwo-odofin/|access-date=2025-01-08|website=FestacOnline|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2016-11-19|title=Lawmaker condemns facilities at Kirikiri prison|url=https://dailytrust.com/lawmaker-condemns-facilities-at-kirikiri-prison/|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2015-04-11|title=Elected House Of Rep Member Escapes Assassination Attempt In Lagos|url=https://www.naijaloaded.com.ng/news/elected-house-of-rep-member-escapes-assassination-attempt-in-lagos|archive-url=https://web.archive.org/web/20211104035255/https://www.naijaloaded.com.ng/news/elected-house-of-rep-member-escapes-assassination-attempt-in-lagos|archive-date=2021-11-04|access-date=2025-01-08|work=Naijaloaded|language=en-US|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20160531/281951722069880|access-date=2025-01-08|via=PressReader}}</ref><ref>{{Cite web|last=Amos|first=Kobor|date=2023-06-24|title=Tinubu has capacity to restore Nigeria’s federal structure – Egoh|url=https://guardian.ng/politics/tinubu-has-capacity-to-restore-nigerias-federal-structure-egoh/|access-date=2026-07-07|website=The Guardian Nigeria News|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Oghene golliima e birooji cuɓaaɗi e toɗɗaaɗi garooji ɗii Suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Amuwo-Odofin nder hitaande 2015 dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). Ko waɗi mo arandeere non indigene nder jiha Lagos bana tergal nder suudu dipiteeji. O waɗii hooreejo leydi Lagos e nder kawtal leydi ndi (NRC). == O waɗii hooreejo == leydi ndii e nder diiwaan laamu Badagry. == O woniino Konseye toppitiiɗo == kaalis e peewnugol faggudu e nder diiwaan laamu nokku Ojo. O waɗii Konseye e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry. Waɗiino tergal e Parlemaa CEDEAO nde o woni e suudu sarɗiiji. Toɗɗaama kadi e hitaande 2019, o golliima e Asaambele ngenndi 8ɓo e 9ɓo. Batte renndo E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o yuɓɓinii porogaraamuuji semmbinde diiwaanuuji e nder diiwaan Amuwo-Odofin, tawi ina jeyaa heen heblooji baɗeteeɗi e karallaagal, e rokkude kuutorɗe golle e naftortooɓe, e porogaraamuuji ƴellitgol safaara ɗi ngalaa njoɓdi wonande hoɗɓe e diiwaan hee. == Tendinowo == ttj5omht570s886kp137smz694yi631 179793 179792 2026-07-27T09:00:20Z Ilya Discuss 10103 179793 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Oghene Emmanuel Egoh''' (jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan fedde Amuwo-Odofin to diiwaan Lagos e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 8 e 9. O suɓaama les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o golliima gila 2015 haa 2023. Ko adii nde o suɓata e Asaambele ngenndi, Egoh joginoo golle laamu keewɗe e nder diiwaan Lagos, ina jeyaa heen wonde diisneteeɗo e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry, diisneteeɗo toppitiiɗo Economic Govern A e Finance O Sekereteer publicité mo kawtal lesdi Republicain (NRC) nder jiha Lagos.<ref>{{Cite news|date=2018-10-08|title=Egoh wins PDP Reps primaries in Amuwo Odofin|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/egoh-wins-pdp-reps-primaries-in-amuwo-odofin/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-03|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=danivert|date=2024-07-20|title=Oghene, former PDP Reps member defects to APC|url=https://thesun.ng/oghene-former-pdp-reps-member-defects-to-apc/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-03|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Former PDP Rep Oghene Egoh Joins APC with Supporters in Lagos|url=https://naija247news.com/2024/07/18/former-pdp-rep-oghene-egoh-joins-apc-with-supporters-in-lagos/}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-10-08|title=Egoh wins PDP Reps primaries in Amuwo Odofin|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/egoh-wins-pdp-reps-primaries-in-amuwo-odofin/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2019-03-07|title=Hon Oghene Egoh Clinches Return Ticket In Amuwo-Odofin|url=https://festaconline.com.ng/hon-oghene-egoh-clinches-return-ticket-in-amuwo-odofin/|access-date=2025-01-08|website=FestacOnline|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2016-11-19|title=Lawmaker condemns facilities at Kirikiri prison|url=https://dailytrust.com/lawmaker-condemns-facilities-at-kirikiri-prison/|access-date=2025-01-08|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2015-04-11|title=Elected House Of Rep Member Escapes Assassination Attempt In Lagos|url=https://www.naijaloaded.com.ng/news/elected-house-of-rep-member-escapes-assassination-attempt-in-lagos|archive-url=https://web.archive.org/web/20211104035255/https://www.naijaloaded.com.ng/news/elected-house-of-rep-member-escapes-assassination-attempt-in-lagos|archive-date=2021-11-04|access-date=2025-01-08|work=Naijaloaded|language=en-US|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20160531/281951722069880|access-date=2025-01-08|via=PressReader}}</ref><ref>{{Cite web|last=Amos|first=Kobor|date=2023-06-24|title=Tinubu has capacity to restore Nigeria’s federal structure – Egoh|url=https://guardian.ng/politics/tinubu-has-capacity-to-restore-nigerias-federal-structure-egoh/|access-date=2026-07-07|website=The Guardian Nigeria News|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Oghene golliima e birooji cuɓaaɗi e toɗɗaaɗi garooji ɗii Suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Amuwo-Odofin nder hitaande 2015 dow laylaytol lanyol yimɓe lesdi (PDP). Ko waɗi mo arandeere non indigene nder jiha Lagos bana tergal nder suudu dipiteeji. O waɗii hooreejo leydi Lagos e nder kawtal leydi ndi (NRC). <ref>{{Cite web|title=Our culture does not permit people killing one another — Egoh|url=https://www.vanguardngr.com/2018/02/culture-not-permit-people-killing-one-another-egoh/|access-date=2026-07-07|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-03-31|title=Non-indigene wins in Lagos|url=https://thenationonlineng.net/non-indigene-wins-in-lagos/|access-date=2026-07-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Balogun|first=Halima|date=2026-06-17|title=Amuwo-Odofin empowers women, vulnerable residents|url=https://thenationonlineng.net/amuwo-odofin-empowers-women-vulnerable-residents/|access-date=2026-07-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okogba|first=Emmanuel|date=2016-09-16|title=Rep member empowers constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2016/09/rep-member-empowers-constituents/|access-date=2026-07-07|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okogba|first=Emmanuel|date=2018-01-19|title=Lawmaker empowers constituents, gives out free eye glasses|url=https://www.vanguardngr.com/2018/01/lawmaker-empowers-constituents-gives-free-eye-glasses/|access-date=2026-07-07|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == O waɗii hooreejo == leydi ndii e nder diiwaan laamu Badagry. == O woniino Konseye toppitiiɗo == kaalis e peewnugol faggudu e nder diiwaan laamu nokku Ojo. O waɗii Konseye e nder diiwaan laamu nokkuure Badagry. Waɗiino tergal e Parlemaa CEDEAO nde o woni e suudu sarɗiiji. Toɗɗaama kadi e hitaande 2019, o golliima e Asaambele ngenndi 8ɓo e 9ɓo. Batte renndo E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o yuɓɓinii porogaraamuuji semmbinde diiwaanuuji e nder diiwaan Amuwo-Odofin, tawi ina jeyaa heen heblooji baɗeteeɗi e karallaagal, e rokkude kuutorɗe golle e naftortooɓe, e porogaraamuuji ƴellitgol safaara ɗi ngalaa njoɓdi wonande hoɗɓe e diiwaan hee. == Tendinowo == ezq67g8r8fis2n26dytnzqq2vbeian0 Agbonayinma Ehiozuwa 0 43263 179794 2026-07-27T09:02:22Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Agbonayinma Ehiozuwa (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Go..." 179794 wikitext text/x-wiki Agbonayinma Ehiozuwa (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Golle politik Ehiozuwa suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2015 ngam o wakilta diiwal lesdi Egor/Ikpoba-Okha haa lesdi Edo dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). E nder dumunna mo o woni e suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu Ad Hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude njulaagu e gujjugol petroŋ. E hitaande 2017, o ummii e lannda PDP, o naati e lannda (APC). O golliima e suudu sarɗiiji haa 2019. Golle njulaagu Ko adii nde Ehiozuwa naatata e politik, o golliima e nder sekteer keeriiɗo. Ko kanko woni hooreejo e hooreejo fedde Texoil Energy and Gas Nigeria Limited e Texoil Global Corporation to leyɗeele dentuɗe Amerik. Tuugnorgal px7lnz4n3pa6xcn78t2xvk1txx5bleg 179795 179794 2026-07-27T09:02:47Z Ilya Discuss 10103 179795 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Agbonayinma Ehiozuwa (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Golle politik Ehiozuwa suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2015 ngam o wakilta diiwal lesdi Egor/Ikpoba-Okha haa lesdi Edo dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). E nder dumunna mo o woni e suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu Ad Hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude njulaagu e gujjugol petroŋ. E hitaande 2017, o ummii e lannda PDP, o naati e lannda (APC). O golliima e suudu sarɗiiji haa 2019. Golle njulaagu Ko adii nde Ehiozuwa naatata e politik, o golliima e nder sekteer keeriiɗo. Ko kanko woni hooreejo e hooreejo fedde Texoil Energy and Gas Nigeria Limited e Texoil Global Corporation to leyɗeele dentuɗe Amerik. Tuugnorgal rzzovhfgsu7ijfmjifewo7ksygmg3tf 179796 179795 2026-07-27T09:04:44Z Ilya Discuss 10103 179796 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Agbonayinma Ehiozuwa''' (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Golle politik Ehiozuwa suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2015 ngam o wakilta diiwal lesdi Egor/Ikpoba-Okha haa lesdi Edo dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). E nder dumunna mo o woni e suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu Ad Hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude njulaagu e gujjugol petroŋ. E hitaande 2017, o ummii e lannda PDP, o naati e lannda (APC). O golliima e suudu sarɗiiji haa 2019. == Golle njulaagu == Ko adii nde Ehiozuwa naatata e politik, o golliima e nder sekteer keeriiɗo. Ko kanko woni hooreejo e hooreejo fedde Texoil Energy and Gas Nigeria Limited e Texoil Global Corporation to leyɗeele dentuɗe Amerik. == Tuugnorgal == rf35nc56n065uz8jj9o1p4efx2wiqbq 179797 179796 2026-07-27T09:05:27Z Ilya Discuss 10103 179797 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Agbonayinma Ehiozuwa''' (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983.<ref name=":0">{{Cite news|last=Nwafor|date=2022-06-25|title=Money not the ultimate decider in politics, people vote to change hapless situations – Iduoriyekemwen|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/money-not-the-ultimate-decider-in-politics-people-vote-to-change-hapless-situations-iduoriyekemwen/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-17|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Golle politik Ehiozuwa suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2015 ngam o wakilta diiwal lesdi Egor/Ikpoba-Okha haa lesdi Edo dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). E nder dumunna mo o woni e suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu Ad Hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude njulaagu e gujjugol petroŋ. E hitaande 2017, o ummii e lannda PDP, o naati e lannda (APC). O golliima e suudu sarɗiiji haa 2019. == Golle njulaagu == Ko adii nde Ehiozuwa naatata e politik, o golliima e nder sekteer keeriiɗo. Ko kanko woni hooreejo e hooreejo fedde Texoil Energy and Gas Nigeria Limited e Texoil Global Corporation to leyɗeele dentuɗe Amerik. == Tuugnorgal == hv0mf9brdlvmavnibi19ferh0ey97s3 179798 179797 2026-07-27T09:07:33Z Ilya Discuss 10103 179798 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Agbonayinma Ehiozuwa''' (jibinaa ko 21 oktoobar 1960) ko neɗɗo politik e jimoowo, gonnooɗo tergal suudu sarɗiiji leydi Nijeer. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ehiozuwa jibinaa ko ñalnde 21 ut 1960 to wuro Benin, diiwaan Edo, Niiseer. E hitaande 1978, O naati duɗal leslesal Agbado hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Airwele ngam jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1983.<ref name=":0">{{Cite news|last=Nwafor|date=2022-06-25|title=Money not the ultimate decider in politics, people vote to change hapless situations – Iduoriyekemwen|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/money-not-the-ultimate-decider-in-politics-people-vote-to-change-hapless-situations-iduoriyekemwen/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-17|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Houston, Texas, ko fayti e kisal e hakkille. Golle politik Ehiozuwa suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2015 ngam o wakilta diiwal lesdi Egor/Ikpoba-Okha haa lesdi Edo dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). E nder dumunna mo o woni e suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu Ad Hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude njulaagu e gujjugol petroŋ. E hitaande 2017, o ummii e lannda PDP, o naati e lannda (APC). O golliima e suudu sarɗiiji haa 2019. .<ref name=":1">{{Cite web|title=Hon. Ehiozuwa Agbonayinma biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16754/hon-ehiozuwa-agbonayinma|access-date=2022-09-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref name=":02" /> == Golle njulaagu == Ko adii nde Ehiozuwa naatata e politik, o golliima e nder sekteer keeriiɗo. Ko kanko woni hooreejo e hooreejo fedde Texoil Energy and Gas Nigeria Limited e Texoil Global Corporation to leyɗeele dentuɗe Amerik. == Tuugnorgal == eb8wc0dm5a0ntw0j2ws4mgq5mj3w4vi Iboro Ekanem 0 43264 179799 2026-07-27T09:09:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Iboro Ekanem ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan fedde Ini/Ikono e nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1958, o jeyaa ko e diiwaan Akwa Ibom. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179799 wikitext text/x-wiki Iboro Ekanem ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan fedde Ini/Ikono e nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1958, o jeyaa ko e diiwaan Akwa Ibom. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal tbqs81bcyd4mczskz4pmpi6z9pjwtyo 179800 179799 2026-07-27T09:09:32Z Ilya Discuss 10103 179800 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Iboro Ekanem ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan fedde Ini/Ikono e nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1958, o jeyaa ko e diiwaan Akwa Ibom. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal qj8jf7zcc0vp2r3ki87temht6s4vhkq 179801 179800 2026-07-27T09:11:20Z Ilya Discuss 10103 179801 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Iboro Ekanem''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan fedde Ini/Ikono e nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1958, o jeyaa ko e diiwaan Akwa Ibom. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == smbmucw833nlhlabmtsw0wfftk9leqn 179802 179801 2026-07-27T09:12:07Z Ilya Discuss 10103 179802 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Iboro Ekanem''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan fedde Ini/Ikono e nder suudu sarɗiiji..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/iboro-ekanem|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Iboro Ekanem|url=https://cultureintelligence.ynaija.com/people/iboro-ekanem/|access-date=2025-01-08|website=Culture Intelligence from RED|language=en-GB}}</ref> O jibinaa ko e hitaande 1958, o jeyaa ko e diiwaan Akwa Ibom. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == k2h6kthv5042sizjbpn77hehoo6ksf0 Nsikak Ekong 0 43265 179803 2026-07-27T09:13:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Rt. Hon. Nsikak Okon Ekong (jibinaama hitaande 1965) ko siyaasaajo mo laati wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Ikot Ekpene/Obot Akara, wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, les lanyol demokratik PeoplesPD). O wonii hannde Komiseer ko feewti e taariindi e jawdi (2026), to diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal" 179803 wikitext text/x-wiki Rt. Hon. Nsikak Okon Ekong (jibinaama hitaande 1965) ko siyaasaajo mo laati wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Ikot Ekpene/Obot Akara, wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, les lanyol demokratik PeoplesPD). O wonii hannde Komiseer ko feewti e taariindi e jawdi (2026), to diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal 6pys1xiswy3t04vyoy16kthsdk9px1q 179804 179803 2026-07-27T09:14:30Z Ilya Discuss 10103 179804 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Rt. Hon. Nsikak Okon Ekong (jibinaama hitaande 1965) ko siyaasaajo mo laati wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Ikot Ekpene/Obot Akara, wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, les lanyol demokratik PeoplesPD). O wonii hannde Komiseer ko feewti e taariindi e jawdi (2026), to diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal 2rwvowx9fcnc48s6wliqibhzpwltezy 179805 179804 2026-07-27T09:15:54Z Ilya Discuss 10103 179805 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Nsikak Okon Ekong''' (jibinaama hitaande 1965) ko siyaasaajo mo laati wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Ikot Ekpene/Obot Akara, wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, les lanyol demokratik PeoplesPD). O wonii hannde Komiseer ko feewti e taariindi e jawdi (2026), to diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == 8s77z7q3pl4vl1buv4960bfpm92p8dj 179806 179805 2026-07-27T09:16:48Z Ilya Discuss 10103 179806 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Rt. Hon. Nsikak Okon Ekong''' (jibinaama hitaande 1965) ko siyaasaajo mo laati wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Ikot Ekpene/Obot Akara, wakiiliijo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, les lanyol demokratik PeoplesPD)..<ref>{{Cite news|last=Sobowale|first=Rasheed|date=2021-07-09|title=List of House of Reps members and their political parties|url=https://www.vanguardngr.com/2021/07/list-of-house-of-reps-members-and-their-political-parties/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/nsikak-okon-ekong|access-date=2025-01-06|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-04-19|title=2023 Ikot Ekpene Fed Const seat: Stakeholders reject Nsikak Ekong insist on zoning - MoreNews.ng|url=https://morenews.ng/2023-ikot-ekpene-fed-const-seat-stakeholders-rejects-nsikak-ekong-insist-on-zoning/|access-date=2025-01-06|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=IKOT-EKPENE-ESSIEN-UDIM-OBOT-AK.pdf|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/10/IKOT-EKPENE-ESSIEN-UDIM-OBOT-AK.pdf|website=INDEPENDENT NATIONAL ELECTORAL COMMISSION}}</ref><ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/ekong-nsikak-o/|access-date=2025-01-06|website=www.stears.co}}</ref> O wonii hannde Komiseer ko feewti e taariindi e jawdi (2026), to diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == ew18ce9y2a2m3jk26kykkac3gtz1rtw Uduak Ekpo-Ufot 0 43266 179807 2026-07-27T09:23:36Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Uduak Ekpo-Ufot ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, jooni o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Etinan haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Akwa Ibom. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uduak ko jeyaaɗo e nokku laamu Etinan, diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal" 179807 wikitext text/x-wiki Uduak Ekpo-Ufot ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, jooni o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Etinan haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Akwa Ibom. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uduak ko jeyaaɗo e nokku laamu Etinan, diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal i10iov8ql0ltvdanil6br47tvy0k2zp 179808 179807 2026-07-27T09:24:17Z Ilya Discuss 10103 179808 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Uduak Ekpo-Ufot ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, jooni o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Etinan haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Akwa Ibom. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uduak ko jeyaaɗo e nokku laamu Etinan, diiwaan Akwa Ibom. Tuugnorgal 9dmjs92z7u2qbod6v2sfz7rauxm7q5a 179809 179808 2026-07-27T09:25:41Z Ilya Discuss 10103 179809 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uduak Ekpo-Ufot''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, jooni o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Etinan haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Akwa Ibom. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uduak ko jeyaaɗo e nokku laamu Etinan, diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == 1jar7cpg8jv9t57ih2qzgyzazot0s70 179810 179809 2026-07-27T09:27:10Z Ilya Discuss 10103 179810 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uduak Ekpo-Ufot''' ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, jooni o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Etinan haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Akwa Ibom. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name=":0">{{Cite web|title=Etinan State Constituency|url=https://etinansc.com/wp-content/uploads/2024/03/Motion_Living-Quarters-In-Schools.pdf|website=etinansc.com}}</ref><ref>{{Cite news|last=Odey|first=Patrick|date=9 February 2024|title=Current school curricula inadequate to tackle future challenges, says A'Ibom lawmaker|url=https://punchng.com/current-school-curricula-inadequate-to-tackle-future-challenges-says-aibom-lawmaker/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=March 21, 2023|title=Legislator-Elect Promises To Attract Investment To Etinan|url=https://thesouthernexaminer.com/legislatorelect-promises-to-attract-investment-to-etinan-p9727-179.htm}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Uduak ko jeyaaɗo e nokku laamu Etinan, diiwaan Akwa Ibom. == Tuugnorgal == 49r1xjdyva7jkfvjqta4keex0lrg584 Ndudi Elumelu 0 43267 179811 2026-07-27T09:29:28Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ndudi Godwin Elumelu ListenR (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to n..." 179811 wikitext text/x-wiki Ndudi Godwin Elumelu ListenR (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta. O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. Golle politik Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. Ndudi Elumelu fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. Tuugnorgal 1cd22y2o2tyvkt5u7dp2ggkv0tja2mj 179812 179811 2026-07-27T09:29:56Z Ilya Discuss 10103 179812 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ndudi Godwin Elumelu ListenR (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta. O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. Golle politik Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. Ndudi Elumelu fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. Tuugnorgal ixazkoyfozh4b47pt0dn388t94i06ag 179813 179812 2026-07-27T09:32:38Z Ilya Discuss 10103 179813 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta. O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. == Tuugnorgal == 2881ftfgdk3wg1u4psiqkui099g10to 179814 179813 2026-07-27T09:33:50Z Ilya Discuss 10103 179814 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu.<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/10|access-date=14 July 2022|website=nass.gov.ng}}</ref> His net worth is estimated to be about 500 Million Dollars as of 2023, He is currently the minority leader of the House of Representatives,<ref>{{Cite news|date=15 May 2021|title=House of Reps Minority Leader, Elumelu empowers 456 constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2021/05/house-of-reps-minority-leader-elumelu-empowers-456-constituents/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta. O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. == Tuugnorgal == ppka2dzbgu2x8l6o0x54y9yjtmrzmwk 179815 179814 2026-07-27T09:34:40Z Ilya Discuss 10103 179815 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu.<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/10|access-date=14 July 2022|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|date=15 May 2021|title=House of Reps Minority Leader, Elumelu empowers 456 constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2021/05/house-of-reps-minority-leader-elumelu-empowers-456-constituents/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta. O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. == Tuugnorgal == gsunfokyf4vdwsud49ieay6vw9bzreg 179816 179815 2026-07-27T09:35:40Z Ilya Discuss 10103 179816 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu.<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/10|access-date=14 July 2022|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|date=15 May 2021|title=House of Reps Minority Leader, Elumelu empowers 456 constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2021/05/house-of-reps-minority-leader-elumelu-empowers-456-constituents/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta.<ref>{{Cite web|last=flashpointnews|date=25 April 2018|title=NDUDI ELUMELU: PROFILE OF A PRODIGY|url=https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714154345/https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|url-status=usurped|archive-date=14 July 2022|access-date=14 July 2022|website=FlashPoint News|language=en}}</ref> O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. == Tuugnorgal == mox7oqr5rvbblzkg3707kweq7mpa4r4 179817 179816 2026-07-27T09:38:12Z Ilya Discuss 10103 179817 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu.<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/10|access-date=14 July 2022|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|date=15 May 2021|title=House of Reps Minority Leader, Elumelu empowers 456 constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2021/05/house-of-reps-minority-leader-elumelu-empowers-456-constituents/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite news|date=12 June 2022|title=Elumelu: Yet another opportunity|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/elumelu-yet-another-opportunity/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2022-08-12|title=Ndudi Godwin Elumelu: Unveiling The Enigma at The National Assembly|url=https://dailytrust.com/ndudi-godwin-elumelu-unveiling-the-enigma-at-the-national-assembly/|access-date=2023-07-06|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":02" /><ref>{{Cite news|date=9 December 2014|title=PDP Governorship Primaries: Ribadu, Folarin, Okowa, Agbaje, others win|url=https://www.vanguardngr.com/2014/12/pdp-governorship-primaries-ribadu-folarin-okowa-agbaje-others-win/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=8 December 2014|title=Uduaghan Disgraced As Okowa Wins Delta PDP Gov. Primary|url=https://saharareporters.com/2014/12/08/uduaghan-disgraced-okowa-wins-delta-pdp-gov-primary|location=New York City, United States|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=3 June 2018|title=Mrakpor: Women won't get power without fighting for it|url=https://guardian.ng/politics/mrakpor-women-wont-get-power-without-fighting-for-it/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Senator Nwaoboshi, Elumelu Win NASS Elections|url=https://www.channelstv.com/2019/02/25/senator-nwaoboshi-elumelu-win-nass-elections/|access-date=14 July 2022|website=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite news|date=25 February 2019|title=Elumelu of PDP wins Aniocha/Oshimili Fed Constituency in Delta|url=https://www.vanguardngr.com/2019/02/elumelu-of-pdp-wins-aniocha-oshimili-fed-constituency-in-delta/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=25 February 2019|title=Elumelu declared winner of House of Reps election in Delta|url=https://guardian.ng/news/elumelu-declared-winner-of-house-of-reps-election-in-delta/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta.<ref>{{Cite web|last=flashpointnews|date=25 April 2018|title=NDUDI ELUMELU: PROFILE OF A PRODIGY|url=https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714154345/https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|url-status=usurped|archive-date=14 July 2022|access-date=14 July 2022|website=FlashPoint News|language=en}}</ref> O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole. == Tuugnorgal == guqm6j9fw7xm617d6yz45wjtkapen6r 179818 179817 2026-07-27T09:39:54Z Ilya Discuss 10103 179818 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ndudi Godwin Elumelu ListenR''' (jibinaa ko 23 lewru feebariyee 1965) ko politikaajo leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan Aniocha e Oshimili e nder suudu sarɗiiji. Jawdi makko ina qiimee fotde 500 Miliyoŋ Dolar haa hitaande 2023, O wonii hannde hooreejo minorité e nder suudu sarɗiiji, e miñiiko gorko Tony Elumelu.<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/10|access-date=14 July 2022|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|date=15 May 2021|title=House of Reps Minority Leader, Elumelu empowers 456 constituents|url=https://www.vanguardngr.com/2021/05/house-of-reps-minority-leader-elumelu-empowers-456-constituents/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ndudi jibinaa ko ñalnde 23 feebariyee 1965 to Jos, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite news|date=12 June 2022|title=Elumelu: Yet another opportunity|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/elumelu-yet-another-opportunity/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2022-08-12|title=Ndudi Godwin Elumelu: Unveiling The Enigma at The National Assembly|url=https://dailytrust.com/ndudi-godwin-elumelu-unveiling-the-enigma-at-the-national-assembly/|access-date=2023-07-06|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":02" /><ref>{{Cite news|date=9 December 2014|title=PDP Governorship Primaries: Ribadu, Folarin, Okowa, Agbaje, others win|url=https://www.vanguardngr.com/2014/12/pdp-governorship-primaries-ribadu-folarin-okowa-agbaje-others-win/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=8 December 2014|title=Uduaghan Disgraced As Okowa Wins Delta PDP Gov. Primary|url=https://saharareporters.com/2014/12/08/uduaghan-disgraced-okowa-wins-delta-pdp-gov-primary|location=New York City, United States|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=3 June 2018|title=Mrakpor: Women won't get power without fighting for it|url=https://guardian.ng/politics/mrakpor-women-wont-get-power-without-fighting-for-it/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Senator Nwaoboshi, Elumelu Win NASS Elections|url=https://www.channelstv.com/2019/02/25/senator-nwaoboshi-elumelu-win-nass-elections/|access-date=14 July 2022|website=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite news|date=25 February 2019|title=Elumelu of PDP wins Aniocha/Oshimili Fed Constituency in Delta|url=https://www.vanguardngr.com/2019/02/elumelu-of-pdp-wins-aniocha-oshimili-fed-constituency-in-delta/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=25 February 2019|title=Elumelu declared winner of House of Reps election in Delta|url=https://guardian.ng/news/elumelu-declared-winner-of-house-of-reps-election-in-delta/|location=Lagos, Nigeria|access-date=14 July 2022|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O jeyaa ko e wuro Onicha Ukwa to nokku laamu Aniocha to bannge worgo leydi Delta.<ref>{{Cite web|last=flashpointnews|date=25 April 2018|title=NDUDI ELUMELU: PROFILE OF A PRODIGY|url=https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220714154345/https://flashpointnews.com/2018/04/25/ndudi-elumelu-profile-of-a-prodigy/|url-status=usurped|archive-date=14 July 2022|access-date=14 July 2022|website=FlashPoint News|language=en}}</ref> O heɓi seedantaagal makko to duɗal hakkundeewal Afrik hirnaange to duɗal naalankaagal e ganndal to Lagos State e hitaande 1986 o heɓi Dipolomaaji makko ngenndiiji e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba e hitaande 1989. E hitaande 1993, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo State, Ekpoma, e master’s school the Business e hitaande 1989. == Golle politik == Ndudi fuɗɗii suɓaade e suudu sarɗiiji ko e hitaande 2007, o suɓaa kadi e hitaande 2011. E nder manndaa makko ɗiɗo gadano, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam laamu gila 2007 haa 2010 e hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam cellal gila 2011 haa 2015. E hitaande 2014, o tawtoraama woote gardagol leydi Delta State ɗe o fooli, ko noon o majjiri jooɗorde makko e galle hee, o woppi Joan Onyemaechi Mrakpor. E hitaande 2019, o arti e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. E hitaande 2021, Mr. == Ndudi Elumelu == fuɗɗi taskaram semmbiɗinki 456 keɓoowo suɓaama nder Diiwal ngal. E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji lannda Demokaraasi ɓesngu. E lewru feebariyee 2023, o fooli woote suudu sarɗiiji, kanndidaa lannda Labour Ngozi Okolie. Njeenaaje Ndudi Godwin Elumelu heɓi njeenaaje mawɗe Hollywood e Afrik to Los Angeles, Amerik, ngam wonde depitee ɓurɗo moƴƴude e ƴellitaare diiwaan e porogaraam wakilaagu e doole.<ref>{{Cite news|date=2021-05-17|title=Elumelu supports constituents with N300m worth of machines|url=https://guardian.ng/news/elumelu-supports-constituents-with-n300m-worth-of-machines/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-15|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=PDP Reps Primaries: Elumelu Emerges As Candidate For Aniocha/Oshimili Constituency {{!}} Channels Television|url=https://www.channelstv.com/2022/05/22/pdp-reps-primaries-elumelu-emerges-as-candidate-for-aniocha-oshimili-constituency/amp/|access-date=14 July 2022|website=www.channelstv.com}}</ref><ref>{{Cite news|title=Again, Reps Minority Leader, Elumelu Wins PDP Ticket|url=http://www.thisdaylive.com/index.php/2022/05/23/again-reps-minority-leader-elumelu-wins-pdp-ticket/|access-date=14 July 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Report|first=Agency|date=22 May 2022|title=Elumelu wins PDP primaries – Premium Times Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/531679-elumelu-wins-pdp-primaries.html,%20https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/531679-elumelu-wins-pdp-primaries.html|access-date=14 July 2022|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Tuugnorgal == 9xh4fxn2b673ph0wxmonw8551zks9c3 Patricia Etteh 0 43268 179821 2026-07-27T09:49:11Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Patricia Olubunmi Foluke Etteh (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun. O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi..." 179821 wikitext text/x-wiki Patricia Olubunmi Foluke Etteh (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun. O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. Tuumeede gujjo ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." Nguurndam neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. Tuugnorgal qulrzzbzx95811bsl0xnkflpj0xw2up 179822 179821 2026-07-27T09:50:04Z Ilya Discuss 10103 179822 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Patricia Olubunmi Foluke Etteh (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun. O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. Tuumeede gujjo ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." Nguurndam neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. Tuugnorgal t5ft9vxt8qf2723jftfuj67ri3dfaxh 179823 179822 2026-07-27T09:53:36Z Ilya Discuss 10103 179823 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun. O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. Tuugnorgal dmu3optzv0vh7okqpluttvlj9lv0iqy 179824 179823 2026-07-27T09:54:07Z Ilya Discuss 10103 179824 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun. O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. == Tuugnorgal == cxcm91gtznhjc5d7yjj7s2rmn8jubyq 179825 179824 2026-07-27T09:57:31Z Ilya Discuss 10103 179825 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. Nguurndam neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun.<ref>{{cite news|last=Bamidele|first=Yemi|title=Adedibu – 'Etteh is Yorubas' Only Hope'|url=https://allafrica.com/stories/200709190511.html|work=Daily Trust|via=[[allAfrica]]|date=19 September 2007|access-date=20 October 2007}}</ref><ref name="Olaoye">{{Cite web|last=Olaoye|first=Gloria|date=2025-10-28|title=Patricia Etteh: Nigeria's Trailblazer {{!}} Historical Nigeria|url=https://historicalnigeria.com/patricia-etteh-nigerias-trailblazer/|access-date=2026-03-31|language=en-US}}</ref><ref name="trib" /><ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|title=Honourable Patricia Etteh|access-date=7 October 2007|publisher=[[National Assembly of Nigeria]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012134925/https://nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref><ref name="vg">{{cite news|last=Odili|first=Paul|title=Why Etteh should stand down|url=https://www.vanguardngr.com/articles/2002/viewpoints/vp126092007.html|location=Lagos, Nigeria|date=26 September 2007|access-date=7 October 2007|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite news|last=Nnochiri|first=Ikechukwu|title=Former House of Reps Speaker, Patricia Etteh, among 4,225 new lawyers|url=https://www.vanguardngr.com/2016/11/former-house-reps-speaker-patricia-etteh-among-4225-new-lawyers/|location=Lagos, Nigeria|date=30 November 2016|access-date=22 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. == Tuugnorgal == emvkpe6g98on5kz6zvugsaxqy823zy2 179826 179825 2026-07-27T09:57:55Z Ilya Discuss 10103 179826 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. == Nguurndam == neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun.<ref>{{cite news|last=Bamidele|first=Yemi|title=Adedibu – 'Etteh is Yorubas' Only Hope'|url=https://allafrica.com/stories/200709190511.html|work=Daily Trust|via=[[allAfrica]]|date=19 September 2007|access-date=20 October 2007}}</ref><ref name="Olaoye">{{Cite web|last=Olaoye|first=Gloria|date=2025-10-28|title=Patricia Etteh: Nigeria's Trailblazer {{!}} Historical Nigeria|url=https://historicalnigeria.com/patricia-etteh-nigerias-trailblazer/|access-date=2026-03-31|language=en-US}}</ref><ref name="trib" /><ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|title=Honourable Patricia Etteh|access-date=7 October 2007|publisher=[[National Assembly of Nigeria]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012134925/https://nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref><ref name="vg">{{cite news|last=Odili|first=Paul|title=Why Etteh should stand down|url=https://www.vanguardngr.com/articles/2002/viewpoints/vp126092007.html|location=Lagos, Nigeria|date=26 September 2007|access-date=7 October 2007|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite news|last=Nnochiri|first=Ikechukwu|title=Former House of Reps Speaker, Patricia Etteh, among 4,225 new lawyers|url=https://www.vanguardngr.com/2016/11/former-house-reps-speaker-patricia-etteh-among-4225-new-lawyers/|location=Lagos, Nigeria|date=30 November 2016|access-date=22 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji. == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. == Tuugnorgal == 6sb6x9wxv25w994w7hz51ipitdatgez 179827 179826 2026-07-27T09:59:17Z Ilya Discuss 10103 179827 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. == Nguurndam == neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun.<ref>{{cite news|last=Bamidele|first=Yemi|title=Adedibu – 'Etteh is Yorubas' Only Hope'|url=https://allafrica.com/stories/200709190511.html|work=Daily Trust|via=[[allAfrica]]|date=19 September 2007|access-date=20 October 2007}}</ref><ref name="Olaoye">{{Cite web|last=Olaoye|first=Gloria|date=2025-10-28|title=Patricia Etteh: Nigeria's Trailblazer {{!}} Historical Nigeria|url=https://historicalnigeria.com/patricia-etteh-nigerias-trailblazer/|access-date=2026-03-31|language=en-US}}</ref><ref name="trib" /><ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|title=Honourable Patricia Etteh|access-date=7 October 2007|publisher=[[National Assembly of Nigeria]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012134925/https://nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref><ref name="vg">{{cite news|last=Odili|first=Paul|title=Why Etteh should stand down|url=https://www.vanguardngr.com/articles/2002/viewpoints/vp126092007.html|location=Lagos, Nigeria|date=26 September 2007|access-date=7 October 2007|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite news|last=Nnochiri|first=Ikechukwu|title=Former House of Reps Speaker, Patricia Etteh, among 4,225 new lawyers|url=https://www.vanguardngr.com/2016/11/former-house-reps-speaker-patricia-etteh-among-4225-new-lawyers/|location=Lagos, Nigeria|date=30 November 2016|access-date=22 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji.,<ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 March 2022|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref name="ind">{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|title=Mark, Etteh, emerge Senate President, Speaker|access-date=15 August 2007|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|date=6 June 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071025200154/http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|archive-date=25 October 2007|url-status=dead}}</ref> == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede." == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. == Tuugnorgal == h5mzub9ahpv2566kv87dav3yprzkb81 179828 179827 2026-07-27T09:59:55Z Ilya Discuss 10103 179828 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. == Nguurndam == neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun.<ref>{{cite news|last=Bamidele|first=Yemi|title=Adedibu – 'Etteh is Yorubas' Only Hope'|url=https://allafrica.com/stories/200709190511.html|work=Daily Trust|via=[[allAfrica]]|date=19 September 2007|access-date=20 October 2007}}</ref><ref name="Olaoye">{{Cite web|last=Olaoye|first=Gloria|date=2025-10-28|title=Patricia Etteh: Nigeria's Trailblazer {{!}} Historical Nigeria|url=https://historicalnigeria.com/patricia-etteh-nigerias-trailblazer/|access-date=2026-03-31|language=en-US}}</ref><ref name="trib" /><ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|title=Honourable Patricia Etteh|access-date=7 October 2007|publisher=[[National Assembly of Nigeria]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012134925/https://nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref><ref name="vg">{{cite news|last=Odili|first=Paul|title=Why Etteh should stand down|url=https://www.vanguardngr.com/articles/2002/viewpoints/vp126092007.html|location=Lagos, Nigeria|date=26 September 2007|access-date=7 October 2007|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite news|last=Nnochiri|first=Ikechukwu|title=Former House of Reps Speaker, Patricia Etteh, among 4,225 new lawyers|url=https://www.vanguardngr.com/2016/11/former-house-reps-speaker-patricia-etteh-among-4225-new-lawyers/|location=Lagos, Nigeria|date=30 November 2016|access-date=22 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji.,<ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 March 2022|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref name="ind">{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|title=Mark, Etteh, emerge Senate President, Speaker|access-date=15 August 2007|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|date=6 June 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071025200154/http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|archive-date=25 October 2007|url-status=dead}}</ref> == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede."<ref>{{cite news|title=Nigerian MPs brawl over speaker|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7005402.stm|agency=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|date=20 September 2007|access-date=14 October 2007}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo. == Tuugnorgal == r2qcxjs99otz0l2cikn3phvu0sitwya 179829 179828 2026-07-27T10:03:21Z Ilya Discuss 10103 179829 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patricia Olubunmi Foluke Etteh''' (jibinaa ko ñalnde 17 ut 1953) ko awokaajo e dawriyanke Naajeeriya, o laati hooreejo 10ɓo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lewru June haa lewru Oktoba 2007. == Nguurndam == neɗɗo e jaŋde mum Patricia Olubunmi Foluke Etteh, a Yoruba, jibinaa ko ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1953 to Ikire, diiwaan Irewole, diiwaan Osun.<ref>{{cite news|last=Bamidele|first=Yemi|title=Adedibu – 'Etteh is Yorubas' Only Hope'|url=https://allafrica.com/stories/200709190511.html|work=Daily Trust|via=[[allAfrica]]|date=19 September 2007|access-date=20 October 2007}}</ref><ref name="Olaoye">{{Cite web|last=Olaoye|first=Gloria|date=2025-10-28|title=Patricia Etteh: Nigeria's Trailblazer {{!}} Historical Nigeria|url=https://historicalnigeria.com/patricia-etteh-nigerias-trailblazer/|access-date=2026-03-31|language=en-US}}</ref><ref name="trib" /><ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|title=Honourable Patricia Etteh|access-date=7 October 2007|publisher=[[National Assembly of Nigeria]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012134925/https://nassnig.org/House/Personaldata/Osun/etteh.htm|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref><ref name="vg">{{cite news|last=Odili|first=Paul|title=Why Etteh should stand down|url=https://www.vanguardngr.com/articles/2002/viewpoints/vp126092007.html|location=Lagos, Nigeria|date=26 September 2007|access-date=7 October 2007|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite news|last=Nnochiri|first=Ikechukwu|title=Former House of Reps Speaker, Patricia Etteh, among 4,225 new lawyers|url=https://www.vanguardngr.com/2016/11/former-house-reps-speaker-patricia-etteh-among-4225-new-lawyers/|location=Lagos, Nigeria|date=30 November 2016|access-date=22 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O jannginaama ko fayti e njuɓɓudi e beauté therapist, kono kadi o dañii dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham to leydi Angalteer, o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 2016. Golle politik Etteh woni wakiiliijo diiwal Ayedaade/Isokan/Irewole nder diiwal Osun. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 1999 ngam wonde tergal fedde wiyeteende Alliance for Democracy (AD), kono o wayli e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), nde o ardi e woote gardagol leydi ndii e hitaande 2003. O suɓaama e jappeere hooreejo leydi e dow nanondiral e lewru suwee 2007, 2007. e kanko tan woni debbo jogiiɗo ngal ɗoon darnde e nder laamu leydi Najeriya. Patricia Olubunmi darii bana maande yahdu yeeso e janngirde nder limngal siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya. Ko fenaande njulaagu E lewru suwee 2007, o fotnoo ko goomu depiteeji sabu tuumeede wonde o yamiriino yoɓde 628 miliyoŋ ugiyya (fotde miliyoŋaaji 5 dolaar Amerik) ngam moƴƴinde hoɗorde makko laamu e cukko makko, e soodde otooji laamu 12 potɗi huutoreede ngam suudu sarɗiiji.,<ref>{{Cite news|title=Homepage|url=https://thenationonlineng.net/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 March 2022|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref name="ind">{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|title=Mark, Etteh, emerge Senate President, Speaker|access-date=15 August 2007|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|date=6 June 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071025200154/http://odili.net/news/source/2007/jun/6/609.html|archive-date=25 October 2007|url-status=dead}}</ref> == Tuumeede gujjo == ina njimra e makko nde o yiɗi haalde e nder suudu nduu, o yalti e worɓe kisal nde ngonka kaa wayli haa wonti jiiɓru. PDP jokki e wallitde Etteh e dow laabi, hay so tawii won terɗe mum, ko wayi no Isyaku Ibrahim, ñiŋii ndee darnde. Winndiyanke e ganndo, Wole Soyinka, ina jeyaa e ɓeen, nodduɓe yo o woppu laamu, nde wonnoo hooreejo leydi gonnooɗo e tergal PDP, Olusegun Obasanjo, ina jokki e wallitde mo. Ñalnde 30 oktoobar, caggal jonte ƴaañgal, Etteh woppi golle mum e hooreejo leydi. Cukko makko Babangida Nguroje kam ne watti laamu. Kono e joɗnde sakkitiinde e batu 6ɓo suudu sarɗiiji, nanondiraama wonde "alaa ko winndaa heen walla ko ñaawirtee e nder suudu sarɗiiji, ɗo Patricia Olubunmi Etteh meeɗi ñaaweede."<ref>{{cite news|title=Nigerian MPs brawl over speaker|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7005402.stm|agency=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|date=20 September 2007|access-date=14 October 2007}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Etteh ina resndi injenieer Etteh, gorko Akwa Ibom. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe ɗiɗo.<ref>{{cite news|last=Izang|first=Atang|title=Etteh – PDP Endorsed Corruption – Isyaku Ibrahim|url=https://allafrica.com/stories/200710081257.html|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=allAfrica|date=7 October 2007|access-date=14 October 2007}}</ref> Author and academic, [[Wole Soyinka]], was among those, who called for her resignation,<ref>{{cite news|last=Ekenn|first=Geoffreya|title=Resign, Soyinka tells Etteh|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art200710053233623|date=5 October 2007|access-date=7 October 2007|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110715182737/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art200710053233623|archive-date=15 July 2011|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Nyam|first=Philip|title=Etteh: Countdown To 16 October|url=https://www.leadershipnigeria.com/product_info.php?products_id=15208|access-date=14 October 2007|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713192609/https://www.leadershipnigeria.com/product_info.php?products_id=15208|archive-date=13 July 2011|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iht.com/articles/ap/2007/10/30/africa/AF-GEN-Nigeria-Corruption.php|title=Nigeria's parliamentary speaker quits over corruption scandal|agency=[[Associated Press]]|work=International Herald Tribune|date=30 October 2007|access-date=30 October 2007}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7069654.stm|title=Nigeria speaker goes in graft row|agency=BBC News|date=30 October 2007|access-date=22 September 2024}}</ref> == Tuugnorgal == flpc50kmak47ab2q66cv02mmic2rgce Bassey Ewa 0 43269 179830 2026-07-27T10:08:01Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Bassey Eko Ewa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. Golle politik Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nd..." 179830 wikitext text/x-wiki Bassey Eko Ewa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. Golle politik Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). 7rp8jhglbthudv23c5c9j7b2vxe5cg0 179831 179830 2026-07-27T10:08:53Z Ilya Discuss 10103 179831 wikitext text/x-wiki Bassey Eko Ewa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. Golle politik Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. Ƴeew kadi Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 Tuugnorgal hbtadmbaep98oswbzu33zkzowwp418l 179832 179831 2026-07-27T10:09:18Z Ilya Discuss 10103 179832 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Eko Ewa ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. Golle politik Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. Ƴeew kadi Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 Tuugnorgal a9as7xu1v14eu46lstyiwhta004rz36 179833 179832 2026-07-27T10:11:02Z Ilya Discuss 10103 179833 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == 7yqdlrxn6mhl2d93tn3zoa9cam1s046 179834 179833 2026-07-27T10:12:29Z Ilya Discuss 10103 179834 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP). Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == t9mp6imbfxmp1mk6wo8qp2gqp3lvd8l 179835 179834 2026-07-27T10:13:53Z Ilya Discuss 10103 179835 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP)..<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/bassey-eko-ewa|access-date=2025-12-29|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya. == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == fx5l5t84n7o8jeuyh0koe5vsi90csup 179836 179835 2026-07-27T10:15:07Z Ilya Discuss 10103 179836 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP)..<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/bassey-eko-ewa|access-date=2025-12-29|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya..<ref name=":2">{{Cite web|last=Betiang|first=Greg|date=2018-04-26|title="The People I Represent Are Convinced That I Have Done Well ..." - Bassey Ewa|url=https://calitown.com/the-people-i-represent-are-convinced-that-i-have-done-well-bassey-ewa/|access-date=2025-12-29|website=Calitown|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi. E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == cfaduvm5g1oz2qxb4pmp50lgt9ibk9l 179837 179836 2026-07-27T10:16:00Z Ilya Discuss 10103 179837 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP)..<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/bassey-eko-ewa|access-date=2025-12-29|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya..<ref name=":2">{{Cite web|last=Betiang|first=Greg|date=2018-04-26|title="The People I Represent Are Convinced That I Have Done Well ..." - Bassey Ewa|url=https://calitown.com/the-people-i-represent-are-convinced-that-i-have-done-well-bassey-ewa/|access-date=2025-12-29|website=Calitown|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi.<ref name=":02" /><ref name=":22" /><ref>{{Cite web|last=Admin|title=Federal Lawmaker, Bassey Ewa Declares Senatorial Ambition As Essien Ayi Visits Social Homes|url=https://crossriverwatch.com/2018/06/federal-lawmaker-bassey-ewa-declares-senatorial-ambition-as-essien-ayi-visits-social-homes/?v=1767007651|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref> E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == t2v0h0454wg51q2bqeleb8cv3i9if0c 179838 179837 2026-07-27T10:17:40Z Ilya Discuss 10103 179838 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP)..<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/bassey-eko-ewa|access-date=2025-12-29|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya..<ref name=":2">{{Cite web|last=Betiang|first=Greg|date=2018-04-26|title="The People I Represent Are Convinced That I Have Done Well ..." - Bassey Ewa|url=https://calitown.com/the-people-i-represent-are-convinced-that-i-have-done-well-bassey-ewa/|access-date=2025-12-29|website=Calitown|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi.<ref name=":02" /><ref name=":22" /><ref>{{Cite web|last=Admin|title=Federal Lawmaker, Bassey Ewa Declares Senatorial Ambition As Essien Ayi Visits Social Homes|url=https://crossriverwatch.com/2018/06/federal-lawmaker-bassey-ewa-declares-senatorial-ambition-as-essien-ayi-visits-social-homes/?v=1767007651|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref> E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). <ref>{{cite news|date=12 November 2025|title=Lawmakers, ex-reps urge INEC to ensure electronic transmission of 2027 election results|url=https://independent.ng/lawmakers-ex-reps-urge-inec-to-ensure-electronic-transmission-of-2027-election-results/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2025|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|last=Ojong|first=Aplefe|date=10 February 2015|title=Yakurr Elders And Elites Vow To Stop Bassey Ewa From Returning To House Of Representatives|url=https://crossriverwatch.com/2015/02/yakurr-elders-and-elites-vow-to-stop-bassey-ewa-from-returning-to-house-of-representatives/?v=1767009557|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ideba|first=Azogor|date=7 December 2014|title=Bassey Ewa Wins Abi/Yakurr Federal Constituency PDP Ticket|url=https://crossriverwatch.com/2014/12/bassey-ewa-wins-abiyakurr-federal-constituency-pdp-ticket/?v=1767010536|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref> Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe. == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == rbvpudb35rtykhl05iq2gtcfy9pkr83 179839 179838 2026-07-27T10:18:26Z Ilya Discuss 10103 179839 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Eko Ewa''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o wakiiliijo lesdi Yakurr/Abi lesdi Cross Rivers dow laylaytol lanyol lesdi (PDP)..<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/bassey-eko-ewa|access-date=2025-12-29|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam e mbaydi puɗɗaandi Ewa ko jeyaaɗo Ntan to Ekori, nokku laamu Yakurr to diiwaan Cross River, leydi Najeriya..<ref name=":2">{{Cite web|last=Betiang|first=Greg|date=2018-04-26|title="The People I Represent Are Convinced That I Have Done Well ..." - Bassey Ewa|url=https://calitown.com/the-people-i-represent-are-convinced-that-i-have-done-well-bassey-ewa/|access-date=2025-12-29|website=Calitown|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Ewa wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji laabi nay, lomtotooɗo diiwaan fedde Yakurr/Abi to diiwaan Cross Rivers, lomtii mo ko Alex Egbona. Ewa laati Ardiiɗo Majority nden ɓaawo man o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Cross River. O golliima e darndeeji keewɗi e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), e hitaande 2025, o toɗɗaama hooreejo Goomu toppitiingu lannda Demokaraasi Leƴƴi Cross River State e Goomu gollordu ngenndi PDP ngam ƴellitde golle lannda caggal nde laamu nguu joofi.<ref name=":02" /><ref name=":22" /><ref>{{Cite web|last=Admin|title=Federal Lawmaker, Bassey Ewa Declares Senatorial Ambition As Essien Ayi Visits Social Homes|url=https://crossriverwatch.com/2018/06/federal-lawmaker-bassey-ewa-declares-senatorial-ambition-as-essien-ayi-visits-social-homes/?v=1767007651|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref> E hitaande 2025, Ewa naati e fedde depiteeji ƴoƴɗi e wonnooɓe e wakili’en les fedde wiyeteende House to the Rescue, e wiyde Komiseer ngenndiijo jeytaare woote ngam ƴettude jokkondire elektoronik ngam ɓeydude laaɓal e nuunɗal e wooteeji garooji ɗii. Caɗeele woote e yiɗde senaateeruuji E nder daawal gadanal wooteeji 2015, Ewa ina joginoo luural hakkunde taƴe renndo Yakurr, haa arti noon e mawɓe e gollotooɓe politik, ɓe kollitii e yeeso yimɓe fof mettere maɓɓe e gartugol makko e suudu sarɗiiji. O heɓi woote ɗe ko 88 woote e nder 89 woote. Caggal nde ɗum waɗi, Ewa hollitii yiɗde mum e tawtoreede jappeere senaateer e hitaande 2023. O dañii jooɗorde senateer e juuɗe Eteng Jonah Williams, kanndidaa Kongres (APC). <ref>{{cite news|date=12 November 2025|title=Lawmakers, ex-reps urge INEC to ensure electronic transmission of 2027 election results|url=https://independent.ng/lawmakers-ex-reps-urge-inec-to-ensure-electronic-transmission-of-2027-election-results/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2025|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|last=Ojong|first=Aplefe|date=10 February 2015|title=Yakurr Elders And Elites Vow To Stop Bassey Ewa From Returning To House Of Representatives|url=https://crossriverwatch.com/2015/02/yakurr-elders-and-elites-vow-to-stop-bassey-ewa-from-returning-to-house-of-representatives/?v=1767009557|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ideba|first=Azogor|date=7 December 2014|title=Bassey Ewa Wins Abi/Yakurr Federal Constituency PDP Ticket|url=https://crossriverwatch.com/2014/12/bassey-ewa-wins-abiyakurr-federal-constituency-pdp-ticket/?v=1767010536|access-date=2025-12-29|website=CrossRiverWatch|language=en-US}}</ref> Ƴellitaare renndo Ewa waɗii eɓɓooji keewɗi ngam ɓamtaare renndo e nder diiwaan mum. O wallitii naatgol Ugep e nder Porogaraam hesɗitinde wuro, addani ɗum moƴƴinde golle laabi, o wallitorii kadi ƴellitgol fedde pinal Leboku ngam ɓeydude turism pinal e jokkondiral laamu. O hokki ballal jaŋde rewrude e bursiiji wonande almudɓe e nder cuuɗi keewɗi. O walli kadi e mahngo e moƴƴitingol bolokaaji janngirɗe, o wallitii sosde nokku TIC to Ekori. O wallitorii hitaande kala porogaraamuuji safaaraaji baɗooji safaaraaji ɗi ngalaa njoɓdi, kadi o waɗii peeje ngam wallitde ɓulli baawɗi huutoreede e naange. Ewa kadi waɗii porogaraamuuji doole baɗɗiiɗi e heblooji keɓgol karallaagal e peccugol geɗe ballitooje njulaagu ko wayi no jolɗe tati, motooji, masiŋaaji njulaagu, e dokke kaalis wonande naftortooɓe.<ref>{{Cite news|last=|first=|date=2023-03-03|title=PDP loses two Senate, six Rep seats in Cross River|url=https://gazettengr.com/pdp-loses-two-senate-six-rep-seats-in-cross-river/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-12-29|language=en-US|via=Peoples Gazette Nigeria|newspaper=[[Peoples Gazette]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Odunewu|first=Olusegun|date=2023-02-28|title=Labour Party sweeps Cross River, wins Reps seat|url=https://nationaldailyng.com/labour-party-sweeps-cross-river-wins-reps-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-12-29|newspaper=National Daily|language=en-US}}</ref> == Ƴeew kadi == Lannda Demokaraasi Leƴƴi (Niiseer) Suudu Asaawal lesdi Cross River Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2007–2011 Doggol terɗe suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, 2015–2019 == Tuugnorgal == 92ijtmmztvvodw8crevkakk47tzxrx0 Musa Fagen-Gawo 0 43270 179840 2026-07-27T10:19:53Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Musa Muhammad Fagen-Gawo mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Jigawa. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Babura/Garki e nder suudu sarɗiiji. O dañii woote gardagol leydi 2020, o lomtii baaba makko maayɗo. O ummiima e lannda APC, o naati e lannda PDP caggal hareeji keewɗi. Tuugnorgal" 179840 wikitext text/x-wiki Musa Muhammad Fagen-Gawo mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Jigawa. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Babura/Garki e nder suudu sarɗiiji. O dañii woote gardagol leydi 2020, o lomtii baaba makko maayɗo. O ummiima e lannda APC, o naati e lannda PDP caggal hareeji keewɗi. Tuugnorgal cbno2lpsapk1n1rc2zwxsx8d5b90waw 179841 179840 2026-07-27T10:20:20Z Ilya Discuss 10103 179841 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Musa Muhammad Fagen-Gawo mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Jigawa. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Babura/Garki e nder suudu sarɗiiji. O dañii woote gardagol leydi 2020, o lomtii baaba makko maayɗo. O ummiima e lannda APC, o naati e lannda PDP caggal hareeji keewɗi. Tuugnorgal 78z684yn2dpx4uuz3rc3wm8l59k87zi 179842 179841 2026-07-27T10:21:33Z Ilya Discuss 10103 179842 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musa Muhammad Fagen-Gawo''' mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Jigawa. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Babura/Garki e nder suudu sarɗiiji. O dañii woote gardagol leydi 2020, o lomtii baaba makko maayɗo. O ummiima e lannda APC, o naati e lannda PDP caggal hareeji keewɗi. == Tuugnorgal == 57102a7gq5vncyubmmw7xj1evbfda5e 179843 179842 2026-07-27T10:22:45Z Ilya Discuss 10103 179843 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musa Muhammad Fagen-Gawo''' mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Jigawa. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Babura/Garki e nder suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/381953-apc-wins-jigawa-bye-election.html|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Oluchi|date=2020-03-15|title=APC Wins Jigawa State Bye-Election|url=https://www.channelstv.com/2020/03/15/apc-wins-jigawa-state-bye-election/amp/|access-date=2025-01-06|website=Channels Television|language=en-GB}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Muhammad|first=Khaleel|date=2023-02-22|title=2023: Reps member dumps APC for PDP in Jigawa|url=https://dailypost.ng/2023/02/22/2023-reps-member-dumps-apc-for-pdp-in-jigawa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O dañii woote gardagol leydi 2020, o lomtii baaba makko maayɗo. O ummiima e lannda APC, o naati e lannda PDP caggal hareeji keewɗi. == Tuugnorgal == mcywcf6zty4j2gegia70j1ibpsprqvy Jephthah Foingha 0 43271 179844 2026-07-27T10:24:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Jephthah Foingha laati siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. Golle politik Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya. Wade Jefta maayi e hitaande 2..." 179844 wikitext text/x-wiki Jephthah Foingha laati siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. Golle politik Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya. Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw. Tuugnorgal cwca5cjctz6qp5sgpvi5qa01jkh59h8 179845 179844 2026-07-27T10:24:29Z Ilya Discuss 10103 179845 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jephthah Foingha laati siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. Golle politik Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya. Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw. Tuugnorgal rxq3vp5igqc985j44vqtyg90xo6eicv 179846 179845 2026-07-27T10:25:54Z Ilya Discuss 10103 179846 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jephthah Foingha laati''' siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya. Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw. == Tuugnorgal == 84486bll8yb633e7hedl1r7dnny31vn 179847 179846 2026-07-27T10:26:38Z Ilya Discuss 10103 179847 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jephthah Foingha laati''' siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/jephthah-foingha/|access-date=2025-01-04|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Jephthah Foingha biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16699/hon-jephthah-foingha|access-date=2025-01-04|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2014-10-02|title=Bayelsa: Raging internal discord|url=https://www.vanguardngr.com/2014/10/bayelsa-raging-internal-discord/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya. Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw. == Tuugnorgal == 4zvotpzd2l194booft75bmrhb46ihpy 179848 179847 2026-07-27T10:27:26Z Ilya Discuss 10103 179848 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jephthah Foingha laati''' siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/jephthah-foingha/|access-date=2025-01-04|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Jephthah Foingha biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16699/hon-jephthah-foingha|access-date=2025-01-04|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2014-10-02|title=Bayelsa: Raging internal discord|url=https://www.vanguardngr.com/2014/10/bayelsa-raging-internal-discord/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2014-09-27|title=Zoning arrangement truncates NASS members' return bid in Bayelsa|url=https://www.vanguardngr.com/2014/09/zoning-arrangement-truncates-nass-members-return-bid-bayelsa-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw. == Tuugnorgal == h8kjl4r8sk7qtg32icjsa6cb6a11xlr 179849 179848 2026-07-27T10:28:07Z Ilya Discuss 10103 179849 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jephthah Foingha laati''' siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Naajeeriya lesdi Bayelsa nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 7 e 8 diga hitaande 2011 haa 2019, les lesdi PDP..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/jephthah-foingha/|access-date=2025-01-04|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Jephthah Foingha biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16699/hon-jephthah-foingha|access-date=2025-01-04|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2014-10-02|title=Bayelsa: Raging internal discord|url=https://www.vanguardngr.com/2014/10/bayelsa-raging-internal-discord/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Yefta Foingha ko jeyaaɗo to Nembe e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == Foingha suɓaama nder suudu sarɗiiji nder hitaande 2011, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2015, o ardii ardiiɗo lesdi ndi'i, lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2014-09-27|title=Zoning arrangement truncates NASS members' return bid in Bayelsa|url=https://www.vanguardngr.com/2014/09/zoning-arrangement-truncates-nass-members-return-bid-bayelsa-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Wade Jefta maayi e hitaande 2024, maayde makko ina hiisee wonde ko baasal wonande renndo Nembe e Leñol Ijaw..<ref>{{Cite web|last=tnnonline|date=2024-03-21|title=Jephthah's Death, Great Loss To Nembe, Ijaw Nation, Says Degi|url=https://tnnonline.info/jephthahs-death-great-loss-to-nembe-ijaw-nation-says-degi/?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-04|website=TNN Newspaper|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == 0gmv1tdk69kpv6i10l8doj70oaaa2mx Obua Azibapu Fred 0 43272 179850 2026-07-27T10:29:46Z Ilya Discuss 10103 Created page with "{{Databox}}Obua Azibapu Fred ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari anndal dow ko laarani ɗuuɗal yimɓe, o laati wakiiliijo lesdi Ogbia nder jiha Bayelsa wakkati suudu wakiiliijo lesdi 9th diga hitaande 2019 haa 2023. Tuugnorgal" 179850 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Obua Azibapu Fred ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari anndal dow ko laarani ɗuuɗal yimɓe, o laati wakiiliijo lesdi Ogbia nder jiha Bayelsa wakkati suudu wakiiliijo lesdi 9th diga hitaande 2019 haa 2023. Tuugnorgal hnn3m4nsndx445zc8wj50x4g7h70m9w 179851 179850 2026-07-27T10:30:59Z Ilya Discuss 10103 179851 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Obua Azibapu Fred''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari anndal dow ko laarani ɗuuɗal yimɓe, o laati wakiiliijo lesdi Ogbia nder jiha Bayelsa wakkati suudu wakiiliijo lesdi 9th diga hitaande 2019 haa 2023. == Tuugnorgal == 0uglwwi2cgvrbowu73wzln9mdod7t58 179852 179851 2026-07-27T10:31:43Z Ilya Discuss 10103 179852 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Obua Azibapu Fred''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari anndal dow ko laarani ɗuuɗal yimɓe, o laati wakiiliijo lesdi Ogbia nder jiha Bayelsa wakkati suudu wakiiliijo lesdi 9th diga hitaande 2019 haa 2023.<ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/obua-azibapu-fred/|access-date=2025-01-06|website=www.stears.co}}{{Dead link|date=November 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/5fe0faff8da2d812a6c7b78a|access-date=2025-01-06|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://constrack.ng/legislator_details?id=52|access-date=2025-01-06|website=constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == 8ra42g4zozbhsqilex0zebommlkgif8