Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Muhammadu Buhari 0 4186 180060 179962 2026-07-28T17:04:48Z MOIBARDE 10068 Add links and references 180060 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Muhammadu Buhari''' (HeɗtoR 17 Duujal 1942 – 13 Juko 2025) ko seneraal [[Naajeeriya]] e siyaasaajo laamɗo leydi [[Naajeeriya]]<ref>* {{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}} * {{cite news|url=https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|last=Pilling|first=David|date=14 July 2025|title=Muhammadu Buhari, former Nigerian president, 1942-2025|newspaper=Financial Times|archive-date=15 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715234953/https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|url-status=live}} * {{cite news|url=https://apnews.com/article/nigeria-buhari-death-legacy-president-ac665f4782ec981654a35a33544f2711|last=Adetayo|first=Ope|title=Here's how Nigerians remember Buhari, who ruled both as a dictator and a democrat|newspaper=Associated Press|date=14 July 2025}} * {{cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|title=Muhammadu Buhari failed to build a better Nigeria, twice|newspaper=The Economist|date=14 July 2025|archive-date=16 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716143608/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|url-status=live}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-uQWEQAAQBAJ&dq=info:YKdBQVGR310J:scholar.google.com/&pg=PA1|last=Ogbonda|first=Chris Wolumati|year=2023|chapter=Nigerian Press Under Buhari Military Autocracy and Civil Democracy|title=Military-Media Relations in Post-Colonial Nigeria: Clashes, Ethics, and Prospects|publisher=Ethics International Press|page=2|isbn=978-1-80441-248-0}} * {{cite book|url=https://brill.com/display/book/9789004430013/BP000027.xml|last=Bergstresser|first=Heinrich|year=2020|chapter=Nigeria|title=Africa Yearbook Volume 16: Politics, Economy and Society South of the Sahara in 2019|page=148|doi=10.1163/9789004430013_017|isbn=978-90-04-43001-3}}</ref> gila 1983 haa 1985, caggal ɗuum o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] cuɓaaɗo e dow demokaraasi gila 2015-2023.<ref>{{Cite web|date=15 June 2025|title=Muhammadu Buhari|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|access-date=21 June 2025|website=Britannica|archive-date=18 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|url-status=live}}</ref>. Buhari nasti sooje'en lesdi [[Naajeeriya]] ngam haɓugo nder konu lesdi [[Naajeeriya]], hiddeko o yahra yeeso nder laamuuji sooja'en ɓaawo man. Buhari heɓi innde cemmbiɗnde wakkati laamu [[Shehu Shagari]] ngam ardungal sooje'en maako nder konu Chad e Nigeria. Buhari laati ardiiɗo ɓaawo kuudetaa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983, ko laarani lesdi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓre. Hay so tawii wonaa hooreejo fedde nde, Buhari wonti hooreejo laamu konu e nder yontaaji caɗeele faggudu luggiɗɗe e njulaagu yaajngu. E wiyde makko, ŋakkeende njuɓɓudi faggudu e ŋakkeende nehdi e les njiimaandi siwil, Buhari ƴettii laawol tiiɗngol e cemmbinngol laamu, e teeŋtinde nehdi, haɓaade fenaande, e moƴƴitingol faggudu rewrude e ko anndiraa hare luulndiinde nehdi (WAI). Sifaa politik doolnuɗo mo o sosi oo, ina wiyee Buharism. Haa ragare, laamu Buhari cemmbiɗɗum e dabareeji faggudu cemmbiɗɗi, waɗi ɓesdaari welwelo nder konu. Ñalnde 27 ut 1985, o liɓaa e kuudetaa laamɗo e gardagol Seneraal [[Ibraahiima Babangida]]. Buhari suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] dow laylaytol e ballal lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP) nder hitaande 2003 e 2007, nden boo dow laylaytol Kongres ngam waylaare yeeso (CPC) nder hitaande 2011.<ref>{{Cite news|date=12 December 2016|title=The frustrations of Buhari from 2003 to 2011|url=https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 October 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001112806/https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Duujal 2014, o yalti e kanndidaa hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=1 April 2015|title=Nigeria election: Muhammadu Buhari wins presidency|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|access-date=23 September 2021|archive-date=10 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110022117/https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|url-status=live}}</ref> lannda ''All Progressives Congress'' ngam suɓaade hooreejo leydi 2015.<ref>{{Cite news|date=31 March 2015|title=Buhari in historic election win, emerges Nigeria's President-elect|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|access-date=1 October 2021|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113036/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|url-status=live|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Buhari heɓi nasaraaku suɓol ngol, o fooli hooreejo lesdi jooɗiiɗo lesdi man.<ref>{{Cite web|title=Muhammadu Buhari|url=https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|access-date=11 December 2022|website=The Muslim 500|date=27 May 2018|archive-date=11 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221211151550/https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko e nder daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hooreejo leydi ndii ina waasa suɓaade hooreejo leydi ndii. O huniima ñalnde 29 [[lewru]] mbooy hitaande 2015. E lewru feebariyee hitaande 2019, Buhari suɓaama kadi, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, gonnooɗo cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]], ko ina tolnoo e miliyoŋaaji tati woote.<ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|title=UPDATED: Buhari wins second term|newspaper=[[The Punch]]|date=27 February 2019|access-date=30 August 2019|archive-date=6 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190906151856/https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|author1=Stephanie Busari|author2=Aanu Adeoye|title=Nigeria's President Muhammadu Buhari reelected, but opponent rejects results|url=https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-electionintl/index.html|access-date=1 October 2021|website=CNN|date=27 February 2019|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113245/https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-election-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=27 February 2019|title=Nigeria's Buhari wins re-election, rival pursues fraud claim|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|access-date=3 June 2023|archive-date=3 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603151754/https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okere|first=Alexander|date=13 July 2025|title=Former President Buhari Dies At 82|url=https://www.channelstv.com/2025/07/13/former-president-buhari-dies-at-82/|access-date=13 July 2025|website=Channels Television}}</ref> ==Nguurndam gadano== Muhammadu Buhari jibinaa ko ñalnde 17 Duujal hitaande 1942, to [[Daura]], hannde woni to diiwaan [[Katsina]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="auto">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref>{{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}}</ref> Ko kanko woni ɓiɗɗo Mallam Hardo Adamu, mawɗo fulɓe ummoriiɗo Dumurkul to Mai'Adua e Zulaihat, jogiiɗo iwdi Hausa e Kanuri.<ref name="auto2">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> O inniraa ko ganndo [[Lislaamu|lislaam]] mo teeminannde jeenayaɓere, hono [[Muhammadu al-Bukhari]].<ref>{{Cite news|last1=Kperogi|first1=Farooq|title=Buhari's surname not his father's name; how he dumped it|url=https://pmnewsnigeria.com/2021/08/15/buharis-surname-not-his-fathers-name-how-he-dumped-it/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[P.M. News]]|access-date=8 December 2021}}</ref> Mawniiko Buhari, Yuusuf, ko mawɗo, o sosi gure keewɗe e nder Daura, ina heen Dumurkul.<ref name=":42">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Baaba Buhari maayi nde o mari duuɓi 4, Waziri Alhassan, ɓii Amiir Daura, Muusa dan Nuhu (laami: 1904-1911),<ref>{{Cite book|author=M. G. Smith|author-link=M. G. Smith|url=https://archive.org/details/the-affairs-of-daura/page/326/mode/2up?q=Waziri|title=The Affairs Of Daura|date=1978|pages=327}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kirk-Greene|first1=A. H. M.|url=https://archive.org/details/emiratesofnorthe0000ahmk/mode/2up?view=theater|title=The Emirates of Northern Nigeria: A Preliminary Survey of Their Historical Traditions|last2=Hogben|first2=S. J.|date=1 January 1966|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|pages=155}}</ref> wonti gardiiɗo Zulaihat e ɓiɓɓe mum njeegomo, hawtaade e Buhari.<ref name=":43">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari janngi janngirde Qur’aana, ton o walliti nder ngurka jawdi. O heɓi jaŋde makko leslesre to Daura e Mai'Adua, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1953. O naatnaa e duɗal hakkundeewal Katsina (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal hakkundeewal diiwaan Katsina), ɗo o heɓi jaŋde makko hakkundeere tuggi 1956 haa 1961. E nder dumunna makko jeegom, o woniino hooreejo galle e capboy. E hitaande 1960, o rokkaama bursi e juuɗe Elder Dempster Lines ngam njillu makko e nder leydi Angalteer e nder dumunna daɓɓo.<ref name=":44">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari yiɗiino jokkude jaŋde safaara ngam wonde doktoor; cuɓal tan e oon sahaa ko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to Zaria, ɗum noon ina ƴetta duuɓi keewɗi. [[Mamm daura|Mamman Daura]], ɓiyiiko gorko, wasiyii mo yo o naata e konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o jannga toon jaŋde toownde.<ref name=":45">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> == Golle konu == E hitaande 1962, nde o heɓi duuɓi 19, Buhari jeyaa ko e sukaaɓe 70 cuɓaaɓe ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NMTC).<ref>{{cite book|last=Obotetukudo|first=Solomon|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-elected presidents and prime minister from 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2011|page=90}}</ref><ref name=":46">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 1964, NMTC ɓeydaama e nder suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya]], ɓe innitiraa ɗum Akademi Defense [[Naajeeriya]]. Tuggi hitaande 1962 haa 1963, Buhari janngi ofiseeji haa janngirde ofiseeji Mons haa Aldershot, lesdi Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2020|title=President Muhammadu Buhari|url=https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|access-date=7 May 2025|website=The State house abuja|archive-date=8 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408085905/https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Yarkomaa 1963, tawi omo yahra e duu6i 20, o yamiraa lietnaa ɗiɗaɓo, o toɗɗaa kadi hooreejo peloton e bataliyoŋ ɗiɗaɓo konu koyɗe to [[Abeokuta]], leydi Nijeer, o naati e kursus komanndaaji peloton to duɗal jaaɓi haaɗtirde heblo konu Nijeer, to [[Kaduna]], to diiwaan [[Kaduna]], tuggi [[lewru]] noowammbar193111 1964, o jokki e yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu to Borden, to leydi Angalteer.<ref name="Businessday NG 2015">{{Cite news|title=General Muhammadu Buhari: The dawn of a new era|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=31 May 2015|url=https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|location=Lagos, Nigeria|access-date=7 June 2023|archive-date=7 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607070429/https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|url-status=live}}</ref> Tuggi 1965 haa 1967, Buhari woniino hooreejo bataliyoŋ ɗiɗmo konu koyɗe, o toɗɗaa kadi brigade major e sekteer ɗiɗaɓo, ''division'' infanterie gadano (abriil 1967 haa sulyee 1967). Caggal kuudetaa leydi [[Naajeeriya]] e hitaande 1966, warnoo hooreejo leydi [[Naajeeriya]] [[Ahmadu Bello]], Buhari, e wondude e ofiseeji goɗɗi ummoriiɗi Fuɗnaange [[Naajeeriya]], tawtoraama kuudetaa mbo leydi [[Naajeeriya]] waɗi e lewru juko, ngu riiwti Seneraal [[Aguiyi Ironsi]], lomtii ɗum Seneraal [[Yakubu Gowon]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> === Hare nder leydi Naajeeriya === Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Buhari halfinaama e Division 1 e les njiimaandi Lietnaa Kolonel [[Mohammed Shuwa]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> Diɗɗal ngal ummiima [[Kaduna]] haa [[Makurɗi|Makurdi]] e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Diɗɗal 1 ngal feccii ko e sekteeruuji e bataliyoŋaaji, Shuwa ina wallita e komanndaaji sekteeruuji Martin Adamu e Sule Apollo, caggal ɗuum lomtii ɗum ko [[Teofilus Danjuma]].{{Sfn|Momoh|2000|p=343}} O adii wonde ko Adjutant e Komandaa Kompañi e nder bataliyoŋ 2, Infanterie Secteur Second de la ''Division'' 1e. Bataliyoŋ 2 oo ina jeyaa e diwanuuji tawtoraaɗi golle gadane wolde ndee : ɓe puɗɗii ko Gakem sara Afikpo, ɓe njahi feewde Ogoja, e ballal fedde artillerie Gado Nasko.{{sfn|Momoh|2000|p=69}} Ɓe njottii ɓe nanngi Ogoja, e anniya yahrude yeeso rewrude e banngeeji ɗii haa [[Enugu]], laamorgo leydi ndii.{{sfn|Momoh|2000|p=339}}O woniino Komandaajo bataliyoŋ 2 e nder dumunna juutɗo, o ardii bataliyoŋ oo haa Afikpo ngam hawrude e Komando Marine 3ɓo, o yahra yeeso feewde [[Enugu]] rewrude e Nkalagu e Abakaliki. Kono hade makko yahde [[Enugu]], o artiraa to [[Nsukka]], o woniino Biraam Major e Biraam 3ɓo, e gardagol Joshua Gin, caggal ɗuum Isa Bukar lomtii mo.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} Buhari jooɗi bee sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] lebbi seɗɗa nde sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] fuɗɗi waɗugo dabareeji ɗi ɓe janngi diga konu arande'en. E nokkuuji yahrude yeeso ko yaawi, peeje kese ɗee ko jogaade e jogaade laabi jokkondiral e huutoraade gure nanngaaɗe ngam heblude ngam heblude soldateeɓe kesi adduɓe e nokkuuji konu to [[Abeokuta]] e Zaria.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} E hitaande 1968, o artiraa e Sektora 4, ina wiyee kadi sektoraa Awka, kañum halfinaa ƴettude nanngugol [[Onitsha]] ummoraade e ''Division'' 2. Golle sektoraa oo ko e nder diiwaan Awka-Abagana-[[Onitsha]], ko ɗum huunde himmunde e doole Biafran sabu ko kañum woni nokku mawɗo ɗo nguura heɓetee. Ko e nder sekteer oo fedde Buhari heɓi caɗeele keewɗe ngam etaade reende laawol nguura ngol murtuɓe ɓee njogori reende e [[maayo Oji]] e [[Abagana]].{{sfn|Momoh|2000|p=340}} === Caggal wolde nde === Tuggude hitaande 1970 haa 1971, Buhari woniino Birigad Major/Komandant, Birigad 31 Infanterie. Ndeen o wonii balloowo seneraal, gardiiɗo diɗɗal gadanal konu koyɗe, tuggi 1971 haa 1972. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu, to kanton Wellington, to leydi Indiya, e hitaande 1973.<ref name="Quartz">{{cite news|author=Siddhartha Mitter|date=28 October 2015|title=India can rival China in Nigeria, by being exactly what China is not: Open and free|work=Quartz|url=http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|access-date=1 November 2015|archive-date=1 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101070327/http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|url-status=live}}</ref> Tuggi hitaande 1974 haa 1975 Buhari woni hooreejo kuugal yahdu e yahdu haa suudu konu lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{cite book|author=Solomon Williams Obotetukudo|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-Elected Presidents and Prime Minister, 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2010|pages=91–92}}</ref> E nder kuudetaa konu e hitaande 1975, Lietnaa Kolonel Buhari ina jeyaa e fedde ofiseeji gaddanɗi Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]] laamu. Caggal ɗuum o toɗɗaa guwerneer diiwaan Fuɗnaange-rewo<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|title=Nigeria : Constitution and politics|work=The Commonwealth|access-date=5 January 2020|archive-date=11 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190911145142/http://www.thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|title=PRESIDENT MUHAMMADU BUHARI (GCFR) &#124; Michael Okpara University of Agriculture, Umudike|access-date=5 January 2020|archive-date=13 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200613054012/https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|url-status=live}}</ref> tuggi 1 ut 1975 haa 3 feebariyee 1976, ngam ƴeewtaade ɓamtaare renndo, faggudu e politik e nder diiwaan hee. Ñalnde 3 feebariyee 1976, Dowla Fuɗnaange-rewo feccii e dowlaaji tati [[Bauchi]], [[Borno]] e [[Gongola]].<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603080911/http://nigeriaroute.com/state-structure.php|archive-date=3 June 2016|title=Nigeriaroute.com}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612192532/http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|date=12 June 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|title=This is how the 36 states were created|date=23 October 2017|access-date=5 January 2020|archive-date=12 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612192656/https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|url-status=live|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Alapiki|first1=Henry E|date=2005|title=State Creation in Nigeria: Failed Approaches to National Integration and Local Autonomy|journal=African Studies Review|volume=48|issue=3|pages=49–65|doi=10.1353/arw.2006.0003|jstor=20065139|s2cid=146571948}}</ref> Buhari nden laati Gomnaajo arandeejo lesdi Borno diga 3 [[lewru]] feebariyee 1976 haa 15 mars 1976.<ref>{{Citation|title=Matthews, Norman Derek, (19 March 1922–21 July 1976), Governor of Montserrat, since 1974|date=1 December 2007|url=http://dx.doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|work=Who Was Who|access-date=17 September 2023|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|url-access=subscription}}</ref> E [[lewru]] marse 1976, caggal kuudetaa militeer en 1976, baɗnooɗo warngo Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]], cukko makko Seneraal [[Olusegun Obasanjo]] wonti hooreejo konu leydi ndii, toɗɗii Kolonel Buhari yo won komisariyaajo fedde toppitiinde ko fayti e petroŋ e Natur). E hitaande 1977, nde fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] sosaa, Buhari toɗɗaama hooreejo fedde nde, nde o woni hooreejo fedde nde haa hitaande 1978.<ref>{{cite web|url=http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/Businessinformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|title=History of the Nigerian Petroleum Industry|publisher=Nigerian National Petroleum Company|access-date=13 August 2015|archive-date=12 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912082300/http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/BusinessInformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|url-status=live}}</ref> E nder laamu makko Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam petroŋ e jawdi, laamu nguu waɗii heen ngalu mum ngam waɗde heen tuubakooɓe e gollorɗe desorɗe petroŋ. Laamu nguu mahii fotde 21 nokku ɗo petroŋ woni ɗoo e nder leydi ndii kala, gila [[Lagos]] haa [[Maiduguri]], gila [[Calabar]] haa Gusau ; njuɓɓudi ndii mahii lowre tuugnorgal jokkondirnde e terminal Bonny e refineeri Port Harcourt e depooji ɗii. Kadi, njuɓɓudi ndii siifondirii e mahngo refineeri to [[Kaduna]] e tuugnorgal petroŋ jokkondirngal e nokku petroŋ Escravos e refineeri [[Warri]] e refineeri [[Kaduna]] potɗo waɗeede oo.<ref>"Nigeria's Oil Production on Increase." ''Afro-American'' (1893–1988): 16. 16 December 1978.</ref> E nder laamu makko Komisinaajo Fedde nde ko feewti e petroŋ e jawdi leydi ndii, ina wiyee wonde 2,8 miliyaar dolaar [[Amerik]] ina ŋakki e konte fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] (NNPC) to Banki Midlands to leydi Angalteer. Seneraal Ibrahiima Babangida caggal mum ina tuuma Buhari wonde ko kañum waɗi ndee fenaande.<ref>{{cite web|date=17 June 2013|title=IBB Hits Buhari Harder: Over N2.8Billion Was Stolen By Buhari and Seen In His UK Bank|url=http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119183407/http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|archive-date=19 January 2015|website=brimtime.com}}</ref><ref>{{cite book|last1=Uko|first1=Ndaeyo|title=Romancing the Gun: The Press as Promoter of Military Rule|date=December 2003|publisher=Africa World Press|isbn=978-1-59221-189-0|page=90|quote=Buhari's Decree 4, which led to his overthrow, was seen by Nigerians as an attempt to prevent the press from digging into a scandal which he was supposed to have known something about: the mysterious disappearance of the huge sum of N2.8 billion from the NNPC while it was under his supervision.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Frynas|first1=Jedrzej Georg|url=https://books.google.com/books?id=0W8-vc7AlFAC&q=nnpc+buhari+2.8+billion&pg=PA41|title=Oil in Nigeria (Politics and Economics in Africa)|date=1 April 2000|publisher=Lit Verlag|isbn=978-3-8258-3921-5|page=41|quote=This followed evidence from a US accountancy firm that some 2.8 billion Naira (roughly US $4 billion) had not been accounted for by the bank records of the NNPC. The Irikife Tribunal, which investigated the matter, even failed to summon Generals Buhari and Obsanjo who were responsible for supervising the NNPC and controlled oil sales during the period in question.|access-date=19 January 2015}}</ref> Kono e nder joofnirde ñaawirde yeeyde petroŋ nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii ngam yuurnitaade tuumeede 2,8 miliyaar dolaar (2,8 miliyaar dolaar) e konte NNPC, ñaawirdu nduu yiytaani goonga e tuumeeji ɗii hay so tawii noon teskiima won ŋakkeende e konte NNPC.<ref>{{cite journal|last1=Zabadi|first1=Istifanus|last2=Sampson|first2=Isaac|date=2009|title=Modalities for Coordinating Nigeria's Anti-Corruption Strategies|url=https://www.academia.edu/415860|url-status=live|journal=Constructive Engagement|volume=1|issue=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194406/https://www.academia.edu/415860|archive-date=4 December 2021|access-date=5 December 2017}}</ref> Tuggi 1978 haa 1979, o woniino Sekereteer konu to Gardiiɗo konu, o woniino tergal e Diiso Toowngo Konu gila 1978 haa 1979. Tuggi 1979 haa 1980, e darnde kolonel Penn, Buhari (klaas 1980 to Army Warsy US to Warlisle Dowlaaji, e dañde dipolomaaji master e jaŋde strateeji.<ref>{{cite web|author=Muhammed Kabir Hassan|date=31 December 2014|title=Nigeria: The Mess 'Full Literates' Have Put Us All In!|url=http://allafrica.com/stories/201501020034.html|work=AllAfrica|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102144609/http://allafrica.com/stories/201501020034.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=22 December 2014|title=A Rejoinder To 'Semi-Illiterate' PDP Secretary Prof. Wale Oladipo By Dr. M.K. Hassan|url=http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|location=New York City, United States|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102155050/http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|url-status=live|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> So tawii porogaraam jooɗiiɗo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal timmiima, duumotooɗo lebbi sappo e porogaraam jaŋde toownde, duuɓi ɗiɗi, duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Amerik (USAWC) rokkata ofiseeji mum dipolomaaji master e nder jaŋde strateeji.<ref>{{Cite news|date=17 January 2015|title=Buhari: From cradle to candidate|url=https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250714235237/https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|archive-date=14 July 2025|access-date=19 June 2025|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1983, nde konu Caad yani e leydi [[Naajeeriya]] e nder diiwaan Borno, Buhari huutoriima konu ngu o ardii nguu ngam riiwtude ɓe e nder leydi ndi, ɓe tacci e nder leydi Caad hay so tawii yamiroore hooreejo leydi ndi hono Shagari rokki ɓe yo ɓe ngurto.<ref name="Ayoade22">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> Ndeeɗoo haala konu Caad 1983 addani ko ina ɓura 100 neɗɗo maayde e "nanngaaɓe e wolde".<ref name="Ayoade222">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> '''Komandaaji divisions jogaaɗi nder konu leydi Naajeeriya''': Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 4ɓo : lewru ut 1980 – lewru lewru mbooy 1981<ref>[http://newtelegraphonline.com/buhari-man-of-history/]{{dead link|date=November 2016}}</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo, diɗɗal 2ɓal konu koyɗe mekaniseeji : lewru Yarkomaa 1981 – lewru Oktoobar 1981<ref>[http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm The Source Magazine Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm|date=23 July 2015}}. Thesourceng.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 3ɓo: Oktoobar 1981 – Desammbar 1983 === Kuudetaa laamu hitaande 1983 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1983 Major-General Buhari jeyaa ko e ardiiɓe kuudetaa konu e lewru Duujal 1983, liɓɗo laamu leydi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru. E sahaa nde kuudetaa oo waɗi, Buhari ko Ofisee Seneral (GOC), ''Division'' Armé tataɓo Jos.<ref>Matthews, Martin P. ''Nigeria: current issues and historical background.'' p. 121.</ref> E njuɓɓudi kuudetaa oo, Tunde Idiagbon toɗɗaa hooreejo konu (de facto No. 2 e nder njuɓɓudi laamu). Kuudetaa oo timminii laamu [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru ngu juutaani, wakkati demokaraasi lanndaaji keewɗi ummitini e hitaande 1979, caggal duuɓi 13 laamu konu.<ref>{{Cite news|title=No to another Republic of Nigerian Army!|url=https://guardian.ng/opinion/no-to-another-republic-of-nigerian-army/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=3 September 2023|language=en-US}}</ref> E wiyde jaaynde wiyeteende ''The New York Times'', ofiseeji ƴettuɗi laamu ɗii mbiyi « demokaraasi mo alaa ko bonnata ɓuri bonde e demokaraasi mo alaa ko woni e mum ». Buhari hollitii wonde militeer en keɓii laamu nguu, o ñaawii laamu siwil nguu, o darnii laamu ngu, o dartinii doosɗe leydi ndii ko yaawi. Dalillaaji goɗɗi ɗi kuudetaa oo waɗi ko ngam feewnude ŋakkeende faggudu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. E nder jaaynde militeer en adannde caggal kuudetaa, [[Sani Abacha]] jokkondirii ‘ardorde nde alaa ko waawi, nde alaa ɗo haaɗi’{{sfn|Graf|1988|p=149}} e ŋakkeende faggudu huuɓtodinnde. E nder konngol Buhari ngol o waɗi ñalnde hitaande hesere, kanko ne o siftinii ko fayti e njuɓɓudi mbonndi e nder leydi ɗiɗaɓiri kono kadi ko kañum woni sabaabu ŋakkeende jikkuuji e nder renndo.{{sfn|Graf|1988|p=149}} == Hooreejo leydi (1983 haa 1985) == === Koolkisagol laamu === Sifaa ardungal sooja’en kesum—joyaɓal nder [[Naajeeriya]] diga ndimu—ina nanndi bee laamu sooja’en cakkitiingu, laamu [[Obasanjo]]/[[Yaradua]]. Laamu kesu nguu sosi Diiso Toowngo Konu, Diiso doosɗe Fedde nde e Diiso Dowlaaji.{{sfn|Graf|1988|p=150}} Limre ministeeruuji ɗii ustaama haa 18, tawi njuɓɓudi ndii waɗii golle ustude golle hakkunde mawɓe sarwiis siwil e polis. Nde woppi 17 binnditagol duumingol e won e ofiseeji mawɗi polis e laana ndiwoowa. Yanti heen, njuɓɓudi konu kesiri ndii yaltinii sariyaaji kesi ngam yettaade faandaare mum. Ɗeeɗoo sariyaaji ina njeyaa heen kuulal jowitiingal e wuyɓe e balɗe (Kuule keertiiɗe) ngam ñaawde geɗe wuyɓe balɗe, e kuulal kisal dowla (detention de personne), rokki mbaawka militeer en ngam nanngude yimɓe tuumanooɓe bonnude kisal dowla walla saabaade caɗeele faggudu{{sfn|Graf|1988|p=153}}. Dekereeji goɗɗi ina njeyaa heen Komisariyaa Sarwisaaji Siwil e Dekereeji Ñaawooɓe, ko ɗum woni tuugnorgal sariya e njuɓɓudi ngam waɗde purge e nder sarwisaaji laamu.{{sfn|Graf|1988|p=153}} E fawaade e kuulal 2 ngal hitaande 1984, kisal leydi ndii e hooreejo leydi ndii ndokkaama mbaawka nanngude, tawa alaa ko ñaawirtee, yimɓe ɓe nganndu-ɗaa ko kañum en ngoni baasal kisal leydi ndii, fotde lebbi tati.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|title=Nigeria: Repeal of Decree 2|date=1 October 1998|website=refworld.org|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114352/http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|url-status=live}}</ref> Seppooji e seppooji yimɓe ndartinaama, hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]], hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]] (NSO) hokkaama bawɗe ɗe meeɗaay waɗugo. NSO waɗii darnde mawnde e haɓaade luulndaare renndo, e hulɓinde, e ustude e uddude yimɓe ɓe mbonni haɗde seppooji. Haa lewru Oktoobar 1984, fotde 200 000 golloowo laamu ndartinaama.<ref>{{cite web|url=http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|title=THE UNTOLD TALES OF GEN. BUHARI&nbsp;... [a must read]|date=4 December 2014|website=Naija Politica|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120004503/http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|archive-date=20 January 2015}}</ref> Buhari waɗii hare dow nafooje cemmbiɗɗe. E nder lebbi 20 ko o hooreejo leydi, fotde 500 politik, ardiiɓe e jom en jawɗeele en ngoppitaa sabu fenaande e nder laamu makko.<ref name="autogenerated422">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|title=Nigeria: Human Rights Watch Africa|date=10 May 1996|website=africa.upenn.eu|access-date=19 January 2015|archive-date=15 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315211922/http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|url-status=live}}</ref> Nanngaaɓe ɓee njaltinaama caggal nde ɓe njaltini kaalis laamu nguu, ɓe njaɓi heen sarɗiiji. Laamu nguu kadi fawi e kasoo ñiŋooɓe ɗum, haa arti noon e [[Fela kuti|Fela Kuti]].<ref name="amnesty2">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> O nanngaa ko ñalnde 4 suwee 1984 to laana ndiwoowa nde o woni e yahde njillu to [[Amerik]]. Fedde ''Amnesty International'' hollitii wonde tuume ɗe o tuumanoo ko e yaltinde kaalis leydi ngoɗndi ko "fewre". Huutoraade mbaawkaaji jaajɗi ɗi kuulal 2 rokki ɗum, laamu nguu ñaawii Fela duuɓi joy kasoo. O woppitaa caggal lebbi 18,<ref name="amnesty22">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> nde laamu Buhari yani. Haala Dikko laati wakkati feere feere nder laamu sooja'en Buhari. [[Umaru Dikko]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e laamu siwil ɓennungu nguu, hono Shagari, dognoowo leydi ndii ko juuti caggal kuudetaa, o tuumaama ko o ƴattoowo miliyaaruuji 1 dolaar njoɓdi petroŋ. E ballal neɗɗo tuumaaɗo wonde golloowo Mossad, NSO rewi e makko haa Londres, ɗo operateer en ummoriiɓe Niiseer e Israayiil ndartini mo, mbari mo. Ɓe mbaɗi mo e nder saak plastik, caggal ɗuum ɓe cuuɗii e nder saak ina winndaa heen « Bagaas Diplomatique ». Faandaare ndeeɗoo golle sirlu ko neldude Dikko to leydi Nijeer e nder laana ndiwoowa Boeing 707, ka alaa ko woni e mum, ngam ñaaweede sabu mum ƴattaade. Feere nde ko ofiseeji laamorgo leydi Angalteer ndartini ɗum.<ref>{{cite web|last=Alex|first=Last|date=12 November 2012|title=The foiled Nigerian kidnap plot|url=https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124114330/https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|archive-date=24 November 2018|access-date=21 July 2018|website=bbc.co.uk}}</ref> Laamu Buhari ina wondi e caɗeele jowitiiɗe e baasal 53 valiseeji ɗi anndaaka ko woni e mum en.<ref>{{cite web|date=20 October 2014|title=S-H-O-C-K-I-N-G!!! 5 starnge things you never knew about Buhari – By Nzeribe Enz|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119204253/http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|archive-date=19 January 2015|website=transparentnigeria.com|publisher=Nzeribe Enz}}</ref> Valiseeji ɗii ko Emir Gwandu, ɓiyiiko wonnoo aide-de-camp Buhari, nawnoo ɗi, ɗi laɓɓinaama e doosɗe ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1984 tawa ɗi ƴeewndaaka e nder diwgol makko gartugol ummoraade Arabi Sawdit.<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> E hitaande 1984, Buhari yaltini kuulal 4, kuulal reentaade tuumeede fenaande,[61] sariya jaayndeeji doolnuɗi. Taƴre 1 sariya oo hollitii wonde "Kala neɗɗo bayyinoowo e kala mbaadi, so tawii ko binndol walla ko wonaa ɗum, kala mesaas, haala, ciimtol walla haala [...] tawa ko fenaande e nder kala huunde teeŋtunde walla tawa ina addana laamu militeeruuji fedde ndee walla laamu dowla walla golloowo laamu gusense off this shaputilll walla disputilll Dekere".[62] Sariya oo hollitii kadi wonde jaayndiyankooɓe e bayyinooɓe tooñooɓe ɓee maa ñaawe e ñaawirde militeer udditiinde, nde ñaawirdu nduu foti wonde joofnirde, tawa ñaawirdu nduu ina waawi ñaaweede e kala ñaawirde, tawa kadi ko ñaawirdu nduu foti yoɓeede ko famɗi fof 10 000 naira, e ñaawoore kasoo fotde duuɓi ɗiɗi.[63] === Faggudu === Winndannde mawnde: Buharism Ngam moƴƴitinugo faggudu, bana hooreejo lesdi, Buhari fuɗɗi nyiɓugo laabi rento-siyaasa e faggudu lesdi, bee gooŋgaaji ngonka faggudu Naajeeriya cemmbiɗɗum.[64] Mahngo ngoo ina waɗi ittude walla taƴde ko ɓuri heewde e ngalu ngenndi, momtude walla ittude haa laaɓa cer, njulaagu e nder renndo ngenndi, waylude ko ɓuri heewde e golle laamu, fayde e golle hoore mum. Buhari kadi hirjinii njulaagu lomto import tuugiiɗo e huutoraade geɗe nokkuuje.[64] Kono noon, tiiɗtinde naatgol leydi ndii addani ustude kaɓirɗe ngam gollorɗe addani gollorɗe keewɗe golloraade ko famɗi fof,[65] ustude gollotooɓe e nder won e nokkuuji uddugol gollorɗe.[55] Buhari taƴi jokkondiral mum e fedde nde wonaa laamuyankoore (FMI), nde fedde nde ɗaɓɓiri laamu nguu yo ustoy ceede naira fotde 60%. Kono noon, peeje ɗe Buhari ummini e hoore mum ɗee, ina tiiɗi no feewi, walla ko ɓuri ɗum, ko FMI ɗaɓɓi koo.[66][67] Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 1984, Buhari hollitii bidsee leydi ndii e hitaande 1984. Bidjet oo ari ko e peeje timmuɗe : Haɗde ko juuti ƴettude gollotooɓe e nder sekteer laamu fedde nde Ɓeydude njoɓɗeele riiwa Haltinde eɓɓaaɗe kapitaal Haɗde laamuuji dowlaaji ñamlude 15% taƴaama e bidsee Shagari mo hitaande 1983 Reentaade njoɓɗeele naatgol Ustugol ŋakkeende njoɓdi e taƴde naatgol Nde rokki kadi teddungal e naatgol kaɓirɗe e geɗe baɗaaɗe ngam ndema e njulaagu. Peeje faggudu goɗɗe ɗe Buhari ƴetti, ko wayi no njulaagu, waylude kaalis, ustude coggu geɗe e golle. Politik makko faggudu dañaani mo laawɗingol jamaanu sabu ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e huutoraade doole konu ngam jokkude ustude politikaaji keewɗi tuumaaɗi e ɓeydagol coggu nguura.[68] === Mobbooji renndo mawɗi === Winndannde mawnde: Hare ngam haɓaade ŋakkeende nehdi Ina jeyaa e ko ɓuri duumaade e laamu Buhari, ko wolde ngam haɓaade majjere (WAI). Fuɗɗaama ñalnde 20 marse 1984, politik oo etinooma ƴellitde ŋakkeende nehdi renndo e jojjanɗe renndo leydi Najeriya. Naajeeriya'en ɓe ɗon mari haaje, ɓe ɗon mari haaje waɗugo laylaytol laaɓngol haa nokkuuje mootaaji, les gite sooje'en marɓe fijirde. Gollotooɓe laamu[69] ɓe mbaawaano hollirde waktuuji mum en e golle, ɓe cemmbinaama, ɓe ndokkaama "diwgol paabi". Bonanndeeji tokoosi ina njogii ñaawoore juutnde, yeru, kala almuudo mo duuɓi mum njahrata e 17 nanngaaɗo ina fooɗa ekkol, ina heɓa duuɓi 21 kasoo. Bonanndeeji ɓurɗi teeŋtude ko wayi no fenaande e ustude ina mbaawi addude ñaawoore warngo.[70] Laamu Buhari waɗii kuule tati ngam wiɗtude njulaagu e ƴellitde kaalis leydi ngoɗndi. Dekere banke (Freezing of Accounts) mo hitaande 1984, rokki laamu militeer fedde ndee mbaawka ustude konte bankeeji yimɓe tuumaaɓe waɗde fenaande. Kuulal ƴettugol jawdi laamu (Tribunal militaire spécial) ina rokki laamu nguu yamiroore ƴeewtaade jawdi liggotooɓe laamu jokkondirɓe e njulaagu, sosde ñaawirde konu ngam ñaawde ɓeeɗoo yimɓe. Dekeree jowitiingal e mbayliigu (Anti-Sabotage) hollitii kuuge wonande tooñooɓe sariyaaji mbayliigu caggal leydi.[71] Decree 20 dow limngal laanaaji ndiyam e njulaagu dorog ko yeru goɗɗo dow laawol Buhari tiiɗngol ngam haɓugo bee aybeeji.[72] Kuulal 3 (2) (K) hollitii wonde "kala neɗɗo mo alaa baawɗe sariya, ina huutoroo, ina yeeyda, ina ɓuuɓna walla ina foofa ñawu nguu, tawa ina fawee kuulal 6 (3) (K) tooñannge, tawa ina waawi faweede kuugal warngo e dow fenaande." E nder haala Bernard Ogedengebe, Dekere oo huutoraama ko caggal.[73] O waraama hay so tawii e sahaa nde o nanngaa ndee, bonannde ndee yamiraani ñaawoore warngo, kono o waɗiino ñaawoore lebbi jeegom kasoo.[73] E nder haala goɗɗa mawka e lewru abriil 1985, Naajeeriyankooɓe njeegomo ñaawaama warngo e dow yamiroore wootere : Sidikatu Tairi, Sola Oguntayo, Oladele Omosebi, Lasunkanmi Awolola, Jimi Adebayo e Gladys Iyamah.[74] E hitaande 1985, sabu ŋakkeende faggudu e ɓeydagol bonanndeeji, laamu Buhari udditi keeri (udditaama gila e lewru abriil 1984) hakkunde Benin, Niiseer, Caad e Kameruun ngam yaawnude riiwtude 700 000 koɗdiiɗo e gollotooɓe e nder leydi ndi tawa ko e laawol[7]. Buhari hannde ina anndaa e ooɗoo kiris; wonno hay heege to fuɗnaange leydi Nijeer nde inniraa "El Buhari".[76] Laamu makko heɓi ñiŋooje keewɗe, haa arti noon e Wole Soyinka, keɓɗo njeenaari Nobel gadano to leydi Najeriya, mo winndi e hitaande 2007, winndannde ina wiyee "Bonanndeeji Buhari"[77], nde o tuumi Buhari wonde ina ƴeewa bonanndeeji keewɗi e sahaa nde o woni laamɗo konu. Ko adii wooteeji mawɗi 2015, Buhari jaabtii ƴamɗe maako dow jojjanɗe aadee, o wi'i to o suɓaama, o tokka laawol, nden boo woodi laawol heɓugo kiitaaji ngam yimɓe Naajeeriya fuu e teddungal jojjanɗe aadee Naajeeriya'en.[78] === Kuuɓal laamu hitaande 1985 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1985 E lewru ut 1985, Seneraal Buhari fooli laamu e nder kuudetaa mo Seneraal Ibrahim Babangida e woɗɓe terɗe fedde toppitiinde konu laamu (SMC) ardii.[79] Babangida waddi ɗuuɗɓe nder yimɓe ɓurduɓe ƴamɗe Buhari nder laamu maako, hawtaade e miñiiko Fela Kuti, Olikoye Ransome-Kuti, doktoor ardinooɗo seppo Buhari ngam salaade ustaare kuuɗe cellal. Ndeen Buhari ina jokki e nder wuro Benin haa hitaande 1988.[80] == Ko adii laamu (1985-2015) == === Nanngugol === Buhari waɗi duuɓi tati e nder kasoo e nder suudu tokoosru gardiiɗo e nder wuro Benin.[81] O heɓi teleeji kollitooji laabi ɗiɗi e terɗe galle makko ina njaɓa yillaade mo e dow yamiroore Babangida.[82] === Nguurndam siwil en === E lewru desaambar 1988, caggal maayde yumma makko o woppitaa, o arti e hoɗorde makko to Daura. Nde o woni e kasoo ndee, ko banndiraaɓe makko njuɓɓinta ngesa makko. O seerti e debbo makko gadano e hitaande 1988, o resi Aisha Halilu.[1] To Katsina, o wonti hooreejo arano fedde Katsina nde sosaa ngam semmbinde ƴellitaare renndo e faggudu e nder diiwaan Katsina.[83] Buhari laati hooreejo hukuumaaji pamari (PTF), hukuumaaji ɗi laamu Seneraal Sani Abacha sosi, ɗi ɗon hokka ceede ko hewti ceede ko ɓesdaari ceede petroleum, ngam jokkugo kuuɗe ɓamtaare nder lesdi ndi'i. Rajo 1998 nder New African manti PTF e les Buhari ngam laaɓal maako, o wi'i ɗum "taariiha nasaraaku" ko seɗɗa.[84] Nde Buhari woni hooreejo fedde pétroleum trust Fund (PTF), ƴamooɓe lefol ngol ina naamnoo wonde PTF ina rokka 20% e jawdi mum e militeer en, tawi ɓe kulii wonde ɗum waawataa limteede e ngalu nguu.[84][85] O limti nder hitaande 2001 o wi'i, "Mi ɗon jokki hollugo nder peewal e nder am, darnde am timmunde ngam hukuumaaji pamari ɗi ɗon ƴaɓɓoo nder lesdi Naajeeriya fuu", nden o ɓesdi wi'ugo: "To Allah yiɗi, min ɗon haɗa agitaasiyoŋ ngam huuwugo kuugal sharia nder leydi ndi'i fuu."[86][87] allegations Islamist he had8ni. Ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2015, Buhari wiyi: "Sabu ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma kam e fenaande e jingoism leñol; ɓe tuuma kam e fenaande e fundamentalism diine. Ngam ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma min e fenaande e noddude fitinaaji wooteeji – nde min njooɗii tan ko e ne peaad State Shari’a.”[89] E hitaande 2012, innde Buhari naati nder doggol yimɓe ɓe Boko Haram hooli ngam ɓe ndarna hakkunde fedde nde e laamu lesdi.[90] Kono Buhari saliima no feewi, salii waɗde hakkunde laamu nguu e Boko Haram. E hitaande 2013, Muhammadu Buhari waɗi haalaaji ɗuuɗɗi, nde o ƴami laamu lesdi ndi'i ngam o darna wartugo yimɓe Boko Haram, nden o wi'i ummaatoore hukuumaaji rento ɗon mari haaje ɗuuɗal hukuumaaji lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya. Buhari hollitii[91] wonde "ko woni sabaabu ngonka kisal e nder leydi ndi ko golle jom en jawɗeele en [...] Hooreejo leydi Nijeer fuɗɗii ɗum fof".[92] O naamndii kadi ko fayti e njuɓɓudi keeriindi ndi ina jeyaa heen fotde 500 miliyoŋ dolaar hitaande kala yoɓeteendi e 30 000 militeer e nder porogaraam yaafuya gila 2013[93] e laamu fedde ndee, o mettini heen no feewi nde terɗe Boko Haram mbaraa, galleeji mum en mbonni. === Kampaañuuji e woote hooreleydaagu === '''Woote hooreleydaagu 2003''' E hitaande 2003, Buhari suɓaama ngam suɓugo hooreejo lesdi[94] bana kanndidaajo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP). O fooli hooreejo leydi ndi, hono Olusẹgun Ọbasanjọ, ko ɓuri miliyoŋaaji 11 woote.[95] === Woote hooreleydaagu 2007 === Ñalnde 18 lewru Duujal hitaande 2006, Buhari suɓaama ngam won'de kanndidaa kawral e lannda yimɓe Naajeeriya fuu. Ko ɓuri heewde e luulndiiɓe makko e wooteeji abriil 2007 ko kanndidaa PDP laamu nguu, hono Umaru Yar'Adua, ummoriiɗo e diiwaan Katsina gooto. Buhari hoosi 18% nder wooteeji ɗi Yar'Adua heɓi 70%, ammaa Buhari sali ɗi'i limngal.[96] Caggal nde Yar'Adua heɓi laamu, o noddi laamu ngootaagu ngenndi ngam addude terɗe luulndo mettuɗe. ANPP naati e laamu nguu e toɗɗagol hooreejo mum ngenndiijo ngam wonde tergal e kabine Yar'Adua, kono Buhari ñiŋii ngal nanondiral.[97] === Woote hooreleydaagu 2011 === E lewru marse 2010, Buhari yalti lannda ANPP, o naati e lannda Kongres ngam Waylo-waylo (CPC), lannda mo o walli sosde. O wiyi o wallitoriima sosde CPC "hono feere ngam haɓaade luural cemmbinngal, etikaaji e miijooji e nder lannda am gonnooɗo ANPP".[98] Buhari woni kanndidaajo hooreejo lesdi CPC nder suɓol 2011, o ɗon nodda ardiiɗo lesdi Goodluck Jonathan mo lanyol lesdi Naajeeriya (PDP), Mallam Nuhu Ribadu mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN), e Ibraahiima Shekarau mo lanyol ANPP. Ko kamɓe ngoni ɓurɓe waawde haɓaade e nder kanndidaaji 20.[99] Buhari waɗi kampaañ mum e dow laylaytol haɓaade fenaande, o fotnoo ko ittude reentaare immunity e dow ardiiɓe laamu. O hokki kadi ballal ngam tabitinki kiitaaji sharia nder jihaaji woyla lesdi Naajeeriya, ko adii ɗum ko ɗum addani mo caɗeele politik hakkunde suɓooɓe Kirista'en nder fombina leydi ndi'i.[55] Suɓol ngol waɗii fitinaaji mawɗi hakkunde diinaaji, ɗi 800 neɗɗo maayi e nder leydi ndi, nde tawnoo wallidiiɓe Buhari njani e gure Kerecee’en e nder diiwaan caka leydi ndi.[100] Fitinaaji balɗe tati ɗii, ko huunde nde Buhari haali ko ina ɓuuɓna.[100] Ko wonaa jamirooje ummoraade e Human Rights Watch, ñaawoowo woote ɗee "ina jeyaa e ɓurɗe nuunɗude e daartol leydi Najeriya", Buhari wiyi wonde woote ɗee ina ŋakki, o jeertinii[100] wonde "so ko waɗi e hitaande 2011 ina foti waɗde kadi e hitaande 2015, e dow moƴƴere Alla, baboon fof maa won dogdu e ƴiiƴam". Buhari heddii ko "jaambaaro leñol" wonande won e yimɓe ngam salaade fenaande.[103] O heɓi 12 214 853 woote, o woni ɗiɗaɓo caggal Jonathan, mo heɓi 22 495 187 woote, o anndinaama o heɓi.[104] === Woote hooreleydaagu 2015 === Winndannde mawnde: Suɓol mawngol leydi Najeriya 2015 Buhari dogginaama nder suɓol hooreejo lesdi nder hitaande 2015 bana kanndidaajo lanyol Kongres. Platform makko mahiraa ko e natal makko no haɓantooɗo fenaande tiiɗnde e innde makko nde fenaande e nuunɗal, kono o wiyi o ƴeewtataa ardiiɓe fenaande ɓennuɓe, o rokkataa ardiiɓe wujjuɓe e fenaande ɓennunde so ɓe tuubnii.[105] E nder doggol wooteeji 2015, kampaañ Jonathan ɗaɓɓiri yo Buhari woppu wooteeji ɗii, o wiyi o mbo rewi e doosɗe leydi ndii.[106] E wiyde winndannde teskinnde ndee, ngam waawde suɓaade hooreejo leydi, neɗɗo ina foti « jaŋngude ko famɗi fof tolno seedantaagal Duɗal walla ko nanndi heen ». Buhari waawaano hokkude hay hujja gooto, o wiyi o majjini koppiiji dipolomaaji makko asliiji nde galle makko yani caggal nde o fooli laamu e hitaande 1985.[107] E lewru mee 2014, caggal nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok mbaraa, Buhari ñiŋii no feewi fitinaaji Boko Haram. O "eeri Naajeeriya'en ngam ɓe ndarna diina, siyaasaaku e kala senngooji goɗɗi ngam ɓe ɗon ƴama fitinaaji ɗi o wi'i ɗi ɗon ƴama yimɓe ɓe ngalaa hakkiilo, ɓe ɗon ƴama juulɓe".[108] E lewru juko hitaande 2014, Buhari daɗii e bommbooji ɗi Boko Haram waɗi e nguurndam mum to Kaduna ; 82 neɗɗo mbaraama heen.[109] E lewru Duujal hitaande 2014, Buhari fodani ɓesdugo kisal nder leydi Naajeeriya to o suɓaama hooreejo lesdi.[110] Caggal ngolɗoo bayyinaango, jaɓgol Buhari ɓeydiima no feewi, ko ɓuri heewde ko sabu Jonathan ina nanndi e waasde waawde haɓaade Boko Haram. Buhari waɗi kisal nder leydi e momtude fedde nde, ko huunde e geɗe teeŋtuɗe e nder kampaañ makko. E lewru Yarkomaa 2015, fedde wiyeteende "Mouvement pour l'émancipation du delta du Niger" (MEND) jaɓi Buhari.[111] E lewru feebariyee 2015, hooreejo leydi Naajeeriya ɓooyɗo, hono Olusegun Obasanjo, yalti e lannda PDP, o jaɓi Buhari.[112] Ñalnde 31 mars, Jonathan noddi Buhari ngam jaɓde e jaarnaade mo e suɓagol makko hooreejo leydi.[113] Buhari hunnaama ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder kewu ngu ko famɗi fof 23 hooreejo leydi e laamu tawtoraama.[114] === Udditgol ɗiɗaɓol === Inauguration ɗiɗaɓo Buhari bana hooreejo lesdi Naajeeriya 15ɓo, e hooreejo lesdi 4ɓo nder lesdi Naajeeriya nayaɓre waɗii nyande Alarba, 29 May 2019, ɓaawo suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya 2019 e maande fuɗɗam manndaa ɗiɗaɓo e ragare duuɓi nayi ɗi Muhammadu Buhari vijo hooreejo lesdi e Ye11. Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko hooreejo leydi Najeriya, e 6ɓo e nder leydi Najeriya.[116][117] Juulde hunnde laamu nguu waɗi ko to nokku biyeteeɗo Eagle Square to Abuja, laamorgo leydi ndii. Ardiiɗo kiitaaji joonde diidaaɗi lesdi Tanko Muhammad waɗi hunnde hooreejo lesdi Buhari e cukko hooreejo lesdi Yemi Osinbajo. Haala udditgol aadaaji ka waɗaaka.[117] == Hooreejo leydi (2015-2023) == Kabaruuji goɗɗi: Hooreejo leydi Muhammadu Buhari === Ngaska === Wasiya'en Buhari mawɓe ɗon mari: ɓiɗɗo mawniiko'en Mamman Daura, jom filu Ismaila Isa Funtua, ardiiɗo siyaasaaku Baba Gana Kingibe, Abba Kyari hooreejo kuuɗe hooreejo lesdi; e gila e daawal cakkitiingal manndaa makko gadano, Boss Mustapha Sekereteer laamu Fedde nde.[120] Doole kabine makko cooyngal caggal nde o heɓi laamu ɗiɗaɓuru, Buhari hollitii ɓural makko e terɗe kabine ɗaɓɓooɓe batuuji walla diisnondiral ngam ardude e ɗeen ɗaɓɓaande rewrude e hooreejo gollordu walla rewrude e binndoowo laamu.[120] Gila e Republique nayaɓere, golle jaagorɗe ina ɗaɓɓi e sariya wonde ina njogii mbaadi etno-demokaraasi fedde nde, tawa ina waɗi jaagorde lomto kala dowla fedde nde. Gagga mum ko batte miijooji politik ko huunde himmunde e toɗɗagol jaagorɗe ngam wonde ardiiɓe lanndaaji nokkuuji ɗi ngalaa jotondiral ngam heɓde golle kabine.[120] Nominaasiyoŋ nder kabine Buhari ɗon mari bawɗe dow ɗi'i miijooji siyaasaaku e boo ɓadaaki hooreejo lesdi e kabine maako nder.[120] E lewru ut 2019, hooreejo leydi ndi innitiri kabine mum ko ɓuri heewde e terɗe worɓe tawi duuɓi mum en ko 60, tawi ko gollotooɓe politik walla ɓadtiiɓe hooreejo leydi ndi ɓuri heewde heen.[121] Kabinee oo ina waɗi guwerneeruuji ɗiɗo alɗuɓe ummoriiɓe to Delta Niger, Timipre Sylva e Godswill Akpabio ɓe ngonnoo ko e fuɗɗoode lannda luulndo PDP e jaagorɗe sappo e nayo keɓtinaaɗe ɗe won heen ñaawooɓe mbiyata ko ɓe mbaɗaani golle moƴƴe walla ɓe njokkondirii e hooreejo leydi ɓennuɗo bonɗo]1. === Jam baandu === E lewru mee 2016, Buhari woppii njillu mum balɗe ɗiɗi to Lagos ngam udditde eɓɓooji e nder diiwaan hee kono o lomtii ɗum ko cukko hooreejo leydi ndii, hono Yemi Osinbajo, caggal nde o holliti "ñawu noppi" ngu tuumaama ko ñawu Ménière.[122] Ñalnde 6 lewru nduu, Buhari yahi leydi Angalteer ngam ɗaɓɓude safaara.[123][124] Ɗum waɗi balɗe seeɗa caggal nde kaaldiiɗo hooreejo leydi ndii, hono Femi Adesina, wiyi wonde Buhari ina "fotnoo fiɗtaandu" e "hale e ɓernde", ɗum noon ko mettere mawnde e ñiŋooje ummoraade e annduɓe politik e almudɓe mum.[125][126][127] E lewru feebariyee 2017, caggal ko siforaa ko "ƴeewndo safaara kuuɓtodinngo" to leydi Angalteer,[128] Buhari ɗaɓɓiri parlemaa yo ɓeydu balɗe safaara mum ngam faddaade njeñtudi ƴeewndo.[129] Biro makko rokkaani heen humpitooji goɗɗi ko fayti e ngonka cellal makko, walla ñalngu ngu o foti artude.[130] Ñalnde 8 lewru feebariyee, hooreejo leydi Buhari e hoore mum siifondiri ɓataake feewde e hooreejo leydi Naajeeriya ngam jeertinde ɗum ɓeydugol balɗe makko hitaande kala, o acci cukko hooreejo leydi makko e dow ballal.[131][132][133] Ɓaawo o wala balɗe 51 haa laamu, Ardiido Buhari hooti lesdi Naajeeriya. O ari ko e laana ndiwoowa Kaduna subaka ñalnde 10 marse.[134][135][136] Hay so tawii humpitooji ina pamɗi e nder dumunna mo o woni to Londres, o naatnaa e fotooje ñalnde 9 marse omo hawra e diine ɓurɗo mawnude e nder dental Angalteer, hono Arɗo diineeji Canterbury biyeteeɗo Justin Welby.[137][138] Cukko hooreejo leydi ndi, Yemi Osibanjo, woni hooreejo leydi ndi, tawi hooreejo leydi ndi ina jokki e cellal mum to Abuja.[139] Hooreejo leydi ndii ina ŋakki e jeewte mawɗe e nder laamuuji e nder renndo, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan caggal nde o arti e laamu ummoraade Angalteer. E nder haala cakkitiika kaa, o tawtoraaka batu Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEC), kewu ñalngu golloowo yuɓɓinaangu to Eagle Square to Abuja ñalnde 15 mee 2017.[140][141][142] Miijooji ko faati e cellal hooreejo leydi ndii ina cirƴa e nder renndo ngo e nder balɗe garooje caggal nde hooreejo leydi ndii Buhari yiɗi "gollaade e galle".[143] Woɓɓe nder yimɓe mawɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama hooreejo lesdi man ngam o hoosa balɗe juutɗe ngam nyawdugo,[144][145] ɓe ɗon holla o ɗon mari bawɗe waɗugo limngal yimɓe nder asaweeje ɗiɗi.[146][147] Hooreejo leydi Buhari kadi ummii leydi Naajeeriya ngam ƴeewde cellal mum to London ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 2017.[148] Hooreejo leydi Buhari warti lesdi Naajeeriya diga siwtaare maako haa lesdi Biritaniya balɗe 104 ɓaawo o dilli, nyande 19 lewru Ogost 2017.[149][150] Ñalnde 8 lewru nduu, Buhari ummiima leydi Naajeeriya fayde London ngam ƴeewndaade cellal mum, nde o arti e USA ; e o arti ñalnde alet 11 lewru mbooy hitaande 2018.[151] === Faggudu === Buhari wonnoo ko suɓngo welngo wonande Naajeeriyankooɓe heewɓe sabu jikku mo o yi’ata mo bonnataa.[152] Nde Buhari heɓi laamu, mo meeɗiino mooftude ballal mum e wooteeji tati ɓennuɗi ɗii, o leeltinii hollirde anniya makko ngam safrude caɗeele ɗe o haali e nder kampaañ makko. Pellital fuɗɗoraade ajendaaji makko politik nder leydi hono innde ardiiɓe kabine ƴetti lebbi jeegom,[152] tawi noon ƴettugol bidsee 2016 e 2017 ina leeltini sabu hareeji nder leydi. E hitaande arandeere nde Buhari ardi, Naajeeriya heɓi ustaare coggu ngu, ɗum waɗi ustaare faggudu.[153] Ngam heɓugo ceede ngam ustugo soynde ceede ngam heɓugo ceede ngam ɓesdugo budget kapitaal, Buhari yahi haa lesɗe 20 ngam ɗaɓɓitugo ceede.[154] Ndeen noon, dokkal bidsee yaajde ngam wallitde gollorɗe ɗee, artiraa e ñalngu goɗɗo.[155] E hitaande adannde laamu nguu, Naira, kaalis leydi Najeriya, ustii e nder luumo ɓaleejo, ɗum addani luural hakkunde njulaagu laamu nguu e njulaagu ɓaleejo.[156] Ko ɗum waɗi ŋakkeende kaalis leydi ndii, yanii e njulaagu keewngu haa arti noon e yeeyooɓe petroŋ. Kono noon, luural hakkunde tolnooji laamu e tolnooji luumo ɓaleejo udditii fartaŋŋe wonande yimɓe jokkondirɓe no feewi ngam waɗde arbitraas, waɗde ko ina ƴattoo natal hooreejo leydi ndii ngam haɓaade fenaande.[157] E lewru mee 2016, laamu nguu hollitii ɓeydagol coggu pompe petroŋ laawɗuɗo ngam ustude ŋakkeende kaalis sabu ŋakkeende kaalis caggal leydi.[158] E hitaande 2016, faggudu leydi ndii ustiima fotde 1,6% e hitaande 2017, ɓeydagol faggudu leydi ndii ina ɗaminaa maa won ko famɗi. Laamu Buhari gadano e laamu nguu hawri ko e ustaare coggu petroŋ nannduɗo e laamu makko ɗiɗaɓuru kono laamu makko hollirtaa darnde tiiɗnde ngam feewnude jolɗe laamu.[157] Bidjet 2018 hollitii politik fiskaal yaajɗo e kaalis baɗaaɗo e eɓɓooji njuɓɓudi ko wayi no laabi strateeji, ponte e jolngooji.[159] Gila ɓeydagol faggudu ummoraade e ustaare 2016, ƴellitaare leelnde ina addana leydi ndii caggal hoɗdiiɓe mum heewɓe e duunde he e ɓeydagol PIB. Toɓɓe ŋakkeende golle ina keddii e toowde e kala golle ngam ɓeydude ngalu ngu wonaa petroŋ moƴƴaani tawa ngalu laamu nguu ina waɗi heen geɗal mawngal e bidsee mum hitaande kala ko yowitii e ñamaale sarwisaaji.[160] Buhari e ballal hooreejo Banki Cakaari fuɗɗi dabareeji ngam ɓesdugo kuuɗe ndemri bee nanta lobbingo bankiiji feere-feere ngam hokkugo ceede ko hewti ceede lesdi ndi'i e limngal laamu ngam nastinugo kuuje nyamdu ɗe ndema nder lesdi ndi'i. E manndaa makko ɗiɗaɓo, jaagorde bidsee, Udo Udoma e jaagorgal njulaagu, Enemalah, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗi ko rimɗinde, ɓe ngartiraaka.[120] Laamu nguu jokki e golloraade mbayliigu nguu e nder manndaa ɗiɗaɓo laamu nguu hay so tawii noon ko ƴaañooɓe ɓee mbiyata ko mbayliigu nguu ina waawi waɗde ko ina wona arbitrage abuses e round-tripping e juuɗe cronies laamu nguu.[160] === Wellitaare renndo === E hitaande 2016, Buhari udditi porogaram ngenndiijo ngam wallitde renndo, porogaraam ngenndiijo ngam wellitaare renndo.[161] Porogaram oo sosaa ko ngam waawde feccude jawdi ndii e nder renndo ngo, tawa ina jeyaa heen sukaaɓe, sukaaɓe, e rewɓe. Wonno ko porogaraamuuji nay baɗɗi faayiida ngam haɓaade baasal, ŋakkeende golle e wallitde ɓeydude ƴellitaare faggudu:[162] Taskaram N-Power hokki sukaaɓe Naajeeriya'en janngirde kuuɗe e janngirde, nden boo hokki ɓe ceede lewru fuu ko yotti 30,000 Naira Naajeeriya (83.33 Dollars Amerika). Npower ko taskaramji limngal rento ɗi hooreejo lesdi Muhammadu Buhari fuɗɗi nyande 8 lewru Juko hitaande 2016 ngam ɓesdugo kuuɗe sukaaɓe. Eɓɓaande ndee sosaa ko e mbaadi kuuɓtodinndi e porogaraam ngenndiijo (Investissement Social Social) ngam ustude heblo keɓgol karallaagal e mahngo mbaawkaaji e nder naftortooɓe. Porogaraam (Conditional Cash Transfer Program) (CCTP) ina wallita no feewi e ɓurɓe waasde, e rokkude kaalis wonande ɓeen wonɓe e fedde ɓurnde famɗude ngalu, wallitde ustude baasal, moƴƴinde nguura e jogaade hoore mum, e wallitde ƴellitaare e ɓeydude ñaamde.[163] Porogaraam gollordu e doole laamu (GEEP) ko porogaram gollordu njulaagu (micro-lending) jowitiingu e remooɓe, yeeyooɓe tokosɓe e rewɓe luumooji tawa ina njogii fotde. Ndee ɗoo taskaram hokki nyamaande nde walaa ceede ngam heɓugo nafuuda, walliti ngam ustugo ceede fuɗɗam kuuɗe filu nder lesdi Naajeeriya. Porogaraamuuji ɗii ko : Moni njulaagu, Moni luumo e Moni remoowo. Porogaraam ngenndiijo ñamri duɗe (NHGSF) etinooma ɓeydude binnditagol duɗe ɗee e rokkude sukaaɓe duɗe ɗee ñaamdu tawa ko e njoɓdi, haa teeŋti noon e wonɓe e diiwanuuji baasal e ɗi ngalaa nguura. Porogaraam oo golliima e remooɓe nokkuuji ɗii, fawaade e semmbinde rewɓe e nder coodguuli, mahde renndo ngoo e jokkude ƴellitaare faggudu gila e ndema haa e taabal. Ko adii fof, porogaraam oo ina yuɓɓinee gila e biro cukko hooreejo leydi ndii, hono Yemi Osinbajo, haa hitaande 2019, nde porogaraam oo artiraa e ministeer keso oo, ko feewti e neɗɗankaagal, njuɓɓudi musiiba e ƴellitaare renndo, e gardagol Sadiya Umar Farouq. E nder konngol makko ñalnde jeytaare leydi ndii e hitaande 2019, hooreejo leydi ndii hollitii wonde dille ɗee ina poti waɗde porogaraamuuji ɗii e nder juɓɓule.[164] === Haɓde e fenaande === Winndannde mawnde: Hare Buhari ngam haɓaade fenaande Nafoore balmi nde 2 miliyaar dolaar feeñninaama ɓaawo ciimtol cakkitiingol goomu wiɗitaaki Buhari dow sooduki balmi les laamu Goodluck Jonathan. Ciimtol goomu nguu hollitii njoɓdi ɓeydaandi e bidsee ko ina tolnoo e miliyaaruuji N643,8 e ɓeydagol njoɓdi fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar e nder feccere kaalis leydi ngoɗndi e les njiimaandi Goodluck Jonathan. Wiɗtooji gadani kollitii wonde fotde miliyaaruuji ɗiɗi dolaar ina waawi yoɓeede ngam soodde kaɓirɗe ngam haɓaade fedde Boko Haram to leydi Najeriya. Ciimtol wiɗto ngol hollitii wonde fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar ina yoɓaa e biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndiwal e nder soodgol kaɓirɗe ngam haɓaade njiyaagu, kono ɗum yoɓaaka e faandaare nde kaalis oo yoɓaa. Wiɗtooji dow ngal nanondiral ngal rewaani laawol, waɗii nannguki Sambo Dasuki, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e kisal leydi ndii, caggal ɗuum o siftini yimɓe mawɓe Naajeeriya wonɓe e nanondiral ngal. Ɓeen limtaaɓe e nanngaaɓe ina jeyaa heen Raymond Dokpesi, hooreejo fedde DAAR Communications Plc, Attahiru Bafarawa, gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, e Bashir Yuguda, gonnooɗo jaagorgal leydi ndii, hono Alex, Azubuike Ihejirika, hooreejo konu Air Chief Nunasude, Attahiru the Nunasude Badeh e politikaaji keewɗi goɗɗi cifaama.[165] Ñalnde 21 lewru Duujal hitaande 2016, ministeer kaalis laamu nguu hollitii wonde ina jogori waɗde politik njulaagu nguu, tawi njoɓdi mum ko 2,5%–5%.[166] Faandaare ndee wonnoo ko heɓde humpitooji walla humpitooji jowitiiɗi e : ŋakkeende kuule kaalis, ŋakkeende njuɓɓudi kaalis e jawdi laamu, ŋakkeende kaalis, fenaande, e gujjugol.[167] E lewru suwee 2016, hooreejo leydi Buhari naati e ƴattooje mawɗe caggal nde ciimtol jaaynde tawi omo huutoroo konngol ngol o huutorii ngol, e nder udditgol kampaañ ngam ƴellitde ngenndi ndii, tawi ina wiyee « Waylo fuɗɗotoo ko e am ». Haala kaa caggal mum tawaama ina ittaa e haala gonnooɗo hooreejo leydi Amerik e hitaande 2009, hono Barak Obama.[168][169] Hooreejo leydi ndi caggal mum yaafnii, o wiyi wonde fenaande ndee ko "gollotooɓe ɓurɓe yaawde" ngaddi ɗum, "ɓeen waɗɓe heen ɓee" maa ñaawee.[170][171] Kono, yontere wootere caggal ɗuum, cukko hooreejo e nder suudu sarɗiiji jokkondirɗo e haala kaa, artiraa e golle mum, hooreejo leydi ndi hollitii wonde o ƴettii peeje ngam haɗde ɗum waɗde ko wayi nii, e huutoraade kuutorɗe dijital ngam yiytude fenaande.[172] E lewru mee 2018, Komitiiru Faggudu e Kaalis (EFCC), fedde haɓantoonde njulaagu e nder leydi Najeriya, hollitii wonde 603 neɗɗo Naajeeriya ñaawaama sabu njulaagu gila Buhari heɓi laamu e hitaande 2015.[173] EFCC anndini kadi ko adii fof e nder daartol leydi Naajeeriya, ñaawooɓe e mawɓe konu ina heen mawɓe sarwisaaji retireede ina ñaawee sabu fenaande.[173] Ñaawooje ɗe keɓii nafoore kadi ko hooreejo EFCC mo Buhari, hono Ibrahim Magu.[173] E laamu Buhari, hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya Walter Onnoghen, kiitaama haa kiitaaji lesdi Naajeeriya nyande 18 lewru Abriil 2019, ngam bayyinki jawdi fenaande.[174] E lewru Duujal hitaande 2019, Mohammed Bello Adoke, gonnooɗo Jaagorgal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, artiraa leydi Najeriya ngam ñaaweede sabu tuumeede fenaande.[175] Kono e lewru Yarkomaa 2020, fedde wiyeteende Transparency International ina rokka leydi Najeriya haa jooni golle seeɗa e nder limto mum ko fayti e njulaagu.[176][177] E lewru Siilo hitaande 2020, Ibrahim Magu hooreejo EFCC nanngaama e juuɗe Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) ngam bonnude ciimtol kisal ko faati e golle makko no laamu Buhari ardii haɓaade fenaande e tuumeede ŋakkeende ngalu. Caggal ɗuum lomtii mo ko Mohammed Umar. E lewru Duujal 2020, Gonnooɗo hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e pension, Abdulrasheed Maina, nanngaaɗo to leydi Nijeer koɗdiindi caggal nde o diwi kaalis, o feeñii e ñaawirde Abuja ngam tuumaade ko 12 fenaande e fenaande kaalis.[182] Ali Ndume, senateer lomtotooɗo Borno Sud, nanngaama caggal nde o diwi kaalis kadi.[183] === Geɗe kisal === === Delta Niiseer === Naajeeriya woni leydi ɗiɗaɓiri ɓurndi heewde petroŋ e nder Afrik, petroŋ oo ɓuri heewde ko e diiwaan Nijeer Delta e nder leydi ndii. Duuɓi peewnugol nebam ina njogii batte bonɗe e ndema e liɗɗi rewrude e ɓuuɓri nebam.[184] Laamu nguu fuɗɗiima eɓɓoore ngam wallitde laɓɓinde Ogoniland tawi guwerneeruuji goɗɗi e nder diiwaan hee ina njiɗi setup nannduɗo e oo. HYPREP fuɗɗii ko e hitaande 2005 kono ina leeli fuɗɗaade golle moƴƴitingol to Ogoniland.[184] Ɗum fof e wayde noon, ina woodi haa jooni njanguuji taƴondirɗi e nokkuuji petroŋ ɗi pelle bayɗe no Niger Delta Avengers mbaɗata. Ɗum battinii no feewi e peewnugol petroŋ addani taƴgol njeeyguuji e ngalu laamu.[185] Avengers ina mbaɗa hare ngam ɓeydaade heɓde ndimaagu faggudu e politik.[186] === Juulɓe Shi’a en === Movement islamique lesdi Naajeeriya mo Sheek Ibraahiima Zakzaky ardii, woni gooto nder hukuumaaji lesdi ndi'i ɗi julɓe Shi'a'en ardii. Yimɓe julɓe Naajeeriya ɓuri ɗuuɗugo ko Sunni'en ammaa Shia'en ɗon mari ɗuuɗal nder yimɓe ɗuuɗɓe.[187] Caggal nde dillere nde tuumaama warde hooreejo konu Tukur Buratai e lewru Duujal 2015, base Zakzaky yani e bommbooji, waɗi teemedde maayɓe tawi Zakzaky nanngaama.[187] Zakzaky nanngaama fotde duuɓi jeegom, so wonaa e yahdu safaara balɗe tati to leydi Indiya, haa o woppitaa, o woppitaa e lewru sulyee 2021.[188] === Seernooɓe Biafra === Ƴeew kadi: Ngenndiyaŋkaagal Igbo, Biafra, e fitinaaji e nder Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya Fedde seerndiinde, Yimɓe Ɓiɓɓe leydi Biafra e ardorde Nnamdi Kanu wonti fedde mawnde e hitaande 2015 ngam wallitde jeytaare ngam leñol Biafra ceertungol.[187] Republique Biafra mo seerti e mum sosaa ko juuti e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. E lewru Oktoobar 2015, Kanu nanngaa ngam tuumeede janfa, nanngugol makko rewi heen ko seppooji ngam salaade nanngugol makko e nder diiwanuuji keewɗi to Fuɗnaange-rewo.[187] Kanu ɓaawo man diwi bail, o doggi haa lesdi feere ngam wallugo ardungal fitinaaji lesɗi haa Fombina-Fuunaange lesdi Naajeeriya ko adi o nannga Interpol, o wartira lesdi Naajeeriya.[189] Buhari yamiri warngo terɗe IPOB ɗe ngalaa kaɓirɗe[190] === Bokko haram === Binndanɗe mawɗe: Bokko Haram e fitinaaji Bokko Haram Gila 2015, hare luulndiinde tuugnorgal ƴettii mbaadi kesiri. E nder heen pelle ɗee peccii e fedde Boko Haram aadaaji nde Abubakar Shekau ardii e Dowla Islaamiyankeejo e nder diiwaan Afrik hirnaange mo Abu Musab al-Barnawi ardii.[191] Pelle goɗɗe ɗe Al Kaydaa walli e nder Magreb lislaam ko wayi no Ansaru, ɗe riiwaa e Mali sabu Operation Serval mo Farayse ardii, peeñii, ngollodii e Boko Haram hay so tawii ko kamɓe ngoni luulndiiɓe ɗum.[192] Ɗuum ɓuri wonde ko e haajuuji, sibu pelle ɗiɗi ɗee mbaawaano riisde leefɗinde koye mum en e haɓde hakkunde mum en.[193] E lewru feebariyee 2020, ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi e capanɗe joyi tergal Ansaru mbaraama e nder njillu polis to Birnin Gwari.[194] E lewru Oktoobar 2016, laamu nguu haaldii e fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram, nde heɓi yoɓde sukaaɓe rewɓe 21 Chibok.[195] Haa lewru Duujal 2016, laamu nguu heɓti ko heewi e leyɗeele ɗe Boko Haram joginoo ko adii ɗuum, caggal nde ɓe keɓi ladde Sambisa, Buhari hollitii wonde Boko Haram foolii e karallaagal. Fitinaaji ɗii ngummii fotde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nder galleeji mum en e heɓtude gure ɗee hannde ina addana en caɗeele neɗɗankaagal to bannge cellal, jaŋde e ñamri.[196] Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2017, laamu Buhari heɓi kadi yoɓde 82 e nder 276 sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe e hitaande 2014, ngam waylude ardiiɓe Boko Haram joy.[197] Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 2017, hooreejo leydi Buhari hawri e sukaaɓe rewɓe Chibok 82 woppitaaɓe, hade mum yahde London, leydi Angalteer, ngam safrude ñawu ngu o anndaaka.[198] Shekau wari hoore mum caggal nde fedde makko taarnaa e luulndiiɓe ISWAP e lewru mee 2021. E nder lebbi garooji ɗii, teemedde teemedde ownooɓe "tuubuɓe" ndokki hoore mum en e laamu nguu, heewɓe e maɓɓe ina mbiya ko lolluɓe e Shekau.[199] === Fitinaaji duroowo–demoowo === Winndannde mawnde: Feere hakkunde durooɓe e remooɓe e nder leydi Najeriya Ƴeew kadi: Feereeji renndo e nder leydi Najeriya e warngooji keewɗi e nder Fombina Kaduna Diiwaan Middle Belt leydi Naajeeriya ina wondi e caɗeele hakkunde remooɓe e durooɓe jawdi, pelle ɗiɗi ina njiɗi heɓde leydi ndema ngam remde walla remde e heɓde ndiyam.[187] Tiiɗnaare e siyaasaaku fitinaaji dow senndindirki leƴƴi e diinaaji ɓeydii wakkati laamu Buhari nde wakkati fitinaaji ɗon ɗon ɗon ɗon nder nokkuuje feere feere nder Fombina Naajeeriya.[187] Fotde 300 siwil en mbaraama e nder wuro wonngo e nder diiwaan Benue, Middle-Belt leydi ndi e fotde 40 siwil en mbaraama to Enugu to Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya.[187] Fitinaaji ɗii njibinii ko ina tolnoo e 250 000 wuro[200] egguɓe e gure ɗe peewnaaka no feewi ngam haɓaade naatgol egguɓe. Feere hakkunde remooɓe ɓe ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Kerecee’en e durooɓe ɓe ɓuri heewde ko juulɓe, waɗii jokkere enɗam hakkunde diineeji ɗi, ɗum wallitaani nde hooreejo leydi ndii neldi konu ngam ittude militeeruuji leƴƴi Kerecee’en, tawi noon ñaawooɓe ɓee ina mbaɗa tuumeede jaabawol makko ɓuuɓngol feewde e durooɓe jawdi jogiiɓe kaɓirɗe.[200] Tiɗnaare njuɓɓudi ndii ngam safrude luural ngal addani ɗum waɗde feere ngam waylude jawdi ngam ƴellitde jawdi e deeƴnude diiwaan Middle Belt.[200] E hitaande 2017, RUGA, ko firo Rural Grazing Area kono kadi ko konngol firti koɗki e ɗemngal Fulani, ko feere ƴettaande ummoraade e miijooji peeje waylo-waylo.[200] RUGA ina foti seerndude nokkuuji durngooji ngam durooɓe nde ɓe ngummotoo fuɗnaange ; kono dowlaaji Fuɗnaange keewɗi njaɓaani kala keɓgol leydi tawa ko e dow yamiroore RUGA, peeje ɗee dartinaama.[200] === Banndiraaɓe to Fuɗnaange Naajeeriya === Ƴeew kadi: Hare bandiiji Nijeer Gila hitaande 2015, laamu Buhari heɓi caɗeele e ɓeydagol golle jowitiiɗe e bandiiji e nder Fuɗnaange Naajeeriya.[201] Laawol mawngol Abuja-Kaduna inniraama "laawol mawngol kidnagol", sabu bonanndeeji keewɗi ɗi bandiiji mbaɗata.[202] E lewru feebariyee 2020, fedde mawɓe woylaare, fedde renndo-politik, wiyi wonde laamu nguu ina ŋakkiraa Naajeeriyankooɓe to bannge kisal.[203] Haa lewru juko 2021, fotde 45 neɗɗo e ñalawma gooto ina nanngee, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko bandiiji ngam yoɓde njoɓdi.[204] Banndiraaɓe woɗɓe ina njokki e wujjude jawdi, gelooɗi, e jawdi goɗɗi, won heen pelle njani e gure fof e nokkuuji ɓurɗi yaajde. Banndiraaɓe ɓee ngaddi kulol gollondiral hakkunde banndiraaɓe e ownooɓe Fuɗnaange-rewo e ɗeen kulol tabitinaama e lewru ut 2021 nde sarwiis immigration leydi Najeriya holliti wonde pelle mawɗe bandiraaɓe Zamfara ina njaha to diiwaan Borno ngam janngude e Boko Haram.[205] === Geɗe ngenndiije === == Politik Ruga == Winndannde mawnde: Politik Ruga Laamu Buhari nastini politik Ruga (politik koɗki aadee) luulndiingo, fawaade e safrude luural hakkunde durooɓe Fulɓe hoɗɓe e remooɓe jooɗiiɓe. Politik oo, mo jooni dartinaama, maa "softu renndooji reserved ɗo durooɓe nguurdata, ndema, ndema jawdi mum en, mbaɗa kosam e waɗde golle goɗɗe jowitiiɗe e njulaagu jawdi tawa ɓe ngonaa e yahrude yeeso ngam yiylaade nokkuuji ɗo na’i maɓɓe nguurata."[206] === Ina wiyee ko militeeruuji === Buhari fotti bee ƴamol ɗuuɗngol nder laamu. E hitaande 2019 laamu makko naati e ñiŋooje mawɗe sabu ko o waɗiri[207] Sowore, daraniiɗo renndo Amerik, e nder ñaawoore makko, hay so tawii ñaawirdu nduu rokkii mo kaalis.[208] Ndee ɗoo feere noon ɓuri ñiŋeede, ko kanko Sowore o wiyi wonde Buhari bonnii nokku makko civic.[209] E lewru Duujal 2019, jaaynde Naajeeriya wiyeteende Punch hollitii wonde gila jooni ɓe mbiyata laamu Buhari ko "laamu"[210], caggal ɗuum ɓe mbiyata ɗum ko "Seneraal Buhari"[210] sabu laamu makko nannduɗo e konu nguu ina woɗɗi demokaraasi. Ɓe cemmbini wonde ko o ‘diktatoor militeer’,[211] ko ɗum huunde nde jaɓɓaama no feewi e nder laylayti renndo.[212] === Ñawu COVID-19 === Winndannde mawnde: Ñawu COVID-19 e nder leydi Nijeer Ƴeew kadi: Jaabawol laamu Najeriya e ñawu COVID-19 Caggal nde rafi COVID-19 fuɗɗii e nder leydi Najeriya, Buhari sosi fedde toppitiinde ko fayti e rafi o e nder leydi ndi.[213] Ñalnde 23 lewru marse, mawɗo gollordu Buhari, Abba Kyari, ƴeewtaama ina wonndi e rafi COVID-19, ɗum addani yimɓe hulde wonde Buhari ina waawi heɓde rafi o, caggal ɗuum hollitaama wonde Buhari ina wondi e rafi o.[214] Ñalnde 30 lewru mars, Buhari anndinii udditgol wurooji mawɗi Abuja, Lagos e Ogun fotde jonte ɗiɗi.[215] Ñalnde 14 oktoobar, goomu hooreejo leydi ndii e COVID-19 jeertinii wonde ina waawi arde e mbaydi ɗiɗmiri "so tawii kuule e porotokolle ɗee ɗooftaaka no feewi".[216] === Joofnude seppooji SARS === Winndannde mawnde: Jokkude SARS E lewru Oktoobar 2020, seppooji ngam haɓaade polis'en tuumaɓe waɗde bonanndeeji polis'en keertiiɗi e polis Naajeeriya, polis'en keertiiɗi haɓaade wuyɓe (SARS) puɗɗiima to Lagos e gure mawɗe goɗɗe. Diɗɗal End SARS ngal alaa ardorde cakkitiinde ko ɓuri kawral tokosal yuɓɓinngal seppooji gadani ɗii, ina nanndi e diɗɗal Occupy Nigeria ngal 2012.[217] Ñalnde 12 lewru nduu, ñalawma gooto caggal nde seppooɓe ɓee kolliti ɗaɓɓaande mum en, Buhari hollitii fusde SARS, fodani ɗum "mbayliigu polis yaajngu".[218] Gila nde leydi Naajeeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Polis leydi Naajeeriya woni ko e yeeso ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓinaaɗi e nder leydi Naajeeriya e nder balɗe cakkitiiɗe ɗee, ko wayi no bandiiji, kulhuli, njulaagu dorog, fenaande e njulaagu nguu ina toɗɗii no feewi mbaawkaaji gollooɓe mum,[219] ina ɗaccita nokku ɗo terɗe SARS mbaɗata extrajudi ki02. Ñalnde 13 lewru nduu, Mohammed Adamu, gardiiɗo polis, habri sosde fedde hesere wiyeteende kaɓirɗe e taktikuuji keertiiɗi (SWAT) ngam ƴettude golle SARS.[221] Ndee feere weltinaani ko ɓuri heewde e seppooɓe ɓee, ɓe cikkatnoo ko waylude no feewi njuɓɓudi polis.[222] Ñalnde 14 lewru nduu, seppooji ɗii njokki, ko famɗi fof sappo e seppooɓe mbaraama, e hareeji bonɗi mbaɗi hakkunde seppooɓe yiɗɓe SARS e seppooɓe yiɗɓe SARS e Brigade Garde Presidentielle elite naati e nder laamorgo fedde ndee.[223] Ñalnde 12 lewru nduu hitaande 2021, Buhari yamiri yo terɗe polis Naajeeriya e konu Naajeeriya, ngam haɗde seppooji baɗaaɗi ngam haɓaade laamu. Laamu nguu wiyi ko ngam haɗde ŋakkeende sariya e deeƴre wonnde e seppooji EndSARS lewru Oktoobar 2020.[224] === Haɗeede Twitter === Caggal nde Buhari waɗi winndannde e Twitter ina hulɓina fitinaaji dow yimɓe Biafra to fombina-fuɗnaange leydi Naajeeriya ñalnde 5 lewru nduu hitaande 2021, Twitter momti haala makko ka, sibu ko kañum bonnata sarɗiiji golle mum. Caggal ɗuum seeɗa, laamu leydi Najeriya haɗi Twitter yaltude leydi ndii fof.[225] Ɓe itti haɗugo man nyande 13 lewru Yarkomaa 2022, ɓaawo ɓe mbi'i Twitter jaɓi winnditugo kuuɗe maako haa lesdi Naajeeriya e yoɓugo ceede.[226] === Politik caggal leydi === Ƴeew kadi: Doggol ɗanle hooreejo leydi hakkunde leyɗeele ɗe Muhammadu Buhari waɗi Buhari siftinii ƴamol konu Myanmar e polis'en dow juulɓe Rohingya'en dow laɓɓinki lenyol, nden o jeertini dow musiiba bana warhoore Ruwannda.[227] E nder njillu makko to Almaañ, e darnde makko e sara hooreejo leydi Almaañ, hono Angela Merkel,[228] Buhari wiyi kadi "mi anndaa hol lannda debbo am jeyaa, kono o jeyaa ko e cuuɗi am e suudu am e suudu woɗndu nduu" [229] caggal nde debbo makko adii wasiyaade mo yo o ɓeydu ardorde makko[22]. Buhari woni hooreejo leydi gadano noddirde nanondiral winnderewal ngam haɗde fitinaaji rewɓe e sukaaɓe rewɓe.[230] == Caggal laamu (2023-2025) == Buhari hokki laamu bee jam haa lomto maako Bola Tinubu nyande 29 lewru Mayru 2023, wakkati 10 subaka (WAT) haa juulde udditgol laamu haa Eagle Square, lesdi laamorde lesdi ndi'i. O ummi jooɗorde laamu haa Abuja law ɓaawo juulde hokkugo laamu e nder aadaaji ardiiɓe lesɗe e hooreeɓe lesdi ɓennuɗi o warti haa lesdi maako Katsina to o jaɓɓaama bee mawɓe lesdi e aadaaji ko adii o ɗon no hokka joonde maako haa ngesa maako e jooɗorde saare maako haa Daura.[231] E nder ko yiytaa e nder ñaawoore nde ɓe mbaɗi e dow gonnooɗo guwerneer Banki Naajeeriya, Godwin Emefiele, Boss Mustapha, mawɗo jaagorɗe laamu Buhari, seedtii wonde tato tuumaaɓe ina tuuma wujjude miliyoŋaaji 6,2 dolaar (£4,9 miliyoŋ) e banke mawɗo leydi Naajeeriya, e huutoraade signature of32d Buhari. === Wade === E nder yontereeji ko adii maayde makko, Buhari, mo ɓurnoo heewde ko ruttaade e nguurndam renndo caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2023, yahiino to London ngam safrude. O woni ko e toppitaade to opitaal leydi Angalteer sabu ko siforaa ko rafi juutɗo. E nder laamu makko, o ƴettiino leppi safaara keewɗi juutɗi to London, ɗum jibini ñiŋooje nder leydi e kulhuli ko fayti e laaɓal.[233] Buhari maayi ko e nder suudu safrirdu to Londres ko ina wona waktu 16ɓo e feccere kikiiɗe (15w30h UTC),[234] ñalnde 13 lewru juko hitaande 2025.[235] O waɗi duuɓi 82. Ñalnde 14 lewru juko, cukko hooreejo leydi ndii, hono Kashim Shettima, arii London ngam hawritde e debbo Buhari e sukaaɓe mum, tawi omo ardii delegaasiyoŋ ardiiɓe leydi Najeriya, ɓe ndaranii wartirde heddiiɓe makko to leydi Najeriya.[238][239] Ubbirde ndee leeltinii ñalnde wootere caggal nde o jokkondiri e ɓesngu makko.[240][241] Goomu ngu George Akume ardii nguu udditaa ngam waɗde wirwirnde Buhari "wirngo leydi ndii fof".[242] Ñalnde 15 lewru juko hitaande 2025, heddiiɓe e Buhari, ɓe ndarnanoo e lefol leydi Najeriya, neldaama to leydi Najeriya e nder laana ndiwoowa hooreejo leydi Najeriya, ɓe njottii laana ndiwoowa Umaru Musa Yar’adua to Katsina.[242][243][244] Ñalnde heen kadi, heddiiɓe e makko mbaraa e galle makko to Daura, to diiwaan Katsina[245] e dow sarɗiiji lislaam.[246] O rokkaama wirwirnde laamu e wirwirnde laamu e teleeji[247][248][249] tawi kadi ko ardiiɓe leydi e laamuuji jooni e wonnooɓe e laamu ummoriiɓe Gine Bisaawo e Niiseer tawtoraama.[250] === Teddungal === Caggal maayde Buhari, hooreejo leydi Naajeeriya, Bola Tinubu, siftinii wonde lefol makko ngol ina duumoo, ina maantini e laawol demokaraasi Naajeeriya, o bayyini balɗe jeeɗiɗi e sunaare, tawi ko bannge ngenndi ndii yamiri yo o waɗte e feccere mast balɗe jeeɗiɗi gila 13 lewru juko.[251][252] Tinubu yamiri cukko hooreejo leydi Kashim Shettima yo yah lesdi Biritaniya ngam yahdugo bee ɓanndu Buhari haa lesdi Naajeeriya ngam o wirna.[239] == Nguurndam neɗɗo == E hitaande 1971, Buhaari resi Safinatu Buhaari (jinaaɗo mum ko Yuusuf). Ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo gooto.[253] E hitaande 1988, ɓe ceerti. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2006, Safinatu sankii ko e caɗeele jabet. E lewru Noowammbar 2012, ɓiɗɗo Buhari debbo gadano maayi e rafi ƴiiƴam, balɗe ɗiɗi caggal nde o dañi ɓiɗɗo to opitaal to Kaduna.[254] E lewru Duujal hitaande 1989, Buhari resi Aisha Buhari (jinaaɗo Halilu). Ɓe ndañi kadi ɓiɓɓe njoyo gooto.[255] Ɓiɗɗo maɓɓe Yuusuf resi Zahra Nasir Bayero, ɓiɗɗo Emir Nasiru Ado Bayero, e lewru ut 2021.[256] E hitaande 2015, Buhari hollitii 150 000 dolaar Amerik kaalis ; ko jiidaa e cuuɗi joy e cuuɗi ɗiɗi loope kam e gese, ngesa leɗɗe e ranwiiji 270 jawdi, 25 baali, pucci joy e colli ceertuɗi, geɗe e nder feddeeji tati, nokkuuji ɗiɗi ɗi ƴellitaaki, e otooji ɗiɗi ɗi o soodi e ngalu makko.[257] == Teddungal == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (1983) === Teddungal caggal leydi === Benin: Kuraana mawɗo e nder leydi Benin (2015)[258] Gine Ekuwatoor: Koolaaɗo kuuɓal yamiroore jeytaare (2016)[259] Gine Bisaawo: Heɓɗo njeenaari Amilkar Kabral (8 desaambar 2022)[260] Liberiya: Kordon mawɗo fedde pioneer en Liberiya (27 sulyee 2019)[261][262] Nijeer: Kuraana mawɗo mo Ordo ngenndiijo Niiseer (17 mars 2021)[263] Portigaal: Koolaaɗo kuuɓal laamɗo Henri (30 suwee 2022)[264] Senegaal: Kurus mawɗo mo Ordo ngenndiijo Lion (7 sulyee 2022)[265] Serbi: Kalaas ɗiɗmo e yamiroore leydi Serbi (2016)[266] === Tiitooɗe aadaaji === E hitaande 2017, kawtal laamɓe aadaaji fuɗnaange-rewo teddinii hooreejo leydi Buhari e tiitooɗe laamɗo Enyioma I mo Ebonyi e Ochioha I mo Igboland.[267] E sahaa nde o woni e laamu, hooreejo leydi ndii ina joginoo tiitoonde, hono Ogbuagu I mo Igboland, e nder laamu leydi Najeriya.[268] Caggal mum o rokkaama kadi goɗɗo, hono Ikeogu I mo Igboland, e hitaande rewtunde ndee.[269][270] == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe Hausa en Doggol ardiiɓe lesɗe Naajeeriya Doggol yimɓe Naajeeriya == Tuugnorgal == [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Katsina]] [[Catégorie: Fulfulde]] 9flvejmu2ruzjmdx0pbcyi335bmf6av Ghali Umar Na'Abba 0 7195 180051 95473 2026-07-28T16:52:33Z Ilya Discuss 10103 Replaced content with "[[Category:Stub]]" 180051 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] lws3nst3j31c79jgfn8atd1kaqse3ae 180052 180051 2026-07-28T16:52:56Z Ilya Discuss 10103 180052 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore r9vtcejy2fkz1utlzsaax77olv1youv 180053 180052 2026-07-28T16:55:06Z Ilya Discuss 10103 180053 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. 9hmt8zor3dh8b9avc8meqdgs5argkuu 180054 180053 2026-07-28T16:57:29Z Ilya Discuss 10103 180054 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe h7qxehyruk627p9shh0qxrj9kjxtpnn 180055 180054 2026-07-28T16:58:40Z Ilya Discuss 10103 180055 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba nnb8f1ws08z38e7zyartyrt79vlihfk 180056 180055 2026-07-28T16:59:38Z Ilya Discuss 10103 180056 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. 94u8x2f8c7bvsjbx4qoqui64y1irn5c 180057 180056 2026-07-28T17:01:23Z Ilya Discuss 10103 180057 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. 8pz4sa0ckovo9wlavfr4thsayfnlnqm 180058 180057 2026-07-28T17:02:47Z Ilya Discuss 10103 180058 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange Tuugnorgal q3pi37qheexrely2gxy94yqe2lkn2f4 180059 180058 2026-07-28T17:03:22Z Ilya Discuss 10103 180059 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} Ghali Umar Na'Abba CFR (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange Tuugnorgal f0qx5zo2hmb3ab3r7iycs30huszkcbp 180061 180059 2026-07-28T17:06:22Z Ilya Discuss 10103 180061 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam. Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == eo0w8627coagnbaeb7jbfa03dhq3f7l 180062 180061 2026-07-28T17:08:27Z Ilya Discuss 10103 180062 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo lislaam.<ref>{{cite news|title=Former Reps Speaker, Gali Na'abba is dead|url=https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2023|date=27 December 2023|archive-date=27 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227064337/https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == 8b9biu2lg44bt316bbw314v5lvn43je Uchechukwu N. Maduako 0 12481 180013 177817 2026-07-28T14:07:35Z Ilya Discuss 10103 180013 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Uchechukwu N. Maduako''' ko siyaasaajo Naajeeriya e tergal Asamblee lesdi 4th e Asamblee lesdi 5th wakiiliijo diiwal Isuikwuato / Umunneochi nder jiha [[Abia State Ministry of Health|Abia]] les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Honourable Uchechukwu Maduako". Archived from the original on 5 July 2015. Retrieved 4 July 2015.</ref> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] <references /> hmdx9thgs7vf04wxxexnz52ge5udnse Njoku Nnamdi 0 12488 180067 175934 2026-07-28T17:14:58Z Ilya Discuss 10103 180067 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Njoku nnamdi''' // c ko o siyaasaajo Naajeeriya e tergal nder Asamblee lesdi 4th wakiiliijo Bende diiwal Abia les njiimaandi lanyol yimɓe Democratic Party . <ref>ABIA STATE: List of PDP aspirants for House of representatives". Emma Aziken. South East Nigeria. December 5, 2014. Retrieved July 4, 2015.</ref> == Ƴeew kadi == * Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 5jf4kyni58gx197ycuzk103fbeuwkyz Blessing Nsiegbe 0 12790 180075 93749 2026-07-28T17:24:23Z Ilya Discuss 10103 180075 wikitext text/x-wiki Blessing Nsiegbe ko siyaasyanke lannda yimɓe leydi Naajeeriya, mo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya diga lesdi Port Harcourt II. O heɓiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2015 kono ɗum yahi to ñaawirdu suɓngooji. Woote ɗee mbaɗaama e hitaande 2016, o hollitaama ko kanko heɓi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nsiegbe jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1965 to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Golle politik Nsiegbe ko tergal lannda PDP. O ɗon mari haaje suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015 ngam heɓugo jooɗorde lesdi Naajeeriya haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Hay so tawii noon batte woote ɗee luulndaama e yeeso ñaawirdu woote, ñaawirdu nduu jaɓii suɓaade mo e lewru ut 2016, tawi ko kanko woni cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan hee. O woniino gardiiɗo diiwaan Port Harcourt II e nder Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. Tuugnorgal e0kxmq232n5lqf9u1nphvnooiyfyvff 180076 180075 2026-07-28T17:25:26Z Ilya Discuss 10103 180076 wikitext text/x-wiki Blessing Nsiegbe ko siyaasyanke lannda yimɓe leydi Naajeeriya, mo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya diga lesdi Port Harcourt II. O heɓiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2015 kono ɗum yahi to ñaawirdu suɓngooji. Woote ɗee mbaɗaama e hitaande 2016, o hollitaama ko kanko heɓi. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nsiegbe jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1965 to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Golle politik Nsiegbe ko tergal lannda PDP. O ɗon mari haaje suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015 ngam heɓugo jooɗorde lesdi Naajeeriya haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Hay so tawii noon batte woote ɗee luulndaama e yeeso ñaawirdu woote, ñaawirdu nduu jaɓii suɓaade mo e lewru ut 2016, tawi ko kanko woni cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan hee. O woniino gardiiɗo diiwaan Port Harcourt II e nder Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. Tuugnorgal odlu0y9pv2or170otihr8rlsw5g3or4 180077 180076 2026-07-28T17:26:00Z Ilya Discuss 10103 180077 wikitext text/x-wiki '''Blessing Nsiegbe''' ko siyaasyanke lannda yimɓe leydi Naajeeriya, mo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya diga lesdi Port Harcourt II. O heɓiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2015 kono ɗum yahi to ñaawirdu suɓngooji. Woote ɗee mbaɗaama e hitaande 2016, o hollitaama ko kanko heɓi. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nsiegbe jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1965 to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. == Golle politik == Nsiegbe ko tergal lannda PDP. O ɗon mari haaje suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015 ngam heɓugo jooɗorde lesdi Naajeeriya haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Hay so tawii noon batte woote ɗee luulndaama e yeeso ñaawirdu woote, ñaawirdu nduu jaɓii suɓaade mo e lewru ut 2016, tawi ko kanko woni cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan hee. O woniino gardiiɗo diiwaan Port Harcourt II e nder Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. == Tuugnorgal == 8a168thhbipyj59rdo7ktxmw1uumhnu 180078 180077 2026-07-28T17:26:30Z Ilya Discuss 10103 180078 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Blessing Nsiegbe''' ko siyaasyanke lannda yimɓe leydi Naajeeriya, mo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya diga lesdi Port Harcourt II. O heɓiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2015 kono ɗum yahi to ñaawirdu suɓngooji. Woote ɗee mbaɗaama e hitaande 2016, o hollitaama ko kanko heɓi. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nsiegbe jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1965 to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. == Golle politik == Nsiegbe ko tergal lannda PDP. O ɗon mari haaje suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015 ngam heɓugo jooɗorde lesdi Naajeeriya haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Hay so tawii noon batte woote ɗee luulndaama e yeeso ñaawirdu woote, ñaawirdu nduu jaɓii suɓaade mo e lewru ut 2016, tawi ko kanko woni cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan hee. O woniino gardiiɗo diiwaan Port Harcourt II e nder Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. == Tuugnorgal == blf3su8sk78m9uy0mn4xm3dl53dsmi7 180079 180078 2026-07-28T17:28:18Z Ilya Discuss 10103 180079 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Blessing Nsiegbe''' ko siyaasyanke lannda yimɓe leydi Naajeeriya, mo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya diga lesdi Port Harcourt II..<ref>{{cite news|last1=John|first1=Tony|title=2019: APC has no reason to campaign in Rivers – Wike|url=https://www.sunnewsonline.com/2019-apc-has-no-reason-to-campaign-in-rivers-wike/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=21 November 2020|date=2 February 2019|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref>.<ref name=":0">{{cite news|last1=Adebowale|first1=Segun|title=Rivers: Tribunal upholds elections of three PDP lawmakers|url=https://theeagleonline.com.ng/rivers-tribunal-upholds-elections-of-three-pdp-lawmakers/|accessdate=21 November 2020|publisher=The Eagle|date=24 August 2016}}</ref> O heɓiino suɓaade e nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2015 kono ɗum yahi to ñaawirdu suɓngooji. Woote ɗee mbaɗaama e hitaande 2016, o hollitaama ko kanko heɓi. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nsiegbe jibinaa ko ñalnde 18 suwee 1965 to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. == Golle politik == Nsiegbe ko tergal lannda PDP. O ɗon mari haaje suɓol lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015 ngam heɓugo jooɗorde lesdi Naajeeriya haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Hay so tawii noon batte woote ɗee luulndaama e yeeso ñaawirdu woote, ñaawirdu nduu jaɓii suɓaade mo e lewru ut 2016, tawi ko kanko woni cuɓaaɗo no haanirta nii e nder diiwaan hee. O woniino gardiiɗo diiwaan Port Harcourt II e nder Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. == Tuugnorgal == fl9sv46bpf8vmy4l1v9eufdotr9kf4w Beni Lar 0 29060 180000 108173 2026-07-28T13:22:28Z Ilya Discuss 10103 180000 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''O ɗon ƴama ngam''' rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == 86yvu9yfqx5r0kdxaq0kp6sv011j69g 180001 180000 2026-07-28T13:24:07Z Ilya Discuss 10103 180001 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''O ɗon ƴama ngam''' rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == r0regf1ia9orxyybyqwrqjrn2ka9kj9 180002 180001 2026-07-28T13:25:43Z Ilya Discuss 10103 180002 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Beni Lar (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1967) ko politikyanke lannda yimɓe leydi ndii, jeyaaɗo to diiwaan Plateau, leydi Nijeer. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lesdi Langtang woylaare, lesdi Langtang fombinaari lesdi Plateau. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu nduu ko e hitaande 2007, e hitaande 2019, o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu nduu Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Beni Lar jibinaa ko ñalnde 2 desaambar 1957 to Langtang, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O janngi to duɗal leslesal St. Francis, to Langtang, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Louis, to Jos. Caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal Sosiyoloji. O heɓi kadi dipoloma makko ko faati e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == 6y18s93y46vlsdnn11836hlhpuwk5cz 180003 180002 2026-07-28T13:26:11Z Ilya Discuss 10103 180003 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Beni Lar''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1967) ko politikyanke lannda yimɓe leydi ndii, jeyaaɗo to diiwaan Plateau, leydi Nijeer. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lesdi Langtang woylaare, lesdi Langtang fombinaari lesdi Plateau. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu nduu ko e hitaande 2007, e hitaande 2019, o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu nduu == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Beni Lar jibinaa ko ñalnde 2 desaambar 1957 to Langtang, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O janngi to duɗal leslesal St. Francis, to Langtang, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Louis, to Jos. Caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal Sosiyoloji. O heɓi kadi dipoloma makko ko faati e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == huopmsm4042nep1n6npt8kpt7gd5lnh 180004 180003 2026-07-28T13:27:58Z Ilya Discuss 10103 180004 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Beni Lar''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1967) ko politikyanke lannda yimɓe leydi ndii, jeyaaɗo to diiwaan Plateau, leydi Nijeer. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lesdi Langtang woylaare, lesdi Langtang fombinaari lesdi Plateau. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu nduu ko e hitaande 2007, e hitaande 2019, o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu nduu == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Beni Lar jibinaa ko ñalnde 2 desaambar 1957 to Langtang, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O janngi to duɗal leslesal St. Francis, to Langtang, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Louis, to Jos. Caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal Sosiyoloji. O heɓi kadi dipoloma makko ko faati e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.<ref>{{Cite web|title=Nigerian Women who will shape Seventh National Assembly|work=Nigeria Daily News|access-date=18 July 2014|date=6 July 2011|url=http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|archive-date=29 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329154458/http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|url-status=dead}}</ref> .<ref>{{Cite journal|last=Godwin|first=Ihemeje|date=August 2013|title=The need for participation of women in local governance: A Nigerian Discourse|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1084169.pdf|journal=International Journal of Educational Administration and Policy Studies|volume=5|issue=4|pages=59–66}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Hamza Idris|last2=Yahaya Ibrahim|title=Nigeria: 38 Killed As Boko Haram Attacks Borno Village|work=Daily Trust – AllAfrica|access-date=18 July 2014|date=15 July 2014|url=http://allafrica.com/stories/201407150905.html}}</ref><ref>{{Cite web|last=Murdock|first=Heather|title=Abuja Blast Impacts Lives, Livelihoods|work=Voice of America|access-date=18 July 2014|date=28 April 2014|url=https://www.voanews.com/a/abuja-blast-impacts-lives-livelihoods/1893926.html}}</ref> rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == djptg1dtqp4hvjxjbxbyl7fl90rfg82 180005 180004 2026-07-28T13:34:19Z Ilya Discuss 10103 180005 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Beni Lar''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1967) ko politikyanke lannda yimɓe leydi ndii, jeyaaɗo to diiwaan Plateau, leydi Nijeer. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga lesdi Langtang woylaare, lesdi Langtang fombinaari lesdi Plateau. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu nduu ko e hitaande 2007, e hitaande 2019, o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu nduu == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Beni Lar jibinaa ko ñalnde 2 desaambar 1957 to Langtang, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O janngi to duɗal leslesal St. Francis, to Langtang, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Louis, to Jos. Caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal Sosiyoloji. O heɓi kadi dipoloma makko ko faati e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.<ref>{{Cite web|title=Nigerian Women who will shape Seventh National Assembly|work=Nigeria Daily News|access-date=18 July 2014|date=6 July 2011|url=http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|archive-date=29 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329154458/http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|url-status=dead}}</ref> .<ref>{{Cite journal|last=Godwin|first=Ihemeje|date=August 2013|title=The need for participation of women in local governance: A Nigerian Discourse|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1084169.pdf|journal=International Journal of Educational Administration and Policy Studies|volume=5|issue=4|pages=59–66}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Hamza Idris|last2=Yahaya Ibrahim|title=Nigeria: 38 Killed As Boko Haram Attacks Borno Village|work=Daily Trust – AllAfrica|access-date=18 July 2014|date=15 July 2014|url=http://allafrica.com/stories/201407150905.html}}</ref><ref>{{Cite web|last=Murdock|first=Heather|title=Abuja Blast Impacts Lives, Livelihoods|work=Voice of America|access-date=18 July 2014|date=28 April 2014|url=https://www.voanews.com/a/abuja-blast-impacts-lives-livelihoods/1893926.html}}</ref> rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. .<ref>{{Cite web|title=Nigerian Women who will shape Seventh National Assembly|work=Nigeria Daily News|access-date=18 July 2014|date=6 July 2011|url=http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|archive-date=29 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329154458/http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Godwin|first=Ihemeje|date=August 2013|title=The need for participation of women in local governance: A Nigerian Discourse|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1084169.pdf|journal=International Journal of Educational Administration and Policy Studies|volume=5|issue=4|pages=59–66}}</ref><ref>{{Cite web|title=House C'ttee on Health calls for amendment of law on child abuse|work=Radio Nigeria: News|access-date=18 July 2014|url=http://www.radionigeriaonline.com/news/110708/House.html}}</ref><ref>{{Cite news|title=Establish Child Protection, Enforcement agency- Lar – Vanguard News|access-date=18 July 2014|date=18 May 2014|url=http://www.vanguardngr.com/2014/05/establish-child-protection-enforcement-agency-lar/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=The GlobalPOWER® Women Network in Africa: Women Parliamentarians and Ministers United Against HIV/AIDS|work=Center for Women Policy Studies|access-date=18 July 2014|date=3 November 2010|url=http://www.centerwomenpolicy.org/news/newsletter/EnewsNovember03_2010.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718000000/http://www.centerwomenpolicy.org/news/newsletter/EnewsNovember03_2010.asp|archive-date=18 July 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://dailytrust.com/22-years-after-women-still-poorly-represented-in-nigerian-parliament/|title=22 years after, women still poorly represented in Nigerian parliament|date=19 September 2021|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Women who will shape Seventh National Assembly|url=https://www.vanguardngr.com/2011/06/women-who-will-shape-seventh-national-assembly/|location=Lagos, Nigeria|date=2011-06-06|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2020-05-03}}</ref> E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == 9tv4476kky1pgjtwpaf0cpwanxqhhv0 Aminu Bello Masari 0 34213 180014 143299 2026-07-28T14:10:21Z Ilya Discuss 10103 180014 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aminu Bello Masari''' (ListenR) (jibinaa ko 29 lewru Mbooy hitaande 1950) ko siyaasaajo [[Naajeeriya]], o laati guwerneer lesdi Katsina diga 2015 haa 2023. O laati Komisinaajo kuuɗe, koɗki e yahdu diiwal Katsina diga 1991 haa 1993. O laati hooreejo lesdi Naajeeriya2 2007. Masari ummorii ko wuro Masari to nokku laamu Kafur to diiwaan Katsina. E nder teddungal golle makko e nder leydi Naajeeriya, Aminu Masari heɓi njeenaari ndi o heɓi e hitaande 2005, ndi hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] GCFR hokki.<ref>{{cite news|last1=Akinfenwa|first1=Gbenga|last2=Udeajah|first2=Gordi|date=22 August 2021|title=Katsina decries call for Gov Masari's resignation|url=https://guardian.ng/news/katsina-decries-call-for-gov-masaris-resignation/|access-date=22 September 2024|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Masari commends NYSC for promoting youth development and empowerment|url=https://thenationonlineng.net/masari-commends-nysc-for-promoting-youth-development-and-empowerment/|access-date=3 March 2022|work=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Lakemfa|first=Owei|date=24 August 2020|title=Bandit tales by Aminu Bello Masari|url=https://www.vanguardngr.com/2020/08/bandit-tales-by-aminu-bello-masari/|access-date=22 September 2024|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Golle politik == Masari ɗon mari haaje hokkugo hooreejo lesdi Katsina nder cuɓi 2011 les limngal Kongres ngam waylaare yeeso. O fooli cuɓol ngol e juuɗe Ibraahiima Shehu Shema mo PDP.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/articles/masari-apc-govs-are-party-leaders-in-their-states/168785/|last=Bello|first=Muhammad|archive-url=https://web.archive.org/web/20140905052133/https://www.thisdaylive.com/articles/masari-apc-govs-are-party-leaders-in-their-states/168785/|archive-date=5 September 2014|url-status=dead|title=Masari: APC Govs Are Party Leaders in Their States|access-date=5 September 2014}}</ref><ref>{{cite news|date=15 July 2013|url=https://www.vanguardngr.com/2013/07/how-jonathan-stopped-egyptian-style-revolution-in-nigeria-masari|title=How Jonathan stopped Egyptian style revolution in Nigeria - Masari|access-date=22 September 2024}}</ref> E lewru desaambar 2014 o yalti e kanndidaa guwerneer e nder fedde wiyeteende All Progressives Congress ngam wooteeji marse 2015.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/how-masari-defeated-lado-with-wide-margin-690243-votes-in-kastina/|title=How Masari defeated Lado with wide margin, 690,243 votes in Kastina|date=11 March 2019|work=Vanguard|access-date=26 February 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.legit.ng/1226693-inec-announces-governor-masari-winner-katsina-election.html|title=Election 2019: Governor Masari re-elected for second term in Katsina|last=Opeyemi|first=Adeola|date=11 March 2019|website=[[Legit.ng]]|access-date=14 March 2019}}</ref> Aminu Bello anndinaama o heɓi jaalorgal dow cuɓi guwerneer lesdi Katsina ñalnde 11 abriil 2015, o fooli Musa Nashuni, o hunnaama ñalnde 29 mee 2015.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/articles/masari-apc-govs-are-party-leaders-in-their-states/168785/|last=Bello|first=Muhammad|archive-url=https://web.archive.org/web/20140905052133/https://www.thisdaylive.com/articles/masari-apc-govs-are-party-leaders-in-their-states/168785/|archive-date=5 September 2014|url-status=dead|title=Masari: APC Govs Are Party Leaders in Their States|access-date=5 September 2014}}</ref><ref>{{cite news|date=15 July 2013|url=https://www.vanguardngr.com/2013/07/how-jonathan-stopped-egyptian-style-revolution-in-nigeria-masari|title=How Jonathan stopped Egyptian style revolution in Nigeria - Masari|access-date=22 September 2024}}</ref> Ɗoon e ɗoon, caggal nde o toɗɗaa, e nder ŋakkeende kaalis e nder leydi ndii, Masari tuumi hooreejo leydi ndii wonde o wujjii kaalis leydi ndii caggal wooteeji 2015 e balɗe seeɗa ngam rokkude laamu makko kesu nguu laamu. Ndee tuumre wondude e ñaawirɗe kaalis nannduɗe e ɗeen, fotde miliyaaruuji 11 dolaar, addani EFCC noddude, caggal ɗuum ñaawde Barrister Shema to ñaawirde wondude e yoga e terɗe guwarnama mum. Governor Masari kadi fusi hooreeɓe laamuuji nokkuuji ɗii, kamɓe fof ɓe ngoni ko e lannda mo ɓe ndartini. To bannge mum, PDP ƴami dowla oo e nder ñaawirdu ngam fusde hooreeɓe laamuuji nokkuuji cuɓaaɗi e demokaraasi. Aminu Bello Masari suɓaama ngam manndaa ɗiɗaɓo ngam wonde guwerneer Katsina e nder wooteeji guwerneer diiwaan Katsina ñalnde 9 marse 2019 e les njiimaandi Kongres All Progressives caggal nde o heɓi 1 178 864 woote, tawi ko senateer lannda Demokaraasi Leƴƴi Garba Yakubu Lado heɓi 488 woote168. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Katsina Diiso doosɗe leydi Katsina == Tuugnorgal == kfqu2vfy2w9o3tklgjj1vceh3xao1ly Mani Maishinko Katami 0 42814 179991 177390 2026-07-28T13:11:27Z Ilya Discuss 10103 179991 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mani Maishinko''' Katami ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Binii/Silame e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/mani-katami-maishinko|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=329|access-date=2025-01-08|website=www.constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 719tu348qh7mlplhjaomuoxm0kw7p5e Muhammed Buba Jajere 0 43294 179964 2026-07-28T12:35:16Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Muhammed Buba Jajere mo lesdi Naajeeriya siyaasaaku. O woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo diiwal Fika/Fune nder jihawol Yobe nder kawtal lesdi Naajeeriya 10th. O wonii kadi cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e dingiral. Tuugnorgal" 179964 wikitext text/x-wiki Muhammed Buba Jajere mo lesdi Naajeeriya siyaasaaku. O woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo diiwal Fika/Fune nder jihawol Yobe nder kawtal lesdi Naajeeriya 10th. O wonii kadi cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e dingiral. Tuugnorgal 60wf9o3zyylganajig1mk67twtgfmvv 179965 179964 2026-07-28T12:36:24Z Ilya Discuss 10103 179965 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Muhammed Buba Jajere mo lesdi Naajeeriya siyaasaaku. O woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo diiwal Fika/Fune nder jihawol Yobe nder kawtal lesdi Naajeeriya 10th. O wonii kadi cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e dingiral. Tuugnorgal m5y279bnasr9ov8ukplhluufik7s2dr 179966 179965 2026-07-28T12:37:24Z Ilya Discuss 10103 179966 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammed Buba Jajere''' mo lesdi Naajeeriya siyaasaaku. O woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo diiwal Fika/Fune nder jihawol Yobe nder kawtal lesdi Naajeeriya 10th. O wonii kadi cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e dingiral. == Tuugnorgal == ghfg9at9kq8jpukhn4vjlpnn72iiu7t 179967 179966 2026-07-28T12:38:12Z Ilya Discuss 10103 179967 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammed Buba Jajere''' mo lesdi Naajeeriya siyaasaaku. O woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo diiwal Fika/Fune nder jihawol Yobe nder kawtal lesdi Naajeeriya 10th.<ref>{{Cite news|date=2023-02-27|title=#NigeriaDecides2023: PDP Jajere Wins Fune/Fika Federal Constituency In Yobe|url=https://independent.ng/nigeriadecides2023-pdp-jajere-wins-fune-fika-federal-constituency-in-yobe/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-11|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=2024-09-08|title=Jajere lauds Super Eagles on emphatic victory over Cheetahs|url=https://dailytrust.com/jajere-lauds-super-eagles-on-emphatic-victory-over-cheetahs/#google_vignette|access-date=2025-01-11|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Jirgi|first=Hussaini|date=2023-12-25|title=Jajere Donates Food, Cash To Christians In FikaFune Constituency|url=https://leadership.ng/jajere-donates-food-cash-to-christians-in-fikafune-constituency/|access-date=2025-01-11|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O wonii kadi cukko hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e dingiral. == Tuugnorgal == ggpodnvd9baoozf5rn7e4xrq398aezs Micah Jiba 0 43295 179968 2026-07-28T12:40:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Micah Yohanna Jiba ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika. Nguurndam gadano Mika Jiba jibinaa ko e hitaande 1969. Golle politik Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗii..." 179968 wikitext text/x-wiki Micah Yohanna Jiba ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika. Nguurndam gadano Mika Jiba jibinaa ko e hitaande 1969. Golle politik Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2023. O dañii njeenaari ndi o fooli luulndiiɓe makko, hono Abuzarri Suleiman Ribadu mo lannda Kongres (APC) e Joshua Chinedu Obika mo lannda Labour (LP). E lewru suwee 2023, o yamiri fotde 25 eɓɓaande tawaaɗe e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan makko. O ñiŋii ƴaañgol Akpanjiya, renndo e nder FCT. Tuugnorgal bkatnidm8cyf3kclckx3ebjnur45504 179969 179968 2026-07-28T12:40:31Z Ilya Discuss 10103 179969 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Micah Yohanna Jiba ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika. Nguurndam gadano Mika Jiba jibinaa ko e hitaande 1969. Golle politik Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2023. O dañii njeenaari ndi o fooli luulndiiɓe makko, hono Abuzarri Suleiman Ribadu mo lannda Kongres (APC) e Joshua Chinedu Obika mo lannda Labour (LP). E lewru suwee 2023, o yamiri fotde 25 eɓɓaande tawaaɗe e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan makko. O ñiŋii ƴaañgol Akpanjiya, renndo e nder FCT. Tuugnorgal 5czccpjo0t3jtjntiv0du6doldkzfa2 179970 179969 2026-07-28T12:42:40Z Ilya Discuss 10103 179970 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Micah Yohanna Jiba''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika. Nguurndam == gadano Mika == Jiba jibinaa ko e hitaande 1969. == Golle politik == Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2023. O dañii njeenaari ndi o fooli luulndiiɓe makko, hono Abuzarri Suleiman Ribadu mo lannda Kongres (APC) e Joshua Chinedu Obika mo lannda Labour (LP). E lewru suwee 2023, o yamiri fotde 25 eɓɓaande tawaaɗe e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan makko. O ñiŋii ƴaañgol Akpanjiya, renndo e nder FCT. == Tuugnorgal == ss9xlhrdzc3dewf8llh082zb2jr484s 179971 179970 2026-07-28T12:43:40Z Ilya Discuss 10103 179971 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Micah Yohanna Jiba''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika.<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/micah-yohanna-jiba|access-date=2024-12-12|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam == gadano Mika == Jiba jibinaa ko e hitaande 1969. == Golle politik == Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2023. O dañii njeenaari ndi o fooli luulndiiɓe makko, hono Abuzarri Suleiman Ribadu mo lannda Kongres (APC) e Joshua Chinedu Obika mo lannda Labour (LP). E lewru suwee 2023, o yamiri fotde 25 eɓɓaande tawaaɗe e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan makko. O ñiŋii ƴaañgol Akpanjiya, renndo e nder FCT. == Tuugnorgal == qtprx0zm55c3t0o4ve4yefszjheivdo 179972 179971 2026-07-28T12:45:26Z Ilya Discuss 10103 179972 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Micah Yohanna Jiba''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal tergal suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o wakiiliijo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O lomtii ɗum ko Josuwa Sineedu Obika.<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/micah-yohanna-jiba|access-date=2024-12-12|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> Nguurndam == gadano Mika == Jiba jibinaa ko e hitaande 1969..<ref>{{Cite web|last=Ng|first=Metro News|date=2022-05-23|title=Hon Micah Jiba emerged PDP candidate|url=https://metrodailyng.com/hon-micah-jiba-emerged-pdp-candidate/|access-date=2024-12-12|website=METRO DAILY Ng|language=en-GB}}</ref><ref name="v706">{{Cite news|last=Yahaya|first=Hussein|title=PDP primaries: Jiba wins AMAC/Bwari fed constituency|newspaper=[[Daily Trust]]|date=2022-05-23|url=https://dailytrust.com/pdp-primaries-jiba-wins-amac-bwari-fed-constituency/|access-date=2024-12-12}}</ref><ref>{{Cite news|last=Okah|first=Paul|date=2023-06-13|title=AMAC/Bwari constituency: Jiba commissions 25 projects across communities|url=https://blueprint.ng/amac-bwari-constituency-jiba-commissions-25-projects-across-communities/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2024-12-12|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref><ref name="q578">{{Cite news|last=Abdulsalam|first=Kehinde|title=Lawmaker condemns demolition of FCT community|newspaper=[[Daily Trust]]|date=2020-08-16|url=https://dailytrust.com/lawmaker-condemns-demolition-of-fct-community/|access-date=2024-12-12}}</ref> == Golle politik == Jiba meeɗii wonde Konseye Garki Ward, e hooreejo Konseye diiwaan Abuja (AMAC). E hitaande 2022, o heɓiino woote gardagol leydi (PDP) ngam tawtoreede wooteeji suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2023. O dañii njeenaari ndi o fooli luulndiiɓe makko, hono Abuzarri Suleiman Ribadu mo lannda Kongres (APC) e Joshua Chinedu Obika mo lannda Labour (LP). E lewru suwee 2023, o yamiri fotde 25 eɓɓaande tawaaɗe e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan makko. O ñiŋii ƴaañgol Akpanjiya, renndo e nder FCT. == Tuugnorgal == 1yjpz5bohs9psf2cmrymh01j3v4czpz Onyereri Jones 0 43296 179973 2026-07-28T12:48:22Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Jones Chukwudi Victor Onyereri, anndiraaɗo Jones Onyereri, ko siyaasayanke Naajeeriya. O wakiiliijo lesdi Nkwerre/Isu/Njaba/Nwangele lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2011 haa hitaande 2019 les lesdi PDP. Tuugnorgal" 179973 wikitext text/x-wiki Jones Chukwudi Victor Onyereri, anndiraaɗo Jones Onyereri, ko siyaasayanke Naajeeriya. O wakiiliijo lesdi Nkwerre/Isu/Njaba/Nwangele lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2011 haa hitaande 2019 les lesdi PDP. Tuugnorgal 6l2b312b4aay03xatfazjoo4wsjk8jt 179974 179973 2026-07-28T12:49:05Z Ilya Discuss 10103 179974 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jones Chukwudi Victor Onyereri, anndiraaɗo Jones Onyereri, ko siyaasayanke Naajeeriya. O wakiiliijo lesdi Nkwerre/Isu/Njaba/Nwangele lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2011 haa hitaande 2019 les lesdi PDP. Tuugnorgal 1t45jrmfem9lj0096wh3p5hgdbs44p5 179975 179974 2026-07-28T12:50:17Z Ilya Discuss 10103 179975 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jones Chukwudi Victor''' Onyereri, anndiraaɗo Jones Onyereri, ko siyaasayanke Naajeeriya. O wakiiliijo lesdi Nkwerre/Isu/Njaba/Nwangele lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2011 haa hitaande 2019 les lesdi PDP. == Tuugnorgal == 2p5bgfuq8nf66f7do1k4etu6xiur4rk 179976 179975 2026-07-28T12:51:10Z Ilya Discuss 10103 179976 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jones Chukwudi Victor''' Onyereri, anndiraaɗo Jones Onyereri, ko siyaasayanke Naajeeriya. O wakiiliijo lesdi Nkwerre/Isu/Njaba/Nwangele lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2011 haa hitaande 2019 les lesdi PDP.<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/victor-jones-chukwudi-onyereri|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-07-31|title=“I will change the Orlu development narrative.” Dr Jones Onyereri. -|url=https://umuakatimes.com/topnews/i-will-change-the-orlu-development-narrative-dr-jones-onyereri/|access-date=2025-01-08|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == iagm4ouefd9bjww1szyh1l3oip9w2rd Jakduwa Kaikaku 0 43297 179977 2026-07-28T12:52:34Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Jakduwa Hassan Kaikaku ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179977 wikitext text/x-wiki Jakduwa Hassan Kaikaku ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal pwp06ttxa5ovweczzc60m8n6rs1s41d 179978 179977 2026-07-28T12:53:02Z Ilya Discuss 10103 179978 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jakduwa Hassan Kaikaku ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal bkw1ox01wq9uwfrwl5do7rg8kvxsbw8 179979 179978 2026-07-28T12:53:29Z Ilya Discuss 10103 179979 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Jakduwa Hassan Kaikaku ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal 5c4myw076mr9pc22i5dcof9mgtrjy39 179980 179979 2026-07-28T12:54:24Z Ilya Discuss 10103 179980 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jakduwa Hassan Kaikaku''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == 2lmb175aj0mxg5ys0t9y6pyn5kv97xk 179981 179980 2026-07-28T12:55:24Z Ilya Discuss 10103 179981 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jakduwa Hassan Kaikaku''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Bade/Jakusko Federaal Diiwaan Yobe e nder Asamblee ngenndiijo 10ɓo les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP)..<ref>{{Cite news|title=#NigeriaDecides2023: PDP wins Yobe's Bade/Jakusko federal constituency|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/585000-nigeriadecides2023-pdp-wins-yobes-bade-jakusko-federal-constituency.html|access-date=2025-01-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=BusinessDay|date=2023-02-27|title=PDP wins Bade/Jakusko Federal Constituency election in Yobe|url=https://businessday.ng/nigeriadecidesliveupdates/article/pdp-wins-bade-jakusko-federal-constituency-election-in-yobe/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-11|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Jirgi|first=Hussaini|date=2024-03-26|title=Ramadan: Yobe Rep Gives Food Items To Constituents|url=https://leadership.ng/ramadan-yobe-rep-gives-food-items-to-constituents/|access-date=2025-01-11|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Tuugnorgal == lzc26tttlhwoq49fnhruf75z6uk4tab Adamu Kamale 0 43298 179982 2026-07-28T12:58:46Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Adamu KamaleHeɗtoⓘ (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi..." 179982 wikitext text/x-wiki Adamu KamaleHeɗtoⓘ (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi B.Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. Nguurndam neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. Golle politik lb2po8o2y62nuqvb39al5dfv7h6ua57 179983 179982 2026-07-28T13:00:20Z Ilya Discuss 10103 179983 wikitext text/x-wiki Adamu KamaleHeɗtoⓘ (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi B.Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. Nguurndam neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal knqxcp2krpbk94wr63uqnb3krynl06b 179984 179983 2026-07-28T13:01:04Z Ilya Discuss 10103 179984 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Adamu KamaleHeɗtoⓘ (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi B.Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. Nguurndam neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal cvoveff84e55d1yqmcn0qq4inprepfo 179985 179984 2026-07-28T13:04:23Z Ilya Discuss 10103 179985 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. ==Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == 3ssd3elohg1rk9fhplpbhunvzt32nvd 179986 179985 2026-07-28T13:06:04Z Ilya Discuss 10103 179986 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th.<ref>{{Cite web|title=Hon. Adamu Kamale Biography / Profile|url=https://www.manpower.com.ng/people/16656/hon-adamu-kamale|archive-date=|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Famous And Notable Nigerians - Page 63|url=https://www.manpower.com.ng/people?page=63|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Kwen|first=James|title=Halt Ceding Of Adamawa Land To Cameroon Now, Reps Tell Federal Govt|url=https://leadership.ng/halt-ceding-of-adamawa-land-to-cameroon-now-reps-tell-federal-govt/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange. O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. ==Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == gxh2pkazh3nsf5z3xzvj14lyfj77dnk 179987 179986 2026-07-28T13:06:48Z Ilya Discuss 10103 179987 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th.<ref>{{Cite web|title=Hon. Adamu Kamale Biography / Profile|url=https://www.manpower.com.ng/people/16656/hon-adamu-kamale|archive-date=|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Famous And Notable Nigerians - Page 63|url=https://www.manpower.com.ng/people?page=63|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Kwen|first=James|title=Halt Ceding Of Adamawa Land To Cameroon Now, Reps Tell Federal Govt|url=https://leadership.ng/halt-ceding-of-adamawa-land-to-cameroon-now-reps-tell-federal-govt/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|website=politiciansdata.com}}</ref> O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola. == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. ==Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == 8age499j5e303rkvnvy8txjy1e3tc6y 179988 179987 2026-07-28T13:07:28Z Ilya Discuss 10103 179988 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th.<ref>{{Cite web|title=Hon. Adamu Kamale Biography / Profile|url=https://www.manpower.com.ng/people/16656/hon-adamu-kamale|archive-date=|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Famous And Notable Nigerians - Page 63|url=https://www.manpower.com.ng/people?page=63|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Kwen|first=James|title=Halt Ceding Of Adamawa Land To Cameroon Now, Reps Tell Federal Govt|url=https://leadership.ng/halt-ceding-of-adamawa-land-to-cameroon-now-reps-tell-federal-govt/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|website=politiciansdata.com}}</ref> O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola.<ref>{{Cite web|date=June 29, 2016|title=Today in Greensboro – Wednesday|url=https://www.brethren.org/news/2016/today-in-greensboro-wednesday/|website=brethren.org}}</ref> and additional adopted children.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|access-date=2024-12-14|website=politiciansdata.com}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019. e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. ==Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == qsw5zs8x6rzw5arfncg8zd7o82ajveu 179989 179988 2026-07-28T13:08:13Z Ilya Discuss 10103 179989 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th.<ref>{{Cite web|title=Hon. Adamu Kamale Biography / Profile|url=https://www.manpower.com.ng/people/16656/hon-adamu-kamale|archive-date=|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Famous And Notable Nigerians - Page 63|url=https://www.manpower.com.ng/people?page=63|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Kwen|first=James|title=Halt Ceding Of Adamawa Land To Cameroon Now, Reps Tell Federal Govt|url=https://leadership.ng/halt-ceding-of-adamawa-land-to-cameroon-now-reps-tell-federal-govt/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|website=politiciansdata.com}}</ref> O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola.<ref>{{Cite web|date=June 29, 2016|title=Today in Greensboro – Wednesday|url=https://www.brethren.org/news/2016/today-in-greensboro-wednesday/|website=brethren.org}}</ref> and additional adopted children.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|access-date=2024-12-14|website=politiciansdata.com}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019..<ref>{{Cite web|date=March 1, 2018|title=Representatives Celebrate the Nigerian Labour Congress at 40|url=https://www.nass.gov.ng/news/item/675|website=nass.gov.ng}}</ref> e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe. ==Golle politik Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == 6ahkthdodx6ukk4orj5w7nw8sxuj9q2 179990 179989 2026-07-28T13:10:08Z Ilya Discuss 10103 179990 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adamu KamaleHeɗtoⓘ''' (jibinaa ko hitaande 1970) ina anndiraa kadi Orkar, . ko siyaasaajo Naajeeriya, mo laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, ardiiɗo lesdi Michika/Madagali, lesdi Adamawa nder suudu joonde lesdi Naajeeriya 8th.<ref>{{Cite web|title=Hon. Adamu Kamale Biography / Profile|url=https://www.manpower.com.ng/people/16656/hon-adamu-kamale|archive-date=|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Famous And Notable Nigerians - Page 63|url=https://www.manpower.com.ng/people?page=63|access-date=2024-12-14|website=manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Kwen|first=James|title=Halt Ceding Of Adamawa Land To Cameroon Now, Reps Tell Federal Govt|url=https://leadership.ng/halt-ceding-of-adamawa-land-to-cameroon-now-reps-tell-federal-govt/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Adamu jibinaa ko to diiwaan Adamawa, leydi Najeriya. E hitaande 1970, o heɓi seedantaagal duɗal hakkundeewal laamu, Yola, diiwaan Adamawa, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|website=politiciansdata.com}}</ref> O heɓi B. Tech e Geology e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde toppitiinde karallaagal Yola.<ref>{{Cite web|date=June 29, 2016|title=Today in Greensboro – Wednesday|url=https://www.brethren.org/news/2016/today-in-greensboro-wednesday/|website=brethren.org}}</ref> and additional adopted children.<ref>{{Cite web|title=Adamu Kamale Profile|url=https://politiciansdata.com/content/adamu-kamale/|access-date=2024-12-14|website=politiciansdata.com}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Adamu Kamale ina jogii ɓiɓɓe nayo jibinaaɓe e jom suudu mum, hono Massi Adamu Kamale, 2019..<ref>{{Cite web|date=March 1, 2018|title=Representatives Celebrate the Nigerian Labour Congress at 40|url=https://www.nass.gov.ng/news/item/675|website=nass.gov.ng}}</ref> e sukaaɓe jibinaaɓe ɓeydaaɓe.<ref>{{Cite news|date=May 29, 2020|title=I welcome Kamale,my Political elder Brother back to PDP-Reps Dauda|url=https://tgnews.com.ng/i-welcome-kamalemy-political-elder-brother-back-to-pdp-reps-dauda/|work=tgnews.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=|first=|date=October 31, 2021|title=Full list of new PDP national executives|url=https://thenationonlineng.net/full-list-of-new-pdp-national-executives/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Golle politik == Adamu wonti tergal suudu dipiteeji lesdi ndiin nder hitaande 2015, o wakiili Michika/Madagali lesdi PDP nder Asamblee lesdi 8, to o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ɗo o laati tergal nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i, ngam wiɗitaago huuwtinirgo N350bn Fonds Ressources Naturelles nder sector steel, yahdugo e invest mineral steel. O woniino tergal lannda Demokaraasi (PDP), haa lewru mee, 2017 ɗo o deƴƴi e lannda All Progressives Congress, APC. O arti e lannda PDP e hitaande 2020, 2020. e hitaande 2021 Kamale yalti e terɗe kese Goomu Goomu Ngenndiijo, hono cukko hooreejo kaalis ngenndiijo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == d6t0r9ngp3uvf6v0lpkrih8ljgyaukc Ebenyi Kingsley 0 43299 179992 2026-07-28T13:12:58Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ebenyi Kingsley ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Enugu Fuunaange/Isi-Uzo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 1964, o jeyaa ko e diiwaan Enugu. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal" 179992 wikitext text/x-wiki Ebenyi Kingsley ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Enugu Fuunaange/Isi-Uzo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 1964, o jeyaa ko e diiwaan Enugu. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal ru78rce9rv0keeuebizztyj9ecwjzfm 179993 179992 2026-07-28T13:13:45Z Ilya Discuss 10103 179993 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ebenyi Kingsley ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Enugu Fuunaange/Isi-Uzo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 1964, o jeyaa ko e diiwaan Enugu. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Tuugnorgal 8o3ichouhqiboqh1m7mqtulzoolff3l 179994 179993 2026-07-28T13:15:03Z Ilya Discuss 10103 179994 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ebenyi Kingsley''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Enugu Fuunaange/Isi-Uzo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 1964, o jeyaa ko e diiwaan Enugu. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). == Tuugnorgal == ckwr4ij5b2jlasrihictux777795qgi 179995 179994 2026-07-28T13:15:46Z Ilya Discuss 10103 179995 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ebenyi Kingsley''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Enugu Fuunaange/Isi-Uzo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 1964, o jeyaa ko e diiwaan Enugu. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/kingsley-ebenyi|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Kingsley Ebenyi biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16765/hon-kingsley-ebenyi|access-date=2025-01-08|website=www.manpower.com.ng}}</ref> == Tuugnorgal == lqzo3imxtxclxoajr3rkjmnoktcvk3x Ado Sani Kiri 0 43300 179996 2026-07-28T13:17:06Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ado Sani Kiri woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi 9, o wakiiliijo lesdi Ringim/Taura nder jiha kan Jigawa. Tuugnorgal" 179996 wikitext text/x-wiki Ado Sani Kiri woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi 9, o wakiiliijo lesdi Ringim/Taura nder jiha kan Jigawa. Tuugnorgal d847ihraqgxkc3h0nuh627dn5y9vjgx 179997 179996 2026-07-28T13:17:33Z Ilya Discuss 10103 179997 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ado Sani Kiri woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi 9, o wakiiliijo lesdi Ringim/Taura nder jiha kan Jigawa. Tuugnorgal ppbyvib5p40qu3asr1ymgbf3nsj09hv 179998 179997 2026-07-28T13:18:36Z Ilya Discuss 10103 179998 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ado Sani Kiri''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi 9, o wakiiliijo lesdi Ringim/Taura nder jiha kan Jigawa. == Tuugnorgal == 25vysslbhrfygimrr9l35zvwf277ccj 179999 179998 2026-07-28T13:19:25Z Ilya Discuss 10103 179999 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ado Sani Kiri''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi 9, o wakiiliijo lesdi Ringim/Taura nder jiha kan Jigawa.<ref>{{Cite news|last=Sobowale|first=Rasheed|date=2021-07-09|title=List of House of Reps members and their political parties|url=https://www.vanguardngr.com/2021/07/list-of-house-of-reps-members-and-their-political-parties/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-07|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/sani-ado-kiri/|access-date=2025-01-07|website=Stears Elections}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/ado-sani-kiri|access-date=2025-01-07|website=Citizen Science Nigeria|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oil & Gas: House to Probe JV Operations, Contracts Sharing|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/07/22/oil-gas-house-to-probe-jv-operations-contracts-sharing/?amp|access-date=2025-01-07|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Tuugnorgal == 3ryqkm1mu1grs3kcqr2qw41mz0e286z Farouk Lawan 0 43301 180006 2026-07-28T13:36:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Farouk Muhammad Lawan (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma..." 180006 wikitext text/x-wiki Farouk Muhammad Lawan (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. Golle politik Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. au3y0uxt302nwstgdctz8fe9h5f4696 180007 180006 2026-07-28T13:38:03Z Ilya Discuss 10103 180007 wikitext text/x-wiki Farouk Muhammad Lawan (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. Golle politik Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. ddh1itqiannlztmuflpkcm33ij5alcn 180008 180007 2026-07-28T13:43:33Z Ilya Discuss 10103 180008 wikitext text/x-wiki Farouk Muhammad Lawan (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. Golle politik Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. Tuugnorgal 6q4ur6euh5kcgqa69oivst9hoxe0o10 180009 180008 2026-07-28T13:43:55Z Ilya Discuss 10103 180009 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Farouk Muhammad Lawan (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. Golle politik Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. Tuugnorgal fw5ehda216gfvy2h4zcpcgwpqhzha52 180010 180009 2026-07-28T14:00:34Z Ilya Discuss 10103 180010 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. Golle politik Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. Tuugnorgal rdx4wro8em22tqtnj3zrhbgdbp8bg0a 180011 180010 2026-07-28T14:03:44Z Ilya Discuss 10103 180011 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano. Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Tuugnorgal == e3valybc57mktl6bmr6yktwkor4ph4d 180012 180011 2026-07-28T14:05:09Z Ilya Discuss 10103 180012 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke Naajeeriya, kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano..<ref>{{Cite web|url=https://seputarnusantara.com/?p=3201|title=Profil Prof. DR. Farouk Muhammad (Anggota DPD / MPR RI Provinsi NTB ) « Seputar Nusantara Dot Com|date=3 August 2010}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://nasional.kompas.com/read/2021/02/18/13270811/profil-farouk-muhammad-eks-kapolda-ntb-dan-wakil-ketua-dpd-yang-baru-tutup|title=Profil Farouk Muhammad, Eks Kapolda NTB dan Wakil Ketua DPD yang Baru Tutup Usia|first=Kompas Cyber|last=Media|date=18 February 2021|website=KOMPAS.com}}</ref> Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono Goodluck Jonathan itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Tuugnorgal == 2t1fxdm4vdlbbkrneq67ogurc4jt3s6 Eddie Mbadiwe 0 43302 180015 2026-07-28T14:12:01Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najer..." 180015 wikitext text/x-wiki Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Owerri, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o heɓi dipoloma makko e hitaande 1966. O heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde East Anglia, to leydi Angalteer, e hitaande 1975. Kugal Mbadiwe golliima e biyokimiya e jannginoowo. O golliima to ICI Nigeria Limited, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ɗo o gollotoo ko e janngirde e janngirde mawnde. O golliima kadi e konsul e njulaagu. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo hakkunde hitaande 1979 e 1983. Baawo man o wakiili lesdi Ideato North/South Federal Constituency lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo diga hitaande 2011 haa 2015 les lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Tuugnorgal g28y0c4p04vonuryf4j92yr6id6viyl 180016 180015 2026-07-28T14:12:24Z Ilya Discuss 10103 180016 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Owerri, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o heɓi dipoloma makko e hitaande 1966. O heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde East Anglia, to leydi Angalteer, e hitaande 1975. Kugal Mbadiwe golliima e biyokimiya e jannginoowo. O golliima to ICI Nigeria Limited, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ɗo o gollotoo ko e janngirde e janngirde mawnde. O golliima kadi e konsul e njulaagu. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo hakkunde hitaande 1979 e 1983. Baawo man o wakiili lesdi Ideato North/South Federal Constituency lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo diga hitaande 2011 haa 2015 les lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Tuugnorgal at14npkfado4g76wp3opcqn8tn90ue2 180017 180016 2026-07-28T14:14:04Z Ilya Discuss 10103 180017 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe''' (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Owerri, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o heɓi dipoloma makko e hitaande 1966. O heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde East Anglia, to leydi Angalteer, e hitaande 1975. Kugal Mbadiwe golliima e biyokimiya e jannginoowo. O golliima to ICI Nigeria Limited, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ɗo o gollotoo ko e janngirde e janngirde mawnde. O golliima kadi e konsul e njulaagu. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo hakkunde hitaande 1979 e 1983. Baawo man o wakiili lesdi Ideato North/South Federal Constituency lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo diga hitaande 2011 haa 2015 les lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == h3arp1pji8mc76vmp3v18dfvfy366b1 180018 180017 2026-07-28T14:14:48Z Ilya Discuss 10103 180018 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe''' (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975)..<ref name=":1">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=HON.%20EDDIE%20MBADIWE%20IFIEANYI%20CHUKWU|title=Hon. Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe|publisher=The House of Representatives - Federal Republic of Nigeria|access-date=15 January 2014}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Owerri, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o heɓi dipoloma makko e hitaande 1966. O heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde East Anglia, to leydi Angalteer, e hitaande 1975. Kugal Mbadiwe golliima e biyokimiya e jannginoowo. O golliima to ICI Nigeria Limited, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ɗo o gollotoo ko e janngirde e janngirde mawnde. O golliima kadi e konsul e njulaagu. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo hakkunde hitaande 1979 e 1983. Baawo man o wakiili lesdi Ideato North/South Federal Constituency lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo diga hitaande 2011 haa 2015 les lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == h3hs42rtah39udquvnux1rwgpztzfyt 180019 180018 2026-07-28T14:16:01Z Ilya Discuss 10103 180019 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe''' (jibinaama 6 lewru feebariyee 1942) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati tergal lanyol yimɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Ideato woyla/fumbinaajo lesdi Imo. O janngi ko e duɗal hakkundeewal laamu to Owerri, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (BSc, 1966) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer fuɗnaange (PhD, 1975)..<ref name=":1">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=HON.%20EDDIE%20MBADIWE%20IFIEANYI%20CHUKWU|title=Hon. Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe|publisher=The House of Representatives - Federal Republic of Nigeria|access-date=15 January 2014}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ifeanyichukwu Eddie Mbadiwe jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1942 to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Owerri, caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o heɓi dipoloma makko e hitaande 1966. O heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde East Anglia, to leydi Angalteer, e hitaande 1975. <ref name=":0">{{cite web|title=Dr. Eddie Ifeanyichukwu Mbadiwe|url=https://blerf.org/index.php/biography/mbadiwe-dr-eddie-ifeanyichukwu/|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=20 July 2026}}</ref> Kugal Mbadiwe golliima e biyokimiya e jannginoowo. O golliima to ICI Nigeria Limited, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ɗo o gollotoo ko e janngirde e janngirde mawnde. O golliima kadi e konsul e njulaagu. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo hakkunde hitaande 1979 e 1983. Baawo man o wakiili lesdi Ideato North/South Federal Constituency lesdi Imo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo diga hitaande 2011 haa 2015 les lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == qdg6l7ubllbpid6ano2m0lz47ai7xdj Durosimi Meseko 0 43303 180020 2026-07-28T14:17:34Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Durosinmi Meseko ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Kogi, o jibinaama nder lewru Mee 1966. O wakiiliijo lesdi Kabba/Bunu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007. Tuugnorgal" 180020 wikitext text/x-wiki Durosinmi Meseko ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Kogi, o jibinaama nder lewru Mee 1966. O wakiiliijo lesdi Kabba/Bunu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007. Tuugnorgal 9x3twppvrjhgu5e4d4jrdee3vuazpwd 180021 180020 2026-07-28T14:18:06Z Ilya Discuss 10103 180021 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Durosinmi Meseko ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Kogi, o jibinaama nder lewru Mee 1966. O wakiiliijo lesdi Kabba/Bunu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007. Tuugnorgal eq8cg7bmsfbbh0bd36i2pho2fptodg3 180022 180021 2026-07-28T14:18:57Z Ilya Discuss 10103 180022 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Durosinmi Meseko''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Kogi, o jibinaama nder lewru Mee 1966. O wakiiliijo lesdi Kabba/Bunu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007. == Tuugnorgal == fr4m0wjdg3xkf3squlsny8xh2z8g0ot 180023 180022 2026-07-28T14:19:47Z Ilya Discuss 10103 180023 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Durosinmi Meseko''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo lesdi Kogi, o jibinaama nder lewru Mee 1966. O wakiiliijo lesdi Kabba/Bunu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, o laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya (PDP) diga hitaande 2003 haa hitaande 2007.<ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|website=nassnig.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=2007-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Durosimi Meseko|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/meseko.htm|access-date=2025-01-08|website=nassnig.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133924/http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/meseko.htm|archive-date=2007-10-20}}</ref> == Tuugnorgal == bqdcegmttqyv2yt539a27n1hr25h7ri Ibrahim Bello Mohammad 0 43304 180024 2026-07-28T14:22:10Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ibraahiima Bello Mohammed lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10. Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. Nguurndam neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko wo..." 180024 wikitext text/x-wiki Ibraahiima Bello Mohammed lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10. Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. Nguurndam neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP). Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. Golle politik Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. Tuugnorgal lqnbjt7czdz546vfgworcbdsi7vezwm 180025 180024 2026-07-28T14:22:36Z Ilya Discuss 10103 180025 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ibraahiima Bello Mohammed lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10. Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. Nguurndam neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP). Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. Golle politik Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. Tuugnorgal niuk57ojbfs1nhc7fm7sxwz1llr4p1i 180026 180025 2026-07-28T14:24:38Z Ilya Discuss 10103 180026 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ibraahiima Bello Mohammed lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10. Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. == Nguurndam == neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP). Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. == Golle politik == Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. == Tuugnorgal == 1xvbnb8set7vozk8qkpkpbnobhohnu7 180027 180026 2026-07-28T14:24:57Z Ilya Discuss 10103 180027 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ibraahiima Bello Mohammed''' lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10. Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. == Nguurndam == neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP). Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. == Golle politik == Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. == Tuugnorgal == fntcg099w24lix313z3jm1e09d4aa5j 180028 180027 2026-07-28T14:26:38Z Ilya Discuss 10103 180028 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ibraahiima Bello Mohammed''' lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10.,<ref name=":2">{{Cite news|date=2023-03-01|title=27yr-Old Ibrahim Wins Reps Seat In Kebbi|url=https://independent.ng/27yr-old-ibrahim-wins-reps-seat-in-kebbi/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-05|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref name=":3" /><ref name=":1">{{Cite news|last=YAKUB|first=ABDULRASHEED|date=2023-03-07|title=INEC releases full list of elected lawmakers for Nigeria's 10th Assembly|url=https://gazettengr.com/inec-releases-full-list-of-elected-lawmakers-for-nigerias-10th-assembly/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-01-05|newspaper=[[Peoples Gazette]]|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=scraft|date=2023-09-27|title=Ibrahim Bello Mohammed|url=https://statecraftinc.com/ibrahim-bello-mohammed/|access-date=2025-01-05|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Shuaibu|first=Muawiya|date=2023-06-27|title=27-Year-Old Rep: How my brother's death paved way for me|url=https://dailytrust.com/youngest-rep-ever-how-my-brothers-death-paved-way-for-me/|access-date=2025-01-05|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|date=2023-03-01|title=27-year-old Ibrahim Mohammed breaks record, becomes youngest federal lawmaker after winning Reps seat in Kebbi {{!}} Intel Region|url=https://www.intelregion.com/news/27-year-old-ibrahim-mohammed-breaks-record-becomes-youngest-federal-lawmaker-after-winning-reps-seat-in-kebbi/|access-date=2025-01-05|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|date=2023-03-06|title=Meet Ibrahim Bello Mohammad, Nigeria's youngest elected lawmaker|url=https://newswirengr.com/2023/03/06/meet-ibrahim-bello-mohammad-nigerias-youngest-elected-lawmaker/|access-date=2025-01-05|website=NewsWireNGR|language=en-US}}</ref><ref name=":2" /><ref>{{Cite web|date=2023-02-27|title=True, newly elected lawmaker Ibrahim Bello Muhammad, youngest in Nigeria's history - Dubawa|url=https://dubawa.org/true-newly-elected-lawmaker-ibrahim-bello-muhammad-youngest-in-nigerias-history/|access-date=2025-01-05|website=dubawa.org|language=en-GB}}</ref> Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. == Nguurndam == neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP). Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. == Golle politik == Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. == Tuugnorgal == rlbodjav3ak2zf4psmgvmtxnkiytmb9 180029 180028 2026-07-28T14:27:31Z Ilya Discuss 10103 180029 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ibraahiima Bello Mohammed''' lollirɗo IBM, (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1996). O woni siyaasaaku lesdi Naajeeriya, o ɗon huuwa bana tergal wakiiliijo lesdi Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza nder suudu joonde diidaaɗi lesdi 10.,<ref name=":2">{{Cite news|date=2023-03-01|title=27yr-Old Ibrahim Wins Reps Seat In Kebbi|url=https://independent.ng/27yr-old-ibrahim-wins-reps-seat-in-kebbi/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-05|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref name=":3" /><ref name=":1">{{Cite news|last=YAKUB|first=ABDULRASHEED|date=2023-03-07|title=INEC releases full list of elected lawmakers for Nigeria's 10th Assembly|url=https://gazettengr.com/inec-releases-full-list-of-elected-lawmakers-for-nigerias-10th-assembly/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-01-05|newspaper=[[Peoples Gazette]]|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=scraft|date=2023-09-27|title=Ibrahim Bello Mohammed|url=https://statecraftinc.com/ibrahim-bello-mohammed/|access-date=2025-01-05|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=Shuaibu|first=Muawiya|date=2023-06-27|title=27-Year-Old Rep: How my brother's death paved way for me|url=https://dailytrust.com/youngest-rep-ever-how-my-brothers-death-paved-way-for-me/|access-date=2025-01-05|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|date=2023-03-01|title=27-year-old Ibrahim Mohammed breaks record, becomes youngest federal lawmaker after winning Reps seat in Kebbi {{!}} Intel Region|url=https://www.intelregion.com/news/27-year-old-ibrahim-mohammed-breaks-record-becomes-youngest-federal-lawmaker-after-winning-reps-seat-in-kebbi/|access-date=2025-01-05|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=|date=2023-03-06|title=Meet Ibrahim Bello Mohammad, Nigeria's youngest elected lawmaker|url=https://newswirengr.com/2023/03/06/meet-ibrahim-bello-mohammad-nigerias-youngest-elected-lawmaker/|access-date=2025-01-05|website=NewsWireNGR|language=en-US}}</ref><ref name=":2" /><ref>{{Cite web|date=2023-02-27|title=True, newly elected lawmaker Ibrahim Bello Muhammad, youngest in Nigeria's history - Dubawa|url=https://dubawa.org/true-newly-elected-lawmaker-ibrahim-bello-muhammad-youngest-in-nigerias-history/|access-date=2025-01-05|website=dubawa.org|language=en-GB}}</ref> Ko kanko woni hannde tergal ɓurngal famɗude e ndeeɗoo dental. Baɗte e nguurndam puɗɗaɗam Ibraahiima jibinaa ko ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1996. O jeyaa ko e diiwaan Kebbi. == Nguurndam == neɗɗo Mohammad ummorii ko e galle gonɗo e politik, ko kanko woni ɓiɗɗo ko Haliru Mohammed Bello, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda leƴƴi Demokaraasi, (PDP)..<ref name=":12" /><ref>{{Cite news|last=miftaudeenraji@vanguardngr.com|date=2023-03-01|title=27-year-old son of ex-PDP chair Haliru wins reps seat in Kebbi|url=https://www.vanguardngr.com/2023/03/27-year-old-son-of-ex-pdp-chair-haliru-wins-reps-seat-in-kebbi/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-05|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=David|date=2023-03-01|title=Kebbi poll: 27-year-old Ibrahim Mohammed wins Birnin-Kebbi, Kalgo, Bunza federal constituency|url=https://thesun.ng/kebbi-poll-27-year-old-ibrahim-mohammed-wins-birnin-kebbi-kalgo-bunza-federal-constituency/?amp|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-05|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref> Jaangirde Bello janngi to duɗal hakkundeewal Regent to Abuja. == Golle politik == Ibraahiima naati e politik, caggal nde mawniiko gorko biyeteeɗo Abba Bello Muhammad sankii ñalnde 3 lewru bowte hitaande 2023, ɗum waɗi ko balɗe seeɗa ko adii wooteeji gardagol leydi 2023. Ko o tergal lomtotooɗo diiwaan Birnin-Kebbi/Kalgo/Bunza e nder suudu sarɗiiji leydi ndii 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe. == Tuugnorgal == g5nol53dlatjt4lcb7j751nb41j5zzt Usman Adamu Mohammed 0 43305 180030 2026-07-28T14:30:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Usman Adamu Mohammed ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. Kugal" 180030 wikitext text/x-wiki Usman Adamu Mohammed ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. Kugal atjw0acj4sqbe2rq0trxusvks4dz0hb 180031 180030 2026-07-28T14:31:15Z Ilya Discuss 10103 180031 wikitext text/x-wiki Usman Adamu Mohammed ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. Kugal Usman Adamu Mohammed woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi o waɗii manndaa ɗiɗaɓo tuggi 2011 haa 2015. Usmaan Aadamu Mohammadu adii ɗum ko Aadamu Abdu Pannda e hitaande 2003 e lomtii ɗum ko Abdullahi Mahmud Gaya e hitaande 2015, caggal nde o timmini laamu makko e les njiimaandi lannda demokaraasi yimɓe (PDP). Tuugnorgal clvy8wkldcka359ipegnv0a226x5ti5 180032 180031 2026-07-28T14:31:36Z Ilya Discuss 10103 180032 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Usman Adamu Mohammed ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. Kugal Usman Adamu Mohammed woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi o waɗii manndaa ɗiɗaɓo tuggi 2011 haa 2015. Usmaan Aadamu Mohammadu adii ɗum ko Aadamu Abdu Pannda e hitaande 2003 e lomtii ɗum ko Abdullahi Mahmud Gaya e hitaande 2015, caggal nde o timmini laamu makko e les njiimaandi lannda demokaraasi yimɓe (PDP). Tuugnorgal 9y62m54d4qmt2l48yzzotj6cqz5v7rh 180033 180032 2026-07-28T14:33:12Z Ilya Discuss 10103 180033 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Usman Adamu Mohammed''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. == Kugal == Usman Adamu Mohammed woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi o waɗii manndaa ɗiɗaɓo tuggi 2011 haa 2015. Usmaan Aadamu Mohammadu adii ɗum ko Aadamu Abdu Pannda e hitaande 2003 e lomtii ɗum ko Abdullahi Mahmud Gaya e hitaande 2015, caggal nde o timmini laamu makko e les njiimaandi lannda demokaraasi yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == 3keh8rwv16v2601u9cl3mlrjkzhnear 180034 180033 2026-07-28T14:34:15Z Ilya Discuss 10103 180034 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Usman Adamu Mohammed''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya duuɓi ɗiɗi. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi tuggi 2011 haa 2015, e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). .<ref name=":0">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/usman-adamu-mohammed|access-date=2025-01-01|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/lists/representatives/Kano/lga/Gaya|access-date=2025-01-01|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/usman-mohammed-adamu/|access-date=2025-01-01|website=www.stears.co}}{{Dead link|date=January 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref> == Nguurndam == gadano Usmaan Adamu Mohammadu jibinaa ko to diiwaan Kano. == Kugal == Usman Adamu Mohammed woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Kano Ajingi/Albasu/Gaya tuggi 2003 haa 2007, kadi o waɗii manndaa ɗiɗaɓo tuggi 2011 haa 2015. Usmaan Aadamu Mohammadu adii ɗum ko Aadamu Abdu Pannda e hitaande 2003 e lomtii ɗum ko Abdullahi Mahmud Gaya e hitaande 2015, caggal nde o timmini laamu makko e les njiimaandi lannda demokaraasi yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == qrrc0mrelw1ih68uz1wj5g54xve852h Joan Onyemaechi Mrakpor 0 43306 180035 2026-07-28T14:36:07Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Joan Onyemaechi Mrakpor (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma. O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015. Jaangirde Onyemaechi fuɗɗi..." 180035 wikitext text/x-wiki Joan Onyemaechi Mrakpor (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma. O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015. Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. Golle politik O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 Tuugnorgal eikywmqb7w6iuma6yuhm10klag9zymo 180036 180035 2026-07-28T14:36:33Z Ilya Discuss 10103 180036 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Joan Onyemaechi Mrakpor (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma. O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015. Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. Golle politik O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 Tuugnorgal mhvz92nyq73zgor8chzivih8h5sija8 180037 180036 2026-07-28T14:38:58Z Ilya Discuss 10103 180037 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joan Onyemaechi Mrakpor''' (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma. O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015. Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. == Golle politik == O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 == Tuugnorgal == 5xe7j1h1bmhh3ey0ejkd8cs8a4ms96l 180038 180037 2026-07-28T14:40:39Z Ilya Discuss 10103 180038 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joan Onyemaechi Mrakpor''' (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma.<ref name="fifth ass">{{cite web|title=Fifth Assembly (June 2011-2015) Motions & Bills|url=http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|access-date=20 July 2016|website=Deltastateassembly.gov.ng|archive-date=23 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723062321/http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|url-status=dead}}</ref><ref name="Polo">{{cite web|title=Biography of Joan Onyemaechi Mrakpor|url=http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817062450/http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|url-status=usurped|archive-date=August 17, 2016|access-date=20 July 2016|website=Nigerian Biography|date=19 December 2015}}</ref> O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015. Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. == Golle politik == O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 == Tuugnorgal == psp1r3zi38t7rhhs0ds6z2ub9qtsbws 180039 180038 2026-07-28T14:41:48Z Ilya Discuss 10103 180039 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joan Onyemaechi Mrakpor''' (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma.<ref name="fifth ass">{{cite web|title=Fifth Assembly (June 2011-2015) Motions & Bills|url=http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|access-date=20 July 2016|website=Deltastateassembly.gov.ng|archive-date=23 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723062321/http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|url-status=dead}}</ref><ref name="Polo">{{cite web|title=Biography of Joan Onyemaechi Mrakpor|url=http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817062450/http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|url-status=usurped|archive-date=August 17, 2016|access-date=20 July 2016|website=Nigerian Biography|date=19 December 2015}}</ref> O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015..<ref name="nass">{{cite news|title=Monarchs flay attacks on Hon. Mrakpor|url=http://www.vanguardngr.com/2015/03/monarchs-flay-attacks-on-hon-mrakpor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=20 July 2016|date=23 March 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. == Golle politik == O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 == Tuugnorgal == 5u41egwrozkdqcnwgsmndh2rn3198t0 180040 180039 2026-07-28T14:43:31Z Ilya Discuss 10103 180040 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joan Onyemaechi Mrakpor''' (jibinaa ko hitaande 1966) ko linjiila Kerecee'en leydi Najeriya, kadi ko o siyaasaajo mo ndonu Anioma.<ref name="fifth ass">{{cite web|title=Fifth Assembly (June 2011-2015) Motions & Bills|url=http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|access-date=20 July 2016|website=Deltastateassembly.gov.ng|archive-date=23 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723062321/http://deltastateassembly.gov.ng/fifth-assembly-june-2011-2015-motions-bills/|url-status=dead}}</ref><ref name="Polo">{{cite web|title=Biography of Joan Onyemaechi Mrakpor|url=http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817062450/http://www.nigerianbiography.com/2015/12/biography-of-joan-onyemaechi-mrakpor.html?m=1|url-status=usurped|archive-date=August 17, 2016|access-date=20 July 2016|website=Nigerian Biography|date=19 December 2015}}</ref> O woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, gila 2015 o woniino gardiiɗo Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. Ko adii nde o suɓetee e politik to bannge leydi, Onyemaechi wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Delta ngam Aniocha Sud tuggi 2007 haa 2015..<ref name="nass">{{cite news|title=Monarchs flay attacks on Hon. Mrakpor|url=http://www.vanguardngr.com/2015/03/monarchs-flay-attacks-on-hon-mrakpor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=20 July 2016|date=23 March 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Jaangirde Onyemaechi fuɗɗii jaŋde mum ko e duɗal leslesal Ubulu, o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1976..<ref>{{cite web|last1=Joan|first1=Mrakpor|title=Committee of Women in Parliament|url=http://www.hcwip.org/hon-evang-mrs-joan-onyemaechi-mrakpor.html|website=Hon. Evang. (Mrs.) Joan Onyemaechi Mrakpor|access-date=22 March 2019}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Itoshan to wuro Benin ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (1982). Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi B.A. e ɗemngal Engele e hitaande 1992. O heɓi kadi dipolomaaji (PgD) to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeyaagal leydi Najeriya duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum. Hakkunde 2004 e 2005, Onyemaechi jokki jaŋde mum ɓeydiinde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thames Valley e duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Manchester, kam en fof e nder leydi Angalteer. == Golle politik == O suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Delta e hitaande 2007 ngam lomtaade diiwaan Aniocha Sud. O suɓaama kadi e hitaande 2011, e hitaande 2015 o suɓaama e Asaambele ngenndi, o woni tergal lannda Demokaraasi Yimɓe. O wonii hannde gardiiɗo diiwaan Aniocha Fuɗnaange-Aniocha Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange-Oshimili Fuɗnaange e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == neɗɗo Onyemaechi ina resndi Peter Mrakpor, awokaa, jooni ko jaagorgal leydi Delta, ko komisariyaajo ñaawoore. Ɓe barkiniraa ko ɓiɓɓe 5 == Tuugnorgal == b42kk3ojylyizpkkcvdpzo75vxipu0j Aliyu Musa 0 43307 180041 2026-07-28T16:33:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Aliyu Musa (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Golle politik E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisar..." 180041 wikitext text/x-wiki Aliyu Musa (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Golle politik E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen. Tuugnorgal 6q8yt22l7nghq3ojdkoj8affdydme9y 180042 180041 2026-07-28T16:34:30Z Ilya Discuss 10103 180042 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aliyu Musa (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Golle politik E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen. Tuugnorgal 7a9jx017ui7lkltk3k3uuvvfliosnfn 180043 180042 2026-07-28T16:36:17Z Ilya Discuss 10103 180043 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aliyu Musa''' (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. == Golle politik == E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen. == Tuugnorgal == ecixq3fb81t3ne90bib0gu3tjsgceg2 180044 180043 2026-07-28T16:37:54Z Ilya Discuss 10103 180044 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aliyu Musa''' (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina.<ref name="congress">{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/reps/repsdetails.asp?id=260|title=Aliyu Musa|accessdate=2007-02-03|work=nigeriacongress.org|publisher=Nigerian Congress|archive-url=https://web.archive.org/web/20060725140514/http://www.nigeriacongress.org/reps/repsdetails.asp?id=260|archive-date=2006-07-25|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. == Golle politik == E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen. == Tuugnorgal == ae545nfxwenk0ry0uz0obshkjsk5w09 180045 180044 2026-07-28T16:39:18Z Ilya Discuss 10103 180045 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aliyu Musa''' (jibinaa ko 1 Duujal 1957) ko dawruyanke Najeriya. O wonii tergal suudu sarɗiiji gila hitaande 1999 omo lomtoo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina.<ref name="congress">{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/reps/repsdetails.asp?id=260|title=Aliyu Musa|accessdate=2007-02-03|work=nigeriacongress.org|publisher=Nigerian Congress|archive-url=https://web.archive.org/web/20060725140514/http://www.nigeriacongress.org/reps/repsdetails.asp?id=260|archive-date=2006-07-25|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. == Golle politik == E hitaande 1999, Muusa suɓaama wakiliijo diiwaan Mani/Bindawa to diiwaan Katsina. E hitaande 2019, o dañii jooɗorde guwerneer to diiwaan Sokoto e les njiimaandi APC, o woni ɗiɗaɓo e suɓngooji ɗi. Musa kadi tabitinaama e Senaa wonde hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen..<ref name="congress2" /> == Tuugnorgal == mg4w84qox5hc8a5996x4vqfdu1dh5gq Nicholas Mutu 0 43308 180046 2026-07-28T16:42:33Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nikolas Mutu Ebomo ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee..." 180046 wikitext text/x-wiki Nikolas Mutu Ebomo ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal Nguurndam gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi. Tuugnorgal 4xambknp1pew9m5sott8dn5mxpi3yc8 180047 180046 2026-07-28T16:43:13Z Ilya Discuss 10103 180047 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nikolas Mutu Ebomo ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal Nguurndam gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi. Tuugnorgal k6afxdugypfo8d6htq57wf7hmw8ni78 180048 180047 2026-07-28T16:45:30Z Ilya Discuss 10103 180048 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nikolas Mutu Ebomo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal == Nguurndam == gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi. == Tuugnorgal == d4tw0szc9hrg3p40tp1stsd12f7i1k9 180049 180048 2026-07-28T16:46:46Z Ilya Discuss 10103 180049 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nikolas Mutu Ebomo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal<ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Mutu-Nicholas-Ebomo-1766|access-date=2024-12-28|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://www.nass.gov.ng/mps/single/334|access-date=2024-12-28|website=www.nass.gov.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi. == Tuugnorgal == pc4eq70irte2r8m3lnnq12w10wdbz4t 180050 180049 2026-07-28T16:47:41Z Ilya Discuss 10103 180050 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nikolas Mutu Ebomo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal<ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Mutu-Nicholas-Ebomo-1766|access-date=2024-12-28|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://www.nass.gov.ng/mps/single/334|access-date=2024-12-28|website=www.nass.gov.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi.<ref name=":12" /><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=85|access-date=2024-12-28|website=www.constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == o9j6qipb9x0gssq5trk67hc1yiw31p8 Usman Mani Nasarawa 0 43309 180063 2026-07-28T17:11:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Usman Mani Nasarawa ko siyaasyanke mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Katsina. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kankia/Ingawa/Kusada e nder Asaambele ngenndi. O suɓaama e suudu sarɗiiji, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o woniino tuggi 2003 haa 2007. Tuugnorgal" 180063 wikitext text/x-wiki Usman Mani Nasarawa ko siyaasyanke mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Katsina. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kankia/Ingawa/Kusada e nder Asaambele ngenndi. O suɓaama e suudu sarɗiiji, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o woniino tuggi 2003 haa 2007. Tuugnorgal neaduglj6ttncckcm3d1nm9i0jrprci 180064 180063 2026-07-28T17:11:50Z Ilya Discuss 10103 180064 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Usman Mani Nasarawa ko siyaasyanke mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Katsina. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kankia/Ingawa/Kusada e nder Asaambele ngenndi. O suɓaama e suudu sarɗiiji, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o woniino tuggi 2003 haa 2007. Tuugnorgal l5m13sfo2syuxiuk17diqj3vwunpgep 180065 180064 2026-07-28T17:12:44Z Ilya Discuss 10103 180065 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Usman Mani Nasarawa''' ko siyaasyanke mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Katsina. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kankia/Ingawa/Kusada e nder Asaambele ngenndi. O suɓaama e suudu sarɗiiji, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o woniino tuggi 2003 haa 2007. == Tuugnorgal == lh2vwvq4qjhma99ywye7u7nun9sa3pt 180066 180065 2026-07-28T17:13:52Z Ilya Discuss 10103 180066 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Usman Mani Nasarawa''' ko siyaasyanke mo lesdi Naajeeriya mo lesdi Katsina. O woniino gardiiɗo diiwaan fedde Kankia/Ingawa/Kusada e nder Asaambele ngenndi. O suɓaama e suudu sarɗiiji, o woni tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o woniino tuggi 2003 haa 2007. == Tuugnorgal.<ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Usman Nasarawa|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/nasarawa.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133806/http://nassnig.org/House/Personaldata/Katsina/nasarawa.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/usman-mani-nasarawa|access-date=2025-01-08|website=Citizen Science Nigeria|language=en}}</ref> == 1uirb9fxyj8nefgthoj9q5dq43hepii Aguma Nnamdirim 0 43310 180068 2026-07-28T17:16:26Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999. O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴ..." 180068 wikitext text/x-wiki Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999. O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers. Golle politik Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. Golle sariyaaji E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. Tuugnorgal phwrppjjxv8u47jh4dt8kici2gvi9xj 180069 180068 2026-07-28T17:16:51Z Ilya Discuss 10103 180069 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999. O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers. Golle politik Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. Golle sariyaaji E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. Tuugnorgal k2v2ig5kxn2hpyy3y3sbdtsj24rlnrd 180070 180069 2026-07-28T17:18:29Z Ilya Discuss 10103 180070 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999. O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers. Golle politik Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. Golle sariyaaji E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. Tuugnorgal okfffh8mdvd4da5ey1b2vmn62d36x41 180071 180070 2026-07-28T17:18:53Z Ilya Discuss 10103 180071 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aguma Nnamdirim''' ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999. O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers. == Golle politik == Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. == Golle sariyaaji == E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. == Tuugnorgal == 1c6srhzfw2qssdvl60jcmnh2xia8v38 180072 180071 2026-07-28T17:19:41Z Ilya Discuss 10103 180072 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aguma Nnamdirim''' ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|date=2010-12-27|title=Aguma : Quality Representation In NASS|url=https://www.thetidenewsonline.com/2010/12/27/aguma-quality-representation-in-nass/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2024-12-14|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers. == Golle politik == Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. == Golle sariyaaji == E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. == Tuugnorgal == 0tmezx1c3ldrofclzdbw94chyhm2msl 180073 180072 2026-07-28T17:20:21Z Ilya Discuss 10103 180073 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aguma Nnamdirim''' ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|date=2010-12-27|title=Aguma : Quality Representation In NASS|url=https://www.thetidenewsonline.com/2010/12/27/aguma-quality-representation-in-nass/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2024-12-14|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers.<ref>{{Cite web|title=THISDAYLIVE – Truth and Reason|url=https://www.thisdaylive.com/|access-date=2026-07-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=:::…The Tide News Online:::… - A Commitment to the Truth|url=https://www.thetidenewsonline.com/|access-date=2026-07-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Vanguard News|url=https://www.vanguardngr.com/|access-date=2026-07-24|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili. E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. == Golle sariyaaji == E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. == Tuugnorgal == 2ajvggpkwwk4qkey1crwbje2wauocag 180074 180073 2026-07-28T17:21:02Z Ilya Discuss 10103 180074 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aguma Nnamdirim''' ko siyaasyanke Najeriya, depiteejo lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. O golliima e golle politik keewɗe e nder diiwaan Rivers, ina jeyaa heen Komisinaajo dingiral e nder laamu Peter Odili e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|date=2010-12-27|title=Aguma : Quality Representation In NASS|url=https://www.thetidenewsonline.com/2010/12/27/aguma-quality-representation-in-nass/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2024-12-14|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> O heɓiino suɓaade Assemblée Nationale 5ɓo e nder diiwaan Rivers e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o lomtii diiwaan Port Harcourt 1 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde jawdi gaas e nder diiwaan Rivers.<ref>{{Cite web|title=THISDAYLIVE – Truth and Reason|url=https://www.thisdaylive.com/|access-date=2026-07-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=:::…The Tide News Online:::… - A Commitment to the Truth|url=https://www.thetidenewsonline.com/|access-date=2026-07-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Vanguard News|url=https://www.vanguardngr.com/|access-date=2026-07-24|website=Vanguard News|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Aguma Nnamdirim ko siyaasyanke Najeriya, mo lesdi Rivers. O fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu nder laamu lesdi Rivers, haa o laati Komisinaajo fijirde nder hitaande 1999 wakkati laamu guwerneer Peter Odili.<ref>{{Cite web|title=National Assembly of Nigeria {{!}} People's Parliament|url=https://nass.gov.ng/|access-date=2026-07-24|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=:::…The Tide News Online:::… - A Commitment to the Truth|url=https://www.thetidenewsonline.com/|access-date=2026-07-24|language=en-US}}</ref> E hitaande 2003, Nnamdirim suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam o wakiltoo diiwal lesdi Port Harcourt I les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP). E nder laamu makko e nder suudu sarɗiiji, o woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu gaas. == Golle sariyaaji == E nder laamu maako nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Aguma Nnamdirim woni hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo kawtal hooreejo lesdi Naajeeriya dow ko laarani jawdi gaas. == Tuugnorgal == ln0c1j7fl8lsy0tghcfy0lkrili0syi Ben Nwankwo 0 43311 180080 2026-07-28T17:29:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ben Nnebedum Nwankwo (jibinaa ko 27 lewru Seeɗto hitaande 1965) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya laabi tati. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ben jibinaa ko ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1965 to Akpujiogu, to diiwaan Orumba, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Akpu, Orumba Sud tuggi 1972 haa 1977. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Michael, Nimo e hita..." 180080 wikitext text/x-wiki Ben Nnebedum Nwankwo (jibinaa ko 27 lewru Seeɗto hitaande 1965) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya laabi tati. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ben jibinaa ko ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1965 to Akpujiogu, to diiwaan Orumba, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Akpu, Orumba Sud tuggi 1972 haa 1977. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Michael, Nimo e hitaande 1977, o heɓi SSCE makko e hitaande 1982. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Oko ɗo o heɓi jaŋde makko OND e HND e hitaande 1988. Ben heɓi diploma maako haa jaami'aare lesdi Naajeeriya, Nsukka nder hitaande 2004, master maako e doktora maako nder hukuumaaji lesdi e janngirde laamu lesdi haa jaami'aare woore nder hitaande 2018. Kugal Ben wonnoo ko jaaynoowo politik to jaaynde wiyeteende The Guardian. Caggal ɗuum o golliima e fedde jokkondiral Bentex to Lagos. Ben adii wonde PA to guwerneer Chukwuemeka Ezeife mo diiwaan Anambra e hitaande 1991. E nder laamu Mbadinuju, o woniino jaagorgal keeringal gila 1999 haa 2000, caggal mum o wonii Komiseer golle e yah-ngartaa gila 2001 haa 2002. Gila 2002, e Komiseer ngam 2002 haa 2002 koɗki e ƴellitaare wuro. E hitaande 2003, Ben suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Orumba to bannge worgo e to bannge worgo. O jokki e oon posto e wooteeji 2011 e 2019 fof. Tuugnorgal fdvs0qunj28ucvaj2twf1vislxocg9q 180081 180080 2026-07-28T17:30:11Z Ilya Discuss 10103 180081 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ben Nnebedum Nwankwo (jibinaa ko 27 lewru Seeɗto hitaande 1965) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya laabi tati. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ben jibinaa ko ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1965 to Akpujiogu, to diiwaan Orumba, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Akpu, Orumba Sud tuggi 1972 haa 1977. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Michael, Nimo e hitaande 1977, o heɓi SSCE makko e hitaande 1982. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Oko ɗo o heɓi jaŋde makko OND e HND e hitaande 1988. Ben heɓi diploma maako haa jaami'aare lesdi Naajeeriya, Nsukka nder hitaande 2004, master maako e doktora maako nder hukuumaaji lesdi e janngirde laamu lesdi haa jaami'aare woore nder hitaande 2018. Kugal Ben wonnoo ko jaaynoowo politik to jaaynde wiyeteende The Guardian. Caggal ɗuum o golliima e fedde jokkondiral Bentex to Lagos. Ben adii wonde PA to guwerneer Chukwuemeka Ezeife mo diiwaan Anambra e hitaande 1991. E nder laamu Mbadinuju, o woniino jaagorgal keeringal gila 1999 haa 2000, caggal mum o wonii Komiseer golle e yah-ngartaa gila 2001 haa 2002. Gila 2002, e Komiseer ngam 2002 haa 2002 koɗki e ƴellitaare wuro. E hitaande 2003, Ben suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Orumba to bannge worgo e to bannge worgo. O jokki e oon posto e wooteeji 2011 e 2019 fof. Tuugnorgal jg1chevlyotqko5i7fdt99qtdm9yr8h 180082 180081 2026-07-28T17:32:25Z Ilya Discuss 10103 180082 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ben Nnebedum''' Nwankwo (jibinaa ko 27 lewru Seeɗto hitaande 1965) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya laabi tati. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ben jibinaa ko ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1965 to Akpujiogu, to diiwaan Orumba, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Akpu, Orumba Sud tuggi 1972 haa 1977. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Michael, Nimo e hitaande 1977, o heɓi SSCE makko e hitaande 1982. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Oko ɗo o heɓi jaŋde makko OND e HND e hitaande 1988. Ben heɓi diploma maako haa jaami'aare lesdi Naajeeriya, Nsukka nder hitaande 2004, master maako e doktora maako nder hukuumaaji lesdi e janngirde laamu lesdi haa jaami'aare woore nder hitaande 2018. Kugal Ben wonnoo ko jaaynoowo politik to jaaynde wiyeteende The Guardian. Caggal ɗuum o golliima e fedde jokkondiral Bentex to Lagos. Ben adii wonde PA to guwerneer Chukwuemeka Ezeife mo diiwaan Anambra e hitaande 1991. E nder laamu Mbadinuju, o woniino jaagorgal keeringal gila 1999 haa 2000, caggal mum o wonii Komiseer golle e yah-ngartaa gila 2001 haa 2002. Gila 2002, e Komiseer ngam 2002 haa 2002 koɗki e ƴellitaare wuro. E hitaande 2003, Ben suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Orumba to bannge worgo e to bannge worgo. O jokki e oon posto e wooteeji 2011 e 2019 fof. == Tuugnorgal == syitf8anpsiv6dvy9zdsg69rw8xly0v 180083 180082 2026-07-28T17:33:17Z Ilya Discuss 10103 180083 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ben Nnebedum''' Nwankwo (jibinaa ko 27 lewru Seeɗto hitaande 1965) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, o woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya laabi tati. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ben jibinaa ko ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1965 to Akpujiogu, to diiwaan Orumba, to diiwaan Anambra, to leydi Najeriya..<ref name="ngp">{{cite web|title=Hon. Nnebedumchukwu Nwankwo Ben|url=http://kyg.nigeriagovernance.org/personsInOffices/view/1407|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161021181100/http://kyg.nigeriagovernance.org/personsInOffices/view/1407|archive-date=21 October 2016|website=Nigeria Governance Project|accessdate=7 February 2017}}</ref><ref name="odogwu">{{cite news|last1=Odogwu|first1=Odogwu Emeka|title=Oko Poly takes over ICT centre|url=http://thenationonlineng.net/oko-poly-takes-over-ict-centre/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=7 February 2017|date=22 August 2013|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Akpu, Orumba Sud tuggi 1972 haa 1977. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Michael, Nimo e hitaande 1977, o heɓi SSCE makko e hitaande 1982. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Oko ɗo o heɓi jaŋde makko OND e HND e hitaande 1988. Ben heɓi diploma maako haa jaami'aare lesdi Naajeeriya, Nsukka nder hitaande 2004, master maako e doktora maako nder hukuumaaji lesdi e janngirde laamu lesdi haa jaami'aare woore nder hitaande 2018. Kugal Ben wonnoo ko jaaynoowo politik to jaaynde wiyeteende The Guardian. Caggal ɗuum o golliima e fedde jokkondiral Bentex to Lagos. Ben adii wonde PA to guwerneer Chukwuemeka Ezeife mo diiwaan Anambra e hitaande 1991. E nder laamu Mbadinuju, o woniino jaagorgal keeringal gila 1999 haa 2000, caggal mum o wonii Komiseer golle e yah-ngartaa gila 2001 haa 2002. Gila 2002, e Komiseer ngam 2002 haa 2002 koɗki e ƴellitaare wuro. E hitaande 2003, Ben suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Orumba to bannge worgo e to bannge worgo. O jokki e oon posto e wooteeji 2011 e 2019 fof. == Tuugnorgal == l82jl143i9vi487b7obqlqgqzaduk1d Chukwuma Nwazunku 0 43312 180084 2026-07-29T10:40:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Chukwuma Nwazunku ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki. Golle politik E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e..." 180084 wikitext text/x-wiki Chukwuma Nwazunku ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki. Golle politik E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e bannge mawniiko, Doktoor Augustine Nwazunku, kamɓe ɗiɗo fof e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Ebonyi, o fotnoo ko ñaaweede laabi ɗiɗi. E lewru mee 2025, o woppi fedde wiyeteende Kongres (APC). Caahu Akwamini-Eka I mo diiwaan Ebonyi Tuugnorgal hgd0wthuzsornr1idjadh2as5aaq5i4 180085 180084 2026-07-29T10:40:54Z Ilya Discuss 10103 180085 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chukwuma Nwazunku ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki. Golle politik E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e bannge mawniiko, Doktoor Augustine Nwazunku, kamɓe ɗiɗo fof e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Ebonyi, o fotnoo ko ñaaweede laabi ɗiɗi. E lewru mee 2025, o woppi fedde wiyeteende Kongres (APC). Caahu Akwamini-Eka I mo diiwaan Ebonyi Tuugnorgal pqwukcgfi6vi4xblrp7odkj4k9i5nxo 180086 180085 2026-07-29T10:42:23Z Ilya Discuss 10103 180086 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chukwuma Nwazunku''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki. == Golle politik == E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e bannge mawniiko, Doktoor Augustine Nwazunku, kamɓe ɗiɗo fof e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Ebonyi, o fotnoo ko ñaaweede laabi ɗiɗi. E lewru mee 2025, o woppi fedde wiyeteende Kongres (APC). Caahu Akwamini-Eka I mo diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == d8bqsj29q54n1ve762gy6gcyh1z52kq 180087 180086 2026-07-29T10:43:21Z Ilya Discuss 10103 180087 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chukwuma Nwazunku''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki.<ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Chukwuma Nwazunku biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16744/hon-chukwuma-nwazunku|access-date=2024-12-27|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref name=":1" /> == Golle politik == E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e bannge mawniiko, Doktoor Augustine Nwazunku, kamɓe ɗiɗo fof e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Ebonyi, o fotnoo ko ñaaweede laabi ɗiɗi. E lewru mee 2025, o woppi fedde wiyeteende Kongres (APC). Caahu Akwamini-Eka I mo diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 3oewwwmyh723tzh7f39yluce8vwm300 180088 180087 2026-07-29T10:45:01Z Ilya Discuss 10103 180088 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chukwuma Nwazunku''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Chukwuma Nwazunku jibinaa ko e hitaande 1975, o jeyaa ko e diiwaan Ebonyi. O waɗi jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1992 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abakiliki.<ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Chukwuma Nwazunku biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16744/hon-chukwuma-nwazunku|access-date=2024-12-27|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref name=":1" /> == Golle politik == E hitaande 2019, o suɓaama tergal lomtotooɗo diiwaan Ohaukwu/Ebonyi. Ko adii wooteeji guwerneeruuji 2023, Chukwuma suɓiima mbaydi lannda ka e bannge mawniiko, Doktoor Augustine Nwazunku, kamɓe ɗiɗo fof e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Ebonyi, o fotnoo ko ñaaweede laabi ɗiɗi.<ref>{{Cite news|last=Nation|first=The|date=2022-03-29|title=2023: Two brothers, ex-Minister pick Ebonyi Gov forms|url=https://thenationonlineng.net/2023-two-brothers-ex-minister-pick-ebonyi-gov-forms/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-27|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref><ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2014-07-22|title=Ebonyi: Intrigues that enthroned Madam Speaker|url=https://www.vanguardngr.com/2014/07/ebonyi-intrigues-enthroned-madam-speaker/amp/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-27|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref name=":12">{{Cite news|last=Nwankwo|first=Casmir|date=2025-05-30|title=Ebonyi ex-speaker, Nwazunku dumps PDP, defects to APC|url=https://dailypost.ng/2025/05/30/ebonyi-ex-speaker-nwazunku-dumps-pdp-defects-to-apc/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-07|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> E lewru mee 2025, o woppi fedde wiyeteende Kongres (APC). Caahu Akwamini-Eka I mo diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == kuubhzdkculxmj26cnkb8zh1jbe5q6i Victor Nwokolo 0 43313 180089 2026-07-29T10:47:01Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Victor Nwokolo ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. Gol..." 180089 wikitext text/x-wiki Victor Nwokolo ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. Golle politik E hitaande 2011, o suɓaama e les njiimaandi lannda Accord ngam wonde tergal lomto Ika North East/lka Sud Federal. O suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o wonii haa hannde. Tuugnorgal 3kvwvgnobog8nup0qjze7vvshq4v69z 180090 180089 2026-07-29T10:47:39Z Ilya Discuss 10103 180090 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Victor Nwokolo ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. Golle politik E hitaande 2011, o suɓaama e les njiimaandi lannda Accord ngam wonde tergal lomto Ika North East/lka Sud Federal. O suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o wonii haa hannde. Tuugnorgal l2byxrxrhxvhhhog3qe6d11krl9cw86 180091 180090 2026-07-29T10:49:22Z Ilya Discuss 10103 180091 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Victor Nwokolo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. == Golle politik == E hitaande 2011, o suɓaama e les njiimaandi lannda Accord ngam wonde tergal lomto Ika North East/lka Sud Federal. O suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o wonii haa hannde. == Tuugnorgal == 6gmdose0y6s0egab5w8kqux9vh03jzi 180092 180091 2026-07-29T10:50:07Z Ilya Discuss 10103 180092 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Victor Nwokolo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji..<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/312|access-date=2024-12-28|website=nass.gov.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Nwokolo-Victor-Onyemeachi-1788|access-date=2024-12-28|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|title=Lawmakers - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://constrack.ng/lawmaker_details?id=88|access-date=2024-12-28|website=constrack.ng}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. == Golle politik == E hitaande 2011, o suɓaama e les njiimaandi lannda Accord ngam wonde tergal lomto Ika North East/lka Sud Federal. O suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o wonii haa hannde. == Tuugnorgal == brq8smc755ler1f8ye8ehzzukyf3lb1 180093 180092 2026-07-29T10:51:26Z Ilya Discuss 10103 180093 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Victor Nwokolo''' ko siyaasyanke Naajeeriya. Ko o tergal lomtotooɗo Ika North East/lka Sud Federal e nder suudu sarɗiiji..<ref name=":0">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/312|access-date=2024-12-28|website=nass.gov.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Nwokolo-Victor-Onyemeachi-1788|access-date=2024-12-28|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|title=Lawmakers - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://constrack.ng/lawmaker_details?id=88|access-date=2024-12-28|website=constrack.ng}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Victor Nwokolo jibinaa ko ñalnde 19 abriil 1964, ummorii ko to diiwaan Delta. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iko. E hitaande 1982, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde to leydi Benin.<ref name=":12" /><ref name=":22" /><ref>{{Cite web|last=|date=2017-08-20|title=HON.VICTOR NWOKOLO SETS BENCHMARK IN EFFECTIVE REPRESENTATION|url=https://www.ikaweekly.com/politicshon-barr-victor-nwokolo-sets-benchmark/|access-date=2024-12-28|website=Ika Weekly Newspaper|language=en-GB}}</ref> O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, e hitaande 1994, o noddiraa bar. == Golle politik == E hitaande 2011, o suɓaama e les njiimaandi lannda Accord ngam wonde tergal lomto Ika North East/lka Sud Federal. O suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o wonii haa hannde. == Tuugnorgal == mph6duh9jvt6e1x4qwjyl4z762dbvkw Tony Nwulu 0 43314 180094 2026-07-29T10:53:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Tony Chinedu Nwulu gonnooɗo tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » . Nguurndam gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya. O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde di..." 180094 wikitext text/x-wiki Tony Chinedu Nwulu gonnooɗo tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » . Nguurndam gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya. O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial ». Golle politik Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. Tuugnorgal dln1n6902uetgtx62a9cm5gt7ytn1d3 180095 180094 2026-07-29T10:54:00Z Ilya Discuss 10103 180095 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Tony Chinedu Nwulu gonnooɗo tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » . Nguurndam gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya. O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial ». Golle politik Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. Tuugnorgal e4nq6vloy1rihapm1ivqcf0yxoy4qhc 180096 180095 2026-07-29T10:56:23Z Ilya Discuss 10103 180096 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tony Nwulu gonnooɗo''' tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » . == Nguurndam == gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya. O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial ». == Golle politik == Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. == Tuugnorgal == ojlwgepth2ijpaqffjlus0my9xs2q1u 180097 180096 2026-07-29T10:57:49Z Ilya Discuss 10103 180097 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tony Nwulu gonnooɗo''' tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » .<ref name="nwulu1">{{cite web|url=https://nass.gov.ng/mp/profile/955|title=Hon. Tony Chinedu Nwulu|accessdate=January 19, 2019}}</ref><ref>{{cite news|last1=The Nation|first1=Online|title=Support passage of 'Not Too Young To Run' bill – Group|url=http://thenationonlineng.net/support-passage-of-not-too-young-to-run-bill-group/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=18 July 2017|agency=The Nation Online|date=January 5, 2017|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Nguurndam == gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya. O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial ». == Golle politik == Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. == Tuugnorgal == 7cor506oanup8yowxjo8t48gpe04512 180098 180097 2026-07-29T10:58:49Z Ilya Discuss 10103 180098 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tony Nwulu gonnooɗo''' tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » .<ref name="nwulu1">{{cite web|url=https://nass.gov.ng/mp/profile/955|title=Hon. Tony Chinedu Nwulu|accessdate=January 19, 2019}}</ref><ref>{{cite news|last1=The Nation|first1=Online|title=Support passage of 'Not Too Young To Run' bill – Group|url=http://thenationonlineng.net/support-passage-of-not-too-young-to-run-bill-group/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=18 July 2017|agency=The Nation Online|date=January 5, 2017|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Nguurndam == gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya.<ref name=":0">{{cite news|title=Meet the Man – Rt Hon Tony Nwulu Imo Dep. Governorship Candidate of the Labour Party|url=https://www.watchdogng.com/2023/06/meet-the-man-rt-hon-tony-nwulu-imo-dep-governorship-candidate-of-the-labour-party/|work=Watchdog Newspaper|date=8 June 2023|access-date=14 July 2026}}</ref><ref name="van">{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2018/09/tony-nwulu-picks-upp-nomination-form-for-imo-guber/|location=Lagos, Nigeria|title=UPP aspirant picks nomination form for IMO guber|access-date=January 19, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120055627/https://www.vanguardngr.com/2018/09/tony-nwulu-picks-upp-nomination-form-for-imo-guber/|archive-date=January 20, 2019|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial ». == Golle politik == Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. == Tuugnorgal == hl5zwmf6r2nkhrmw4n87s74wtp0fles 180099 180098 2026-07-29T10:59:53Z Ilya Discuss 10103 180099 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tony Nwulu gonnooɗo''' tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan Oshodi-Isolo II. Tergal lannda UPP, caggal nde o yalti e lannda PDP, e les njiimaandi mum o dañii woote gardagol leydi 2015. O wallitorii ƴettugol kuulal « Not Too Young To Run » .<ref name="nwulu1">{{cite web|url=https://nass.gov.ng/mp/profile/955|title=Hon. Tony Chinedu Nwulu|accessdate=January 19, 2019}}</ref><ref>{{cite news|last1=The Nation|first1=Online|title=Support passage of 'Not Too Young To Run' bill – Group|url=http://thenationonlineng.net/support-passage-of-not-too-young-to-run-bill-group/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=18 July 2017|agency=The Nation Online|date=January 5, 2017|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Nguurndam == gadano Nwulu jibinaa ko ñalnde 14 noowammbar 1978 to diiwaan Ezinihitte Mbaise to diiwaan Imo, leydi Najeriya.<ref name=":0">{{cite news|title=Meet the Man – Rt Hon Tony Nwulu Imo Dep. Governorship Candidate of the Labour Party|url=https://www.watchdogng.com/2023/06/meet-the-man-rt-hon-tony-nwulu-imo-dep-governorship-candidate-of-the-labour-party/|work=Watchdog Newspaper|date=8 June 2023|access-date=14 July 2026}}</ref><ref name="van">{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2018/09/tony-nwulu-picks-upp-nomination-form-for-imo-guber/|location=Lagos, Nigeria|title=UPP aspirant picks nomination form for IMO guber|access-date=January 19, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120055627/https://www.vanguardngr.com/2018/09/tony-nwulu-picks-upp-nomination-form-for-imo-guber/|archive-date=January 20, 2019|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O janngi duɗe hakkundeeje to diiwanuuji Abia e Anambra hade makko heɓde dipolomaaji jaŋde toownde e seedanteeje karallaagal. O timmini kadi jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Kennedy, ɗo o heɓi seedantaagal wonde « Agent de changement mondial »..<ref name="van2">{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2018/07/tony-nwulu-dumps-pdp-joins-upp/|location=Lagos, Nigeria|title=Tony Nwulu dumps PDP joins UPP|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120060454/https://www.vanguardngr.com/2018/07/tony-nwulu-dumps-pdp-joins-upp/|access-date=January 20, 2019|archive-date=January 20, 2019|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name=":02" /> == Golle politik == Nwulu suɓaama nder suudu sarɗiiji nder cuɓi lesdi Naajeeriya nder hitaande 2015, o wakiili lesdi Oshodi–Isolo II haa lesdi Lagos. O woniino tergal Asaambele ngenndi 8ɓo tuggi 2015 haa 2019. E lewru suwee 2018, o woppi lannda Demokaraasi Leñol (PDP) o naati lannda Progressive Uni. E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Imo 2023, o suɓaama ngam wonde cukko guwerneer lannda Labour. == Tuugnorgal == esty9k8ua2631ik0s177nn16u09r9uf Zakaria Dauda Nyampa 0 43315 180100 2026-07-29T11:03:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Zakariya Dauda NyampaListenR ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. Golle politik E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda De..." 180100 wikitext text/x-wiki Zakariya Dauda NyampaListenR ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. Golle politik E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o dañii, o waɗi manndaa makko ɗiɗaɓo e depitee. O fooli e woote arandeere APC 2026, o fooli Engr Venjei Bitrus Kambasha. Dina Hon. Zakaria Dauda Nyampa ko neɗɗo mawɗo ganndiraaɗo darnde mum e karallaagal mum e ardaade e mentoring Sukaaɓe. Ko o Kerecee’en e tergal Egliis EYN, nuddinki maako woodi darnde mawnde nder ngeedam maako e kuugal maako. Tuugnorgal thzttal8aioibwkex8gr9dq0x04r6uv 180101 180100 2026-07-29T11:03:50Z Ilya Discuss 10103 180101 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Zakariya Dauda NyampaListenR ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji. Nguurndam gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. Golle politik E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o dañii, o waɗi manndaa makko ɗiɗaɓo e depitee. O fooli e woote arandeere APC 2026, o fooli Engr Venjei Bitrus Kambasha. Dina Hon. Zakaria Dauda Nyampa ko neɗɗo mawɗo ganndiraaɗo darnde mum e karallaagal mum e ardaade e mentoring Sukaaɓe. Ko o Kerecee’en e tergal Egliis EYN, nuddinki maako woodi darnde mawnde nder ngeedam maako e kuugal maako. Tuugnorgal jhtnkaxx8wnd06j9l8rsm2bf38yii52 180102 180101 2026-07-29T11:05:48Z Ilya Discuss 10103 180102 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Zakariya Dauda NyampaListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji. == Nguurndam == gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. == Golle politik == E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o dañii, o waɗi manndaa makko ɗiɗaɓo e depitee. O fooli e woote arandeere APC 2026, o fooli Engr Venjei Bitrus Kambasha. Dina Hon. Zakaria Dauda Nyampa ko neɗɗo mawɗo ganndiraaɗo darnde mum e karallaagal mum e ardaade e mentoring Sukaaɓe. Ko o Kerecee’en e tergal Egliis EYN, nuddinki maako woodi darnde mawnde nder ngeedam maako e kuugal maako. == Tuugnorgal == 226owsioa9kjwcmhwou5d6usokr7lhh 180103 180102 2026-07-29T11:07:43Z Ilya Discuss 10103 180103 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Zakariya Dauda NyampaListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji.<ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Zakaria-Dauda-Nyampa-1153|access-date=2024-12-18|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/330#|access-date=2024-12-18|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Yakubu|first=Dirisu|date=2024-01-16|title=Reps begin probe of alleged COVID-19 funds fraud|url=https://punchng.com/reps-begin-probe-of-alleged-covid-19-funds-fraud/|access-date=2024-12-19|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Nguurndam == gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. == Golle politik == E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o dañii, o waɗi manndaa makko ɗiɗaɓo e depitee. O fooli e woote arandeere APC 2026, o fooli Engr Venjei Bitrus Kambasha. Dina Hon. Zakaria Dauda Nyampa ko neɗɗo mawɗo ganndiraaɗo darnde mum e karallaagal mum e ardaade e mentoring Sukaaɓe. Ko o Kerecee’en e tergal Egliis EYN, nuddinki maako woodi darnde mawnde nder ngeedam maako e kuugal maako. == Tuugnorgal == a2g2xu8hfectvnc63wpjgjmr51n8wza 180104 180103 2026-07-29T11:09:04Z Ilya Discuss 10103 180104 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Zakariya Dauda NyampaListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali e nder suudu sarɗiiji.<ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Zakaria-Dauda-Nyampa-1153|access-date=2024-12-18|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/330#|access-date=2024-12-18|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Yakubu|first=Dirisu|date=2024-01-16|title=Reps begin probe of alleged COVID-19 funds fraud|url=https://punchng.com/reps-begin-probe-of-alleged-covid-19-funds-fraud/|access-date=2024-12-19|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Nguurndam == gadano Zakariya Dauda Nyampa jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1973, o jeyaa ko e diiwaan Adamawa. == Golle politik == E hitaande 2019, Nyampa haɓaama e suɓngooji suudu sarɗiiji, o yalti e jappeere laamu, o woni tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Michika/Madagali. E wooteeji 2023, o tawtoraama kadi e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) o dañii, o waɗi manndaa makko ɗiɗaɓo e depitee. O fooli e woote arandeere APC 2026, o fooli Engr Venjei Bitrus Kambasha. Dina Hon..<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/zakaria-dauda-nyampa|access-date=2024-12-18|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://www.voter.ng/candidate?id=4243|access-date=2024-12-18|website=www.voter.ng}}</ref> Zakaria Dauda Nyampa ko neɗɗo mawɗo ganndiraaɗo darnde mum e karallaagal mum e ardaade e mentoring Sukaaɓe. Ko o Kerecee’en e tergal Egliis EYN, nuddinki maako woodi darnde mawnde nder ngeedam maako e kuugal maako. == Tuugnorgal == 46quag86bqntn9qiuhg9vofnmucqar6