Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk User:Revi C. 2 3399 180515 84733 2026-08-01T23:42:24Z Pathoschild 122 global user pages ([[m:Synchbot|requested by Revi C.]]) 180515 wikitext text/x-wiki __NOINDEX__<div class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">{{#babel:ko|en-3|ff-0}} [[File:Revi wikimedia image.jpg|thumb|center|middle|If you are here to talk about CommonsDelinker removing a deleted image, please [[:c:User talk:Revi C.|go here]].]] Hello! I am [[:m:User:Revi C.|revi]]. I edit to [[m:SWMT|revert vandals]], do Wikidata stuff<!--(I am a Wikidata Admin! <small>([{{fullurl:wikidata:Special:ListUsers/Revi C.|limit=1}} Verify])</small>)-->, or do [[:c:COM:FR|Commons Filemoving stuff]] (I am Commons Admin too! <small>([{{fullurl:c:Special:ListUsers/Revi C.|limit=1}} Verify])</small>). Come to [[:m:User:Revi C.|my Meta userpage]] or [[:c:User:Revi C.|my Commons userpage]] for more information. Thank you.</div> c1dtmeboalw5yokbu4j79045bagxst1 User talk:Revi C. 3 3400 180514 84734 2026-08-01T23:08:49Z Pathoschild 122 global user pages ([[m:Synchbot|requested by Revi C.]]) 180514 wikitext text/x-wiki __NOINDEX__<div class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[[File:Revi logo (pink).png|thumb|center|<span style="color:red">PLEASE DO NOT LEAVE MESSAGE HERE!</span>]] ''' <span style="color:red"> BEFORE YOU BLOCK MY ACCOUNT: IF MY EDIT SUMMARY INCLUDE PREFIX </span>''(Script)''<span style="color:red">, DON'T BLOCK ME, JUST TELL ME TO SLOW DOWN AT COMMONS' TALK PAGE. IT IS AN AUTOMATED SCRIPT BEING USED ON COMMONS TO MOVE FILES.</span> Instead, please leave your message following site: <br /> [[File:Wikidata-logo-en.svg|45px|link=d:User talk:Revi C.]] [[d:User talk:Revi C.]] for Wikidata (Interwiki links) stuff <!--(I am {{int:Group-sysop}} there)--> <br /> [[File:Commons-logo.svg|45px|link=commons:User talk:Revi C.]] [[commons:User talk:Revi C.]] for renaming stuff or [[User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] action (I am {{int:Group-sysop}} there) <br /> [[File:Wikimedia Community Logo optimized.svg|45px|link=m:User talk:Revi C.]] [[meta:User talk:Revi C.]] for other stuff (User right notification, revert message, etc...) Messages left on this page may be reverted or moved without any response.</div> esxe13mcstpjlux1bt2hqwxr2v8t8mn Abubakar Buba Atare 0 12245 180473 170810 2026-08-01T16:20:09Z MOIBARDE 10068 180473 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty |name = Abubakar Buba Atare II |succession = Mai of [[Tula Chiefdom]] |reign = 21 December 2009 – present |predecessor = [[Buba Kokiya Atare]] |successor = |reg_type = |regent = |spouse = Maryam Ahmad Atare |issue = Princess Jamila Atare, Prince Abubakar (Ameer) |house = [[Wumne]] |father = [[Buba Kokiya Atare]] |mother = [[Mrs Lami Buba]] MFR |birth_date = {{Birth date and age|1987|8|16|df=y}} |birth_place = [[Bauchi (city)|Bauchi]], [[Bauchi State]], Nigeria |death_date = |death_place = |religion = [[Islam]] |image = |house_type = Royal House |signature = }} '''Dr Abubakar Buba Atare II''' (jibinaaɗo '''Kokiya Abubakar Buba Atare''' 16 lewru bowte hitaande 1987) ko Mai ɗiɗaɓo walla laamɗo laamu Tula.<ref>{{cite web|title=Gombe State Government - Emirs|url=https://gombestate.gov.ng/emirs|access-date=2024-01-26|website=Gombe State Government}}</ref> O toɗɗaa ko ñalnde 21 [[lewru]] Duujal hitaande 2009 caggal maayde baaba makko Buba K. Atare ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 2009. Mai Abubakar wonnoo ko e sahaa toɗɗagol makko ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'', Dubaï, Emiraaji [[Arab Women's Cup|Arab]] Dentuɗi.<ref>{{cite web|last=Hamagam|first=Aliyu M.|date=2009-12-21|title=Nigeria: 26 Year-Old Turbaned Emir of Tula [Archive]|url=https://allafrica.com/stories/200912220117.html|url-access=subscription|access-date=2024-01-26|website=AllAfrica|publisher=Daily Trust}}</ref> O woni kadi e golle binndoowo e nder Diiso [[Dowlaaji Dentuɗi]] [[Gombe]]. E hitaande 2017, Mai rokki leydi ngam mahde nokku golf to Tula.<ref>{{cite web|last1=Shaagee|first1=Orkula|date=4 May 2017|title=Mai of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://www.dailytrust.com.ng/Mai-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe.html|accessdate=13 April 2020|website=Daily Trust}}{{dead link|date=November 2023}}</ref> [jokkondiral maayngal duumingal] O waɗi ɗum ko e udditgol kawgel golf [[Gombe]] Talba [[Open Door Council|Open]] (GT Open) gadano to nokku golf falnde Gongila, to nokkuure semmbe Ashaka nder [[diiwal Gombe]].<ref>{{Cite web|date=2017-05-04|title=Emir of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://dailytrust.com/emir-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe/|access-date=2024-02-11|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> E lewru noowammbar 2017, Mai tawtoraama juulde wirwirnde Daktibe Jalingo e ɓiyiiko ɓe jom en kaɓirɗe mbari. E nder konngol makko, o ñiŋii njangu nguu, o yamiri laamu nguu yo nanngu waɗooɓe ɗum ɓee ngam haɓaade tikkere sariya timmunde.<ref>{{cite web|last=Umar|first=Manuel|date=29 November 2017|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190830111101/https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|archive-date=30 August 2019|accessdate=13 April 2020|website=Nigeria Today}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abare|first=Ali|date=2017-11-29|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://odili.net/news/source/2017/nov/29/503.html|access-date=2024-01-26|work=The Sun: Voice of the Nation}}</ref> E hitaande 2018, e nder ñalngu pinal Tula, o noddii yimɓe Tula e denndaangal [[Gombe]] Tangale Waja ngam ɓeydaade hawrude, ñalngu ngu Guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan [[Gombe]], [[Ibraahim Hassan Dankwambo]], e Emir... Misau, Ahmed Sileymaan.<ref>{{cite web|date=24 January 2018|title=Be more united, Mai Tula tasks subjects|url=https://www.vanguardngr.com/2018/01/united-mai-tula-tasks-subjects/|accessdate=13 April 2020|website=Vanguard News}}</ref> Ko woni caggal jaŋde Laamiiɗo maako janngi haa jangirde mawnde [[Abubakar Tafawa Balewa]] [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] ngam jangirde maako lesdi, nden o yahi haa jangirde laamu lesdi [[Kwali]] haa [[Abuja]] nden o yahi haa jangirde laamu lesdi Billiri haa lesdi [[Gombe]] ngam jaangirde maako haa lesdi. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abuja]] ngam janngude ''Geography'' ngal o woppi caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'' [[London]] (Dubai ''Campus'') ɗo o heɓi ''BSc Honors'' e ganndal lowre e IT & BIS. == Kugal == Gardiiɗo lowre ndee to CISCO Systems, wuro internet Dubaï, Emiraaji Arab Dentuɗi ko adii nde o toɗɗaa "Mai" walla laamɗo laamu Tula. == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Yimɓe Gombe]] [[Category:Yimɓe Naajeeriya]] r2axydxa1lxwfeanhioixchngzcrq7p 180474 180473 2026-08-01T16:21:17Z MOIBARDE 10068 180474 wikitext text/x-wiki { '''Dr Abubakar Buba Atare II''' (jibinaaɗo '''Kokiya Abubakar Buba Atare''' 16 lewru bowte hitaande 1987) ko Mai ɗiɗaɓo walla laamɗo laamu Tula.<ref>{{cite web|title=Gombe State Government - Emirs|url=https://gombestate.gov.ng/emirs|access-date=2024-01-26|website=Gombe State Government}}</ref> O toɗɗaa ko ñalnde 21 [[lewru]] Duujal hitaande 2009 caggal maayde baaba makko Buba K. Atare ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 2009. Mai Abubakar wonnoo ko e sahaa toɗɗagol makko ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'', Dubaï, Emiraaji [[Arab Women's Cup|Arab]] Dentuɗi.<ref>{{cite web|last=Hamagam|first=Aliyu M.|date=2009-12-21|title=Nigeria: 26 Year-Old Turbaned Emir of Tula [Archive]|url=https://allafrica.com/stories/200912220117.html|url-access=subscription|access-date=2024-01-26|website=AllAfrica|publisher=Daily Trust}}</ref> O woni kadi e golle binndoowo e nder Diiso [[Dowlaaji Dentuɗi]] [[Gombe]]. E hitaande 2017, Mai rokki leydi ngam mahde nokku golf to Tula.<ref>{{cite web|last1=Shaagee|first1=Orkula|date=4 May 2017|title=Mai of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://www.dailytrust.com.ng/Mai-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe.html|accessdate=13 April 2020|website=Daily Trust}}{{dead link|date=November 2023}}</ref> [jokkondiral maayngal duumingal] O waɗi ɗum ko e udditgol kawgel golf [[Gombe]] Talba [[Open Door Council|Open]] (GT Open) gadano to nokku golf falnde Gongila, to nokkuure semmbe Ashaka nder [[diiwal Gombe]].<ref>{{Cite web|date=2017-05-04|title=Emir of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://dailytrust.com/emir-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe/|access-date=2024-02-11|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> E lewru noowammbar 2017, Mai tawtoraama juulde wirwirnde Daktibe Jalingo e ɓiyiiko ɓe jom en kaɓirɗe mbari. E nder konngol makko, o ñiŋii njangu nguu, o yamiri laamu nguu yo nanngu waɗooɓe ɗum ɓee ngam haɓaade tikkere sariya timmunde.<ref>{{cite web|last=Umar|first=Manuel|date=29 November 2017|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190830111101/https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|archive-date=30 August 2019|accessdate=13 April 2020|website=Nigeria Today}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abare|first=Ali|date=2017-11-29|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://odili.net/news/source/2017/nov/29/503.html|access-date=2024-01-26|work=The Sun: Voice of the Nation}}</ref> E hitaande 2018, e nder ñalngu pinal Tula, o noddii yimɓe Tula e denndaangal [[Gombe]] Tangale Waja ngam ɓeydaade hawrude, ñalngu ngu Guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan [[Gombe]], [[Ibraahim Hassan Dankwambo]], e Emir... Misau, Ahmed Sileymaan.<ref>{{cite web|date=24 January 2018|title=Be more united, Mai Tula tasks subjects|url=https://www.vanguardngr.com/2018/01/united-mai-tula-tasks-subjects/|accessdate=13 April 2020|website=Vanguard News}}</ref> Ko woni caggal jaŋde Laamiiɗo maako janngi haa jangirde mawnde [[Abubakar Tafawa Balewa]] [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] ngam jangirde maako lesdi, nden o yahi haa jangirde laamu lesdi [[Kwali]] haa [[Abuja]] nden o yahi haa jangirde laamu lesdi Billiri haa lesdi [[Gombe]] ngam jaangirde maako haa lesdi. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abuja]] ngam janngude ''Geography'' ngal o woppi caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'' [[London]] (Dubai ''Campus'') ɗo o heɓi ''BSc Honors'' e ganndal lowre e IT & BIS. == Kugal == Gardiiɗo lowre ndee to CISCO Systems, wuro internet Dubaï, Emiraaji Arab Dentuɗi ko adii nde o toɗɗaa "Mai" walla laamɗo laamu Tula. == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Yimɓe Gombe]] [[Category:Yimɓe Naajeeriya]] sjt70d5cftnoa5dhqalwjfdeakklcra 180475 180474 2026-08-01T16:22:50Z MOIBARDE 10068 180475 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dr Abubakar Buba Atare II''' (jibinaaɗo '''Kokiya Abubakar Buba Atare''' 16 lewru bowte hitaande 1987) ko Mai ɗiɗaɓo walla laamɗo laamu Tula.<ref>{{cite web|title=Gombe State Government - Emirs|url=https://gombestate.gov.ng/emirs|access-date=2024-01-26|website=Gombe State Government}}</ref> O toɗɗaa ko ñalnde 21 [[lewru]] Duujal hitaande 2009 caggal maayde baaba makko Buba K. Atare ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 2009. Mai Abubakar wonnoo ko e sahaa toɗɗagol makko ko janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'', Dubaï, Emiraaji [[Arab Women's Cup|Arab]] Dentuɗi.<ref>{{cite web|last=Hamagam|first=Aliyu M.|date=2009-12-21|title=Nigeria: 26 Year-Old Turbaned Emir of Tula [Archive]|url=https://allafrica.com/stories/200912220117.html|url-access=subscription|access-date=2024-01-26|website=AllAfrica|publisher=Daily Trust}}</ref> O woni kadi e golle binndoowo e nder Diiso [[Dowlaaji Dentuɗi]] [[Gombe]]. E hitaande 2017, Mai rokki leydi ngam mahde nokku golf to Tula.<ref>{{cite web|last1=Shaagee|first1=Orkula|date=4 May 2017|title=Mai of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://www.dailytrust.com.ng/Mai-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe.html|accessdate=13 April 2020|website=Daily Trust}}{{dead link|date=November 2023}}</ref> [jokkondiral maayngal duumingal] O waɗi ɗum ko e udditgol kawgel golf [[Gombe]] Talba [[Open Door Council|Open]] (GT Open) gadano to nokku golf falnde Gongila, to nokkuure semmbe Ashaka nder [[diiwal Gombe]].<ref>{{Cite web|date=2017-05-04|title=Emir of Tula donates land for golf course in Gombe|url=https://dailytrust.com/emir-of-tula-donates-land-for-golf-course-in-gombe/|access-date=2024-02-11|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> E lewru noowammbar 2017, Mai tawtoraama juulde wirwirnde Daktibe Jalingo e ɓiyiiko ɓe jom en kaɓirɗe mbari. E nder konngol makko, o ñiŋii njangu nguu, o yamiri laamu nguu yo nanngu waɗooɓe ɗum ɓee ngam haɓaade tikkere sariya timmunde.<ref>{{cite web|last=Umar|first=Manuel|date=29 November 2017|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190830111101/https://www.today.ng/news/metro/police-confirm-murder-gombe-village-head-son-37687|archive-date=30 August 2019|accessdate=13 April 2020|website=Nigeria Today}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abare|first=Ali|date=2017-11-29|title=Police confirm murder of Gombe village head, son|url=https://odili.net/news/source/2017/nov/29/503.html|access-date=2024-01-26|work=The Sun: Voice of the Nation}}</ref> E hitaande 2018, e nder ñalngu pinal Tula, o noddii yimɓe Tula e denndaangal [[Gombe]] Tangale Waja ngam ɓeydaade hawrude, ñalngu ngu Guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan [[Gombe]], [[Ibraahim Hassan Dankwambo]], e Emir... Misau, Ahmed Sileymaan.<ref>{{cite web|date=24 January 2018|title=Be more united, Mai Tula tasks subjects|url=https://www.vanguardngr.com/2018/01/united-mai-tula-tasks-subjects/|accessdate=13 April 2020|website=Vanguard News}}</ref> Ko woni caggal jaŋde Laamiiɗo maako janngi haa jangirde mawnde [[Abubakar Tafawa Balewa]] [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] ngam jangirde maako lesdi, nden o yahi haa jangirde laamu lesdi [[Kwali]] haa [[Abuja]] nden o yahi haa jangirde laamu lesdi Billiri haa lesdi [[Gombe]] ngam jaangirde maako haa lesdi. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abuja]] ngam janngude ''Geography'' ngal o woppi caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Middlesex'' [[London]] (Dubai ''Campus'') ɗo o heɓi ''BSc Honors'' e ganndal lowre e IT & BIS. == Kugal == Gardiiɗo lowre ndee to CISCO Systems, wuro internet Dubaï, Emiraaji Arab Dentuɗi ko adii nde o toɗɗaa "Mai" walla laamɗo laamu Tula. == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Yimɓe Gombe]] [[Category:Yimɓe Naajeeriya]] s5fcpotfj23g8hix0w1dw8ona7b6jeb Frome 0 24347 180469 95280 2026-08-01T15:52:36Z MOIBARDE 10068 180469 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Frome''' ko wuro tokooso ngo woni ko e nokku ɗo suukara woni ɗoo e nokku biyeteeɗo [[Westmoreland]], to leydi [[Jamayka]].<ref name="Sibley">{{cite book|last=Sibley|first=Inez|title=Dictionary of place names in Jamaica|year=1978|publisher=[[Institute of Jamaica]]|location=[[Kingston, Jamaica]]|pages=196}}</ref> == Firooji == [[Category:Wuro]] [[Category:Wuro leydi Jamayka]] [[Category:Jamayka]] [[Category:Stub]] 5ds6ieojrejudp3falm4bqxqkb5esqw 180470 180469 2026-08-01T15:55:17Z MOIBARDE 10068 180470 wikitext text/x-wiki {{Use British English|date=March 2019}} {{Infobox settlement <!-- See Template:Infobox settlement for additional fields and descriptions --> | name = Frome | native_name = | native_name_lang = <!-- ISO 639-2 code e.g. "fr" for French. If more than one, use {{lang}} instead --> | settlement_type = [[Town]] | image_skyline = | image_alt = | image_caption = | image_flag = | flag_alt = | image_seal = | seal_alt = | image_shield = | shield_alt = | nickname = | motto = | image_map = | map_alt = | map_caption = | pushpin_map = Jamaica | pushpin_label_position = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | coordinates = {{coord|18.2929|-78.1535|display=inline,title}} | coor_pinpoint = | coordinates_footnotes = | subdivision_type = Country | subdivision_name = [[Jamaica]] | subdivision_type1 = [[Parish]] | subdivision_name1 = [[Westmoreland, Jamaica|Westmoreland]] | subdivision_type2 = | subdivision_name2 = | subdivision_type3 = | subdivision_name3 = | established_title = | established_date = | founder = | seat_type = | seat = | government_footnotes = | leader_party = | leader_title = | leader_name = | unit_pref = Metric<!-- or US or UK --> <!-- ALL fields with measurements have automatic unit conversion --> <!-- for references: use <ref> tags --> | area_footnotes = | area_urban_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_rural_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_metro_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_magnitude = <!-- <ref> </ref> --> | area_note = | area_water_percent = | area_rank = | area_blank1_title = | area_blank2_title = <!-- square kilometers --> | area_total_km2 = | area_land_km2 = | area_water_km2 = | area_urban_km2 = | area_rural_km2 = | area_metro_km2 = | area_blank1_km2 = | area_blank2_km2 = <!-- hectares --> | area_total_ha = | area_land_ha = | area_water_ha = | area_urban_ha = | area_rural_ha = | area_metro_ha = | area_blank1_ha = | area_blank2_ha = | length_km = | width_km = | dimensions_footnotes = | elevation_footnotes = | elevation_m = | population_footnotes = | population_total = | population_as_of = | population_density_km2 = auto | population_demonym = | population_note = | timezone1 = | utc_offset1 = | timezone1_DST = | utc_offset1_DST = | postal_code_type = | postal_code = | area_code_type = | area_code = | iso_code = | website = <!-- {{URL|example.com}} --> | footnotes = }} {{Databox}}'''Frome''' ko wuro tokooso ngo woni ko e nokku ɗo suukara woni ɗoo e nokku biyeteeɗo [[Westmoreland]], to leydi [[Jamayka]].<ref name="Sibley">{{cite book|last=Sibley|first=Inez|title=Dictionary of place names in Jamaica|year=1978|publisher=[[Institute of Jamaica]]|location=[[Kingston, Jamaica]]|pages=196}}</ref> == Firooji == [[Category:Wuro]] [[Category:Wuro leydi Jamayka]] [[Category:Jamayka]] [[Category:Stub]] a2ihoki2586t80d1jijyu5e0lyfm3ky 180471 180470 2026-08-01T15:59:22Z MOIBARDE 10068 180471 wikitext text/x-wiki {{Use British English|date=March 2019}} {{Infobox settlement | name = Frome | native_name = | native_name_lang = <!-- ISO 639-2 code e.g. "fr" for French. If more than one, use {{lang}} instead --> | settlement_type = [[Town]] | image_skyline = | image_alt = | image_caption = | image_flag = | flag_alt = | image_seal = | seal_alt = | image_shield = | shield_alt = | nickname = | motto = | image_map = | map_alt = | map_caption = | pushpin_map = Jamaica | pushpin_label_position = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | coordinates = {{coord|18.2929|-78.1535|display=inline,title}} | coor_pinpoint = | coordinates_footnotes = | subdivision_type = Country | subdivision_name = [[Jamaica]] | subdivision_type1 = [[Parish]] | subdivision_name1 = [[Westmoreland, Jamaica|Westmoreland]] | subdivision_type2 = | subdivision_name2 = | subdivision_type3 = | subdivision_name3 = | established_title = | established_date = | founder = | seat_type = | seat = | government_footnotes = | leader_party = | leader_title = | leader_name = | unit_pref = Metric<!-- or US or UK --> <!-- ALL fields with measurements have automatic unit conversion --> <!-- for references: use <ref> tags --> | area_footnotes = | area_urban_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_rural_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_metro_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_magnitude = <!-- <ref> </ref> --> | area_note = | area_water_percent = | area_rank = | area_blank1_title = | area_blank2_title = <!-- square kilometers --> | area_total_km2 = | area_land_km2 = | area_water_km2 = | area_urban_km2 = | area_rural_km2 = | area_metro_km2 = | area_blank1_km2 = | area_blank2_km2 = <!-- hectares --> | area_total_ha = | area_land_ha = | area_water_ha = | area_urban_ha = | area_rural_ha = | area_metro_ha = | area_blank1_ha = | area_blank2_ha = | length_km = | width_km = | dimensions_footnotes = | elevation_footnotes = | elevation_m = | population_footnotes = | population_total = | population_as_of = | population_density_km2 = auto | population_demonym = | population_note = | timezone1 = | utc_offset1 = | timezone1_DST = | utc_offset1_DST = | postal_code_type = | postal_code = | area_code_type = | area_code = | iso_code = | website = <!-- {{URL|example.com}} --> | footnotes = }} '''Frome''' ko wuro tokooso ngo woni ko e nokku ɗo suukara woni ɗoo e nokku biyeteeɗo [[Westmoreland]], to leydi [[Jamayka]].<ref name="Sibley">{{cite book|last=Sibley|first=Inez|title=Dictionary of place names in Jamaica|year=1978|publisher=[[Institute of Jamaica]]|location=[[Kingston, Jamaica]]|pages=196}}</ref> == Firooji == [[Category:Wuro]] [[Category:Wuro leydi Jamayka]] [[Category:Jamayka]] [[Category:Stub]] g2rq13fsdpvm7h92srn8vy69na7yj7v 180472 180471 2026-08-01T16:00:36Z MOIBARDE 10068 180472 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement | name = Frome | native_name = | native_name_lang = <!-- ISO 639-2 code e.g. "fr" for French. If more than one, use {{lang}} instead --> | settlement_type = [[Town]] | image_skyline = | image_alt = | image_caption = | image_flag = | flag_alt = | image_seal = | seal_alt = | image_shield = | shield_alt = | nickname = | motto = | image_map = | map_alt = | map_caption = | pushpin_map = Jamaica | pushpin_label_position = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | coordinates = {{coord|18.2929|-78.1535|display=inline,title}} | coor_pinpoint = | coordinates_footnotes = | subdivision_type = Country | subdivision_name = [[Jamaica]] | subdivision_type1 = [[Parish]] | subdivision_name1 = [[Westmoreland, Jamaica|Westmoreland]] | subdivision_type2 = | subdivision_name2 = | subdivision_type3 = | subdivision_name3 = | established_title = | established_date = | founder = | seat_type = | seat = | government_footnotes = | leader_party = | leader_title = | leader_name = | unit_pref = Metric<!-- or US or UK --> <!-- ALL fields with measurements have automatic unit conversion --> <!-- for references: use <ref> tags --> | area_footnotes = | area_urban_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_rural_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_metro_footnotes = <!-- <ref> </ref> --> | area_magnitude = <!-- <ref> </ref> --> | area_note = | area_water_percent = | area_rank = | area_blank1_title = | area_blank2_title = <!-- square kilometers --> | area_total_km2 = | area_land_km2 = | area_water_km2 = | area_urban_km2 = | area_rural_km2 = | area_metro_km2 = | area_blank1_km2 = | area_blank2_km2 = <!-- hectares --> | area_total_ha = | area_land_ha = | area_water_ha = | area_urban_ha = | area_rural_ha = | area_metro_ha = | area_blank1_ha = | area_blank2_ha = | length_km = | width_km = | dimensions_footnotes = | elevation_footnotes = | elevation_m = | population_footnotes = | population_total = | population_as_of = | population_density_km2 = auto | population_demonym = | population_note = | timezone1 = | utc_offset1 = | timezone1_DST = | utc_offset1_DST = | postal_code_type = | postal_code = | area_code_type = | area_code = | iso_code = | website = <!-- {{URL|example.com}} --> | footnotes = }} '''Frome''' ko wuro tokooso ngo woni ko e nokku ɗo suukara woni ɗoo e nokku biyeteeɗo [[Westmoreland]], to leydi [[Jamayka]].<ref name="Sibley">{{cite book|last=Sibley|first=Inez|title=Dictionary of place names in Jamaica|year=1978|publisher=[[Institute of Jamaica]]|location=[[Kingston, Jamaica]]|pages=196}}</ref> == Firooji == [[Category:Wuro]] [[Category:Wuro leydi Jamayka]] [[Category:Jamayka]] [[Category:Stub]] 56bvq5eitg7zum1dla3v2ijbfqllwwp Muhammad Bello Yakubu 0 34361 180458 144427 2026-08-01T12:31:50Z Ilya Discuss 10103 180458 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammad Bello Yakubu''' (jibinaa ko 1962) ko dawruyanke Najeriyaajo. O woniino tergal wakiiliijo Bunza/Birnin Kebbi/Kalgo e nder suudu sarɗiiji. O jibinaa ko e hitaande 1962, o jeyaa ko e diiwaan Kebbi. O lomtii Abdulahi Faruk, o suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019. O deppi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam suɓaade APC e hitaande 2022. O fooli Abba Bello Mohammed e wooteeji gardagol lannda ngam wooteeji 2023.<ref name="CSN">{{Cite web|title=Muhammad Bello Yakubu|website=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/muhammad-bello-yakubu|access-date=2025-01-07|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Akpan|first=Samuel|date=2022-08-08|title=Kebbi rep rejoins APC -- four months after defecting to PDP|url=https://www.thecable.ng/kebbi-rep-rejoins-apc-four-months-after-defecting-to-pdp/|access-date=2025-01-07|website=TheCable|language=en-NG}}</ref> == Tuugnorgal == 2ddi71ihmsuuupqaw46p2kj13p68cy1 Alex Ekwueme 0 42678 180489 177245 2026-08-01T17:41:31Z Ilya Discuss 10103 180489 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Ifeanyichukwu Ekwueme''' // c GCON (21 Oktoobar 1932 – 19 Noowammbar 2017) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru les lesdi Naajeeriya Shehu Shagari bana me Par. == Nguurndam neɗɗo == Alex Ekwueme jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo to wuro Oko, e nder diiwaan Anambra hannde oo ñalnde 21 oktoobar 1932. O maayi ko ñalnde 19 noowammbar 2017 waktu 22ɓo kikiiɗe to suudu safrirdu to Londres. O fotnoo ko fiyde toon caggal nde o arti e komaa mo o yani e mum sabu dogde e hoɗorde makko Enugu.<ref>{{Cite news|date=2020-08-23|title=Alex Ifeanyichukwu Ekwueme, an illustrious African statesman|url=https://guardian.ng/art/alex-ifeanyichukwu-ekwueme-an-illustrious-african-statesman-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|last=Olawoyin|first=Oladeinde|date=2017-11-20|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|access-date=2020-06-27|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=20 November 2017|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|location=Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|accessdate=20 November 2017|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Jaangirde == Ekwueme fuɗɗii jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan St John, to Ekwulobia, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Ko o keɓɗo bursi Fulbright to leyɗeele dentuɗe Amerik (ko o gooto e Naajeeriyankooɓe adanɓe heɓde njeenaari ndii), O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington ɗo o heɓi dipolomaaji makko e Architecture e peewnugol gure.<ref>{{Cite news|date=2017-11-26|title=Architects condole with Ekwueme's family|url=https://m.guardian.ng/news/architects-condole-with-ekwuemes-family/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-01-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O heɓi master makko ko e peewnugol wuro. Dr. Ekwueme heɓi kadi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge ganndal renndo, daartol, filosofi e sariya. O yahi caggal ɗuum haa o heɓi doktoraa makko. e nder Architecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Strathclyde, hade makko heɓde dipolomaaji BL (teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya. == Fuɗɗoode golle == Ekwueme ko mahoowo tedduɗo. O fuɗɗii golle makko ko e ballondiral e mahngo e nder fedde wiyeteende Leo A. Daly e Associates, e nder fedde wiyeteende Nickson e Partners to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o naati e ESSO Afrik hirnaange, Lagos, omo toppitii departemaa mahngo e toppitagol. Ndeen o yahi haa o sosi njulaagu keeriiɗo e nder fedde makko - Ekwueme Associates, Architects e Planners Town, fedde nde wonaa laamuyankoore nde wonaa laamuyankoore e nder leydi Najeriya. Kuugal maako ɗon mari semmbe bee ofisji 16 haa lesdi Naajeeriya fuu, nden o ɗon mari haaje heɓuki Ekwueme ngam heɓuki kuugal hooreejo lesdi Naajeeriya. Ekwueme ardinooma duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e kawtal binnditagol architects leydi Naajeeriya. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (Institut d'architectes) leydi Nijeer. Ko adii nde Ekwueme heɓata limngal lesdi e nder duuniyaaru bana cukko hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o ɗonno huuda bee cemmbiɗinki rento-faggudu rento maako. Ko jiidaa e golle makko keewɗe ɗe o golli e nder renndo makko, Ekwueme fuɗɗiima fedde nde wonaa laamuyankoore (Educational Trust Fund) nde o gollotoo ngam wallitde jaŋde sukaaɓe teemedde keewɗe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Ekwueme wonnoo ko tergal e goomu toppitiingu koɗki e nder Komiseer ƴeewndo njoɓdi e njoɓdi Adebo. O golliima kadi duuɓi keewɗi e nder njuɓɓudi laamu ƴellitaare koɗki e nder leydi Anambra To bannge ngenndi. == Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Ekwueme woni cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru nde o laati hooreejo lesdi Shehu Shagari bana tergal lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPN). == Caggal golle == Ekwueme tawtoraama batu doosɗe leydi (NCC) hitaande 1995 to Abuja, ɗo o woni e Goomu njuɓɓudi e njuɓɓudi doosɗe leydi. Eɓɓooje maako mawɗe ɗe o waɗi haa NCC ngam heɓuki laamu lesdi Naajeeriya dow ko laarani jokkirgol lesdi Naajeeriya dow ko laarani lesdi Naajeeriya, jooni ɗon mari haaje jaɓuki ngam jogaago siyaasaaku Naajeeriya cemmbiɗɗum. Ekwueme mooɓi kawtal 34 mawɓe Naajeeriya'en ɓe ɗon mari bawɗe ngam ɓe ndarna laamu lesdi Naajeeriya Sani Abacha wakkati laamu sooja'en lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni hooreejo sosɗo lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya, kanko kadi ko kanko woni hooreejo gadano e fedde toppitiinde ko feewti e lannda. Ekwueme ko neɗɗo moƴƴo, golloowo laamu, neɗɗo jam. O jeyaa ko e yiilirde fedde wiyeteende « Forum des fédérations » to Kanadaa. O woniino kadi tergal e Diiso Mawɓe Dental Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO). Ekwueme wonnoo ko hooreejo fedde nde Institut National Démocratique (NDI) moofti ngam yuurnitaade ko adii wooteeji ngam wooteeji parlemaa to Zimbaabwee e hitaande 2000.[16] Ko kanko woni hooreejo fedde ƴeewooɓe Fedde Ngootaagu Afrik (OAU) e woote hooreleydaagu e parlemaa Tansani e hitaande 2000. Ekwueme ardii fedde ƴeewooɓe 28 tergal nde NDI/Carter Centre wallitnoo e wooteeji ɗiɗaɓi hooreejo leydi Liberiya e hitaande 2070[17]5. Ko ɓuri ɓadaade Dr Ekwueme noddiraama e lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya ngam ardaade goomu nguu ngam ardaade goomu nguu e nder njuɓɓudi laamu nguu, caggal nde lannda ka heɓiino jokkere enɗam hakkunde lannda ka e caggal wooteeji gardagol leydi ndi. == Tiitooɗe e teddungal == Ekwueme woni Ide laamu Oko nder diiwal Anambra, ɗo miñiiko gorko, porfeseer Lazarus Ekwueme, laami bana laamiiɗo aada. O teddinaama kadi e kawtal laamɓe aadaaji nder Aguata ɓooymaare bana Ide nokkuure laamu nokkuure Aguata nder jiha Anambra hawti bee gure cappanɗe nayi (44).<ref name=":0">{{Cite web|title=Life & times of Alex Ekwueme, first elected Vice President, Federal Republic of Nigeria|url=https://nairametrics.com/2017/11/20/life-times-alex-ekwueme-first-elected-vice-president-federal-republic-nigeria/|last=Ohwovoriole|first=Onome|date=2017-11-20|website=Nairametrics|language=en-GB|access-date=2020-05-24}}</ref> Statue Dr Alex Ekwueme to diiwaan Owerri Imo O teddinaama e teddungal leydi Gine e Niiseer, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal toowde e nder leydi hee, hono teddungal mawngal e nder leydi Niiseer (GCON). Doktoor Ekwueme ko moƴƴo e balloowo "Fondaasiyoŋ Alex Ekwueme". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Alex Ekwueme Ndufu-Alike Ikwo, diiwaan Ebonyi, inniraa ko innde makko e maayde makko Cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo siftinii gonnooɗo cukko hooreejo leydi Alex Ekwueme wonde mo hulaani, kadi ko o baawɗo wonde fof." diktatoor nder balɗe mum ɓurɗe niɓɓiɗde e hulɓinaade e nder daartol leydi Naajeeriya O waɗii heen geɗe keewɗe ngam wartugol demokaraasi e hitaande 1999,” Osinbajo wiyi. == Tuugnorgal == 4yskk7ieo883iw3rk7xsvyhsjt6tle9 Andrew Edobor Uzamere 0 43363 180443 2026-08-01T12:01:12Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Andere Edobor Uzamere ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo. Nguurndam gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo. O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi..." 180443 wikitext text/x-wiki Andere Edobor Uzamere ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo. Nguurndam gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo. O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. Golle politik Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo. O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. Tuugnorgal lae8gv8bdhz5kthtizyqwelfnr5n3o7 180444 180443 2026-08-01T12:01:48Z Ilya Discuss 10103 180444 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Andere Edobor Uzamere ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo. Nguurndam gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo. O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. Golle politik Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo. O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. Tuugnorgal l9cajfziwjgpcy79s9mihj5e176vztz 180445 180444 2026-08-01T12:05:36Z Ilya Discuss 10103 180445 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Andere Edobor Uzamere''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo. == Nguurndam == gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo. O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. == Golle politik == Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo. O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. == Tuugnorgal == im0n0tsv1onzbk4nflo36zu6qi1wmn2 180446 180445 2026-08-01T12:06:50Z Ilya Discuss 10103 180446 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Andere Edobor Uzamere''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo..<ref>{{Cite web|title=Uzamere Andrew Edobor|url=https://shineyoureye.org/person/uzamere-andrew-edobor|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Edo PDP lawmaker Uzamere rejects defection, backs party|url=https://thesun.ng/edo-pdp-lawmaker-uzamere-rejects-defection-backs-party/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Andrew Uzamere Enrols 200 Indigent Students For|url=https://www.itvradiong.com/hon-andrew-uzamere-enrols-200-indigent-students-for-waec-neco-in-ovia-north-east-constituency-ii/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref> == Nguurndam == gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo. O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. == Golle politik == Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo. O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. == Tuugnorgal == ksusncdu7m858pchx1gi7ja3hupc1ju 180447 180446 2026-08-01T12:08:22Z Ilya Discuss 10103 180447 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Andere Edobor Uzamere''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo..<ref>{{Cite web|title=Uzamere Andrew Edobor|url=https://shineyoureye.org/person/uzamere-andrew-edobor|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Edo PDP lawmaker Uzamere rejects defection, backs party|url=https://thesun.ng/edo-pdp-lawmaker-uzamere-rejects-defection-backs-party/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Andrew Uzamere Enrols 200 Indigent Students For|url=https://www.itvradiong.com/hon-andrew-uzamere-enrols-200-indigent-students-for-waec-neco-in-ovia-north-east-constituency-ii/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref> == Nguurndam == gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo..<ref>{{Cite web|title=Edobor Osdolor|url=https://ngelections.com/person/uzamere-osdolor-andrew-edobor/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=PDP clinches 15 seats in Edo House of Assembly, APC 8, LP 1|url=https://nigerianobservernews.com/2023/04/pdp-clinches-15-seats-in-edo-house-of-assembly-apc-8-lp-1/|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Andrew Uzamere: One Good Term Deserves Another, Says Omosefe|url=https://thecabal.ng/hon-andrew-uzamere-one-good-term-deserves-another-says-omosefe/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Edo State|url=https://www.stears.co/elections/2023/state-houses-of-assembly/ED/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edobor Osdolor Andrew Uzamere|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/edobor-osdolor-andrew-uzamere|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref> O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. == Golle politik == Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo. O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. == Tuugnorgal == a9sf2ww9zcxm1z36d4lz6c1p2osl9ov 180448 180447 2026-08-01T12:09:47Z Ilya Discuss 10103 180448 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Andere Edobor Uzamere''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II to suudu sarɗiiji diiwaan Edo..<ref>{{Cite web|title=Uzamere Andrew Edobor|url=https://shineyoureye.org/person/uzamere-andrew-edobor|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Edo PDP lawmaker Uzamere rejects defection, backs party|url=https://thesun.ng/edo-pdp-lawmaker-uzamere-rejects-defection-backs-party/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Andrew Uzamere Enrols 200 Indigent Students For|url=https://www.itvradiong.com/hon-andrew-uzamere-enrols-200-indigent-students-for-waec-neco-in-ovia-north-east-constituency-ii/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref> == Nguurndam == gadano Andrew Edobor Uzamere jibinaa ko ñalnde 22 suwee 1962, ummorii ko wuro Benin, to diiwaan Edo..<ref>{{Cite web|title=Edobor Osdolor|url=https://ngelections.com/person/uzamere-osdolor-andrew-edobor/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=PDP clinches 15 seats in Edo House of Assembly, APC 8, LP 1|url=https://nigerianobservernews.com/2023/04/pdp-clinches-15-seats-in-edo-house-of-assembly-apc-8-lp-1/|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Andrew Uzamere: One Good Term Deserves Another, Says Omosefe|url=https://thecabal.ng/hon-andrew-uzamere-one-good-term-deserves-another-says-omosefe/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|title=Edo State|url=https://www.stears.co/elections/2023/state-houses-of-assembly/ED/|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Edobor Osdolor Andrew Uzamere|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/edobor-osdolor-andrew-uzamere|access-date=2026-03-21|language=en-US}}</ref> O fuɗɗii jaŋde makko adannde ko e duɗal leslesal St. Stephen's tuggi 1968 haa 1973 caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eghosa Anglican Grammar, wuro Benin ngam jaŋde makko hakkundeere tuggi 1974 haa 1979. Caggal ɗuum o yahi to leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde LongSUld, O NY Island Finance to duɗal jaaɓi haaɗtirde 1974 haa 1979 1982 haa 1985 o golliima e golle hiisawal e nder Amerik korporaasiyoŋ. == Golle politik == Caggal nde o haɓananoo jappeere laamu laabi tati, 2011, 2015, 2019. O dañii woote gardagol leydi 2023 caggal nde o waɗi jarribooji nay. O udditaama e nder suudu sarɗiiji leydi Edo 8ɓiire ñalnde 16 lewru juko hitaande 2023,2023. bana tergal wakiiliijo Ovia North-East Local Government Area II haa suudu joonde lesdi Edo.,<ref>{{Cite news|title=Edo lawmaker optimistic of PDP’s resurgence, marks two years of representation|url=https://www.vanguardngr.com/2025/06/edo-lawmaker-optimistic-of-pdps-resurgence-marks-two-years-of-representation/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=JUST IN: Two PDP lawmakers join APC in Edo|url=https://thenationonlineng.net/just-in-two-pdp-lawmakers-join-apc-in-edo/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-21|language=en-US|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> O woniino hooreejo goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde miniraaji e petroŋ e gaas. Caggal ɗuum o artiraa e golle hooreejo Goomu jooɗorde suudu sarɗiiji ngam ƴellitde konte laamu (PAC). Deƴƴere to APC Caggal nde o woni tergal lannda PDP duuɓi keewɗi, E lewru sulyee 2025, Uzamere hollitii anniya mum naatde e lannda All Progressives Congress e ñalnde 25 sulyee 2025, o woppi lannda ka e dow laabi caggal nde o juuti e haalaaji jaayɗe. == Tuugnorgal == 5kfuxbid8aimjewvg26r31u3weeesm8 Nkem Uzoma 0 43364 180449 2026-08-01T12:13:26Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nkem Uzoma (jibinaa ko 18 lewru Yarkomaa 1962) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Ukwa Fuunaange/Ukwa Hirnaange les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2007 haa hitaande 2023. Nguurndam Uzoma heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Naajeeriya. Uzoma ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi leydi Najeriya (NIM). O woniino diisneteeɗo e tergal s..." 180449 wikitext text/x-wiki Nkem Uzoma (jibinaa ko 18 lewru Yarkomaa 1962) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Ukwa Fuunaange/Ukwa Hirnaange les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2007 haa hitaande 2023. Nguurndam Uzoma heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Naajeeriya. Uzoma ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi leydi Najeriya (NIM). O woniino diisneteeɗo e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii to diiwaan Abia. O suɓaama nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2007 ɗo o golli haa hitaande 2023, o woni tergal goomu ɗaɓɓaande yimɓe. Tuugnorgal 28fk4chr2minsmggr5eh5lveczfnnft 180450 180449 2026-08-01T12:13:50Z Ilya Discuss 10103 180450 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nkem Uzoma (jibinaa ko 18 lewru Yarkomaa 1962) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Ukwa Fuunaange/Ukwa Hirnaange les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2007 haa hitaande 2023. Nguurndam Uzoma heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Naajeeriya. Uzoma ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi leydi Najeriya (NIM). O woniino diisneteeɗo e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii to diiwaan Abia. O suɓaama nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2007 ɗo o golli haa hitaande 2023, o woni tergal goomu ɗaɓɓaande yimɓe. Tuugnorgal c451ldd18tcna41tcyu63awxdnjwerq 180451 180450 2026-08-01T12:15:16Z Ilya Discuss 10103 180451 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkem Uzoma''' (jibinaa ko 18 lewru Yarkomaa 1962) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Ukwa Fuunaange/Ukwa Hirnaange les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2007 haa hitaande 2023. == Nguurndam == Uzoma heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Naajeeriya. Uzoma ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi leydi Najeriya (NIM). O woniino diisneteeɗo e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii to diiwaan Abia. O suɓaama nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2007 ɗo o golli haa hitaande 2023, o woni tergal goomu ɗaɓɓaande yimɓe. == Tuugnorgal == 93pd4bia0qbcjlmtk6tzx896m7wknq3 180452 180451 2026-08-01T12:16:44Z Ilya Discuss 10103 180452 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkem Uzoma''' (jibinaa ko 18 lewru Yarkomaa 1962) ko siyaasaajo e awokaajo leydi Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Ukwa Fuunaange/Ukwa Hirnaange les njiimaandi lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2007 haa hitaande 2023..<ref name=":0">{{Cite web|title=Hon. Nkem Uzoma biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16653/hon-nkem-uzoma|access-date=2024-12-12|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/uzoma-nkem-abonta|access-date=2024-12-12|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Whistler|first=The|title=PDP Ex-Reps member, Uzoma Suspended – The Whistler Newspaper|url=https://thewhistler.ng/pdp-ex-reps-member-uzoma-suspended/|archive-url=https://web.archive.org/web/20240304185739/https://thewhistler.ng/pdp-ex-reps-member-uzoma-suspended/|archive-date=2024-03-04|access-date=2024-12-12|newspaper=[[The Whistler (newspaper)|The Whistler]]|language=en-GB|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/nkem-uzoma|access-date=2024-12-12|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Nguurndam == Uzoma heɓi LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Naajeeriya. Uzoma ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi leydi Najeriya (NIM). O woniino diisneteeɗo e tergal suudu sarɗiiji leydi ndii to diiwaan Abia. O suɓaama nder suudu sarɗiiji fedde nde e hitaande 2007 ɗo o golli haa hitaande 2023, o woni tergal goomu ɗaɓɓaande yimɓe. == Tuugnorgal == n8q50h1gyoe3uvspl3dcdleiionmkr7 Mohammed Wakil 0 43365 180453 2026-08-01T12:22:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mohammed Wakil (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed] Nguurndam gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri,..." 180453 wikitext text/x-wiki Mohammed Wakil (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed] Nguurndam gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri, to diiwaan Borno.[citation needed] Golle politik E nder manndaa demokaraasi gadano Obasanjo/Atiku (Republique nayaɓere Nigeria) tuggi 1999 haa 2003, Wakil woni hooreejo ɓurɗo heewde e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O woniino kadi hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii.[citation needed] Njeenaaje Wakil hokkaama Ofiisaajo lesdi Naajeeriya (OON) nden o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya, FNIM.[citation needed] Nguurndam neɗɗo Wakil ina resndi Hajiya Falmata Mohammed, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo.[citation needed] Tuugnorgal obz72w7j715issdio56i1ascw2e0cpv 180454 180453 2026-08-01T12:22:26Z Ilya Discuss 10103 180454 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mohammed Wakil (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed] Nguurndam gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri, to diiwaan Borno.[citation needed] Golle politik E nder manndaa demokaraasi gadano Obasanjo/Atiku (Republique nayaɓere Nigeria) tuggi 1999 haa 2003, Wakil woni hooreejo ɓurɗo heewde e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O woniino kadi hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii.[citation needed] Njeenaaje Wakil hokkaama Ofiisaajo lesdi Naajeeriya (OON) nden o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya, FNIM.[citation needed] Nguurndam neɗɗo Wakil ina resndi Hajiya Falmata Mohammed, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo.[citation needed] Tuugnorgal 21qscowa8fqt5e7icdo2h8i3ery1ufh 180455 180454 2026-08-01T12:24:08Z Ilya Discuss 10103 180455 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Wakil''' (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed] == Nguurndam == gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri, to diiwaan Borno.[citation needed] == Golle politik == E nder manndaa demokaraasi gadano Obasanjo/Atiku (Republique nayaɓere Nigeria) tuggi 1999 haa 2003, Wakil woni hooreejo ɓurɗo heewde e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O woniino kadi hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii.[citation needed] Njeenaaje Wakil hokkaama Ofiisaajo lesdi Naajeeriya (OON) nden o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya, FNIM.[citation needed] == Nguurndam == neɗɗo Wakil ina resndi Hajiya Falmata Mohammed, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo. [citation needed] == Tuugnorgal == 2iq2b5ol5ebqk3pjp453vgcv12ufabq 180456 180455 2026-08-01T12:24:56Z Ilya Discuss 10103 180456 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Wakil''' (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed]<ref>{{Cite web|url=http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|title=Archived copy|access-date=30 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714164853/http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|archive-date=14 July 2014|url-status=dead}}</ref> == Nguurndam == gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri, to diiwaan Borno.[citation needed] == Golle politik == E nder manndaa demokaraasi gadano Obasanjo/Atiku (Republique nayaɓere Nigeria) tuggi 1999 haa 2003, Wakil woni hooreejo ɓurɗo heewde e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O woniino kadi hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii.[citation needed] Njeenaaje Wakil hokkaama Ofiisaajo lesdi Naajeeriya (OON) nden o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya, FNIM.[citation needed] == Nguurndam == neɗɗo Wakil ina resndi Hajiya Falmata Mohammed, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo. [citation needed] == Tuugnorgal == bsucs777yy2bnt8kcz7dqak7ndxn3sz 180457 180456 2026-08-01T12:25:40Z Ilya Discuss 10103 180457 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Wakil''' (jibinaa ko ñalnde 6 feebariyee 1965), jaagorgal dowla to bannge doole e nder leydi Najeriya, fuɗɗii golle mum ko ñalnde 5 marse 2014. O woni kadi tergal e Asaambele ngenndi Najeriya, cukko hooreejo lannda Demokaraasi Yimɓe (Fuɗnaange-rewo), kadi ko o awokaa.[citation needed]<ref>{{Cite web|url=http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|title=Archived copy|access-date=30 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714164853/http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|archive-date=14 July 2014|url-status=dead}}</ref> == Nguurndam == gadano Wakil jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1965 to laamu nokkuure Damboa to diiwaan Borno, o woni ko e jaŋde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri, to diiwaan Borno.[citation needed]<ref>{{Cite web|url=http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|title=Archived copy|access-date=30 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714164853/http://www.power.gov.ng/Recent%20Events/Profiles%20of%20the%20principal%20officers.pdf|archive-date=14 July 2014|url-status=dead}}</ref> == Golle politik == E nder manndaa demokaraasi gadano Obasanjo/Atiku (Republique nayaɓere Nigeria) tuggi 1999 haa 2003, Wakil woni hooreejo ɓurɗo heewde e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O woniino kadi hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii.[citation needed] Njeenaaje Wakil hokkaama Ofiisaajo lesdi Naajeeriya (OON) nden o ɗon nder kawtal lesdi Naajeeriya, FNIM.[citation needed] == Nguurndam == neɗɗo Wakil ina resndi Hajiya Falmata Mohammed, ɓe ndañi ɓiɓɓe njeegomo. [citation needed] == Tuugnorgal == eqtgbl6t91m8sc2e89tzyyhdnt70x51 Ahmadu Ali 0 43366 180459 2026-08-01T12:35:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ahmadu Adah Ali // c (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu..." 180459 wikitext text/x-wiki Ahmadu Adah Ali // c (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." 3r82pna457msmzkdbmgyznxgxf5vxqd 180460 180459 2026-08-01T12:36:50Z Ilya Discuss 10103 180460 wikitext text/x-wiki Ahmadu Adah Ali // c (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. Nguurndam neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. Tuugnorgal 8smhnb3rs9mb6exs70i0b9ngtif3qbq 180461 180460 2026-08-01T12:37:13Z Ilya Discuss 10103 180461 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ahmadu Adah Ali // c (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. Nguurndam neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. Tuugnorgal jp4tq9fex7bamq91cbiisuwp9elumk2 180462 180461 2026-08-01T12:39:49Z Ilya Discuss 10103 180462 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. Nguurndam neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. Tuugnorgal kc3easig7csn1f7thelol7xky4nlm8o 180463 180462 2026-08-01T12:40:21Z Ilya Discuss 10103 180463 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna. E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. == Nguurndam == neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. == Tuugnorgal == o1p9kbph8esowjb5nmduvqj4f2pxbc6 180464 180463 2026-08-01T12:41:25Z Ilya Discuss 10103 180464 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna.<ref name="The Sun">{{cite news|author1=Duro Adeseko|url=http://sunnewsonline.com/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|location=Lagos, Nigeria|title=Yoruba totally ungrateful people —Ahmadu Ali|archive-url=https://web.archive.org/web/20160105142710/http://sunnewsonline.com/new/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|archive-date=5 January 2016|access-date=26 March 2016|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. == Nguurndam == neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. == Tuugnorgal == eid2afitxfqwl0kzjihmaumx0m0byis 180465 180464 2026-08-01T12:43:11Z Ilya Discuss 10103 180465 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna.<ref name="The Sun">{{cite news|author1=Duro Adeseko|url=http://sunnewsonline.com/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|location=Lagos, Nigeria|title=Yoruba totally ungrateful people —Ahmadu Ali|archive-url=https://web.archive.org/web/20160105142710/http://sunnewsonline.com/new/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|archive-date=5 January 2016|access-date=26 March 2016|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007.<ref name="thisday">{{cite news|title=Ahmadu Ali: Profile in Patriotism|url=http://allafrica.com/stories/200503140508.html|access-date=27 December 2015|work=[[AllAfrica]]|date=12 March 2005}}</ref><ref>{{cite news|author1=Henry Umoru|title=Tukur's many sins and a President's dilemma|url=http://www.vanguardngr.com/2014/01/tukurs-many-sins-presidents-dilemma/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2015|date=19 January 2014|quote=Dr. Ahmadu Ali, from Igala, Kogi State, succeeded Ogbeh.|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|author1=Jeremy Laurance|title=Nigerian President's wife dies after plastic surgery operation in Spain|url=https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150130232600/http://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-date=2015-01-30|url-access=limited|url-status=live|access-date=27 December 2015|work=[[The Independent]]|date=24 October 2005|quote="The mother of the nation is gone," wrote Dr. Ahmadu Ali, national chairman of the ruling People's Democratic Party (PDP) in a hastily arranged condolence register at the State House, Abuja.}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna. O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. == Nguurndam == neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. == Tuugnorgal == 58mgd63qnp0keypx5h0ituaueawpevr 180466 180465 2026-08-01T12:44:27Z Ilya Discuss 10103 180466 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna.<ref name="The Sun">{{cite news|author1=Duro Adeseko|url=http://sunnewsonline.com/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|location=Lagos, Nigeria|title=Yoruba totally ungrateful people —Ahmadu Ali|archive-url=https://web.archive.org/web/20160105142710/http://sunnewsonline.com/new/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|archive-date=5 January 2016|access-date=26 March 2016|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007.<ref name="thisday">{{cite news|title=Ahmadu Ali: Profile in Patriotism|url=http://allafrica.com/stories/200503140508.html|access-date=27 December 2015|work=[[AllAfrica]]|date=12 March 2005}}</ref><ref>{{cite news|author1=Henry Umoru|title=Tukur's many sins and a President's dilemma|url=http://www.vanguardngr.com/2014/01/tukurs-many-sins-presidents-dilemma/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2015|date=19 January 2014|quote=Dr. Ahmadu Ali, from Igala, Kogi State, succeeded Ogbeh.|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|author1=Jeremy Laurance|title=Nigerian President's wife dies after plastic surgery operation in Spain|url=https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150130232600/http://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-date=2015-01-30|url-access=limited|url-status=live|access-date=27 December 2015|work=[[The Independent]]|date=24 October 2005|quote="The mother of the nation is gone," wrote Dr. Ahmadu Ali, national chairman of the ruling People's Democratic Party (PDP) in a hastily arranged condolence register at the State House, Abuja.}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna..<ref>{{Cite news|last=Aminu|first=Jibril|date=2005-03-12|title=Nigeria: Ahmadu Ali: Profile in Patriotism|work=[[This Day]]|url=https://allafrica.com/stories/200503140508.html|access-date=2021-05-12}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|last=Onyeoziri|first=Fred|date=2018-02-28|title=The Many Colours of a Rainbow: A review of Ahmadu Ali's biography|url=https://www.thecable.ng/many-colours-rainbow-review-ahmadu-alis-biography|url-status=live|access-date=2021-05-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228171325/https://www.thecable.ng/many-colours-rainbow-review-ahmadu-alis-biography|archive-date=28 February 2018}}</ref> O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels. O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. == Nguurndam == neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. == Tuugnorgal == bhbk34abu023r0o8jltwvgkg4uij7dx 180467 180466 2026-08-01T12:46:01Z Ilya Discuss 10103 180467 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmadu Adah Ali // c''' (jibinaa ko 1 mars 1936) ko ofisee konu Nijeer, cafroowo, politikyanke. O jibinaa ko to Idah, Laamu Igala. Ali woniino cukko hooreejo sarwisaaji safaara konu e mawɗo safrooɓe konsulteer to opitaal konu, Kaduna.<ref name="The Sun">{{cite news|author1=Duro Adeseko|url=http://sunnewsonline.com/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|location=Lagos, Nigeria|title=Yoruba totally ungrateful people —Ahmadu Ali|archive-url=https://web.archive.org/web/20160105142710/http://sunnewsonline.com/new/yoruba-totally-ungrateful-people-ahmadu-ali/|archive-date=5 January 2016|access-date=26 March 2016|url-status=dead|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E hitaande 1973, o woni gardiiɗo jaagorɗe gadano e nder fedde toppitiinde ko fayti e sukaaɓe (Corps National des Jeunes Services), oon woni darnde nde o woni haa hitaande 1975 nde o toɗɗaa jaagorgal jaŋde. O woniino kadi hooreejo goomu golle ngenndiijo PDP tuggi 2005 haa 2007.<ref name="thisday">{{cite news|title=Ahmadu Ali: Profile in Patriotism|url=http://allafrica.com/stories/200503140508.html|access-date=27 December 2015|work=[[AllAfrica]]|date=12 March 2005}}</ref><ref>{{cite news|author1=Henry Umoru|title=Tukur's many sins and a President's dilemma|url=http://www.vanguardngr.com/2014/01/tukurs-many-sins-presidents-dilemma/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2015|date=19 January 2014|quote=Dr. Ahmadu Ali, from Igala, Kogi State, succeeded Ogbeh.|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|author1=Jeremy Laurance|title=Nigerian President's wife dies after plastic surgery operation in Spain|url=https://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150130232600/http://www.independent.co.uk/news/world/africa/nigerian-presidents-wife-dies-after-plastic-surgery-operation-in-spain-322027.html|archive-date=2015-01-30|url-access=limited|url-status=live|access-date=27 December 2015|work=[[The Independent]]|date=24 October 2005|quote="The mother of the nation is gone," wrote Dr. Ahmadu Ali, national chairman of the ruling People's Democratic Party (PDP) in a hastily arranged condolence register at the State House, Abuja.}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ali jibinaa ko Mallam Ukuteno Ali Anaja, tergal suudu laamu Attah mo Igala e Hajiya Aideko Maimuna..<ref>{{Cite news|last=Aminu|first=Jibril|date=2005-03-12|title=Nigeria: Ahmadu Ali: Profile in Patriotism|work=[[This Day]]|url=https://allafrica.com/stories/200503140508.html|access-date=2021-05-12}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|last=Onyeoziri|first=Fred|date=2018-02-28|title=The Many Colours of a Rainbow: A review of Ahmadu Ali's biography|url=https://www.thecable.ng/many-colours-rainbow-review-ahmadu-alis-biography|url-status=live|access-date=2021-05-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228171325/https://www.thecable.ng/many-colours-rainbow-review-ahmadu-alis-biography|archive-date=28 February 2018}}</ref> O naati duɗal leslesal Dekina, caggal ɗuum duɗal hakkundeewal Okene. Caggal maayde baaba makko, Ali heɓi ballal rewrude e duɗal, ko Attah mo Igala. O heɓi jaŋde makko leslesre to Idah, o yahi to duɗal hakkundeewal to Zaria (hannde ko Barewa College) e hitaande 1949. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa e hitaande 1954 e njeñtudi ɓurndi moƴƴude e O'Level e ndeen hitaande. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to Zaria ngam heɓde GCE A Levels.<ref name=":02" /><ref>{{Cite web|date=2020-10-29|title=Báyìí ni 50 Kobo ṣe dá ìfẹ̀hónú "Ali Must go" sílẹ̀ tó mú ọ̀pọ̀ ẹ̀mí akẹ́kọ̀ọ́ lọ|url=https://www.bbc.com/yoruba/54729174|access-date=2021-05-09|website=BBC News Yorùbá|language=yo}}</ref> O woniino senndikaa almudɓe tiiɗɗo, o wonti kadi hooreejo fedde almudɓe leydi Najeriya (NUNS). O heɓi naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ngam janngude Medicine. Senndikaaji makko ina njogii batte e politik ngenndi ; Ko o binndoowo NUNS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o sosi fedde nde noddi Sir Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, e hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange, ngam waɗde yeewtere jamaanu to suudu jaaɓi haaɗtirde Trenchard to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Ndee ɗoo yeewtere umminii ballal Hoɗɓe e Ahmadu Bello. E haala makko e humpito makko to Ibadan, Ali wiyi "Ibadan ina firta huunde fof e am. Ina wallita e mbayliigu nguurndam am e nder laawol juutngol no feewi. Nde Ibadan rokki mi tikket nyaamdu, alaa ko nafata so wonaa ko ɗum darii e nguurndam am. Mi rewaani tan e portaluuji Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal kadi rewi ko e am! Ibadan am ko mi wonata." Kugal Ko adii nde o heɓata jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, ñalnde 14 marse 1963, Ali toɗɗaa ko Lietnaa ɗiɗaɓo e nder konu safaara konu leydi Nijeer. Ndeen o artiraa ko e bataliyoŋ gadano to Ibadan ɗo o ardii nokku jaɓɓungal safrooɓe tawi omo dogna kilinik e heɓde heblo konu. Caggal ɗuum, o neldaa Glasgow, to Ecoppi ngam janngude caggal duɗal. Ko kanko woni hooreejo sosɗo NYSC, o fotnoo ko yahde njilluuji lectures e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngam ustude fitinaaji dow taskaram ɗam. Ali toɗɗaa jaagorgal jaŋde ko Hooreeɓe Dowlaaji tati jokkondirɗi ; Yakubu gowon, murtala mohammed e olusegun obasanjo. E nder laamu makko, o sosi janngirɗe laamu fedde nde to Ido Ani, to diiwaan Ondo e Ugwualawo, to diiwaan Benue. O sosi kadi Komiseer ngenndiijo jaŋde toownde, o ardii Politik ngenndiijo gadano e jaŋde. E nder laamu konu ngu Olusegun Obasanjo ardii, laamu makko noon, ko seppooji almudɓe "Ali Must Go" hay so tawii noon ko kanko woni sabaabu ɓeydagol njoɓdi almudɓe. Jimol seppo ngol ko almuɓɓe ɓee kuutorii ngam noddude mo yo o woppu laamu. Nde o arti e konu e hitaande 1979 o sosi Medicare Clinics Limited, Kaduna nde o hawri e toɗɗagol makko e wonde cafroowo konsul to opitaal 44 gonɗo e konu, Kaduna. O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, 1982 e 1991 nden o laati ardiiɗo sosde lesdi Kogi ndi sosde nyande 27 lewru bowte hitaande 1991 e laamu Seneraal Babangida. == Nguurndam == neɗɗo Ali ina jogii debbo gooto, Dr Marian Nneamaka Ali mo Asaba, diiwaan Delta, mo o dañi ɓiɓɓe 6. Omo jogii ɓiɓɓe 11 heen 5 ko dewgal ɓennungal. == Tuugnorgal == toh5dr3kviramrege9zh71qn3t3uhf5 Haliru Mohammed Bello 0 43367 180468 2026-08-01T15:44:05Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Haliru Mohammed Bello (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee..." 180468 wikitext text/x-wiki Haliru Mohammed Bello (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988.[O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal.[1] pg2fa8up21embsllawz15uk2boflwgr 180476 180468 2026-08-01T17:21:02Z Ilya Discuss 10103 180476 wikitext text/x-wiki Haliru Mohammed Bello (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988.[O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. Jaagorgal ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle ox3pe0dtrmekmd3c9c0yl8edk3vvy40 180477 180476 2026-08-01T17:22:59Z Ilya Discuss 10103 180477 wikitext text/x-wiki Haliru Mohammed Bello (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988.[O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. Jaagorgal ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. Tuugnorgal o9rgekm4gzrf7uxy44fxq1z69m4p9n7 180478 180477 2026-08-01T17:23:30Z Ilya Discuss 10103 180478 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Haliru Mohammed Bello (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988.[O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. Jaagorgal ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. Tuugnorgal atqv0tb5dzxn5mebh4fpbo8nqrzc4jb 180479 180478 2026-08-01T17:24:39Z Ilya Discuss 10103 180479 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988.[O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. Jaagorgal ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. Tuugnorgal b1bs2f432swyfo5d1dgwoqdeymm0od0 180480 180479 2026-08-01T17:27:23Z Ilya Discuss 10103 180480 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012. O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == b552vu448ant6grqa833xqud43lqc6e 180481 180480 2026-08-01T17:28:21Z Ilya Discuss 10103 180481 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == ft43xmwlhtwu4rou6nohbmmkhca4j89 180482 180481 2026-08-01T17:29:42Z Ilya Discuss 10103 180482 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya. E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == 7hskkowxra3lxo8jcuxg01sepzmmjek 180483 180482 2026-08-01T17:30:49Z Ilya Discuss 10103 180483 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945. Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == 4822nh8itralyrvhwtx81lo7j30oy7b 180484 180483 2026-08-01T17:32:15Z Ilya Discuss 10103 180484 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP). O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == 51s5p4ff9p4clst1to265ddd2gqjoqa 180485 180484 2026-08-01T17:34:22Z Ilya Discuss 10103 180485 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP).<ref>{{Cite news |url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam. Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == 0k5yksb97d9t2my9o6svz6u5ujsqirh 180486 180485 2026-08-01T17:36:20Z Ilya Discuss 10103 180486 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP).<ref>{{Cite news |url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7105582.stm|date=21 November 2007|title=Nigeria probes Siemens bribe case|work=BBC News|accessdate=2010-04-22}}</ref> Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988. Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == al1odvg91rxl7iwvip8npoipnnyo5bg 180487 180486 2026-08-01T17:37:53Z Ilya Discuss 10103 180487 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP).<ref>{{Cite news |url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7105582.stm|date=21 November 2007|title=Nigeria probes Siemens bribe case|work=BBC News|accessdate=2010-04-22}}</ref> Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200808040966.html|title=Biodun Ajiboye - Phone Companies Don't Respect Consumers|work=ThisDay|date=2 August 2008|accessdate=2010-04-22}}</ref> Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == 2wkj9066nbto0i6rblv0xlwgumt7cbt 180488 180487 2026-08-01T17:39:17Z Ilya Discuss 10103 180488 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke Najeriya. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP).<ref>{{Cite news |url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7105582.stm|date=21 November 2007|title=Nigeria probes Siemens bribe case|work=BBC News|accessdate=2010-04-22}}</ref> Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200808040966.html|title=Biodun Ajiboye - Phone Companies Don't Respect Consumers|work=ThisDay|date=2 August 2008|accessdate=2010-04-22}}</ref> Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. <ref name="PremiumTimes20150525">{{cite journal|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/183675-indicted-ex-minister-haliru-mohammed-returns-as-pdp-acting-chairman.html|title=Indicted Ex-Minister, Haliru Mohammed, returns as PDP's BoT Acting Chairman|date=25 May 2015|journal=Premium Times|accessdate=2015-05-27}}</ref> [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal Sani Abacha lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == sw5ap216t2wm09ib4g6imwcod5puues Barnabas Andyar Gemade 0 43368 180490 2026-08-01T19:53:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992. O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha..." 180490 wikitext text/x-wiki Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992. O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi. O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. 3entpyie6otzgdehyld3h3fwyighx4w 180491 180490 2026-08-01T19:55:14Z Ilya Discuss 10103 180491 wikitext text/x-wiki Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992. O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi. O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. E woote gardagol leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. Seneraal Gemade ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. Tuugnorgal py1qs3x4s6lix5i338e7fky1ug0vy37 180492 180491 2026-08-01T19:55:50Z Ilya Discuss 10103 180492 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992. O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi. O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. E woote gardagol leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. Seneraal Gemade ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. Tuugnorgal 6zyfa6kdnerawldlxvamj9a3gwqzsty 180493 180492 2026-08-01T19:59:12Z Ilya Discuss 10103 180493 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992. O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi. O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == rwiok8uk39wem15sbsvag5yezyb404g 180494 180493 2026-08-01T20:00:06Z Ilya Discuss 10103 180494 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi. O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == d80kpw3mndaccd8uxnmfzgyluedognh 180495 180494 2026-08-01T20:00:54Z Ilya Discuss 10103 180495 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa. == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == kvzogzn0um49eoilzjokxj1633jzo94 180496 180495 2026-08-01T20:01:51Z Ilya Discuss 10103 180496 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo. == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == o2dazozb7f6aqgxxadyyiqvezsn3rda 180497 180496 2026-08-01T20:02:54Z Ilya Discuss 10103 180497 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi. E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == 7zpntzsytm3uakypci8sdzwxlzj49wx 180498 180497 2026-08-01T20:04:08Z Ilya Discuss 10103 180498 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi.<ref name="DT">{{cite news|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=25 April 2003|title=PDP expels Barnabas Gemade, alleges anti-party activities|last=Ogbodo|first=John-Abba|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174307/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|archive-date=25 September 2012}}</ref> E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume. Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == lxd1i20e7roga8my7wvzg91ojv2fkrk 180499 180498 2026-08-01T20:06:47Z Ilya Discuss 10103 180499 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi.<ref name="DT">{{cite news|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=25 April 2003|title=PDP expels Barnabas Gemade, alleges anti-party activities|last=Ogbodo|first=John-Abba|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174307/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|archive-date=25 September 2012}}</ref> E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2011/01/why-pdp-chairmen-are-targets-of-conspiracy-by-barnabas-gemade/|location=Lagos, Nigeria|title=Why PDP chairmen are targets of conspiracy, by Barnabas Gemade|date=23 January 2011|last=Ajani|first=Jide|access-date=25 April 2011|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo. O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == 2x80k3jir5lbvwvqvkajzecqjrlce39 180500 180499 2026-08-01T20:09:45Z Ilya Discuss 10103 180500 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi.<ref name="DT">{{cite news|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=25 April 2003|title=PDP expels Barnabas Gemade, alleges anti-party activities|last=Ogbodo|first=John-Abba|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174307/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|archive-date=25 September 2012}}</ref> E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2011/01/why-pdp-chairmen-are-targets-of-conspiracy-by-barnabas-gemade/|location=Lagos, Nigeria|title=Why PDP chairmen are targets of conspiracy, by Barnabas Gemade|date=23 January 2011|last=Ajani|first=Jide|access-date=25 April 2011|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo.<ref>{{cite news|url=https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|title=North Is Behind Jonathan|work=The News|date=15 November 2010|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830233134/https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|archive-date=30 August 2011}}</ref> O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi. == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == knwzllnjv5hyh3wmakgjjxlu2vjq0di 180501 180500 2026-08-01T20:11:04Z Ilya Discuss 10103 180501 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi.<ref name="DT">{{cite news|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=25 April 2003|title=PDP expels Barnabas Gemade, alleges anti-party activities|last=Ogbodo|first=John-Abba|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174307/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|archive-date=25 September 2012}}</ref> E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2011/01/why-pdp-chairmen-are-targets-of-conspiracy-by-barnabas-gemade/|location=Lagos, Nigeria|title=Why PDP chairmen are targets of conspiracy, by Barnabas Gemade|date=23 January 2011|last=Ajani|first=Jide|access-date=25 April 2011|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo.<ref>{{cite news|url=https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|title=North Is Behind Jonathan|work=The News|date=15 November 2010|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830233134/https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|archive-date=30 August 2011}}</ref> O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi.<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=25 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011}}</ref> == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya. == Tuugnorgal == 5xm244v271dy4jdxsxvorb93ppf69ii 180502 180501 2026-08-01T20:11:55Z Ilya Discuss 10103 180502 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Barnabas Andyar Iyorhyer Gemade''' (jibinaa ko 4 suwee 1948) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo ngenndi lannda PDP, gonnooɗo senateer. Fuɗɗoode golle Gemade jibinaa ko ñalnde 4 suwee 1948 to diiwaan Benue, ko mawɗo ummoriiɗo e leñol Tiv. Omo jogii tiitoonde aadaaji Tiv, hono Nom-I-Yange-I-Tiv. Gemade woniino mawɗo gollordu sosiyatee semmbe Benue (BCC) tuggi 1985 haa 1992..<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-i-returned-to-apc-gemade/|title=Why I returned to APC – Gemade|last=Emmanuel|first=Hope Abah|date=7 August 2020|access-date=12 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> O jeyaa ko e batu doosɗe leydi 1994/1995 e laamu konu Seneraal Sani Abacha. O woniino Sekereteer (Ministeer) golle e hooreejo ngenndi lannda Kongres (Congrès du Consensus National), tawi ina jeyaa e lanndaaji ɗi diktatoor militeer en e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha, wallitnoo. Hooreejo PDP E nder batu ngenndiijo gadano PDP caggal wooteeji gardagol leydi ndii e lewru abriil 1999, Gemade suɓaama hooreejo ngenndiijo caggal nde o waɗi kawgel tiiɗngel e gooto e sosɓe lannda kaa, hono Chief Sunday Awoniyi.<ref name="Vanguard">{{cite news|date=4 November 2001|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://allafrica.com/stories/200111050676.html|title=Gemade, Between the Payer And the Piper|last=Ojeifo|first=Sufuyan|access-date=25 April 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> O lomtii Solomon Lar, hooreejo lannda gadano oo, o suɓaama heen geɗel gootel sabu kuule zoning ɗe njiɗnoo ko rokkude posto oo neɗɗo worgo. Gemade fuɗɗiima jogaade ballal hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Kono, hade batu ngenndiwal 2001 yuɓɓinaangu ñalnde 9 e 10 noowammbar, omo wondi e luural mawngal ummoraade e nafooje doole e nder lannda kaa..<ref name="Independent">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201006040415.html|title=Metamorphosis of Barnabas Gemade|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|last=Jegede|first=Michael|date=3 June 2010|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == Nde o fooli manndaa ɗiɗaɓo e Dr. == Okwesilieze Nwodo ngam wonde binndoowo, ɓe ɗiɗo fof ɓe ndartinii hooreejo Audu Ogbeh laati hooreejo e Vincent Ogbulafor laati binndoowo.<ref name="DC">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200610060667.html|title=PDP Will Not Feel Atiku's Exit – Gemade|work=[[Daily Champion]]|date=6 October 2006|last=Imodo-Tswam|first=Simon|access-date=25 April 2011|via=allAfrica}}</ref> == E woote gardagol == leydi PDP e hitaande 2003, Gemade fooli hooreejo leydi gonnooɗo Olusegun Obasanjo, o yahi haa o suɓaama kadi.<ref name="DT">{{cite news|url=https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=25 April 2003|title=PDP expels Barnabas Gemade, alleges anti-party activities|last=Ogbodo|first=John-Abba|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925174307/https://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/apr/25/002.html|archive-date=25 September 2012}}</ref> E lewru abriil 2003, o riiwaa e lannda PDP sabu golle luulndiiɗe lannda. Kono tan, ko ɓuri heewde e yimɓe ina cikka wonde sabaabu ɓurɗo teeŋtude oo ko wonde o wallitoriima kanndidaa lannda UNPP (UNPP) wonaa kanndidaa PDP, hono Chief George Akume.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2011/01/why-pdp-chairmen-are-targets-of-conspiracy-by-barnabas-gemade/|location=Lagos, Nigeria|title=Why PDP chairmen are targets of conspiracy, by Barnabas Gemade|date=23 January 2011|last=Ajani|first=Jide|access-date=25 April 2011|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Caggal ɗuum o artiraa e lannda kaa, o wonti tergal e yiilirde mayre. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Yarkomaa 2011, o siftinii jiiɓru e nder ardorde PDP e nder duuɓi gadani ɗii, wonde ko cellal, kolliroowo pottital hakkunde yimɓe wonaa peeje renndinde laamu hakkunde pelle ceertuɗe. E nder yeewtere noowammbar 2010, Gemade ina jaɓi kuulal ngam newnude hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan, ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hay so tawii won heen cikkatnoo ko kuule zoning ina mbiya wonde kanndidaaji ɗii ina poti yahde to bannge worgo.<ref>{{cite news|url=https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|title=North Is Behind Jonathan|work=The News|date=15 November 2010|access-date=25 April 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830233134/https://thenewsafrica.com/2010/11/15/north-is-behind-jonathan/|archive-date=30 August 2011}}</ref> O yeddi wonde kanndidaa Jonathan ina waawi addande leydi ndii ruttaade, o teskiima wonde ko o tergal e leñol tokosol to bannge worgo, wonde leƴƴi tokoosi ɗii ko kam en ngoni daraniiɓe ngootaagu ngenndi.<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=25 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011}}</ref> == Seneraal Gemade == ko daraniiɗo Joseph Akaagerger no feewi nde o suɓaa senaateer to Benue worgo-fuɗnaange e hitaande 2007. E wooteeji abriil 2011, o fellitii luulndaade Akaagerger ngam heɓde jooɗorde senaa. Kewuuji keewɗi mbaɗii to Benue ko adii wooteeji ɗi, haa arti noon e warngooji seneraal Lawrence Onoja. Gemade ina jeyaa e ardiiɓe naamnaaɓe ko feewti e fitinaaji ɗi sarwisaaji kisal leydi mbaɗi e lewru marse 2011. Woɗɓe naamnaaɓe ɓee ko George Akume, Iyorchia Ayu e Daniel Saror. E nder wooteeji 9 abriil 2011 ngam suɓaade senaateer Benue worgo-fuɗnaange, Gemade dogi e dow laylaytol PDP, o heɓiino foolde luulndo makko gadano, hono Akaagerger, mo yahri to Action Congress mo leydi Najeriya..<ref>{{cite news|url=https://www.pointblanknews.com/News/os4807.html|date=25 March 2011|work=Point Blank News|title=SSS quiz Ex-Gov Akumeh, Gemade, Ayu, Others over violence in Benue|access-date=25 April 2011}}</ref> == Tuugnorgal == 41wamc3mq3imwwhoq9a7z5vycvjfn1f Solomon Lar 0 43369 180503 2026-08-01T20:14:33Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñaln..." 180503 wikitext text/x-wiki Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi. O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. kl6vpj532t4zscrc2qf9rvht9qwwd9f 180504 180503 2026-08-01T20:21:17Z Ilya Discuss 10103 180504 wikitext text/x-wiki Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi. O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere 4b8550ottx6w6ixi23iu6gxaqnxesz2 180505 180504 2026-08-01T20:24:39Z Ilya Discuss 10103 180505 wikitext text/x-wiki Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi. O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. Tuugnorgal 6pe4y7ge4u6i34oyz9s42a6ymx19v4b 180506 180505 2026-08-01T20:25:13Z Ilya Discuss 10103 180506 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi. O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. Tuugnorgal 53keur26jvmvsum26ishr4rr08rg2nu 180507 180506 2026-08-01T20:27:27Z Ilya Discuss 10103 180507 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar''' (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi. O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. == Tuugnorgal == 9xahc9rxgrw7kp64n0xwebriweusfby 180508 180507 2026-08-01T20:29:31Z Ilya Discuss 10103 180508 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar''' (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). == Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa == ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi.<ref name="vang693" /> He established a private legal practice, and was co-founder and first national secretary of the Nigerian Legal Aid Association.<ref name="vang693" /> O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. == Tuugnorgal == nn6bqxbovsgc2wvrhdb6xu0h9wmnntb 180509 180508 2026-08-01T20:32:16Z Ilya Discuss 10103 180509 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar''' (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref>[https://premiumtimesng.com/news/146312-breaking-news-solomon-lar-dead-plateau-govt.html Plateau Government the death of Solomon Lar]</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa == ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi.<ref name="vang693" /> He established a private legal practice, and was co-founder and first national secretary of the Nigerian Legal Aid Association.<ref name="vang693" /> O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal. O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. == Tuugnorgal == ngztbiqzq0j5s6f97z7vn3s4u0eca9v 180510 180509 2026-08-01T20:36:14Z Ilya Discuss 10103 180510 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mawɗo (Dr.) Suleymaani Daushep Lar''' (4 abriil 1933 – 9 oktoobar 2013) (Walin Langtang) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, mo o mari kuuɗe feere-feere haa lesdi Naajeeriya ko ɓuri duuɓi 50. O woniino tergal e parlemaa ngenndiijo gadano nde Naajeeriya heɓi ndimaagu mum e hitaande 1960. O suɓaama guwerneer diiwaan Plateau e dow laylaytol lannda yimɓe Naajeeriya (NPP) e sahaa Republique ɗiɗaɓo Naajeeriya, o jokki laamu gila lewru Oktoobar 1979 haa kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Buduham laamu. Caggal ɗuum, o woni hooreejo sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref>[https://premiumtimesng.com/news/146312-breaking-news-solomon-lar-dead-plateau-govt.html Plateau Government the death of Solomon Lar]</ref> == Jibineede e fuɗɗoode golle Lar jibinaa == ko to Pangna, e nder diiwaan Langtang, e lewru abriil 1933. Baaba makko ko demoowo, yumma makko ko mbaylaandi..<ref name="vang693" /> O janngi to duɗal leslesal Sudan United Mission to Langtang, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginde to duɗal leslesal to Langtang. Caggal duuɓi ɗiɗi o arti Gindiri ngam janngude jaŋde mawnde, o heɓi seedantaagal makko toowngal, o fuɗɗii jannginde e tolno duɗal leslesal mawngal.<ref name="nasara932">{{cite web|url=http://www.nasarawastate.org/newsday/news/nasarawa/11213100932.html|title=Governor Dariye: His Return, Future and Plateau|author=Haruna Izah|work=Nigerian Newsday|date=13 December 2004|accessdate=2010-04-24|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719035427/http://www.nasarawastate.org/newsday/news/nasarawa/11213100932.html|archivedate=19 July 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/en/node/11354/section/8|title=They Do Not Own This Place|date=25 April 2006|publisher=Human Rights Watch|accessdate=2010-04-24}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.majalisah.com/index.php/news-headlines/30-headlines/663-lar-condemns-discrimination-of-christians-in-northern-states.html|title=LAR CONDEMNS DISCRIMINATION OF CHRISTIANS IN NORTHERN STATES|author=RANA BAYOK Kaduna|date=22 October 2009|work=Nigeria News|accessdate=2010-04-24}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O miijii wonde diine. Lar suɓaama yo o won diisnondirɗo e laamu ɓiɗɓe leydi Langtang e lewru Yarkomaa 1959. Ñalnde 12 desaambar 1959 o suɓaama e nder Parlemaa Fedde nde e dow laylaytol Kongres hakkundeejo (UMBC). O suɓaama kadi e hitaande 1964, gila ndeen haa ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966, nde Seneraal Yakubu Gowon heɓi laamu e kuudetaa, Lar wonnoo ko binndoowo parlemaa to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Abubakar Tafawa Balewa. O woniino kadi jaagorgal tokosal to ministeer fedde nde. Caggal nde laamu demokaraasi yani, Lar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi seedantaagal makko LLB e hitaande 1970, o noddiraa bar e hitaande 1971. O sosi gollorde sariya keeriiɗo, kadi o woniino gooto e sosɓe e binndoowo ngenndiijo gadano fedde ballal sariyaaji leydi Najeriya. E hitaande 1972, Lar naati e yiilirde fedde wiyeteende Mines Tin Amalgamated to leydi Nijeer. O wonti hooreejo yiilirde Banke Kontinental Afrik, tergal e Diiso Jaŋde Sariya Nijeer e tergal e Asaambele Doosgal leydi (1977–1978). Ko kanko woni cukko hooreejo fedde nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii, nde wasiyiima yaajnude diiwanuuji 12 haa 19 e laamu senerooji Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo. Lar wonnoo kadi ko tergal yiilirde fedde wiyeteende Mouvement mondial de l’environnement pour l’Afrique, jooɗiinde to Amerik. Republique ɗiɗmere e tataɓere E fuɗɗoode Republique ɗiɗaɓere, Lar wonnoo ko gooto e sosɓe lannda yimɓe leydi Najeriya. O suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo lannda e hitaande 1978, caggal ɗuum o heɓiino wooteeji guwerneer e nder diiwaan Plateau, o woni guwerneer gadano ñalnde 1 oktoobar 1979. Cukko makko ko Alhaji Aliyu Akwe Doma. O woniino e mahngo gollorɗe e nder diiwaan hee ko wayi no opitaaluuji, duɗe janngirɗe, elektoronik ladde, jolngo ndiyam, e laabi. O waɗti waylude sariyaaji golle dowri, o itti njoɓdi ñalnde kala e njoɓdi kontraaji e naatnude njoɓdi jibinannde yoɓaande wonande yummiraaɓe jom en sukaaɓe. Caggal kuudetaa konu e lewru Duujal hitaande 1983, Seneraal Muhammadu Buhari sosi ñaawirɗe konu ɗe ñaawata guwerneeruuji ɓooyɗi ɗii fof. Hay so tawii Lar tawaaka e fenaande walla e fenaande, o ñaawaa duuɓi 88 kasoo, ko adii fof to Jos, caggal ɗuum to Kirikiri to Lagos. Ñaawoore makko ƴeewtaama, o woppitaa e laamu Seneraal Ibraahiima Babangida, puɗɗinooɗo mbayliigu goɗɗo e demokaraasi e hitaande 1992. E jamaanu laamu tataɓuru leydi Najeriya, Lar ko balloowo lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). O toɗɗaa ko jaagorgal geɗe polis e laamu Seneraal Sani Abacha, caggal ɗuum o woppi laamu nde o anndi Abacha wonaa seertuɗo e artirde demokaraasi. Republique nayaɓere Lar siforaama ko Middle-Belter cemmbinɗo, tawtoraaɗo tiiɗɗo e Forum Middle Belt. E nder diiwaan Plateau o daranii ko politik tuugiiɗo e miijo wonde diiwaan oo ina foti wallude ɓiɓɓe leydi ndii heɓde nafoore "emancipation" mum en e njiimaandi Hausa en, e wonde renndooji Hausa en e Jarawa en ɗi duuɓi teemedde keewɗi e nder Jos e Yelwa ina poti jippineede e ngonkaaji ɗi ngonaa ɓiɓɓe leydi ndii. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru feebariyee 2009 o wiyi wonde Middle Belt ina yejjitee hay so tawii noon ina waɗi darnde mawnde e nder ngootaagu ngenndi, ko ɗum woni ko tuugnii e sadakeeji e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. O wulli kadi ngam ƴamɗe Masiihiŋko'en haa woyla, haa ɓe keɓa lesdi ngam nyiɓugo ekklessiya. E lewru feebariyee 2010, cukko hooreejo leydi Goodluck Jonathan toɗɗii mo hooreejo goomu hooreejo leydi ndi, halfinaa wasiyaaji no haɗirta fitinaaji ɓeydotooɗi e nder wuro Jos, laamorgo leydi Plateau State. Wade Ñalnde 9 lewru nduu, guwerneer diiwaan Plateau, Jonah David Jang, hollitii maayde Mr Lar. O sankii ko to opitaal Amerik caggal rafi juutɗo, omo yahra e duuɓi 80. == Tuugnorgal == 00odmxce1g5c25l48dvn09vecucmf4t Okwesilieze Nwodo 0 43370 180511 2026-08-01T21:06:46Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Okwesilieze Nwodo // C (Okwy) (jibinaa ko 28 lewru juko hitaande 1950 to Nsukka, Naajeeriya) ko siyaasaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo guwerneer diiwal Enugu e lewru Yarkomaa 1992 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu. Caggal ɗuum o wonti sekereteer ngenndi, hooreejo ngenndi, e politik mawɗo e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam Doktoor Okwesilieze ko tergal e laamu politik Nwodo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Igwe J.U. Nwodo, laamiiɗo aadaaji mo ummi Ukehe, nder jih..." 180511 wikitext text/x-wiki Okwesilieze Nwodo // C (Okwy) (jibinaa ko 28 lewru juko hitaande 1950 to Nsukka, Naajeeriya) ko siyaasaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo guwerneer diiwal Enugu e lewru Yarkomaa 1992 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu. Caggal ɗuum o wonti sekereteer ngenndi, hooreejo ngenndi, e politik mawɗo e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam Doktoor Okwesilieze ko tergal e laamu politik Nwodo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Igwe J.U. Nwodo, laamiiɗo aadaaji mo ummi Ukehe, nder jiha Enugu. J.U. toɗɗaama jaagorgal njulaagu e nder diiwaan fuɗnaange ɓooyɗo e gardagol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Michael Okpara, caggal ɗuum o woni jaagorgal laamu nokkuuji. Nwodo janngii safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka (1971-77). Hakkunde hitaande 1977 e 1980, o wonii ofisee suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to suudu safrirdu janngirdu to Enugu e to suudu safrirdu konu to Jos. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, to Londres (1980) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Belgrade, to Yugoslawi (1980–84), o heɓi MB.BS to bannge safaara e safaara. O golliima e doktoor sukaaɓe to Yugoslawi, caggal ɗuum to Birmingham, Angalteer, hade makko hootde to leydi Nijeer, o ƴetta golle doktoor to nokku cafrirɗo e jibinannde Ukehe (1984-1991). Nwodo suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu nder lewru January hitaande 1992 dow laynde NRC wakkati laamu lesdi Naajeeriya tataɓuru. O jooɗii laamu haa noowammbar 1993, nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu e kuudetaa konu. O toɗɗaama laabi ɗiɗi hooreejo lannda PDP e hitaande 1999-2001. E lewru oktoobar 2001, o lomtinaa ko Vincent Ogbulafor, o woni hooreejo lannda PDP. O fotti bee guwerneer lesdi Enugu Chimaroke Nnamani nder hitaande 2002. bgmep8eahn67jequtylk1fpcvrqfunc 180512 180511 2026-08-01T21:10:13Z Ilya Discuss 10103 180512 wikitext text/x-wiki Okwesilieze Nwodo // C (Okwy) (jibinaa ko 28 lewru juko hitaande 1950 to Nsukka, Naajeeriya) ko siyaasaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo guwerneer diiwal Enugu e lewru Yarkomaa 1992 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu. Caggal ɗuum o wonti sekereteer ngenndi, hooreejo ngenndi, e politik mawɗo e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam Doktoor Okwesilieze ko tergal e laamu politik Nwodo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Igwe J.U. Nwodo, laamiiɗo aadaaji mo ummi Ukehe, nder jiha Enugu. J.U. toɗɗaama jaagorgal njulaagu e nder diiwaan fuɗnaange ɓooyɗo e gardagol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Michael Okpara, caggal ɗuum o woni jaagorgal laamu nokkuuji. Nwodo janngii safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka (1971-77). Hakkunde hitaande 1977 e 1980, o wonii ofisee suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to suudu safrirdu janngirdu to Enugu e to suudu safrirdu konu to Jos. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, to Londres (1980) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Belgrade, to Yugoslawi (1980–84), o heɓi MB.BS to bannge safaara e safaara. O golliima e doktoor sukaaɓe to Yugoslawi, caggal ɗuum to Birmingham, Angalteer, hade makko hootde to leydi Nijeer, o ƴetta golle doktoor to nokku cafrirɗo e jibinannde Ukehe (1984-1991). Nwodo suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu nder lewru January hitaande 1992 dow laynde NRC wakkati laamu lesdi Naajeeriya tataɓuru. O jooɗii laamu haa noowammbar 1993, nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu e kuudetaa konu. O toɗɗaama laabi ɗiɗi hooreejo lannda PDP e hitaande 1999-2001. E lewru oktoobar 2001, o lomtinaa ko Vincent Ogbulafor, o woni hooreejo lannda PDP. O fotti bee guwerneer lesdi Enugu Chimaroke Nnamani nder hitaande 2002. E lewru desaambar 2003, Komiseer toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi e ɗuum, hollitii wonde ina jokki wiɗtude Nwodo e woɗɓe jowitiiɗi e fenaande njulaagu miliyaaruuji keewɗi, jowitiinde e peeje kaayitaaji ngenndiiji. E hitaande 2007, o rokkaa teddungal ngenndiwal, kuuɓtodinngal kuuɓtodinngal Niiseer (CON), e juuɗe hooreejo leydi ndii hono Shehu Yar’Adua. E hitaande 2010, o toɗɗaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi. E hitaande 2010, o woppitaa denndaangal tuume ɗe o tuumanoo e fenaande karte identiteer. E hitaande 2014, fedde wiyeteende Beta Sigma suɓii Dr Okwesilieze Nwodo, gonnooɗo guwerneer diiwaan Enugu, ngam wonde hooreejo fedde nde e nder duuɓi ɗiɗi garooji ɗii. E nder konngol makko jaɓgol, Nwodo, yamiri denndaangal terɗe fedde nde yo nguurdu e miijooji toowɗi ɗi Beta Sigma sosaa e nder leydi Najeriya. O hollitii wonde "e sahaa mo renndo men ina wondi e caɗeele renndo-faggudu e caɗeele kisal, terɗe ɗee ina poti wallitde ɓesngu nguu e miskineeɓe ɓee e nder renndooji men ɗii." Nguurndam neɗɗo O woni banndiraawo hooreejo John Nnia Nwodo, mo laati jaagorɗo aeroportu haa laamu lesdi Shehu Shagari, nden boo laati jaagorɗo humpitaade laamu lesdi Abdusalami Abubakar. Mawɗo John Nwodo woni hooreejo 9ɓo mo Ohanaeze Ndigbo. Dr. Okwesilieze kadi ko miñiiko Dr. Joseph Nwodo, kanndidaa hooreejo leydi Naajeeriya e hitaande 1993. Miñiiko debbo wiyetee ko Doktoor Valeriya Azinge (SAN). Tuugnorgal 9iiviaib6ksb0k6pffw7g0gqtn12bex 180513 180512 2026-08-01T21:10:44Z Ilya Discuss 10103 180513 wikitext text/x-wiki Okwesilieze Nwodo // C (Okwy) (jibinaa ko 28 '''lewru'''{{Databox}} juko hitaande 1950 to Nsukka, Naajeeriya) ko siyaasaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo guwerneer diiwal Enugu e lewru Yarkomaa 1992 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu. Caggal ɗuum o wonti sekereteer ngenndi, hooreejo ngenndi, e politik mawɗo e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Nguurndam Doktoor Okwesilieze ko tergal e laamu politik Nwodo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Igwe J.U. Nwodo, laamiiɗo aadaaji mo ummi Ukehe, nder jiha Enugu. J.U. toɗɗaama jaagorgal njulaagu e nder diiwaan fuɗnaange ɓooyɗo e gardagol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Michael Okpara, caggal ɗuum o woni jaagorgal laamu nokkuuji. Nwodo janngii safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka (1971-77). Hakkunde hitaande 1977 e 1980, o wonii ofisee suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to suudu safrirdu janngirdu to Enugu e to suudu safrirdu konu to Jos. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, to Londres (1980) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Belgrade, to Yugoslawi (1980–84), o heɓi MB.BS to bannge safaara e safaara. O golliima e doktoor sukaaɓe to Yugoslawi, caggal ɗuum to Birmingham, Angalteer, hade makko hootde to leydi Nijeer, o ƴetta golle doktoor to nokku cafrirɗo e jibinannde Ukehe (1984-1991). Nwodo suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu nder lewru January hitaande 1992 dow laynde NRC wakkati laamu lesdi Naajeeriya tataɓuru. O jooɗii laamu haa noowammbar 1993, nde Seneraal Sani Abacha heɓi laamu e kuudetaa konu. O toɗɗaama laabi ɗiɗi hooreejo lannda PDP e hitaande 1999-2001. E lewru oktoobar 2001, o lomtinaa ko Vincent Ogbulafor, o woni hooreejo lannda PDP. O fotti bee guwerneer lesdi Enugu Chimaroke Nnamani nder hitaande 2002. E lewru desaambar 2003, Komiseer toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi e ɗuum, hollitii wonde ina jokki wiɗtude Nwodo e woɗɓe jowitiiɗi e fenaande njulaagu miliyaaruuji keewɗi, jowitiinde e peeje kaayitaaji ngenndiiji. E hitaande 2007, o rokkaa teddungal ngenndiwal, kuuɓtodinngal kuuɓtodinngal Niiseer (CON), e juuɗe hooreejo leydi ndii hono Shehu Yar’Adua. E hitaande 2010, o toɗɗaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi. E hitaande 2010, o woppitaa denndaangal tuume ɗe o tuumanoo e fenaande karte identiteer. E hitaande 2014, fedde wiyeteende Beta Sigma suɓii Dr Okwesilieze Nwodo, gonnooɗo guwerneer diiwaan Enugu, ngam wonde hooreejo fedde nde e nder duuɓi ɗiɗi garooji ɗii. E nder konngol makko jaɓgol, Nwodo, yamiri denndaangal terɗe fedde nde yo nguurdu e miijooji toowɗi ɗi Beta Sigma sosaa e nder leydi Najeriya. O hollitii wonde "e sahaa mo renndo men ina wondi e caɗeele renndo-faggudu e caɗeele kisal, terɗe ɗee ina poti wallitde ɓesngu nguu e miskineeɓe ɓee e nder renndooji men ɗii." Nguurndam neɗɗo O woni banndiraawo hooreejo John Nnia Nwodo, mo laati jaagorɗo aeroportu haa laamu lesdi Shehu Shagari, nden boo laati jaagorɗo humpitaade laamu lesdi Abdusalami Abubakar. Mawɗo John Nwodo woni hooreejo 9ɓo mo Ohanaeze Ndigbo. Dr. Okwesilieze kadi ko miñiiko Dr. Joseph Nwodo, kanndidaa hooreejo leydi Naajeeriya e hitaande 1993. Miñiiko debbo wiyetee ko Doktoor Valeriya Azinge (SAN). Tuugnorgal 3mu6hrve116js950sm2kh2jezje4x5j